ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI Teorija književnosti Povijest književnosti
znanost o književnosti
književna kritika
Metodologija
Teorija književnosti: proučava načine načine i zakonitosti nastajanja nastajanja književnog književnog djela, književne rodove i vrste, jezik djela da bismo djelo lakše razumjeli. - Povijest književnosti: Proučava razvoj književnosti od njenih početaka do danas (epohe, pravi,....! -
PODJELA KNJIŽEVNOSTI KNJIŽEVNOSTI po podrijet! a! narodn narodnaa " usmen usmenaa b! pisana " umjetnička umjetnička po rodovi"a: a! lirika b! epika ! drama drama d! diskurziv diskurzivni ni rod
po vre"en! a! klasič klasična na b! moderna
po vrsti: himna, himna, oda, sonet, sonet, elegija, elegija, ditiramb.. ditiramb.... ep, epska pjesma, pjesma, novela, roman.... roman.... komedija, komedija, tragedija, tragedija, drama drama u užem smislu smislu esej, kritika, kritika, putopis, putopis, #eljton... #eljton.......
po #or"i: a! poezija b! proza ! drama Oso$ine: Lirika (grč. l$ra % žičani instrument!& subjektivna, osje'ajna, slikovita, zasniva se na ritmu, rit mu, Epika& pripovijeda o dogaajima na objektivan način Dra"a& djela namijenjena izvoenju na pozornii u obliku dijaloga i monologa Disk!r%ivni rod& kombinaija izmeu beletristike i znanstvene rasprave
LI&IKA -
poe%ija& djela u stihovima, vezanim ili slobodnim, a stihovi se lako prepoznaju i u govoru zbog posebnog ritma. lirske lirske pjesme& pjesme& nasta nastale le u )rčkoj )rčkoj kada kada se se slavilo slavilo *ogov *ogovee ili se se tugoval tugovalo+ o+ pjevalo pjevalo se se u pratnji pratnji / rita"& izmjena dugih i kratkih slogova. 0 )rčkoj su imali posebne oznake tj. 1T2P/ vječna vječna inspir inspirai aija ja su bile bile M03/ M03/&& devet devet bogin boginja, ja, k'e k'eri ri 3euso 3eusove ve tradi'ionani irski o$i'i & himna, oda, ditiramb, epigram, epita#, elegija
PJESNI(KE )I*+&E: ,asovne -#i,!re dik'ije.: 4sonanija % nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja odreenog zvukovnog ugoaja ili e#ekta (pr. 5oko 5 oko sokolovo“, jesenje veče6!. veče6!. 4literaija % ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih skupina, ili ponavljanje istih suglasnika ili slogova na početku više riječi (pr. 5Vijavica. 5 Vijavica. Vjetar vije.6!. vije.6!. 2nomatopeja % #igura u kojoj se glasovima oponašaju zvui iz prirode (pr. 5 graktati“, 5 graktati“, „cvrči, cvrči cvrčak...“!. cvrčak...“!. 4na#ora % ponavljanje riječi na početku stihova. „..i nema sestre ni brata, I nema oca i majke, I nema drage ni druga...“ druga...“ /pi#ora % #igura u kojoj se ponavljaju riječi na kraju stihova. 5...čujem 5...čujem u snu, sanjam u snu, vidim u snu...6 snu...6 1imploka % ujedinjenje ana#oru i epi#oru+ ponavljanje riječi i na kraju i na početku stihova. 5... prosipam prosipam plavetnilo svog pogleda. pogleda. Prosipam nježnost svog pogleda...6 pogleda...6 4nadiploza % #igura u kojoj se jedna ili više riječi rij eči s kraja stiha ponavlja na početku idu'eg.
#i,!re rije/i: 7astaju promjenom promjenom osnovnog značenja značenja pojedinih riječi. riječi. Meta#ora % naziva se skra'enom poredbom, poredbom, tj. takvom poredbom u kojoj se ne kazuje što se sa čime usporeuje nego se jedino izriče drugi član poredbe. Meta#orom se značenje jedne riječi prenosi na drugu riječ prema načelu sličnosti. 0mjesto da kaže 5 sok 5 sok koji je crven kao krv6, krv6, pjesnik 'e re'i& Iz rasprsnutih ipaka u vrtu krv se cijedi 4. *. 8imi'& )orenje
3a internu uporabu
9
LI&IKA -
poe%ija& djela u stihovima, vezanim ili slobodnim, a stihovi se lako prepoznaju i u govoru zbog posebnog ritma. lirske lirske pjesme& pjesme& nasta nastale le u )rčkoj )rčkoj kada kada se se slavilo slavilo *ogov *ogovee ili se se tugoval tugovalo+ o+ pjevalo pjevalo se se u pratnji pratnji / rita"& izmjena dugih i kratkih slogova. 0 )rčkoj su imali posebne oznake tj. 1T2P/ vječna vječna inspir inspirai aija ja su bile bile M03/ M03/&& devet devet bogin boginja, ja, k'e k'eri ri 3euso 3eusove ve tradi'ionani irski o$i'i & himna, oda, ditiramb, epigram, epita#, elegija
PJESNI(KE )I*+&E: ,asovne -#i,!re dik'ije.: 4sonanija % nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja odreenog zvukovnog ugoaja ili e#ekta (pr. 5oko 5 oko sokolovo“, jesenje veče6!. veče6!. 4literaija % ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih skupina, ili ponavljanje istih suglasnika ili slogova na početku više riječi (pr. 5Vijavica. 5 Vijavica. Vjetar vije.6!. vije.6!. 2nomatopeja % #igura u kojoj se glasovima oponašaju zvui iz prirode (pr. 5 graktati“, 5 graktati“, „cvrči, cvrči cvrčak...“!. cvrčak...“!. 4na#ora % ponavljanje riječi na početku stihova. „..i nema sestre ni brata, I nema oca i majke, I nema drage ni druga...“ druga...“ /pi#ora % #igura u kojoj se ponavljaju riječi na kraju stihova. 5...čujem 5...čujem u snu, sanjam u snu, vidim u snu...6 snu...6 1imploka % ujedinjenje ana#oru i epi#oru+ ponavljanje riječi i na kraju i na početku stihova. 5... prosipam prosipam plavetnilo svog pogleda. pogleda. Prosipam nježnost svog pogleda...6 pogleda...6 4nadiploza % #igura u kojoj se jedna ili više riječi rij eči s kraja stiha ponavlja na početku idu'eg.
#i,!re rije/i: 7astaju promjenom promjenom osnovnog značenja značenja pojedinih riječi. riječi. Meta#ora % naziva se skra'enom poredbom, poredbom, tj. takvom poredbom u kojoj se ne kazuje što se sa čime usporeuje nego se jedino izriče drugi član poredbe. Meta#orom se značenje jedne riječi prenosi na drugu riječ prema načelu sličnosti. 0mjesto da kaže 5 sok 5 sok koji je crven kao krv6, krv6, pjesnik 'e re'i& Iz rasprsnutih ipaka u vrtu krv se cijedi 4. *. 8imi'& )orenje
3a internu uporabu
9
Metonimija % #igura kod koje se značenje prenosi prema nekim stvarnim odnosima. 0mjesto jedne riječi koja označava odreeni pojam upotrebljava se druga riječ koja je u nekoj stvarnoj vezi s mača6 % misli se kako je pisanje snažnije od ratovanja!. prvim pojmom (pr. 5 Pero je snažnije od mača6 Personi#ikaija % #igura u kojoj se stvarima, pojavama, predmetima, životinjama ili biljkama daju ljudske osobine. „...!ivade su me voljele, "osile su moj glas...6 glas...6 1inegdoha % #igura u kojoj se dio uzima za jelinu (pr. 5 "emam 5 "emam ni kune6 kune6 % ne misli se da govornik nema jednu kunu nego da nema uop'e novaa!. /u#emizam % označuje zamjenjivanje nekih riječi, koje se smatraju opasnima ili nepristojnima, nekim blažim izrazima (pr.5veseo (pr.5 veseo66 umjesto pijan+ laka žena : bludnia!. /pitet % ukrasni pridjev. Mogu biti i stalni epiteti ako se tijekom dijela stalno pojavljuju uz isti lik (npr. brzonogi #hilej! #hilej! 4legorija % produžena meta#ora, tj. upotreba riječi u prenesenom smislu s tim što se pravi smisao otkriva tek ako odreene pjesničke slike u jelini zamijenimo pojmovima, ustanovivši tako na što se one zapravo odnose. *asna se, primjerie, u potpunosti zasniva na alegoriji. 1imbol % zamjenjivanje neke riječi, životne pojave ili pojma njegovom uvjetnom, alegorijskom oznakom. 1talni simboli rabe se u jelokupnoj kulturi i književnosti (pr. 5križ6 znači krš'anstvo, 5bijela golubia6 mir!. Pjesnički simboli upu'uju na značenje koje je shvatljivo tek u okviru pojedinog djela ili opusa nekog pjesnika.
#i,!re "isi: Poredba % nastaje kada se nešto s nečim usporeuje na temelju nekih zajedničkih osobina koje redovno nisu neposredno uočljive 4ntiteza % posebna vrsta poredbe koja se zasniva na oprei, odnosno suprotnosti. (;1it gladnu ne vjeruje.amov& edeni blud 1lavenska antiteza % posebna vrsta antiteze koja se zasniva od pitanja, negaije tog pitanja i odgovora (usp. početak ;?asanaginie
@
slabljenje od početne predodžbe ili misli& 'ledo sam te sino&. ( snu. $užnu. )rtvu. 4. ). Matoš& 0tjeha kose Aronija % pjesnička #igura putem suprotnosti+ misli se zapravo suprotno od onoga što se kaže. (;Ti si mi krasan prijateljB
#i,!re konstr!k'ije: inverzija % obrnut red riječi retoričko pitanje % pitanja na koja se ne očekuje odgovor elipsa % kada iz rečenie izdvajamo pojedine riječi, a da se smisao ne mijenja ( )i o vuku, vuk na vrata!. 4sindeton % nizanje riječi bez korištenja veznika Polisindenton % gomilanje veznika bez gramatičke potrebe. 5 i nema ga mjesec, I nema ga dva, I zima je ve& I sniježi...“
3a internu uporabu
F
EPIKA )rč. epos % riječ. govor, priča >njiževni naziv za pripovjedačku književnost u stihu ili prozi+ književni rod koji se razlikuje od lirike i drame /pika pripovijeda dogaaje na o$jektivan na/in , a karakterizira je 0irina pripovijedanja1 Cijeli se na /P1>0 P2/3A=0 i 0M=/T7AG>0 P230. /pska poezija - ep i epska pjesma. 0mjetnička proza % roman, novelaH.
P&IPOVJEDA(: a! sveznaju'i % ako je pripovijeda u @.liu jednine i zna sve o likovima b! nije sveznaju'i % u I.l.jednine )A2+LA& Može se pripovijedati >27228>AM 1A=/C2M, P/>AC47=/M >27228>2) 1A=/C4, /T21P/>TAE72
LIKOVI su nositelji ideja koje pisa prenosi čitatelju. Pripovjedač oblikuje likove na različite načine& opisivanjem vanjskog izgleda pripovijedanjem dijalogom monologom komentarima soijalno govorno Podjea pro%ni3 vrsta =/C721T4E7A 2*ADA (književne vrste koje izvorno pripadaju usmenoj književnosti, kazivanje oblikuje te vrste! • • • • • • •
a! MAT (epska vrsta koja oblikuje mitsku temu, najčeš'e o postanku svijeta. To je nekakav čovjekov pokušaj da objasni smisao i sudbinu svog postojanja! b! /)/7C4 (prikazuje najčeš'e život svetaa, likova nekrš'anske mitologije, povijesnih ličnosti! C4741 % tekst koji govori o ljudima, pojedinima čiji bi život mogao biti uzor po moralnosti, žrtvi, truduH ! *4=>4 (ep. vrsta u prozi ili stihu u kojoj se prikazuju stvarni i nadnaravni likovi i dogaaji, pojavljuje se kao usmena i umjetnička vrsta! d! *4174(e. vrsta u stihu ili prozi.H likovi su životinje i stvari koje dobivaju alegorijski smisao. *liska je drami po ustroju jer se temelji na sukobu. Asmijava ljudske mane i ima pouku! 12J/7A 2*ADA& a! 72E/4 % mali broj likova, jedno mjesto radnje, kratko vrijemeH b! PAP2EA=/T>4 % jedna radnja, malo ve'i broj likova ! 2M47 % puno likova, veli broj epizoda, širok vremenski raspon 3a internu uporabu
K
roman po tematii& društveni, obiteljski, psihološki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteški, kriminalistički prema piščevu tonu ili stavu& sentimentalni, humoristični, satirični, didaktični prema načinu oblikovanja& roman lika, roman struje svijesti, roman esej, roman rijeka (oman struje svijesti % u I. liu, a svijet psihe se iznosi u unutarnjem monologu. 1ve se prepričava po prinipu asoijaija, bez redoslijeda, nema uzroka i posljedie! (oman esej % pripovjedač prepričava tue monologe (Proust, Lool#, >rleža, =o$e! (proza u traperiama - proza u kojoj se pojavljuje mladi pripovjedač (I. ili @. lie!, pripovijeda razgovornim jezikom, dakle spontano pa se pojavljuju žargonizmi, vulgarizmi 111.
D&A4A Cjelo namijenjeno pozornii (didaskalije!, tamo se u potpunosti ostvaruje. 7astala je u )rčkoj. Cijeli se na& tragediju, komediju i dramu u užem smislu (likovi su iz svih slojeva društva, radnja je različita, ne završava nužno tužno ili sretno...!
Pisana je po i'i"a, u #ormi dijaloga ili monologa
3a internu uporabu
TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA Priča o knjizi počinje u AE.tisu'lje'u pr.>r. 0 prapovijesno doba su postojale lirske pjesme povezane s pjevanjem i plesom+ dramatizirali su se mitovi+ a od proznih djela su to mitovi i legende.
2I2LIJA *iblija je 1veto pismo. To je zbirka knjiga koje su u krš'anstvu, a svojim velikim dijelom i u židovstvu, svete i predstavljaju temeljni religijski dokument. *iblija je dakako u isto vrijeme važan kulturni dokument koji je izvor in#ormaija za sveukupno proučavanje povijesti. 0 njoj 'emo na'i opis i tumačenje povijesnih dogaaja, ona je prebogat izvor za proučavanje jezika i umjetnosti
Je%i'i 2i$ije& hebrejski, aramejski, grčki Prvi i za razumijevanja 1tarog zavjeta najvažniji prijevod jest Septuaginta -!/ nastala u 9. st. pr. >r. Ame potječe od legende prema kojoj je u 4leksandriju pozvano seda"desetak židova iz Palestine da prevedu 13 s hebrejskoga na grčki za potrebe pripadnika židovske zajednie grčkog jezika.. atinski prijevod& Vulgata (Vg.) potječe od sv. =eronima. Eulgata je važna zato što je po njoj *iblija bila pristupačna ijeloj /uropi i na njoj su se temeljili prijevodi sve do najnovijeg vremena.
Podijejena je na Stari i Novi %avjet . 1ve što je u Staro" %avjet! -56 knji,a. zapisano podijeljeno je u P2EA=/17/ >7=A)/, M0C217/ >7=A)/, P22G>/ >7=A)/, P14M/, P/T2>7=AJ=/.
Novi %avjet (I.st.pr.>r!je pisan uglavnom grčkim i sastoji se od /E47N/=4+ C=/4 4P21T21>A?, P2147AD4 i 2T>AE/7=4 AE472E4(4pokalipsa!.
