ADITON = nepristupačni prostor u hramu; često svetište AKROTERIJ = malo podnožje, izvorno za kipove (ali često bez njih) na krajevima / vrhu zabata ANTA = pilastar; trijem IN ANTIS = trijem s pilastrima na krajevima zidova koji su u istoj liniji kao i stupovi između ANTEMIJ = vijenac ukrašen viticama i palmetama palmetama ARENA = borilište u amfiteatru posuto pijeskom ARHITRAVNI VIJENAC = gređe bez friza ARHIVOLT = profilacija arhitrava u obliku luka ATIKA = ATIČKI KAT = kat iznad glavnog gređa građevine AULA = veliki prostor za okupljanje BASTION = obrambeni istak gradskog zida BOČNI LUK = LUK = (segmentni) luk na zidnoj / prozorskoj strani svoda BULEUTERIJ = vijećnica grčkih gradova EDIKULA = arhitektonski okvir otvora sastavljen od dva stupa koji nose gređe i zabat EMPORA = gornji kat ugrađen u neki prostor ili prema njemu otvoren – galerija / tribina ENFILADA = niz soba vrata kojih su u istoj osi ENTAZIS = zadebljanje stupa (počinje se sužavati u 1/3 visine i suženje opisuje krivulju) GIMNAZIJ = vježbalište + škola HEKATOMPED = hram s celom dugačkom 100 stopa HIPOSTIL = prostor strop kojeg nose stupovi HOREJ = žitnica, hambar, skladište robe IMPOST = profilacija stupca na ishodištu luka INTERKOLUMNIJ = razmak među stupovima PIKNOSTIL: 1+1/2 (promjera) - PIKNOSTIL: SISTIL: 2 - SISTIL: EUSTIL: 2+1/4 - EUSTIL: DIJASTIL: 3 - DIJASTIL: AREOSTIL : 4 - AREOSTIL: KANABE = civilno naselje uz rimski vojni logor KASTRUM = rimski vojni logor KONZOLA = potporanj u obliku slova S kojem je jedan kraj širi od drugog - korištenje korištenje okomito: okomito: uz zid – nosi nosi neko poprsje; poprsje; vodoravno: vodoravno: vidljivi vidljivi dio dio gređa gređa koji nosi galeriju LEZENA = uska plošna okomita traka na zidu MARTIRIJ = spomen-crkva nad grobom mučenika MEMORIJA = spomen-crkva za mučenika / sveca MODILJON = ukrasni motiv vijenca u korintskom / kompozitnom redu – mala konzola s volutama koja kao da podupire krunu vijenca MODUL = proporcijski sustav; stup – polumjer / promjer NIMFEJ = kultno mjesto nimfa i svetište vrela; natkrivena fontana s ogradom PALADIJEVSKI MOTIV = kombinacija luka i stupa; luk počiva na 2 stupa čija gređa čine ravni završetak bočnih otvora; uokviren stupovima višeg reda SERLIANA); ali on nije uokviren višim redom slično: VENECIJANSKI PROZOR (SERLIANA); PALESTRA = škola hrvanja, vježbalište PERISTIL = neprekinuti red stupova oko dvorišta PILON = toranj u obliku stupca; egipatska monumentalna vrata PODGLED = donje lice arhitektonskog elementa (vijenca, arhitrava); dio u kojem se ne oslanja na stupove PODNOŽJE = PIJEDESTAL = element ispod stupa POSTOLJE = PODIJ = najčešće masivna struktura koja služi kao platforma na kojoj se podiže klasična građevina PRITANEJ = zgrada gradske uprave u grčkim gradovima TRIBUNAL = povišeni podij za suce TRIJEM = PORTIK = PORTIK = natkriveni prolaz (galerija, predvorje, vestibul) - u hramu: tetrastil (4), heksastil (6), oktastil (8), dekastil (10), dodekastil (12) ukrasi profila: OVUL ZRNATI NIZ VODENI LIST – srcolik ZABAT = FRONTON
