Toma Akvinski_Postoji Li Bog

Toma Akvinski (1225.-1274.) Suma teologije

„Suma teologije“ je Tomino glavno djelo na kojem je radio sedam osljednji! godina svoga "ivota. Sastoji se od tri glavna dijela. #rvi dio naisao je tijekom $oravka u %imu (do rujna 12&'.). jelo je ostalo nedovreno jer nakon vi*enja &. rosin+a 127,. Toma restaje isati. Svaki dio o$u!vaa vie od stotinu itanja tj. vei! tematski! jedini+a. #itanja su sastavljena od /lanaka.  Svaki /lanak o/inje itanjem 0e li... 3 atim slijedi olemi/ki dio /lanka u kojemu se inose surotna miljenja6 raloga 0a3 i raloga r aloga 0rotiv3. ad su dvije strane inijele svoje najja/e raloge autor relai na rosud$eni dio /lanka u kojemu inosi vlastito miljenje rjeavajui najrije oi ro$lem /lanka (08dgovaram3) atim ojedine rigovore i olemi/kog dijela (08dgovor na 1. ralog3 itd.). 9 /lan+ima se uo/ava strogo kriti/ko miljenje koje je u slu"$i tra"enja istine. Toma nikada ne od$a+uje u otunosti stav s kojim se ne sla"e jer smatra da nema svestrane a$lude. 9 odgovoru na tu*e rigovore okauje u kojem su smislu ri!vatljivi u kojemu ak nisu. :a ti! rigovora kriju se konkretne ovijesne oso$e ili svjetonaori. ;a rimjer u /lanku koji  ita 0#ostoji li
Tekst reuet i6 Toma Akvinski  Izabrano djelo ia$rao i reveo Tomo =ere> drugo natno  roireno i dotjerano dotjerano idanje riredio Anto ?avri ;akladni ;akladni avod ?lo$us agre$ agre$ 2@@5 str. 2'7-22. 2. #:TA;B 8 <8?96 #8ST8: C: <8?
8vdje Toma inos 8vdje inosii trodje trodjelni lni lan +ijele +ijele Sume teologije teologije. Taj lan nije samo neko ivanjsko metodoloko  omagalo nego je u njemu sadr"ana misao-vodilja Sume teologije . oja je ta misao e li to neolatoni/arska s!ema 0eFitus-reditus3 (ilaak svi! $ia od 21 &> 22 1,. Stru/nja+i Stru/nja+i ne restaju rasravlja rasravljati ti o tom itanju6 itanju6 us. A. Horvat!  Der thomistische Gottesbegriff  Irei$urg 141 str. 2-1'@ J.- K!enu  Introduction à l'etude de saint Thomas d'!uin  #aris 2154 str. 2&&-27,> A. HaLen HaL en Saint Thomas d'!uin et la vie de l'"glise  Couvain-#aris 152> #.B. #ersson Ce lan de la Somme

2 %asrava o  jer /im se na to je +jelina a to dio odma! se na da je svaka +jelina vea od svoga dijela.  ;o s!vati li se to na/i ovo ime 0
t!OologiPue et le raort 0%atio-%evelatio3  #$% 5& (15') 545-575> 545-575> ?. CaGont Structures Structures et methode dans la Somme th&ologi!ue th&ologi!ue de saint Thomas d'!uin  #aris- A.-J. #atGoort CQunitO de la  Ia   47 (1&,) 51,-544> J.  $ars et le mouvement interne de la Somme t!OologiPue de S. T!omas dQAPuin  #S$T  47 Se+kler  Das eil in der Geschichte . ?es+!i+!tst!eologis+!es enken $ei T!omas von APuin JRn+!en 1&4 str. ,,-47> 8.H. #es+! 9m den #lan der Summa t!eologiae des !l. T!omas von APuin  ()nchener theologische  1& (1&5) 12'-1,7> . 