-
-
J+DITA jedan od najdramatskijih biblijskih opisa i najmlaih dijelova *iblije iako je sadržaj najvjerojatnije samo piščeva literarna #ikija, on je svojom poukom i idejom vrlo stvaran knjiga veliča židovsku religiju i rodoljublje religija je toliko naionalna, zakonska i praktična da se zapravo izjednačuje sa samim životom naroda i domoljubljem obrana domovine jest obrana vjere zbog svoje zbijenosti izražavanja, #ino zapaženih detalja i plastičnih opisa, =udita je privukla mnoge umjetnike kista, pisane riječi i zvuka % jedan takav umjetnik bio je i M. Maruli' kojeg je biblijska priča inspirirala za pisanje epa =udite gl. likovi su ?olo#erno koji je utjelovljena neprijateljska sila i =udita kao simbol židovskog naroda koji dolazi u sukob sa svojim neprijateljem
3a internu uporabu
O
PJES4A NAD PJES4A4A -
-
-
ljubavna lirika nastala negdje u F.st.pr. >rista % predaja ga pripisuje 1alomonu+ neki smatraju da je to djelo nastalo na dvoru 1alomonovu u I st.pr. >rista tumači se ve' preko 9 stolje'a muče odgonetnuti o kojoj je ljubavi riječ pjesme su se najprije pjevale na svadbenim svečanostima, a uvrštene su u *ibliju (iako nisu bile sastavljene za nju! na temelju novog konteksta, a to je da veliča ljubav =ahve prema njegovom narodu meutim, od IQ.st. javlja se mišljenje da je u Pjesmi nad pjesmama opjevana ljubav izmeu zaručnika i zaručnie ljubavni osje'aji se iskazuju poredbama i meta#orama koje nam sve to pobliže dočaravaju u današnjim izdanjima teksta Pjesme podijeljen je najčeš'e na K dijelova (Prvi susret, 0zajamna ljubav raste, 3aručniu dovode zaručniku, 3aručničina ljubav na kušnji, Pristalost i radosti zaručnie! zaručnik koristi motive iz prirode kako bi opisao njezinu ljepotu te njezinu duhovnu ljepotu na kraju ističe njeno savršenstvo zaručnia na pitanje zbora kakav je njezin zaručnik, odgovara na sličan način kao i on % ističe ljepotu iskreni osje'aji i čisto'a ljubavi+ čovjekova povezanost s prirodom
KNJI*A POSTANKA -
[email protected] F. st. pr. >rista - prva i najzanimljivija knjiga Petoknjižja - tu nalazimo sličnosti s babilonskom i staroegipatskom književnosti - dijeli se na 9 dijela % prvi iznosi židovske predaje o stvaranju svijeta, svemira, prvih ljudi i
završava pričom o op'em potopu % taj tio razmatra literature starog istoka i op'eljudska pitanja o čovjekovoj sudbini - druga ima povijesnu tematiku - prati život židovskog naroda od njegova praoa 4brahama do odlaska Jidova u /gipat
KLASIČNA KNJIŽEVNOST kasi/no a! otporno na modne mijene, nešto što ima stalnu vrijednost u književnosti i postaje uzor b! istoznačnia za antički ( ono što pripada grčkoj ili rimskoj kulturi, a kad je riječ o jeziima onda su to grčki i latinski! lat. classis : razredni, prvorazredni (u rimskoj kulturi su taj pridjev dobivali samo posebni. >ad se antička književna ostavština počela uzimati kao uzor, pridjev klasičan se počeo uzimati kao književnopovijesna odrednia!
dra"a: /shil, 1o#oklo, /uripid, 4risto#an pjesni0tvo: ?omer, 4lkej, 1ap#a, 4nakreont... #io%o#ija: Platon, 4ristotel, Pitagora, ... pro%a: /zop
3a internu uporabu
Q
7O4E& • •
•
•
živio oko Q g. p. k. prema tradiiji ime najstarijeg poznatog grčkog pjesnika. 0 antii su mu pripisivali autorstvo& Alijade, 2diseje, raznih epova s trojanskom i tebanskom tematikom, razne himne bogovima i šaljivi spjev ;*oj žaba i miševa< konem IQ st. razvila se sumnja u ?omerovo postojanje, dolazi do rasprava o ?omerskom pitanju postoje dvije struje& I. 4nalitičari - ?omer kao jedinstveni autor ne postoji, da su veliki epovi niz manjih epskih pjesama vezanih uz Trojanski rat sabranih zajedno 9. 0nitaristi - kažu da Alijada i 2diseja su nastale kao djelo jednog genijalnog stvaraoa koji je uobličio stariju grau i stvorio zaokružene epske jeline
ILIJADA -85 pjevanja. - Q.st. pr. >r. /P1>A //M/7TA& epski svijet& bogovi izravno utječu na ljude, odreena je sudbina junaka i oni je nikako ne mogu promijeniti, božji predak /pska radnja& dogaaj s posljediama, ništa nije neočekivano jer je sve predskazano, /pski junak& izniman i poseban /pski likovi& bogovi, polubogovi i smrtnii /pska narativna tehnika& spori tempo zbog opisa i retardaija+ stil je svečan i uzvišen.
7O4E&SKO PITANJE & ?omer se smatra prvim stvaraoem u europskoj književnosti. Apak, o njegovoj ličnosti se razvilo pitanje koje se naziva 7O4E&SKO PITANJE . -
junački ep : opisuje desetu, zadnju godinu Trojanskog rata (počeo ga je trojanski prin Paris otevši iz 1parte ženu Mendelaja ?elenu i odnio blago!. - =unai Alijade su vjerojatno postojali i prije ?omera, ali kao dio pjesama. 4hilje je preteča tragičnog junaka& ?rabar je i nagao pa ga ta naglašenost svojstava dovodi do toga da učini tragičnu pogrešku koja vodi u propast. Po/etak % srdžba 4hileja (rezultat svae s 4gamemnonom, bratom Menelaja! - junački je ep jer je ep o 4hileju % majka je božia Tetida, a ota smrtnik. Prorečeno je da 'e doživjeti slavu, ali umrijeti mlad. 2n je polubožanski junak natprosječnih sposobnosti. Proročanstvo se ne može promijeniti (prorečeno mu je tri puta % simbolika brojeva!. at je originalno počeo sukobom ?ere, 4#rodite i 4tene. Paris je morao odlučiti koja je najljepša, 3eus je mislio da je on dobar suda. 4li on nije odlučio po ljepoti nego po mitu i poklonima koje su mu poklonile božie. 4#rodita je pobijedila i dala mu je ?elenu. 2na je ve' bila zaručena, ali ju je Paris odveo. A7E2>4DA=4 M034 % po ovome ispada da je muza ta koja pjeva Alijadu, a ne ?omer.
STI7& heksametar (šestomjer! 00"00"00"00"00"3a internu uporabu
R
ODISEJA - mlai i kra'i ?omerov ep - o 2disejevom povratku na Ataku iz trojanskog rata - počinje invokaijom (zaziv muze da pomogne pisu napisati ep o junaku % domišljatom, lukavom, pametnom (duhovna snaga!! - opisuje mirnodopski život starih )rka % opasnosti i čari života, težak život žena i djee, dvorske zabave, glazbe - radnja se zbiva I godina po padu Troje - iznosi situaije osobnog i obiteljskog, čovjekova života, dok se u liku samog 2diseja prikazuje nemiran duh čovjeka koji je u stalnoj potrazi za novim saznanjima i spoznajama +SPO&ED2A ILIJADA 9 ODISEJA • • • • • • •
heksametar 2diseja kra'a *ogovi djeluju, ali ne tako izravno 1til je sličan, ali u 2diseji nema tako puno onih ukrasnih pridjeva 1udbina je prisutna, ali ona ne pokre'e junake Alijada je o ratu, a u 2diseji je mir 2diseja pokazuje isključivo pojedina
SOFOKLO: ANTIGONA M=/1T2 A EA=/M/ 4C7=/ & adnja se odvija u gradu Tebi za vrijeme >reontove vladavine,u
.st.pr.>r.
adnja ovog djela je usko vezena s dramom S>ralj /dipS.0 njemu se(izmeu ostalog!opisuje sukob /dipovih sinova.7aime,jedan od njih,zvan Polinik,odlazi iz Tebe jer mu njegov brat /teoklo nakon godinu dana vladavine ne prepušta vlast po dogovoru.2vaj se vra'a nakon nekog vremena sa namjerom da pokori Tebu.0skoro dolazi do sukoba same bra'e koji u isti trenutak, jedan drugome, probadaju mač u tijelo te oboje umiru.Elast dobiva brat /dipove žene >reont, koji nareuje da se /teoklovo tijelo dostojno pokopa, a Polnikovo tijelo zbog njegove izdaje ostavi bez obrednog pokopa. Tada počinje radnja sameS4ntigoneS -
drama (tragedija! u činova s >4T432M na kraju tragedija je jer& a! 4ntigona na kraju umire b! nosi tragičnu krivnju od početka svog života ! joj je predskazana smrt d! što god učinila ne može primijeniti sudbinu
- klasičan primjer tragedije u kojoj tračična junakinja stavlja svoje ideale iznad vlastite sigurnosti i nije voljna praviti kompromise da bi preživjela.
3a internu uporabu
I
P+2LIJE VE&ILIJE 4A&ON: ENEIDA 4ugustov šti'enik, živi na imanju izvan ima okruženom prekrasnom prirodom. 0pravo ga je ta priroda motivirala na pisanje *0>2A>A? ili />2)4 (pastirske pjesme idilične atmos#ere!. 7ajve'u je slavu stekao /7/AC2M, junačkim epom u I9 knjiga (heksametri!. Pisao je djelo da udovolji 4ugustu i da rimskoj književnosti da ono što smatraju naionalnim epom što do tad nije imala. 2brada mita o trojanskom junaku /neji koji je po padu Troje osnovao rimsku državu., a po Eerglijevoj ideju bio je predak =ulija Dezara i 4ugusta -
-
pisao je po uzoru na ?omera i to i na Alijadu i 2diseju slična je kompoziija, motivi radnja ne ide kronološki pa je početak dobar primjer postupka in media res jer na početku saznajemo o /nejinom iskravanju u >artagi, a onda on priča o tome kako je tu dospio pisao je djelo I godina, ali ga do smrti nije doradio sudbina u ovom djelu radi u korist usnutka ima pa su svi oni koji se tome protive osueni na propast izreka& boj se +anajaca i kad darove nose. 7akon ?ektorove smrti /neja je postao vrhovni voa trojanske vojske. kad je grad izgorio =upiter mu je rekao da mora na'i domovinu u Ataliji. uta sedam godina, prolazi >retu, 1ilu i ?aribdu, a vjetar ga je odnio na obale sjeverne 4#rike. Tamo ga je primila kraljia Cidona koja se u njega i zaljubila. /neja bi i ostao, ali mora slušati =upitera. 7a uš'u Tibera utemeljio je grad od kojeg je postao im /7/=4 je lik pravog uzornog imljanina kojemu je dužnost ispuniti volju bogova i pokoriti se svjesno sudbini.
7&VATSKA S&EDNJOVJEKOVNA PIS4ENOST - 7akon R.st ?rvati koriste )4)2=AD0 A 4TA7AD0 i @ jezika (hrvatski, latinski i op'eslavenski! - Metodovi su učenii stvorili AAAD0 - ?rvati na području *osne stvaraju inačiu 'irilie *2147GA0
2a0anska po/a % 2d vapnena, široka IRO m, visoka RR, a debela Q m. 0z gornji rub je ornament. >ad je pronaena nalazila se u podu rkve gdje gdje najvjerojatnije dospjela za vrijeme restauraije u IF.st. 0dara o pod ju je razlomio na @ dijela. ijevi dio je očuvaniji, a desni je sve trošniji što je još pospješeno šupljikavoš'u vapnena, a kako je bila na podu po njoj se vjerojatno i hodalo. Prvo su je u IR. st vezali željeznim obručem i stavili u staklo koje je čuvalo vlagu što je ubrzalo propadanje. Canas je u atriju ?430-a, a u 1v. uiji je odljev. Tekst je u I@ redova. kako veličina slova varira pretpostavlja se da nije nastala odjednom. Co danas nije pročitana do kraja jer se neka slova ne vide (početak se tumači kao azU ( ja! - stari tip uglata glagoljie - 74=1T4A=A 1P2M/7A> PA147 ?E4T1>2M =/3A>2M 3a internu uporabu
II
-
spominje se kraj 3vonimir ve' tada ;reV roatorum< autor je opat Cržiha, Cobrovit i netko tre'i proklinje se onaj koji se usprotivi gradnji rkve
3a internu uporabu
I9
P&ED&ENESANSA -
traje u I@ i IF st., zovemo je i predrenesansa u Ataliji razlikuje se od srednjeg vijeka % stvaraju se i prenose novi oblii, mjerila i osje'ajnost u literarnoj praksi značajke predrenesanse& razvoj gradova i graanske klase, razvoj kapitalizma koji djeluje na stvaranje novog pogleda na svijet novi svjetonazor temelji se na optimizmu, kritičkom odnosu prema svijetu, intelektualnoj znatiželji i želji za uživanje u zemaljskim vrijednostima. tri glavna predstavnika humanizma& Cante 4lighieri, Wraneso Petrara i )iovanni *oaio
7+4ANIZA4 % dolazi od lat. humanus % čovječan to je prijelaz iz srednjeg vijeka u novo doba koje prethodi renesansi. 7a senu umjesto viteškog staleža dolazi graanstvo, grad preuzima vode'u ulogu u kulturnom i društvenom životu.
DANTE ALI*7IE&I -;86< 9 ;=8;.: 2OŽANSTVENA KO4EDIJA -
-
-
najve'i talijanski pjesnik, političar, #ilozo#, tvora talijanskog književnog jezika, rodom iz Wirene. Posljednji čovjek srednjeg vijeka i prvi novog. oženio se djevojkom iz mo'ne obitelji Conati i imao F djee (jedno je nazvao *eatrie! 0mro je u avenni, posljednjoj stanii progonstva, gdje je i pokopan, u Wirenzi mu je lažni grob uz književni opus na talijanskom jeziku ostavio je i niz djela na latinskom >njiževni život je započeo zbirkom pjesama LA VITA N+OVA -Novi život. mladenačkim stihovima posve'enima ljubavi prema 2eatri'e Portinari koja gotovo prerasta u nadzemaljsko bi'e, simbol ideala. Eidio ju je prvi put u svojoj R. godini, a onda ga je u IQ. obuzeo potpuno ljubavni zanos koji je prikrivao glume'i ljubav prema drugim ženama. 0 snu mu je bila nagovještena njena smrt, i kad je zaista umrla, Cante je odlučio o njoj napisati najljepše stihove i posvetiti tome ijeloga sebe. *ilo je to u skladu s pjesničkom školom koju Cante poslije naziva DOL>E STIL N+OVO (satki % ljubav je odraz plemenitih duša " sti % način pisanja " novi % razlika izmeu ove i prethodnih škola kada se o ljubavi govorilo na konvenionalan i pomalo lažan način!. 7ajvažniji spjev je započeo u prvim godinama progonstva i završio ga malo prije smrti. 7azvao ga je KO4EDIJOM jer su se tako prema srednjovjekovnoj poetii nazivala pripovjedačka djela pisana jednostavnim stihom koja počinju tužno, a završavaju sretno. >asnije mu je pridodan pridjev 2OŽANSTVENA KO4EDIJA -LA DIVINA >O44EDIA. Cjelo je nekoliko puta prevedeno na hrvatski jezik. Postoji i prozni prijevod. rei,io%no 9 ae,orijski ep - vi%ija % pomo'u slika iz zagrobnog života, govori o čovjekovom ovozemaljskom životu. svaki lik ima višestruki smisao opisuje put Dantea (simbol grešnog čovječanstva! koji uz pomo' Ver,iija (simbol razuma! kre'e kroz Pakao i Gistilište, a zatim uz pomo' 2eatri'e (simbol božanstvene dobrote! kroz aj da bi se pročiš'en uzvisio do *oga tj. spasenja. Pakao je stvarna konkretna kritika svih realnih negativnosti života. Cante razotkriva ljudske strasti i poroke vremena, ne štede'i ni rkvu ni njezine predstavnike. Cao je nepreglednu galeriju mitoloških i historijskih ličnosti, no najživlji su mu likovi pjesnikovih suvremenika. 0nose'i u djelo iskustvo svoga burnog
3a internu uporabu
I@
-
života, ogorčen na sugraane koji su ga prognali, na grad koji lako mijenja zakone i prinipe, KO4POZI>IJA& @ simetrična dijela & Pakao, Gistilište, aj (svaki @@ pjevanja, a pakao ima i I uvodno! : ==?;?==?== @ ; ST&O)A & terina Si"$oika $roja = & 1veto Trojstvo+ @@ % Asusove godine+ R % *ožanski broj danteova ljubav postoji na tri ra%ine& ljubav prema konkretnoj *eatrie (niži stupanj tjelesne ljubavi!, prema mrtvoj (Eiši stupanj! i konačno *eatrie viena u aju predstavlja pjesnikov duh, po tome je tre'a najviša ljubav % ljubav prema vlastitom duhu.
*IOVANNI 2O>>A>>IO: DEKA4E&ON - prvo veiko djeo taijanske pripovjeda/ke pro%e - Dekameron znači Knjiga deset dana - ima ; novea podijeljenih u ; dana - na po/etk! je reaisti/ni opis k!,e - u 0vodu. - knjiga je završena ;=<=1 ,odine - svaki dan je posve'en odreenoj temi koju zadaje kralj ili kraljica 0 dvije osnovne teme su j!$av i intei,en'ija - ljubav *oaio često prikazuje u izravnoj putenosti ili pak kao nepredvidivu igru iskrenosti, plemenitosti i komike - inteligeniju ne prikazuje samo kao suprotnost ljudskoj gluposti, ve' i kao atribut koji resi i najokorjelijeg zločina - +ekameron daje ,aerij! psi3oo0ki !vjerjivi3 ikova iz najrazličitijih društvenih slojeva, te opis niza sredina u kojima se kre'u ti likovi - to je uvijek samo realistički okvir njegovih realističkih poruka koje veličaju sve ljudsko, spontano i prirodno teme *oaiovih novela& I. =0*4E (nesretna, sretna, strasna, mahnita, neuzvra'ena ljubav... ! 9. C08TE/74 1/CA74 A 2C721A C08TE/7/ 1/CA7/ (preljub % zakon! @. >44>T/7/ 212*A7/ (dosjetljivost, okrutnost, oholost, snalažljivost...! - likovi su renesansni ljudi, a ne srednjovjekovni jer se ne prepuštaju životnim nevoljama P%IP1V23+#43 "1V3!# čini 5 djevojaka izme6u 78 i 98 godina i : mladi&a iznad 9; godina povukli su se iz
)&AN>ES>O PET&A&>A: KAN>ONIJE& 1in #irentinskoga graanina, %ajedno s Danteo" pro,nan i% rodno,a ,rada , mladost je proveo u 4vignonu, raskošnom sjedištu papinskoga dvora. Tu se na veiki petakB 61 ii ;1 travnja ;=8C. zagledao u La!r! de Sade , i ostao joj zauvijek odan, pa i nakon njezine smrti (I@FQ. od kuge!, iako mu ona nije uzvra'ala ljubav. odila je II djee. 7joj u slavu piše pjesme. 0 Petrarkinu KanconijeruS sintetizirana su nastojanja i tendenije dugogodišnje tradiije. 7a njega 'e se, kao u savršeni uzor, ugledati nebrojeni nastavljači i epigoni. 3a života je bio ijenjen i poznat po latinskim djelima, a najviše po epu S #>rikaS. Taj mu je spjev, u kojem je opjevao drugi 3a internu uporabu
IF
punski rat, pribavio najve'e književno priznanje onoga doba, ovorov vijena', kojim je I@FI. svečano okrunjen na rimskom >apitolu. Prema stihu prvog soneta često se ijela zbirka naziva S Rasute rimeS, od @ pjesama, meu kojima su najbrojniji soneti
KAN>ONIJE& (I 'an%onier!je lirska zbirka SONETA u kojoj je Petrara je stvorio svjež pjesnički izraz, osje'ajniji i iskreniji. 7ekad se čini da je riječ o duhovnoj i platonskoj ljubavi prema auri. 2pisuje ljubav prema konkretnoj ženi koja ga privlači ljepotom. žive'i na izmaku srednjega vijeka, neodlučan lomio nad dilemom& kako uskladiti nove, prethumanističke ideale s tradiionalnom krš'anskom ideologijom, kako riješiti suprotnosti izmeu zemaljske i nebeske ljubavi, izmeu neodoljive težnje za sre'om u ovom životu i iraionalnog straha od smrti i vječnog prokletstva. 1tekao je puno sljedbenika ( petrarkisti!, ali nitko nije uspio premašiti umjetnički domet.