tipologija hramova: 1. APTERI – bez peristaze 1) hra hram in in ant antis is 2) prostil 3) amfi amfipr pros osti till PRAVOKUTNI PERISTILNI HRAMOVI – s peristazom 2. PRAVOKUTNI 1) peripter peripter – ima kolon kolonadu adu stupo stupova va oko cele 2) pseudo pseudo peripte peripterr – na celu su su naslonjeni naslonjeni polust polustupov upovii 3) dipter dipter – ima ima 2 reda reda stupo stupova va oko oko cele cele 4) pseudo pseudo dipter dipter – ima samo samo 1 red stupov stupova a oko cele, cele, ali ima prost prostora ora za 2 3. HRAMO HRAMOVI VI NA NA KRUŽN KRUŽNOJ OJ OSN OSNOVI OVI 1) monopte monopterr – niz kružno kružno poredan poredanih ih stupova stupova – nema nema celu 2) tolos tolos – s celom celom i kružno kružno poredan poredanim im stupovi stupovima ma oko nje nje grčki hram (najtipičniji – dorski) – peripter - sakralna lna građevina - razvio se se iz iz me megarona - postu postupan pan prije prijelaz laz iz drvene drvene u kam kamenu enu grad gradnju nju - težn težnja ja za ravn ravnot otež ežom om / skl sklad adom om - savršens savršenstvo tvo se se postiž postiže e prevlada prevladavanje vanjem m suprot suprotnost nostii između između zatvo zatvorene rene jezgr jezgre e (cele) (cele) i otvorene peristaze + postupnim sužavanjem interkolumnija prema uglovima - kip božan božanstv stva a u unutra unutrašnj šnjost ostii – kultna kultna skulpt skulptura ura - npr. npr. Afaj Afajin in hram hram u Egi Egini ni,, P Par arte teno non n dijelovi: 1. podnožje (ispod: STEREOBAT = temelji) 1) EUTINTERIJA = gornji sloj temelja; ispod krepidome krepidome 2) KREPIDOMA = stubište u podnožju hrama 3) STILOBAT = najgornja stuba podnožja 2. ophodn ophodnii trijem trijem = PERI PERISTA STAZA ZA 1) stupovi EPISTIL=horizontalno gređe na grč. hramu)= gređe: 2) trabeacija (EPISTIL=horizontalno (1) arhitrav (2) friz – triglifi + metope (3) vijenac 3) zabat = trokutasti završetak krova 4) timpan = zabatno polje 5) vijenac zabata – njime zabat završava 3. naos 1) postolje = malo povišeni dio na kojem je naos 2) zid cele 3) ORTOSTATI = uspravno postavljeni kameni blokovi u 1. (najnižem) redu zida 4) IZODOMNI VEZ = vez kojim su uglavnom izvođeni grčki hramovi (1 red kamenih blokova postavljenih dužom stranom najvećeg pravokutnika bloka uz prednju stranu zida, a red na njemu kraćom stranom postavljen uz prednju stranu zida) 5) PRONAOS = predvorje cele 6) CELA = NAOS = središnja prostorija hrama s kultnom skulpturom 7) OPISTODOM = stražnja prostorija 8) stupovi IN ANTIS – ponekad trijem toga oblika 9) unutrašnji stupovi – dijele celu u brodove 10) stropne grede – drže strop; drvene 11) krovište + dvoslivni krov s olukom (SIMA) i ANTEFIKSIMA (=ukrašeni čeoni crijep) 12) krovni pokrov grčko kazalište vjersko; razvilo se iz obreda posvećenih Dionizu (korsko pjevanje, ekstatični - vjersko; plesovi, mimohodi pod maskama) - tragedije, kom komedije - u Periklo Periklovo vo doba doba siromašni siromašni dobivaju dobivaju naknadu naknadu za za kazališ kazalište te (dnevn (dnevnicu icu koju koju su su izgubili jer su bili u kazalištu)
1. 2. 3. 4. 5. 6.
drvena, od 4. st. kamena u početku drvena, izvrsna akustičnost, idealan oblik kazališta postignut koncentracijom na glavne elemente i njihovom geometrizacijom npr. npr. kaza kazali lišt šte e u Epid Epidau auru ru,, 3. st. dijelovi: SCEN SCENA A (SK (SKEN ENE) E) = drveni kostur koji odvaja orkestru od otvorene pozadine (definira područje radnje); isprva se mijenja za svaku predstavu, kasnije stalna – moguće umetnuti slike kulisa (PINAKES (PINAKES)) ORKESTRA =okrugla; mjesto za kor / kultne plesove s oltarom u sredini koji se postupno miče iz sredine i na kraju nestaje KAVE KAVEA A (THE (THEAT ATRO RON) N) = gledalište lepezastog oblika, može biti sastavljeno od 2 dijela (starije i mlađe kavee) – u gradnji kavee iskorištava se padina brijega (školjkasta udubina) KERKIDES = trokutasti segmenti u koje je kavea podijeljena zrakastim linijama PROSCE OSCENI NIJJ = prostor između scene i orkestre PARODI = bočni prolazi PARASC RASCE ENIJ NIJ