8.H. #es+! Thomas von !uin. Grenze und Gr+,e mittelalterlicher Theologie . Bine BinGR!rung Jain 1''> T!.I. 8QJeara ?ra+e as a T!eologi+al Stru+ture in t!e Summa Theologiae  oG T!omas APuinas  #T(  55  55 (1'') 1,@-15,> C. Blders Ca met!ode suivie ar saint T!omas dQAPuin dans la +omosition de la Somme de t!Oologie -  &&  && (11) 17'-12> . Jet  Die rhitektonik der Summa Theologiae des Thomas von !uin . ur ?es+!i+!te des t!omasis+!en ?edankens Ham$urg 1'> .-#. Torrell  Initiation à saint Thomas d'!uin . Sa  ersonne et son oeuvre Iri$ourg-#aris 22@@2 str. 2@7-2,2. 2  8vaj lan redstavlja radio$u :. dijela Sume teologije a iveden je ovako6 a) it. 2-2&> $) it. 27-4,> +) itanja 44-11. ,  Toma je u it. 1 /l.  odg. , ustvrdio da 0mi jasnije sonajemo to <=6 +a. 1 n. 2 str. 1222-2,)> +a. , (#? 4 7,> <=6 +a. , n. 1 str. 1&&). &  9s. Aristotel  nal0tica 1osteriora : , 72 $ 1'-25.

, $ilji i umu od onoga to je samo u umu. #rema tome s!vati li se to ime 0 drugo u se$i i tako*er nama. ;aime neka je re/eni+a o se$i jasna $og toga to je  rirok uklju/en u ojam odmeta1@ na rimjer 0Novjek je osjetilno $ie3 jer 0osjetilno $ie3 sada u ojam /ovjeka. Ako je dakle svima jasno na/enje riroka i odmeta onda e ta re/eni+a svima $iti o se$i jasna kao to je vidljivo kod rvi! na/ela dokaivanja koji! su irai neki oi ojmovi koje svatko onaje na rimjer $ie i ne$ie +jelina i dio i njima sli/ni. Ali ako nekima nije onato na/enje riroka i odmeta re/eni+a e dodue ueta sama u se$i $iti o se$i jasna no ne i onima koji ne onaju na/enja riroka i odmeta re/eni+e. : ato se doga*a kako ka"e
  To je glasoviti 0ontoloki doka3 a ostojanje !rv. rijevod u6 S. uar (ur.) Srednjovjekovna filozofija  agre$ 1& str. ,@4-,@5 (reveo J. eli/i). =idi tako*er S. uar #C &4 1,11 <)> vidi rijevod J.
4 Odgovor na 4. razlog 6 Jo"da onaj tko /uje to ime 0
/ega se nita vee ne mo"e amisliti jer neki su smatrali da je ono olai od narosto rvo$itnoga. rugo olai od u/inka i ove se dokaivanjem 0da3 (Puia)> olaite mu je ono to je rvo$itno a nas. 15  <=6 +a. 4 n. 4 str. 2@-21 r. ,,-,4). 15  %alikovanje dviju vrsta dokaivanja aristotelovskoga je odrijetla6  nal0tica 1osteriora  : +a. 1,-14. 1&  #ostojanje
5 Odgovor na 2. razlog 6
 ret!odni+e (raeam$ula). =jera naime tako retostavlja naravnu sonaju kao to milost  retostavlja narav narav a savrenstvo ono to je usavrivo. usavrivo. 17 :ak nema areke da netko ri!vaa kao redmet vjerovanja ono to je o se$i redmet dokaivanja jer ne s!vaa dokaivanje. dokaivanje. Odgovor na 4. razlog 6 ad se dokauje urok o u/inku nu"no je uotrije$iti u/inak umjesto deGini+ije uroka da $i se dokaalo ostojanje uroka to se nadasve doga*a kod stoga dokaujui  ostojanje