3birka je svojevrsni dnevnik voen @ godina. Cijeli se u 9 dijela& a! prvi je oko 9"@ zbirke % vrijeme aurina života b! nakon smrti aure Petrarki%a" % naziv za stil kojim pjesnii oponašaju Petraru tj. uzdišu za voljenom ženom koja je nedostižna, a ljubav je za njih bol i patnja te inspiraija za umjetničko stvaranje. =avio se u Ataliji, 8panjolskoj, Wranuskoj, ?rvatskoj, 7jemačkoj.... 2buhva'a oponašanje soneta kao #orme, mnogobrojne kontraste unutar stihova, hiperbole, zlatnu boju, božanski hodH
Sonet % stalan oblik lirske pjesme od IF stihova, najpoznatiji je tzv. talijanski ili Petrarin sonet sastavljen od 9 katrena (4**4!i 9 terine (DCD ili DC/!. Motivi i raspoloženje u katrenima su u suprotnosti s terinama
&ENESANSA -
ponovno raanje, preporod novi književni preporod % I. st. % AT4A=4 (zahva'a ijelu /uropu! preporod u književnosti % uzor postaje antika (rimska i grčka knjiž.! % oponašanje antičkih uzora Eergilije (/neida!, Plaut, *iblija uspostava novih estetičkih ideala ljepote, savršenstva ujetnosti sloboda čovjekovog stvaralačkog duha pisanje pučkim jezikom koji zamjenjuje latinski (poštuju pravila pisanja po uzoru na antiku! stvaranje naionalnih knjiž. % širi se čitateljski krug knjiž. je u doba renesanse doživjela provat LI&IKA petrarkistička, ljubavna (žena, njezina ljepota!, pojavljuju se kanonijeri i zbirke posve'ene jednoj ženi religiozna % posve'eni Mariji+ bukolička lirika % uživanje u prirodi zabavna % humoristička, satirička+ maskerate % pokladne pjesme+ najviše se pišu soneti % uzor u antii EPIKA pišu se epovi (uzor % Eergilijeva 3neida! biblijski epovi % tema iz *iblije 3a internu uporabu
IK
viteški epovi % 4A21T2 % talijanski renesansni pjesnik ?ijesni 1rlando (djelo bez gl. junaka i gl. radnje % opisuje ljubav, gospe, borbe i vitezove &O4AN viteški, pastirski i pikarski romani viteški % još iz sred. vijeka % vitez lutalia (prikaz renesansnog čovjeka!, slobodna duha pikarski % u renesansi % gl. lik je simpatičan protuha, lutalia i varalia koji luta svijetom % kritizira vrijeme, kroz život se probija svojom voljom i inteligenijom pastirski % gl. likovi pastiri % idila, gl. tema ljubav % pastirski romani su uzor današnjih ljubavnih romana % popularna djela D&A4SKE V&STE uzori iz antike % Plaut, učena komedija slijedi dramaturgiju iz antike % petčinova, simetrija likova, stalni likovi pastorale (pastirske igre! % svijet pastira, idilična priroda, pjesme i ples zaljubljenika komediogra#ija % promiče poruke aktivizma, pobjede novog mladog naraštaja, izrugiva ljudske mane i poroke, kritizira postoje'e društvene obi'aje, oslobaža od predrasuda div dramskog stvaralaštva % 1hakespeare % koji je čovječanstvu dao niz djela neprolazne trajnosti ESEJ % Mihael Montaigne % nova književna vrsta (/seji, IKQ! % kra'a prozna vrsta u kojoj se obrauje različita tematika, uključuje razmišljanje i zaključivanje, sadrži osnovni stav pisa, karakteristike njegovog osnovnog izlaganja i temelji se na istraživanju -
ILLIA4 S7AKESPEA&E -
engleski pjesnik i dramatičar (najve'i dramski stvarala svjetske književnosti! suvlasnik poznatog kazališta 'lobe napisao @ ili @O drama % tzv. kraljevske drame (historije!, komedije, tragedije, romantične igre i poeme, te sonete (elizabetinski soneti % @ kvartine i I distih! - teme uzima iz antičke povijesti, srednjovjekovne kronike i legende, iz renesansne novelistike, iz pričanja suvremenika, te je ulio i dah stvarnog života, stvorio galeriju nezaboravnih, vječnih likova (@ezar, Aamlet i 1>elija, %omeo i 2ulija! - u svojim djelima iskazuje veliko mnoštvo osje'aja koji se raaju u čovjeku
7A4LET -
I. % II. godine T/M4 % nesretna sudbina danskog kraljevi'a ?amleta kojemu je za njegove odsutnosti stri ubio oa, oženio se majkom i zasjeo na prijestolje jedna od najpotresnijih tragedija u jelokupnoj književnosti % na završetku svi stradaju pokretač radnje % ?amletova želja za osvetom zbog smrti oa problematika % pitanja ljudske egzistenije % o pravdi i krivnji (dijalog ?amleta i duha oa % duh želi izvršenje pravde zbog ubojstva!+ o životu i o smrti+ o vjernosti i izdaji+ o ljubavi i mržnji ?amlet raspravlja o osnovnim pitanjima ljudske egzistenije % o mogu'nostima spoznaje apsolutne istine i djelovanja u skladu s njome te o odnosu prema ou, maji, ženi ?4M/T % renesansni čovjek slobodouman % individualist (slobodno odlučuje i zaključuje, nitko ga ne sputava!+ divi se prirodi+ doživljaj čovjeka+ kritičan je prema maji i prema sebi+ nema predrasuda prema staležu (dobar je prema nižem sloju!+ kritizira nepoštenje kritizira dvorjanine koji nemaju svoje ja (ruga im se zato što potvruju sve što kažu njihovi gospodari % neinteligentni i nekritički primaju sve što njihovi gosp. kažu!
3a internu uporabu
I
-
-
melankoličan i bolan doživljaj svijeta (svijet % bljutav, dosadan, prazan, neopljevljen vrt u kojem je otrovno bilje! % suprotnost prema renesansnom doživljaju svijeta, gnjusan, ne podnosi nepravdu i sramotu, prezire svijet, svijet kao tamnia (Canska!, razočaran svijetom : iznosi svoj stav, toliko je optere'en problemima da bi najradije da ga nema, nitko mu ne pruža zadovoljstvo, puno hulja, propalia, kritizira brak doživjaj /ovjeka % remek-djelo, plemenitost uma, neizmjernost sposobnosti, skladan izgled ljepota doživjaj žene % kritizira ženu i šminkanje (to nije ono lie koje ona nosi, stvara masku!+ oštar doživljaj žene ( Brhkosti C ime ti je ženaB!, ženska ljubav je kratka, nestabilna, prolazna iako tragedija ima mnogo dogaaja, u njoj nema prave dramske napetosti, jer nam je istina o očevu ubojstvu i potrebi osvete iskazana ve' na samome početku težište djela stavljeno je na prikaz psihološkog stanja glavnog lika, koji se razapet sumnjama stalno koleba i odgaa izvršenje osvete
4I*+EL >E&VANTES -
najve'i španjolski pripovjedač iz doba renesanse (točnije iz razdoblja prijelaza iz renesanse u barok! zbog novčanih neprilika dospijeva u zatvor u kojem započinje svog don Xuijotea uz oko @ drama i niz drugih danas zaboravljenih djela napisao je zbirku pripovjedaka 0zorite novele najpoznatije djelo je ?istri vitez +on Duijote od )anche % koji je napisan u dva dijela % najprevoenija knjiga poslije *iblije zamišljen je kao satira na preživjele, ali u to doba još popularne viteške romane jednostavan, zdrav i topao humor kojim je prožeto čitavo djelo i koji nezadrživo nasmijava i današnjeg čitaoa, optimizam i duboki humorizam koji izbijaju iz tragične #igure viteza tužnog lika
2IST&I VITEZ DON F+IJOTE OD 4AN>7E -
T/M4 % doživljaji osiromašenog seoskog plemi'a 4lonsa Xuijose koji želi biti vitez skitnia kao pravi vitez skitnia daje si ime (Con Xuijote od Manhe!, pronalazi perjanika i štitonošu (1anho Panza!, konja kojem daje ime oinante (kljuse!, uzima opremu (bojnu pradjedovsku! te pronalazi damu kojoj daje ime Culinea od Tobosa - C27 X0A=2T/ 2C M47D?/ % simbol ljudske tragike, utjelovljenje ljudskog sna i bezumnosti, stradanja i uporne borbe za pravdu, istinu i nedostižne ideale (on žei uspostaviti kraljevstvo pravde, ispravljati krivie, želi osve'ivati nepravdu, pomagati bespomo'nima, boriti se protiv zla i nepravde te braniti nemo'ne - ujedno simbolizira hrabrost, upornost i poštenje -
4lonso čita viteške romane koji su mu poremetili razum (krčma % dvora, vjetrenjače % divovi, prostitutke % bajne djeve, #ratri % izdajnička bagra! - beskrajno je uporan u izvršavanju svojeg ilja, želi pomo'i - na kraju je došao k pameti, ostavio oporuku i umro
DONKI7OTIZA4 % Con Xuijoteov pogled na svijet, njegovo shva'anje života koji znači besmislen i smiješan pothvat - suprotnosti (dva različita svijeta! - don Xuijote od Manhe (ludost, ideal, mašta, bezumna smionost, žrtvovanje! Y 1anho Panza (razum, sebičnost, stvarnost, oprez, lukavost! - idealan - svaki čovjek je slobodan zato što je tako stvoren od *oga i prirode+ ijepa riječ otvara mnoga vrata, a ružna nijedna. % roman pun mudrih izreka -
3a internu uporabu
IO
-
humor je bitno obilježje romana Dervantes progovara preko lika 1anha Panze 1anho je seljak, čestit čovjek, don Xuijoteov konjušar, Con Xuijoteov glas razuma koji mu pokušava pomo'i da se iz svijeta mašte vrati u stvarnost - preko njegovog lika Dervantes se obra'a svijetu
7&VATSKA &ENESANSNA KNJIŽEVNOST -sredina ;51 st1 9 kraj ;61 st1. razvijala se pod utjeajem renesansne umjetnosti i talijanske kulture nije se istovremeno pojavila i razvijala u hrvatskim krajevima jer je ?rvatska u to vrijeme bila podijeljena pa krajevi nisu imali iste uvjete za razvoj renesanse utjeaj talijanske renesanse stekao se samo na istočnoj obali =adrana, a uske veze s Mletima, dolazak brojnih učitelja i odlazak hrvatskih mladi'a na studij u susjednu Ataliju omogu'ili su snažan razvoj renesansne književne kulture i na području Cubrovačke epublike i mletačke Calmaije hrvatska renesansna književnost usvojila je mnogobrojne konepije humanizma (one o važnosti antičke književne tradiije, ali i one o podizanju narodnoga, hrvatskoga jezika na visoku razinu! hrvatska renesansna književnost 'e se kao i ostale europske renesansne književnosti oslanjati na antičko naslijee, a isto tako i na prethodnike, začetnike i klasične pise talijanske renesansne književnosti (Cante, Petrara, *oaio, =aobo 1annazzaro, odovio 4riosto! hrvatska renesansna kultura oslonit 'e se i na doma'e usmene, #olklorne književnosti preuzimaju'i iz njih teme, motive, oblike i postupke 74G/4 2*A>2E47=4& a! oponašanje uzora b! harmonična i skladna kompoziija književnog djela ! tradiionalno oblikovanje teksta %oblikovanje čistim i jasnim jezikom - hrvatska književnost u razdoblju renesanse više nije služila samo za vjersku poduku, ve' se razvila kao samostalna djelatnost - hrvatska renesansna kultura je P%V1 )1+3%"1 %#+1?!23 A%V#$EB3 B"IF3V"1E$I - odlikuje se nizom književnih oblika, te je osim lirike, epike i drame razvila niz novih književnih vrsta
EPIKA najznačajniji epovi bili su oni koji su opjevavali religiozno0biblijske teme (Marko Maruli'=udita! ili povijesne teme (*rna >rnaruti'-Eazetje 1igeta grada! hrvatski renesansni ep oblikovan je po uzoru na Eergilijevu /neidu i druge antičke epove te je iznosio sadržaje važne za život zajednie u epu je pripovjedač izlagao #abulu jasno, pregledno, s brojnim opisima junaka i junakinja, vremena i prostora radnje, bitaka i važnih dogaaja osim tradiionalnih epskih vrsta, hrvatska renesansna književnost stvara i neke nove oblike (Petar ?ektorovi'-Sibanje i ribarsko prigovaranjeS % putopisni spjev! posebno mjesto zauzima i pastoralno-idilični i alegorijski roman Petra 3orani'a SPlanineS u kojem se u prozi i stihovima pripovijeda o putovanju pastira 3orana po zavičaju te usporedno s pričom o nesretnoj ljubavi pastira 3orana slavi ljepota domovine LI&IKA razvijaju se @ vrste lirskih pjesama& P#E$I%EB10I+I!I4"# !I%IB# veliča život u prirodi 3a internu uporabu
IQ
san o sre'i i blaženom životu #"#B%31"$EB# !I%IB# slavi ovozemaljske užitke i senzualnu ljubav !2(?#V"# P3$%#%BIE$I4B# !I%IB# - tuga i bol zbog neuzvra'ene ljubavi, divljenje ženskoj ljepoti - radi se o utjeaju petrarkističke lirike koja uzvisuje ženu i divi joj se - najviše duhovne vrijednosti& =0*4E i =/P2T4 - jedno od glavnih obilježja& P4T271>2 CAE=/7=/ P/M4 J/7A - prvi sačuvani dokument je zbirka pjesama, dubrovački kanonijer G%anjinin zbornikG (pjesme o ljubavi (udvaranje, molba da se ljubav uzvrati, veličanje tjelesne i duhovne ljepote drage, vile, gospoje, bol zbog neuzvra'ene ljubavi...!
D&A4A najčeš'e i najznačajnije dramske vrste hrvatske renesansne književnosti nastaju po uzoru na antičke dramske oblike, a to su >2M/CA=4 i T4)/CA=4
hrvatska KOMEDIJ, kao i talijanska preuzima od antičke komedije strukturu komediogra#ske radnje, zaplete i rasplete, kao i tipove likova (mudar i lukav sluga, škrti stara, hvalisavi i umišljeni vojnik...! takva komedija naziva se 0G/72M ili /0CAT72M >2M/CA=2M % njegovala se osobito u Cubrovniku (Marin Crži' % SCundo MarojeS, S1kupS, STripče de 0tolčeS, S4rkulinS! u !R"EDIJI hrvatska renesansna književnost ostvarila je brojne prijevode (Crži'eva S?ekubaS prema /uripidu, 3latari'eva S/lektraS prema 1o#oklu...! razvila se i DRM # S#VREME$OME SMIS%# te riječi (ui' SobinjaS % prva svjetovna drama u hrvatskoj književnosti! razvili su se i drugi, različiti dramski oblii& &S!IRSKE EK%O"E , &S!OR%$E DRM' &S!IRSKE I"RE' RS (banalne pojave graanskog života na komičan način!, RKVE$ &RIK*IV$J (religiozno-biblijska tematika!+ +I+%IJSK DRM, MI!O%O,K DRM+ &OK%D$' &IR$ KOMEDIJI (S7ovela od 1tanaS-Crži'!
4A&KO 4A&+LIG 2 Maruli'u se malo zna pa pomo' pruža njegov literarni opus pomo'u kojega se rekonstruira njegov lik i djelo. Potječe iz splitske obitelji Pečeni' koja se u IK. stoje'u, u skladu s humanističkom modom, prozvala Ce Marulis. 0 Maruli'evo doba koristio se hrvatski oblik Marulih. 2bitelj je bila u usponu. *ili su vlasnii vinograda, proizvodili vino, u ku'i je bilo žita, zlata i srebra. Maruli' se školovao u Padovi i osposobio se za pravne poslove. Jivot je provodio na 8olti kod kuma *alistri'a i u 1plitu. *io je Maruli'u meena i #inanijer. Azabrao je nečujamsku valu za osamljenički život i zagradio poljsku ku'iu i kapeliu 1v. Petra. 7ajstarije je dijete iz mnogobrojne obitelji (petero bra'e i dvije sestre!. 3apisi o njemu ističu njegovu religioznost. Jivio je na prijelazu IK. u I.stolje'e, na granii humanizma i renesanse i u razdoblju otkri'a i vjerskih kriza. *og turske opsade 1plit se nalazi u opsadnom stanju. Ejera je ugrožena od Aslama. )rad još živi u okvirima Ciokleijanove palače, ali grad iznutra izjedaju požari, potresi, bolesti i klasne razmirie. Maruli' sve dijeli na vjeri, u#anju i ljubavi % prvo kao te"ej, drugo kao poti'aj, a tre'e kao odrednia "orano, života. Maruli' je umro K. siječnja IK9F, a pokopan je u rkvi 1v. Wrane u 1plitu.