rimsko kazalište st.: LUDI SCAENICI (Livije Andronik ) - od 3. st.: zabavom, a ne s vjerom kao u Grčkoj - povezanost sa sa zabavom, - brzo punj punjen enje je + praž pražnj njen enje je 1. st. – Pompejevo kazalište: uzor za kasnije Marcelovo - modif odifik ikac acij ije eg grč rčko kog g obl oblik ika: a: orkestra je polukružna i na nju se smještaju ugledniji gosti proscenij postaje pozornica, a omeđen je zidom scene (frons scaenae) i bočnim zidovima scene (versurae) ne iskorištava konfiguraciju terena – autarkično je na jarbole se objesi platneni krov (zaštita od sunca / kiše) rimski amfiteatar - za održ održav avan anje je gla gladi dija jato tors rski kih h igar igara a (ludi gladiatorii ) – razvio se iz etručšanskih pogrebnih igara - kasnije i za naumachiae (=pomorske (=pomorske bitke) i venationes (=igre slične lovu) - „dvostruko kazalište“ , ovalnog oblika - gledalište niz koncentričnih ovala - mreža mreža hodnik hodnika a ispod ispod gleda gledališta lišta (nadsvođ (nadsvođeni) eni) – za brzo brzo punjen punjenje je + pražnjenje pražnjenje - najčešće najčešće izvan grada grada (ovalni (ovalni oblik oblik ne uklapa uklapa se u pravokut pravokutni ni raster, raster, velika velika koncentracija nasilja) - vanjsk vanjskii zid zid – eta etaže že rašč raščlan lanjen jene e lukov lukovima ima na stup stupcim cima a - npr. Kolo Koloseum seum,, pulska pulska arena, arena, amfiteat amfiteatar ar u Saloni Saloni (najistoč (najistočniji! niji! – istočne istočne provin provincije cije nemaju gladijatorske igre) terme - kupa kupali lišt šta a s razli različi čito to zag zagrij rijan anim im baz bazen enim ima a - od carskog doba državne ustanove u svim gradovima - arhitekton arhitektonski ski izgled izgled:: u počet početku ku naprost naprosto o spojene spojene prostorij prostorije e (zbroj (zbroj dvaju dvaju komp kompleksa leksa – M i Ž), kasnije osnosimetrične – lako snalaženje, jasan raspored prostorija - npr. Dioklecijanove terme (za puk), Karakaline terme - funkcije te termi: 1) dru društv štvena ena + razonoda (posjetitelji su razgovarali, sklapali su se poslovi) 2) njeg njega a tij tijel ela a (kupelji, masaže,...) 3) vježbanje sport (bazen [natatio], palestra) 4) obra obrazo zova vanj nje e (biblioteke su često u sklopu termi) - dijelovi: 1. APODIT ODITER ERIJ IJ = svlačionica 2. KALDA LDARIJ = topla kupelj 3. FRIGID IGIDA ARIJ = hladna kupelj 4. TEPID EPIDA ARIJ RIJ = mlaka kupelj
5. SUDARIJ = parna kupelj 6. NATATIO = bazen 7. PALES LESTRA = dvorana bazilika - komunalna višenamjenska reprezentativna građevina - zatvorena tržnica / banka / burza / sudnica / općenito sastajalište - obič obično no na rubo rubovi vima ma otvo otvore rene ne tržn tržnic ice e - grčko grčko ime ime, ali nema nema jednoz jednoznač načnog nog grčk grčkog og uzora uzora 2.st.) - među prvima: basilica Portia, Aemilia, Sempronia ( 2.st.) - longitudinalna građevina podijeljena na brodove – svaki brod ima svoje krovište (srednji je brod viši od bočnih i svjetlo dolazi kroz prozore u njegovim zidovima bazilikalno osvjetljenje) osvjetljenje) - dijelovi: 1. pre predv dvor orje je 2. sred srednj njii brod brod 3. bočn bočnii brod brodov ovii 4. apsida 5. bočni očni tri trije jem m 6. tribunal = povišeni prostor za suce bazilika, poč. 4. st. - npr. Maksencijeva bazilika,
rimska stambena arhitektura 1. 2. 3. 4.