 Toma je uravo na temelju toga na/ela amislio teologiju kao nanost koja nije odvojena od ostali! ljudski! nanosti nego i! ri!vaa kao tuma/e istine kranstva. 8datle u Sumi teologije  0toliko3 GilooGije i ostali! ljudski! nanosti. =alja rei otvoreno6 s Tominog stajalita naa novovjekovna i suvremena teologija ut in  luri$us vrlo je jednostrana i u na/elu i u raksi a o svom ustrojstvu i te"njama nu"no je atvorena u neki mutni Gideisti/ki suernaturalisti/ki i $i$lijski geto. 9s. #eter Henri+i
& neko $iljsko $ie. ;a rimjer ono to je $iljski tolo re+imo vatra djeluje na drvo koje je tolo u mogunosti da $ude $iljski tolo te ga tako stavlja u gi$anje i mijenja ga. A nemogue je da isto $ie $ude istodo$no i u istom ogledu u $iljnosti i mogunosti ve samo s rali/iti! gledita6 to je naime $iljski tolo ne mo"e $iti i u mogunosti takvo ve je istodo$no u mogunosti !ladno. ;emogue je dakle da neto $ude istodo$no i na isti na/in davala+ i rimatelj gi$anja odnosno da gi$a samoga se$e. Sve dakle to se gi$a tre$a $iti gi$ano od ne/ega drugoga. Ako je dakle to drugo $ie koje a/inje gi$anje i samo okrenuto onda mora i ono rimiti gi$anje od drugoga $ia a ovo oet od drugoga. Ali ovdje je nemogue ii u $eskraj jer tada ne $i ostojao neki iskonski a/etnik gi$anja niti $i dosljedno tome ostojao neki drugi okreta/ jer drugotni okreta/i gi$aju samo ato to su  okrenuti od iskonskog a/etnika gi$anja> na rimjer ta gi$a samo ato jer ga okree ruka. #rema tome nu"no je doi do nekog iskonskog a/etnika gi$anja kojega nitko ne  okree. A to svi svi raumijevaju od tako je i u drugim sli/nim slu/ajevima. Ali 0vie3 i 0manje3 riisuje se rali/itim stvarima rema rali/itom na/inu ri$li"avanja ne/emu to je u unini takvo na rimjer rimjer tolije tolije je ono to se vie ri$li"ava ri$li"ava unini unini toline. toline. akle ostoji neto to je najistinitije naj$olje i najlemenitije te dosljedno tome vr!unsko $ie jer ono to  je vr!unski istinito to je vr!unsko $ie kako se ka"e u drugoj knjii  (etafizike. Je*utim ono to se naiva vr!unskim u nekom rodu urok je svega to sada u taj rod na rimjer vatra koja je vr!unski tola urok je svi! toli! tijela kako se ka"e u istoj knjii  (etafizike.21 #rema #rema tome tome os ostoj tojii neto neto to je svim svim $iima $iima urok urok o osto stojan janja ja do do$ro $rote te i $ilo $ilo kojeg kojegaa savrenstva. savrenstva. A to ovemo
 To jest neko osve neavisno samostalno i slo$odno $ie. 8 tome svjedo/e imena koja je
7 #eti ut olai od uravljanja stvarima. =idimo naime da neka $ia kojima nedostaje sonaja to jest rirodna tijela djeluju radi neke svr!e to se okauje u tome da svagda ili vrlo /esto djeluju na isti na/in kako $i ostigla ono to je naj$olje. Stoga je o/ito da svr!u ne  ostiavaju slu/ajno nego namjerno. ;o ona $ia kojima nedostaje sonaja te"e rema nekoj svrsi samo ako i! je tamo usmjerilo neko sonajom o$dareno umno $ie kao to strijela+ usmjeruje streli+u. #rema tome ostoji neko umno $ie koje sve rirodne stvari usmjerava rema odre*enoj svrsi. To $ie naivamo