3a internu uporabu
IR
J+DITA =udita je jedino hrvatsko djelo objavljeno za Maruli'evog života. 3avršeno je IKI., a tiskano IK9I. 3a njegovog života je objavljena tri puta što znači da je zanijela čitatelje 1plita i drugih središta onog doba na =adranu.
pisana je splitskom čakavštinom I. st., što je vrlo važno jer je hrvatski jezik #ormiran kao književni jezik tek u IR. st. (dok se nije #ormirao standardni jezik, ne možemo zapravo ni govoriti o dijalektalnoj književnosti! ugledao se na antičke pjesnike. Crugi uzor su mu naši 5 %a/injav'i6 koji su stvarali poeziju u srednjem vijeku. Catum koji navodi je 99. travnja IKI. u gradu 1plitu. (Can hrvatske knjige!
tema& preuzeta iz *iblije % Maruli' piše o aktualnoj društvenoj situaiji u 1plitu i okolii (turska vojska koja prijeti 1plitu i okolii poistovje'ena je s asirskom vojskom koja prijeti *etuliji! židovska udovia =udita ubija taštog i pohlepnog asirskog vojskovou ?olo#erna i spašava svoj grad *etuliju >2MP23ADA=4&
Priču slaže u 9I9 dvostrukorimovanih dvanaesteraa u pjevanja (libara!. imuje se šestera sa šesterem, dvanaestera s dvanaesterem i sljede'im parom šesteremH 2no što je u *ibliji na I9 % I@ strania, ovdje je u pjevanja. Plan razrade daje u prilogu 4a se u kom libru uzdarži. >ao pobožan čovjek drži se *iblije poštivaju'i tijek, likove i #abulu. I. A*2& 7abukodonosorova želja da vlada ijelim svijetom (?olo#erno ga treba svojom vojskom osvojiti 9. A*2& ?olo#erno pustoši i napada gradove za redom @. A*2& ?olo#ernova opsada *etulije, a =udita kori narod koji se želi predati F. A*2& =udita u ?olo#ernov taboru, a ?olo#erno je očaran njenom ljepotom - petrarkistička obilježja& Maruli' poput petrarkista opisuje =uditinu ljepotu - petrarkistički motiv& kosa, nakit - =udita se vrlo bogato ukrasila (nakit! tako da se mogla usporeivati s kraljiama - književna asoijaija =udite na ?elenu koju su smatrali najljepšom ženom svijeta - snažna vjera u *oga K. A*2& =udita večera s ?olo#ernom kojeg opija i na kraju ubija . A*2& graani *etulije napadaju 4sire koji bježe, slave =uditu do kraja njenog života.
DA= 2E2)4 /P4& Maruli' je htio svom narodu uliti vjeru i nadu u otpor i spas od Turaka. Maruli' ističe vjeru u *oga (kako u njega ne treba sumnjati! -na početku epa Maruli' u kratkom pismu objašnjava zašto i kako je pisao S=udituS& želi proučiti priču o udovii =uditi na svom jeziku za one koji ne razumiju latinski jezik ističe krš'ansku vrijednost % krepost, čisto'a, vjera ističe =uditine kvalitete, važnost i kako je treba slaviti upu'uje *ogu poruku da joj dade snage da odrubi ?olo#ernu glavu (vjera u *oga! 3a internu uporabu
9
4A&IN D&ŽIG roen je u Cubrovniku gdje je polazio i školu neko vrijeme proveo je u Ataliji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediogra#iju kad se vratio u Cubrovnik pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, a ubrzo se posve posvetio drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela. 2kušao se u svim dramskim vrstama& komedija, pokladna igra, pastorala, tragedija...
)otovo sva Crži'eva djela izvodila su se na dubrovačkim senama u doba poklada i pirova te je više od desetlje'a bio najizvoeniji dubrovački dramatičar DJE%- pastirske igre (STirena, Eenera i 4donS. S)rižulaS!, pokladna komedijia (S7ovela od 1tanaS!, komedije (SCundo MarojeS, S4rkulinS, S1kupS, STripče de 0tolčeS!
D+NDO 4A&OJE
komedija koja je prvi put izvedena IKKI. godine za vrijeme poklada P22) 7/)2M47T4 C0)A 721& najavljuje što 'emo gledati"čitati+ najavljuje komediju+ dvosmisleno je značenje ljudi nazbilj (SpraviS, dobri ljudi! i ljudi nahvao (SlažniS ljudi koji predstavljaju zlo!+ u ovom prologu Crži' se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovačke aristokraije, ironično laska dubrovačkoj gospodi i naziva ih zlatnim i ludima+ a#irmaija sposobnih, pametnih, vrlih ljudi na račun opakih i nesposobnih ljudi. 7egromant : čarobnjak (znači da sve što 'emo vidjeti može i ne mora biti istina! >omedija 'e re'i nešto relevantno o zbilji. Cakle, svrha komedije je da slikovito pokaže ono što gledatelji ionako znaju+ kazališna igra 'e otkriti ono što je u zbilji prikriveno ispod privida. To, pak, što je skriveno ispod privida % veoma je važno+ to je skriveni mehanizam koji pokre'e svijet. Caje obe'anje da 'e omogu'iti da se utvrdi tko su ljudi u publii nazbilj, a tko nahvao. "jesto radnje: im - radnja se dogaa I dan vrije"e radnje: I. st. te"a: sukob oa, dunda Maroja i njegova rastrošnog sina Mara koji u imu, umjesto da se bavi trgovinom, sav kapital troši na kurtizanu auru )4E70 02)0 u zapletu Crži' je povjerio Po"et!, slugi 7ijema 0ga Tudešaka % samouvjerenom, inteligentnom, lukavom renesansnom čovjeku koji shva'a da sukob oa i sina može iskoristiti za vlastitu sre'u
Pomet zaple'e radnju, vodi likove, upravlja njihovim postupima drži sve kon'e ! r!ka"a upravljaju'i sudbinama i životima onih kojima služi Pomet je gospodar smijeha u komediji, no za razliku od ostalih likova u komediji, Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju, nikada se gledatelj ne smije Pometu, nego se uvijek smije zajedno s njim LIKOVI: odnos ,ospodar s!,a
+("+1 )#%123* -tipičan predstavnik dubrovačkog bogatijeg sloja -škrt trgova koji odlazi u im obračunati se sa rastrošnim sinom Marom ?1B4I!1* -)arojev sluga/ -vječno gladan sluga -tipičan sluga ograničenih mogu'nosti 3a internu uporabu
('1 $(+3H#B= -zaljubljen njemački plemi' -lud za aurom -nesnalažljiv, neinteligentan, prepušta svoju sudbinu Pometu P1)3$* -sluša svog gospodara -čini sve kako bi aura postala 0gova, ali samo 9I
zato što bi mogao izvu'i koristi -nije odan+ ističe Marojevu škrtost )#%1* -rastrošan sin koji kupuje ljubav kurtizane aure -tipičan predstavnik dubrovačke mladežirastrošan(čest sukob starih i mladih! -očekuje od sluge Popiva da rješava sve njegove probleme P1PIV#* -lukav i pokvaren -mnogo toga čini za svoju korist -prijetvoran
!#(%#* -izgubljena k'i njemačkog plemi'a -s Marom je samo radi njegova nova -očekuje od Petrunjele ostvarenje svih njenih zahtjeva P3$%("23!#* -sluša gospodariu -odana, vjerna, poslušna -predstavnik mladeži nižeg društvenog sloja (naivna, poslušna!
H spo%naja % život je prevrtljiv, čas si sretan, čas ne, kad si nesretan preživi i kreni ka sre'i
PET&A&KISTI(KA LI&IKA IKO 4EN( ETI G
dubrovački pjesnik koji je tek nakon smrti prozvan 8iško, inače mu je pravo ime 8išmundo Elahovi' Menčeti'
živio je na prijelazu iz IK. u I. st. u Cubrovniku je obavljao razne poslove, a dva puta bio je i knez epublike umro je od kuge koja je IK9O. god. harala Cubrovnikom
&RVI &O"%ED
tema& ljubav na prvi pogled pjesnik se na prvi pogled zaljubio i u ijeloj pjesmi detaljno opisuje izgled svoje drage, način na koji se češlja i plete svoju kosu % naziva je ženom ljepšom od vile Smeni bi viditi još lipšu ner viluS na kraju kada ona odlazi on ostaje tužan i sam pejzažni motivi& S3ovješe zora dan, a slavno prolitje traviu drobnu van, zelen list i vitje.S
7ANI2AL L+>IG
hrvatski pjesnik i dramatičar koji potječe iz jedne od najuglednijih hvarskih obitelji osim u ?varu, školovao se u Ataliji napisao je jedan ljubavni kanonijer S1kladanja izvrsnih pisam razliihS u svojim pjesmama ljubav prema ženi i njezinu ljepotu na petrarkistički način J#R $I JED$ $ SVI! VI%
tema& ljepota drage, vile pjesnik slavi njenu ljepotu i divi se njenoj ljepoti TAPAG7A M2TAEA P/T4>A1TAG>/ AA>/& zlatna kosa, tanke rne obrve (osje'aj radosti!, rumeno lie, rumene usne, zubi kao biseri - ljepota njezinog govora+ ispreplie unutarnju i /anjsku ljepotu
3a internu uporabu
99
glatko'a i bjelina njenog vrata, bijela prsa, tanki, bijeli, obli, dugi, ravni prsti - T=//17A 0JAT4> pjesnik povezuje 9 motiva& ljubav i vanjska ljepota
DŽO&E D&ŽIG rodio se u Cubrovniku, a živio je na prijelazu iz IK. u I. st. školovao se u Cubrovniku, a studij prava završio je u Ataliji kasnije se zaredio njegove pjesme sačuvane su u rukopisima i >anonijeru 7ikše anjine njegova lirika je uglavnom ljubavne tematike, a u ve'ini pjesama obra'a se voljenoj osobi, opjevavaju'i i slave'i njezinu ljepotu i duhovne vrijednosti osim pjesama, napisao je i pastirsku eklogu Sadmio i jubmirS DR0 JE OD *%! tema& savršenost pjesnikove SvileS pjesnik svoju dragu smatra savršenom, ljepšom od svih vila, dražom od zlata, ljepšom od prolje'a opjevava ljepotu svoje drage, njenu kosu, oči, obrve, aneoski osmijeh i prekrasni stas petrarkistički motivi& rna dva vlasa (obrve!+ oči koje sjaje poput zvijezda, rumena usta, zlatna kosa...
PETA& ZO&ANIG
vrlo malo zna se o njemu roen je u 3adru, a ne zna kada i gdje je umro bio je pravnik, notar, te je obavljao i neke druge službe od 3orani'eva književnoga rada sačuvan je samo pastirski roman Panine, tiskan 1234. kada je pjesnik ve' bio mrtav PLANINE -;<6. nazivaju ga prvim hrvatskim romanom, iako i nije baš roman u pravom smislu te riječi u djelu se u prozi, ali i u stihovima, pripovijeda o putu pastira 3orana po zavičaju, zadarskoj okolii, te se slavi i veliča ljepota rodnog kraja roman ne govori samo o ovozemaljskoj ljubavi ve' i o duhovnoj ljubavi, ljubavi prema *ogu istini SPlanineS obrauju i mnoga druga pitanja i teme& problem turske opasnosti, pitanje odnaroivanja, književne kulture na hrvatskom jeziku... te"a: put pastira 3orana po zadarskoj okolii koji kre'e u planine gdje traži utjehu da zaboravi svoju nesretnu ljubav za vrijeme putovanja opisuje se pejzaž, krajolik iz čega se osje'a ljubav, divljenje i poštovanje vlada i osje'aj domoljublja prema rodnom kraju zbog prisutnosti turske opasnosti "jesto radnje: perivoj 1lave alegorija % glavno izražajno sredstvo u ovom romanu (motiv jabuke % simbol kulture, znanja, jezika! Latinka u svom krilu ima mnogo jabuka koje simboliziraju bogatstvo latinske kulture *rkinja takoer ima mnogo različitih mirisnih jabuka Kadejka -Kadeja 9 2a$ion. ima mirisne jabuke via 7rvati'a ima malo, si'ušnih jabuka jer se hrvatska književnost počela razvijati tek od Maruli'a
3a internu uporabu
9@
3orani' spominje svoju SjabukuS % osje'aj radosti jer je naišao i na svoje ime u njenom krilu vila ga upozorava na nerazvijenost hrvatske književnosti % osje'aj srama jer je jabuka nezrela vila ga tješi jer se kod ostalih vila vidi da su jabuke prije otrgnute, tj. da su ti narodi i kulture prije postojale+ zahvaljuje mu na trudu što je ipak nešto napisao 3orani' kritizira sve one koji se srame svog jezika i koji pišu na tuem jeziku
PETA& 7EKTO&OVIG
hrvatski pjesnik koji je živio na prijelazu iz IK. u I. st. roen je na ?varu u mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od toga nije ništa sačuvano doživjevši u mladosti bunu pučana, kugu i provalu Turaka na otok u starosti je živio mirnim životom njegovo najvažnije djelo je Sibanje i ribarsko prigovaranjeS
&I2ANJE I &I2A&SKO P&I*OVA&ANJE putopisni spjev u @ dijela koji je objavljen u Eeneiji u kojem opisuje svoj trodnevni put od ?vara do *rača i 8olte Sibanje i ribarsko prigovaranjeS je prvo stihovano djelo u hrvatskoj književnosti u kojem je opisano stvarno, a ne alegorično putovanje+ putovanje je opisano zbog ljepota prirode i zavičaja to je opis renesansnog čovjeka koji uživa u prirodi i svjestan je da je priroda mjesto u kojem se može posve opustiti i okrijepiti svoj duh u spjevu pripovjedač opisuje svoje putovanje jadranskim otoima i pripovijeda o dogaajima koji su se dogaali na putu njemu i njegovim suputniima preko 9 ribara, ?ektorovi' upoznaje način razmišljanja hrvatskog čovjeka kojem ijeli život prolazi u ribarenju (način egzistenije! P4EA C47 % divljenje prema krajoliku, ljubav prema domovini T/TA C47 % govori o prolaznosti života (S... smart sve skra&ujeS!