DOMUS VILE (rustica, suburbana, imperialis) INZULE CARS CARSKE KE PALA PALAČE ČE
domus = samostalna stambena kuća imućnijih (patricija) u gradu - kuća s a atrijem trijem – razvila razvila se iz etrušč etruščanske anske kuće s unutar unutarnjim njim dvorištem dvorištem - kasnij kasnije: e: doda dodan n peri peristi still (hel (heleni enisti stički čki utjeca utjecaj) j) - pros prosto tori rije je rasp raspor oređ eđen ene e oko oko atri atrija ja - zatvo zatvoren ren prem prema a okoli okolini ni (proz (prozori ori gled gledaju aju na na atrij atrij / peri peristi stil) l) - npr. pomp ompeja ejanske nske kuć kuće dijelovi: 1. ATRIJ = unutarnje dvorište; daje osvjetljenje, u njemu su kućni oltar, ognjište i stol -tipovi: TUSKIČKI – nema stupova TETRASTILNI – 4 stupa KORINTSKI – niz stupova 2. KOMPLU MPLUVI VIJJ = krovni otvor s plohama krova nagnutim unutra (prema atriju) – usmjeravaju kišnicu (raniji oblik: DISPLUVIJ – usmjeravao vodu prema van) 3. IMPLUVIJ = bazen u sredini atrija u koji se skuplja kišnica 4. VESTIBUL = predvorje atrija 5. TABLIN = u početku roditeljska spavaća soba, kasnije primaća 6. OECI = prostorije pokraj tablina 7. ALE = bočna krila 8. TRIKLI IKLINI NIJJ = blagovaonica 9. CULINA = kuhinja 10.PERISTIL = dvorište okruženo trijemovima 11.VRT – u peristilnom dvorištu 12.KUBIKULI = male spavaonice na bočnim krilima inzula = gradska najamna kuća; podijeljena u stanove ( cenacula) koji se iznajmljuju - javlja javlja se potreb potreba a za jeftinim jeftinim smještaje smještajem m koji koji bi zauzi zauzimao mao malo malo mjesta mjesta (proletar (proletarijat ijat se doseljava u grad) - prve nastaju nastaju spajan spajanjem jem više više kuća kuća s atrijem atrijem i njihov njihovom om pregr pregradnjo adnjom m (podje (podjelom lom na na više prostorija: više ljudi veća zarada) - atrij služi za dovod svjetla
1. 2. 3. 4. vile
1. -
postupn postupno o sve sve više više katova katova (kasni (kasnije je i zakonsk zakonska a ogran ograničenj ičenja): a): više ljudi veća zarada prizemlje prodavaonice + radionice uglav uglavnom nom nekv nekvali alitet tetna na grad gradnja nja – čest čestii požar požarii / uruša urušavan vanje je postupn postupno o uslojav uslojavanje anje ponude: ponude: raspon raspon u cijeni cijeni (za bogatije bogatije i si siroma romašnije) šnije) Ostija – više tipova inzula (zamjenjuju dotadašnje kuće s atrijem): uske s hodnikom po sredini i sobama na obje strane uske s uzdužnim srednjim nosivim zidom (sobe uz zid – svakom se nizu soba pristupa posebnim hodnikom) uske / srednje s nosivim uzdužnim srednjim srednji m zidom – zrcalni tlocrt („kuća s dva pročelja“ ) široke s unutrašnjim dvorištem više više sloj slojev eva a u 1 inzu inzuli li:: pri prize zeml mlje je dućani + radionice, 1. kat = piano nobile (za bogatije), viši katovi za siromašnije + poslugu velegrad velegradski ski stil stil života života ostvare ostvaren n u inzulama inzulama ponovno ponovno se se vraća vraća tek u 20. 20. st. st. (stambene zgrade danas!) vill villa a rus rusti tica ca rimska rimska gos gospo podar darska ska kuća; kuća; sred središt ište e poljop poljopriv rivred rednog nog imanj imanja a oblik oblik + velič veličina ina ovis ovise e o vrsti vrsti proiz proizvod vodnje nje i velič veličini ini gos gospod podars arstva tva Vitruvije: villa urbana = gospodareva kuća na imanju (kod velikih imanja – latifundija – ona je odvojena od gospodarskih zgrada i nadmeće se s villom suburbanom) kad su stamb stambena ena i gospo gospodars darska ka namjena namjena spoje spojene, ne, komple kompleks ks često često ima dijelove dijelove triklinij, spavaće sobe, sobe, hodnici, hodnici, kao i villa suburbana / domus (kuhinja (kuhinja,, triklinij, predvorje, predvorje, dvorište,...), dvorište,...), ali i dijelove namjena kojih je gospodarska gospodarska (pekarnica (pekarnica,, štala, štala, štagalj te specifične prostorije koje ovise o vrsti proizvodnje na imanju – npr. prostorije s prešama za vino / masline,...)
2. -
vill villa a subur suburba bana na stamb stambena ena kuća kuća dob dobros rosto tojeć jećeg eg / pat patric ricija ija u okol okolici ici grad grada a rimski koncept otiuma (dokolice) 2 tipa: 1) sjeverne provincije – vila s trijemom pravokutna jezgra s bočnim krilima / paviljonima (zbog oštrije klime – Galija, Engleska, Germanija; npr. vila u Nenningu) 2) južn južne e prov provin inci cije je / Rim – vila s peristilom (Pompeji) 3. -
vill villa a impe imperi rial alis is carska rska vila vila izva izvan n gra grad da privatna ljetna vila / sporedna sporedna rezidencija s dvorjanima
često često mora mora objed objediniti initi službenu službenu funkciju funkciju (carsk (carske e obavez obaveze, e, sastan sastanci ci u vili) s privatnom (odmor) npr. npr. Had Hadrij rijan anov ova a vil vila, a, Tivo Tivoli li (2. (2. st. st.))