2A&OK -
IO. stolje'e španj. baruecco, port. ?arocco biser nepravilna oblika+ barokni stil je krajnje kičast manirizam : gongorizam i marinizam % stilska oznaka baroka, pokušaj da se uspostavi naglašeno neprirodan način izražavanja kao umjetnička konvenija obilježen gustom upotrebom #igura (meta#ora, končeto, antiteza,...! više različitih razvojnih #aza i tendenija raspinjanje svega onoga što je renesansa htjela barok : katolička obnova značajke književnog baroka povezuju se s novim svjetonazorima
LI&IKA - prolaznost vremena - raskoš izraza - istinsko drhtanje pjesničke duše, hladno'a, nerazumijevanje - L!is de *on,ora % španj., začetnik gongorizma, nov pjesnički jezik, vlastita sintaksa, smiona meta#orika (puna mitološke simbolike, nepristupačna neobrazovanom čitaou! % poeme Eamo&e, Poli>em i 'aletea % 1at na zvoniku, Pješčani sat % pesimistične, prolaznost vremena
3a internu uporabu
9F
- *ian$aptista 4arino- tal. pjes., začetnik marinizma, izraz pun neobičnih meta#ora i zvučnih e#ekata, stilski izgraena vrtuoznost, ilj poezije % zapanjiti čitaoa C Pjevač %koristi kon/eto (utakmia slavuja i jeke! % !judski život C spoznaja o prolaznosti, nemir i tjeskoba u svijetu u kojem se smrt pojavljuje kao sigurna realnost u eng. i #ran. pjesnike tih stilova nazivaju lokalnim imenima - 1red. /uro. % 4ndreas )r$phius, ?o#mann von ?o#mannsZaldau
EPIKA % ep % Eergilije % religiozno ispravan, instruktivan, jasne teze, tema % aktualna i naionalna, strukturno % čvrst s izbjegavanjem odlaska u bezbrojne epizode H 1slobo6eni 2eruzalem T. Tassa % religiozno-historijska tematika, bogata epska radnja, isprepli'u se #antastika i realnost, čulnost i vjerska egzaltaija D&A4A % melodrama i opera - >aderon de a 2ar'a % Fivot je san, alamejski sudac - raskošno dvorsko kazalište, djela naki'ena bogatom meta#orikom, teme % moralne i univerzalne, manje brine o zapletima i raspletima radnje i ve'u pozornost posve'uje pojedinima (psihološki produbljeni likovi
3a internu uporabu
9K
7&VATSKI 2A&OK H poč. IO. st. do druge pol. IQ. st. H gotovo ijela ?rvatska H vrlo dugo i osobito razdoblje H pozitivno reagiranje na one op'e euro. tendenije koje danas obuhva'amo terminom baroka H književni je jezik nejedinstven i prilagoen govorima regija H knjiž. je nastajala i razvijala se u F manje ili više samostalna regionalna knjiž. konteksta % glavni i najplodonosniji njezin prostor bio je Cubrovnik EPIKA 9 tradiiju baroknog epa utemeljuje A. )unduli' - najpoznatiji je )unduli'ev povijesni ep 1sman C po uzoru na Tassov 1sl. 2eruzalem LI&IKA 9 barok uvodi dubrov. Pjesnik Cživo *uni' Euči'-Plandovanja/ % lj. lirika s misaonoreligioznim motivima % povezuju se i s udvaračkom retorikom - anakreontska lirika % W. >rsto Wrankopan % napisao zbirku petrar. i barokne lirike 'artlic za čas kratiti D&A4A 9 commedia dellJarte % predstave koje se temelje na improvizaiji iz ljudskoga života (putuju'e družine! - tragikomedije % mladi )unduli' i =unije Palmoti' - religiozna poema Avana )unduli'a Euze sina razmetnoga - pastoralna drama % s alegorijskim likovima i zapletima % +ubravka Avana )unduli'a IVAN *+ND+LIG H IKQR-I@Q., roen u Cubrovniku, plemi', obavljao razne državne #unkije H književni rad započeo pisanjem pjesama H počeo je pisati vrlo mlad imao je uspjeha, no meutim u pjesmi Pokornima kralja Cavida odrekao se svih mladenačkih dijela nazvavši ih porodom od tmine, tako da neka od njih znamo damo po imenu jer se smatra da ih je sam spalio H I99 g. izdaje religioznu poemu 1uze sina razmetnoga (tema iz evanelja po uki, o odmetnutom sinu, sastoji se od tri pa/a, prvi plač- sagrešenje, drugi plač- spoznanje, tre'i plač- skrušenje! H I9Q g. Cubravka- melodrama. H ep koji nije tiskan idu'ih 9 godina Os"an. )ovori o dogaajima vezanim uz dolazak 2smana AA na vlast u Turskoj, o biti Turaka s Poljaima kod ?o'ima i porazu Turaka i svrgnu'u 2smana s vlasti. Azgubljena dva pjevanja IF i IK, nadopunio ih je Avan Mažurani' u IR st. Cvije teorije& 2sman se sastoji od dva odvojena epa koji nisu nikada spojeni. Cruga da je Cubrovačka vlast enzurirala ta dva pjevanja zbog preoštre kritike Turaka. D+2&AVKA pastorala, pastoralno-idilična drama, barokna melodrama, pastirska igra % renesansna tvorevina uvod % zaziv zvijezdi Canii da objavi sretan, žuen dan % vjenčanje najljepšeg pastira i najljepše pastirie (dan sv. Elaha! na samom početku uvodi monolog ribara, a za ribara se pretpostavlja da je izbjeglia iz Calmaije
9
-
-
-
alegorijski upozorava graane Cubrovnika da nemaju zašto dizati bunu jer je u Cubrovniku ljepše i bolje nego drugdje temelji se na kontrastu (porobljena Calmaija % slobodan Cubrovnik! % porobljena Calmaija, opljačkana, zarobljena, a turi i mlečani na vlasti "jesto radnje je Cubrava % simbol Cubrovnika % slobodna časna, slavna, raskošna u svojoj prirodnoj ljepoti % stvorena idilična slika Cubrave stara' Lj!$dra, je nositej *!nd!ievi3 po,eda na državu, društvo i slobodu, jer se država i sloboda ne ugrožavaju samo oružjem nego ih ugrožavaju i sami dubrovčani % preko njega kritizira sadašnje Cubrovčane, u njegovo doba su ljudi stjeali bogatstvo poštenjem i radom, dok sada stiču prijevarom+ renesansni motiv % sukob starost [ mladost % mladi ne poštuju stare, ističe snagu nova kojim Cub. misle da se može sve kupiti, kritizira žene koje brani Tratorko stavlja u odnos dva svijeta % satire (komičnost! i pastire peko kojih ističe problem nižih i viših društ. slojeva Civjak i )oroštak pustolovi su iz drugih zemalja+ vile, narešene i rasipne, su plemkinje Cubrovčanke, a pastiri Cubrovčani raspravljaju o razrednoj jednakosti o jednakosti u braku+ Euk satir i seljanka 1tojna prikazuju vlahe i služavke % godišnjie (one su uvijek zaljubljene!+ Miljenko je simbol dubrovačkog plemstva, a )rdan je predstavnik bogatog izroenog dubr. trg. stan. koji prijeti slomom u težnji za lagodnim životom i uživanjem % preko tih simbola )unduli' iznosi oštro sve poroke suvremenog društva Cubravka nije važna kao lik, nego kao pojam % ona je simbol slobode % naglašavaju'i njezinu ljepotu, sve više ističe slobodu dvije je ideje spojio )unduli' u Cubravi % da se slobodna država osniva na zdravome i istinitome braku na porodii koju ljubav spaja, da propada država u kojoj srebro i zlato više vrijede od čisto'e i poštenja
S+ZE SINA &AZ4ETNO*A -
graa i tema su na liniji katoličke obnove % ostaviti zemaljska i prigrliti duhovna dobra temeljni osje'aj je ispraznost svega što okružuje čovjeka, prolaznost, #atalna nemo' pred prirodom, taj osje'aj prolaznosti varira na biblijskom motivu o sagrješenju, spoznanju i skruženju % izlaz nalazi u molitvi, u pokajanju, jer smrt je sveprisutna sadržaj okosnia % mladi čovjek želi se odvojiti od roditeljskog autoriteta i autoriteta uop'e ae,orijsko %na/enje jer dobri ota prima odbjeglog sina (koji se pokajao! natrag na ognjište % isto kao i rkva prima odmetnika opet u svoju zajedniu (ako se pokaje! osnovna misao je istianje prolaznosti zaemljskog života i poruka dub. sinovima da troše'i vlastiti imetak škode ne samo obitelji nego i Cubrovniku sti % stihovi su zvučni, retorični, katkad i pomalo svečano-patetički s jako naglašenim re#leksivnim momentom, to su % meta#ora, ponavljanja, gradaija, nabrajanja, kontrast (grijeh % pokajanje, pobožnost % nevjernost, smrt % život, grijeh % čisto'a, pakao % raj! sti3 % osmeračke sestine OS4AN sastoji se od 9 pjevanja % karakterizirana su širenjem #abule, ponavljanjima, digresijama (opomena! i epizodama ideja slobode u 2smanu je posebno naglažena, a ujedno je posebni motiv % ona je hvalospjev pobjede krš'anskog svijeta nad islamom % posebno do izražaja dolazi krš'. moment pojam slobode (sveslavenska ideja! % sloboda slavenskog naroda prikaz borbe islama i krš'anstva % Turaka i zapadne /uro. 9O
-
-
povijesni povod bio je poraz tur. vojske kod ?o'ima I9I., a uzor spjev talijanskog autora Tassa 2sloboeni =eruzalem spominje i druge povijesne dogaaje % turski sultan 2sman zatvorio je u tamniu svog stria Musta#u, ali nakon poraza kod ?o'ima dolazi do pobune janjičara koji 2smana svrgnu i zadave % svoj ep )unduli' je posvetio poljskom kraljevi'u Eladislavu kome pripisuje svu slavu pobjede i poziva ga da i ubudu'e vodi slavene u borbi protiv Turaka ne odgovara povijesnoj istini jer je bitka kod ?o'ima završila bez pobjede, a Eladislav nije u njoj ni sudjelovao 2sman je pisan u stro#a"a od četiri osmera s rimama 4*4* (unakrsna! uzorno djelo hrv. baroka % u tekstu )unduli' izražava duh katoličke obnove
stih& ...ko bi gori, sad bi doli..
KLASI>IZA4 I P&OSVJETITELJSTVO + E+&OPSKOJ KNJIŽEVNOSTI od sredine IO. do druge pol. IQ. st. - ugledanje na grčku i rimsku antiku kao na nedvojbeni uzor - umjetnikova zada'a % oponašati prir., narav % prikaz čovjeka kao moralnog bi'a - ideal % prikazati op'eljudsko i prosje'no u čovjeku, izbjegavati posebno, spei#ično - kriterij doličnosti, promjerenosti %#ran. bienseance, eng. decorum - vjera u razum % načela nisu izraz samo jednog vremena nego ih diktira razum - zasi'enost raionalizmom 9 prihva'anje čitatelja % prisutno u romanima % prag romanti.
VOLTAI&E % je bio #ilozo#, publiist i književnik, koji se kao stvarni ideolog naprednoga graanstva najvatrenije okomio na rkvu, na #eudalno ureženje, istupaju'i protiv klasnih povlastia, a za potpunu slobodu govora. 0z pjesme pisao je romane i drame. 0 satirama i najboljem romanu (negdje se navodi da je to duža novela\B! D47CAC/ iznosi misao da čovjek u životu sam odreuje svoje putove i da je upravo u sitnim svakodnevnim stranama bit ljudske mudrosti. Govjeka shva'a kao potpuno emanipirano bi'e nad kojim ne vlada nikakva sudbia ni providnost koja bi mu ve' unaprijed odredila životni put. =/47 4DA7/ % kritičari ga smatraju vrhunem #ranuskog klasiizma. 7akon što je W/C4 oštro negativno kritizirana povukao se iz kazališnog života. W/C4 % tragedija čija je tema ljubav prema svom pstorku ?ipolitu i posljedie te ljubavi. 0 prvom činu ?ipolit izjavljuje Teramenu da 'e oti'i iz Trezene te mu odaje tajnu da je zaljubljen u 4riiju iz obitelji Palantida, Tezejevih neprijatelja. Wedra, Tezejeva druga supruga, priznaje da je starstveno zaljubljena u ?ipolita. Tezej je odsutan i stiže vijest da je poginuo. Crama time postaje složenija& ne samo da je posrijedi nedopustiva ljubav prema pastorak, nego se name'e i pitanje nasljedstvana prestolju& kandidati su Wedra, ?ipolit pa čak i 4riija. Cok 4riija prihva'a ?ipolitovu ljubavnu izjavu sa zadovoljstvom, on je zaprepašten Wedrim priznanjem da je zaljubljena u njega. /nona uspijeva istrgnuti iz Wedrinih ruku ?ipolitov mač kojim se htjela ubiti. 7akon toga Teramen donosi vijest da je Tezej ipak živ. Wedra želi umrijeti,
9Q
ali /nona opet intervenira. >onačno se pojavljuje i Tezej, zbunjen odnosom izmeu Wedre i njegova sina. /nona je razgovarala s kraljem, a ovaj, smatraju'i da je ?ipolit za sve kriv, zaziva 7eptunov bijes. 0zalud mu ?ipolit otkriva svoju ljubav za 4riiju. Wedra saznaje za ?ipolitovu ljubav i u njoj se budi ljubomora. 2dbija /noninu sugestiju da prihvati i prizna svoju ljubav makar ona bila i grešna i proklinje /nonu. Dijela je istina otkrivena prekasno da bi ?ipolit bio spašen. Tezej uznmemiren Wedrinim ludilom, /noninim samoubojstvom obra'a se 7eptunu s novom molbom& stiže Teramen s pričom kako je ?ipolit poginuo. Wedra je popila otrov, umire nakon što je priznala Tezeju svoju grešnu ljubav, te je otkrila /nonino liemjerje i ?ipolitovu nevinost.
E+&OPSKI &O4ANTIZA4 druga polovina IQ. stolje'a do početka IR.st književna epoha izmeu klasiizma i realizma koja istovremeno obuhva'a sve europske zemlje i 4meriku % riječ se upotrebljava u obliku pridjeva romantičan (odnosio se na književnost romanskih naroda od srednjeg vijeka do IR. st. % mističnost, pustolovina, čudesno! O2ILJEŽJA: H romantičarski pjesnii oduprli su se klasiističkoj ideji kontinuiteta, reda u literaturi unose'i nered i nemir H umjesto klasiističkog razuma, romantičari nude dušu, umjesto načela oponašanja nude originalnost H odbauju normirane i visokostilizirane pjesničke oblike te pišu u jednostavnijim #ormama (originalnost umjetničkog stvaranja kroz romane, lirike, pripovjetke za razliku od klasi. oponašanja antike kroz tragedije i epove! - smisao i zanimanje za povijest+ istraživanje narodne predaje, mitologija i #olklora (proučavanje srednjeg vijeka, primitivnih naroda i egzotičnih mjesta!+ - istianje osobnog pjesničkog doživljaja i pjesničke slobode+ novo poimanje ljepote+ sloboda umjetničkog izražavanja i načelo originalnosti (nema uzora! H djelimo ga na engl., #ran., njem. i ruski romantizam -
JO7AN OL)*AN* *OET7E -
njem. književnik pisa koji teži drugačijim temama od prethodnika iz doba klasiizma % u meuljud. odnosima teži iskrenosti pripada grupi gra. inteligenije % ističe individualnost i subjektivan iskaz stvarnosti utemeljitelj drame u modernom smislu najznačajnike djelo % dramska pjesma
PATNJE 4LADO* E&T7E&A -;CC51 . epistoralni roman % pisan u pismima koja Lerther piše prijatelju Lilhelmu u kojima opisuje svoje osje'aje (od F.K.IOOI. - 9.I9.O9.! iskazuje težnje mlade generaije % pobuna protiv svih društvenih normi, zalaganje za individualnost osje'aji % od zanosa ljubavi prema otti do tragične spoznaje o svojoj ljubavi težnja generaije % ispunjen čistim osje'ajem, ali se ne snalazi u životu, društvu i ljubavi % zbog rastrojenosti počinjava samoubojstvo TE4A % tragična sudbina pojedina, graanskog individualista 9R
-
-
-
-
E&T7E& 9 gl. junak % pripadnik graanskog društva odnos s dr!0tvo" % (društvo je podjeljeno na aristokraiju i graanstvo! A&ISTOK&A>IJA % omalovažava ga, ne prihva'a, izolira, )oethe kritizira njihovo liemjerje i pokvarenost (problem klasnih razlika!+ : *&AANSTVO % administrativno birokratski aparat % sve što bi Lerther učinio, še# bi bio nezadovoljan (problem pokoravanja u odnosu na viši položaj!, problem karijerizma % istaknut kao negativna pojava - ne snalazi se u društvu birokrata jer nije mogao prihvatiti njihov karijerizam i krutost % =0C1>A 2C =/ =/C72AG47. pro$e" ne!%vraene j!$avi kod ert3era 9 vode ga strast i osje'aji (važno mu je sao to da 'e vidjeti ottu, tvrdi da je ljubav sve u čovjekovom životu, nije se borio za svoju ljubav % nije ju javno iskazivao! LOTTA 9 požrtvovna (brine se za oa, bra'u i sestre!, odana 4lbertu, lijepa, mlada, osoba koju vole dva potpuno različita muškara na različite načine (u L/T?/0 vlada nemir, osje'aji, senzibilnost+ u 4*/T0 vlada smirenost, razum % prihva'a Lerthera, iskreno voli ottu, pouzdan je muškara! priroda zauzima značajnu ulogu u Lertherovom životu % slijedi njegove osje'aje % ima razornu mo' % Lerther je nemo'an u odnosu na svoje osje'aje priroda za umjetnika % izvor inspiraije koja mu daje neizmjerno bogatstvo Lerther čita ?omera % to ga smiruje % )oethe ne negira antiku i uzore iz antike+ čita tipičnu romantičarsku književnost Lerther sav doživljava umjetnost za razliku od 4lberta koji sve gleda površno (objektivno! E&TE&IZA4 % pretjerana sentimentalnost i romantičnost "isao % u životu treba usklaivati emoije i razum
@
HRVATSKI NARODNI PREPOROD -
poloviom 9-tih god IR.st osje'aju se nova društvena kretanja. 7a Požunskom saboru IQ9K. Maari traže uvoenje maarskog kao obvezatnog jezika u hrvatske škole, što ?rvatski sabor IQ9O. i usvaja. Potpuno odnaroivanje 3agrebački kanonik Pavao 8toos piše elegiju Bip domovine leta 78:7. uviaju'i opasnost od gubljenja naionalne svijesti jer narod zaboravlja svoj jezik i postaje tui narod Cijalektalna književnost stagnira, zvjezdani trenui dubrovačke književnosti završavaju, nema više toliko ni 1lavonaa
Apak nešto se pokre'e. 0 redovima hrvatska mlada inteligenija budi se osje'aj za značaj naionalnog i to prije svega prema kodi#ikaiji svoga jezika kao potvrde identi#ikaije naroda. 1tvoreno je ozračje za narodni preporod tj ilirski pokret. - terminom 3rvatski narodni i književni preporod označava se razdoblje od IQI@. (biskup Maksimilian Erhova poziva sve'enstvo na prikupljanje naionalnog blaga! do IQ. kad se javlja nova književna generaija na čelu s 4. 8enoom. - 1ami ilirski pokret traje od IQ@. do IQF@. )lavni ideolog mu je bio judevit )aj. Pod ilirskim imenom želi ujediniti sve južnoslavenske narode. (uvjeren da su ?rvati izravni potomi Alira!. Apak ve'ini njegovih istomišljenika postaje jasno da da je pokret mogu'e ostvariti jedino kao hrvatski i narodni i književni bez tih slavenskih opija - AAA34M % ideja kulturnog ujedinjavanja južnih 1lavena. - ;5=1 Avan >ukuljevi' 1akinski održao prvi politički govor na hrvatskom jeziku u 1aboru. - ;581 1tanko Eraz pokre'e časopis Bol o (akova, judevit Eukotinovi' % Erag, ak i Euk kako ih )aj zove!. koji se zasniva pretežno na književnom radu, a ne društvenoj problematii. - ;=. prva hrvatska povijesna tragedija 2uran i Eo>ija (u 1isku! A. >. 1akinskog - dominantni žanr je lirika& budnie, davorije - drama& Cimitrija Cemeter ($euta, libreto prve hrvatske opere !jubav i zloba!, 1akinski, Avan Trnski, Cragojla =arnevi' - prvo povijesni roman& Avan >rstitelj Tkalčevi'& Eeverilla ili slika iz progonstva kr&anah u Eisku - putopis& Matija Mažurani'* Pogled na ?osnu - najuspjeliji spjev je Emrt Email C age 4engi&a
2p'e karakteristike& -
dok je u svijetu naglašen individualizam kod nas je više kolektivizam prihva'anje novoštokavštine kao književnog jezika po predlošima europske tradiije mi još tražimo vlastiti kanon europski junai su povu'eni, introvertirani, pesimistični, a kod nas vlada polet, optimizam, dinamika
@I
LJ+DEVIT *AJ -Krapina ;1 9 ;8C. -
nije zapravo imao nikakvih književnih pretenzija, ve' samo političkih. azmišlja o problemu pravopisa (onda ih je čak u ?rvatskoj!. 1hva'a da je zajednički književni jezik osnova za političko djelovanje. - 0 Pešti objavljuje ;=. Bratku osnovu horvatsko0slavenskog pravopisanja C prvi važniji dokument preporoda. (hrv-njem izdanje! 0vodi dijakritičke znakove za G,,J,8.... - ;=<. izlaze )ajeve "ovine Aorvatsczke s kulturno-zabavnim prilogom +anicom Aorvatsczkom, Elavonszkom i +almatinsczkom. (7arodne novine i Cania ?orvat.....! - ;=61 0tokavsko narječje postaje književnim jezikom u ijeloj ?rvatskoj, a novine postaju 7ovine ilirske i Cania ilirska
PETA& P&E&ADOVIG -
pjesnik, pisao je domoljubnu, zavičajnu i misaonu poeziju bio je poliglot % poznavao je njemački, talijanski i #ranuski jezik prevodio je na hrvatski Cantea, Manzonija i *$rona u svojoj poeziji progovara o svojim intimnim, društvenim, naionalnim i #ilozo#skim preokupaijama - njegov lirski opus skupljen je u dvije knjige& Prvenci i "ove pjesme - pjevao je o različitim temama, od domoljubne do posve intimne i ljubavne - u njegovoj poeziji pronašla se i koja misaona pjesma, pjesma u kojoj razmatra o životu - u svoju najintimniji poeziji Preradovi' je unio sva svoja gorka životna iskustva (razočarenja i životne tragedije, smrti prve žene, gubitka djee, nesporazuma s drugom ženom!, u svoje pjesme iznio je sva svoja duševno-emoionalna stanja i razmišljanja - jelokupna Preradovi'eva poezija je nastala kao sukob emoionalnog i misaonog u njegovoj ličnosti 4&TVA LJ+2AV - je pjesma o mrtvoj ljubavi. % smrt voljene žene - temeljni osje'aj % tuga, bol zbog gubitka voljene osobe - pjesnik preko vizualnih pjesničkih slika razvija motiv mrtve ljubavi - jedna od onih pjesama u kojima Preradovi' pjeva o svojim intimnim dijelovima svoga života - pjesma odiše tugom , patnjom i boli zbog smrti voljene žene - pjesma odiše tjeskobom i sjetnoš'u pjesnika - pjesnik ističe motiv pohlepe meu ljudima - motiv zvijezde kao simbola nedostižnosti je najjači motiv u pjesmi i pjesnik svoju ljubav diže daleko u zvijezde gdje je pohlepni ljudi ne'e mo'i dosegnuti
LJ+DSKO S&>E H misaona pjesma - pjesnik razmišlja o sudbini pojedina, o pohlepi ljudskog sra - ljudsko sre nikad nije zadovoljno % uvijek traži više - pohlepan čovjek je prikazan kao gladan i okrutan jastreb - razmišlja o lošim, negativnim željama koje čovjek nosi u sebi - razmišlja i o prolaznosti - zastupljen je osje'aj nezadovoljstva @9
- ljudsko sre je j e nezadovoljno &OD+ O JEZIK+ - temeljni osje'aj % ljubav prema jeziku - tema % pjesnik pjeva o svom materinom jeziku+ osje'aj ponosa - Preradovi'eve misli& jezik izgrauje sadašnjost i budu'nost, dok ima jezika bit 'e i naroda, ponos, to je jezik koji je *ogom dan i moramo se njemu kroz molitvu, obra'ati *ogu, jezik jezik treba ostaviti za nasljee, bez jezika narod nema ni identiteta
IVAN 4AŽ+&ANIG: S"rt s"aiHa,e (en,ia - IQO@ - IQQ. hrvatski ban ban - Mažurani' je počeo pisati pjesme ve' kao gimnazijala u ijei. 2d IQFI. do IQFK. bio je suradnik )ajeve +anice. )ajeve +anice. IQFF. godine objavio je svoje najve'e i najznačajnije djelo, ep Emrt Email 0 age 4engica. 4engica . Tim djelom, u kojem su sretno prevladali klasični i dubrovački utjeaji kao i utjeaji narodne poezije, Mažurani' je stvorio klasičan junački ep, koji se kompoziijski i misaono uzdiže nad čitavu ilirsku poeziju. - "jemačko C ilirski slovar " IQFF. IQFF. dopu dopuna na 1smana, 1smana, IF. i IK. pjevanje (suživio se s tekstom, usvojio stil, stih i jezik! S"rt S"aiH S"aiHa,e a,e (en,i (en,iaa (IQFK! - S"rt (IQFK! % kon konip ipira irano no je na osnovi osnovi jednoga, jednoga, spored sporednog nog povijesnog dogaaja, i postalo je simbol vremena. Cojmila ga se vijest da je IQF. poginuo od osvetničke osvetničke ruke heregovački paša i turski junak 1mail-aga 1mail-aga Gengi' u istočnoj ?eregovini. Cogaaj je bio samo podloga i on ga je dosta izmijenio. Nonik ik B (eta (etaBB 7a 7ara ra// - djelo je u osnovi senska tvorevina& A,ovanje (pro (prolo log! g!,, Non ( vrhuna i rasplet! i Ko$ (epilog! se mogu shvatiti kao pet aktova drame. - A,ovanje& dane su značajke glavnih ličnosti i smjernie radnje. 4ga muči Drnogore. Tu je i motivaija postupka postupka drugog aktera, aktera, 7ovie, koji 'e biti biti izdajnik. - Ekspo%i'ija& u prvom plan je 7ovia koji hita osvetniima i prevaljuje put od svjetlosti i tame. - (eta& na senu se uvodi društvena zajednia kao jelina - 7ara/& središnji sukob - Ko$& simbolična slika prolaznosti sile na zemlji (teza spjeva!, koja zrači vjerom u pravdu i pobjedu dobra i zla. >ob je pjesnikova poruka. Vrsta& 0mjetnički ep (antiep % jer 1mail % aga nije junak! Vrsta sti3a& 1lobodni 4jesto radnje& ?eregovina Vrije"e radnje& [EA. stolje'e Te"a: >rvnički život 1mail-age Gengi'a Osnovna "isao & Povijest nikad ne'e dobro suditi o zlikovima ma koliko njihova djela bila velika Li'a: 1mail-aga Gengi', 7ovia, Curak, ?asan, Mujo, Mer, =ašar, *ank, 1aruk &ita" & umjereno polagani
@@
P&OTO&EALIZA4 -predreai%a" ;6 9 ;;. -
početakk je -ih i ?rvatsk početa ?rvatskaa se još nalazi nalazi u nepresta neprestanoj noj borbi borbi za očuvan očuvanjem jem identi identitet tetaa od maarskih maarskih presizanj presizanja. a. 0kinuta 0kinuta je diktatura diktatura *ahovog *ahovog apsolutizma, apsolutizma, ?rvatska ?rvatska je pod 0garskom. i književn književnost ost je bila u krizi. krizi. 1tari 1tari naraštaj naraštaj pisa pisaaa je presta prestaoo pisati pisati (a neki su su ve' i umrli! umrli! u to vrije vrijeme me poseb posebno no mjes mjesto to u knji književ ževnos nosti ti zauzi zauzima ma dram dramski ski žan žanrr jer je je glumi glumište šte bilo bilo mjesto gdje se pisa mogao izravnije obra'ati svom slušatelju.
A+*+ST ENOA -
-
A!,!st enoa se javio članko člankom m $a5a knji6e/nost (IQK (IQK u 'lasonoi! 'lasonoi! i pesimistički govorio o stanju u književnosti. 1matra da književnost mora djelovati na soijalni život. 0 hrvatskoj se povijesti trebaju tražiti teme za književna djela. Taj je članak ne samo njegov program nego i program ijelog razdoblja. 2n je j e središnja književna ličnost IR. st. Tvora' je 3rvatsko, ro"anaB re#ormator kazališta, 2n je dao pečat pečat ijelom ijelom tom razdoblju razdoblju u čijoj čijoj su sjeni sjeni ostali ostali svi svi ostali ostali
-
*io *io je #eljt #eljton onis ist, t, ured uredni nik, k, prip pripov ovje jeda dač, č, roma romano nopi pisa sa, , dram dramat atič ičar ar.. 2z 2zna nači čioo je kona konačn čnii prodor književnosti u široke čitalačke mase i o#ormio je prve estetske kanone u književnosti. 1vu je svoju literaturu usmjerio na društvene probleme ?rvatske i 3agreba, posebno 3agreba kao kulturnog i političkog središta ?rvatske. Weudalni sloj još drži ekonomske poziije, poziije, ali politički pada. pada. Malograanska sredina je sve više nezadovoljna nezadovoljna svojim društvenim položajem. - enoa se opredijeio %a 0tokavsko narje/je kao narječje na kojem piše pa ni likove ne karakterizira govorom. 2stvario je temelje u književnosti, kako jezične tako i tematske. Nje,ova Nje,ova s! djea prosvjetnoH prosvjetnoHdida didakti/ka kti/ka. 7jegov roman Zatarovo Zatarovo %ato prvi je povijesni roman novije novije hrvatske književnosti. književnosti. (IQOI! - 7jeg 7jegov ovii pov povij ijes esni ni roma romani ni imaj imajuu dvije #a$!e & zabavnu (obično je to ljubavna #abula! i poučnu (povijesna % 8enoa smatra da je povijest učiteljia života!. To su pravi povijesni romani koji još uvijek ne dopuštaju povijesnim ličnostima slabe karakterne osobine - )otovo )otovo se uvijek uvijek dugo priprema priprema za za pisanje pisanje roma romana na tako tako što proučava proučava stare stare spise i arhive. arhive. -
1mr' 1mr'uu 4ugus ugusta ta 8enoe enoe IQQI. QQI. završa vršavva ovo raz razdobl doblje je koje napra pravilo vilo pom pomak od budničarstva do modela predrealističke predrealističke proze i suvremene suvremene tematike.
ZLATA&OVO ZLATO -
roma romann je je tisk tiskan an u časo časopi pisu su Vienac čiji Vienac čiji je urednik sam 8enoa roman roman koji koji se savršeno savršeno uklapa uklapa u 8enoine 8enoine ideje ideje o tome tome kako kako treba treba pisati pisati likovi likovi su su rno rno % bijeli bijeli (ili (ili su pretj pretjera erano no dobri dobri ili ili pretje pretjeran ranoo loši! loši! povijesnu povijesnu #abulu #abulu iz povije povijesti sti grada grada 3agre 3agreba, ba, začin začinjava java ljubav ljubavnom nom pričom pričom o ljubavi ljubavi Core Core >rupi'eve i Pavla )regorijana koja ne završava sretno roma romann poči počinj njee obra obra'a 'anj njem em Htiocu (čitatelju! Htiocu (čitatelju! gdje nam autor govori o čemu 'e pisati, ali i time daje do znanja da mu možemo vjerovati piše drže' drže'ii se )ajevi )ajevihh temelja, temelja, stand standardni ardnim m jezikom jezikom sa sa štokavs štokavskom kom bazom bazom,, pa likovi likovi nemaju govornu karakterizaiju
@F
&EALIZA4 &eai%a" je književnopovijesno razdoblje koje se u europskim književnostima započinje započinje @-ih godina i traje do Q-ih " R-ih IR. st. - razvijaju razvijaju se se prirodne prirodne znanosti znanosti i #ilozo#ija. #ilozo#ija. 3nanost 3nanost je postala postala ključ ključ svega svega,, kao neko rješenje za sve probleme čovjeka % taj pristup životu i svijetu se naziva 1DA=/7TA34M (?ippol$te Taine& na čovjekovu ličnost djeluju i društvo i odgoj i nasljee!. - P23ATAEA34 P23ATAEA34M M (4uguste (4uguste Domte! Domte! % vjeruje vjeruje se u ono ono što je činjeničn činjeničnoo dokaz dokazivo. ivo. Pozitivno je ono činjenično dokazivo. - utje utječu ču na knjiž jiževnos vnostt &o"an postaje te"ejni žanr , na kojemu se odgojila čitalačka publika još u romantizmu. 1ad je popularan jer je kao kao ;%r'ao stvarnosti <& i dobro i loše, prikazuje tipične ljude u tipičnim okolnostima % važno da je istinito. - idea idealiz lizir iran anih ih juna junaka ka iz iz roma romant ntiz izma ma nem nemaa - likovi likovi su predstav predstavnii nii društveni društvenihh slojev slojevaa (na (na njih njih utječe utječe soijalni soijalni položaj! položaj! - realis realistič tički ki su opisan opisanee ljudsk ljudskee osobi osobine ne (vrl (vrline ine i mane mane!! - roma romani ni izno iznose se prob proble leme me druš društv tvaa i po mogu' mogu'no nost stii pruž pružaj ajuu mogu mogu'e 'e rješe rješenj njee prob proble lema ma (problem braka! >ritičan % uočava probleme, kritizira Tipičan % zagrebao je u sve slojeve društva i tražio tr ažio tipične predstavnike. =edan za se. - pripovjeda/ je ! =1 i'! jednine baš zato da se izbjegne subjektivnost. )ran'!ska % 1tendhal (zralo stvarnosti! oman @rveno i crno+). crno+). Wlaubert 'ospo6a ?ovarK+ ?ovarK+ /. 3ola 'erminal En,eska % Dharles Cikens 1liver $List , $om EaLKer , sestre *ronte 1rkanski visovi To je roman viktorijanskog razdoblja koji kritizira stvarnost, soijalnu nepravdu &!sija % rani realizam& razvoj pripovjednih oblika ()ogolj! .- srednji realizam& Avan 1ergejevič Turgenjev !ovčevi Turgenjev !ovčevi zapisi - visoki visoki realizam realizam&& Wjodor Wjodor Mihajlovič Mihajlovič Costojevsk Costojevskii i av 7ikolajevi 7ikolajevičč Tolstoj Tolstoj NAT+&ALIZA4& u razdoblju od IQO % IQR u europskim je zemljama prisutan kao književni pokret (slijedi nakon realizma! - na njeg njegaa je je utje utjea aoo ?ip ?ippo pol$ l$te te Tai Taine ne.. - svijet svijetom om zap zaprav ravoo vlada vlada zakon zakon uzro uzročno čnosti sti zbiva zbivanja nja - prik prikaz azuj ujee ružn ružnuu str stran anuu živ život otaa 7ONO&E DE 2ALZA>: OTA> *O&IOT -
roen IORR % IQK za razlik razlikuu od ostali ostalihh predsta predstavni vnika ka nije nije bio vezan vezan za za obitelj obitelj jer jer je odmah odmah po roen roenju ju bio predan dojilji na dojenje, dojenje, a kasnije i jednoj jednoj obitelji na odgoj - školuje školuje se po interna internatima tima i namije namijenjen njen mu mu je pravni pravnički čki poziv, poziv, ali ali on želi želi pisati. pisati. Pisao Pisao je po IK sati dnevno, ali je i upadao u dugove. - u svoj svojih ih KI KI godi godinu nu živ život otaa obja objavi vioo je nek nekih ih ro"ana, K drama i niz pripovijesti. - često često se vra'a vra'aoo na iste iste likove likove i sredin sredinee pa je odlučio odlučio sva djela koja je napisa napisaoo od IQ9R IQ9R do IQF9 objaviti objaviti pod nazivom nazivom LJ+DSKA KO4EDIJA u kojoj je želio dati zaokruženu sliku suvremenog #ranuskog društva.
@K
7a početku je iklus trebao biti rasporeen na Etudije iz drutvenog života, ske studije, #nalitičke studije što što nije nije uspi uspioo ostv ostvar arit itii pa je sve sve neka nekako ko osta ostalo lo na Etudijama iz drutvenog života. života. 1tudije iz društvenog života % podijeljene prema sredinama i temi na 6 pod,r!pa tj. prizora iz privatnog, provinijskog, provinijskog, političkog, vojničkog, vojničkog, seoskog života Pokazao je presjek #ranuskog društva početka IR st., razvoj kapitalističkih odnosa i propadanje tradiionalnih moralnih vrijednosti - osnovna osnovna pokre pokretačk tačkaa snaga snaga u roman romanima ima je 72E4D (kao i u njegov njegovom om životu! životu! pa se javlja plejada likova škrtaa, škrtaa, lihvara, zelenaša... zelenaša... - po osno osnovn vnoj oj kon konep epi iji ji svoj svojih ih djel djelaa on pripa pripada da još još ro"anti%"! (intrige, jednostrani karakteri!, ali se po izvanrednim minuioznim i točnim opisima spada u reai%a". -
-
-
OTA> *O&IOT uz 3ugenea 'randeta najslavniji 'randeta najslavniji roman jer je za vrijeme njegovog pisanja došao na tu ideju Etudija. Etudija. (1tudija iz druš.životu "Prizori iz pariškog života! 3ami 3amišl šlje jenn je kao kao pri pripo povi vije jetk tkaa &o"an i"a tri t ri #a$!e: # a$!e: ;1 )A2+LA& sudbina glavnog junaka kao bezgranična i neuzvra'ena očinska ljubav *oriota koji je sav imetak dao svojim obožavanim i otmjeno udatim k'erima, a sam zadnje dane provodi sirotinjski i osamljeno daje i umire, a one mu ne dolaze na pogreb 81 )A2+LA % ik E!,ena &ati,na'a , najč najčeš eš'i 'i lik u !judskoj komediji, komediji, on je spona izmeu malograanske sredine pansiona, u kojem se iz samilosti sprijateljio s )oriotom te bogataških salona u koje se želi probiti =1 )A2+LA & Lik -Ja'M!es >oin.Va!trina koji se često javlja u >omediji, on je kao duhovni voa mladog astignaa kojeg upoznaje s nesmiljenoš'u društvenog poretka i u tajne uspjeha unutar njega. Openito $i se "o,e svesti na & uspon u visoko društvo, očinsku ljubav i društveni život Pariza.
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: Zločin i kana najve' najve'ii predstav predstavnik nik ruskog ruskog reali realizma zma uz Tolsto Tolstoja. ja. 3bog 3bog političk političkih ih sukoba sukoba je IQFR. IQFR. bio osuen na smrt, zatim pomilovan i prognan u 1ibir gdje je proveo I godina. počeo počeo je kao kao sljedbe sljedbenik nik )ogolje )ogoljevog vog realiz realizma, ma, ali ali se nako nakonn robije robije mijenja mijenja kao knjiže književnik vnik pa je zaokupljen zaokupljen problemom morala, morala, pitanjima dobra i zla, krivnje krivnje i odgovornosti. 0tjeao 0tjeao je snažno snažno na razvoj razvoj modern modernee zapadn zapadnoeur oeuropsk opskee proze proze 9. 9. stolje stolje'a. 'a. kazna omogu'io slavu. za života mu je ločin i kazna omogu'io žanrovski ga je teško odrediti ( kri"inaisti/kiB dr!0tveniB psi3oo0ki !, ali jedno je sigurno da je 2M47 AC/=4 (raspravlja o pitanjima koja ga muče nakon 1ibira& grijeh, kazna, pravda...! 2M47& petrograd radski student &askojnikov, koji se iz ;viših iljeva< odlučio na zločin zločin... ...da daje je sliku sliku bijed bijedee veleg velegrad radske ske siroti sirotinje nje i psihol psihološk oškuu razrad razraduu lika lika i njihov njihovih ih unutar unu tarnji njihh sukob sukobaa oko vlasti vlastitih tih postup postupaka aka.. asko askoljn ljniko ikovv ljude ljude dijeli dijeli na 2*AG7 2*AG7/ / i 7/2*AG7/ pa kako kako bi potvrdio svoju teoriju teoriju ubija 4ljonu Avanovnu. Avanovnu. &o"an &o"an koji koji najav najavj!j j!jee ra%do$ ra%do$je je "odern "oderni%"a i%"a jer jer se pola polako ko mije mijenj njaa pozi pozii ija ja pripovjedača % i% =1 i'a jed1 + ;1 1 jd . " teme se okre'u psi3i pojedin'a pa je roman u nekoliko navrata oblikovan kao monolog askoljnikova " ovo je roman o savjesti " u romanu se pojavljuju motivi snova koji govore o askoljnikovljevim previranjima (san je element naturalizma! @
-
-
-
ik 1onje 1onje Marmela Marmeladove dove je je lik koji koji u roman romanuu nosi svijetlo svijetlo i nadu. nadu. 2krenuta 2krenuta je *ibliji *ibliji i često askoljnikovu čita ulomke iz evanelja. 7a kraju romana ostaje uz njega
-
oman oman počinje počinje u jesen, jesen, a završ završava ava u prolje'e prolje'e što što simboli simbolizira zira da da priča priča ipak ipak ima sretan sretan kraj
*+STAVE )LA+2E&T #ranuski pisa iz doba realizma on traž tražii da da pis pisa a ukaz ukazuj ujee na na bol boles esno no mjes mjesto to,, otk otkri riva va uzro uzroke ke i prov provod odii nač način in lij liječ ečen enja ja bolesnog društva društva tipi tipičn čnii je pred predst stav avni nikk kri kriti tičk čkog og rea reali lizm zmaa i žel želii dati dati pot potpu punu nu slik slikuu niš ništa tavi vila la i ljud ljudsk skee gluposti u proviniji odli odliku kuje je se se izva izvanr nred edni nim m stil stilom om,, stil stil mu mu je zbije zbijenn i saž sažet et,, veli veliku ku paž pažnj njuu posv posve' e'uj ujee rije riječi či i strukturi rečenie nagl naglaš ašav avao ao je kako kako je prot protiv iv roma romant ntiz izma ma jer jer pre previ više še pola polaže že na mašt maštuu i pro proti tivv real realiz izma ma jer jer uništava ljepotu najz najzna nača čajn jniji iji njeg njegov ov roma romann je je )os )ospo poa a *o *ova var$ r$ koji koji se teme temelji lji na isti istini nito tom m dog doga aaj ajuu *OSPOA 2OVA& zabi zabilj ljež ežio io je mor moral alne ne kri krize ze dru društ štva va svo svoga ga vre vreme mena na,, uzim uzimaa isti istini nitt doga dogaaj aj za za temu temu svo svogg djela, pisana je s nakanom da bude dokumentom o životu u proviniji s jednostavnom #abulom T/M4 T/M4 % trag tragič ična na sud sudbi bina na /mm /mme koja koja je stra strada dala la pod pod teži težino nom m svo svoji jihh ilu iluzi zija ja E""a je ro"anti/arski ik (žudnja za pustol, snovi, gospa koja čeka svog viteza, sentimen sentimentalna talna,, traži zanos zanos (u knjiž.!!, knjiž.!!, ali i reaisti/ki % sebična, hladna, traga za sre'om, doživljava život kao razočaranje =0* =0*4E 4E % pro probl blem em brač bračne ne nevj nevjer ere, e, /mma /mma ima ima tip tipič ičan an roma romant ntič ičar arsk skii doži doživl vlja jajj lj. lj. % čeka čeka da doe iznenada Leon i &!dop# (trenutna (trenutna sre'a! % predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i >3ares (muž, bez uzbuenja, on nije njezin prin! /mma mma želi želi pri prije' je'i iz je jednog dnog u drug drugii sta stalež lež % tež težnja nja za boga bogats tstv tvom om i sla slavom (pr (prooble blem nova % stalno se zadužuje % dugovi+ uz neuzvra'enu ljubav uzrok njezine smrti! prob proble lem m majč majčin insk skee ljub ljubav avii % ne pos posve ve'u 'uje je paž pažnj njuu i brig briguu svom svom dje djete tetu tu (na (na tre trenn je gru gruba ba,, na tren nježna (proturječnost!! /mma /mma živ živii izme izmeu u neb nebaa (rom (roman anti tiza zam! m! i zeml zemlje je (re (real aliz izam am!! što što izaz izaziv ivaa pro protu turje rječn čnos ostt u njo njojj lik /mme se pretvorio u simbol nemogu'e čežnje prema visinama, neostvaren renim ambiijama, zavisti i svakidašnje dosade % pojam 2OVA&IZA4 NIKOLAJ V1 *O*OLJ poto potoma makk je je siro siroma mašn šnee obi obite telj ljii por porije ijekl klom om iz 0k 0kra raji jine ne++ zač začet etni nikk rus rusko kogg rea reali lizm zmaa završ avršio io je stud tudij % vrl vrloo brz brzoo se se po posve' sve'uuje knjiže jiževvnost nostii pripovjedač i komediogra# real realis isti tičn čnii ele eleme ment ntii s mno mnogo go iron ironij ijee ()o ()ogo golj ljev evsk skii smi smije jehh kro krozz suz suze! e! rom roman Mrtv Mrtve duš duše % pre predsta dstavvlja lja tem temelj elj rusk ruskog re realizm lizmaa i odig digrao rao je važ važnu ulo ulogu u društvenom životu usije, dao je realističku sliku društvenih odnosa u #eudalnoj usiji
KA2ANI>A najp najpoz ozna nati tija ja )og )ogol olje jeva va prip pripov ovij ijet etka ka (im (ima #ant #antas asti tiča čann zav završ ršet etak ak!! T/M4 T/M4 % prik prikaz azuj ujee tragi tragičn čnuu sudbi sudbinu nu mla mlado dogg držav državno nogg čino činovn vnik ikaa 4kak 4kakij ijaa 4kak 4kakij ijev evič ičaa % prepisuje spise, u odnosu sa poslom poslom % vrlo pravedan pravedan @O
-
ambijent je realno prikazan % siromašan dio (zadah alkohola, plijesni! % problem siromaštva 4kakiju realan život predstavlja problem (živi u svom svijetu! % problem komunikaije on želi novu kabaniu % nema dovoljno novaa % odriče se nekih stvari % kabania postaje ilj njegova života % kada je obukao novu kabaniu taj je dan za njega najsvečaniji % sretan je i ponosan ubrzo mu otimaju kabaniu te on umire (nitko nije ni primijetio da više nije živ % njegova beznačajnost! hladan odnos % nadreeni [ podreeni #antastičan završetak % prikazan je mrtva koji Petrogradom no'u otima kabanie )ogolj se suprotstavlja romantičarskom stilu
7&VATSKI &EALIZA4 Traje samo desetak godina % od šenoine smrti IQQI. do IQR. Te granie treba shvatiti #leksibilno. 3apravo tek što je počeo, počeo se raspadati. 2naj pravi zreli realizam nastavit 'e se u razdoblje moderne. - Početak jest od 8enoe jer je on ve' a#irmirao realističke pristupe u književnim djelima. C08TE/7/ PAA>/& - još traje maarizaija (ban ?edervar$ IQQ@ % IR@! po prinipu zavadi pa vladaj. Totalni je rastroj meu hrvatskim strankama, plemstvo propada, agrarna kriza - pravaši na čelu s 4ntom 1tarčevi'em (članovi su i /ugen >umiči', 4nte >ovači', >.8.)jalski! zalažu se za samostalnu i neovisnu državu bez dotiaja s 4-0. 2čekuju da književnost kritički utječe na društveni i politički život - Te"e kojima se bave su& naionalno pitanje problem propadanja plemstva soijalna problematika odnos selo % grad tj. odlazak iz sela u grad i obratno - /asopisi& u njima se po prvi put predstavljaju najvažnija djela i oni su slika kulturne atmos#ere tog vremena ( Eiena+ ?rvatska vila % Eeneslav 7ovak+ *alkan-4, >ovači'! 7ajviše se razvijaju pripovijetka i roman, malo poezija, a najmanje drama. Eiše nije u entru pojedina, ve' je on samo predstavnik političkih ideja i stranaka te predstavnik staleža. 3ato je roman najpogodnija vrsta za rješavanje problema jer omogu'ava iznošenje dosta grae i širine problema. Wabula je najvažnija i nema psihologizaije junaka. ealno se iznosi život, nema previše mašte. )lavni junak je 742C, a ne P2=/CA74D. 4utori pišu najčeš'e o krajevima iz kojih su potekli pa se najčeš'e tako i dijele& 7rvatsko %a,orje& 4.>ovači', >. 8. )jalski Savnija& =osip >ozara Istra i 7rvatsko pri"orje& /ugen >umiči', Ejeneslav 7ovak Lika: =osip Craženovi'
Prava0i (1tarčevi'!su smatrali da % djelo treba prikazivati život onakav kakav zaista jest i bez uljepšavanja, ali ga treba i kritizirati @Q
Narodnja'i(8enoa! % treba se istiati moralni aspekt društva. Pisa mora prikazati život idealnim, a ne onakvim kakav zaista jest. ANTE KOVA(IG -;<5 9 ;. 9 + re,istrat!ri -
gorljivi pristaša 1tranke prava i ideja 4nte 1tarčevi'a svoje političko opredjeljenje pokazivao je u gotovo svim svojim djelima (u romanu 2 1T47=/ 0 ?E4T1>2= T4C4 ?rvatsko % ugarskom nagodbom ?rvatska je došla u politički podreen položaj u odnosu prema Maarskoj. 2siromašeni seljak je postao plijen zelenaša i trgovaa, a nova postaje jedino mjerilo. 1eljai ostavljaju zemlju i odlaze u grad kako bi bili sluge bogatijima ili bili nadničari na prvim industrijskim postrojenjima. Tema romana& životni put i tragična sudbina Avie >ičmanovi'a " moderna hrvatska inteligenija koja se, napuštaju'i seosku, ne uspijeva uklopiti u gradsku sredinu
Odnos ro"anti/arski3 i reaisti/ni3 "otiva realistički % soijalno-psihološko portretiranje likova - opisi su konkretni i detaljizirani - govorna karakterizaija likova (jezik sredine! romantičarski % rno % bijela tehnika u oslikavanju likova - naglašena mašta (posebno u opisu aurina života naturalistički % opisi zločina kojeg počinjava aura i njena družina Lik #atane žene& La!ra % odjevena pretežno u rno, inteligentna, mračne prošlosti, završava tragično VJEN>ESLAV NOVAK: POSLJEDNJI STIPAN(IGI -
romanopisa, novelist (1enj - 3agreb!. osam romana ( Pavao Hegota, IQQQ+ Pod "ehajem, IQR9+ Podgorka, IQRF+ "ikola ?areti&, IQR+ Posljednji Etipanči&i, IQRR+ +va svijeta, IRI+ apreke, IRK+ $ito +orči&, IR! i oko stotinu novela (meu kojima su najuspjelije $e9asitnosti 7ijeda+ # gli7, I9 /elegradskog pod9emlja,!.
-
8irinom tematsko-motivskih interesa i područja što ih je u svom proznome opusu obuhvatio, 7ovak nadvisuje sve hrvatske pripovjedače realističkoga razdoblja. Prvi u hrvatskoj književnosti tematizirao, osobito u novelama, svijet siromašnih i soijalno @R
obespravljenih radnika, prvi se približio tzv. dnu društvene ljestvie, opisuju'i sirotinju, prosjake. Prvi je, takoer, u središte postavio hrvatsko malograanstvo u svim njegovim aspektima. - P21=/C7=A 1TAP47GAA& vjerojatno najbolji hrvatski realistički roman. Propadanje jedne senjske patri'ijske o$iteji analizirano je u pojedinačnim sudbinama"biogra#ijama članova te obitelji, meu kojima se napose izdvaja sudbina L!'ije Stipan/i, . 7eme!. 7a pozadini raspada i odumiranja jedne aristokratske obitelji pisa prati dramu tadašnjih društvenih, političkih, kulturnih i ekonomskih prilika koji su potresali 1enj i okoliu. Cuboka psihološka dimenzioniranost svih likova u romanu antiipira neke značajke književnosti moderne.
te"a& propadanje senjske patriijske obitelji sredinom IR. st. to je so'ijanoHpsi3oo0ki ro"an u središtu romana su ota' Ante Stipan/i (osoba koja upravlja životima svoje obitelji i lik koji #izički i psihički propada jer ne uspijeva u životu ostvariti svoje iljeve!, "ajka Vap!r,a (pravedna žena koja predstavlja lik tihe patnie!, ker L!'ija (lik zapostavljene žene i žrtve očevih presuda! te sin J!raj (iničan i egoističan lik koji se pod utjeajem grada moralno izopačuje! - prikazuje realističku sliku propadanja ugledne senjske obitelji, siromaštvo i bijedu - problemi koje prikazuje 7ovak su vezani za društvo i obitelj -
C08TE/72 />272M1>4 P2*/M4TA>4 je vezana za političke prilike u ?rvatskoj, odnosno kako narod nema pobuenu svijest i oni ne pristaju na promjene (4nte % odbija se prilagoditi! i zbog toga propadaju 2*AT/=1>4 P2*/M4TA>4 je vezana za odnose u obitelji. - to je patrijarhalna obitelj u kojoj su svi lišeni ljubavi - sin se stavlja na prvo mjesto, a obitelji vlada Sglava ku'eS 4nte i njega svi trebaju slušati - majka i k'er nemaju nikakva prava
JOSIP KOZA&A> - novelist i romanopisa - bavio se šumarstvom - pisao je psihološka i moralno-društvena djela - nadahnjivao se ljepotom prirode, zemlje i odnosa svojih likova prema njoj - u svojim djelima iznosi putem svojih likova i analize slavonskog sela i života gospodarske probleme onog doba TENA - pripovijetka, tema& sudbina ženskog lika Tene - u ovoj pripovijeti >ozara zapravo kroz sam lik Tene razrauje niz problema& 12DA=472-)21P2C41>/ P2*/M/& -došlo je do raspadanja zadruga i osamostaljena seljaka -Tein ota =erko nije mogao na takva način (samostalno! #unkionirati pa je propao -motiv propasti je P2/3 P2*/M *4G7/ 7/E=//& -Tena je ljubavnia mnogih muškaraa -svoju nesre'u je pronalazila u njima i SljubaviS P2*/M C241>4 1T472) >4PAT44& F
-preko lika eona >. Progovara o tom problemu -oni su došli da obogate i iskoriste slavonske šume -eon je iskorištavao i šume i ljude (muškarima je vrlo malo pla'ao za njihov rad! P2*/M 7/A1>/7/ =0*4EA -Tena je zbog nova moralno propala -eon je kupovao ljubav, iskorištavao je žene
SILVIJE ST&A7I4I& K&ANJ(EVIG -
hrvatski pjesnik iz razdoblja realizma njegova je poezija inspirirana naionalno-rodoljubnim, intimnim, soijalnim i univerzalnim motivima mnoge njegove pjesme inspirirane su i biblijskim motivima >ranjčevi'evo stvaralaštvo pokazalo je da je hrv. knjiž. dobila pjesnika koji se svojim talentom, pjesničkim nadahnu'em, vidovitoš'u i vizijama izdigao visoko iznad tadašnjih tokova hrv. poezije opjevao je čovjeka neomeenog vremenom i prostorom, a iz klasične naobrazbe s jedne strane te religioznog optere'enja s druge izrasle su njegove pjesničke vizije, meta#ore i izraz uop'e ?ugarkinje, Azabrane pjesme, $rzaji, Pjesme
4OJSIJE lirsko-epska, misaono-rodoljubna pjesma okosniu radnje čini Mojsije kao predstavnik svojeg naroda podtema je izlazak iz ropstva obra'anje =ehovi % Mojsijeva molba za izbavljenje naroda =ehova po riječima prepoznaje svoj duh u Mojsiju kojeg je dao ljudima po prvom čovjeku istianje temeljnog zakona % slobode božansko-ljudska perspektiva+ pitanja pravde, nepravde, jednakosti, pitanje slobode+ čovjek je bespomo'an, čovjekov položaj u svemiru čovjeku je uroeno biti slobodan i ponosan gradaijom se razvija dogaaj, čovjek želi promjeniti svoj položaj, želi do'i do *oga problem &čovjekova želja za ljepšim, smislenijim životom narod je zadivljen i zaboravlja pravi smisao izlaska % bespomo'an je, egoističan, neprilagodljiv re#leksivna pjesma s univerzalnim motivima lirski elementi % iskazivanje individualnosti (Mojsijeve!, razmišljanja o čovjekovim težnjama stih se ističe epskom širinom, uzvišen ton, sama dužina pjesme, radnja, likovi, dijalog (dramatski el.! % prerasta u lirsko-epsku. Pjesmu odnos duhovnog i materijalnog (zlatno tele! antologijski stih& Hmrijeti ti &e kad u ideale svoje počne sumnjatiH. *OSPODSKO4 KASTO&+
-
satirička pjesma u epskom dvostihu u ovom tekstu ime >astor označuje ime psa inače je >astor jedan od dvojie Cioskura, 3eusovih sinova, a drugi je Poluks FI
-
oni su bili blizani i označavaju totalnu suprotnost i zato se meusobno savršeno nadopunjuju % oni su jedna nerazdvojna jelina >ranjčevi' piše ovu pjesmu kao da se obra'a psu, ali on zapravo tu oštro osuuje ljude, tj. društvo u kojem živi >astor je pas bogate obitelji i pjesnik mu predbauje kako je od samog roenja bio ulizia meutim, pjesnik mu to uop'e ne zamjera jer kaže da je to ustvari jedina metoda opstanka i da samo ljudi tomu skloni uspjevaju u životu na kraju >ranjčevi' zaključuje % 6 Ipak vam C nehte& uditi daljem napretku vaem 0M( uho neto apnuti moram*M Eve mi se čini, da ste C uglavnom C svojom metodom,M Bastore, malko slijediti ljudeN]
4ODE&NIZA4 + E+&1 KNJIŽEVNOSTI - modernizam je naziv za umjetničke stihove u drugoj polovii IR st. Pojam moderno označava najčeš'e sukob različitih književnih poetika. - početak- ;
Tradi'ionano pjesni0tvo 4oderno pjesni0tvo -pjesništvo je subjektivno, pjesnik izražava -poezija i pjesnikova osoba moraju se svoje osje'aje odvojiti, poezija je impersonalna, pjesnik -intimne i suvremene teme ne izražava svoje osje'aje i svoje ja u -pazi se na #ormu, stih, stro#u pjesmi -želi se djelovati na društvo ili se pjesmom -treba izbjegavati suvremenu tematiku i opjevaju neke društvene pojave pjevati o univerzalnim temama i temama iz prošlosti -pazi se na #ormu, ona mora biti savršena -umjetnost postoji radi umjetnosti i sama je sebi svrhom. Si"$oisti - preteča simbolizma je Dharles *audelaire - značajke- upotreba simbola, u pjesništvu nema izravnog govora ve' samo nagovještaj, pjesnik mora ostati nedorečen. =avljaju se Q-ih god. IR.st. % predstavljaju pravi početak europske moderne - predstavnii& Paul Eerlaine, 4rthur imbaud - #igura sineste%ije& u pjesničkoj slii se spajaju slike različitih osjetila Dra"a - predstavnii& ?enrik Absen - kritičan stav prema društvu, prostor u kojem se radnja odvija je sužen, mali broj likova, piše psihološke drame, analizira moralne probleme, psihološki analizira likove, bavi se ženskim likovima, postavlja pitanja, li ne daje odgovore nego ostavlja otvorenim za čitatelje i gledatelje
F9
- 4ntun Pavlovič Gehov - piše lirske drame bez glavnog junaka, radnje i dramskog sukoba. Težište drame je na ugoaju
7EN&IK I2SEN -
IQ9Q % IR+ najve'i norveški dramatičar. 2ta je napustio njega i majku. 2d IF se brine za obitelj, a u IQ postaje ota vanbračnog djeteta. 7ezadovoljan političkim i društvenim prilikama u 7orveškoj proveo je veliki dio života u inozemstvu gdje je i napisao svoja najbolja djela. - prva #a%a njegovog stvaranja je izrazito romantična % drame su mu pisane u stihu, teme uzete iz naionalne povijesti, a junai jake ličnosti uvjerene u svoj povijesni značaj -
zatim odlazi u inozemstvo jer se zatvorilo kazalište u kojem je radio i tada nekako prelazi na drame u kojima reagira na norveške prilike i približava se tzv. dra"i ideja1 Prelazi na prozni izraz i suvremenu tehniku te daje kritiku malograanskog društva i njegovog lažnog morala. 0zdiže čovjeka koji se suprotstavlja društvenim normama, a osobito mu je zanimljiva tema braka i društveni položaj žene
-
u zadnjim se dramama opet udaljava od aktualnih društvenih problema i bavi se psihom junaka te tajnom nekih ljudskih postupaka
-
svojim je dramama jako utjeao na europsku dramu koja se krajem IR. st razvija upravo pod utjeajem skandinavskog kazališta
-
drame& +rand= %utkina kua ($ora)= Sa7lasti ...
-
Nora: prekretnia u razvoju europske dramaturgije jer nakon tipične salonske ljubavne tematike na senu dolazi društveno angažirana drama čiji se zaplet usredotočuje na sukob ličnosti unutar obitelji
-
radnja se odvija unutar graanske ku'e
-
težište drame je na položaju žene u malograanskom društvu, a sukob se odvija izmeu 7ore i njena muža Torvalda ?elmera
-
tri /inaB a sva tri ! istoj so$i
-
2brauje prerastanje 7ore iz uloge voljene obiteljske lutke (koju su joj namijenili muž i ota! do samostalne ličnosti. 2na doslovno evoluira i toj drami.
-
služi se retrospektivnom tehnikom& što radnja više odmiče, više se otkriva prošlost koja zapravo motivira likove u postupima.
7&VATSKA 4ODE&NA KNJIŽEVNOST
F@
-
povijesni početak& IQRK. spaljivanjem maarske zastave (studenti odlaze u Prag i *eč! književni početak& IQR9. kada Matoš objavljuje pripovijetku )o& savjesti završava IRIF. godine (smrt Matoša, pojavljuje se >rleža i 4.*.8imi', počinje I.svjetski rat, izlazi antologija Arvatska mlada lirika! 72E21T je odnos prema tradiionalnom shva'anju umjetnosti (simbolizam, ekspresionizam!
-
treba osigurati potpunu slobodu razvoja individualnih talenata. 7ovi naraštaj mladih pisaa se obračunava s tradiijom - ostvarena su najpoznatija lirska, prozna i dramska djela moderne - kako su studenti otišli u Prag i *eč tamo se javljaju u časopisima 7rvatska "isao (Prag! i 4adost (*eč! - prekida se s tradiijom i prodire se u najdublje s#ere ljudske intime (san, java, stvarno i nestvarno! umjetnost je izraz ljudske ličnosti - modernu je obilježio stilski pluralizam& impresionizam ekspresionizam ()alovi', >amov! naturalizam simbolizam - IR. osniva se C?> - još izlazi Vienac - AA>4& 4.).Matoš+ Eidri', 7azor, Wran )alovi', C.Comjani', - P234& novela (=.eskovar, C.8imunovi', Matoš, Dihlar 7ehajev-roman ?ijeg , Poli' >amov! roman (A.>ozara, Milan *egovi', izašao je tada i 8egrt ?lapi', ali je on van okvira! - C4M4& =osip >osor, Avo Eojnovi'...
A1 *1 4ATO -
-
-
IQO@. % IRIF pjesnik, pripovjedač, kritičar, esejist, putopisa IQRF. dezertirao iz vojske i sve do IRQ. živi u *eogradu,te u Jenevi i Parizu pripovijetke& Iverje, "ovo iverje, (morne priče pjesme putopisi& Vidici i putovi= "ai ljudi i krajevi simbol je hrvatske moderne od svega, poeziju je počeo najkasnije pisati kao ve' zreo pisa. Teme su mu od ljubavi do smrti. 0zor mu je *audelaire. po #ormi su to veino" soneti, vrlo muzikalan stih, sinestezije,... 7jegova je lirika odraz sukoba u sebi, odvojenosti od domovine, dva možda najčeš'a pojma u njegovom stvaralaštvu su 5ljubav] i 5vijet] % ljubav kao apstraktan osje'aj, a cvijet kao konkretizaija ljubavi.
+TJE7A KOSE T/M4& uzvišenost boli i vedrina utjehe Ersta& ljubavna lirska pjesma, pisana je u obliku soneta isprepli'u se dva osnovna motiva % motiv smrti ( 'ledao sam te sino&. ( snu. $užnu. )rtvu .! i motiv ljubavi ('otov da ti predam život kao žrtvu.! % žrtva svoga života zbog ljubavi i jedinstva smrti motiv vječnog začaranog kruga koji prolazi svatko od nas % život, nada, smrt očaj i beznae FF
-
-
-
-
-
-
-
kosa je u pjesmi simbol života, ona ostaje jedini vizualni znak da je u nekome postojao život i pjesniku daje poruku da ne tuguje, da njegova draga sada živi ljepotu koja postoji samo u snovima ( )irujN ( smrti se snivaN/ Matoš ovom pjesmom izražava vrijednost ljepote % ljepota ostaje ljepota, a čak je niti smrt ne može uništiti ;1 T/M4& ?rvatska kao mučenik Ersta& domoljubna lirska pjesma, pisana u obliku soneta Matoš osje'a prilike koje se dogaaju u ?rvatskoj pjesma ima malo proračunski karakter % zato što se boji sudbine koja prijeti ?rvatskoj pjesnik prepoznaje ?rvatsku kroz svoju majku, majku kao simbol najve'e povezanosti s njim, čime i želi pokazati koliko mu je stalo do njegove domovine % 2er takvo lice ima moja mama. pjesnik izražava svoje domoljublje i spremnost da u svakom trenutku bude uz svoju domovinu i pomogne joj ključni stih u pjesmi je % 2er Arvatsku mi moju objesie. % i baš tim stihom pjesnik želi re'i koliko njegova domovina pati i koliko on sam želi njoj pomo'i, koliko je tužan zbog situaije u njoj VLADI4I& VID&IG pjesnik omiljen meu svojom generaijom, obrazovan, #izički privlačan i duhovno bogat umro je u umobolnii+ sudjelovao je u političkim dogaajima kada ar Wranjo =osip AA dolazi u 3agreb i kada se pali maarska zastava velik dio pjesama mu je ispunjen osje'ajima kakve je mogao imati samo čovjek koji je u svoje tijelo mogao primiti svu raskoš boje, svjetla, mirisa i slika svoja raspoloženja i duševna stanja izražava bojom u njegovim pjesmama očituje se kontrast izmeu svijetla i tame u primanju životnih dojmova nije bio ni jednostavan ni uzak, nego je upijao različite dojmove iz Eidri'eve poezije kao pozadine sveg doživljavanja izvire bol kao pokretna snaga i zaglušuje sve ostalo DVA LEVITA 9 prolaznost svega+ žar pritajene strasti+ sladostrasna meko'a i zavodljivost mjesečne no'i % snažni i jeloviti osje'aj života+ sjetno raspoloženje (tuga!+ misao o prolaznosti 4&TVA> 9 ideja % ljudska prolaznost u vječnost+ osje'aj životne radosti i mir zbog povezanosti s prirodom+ oblak % simbol goleme sile+ život je vječan, sva su njegova očitovanja samo izražaj jedne sile koja se vječno pokreče stvaraju'i nova lia+ smrt % nužna, prirodna, treba je primiti radosno jer ona znači promjenu u egzisteniji % povratak u onaj izvor iz kojeg je život počeo DVA PEJZAŽA 9 I1 sklad izmeu pjesnika i prirode tj. osje'aj sre'e i zanosa, te potpunog unutrašnjeg mira+ II1 pejzaž (no' puna mjesečine!, zanos (nad svim što priroda daje!, nesigurnost, uznemirenost i neizvjesnost (jer osje'a zid izmeu sebe i prirode! % odan joj je i ne pomišlja o nikakvoj opasnosti u onome što ne poznaje ADIE+ 9 pjesnikov oproštaj od života i pjesništva+ tuga+ vjetar, sune, vino % pjesnikovo životno veselje+ silazak stubama % simbol prestanka života+ epilog
FK
4IL+TIN >I7LA& NE7AJEV: 2IJE*
oman kojega je kritika, a i Matoš, oijenila najboljim romanom moderne. Podnasov je 5 Povijest jednog naeg čovjeka6. To je primjer ro"ana ika jer je u ijelosti roman posve'en liku Nuri 4ndriješevi'u, njegovoj psihi, stanju svijesti, ponašanju, položaju u društvu. 1vi ostali likovi imaju #unkiju otravanja karaktera glavnog lika. 2n je kao moderna varijanta suvišnog čovjeka realizma, ali nervozan, nemiran, sklon autoanalizi, s osje'ajem nemo'i, bijegom od života. 1vi su ti likovi sanjari, talenti, velikog intelektualnog potenijala i nisu dorasli zahtijevima okoline. 2snovna im je značajka pasivnost, preosjetljivost, nesposobnost soijalizaije (klonuli intelektuali u sudaru s okolinom i sa samim sobom!. 0 trenutku kad se od njih očekuje akija, 4ndrijaševi'u ponestaje volje i energije. 2snovni sukob je unutar lika. 1vijet se promatra kroz samo jedan lik. 7a početku se zna da je poražen, samo slijedi traženje uzroka i prekapanje po prošlosti. 4utorsko pripovijedanje isprekidano je monološkim djelovima glavnog lika, pismmima, straniama iz dnevnika. oman karakterizira izrazita de#abularizaija, pri čemu se autor poslužio modernom tehnikom pisanja (ubauje i pisma!, odnosno pokušajem zatvaranja interesnog kruga na čovjeku bitne probleme. Pri tome sve ostalo stavlja se u drugi plan, posebno naionalna i soijalna motivaija. 4utorsko pripovijedanje isprekidano je dugim monološkim djelovima lika, pismima i straniama dnevnika. oman ima autobiogra#skih rta, pa bi se moglo kazati da je to opis života i osobnosti mladog Milutina Dihlara 7ehajeva. 7ajve'im se djelom zbiva u 1enju (IRR.!. ik mladog i nadarenog Nure 4ndrijaševi'a slama se u sukobu s okolinom i zbiljom te život završava alkoholizmom i samoubojstvom (utapanjem!
F
DIJALEKTALNA POEZIJA -
-
-
u ovom razdoblju hrvatska književnost ponovno oživljava dijalektalnu poeziju uz 4ato0a ( Arastovački nokturno! koji se smatra njenim začetnikom najizrazitiji su pjesnii kajkavi Cragutin Comjani' i Wran )alovi' te čakavski pjesnik Vadi"ir Na%or Dra,!tin Do"jani % Bipci i popevke, ( suncu i senci, Po dragom kraju % njegova je poezija tragična i iskrena ispovijed čovjeka koji nije imao snage suprotstaviti se realnom životu ve' je radije pobjegao od ljudi u svijet vlastitih snova i maštanja u koje vjeruje kao u stvarnost )ran *aovi % mojih bregov % zbirka pisana podravsko kajkavskim dijalektom, s mnogo svijetlih boja i zvukova koji označuju pjesnikov povratak prirodi i njenim bogatstvima
4ODE&NA KNJIŽEVNOST -
moderna književnost je pojava u povijesti književnosti. koja je uvelike promijenila uvriježene oblike književne komunikaije i op'eprihva'enih kulturne vrijednosti prijelomni dogaaji % potonuo Titani, A. svj. rat, otkrivena radioaktivnost, izumljen zrakoplov...
A1?2CA8T4 M2C/7/ >7=AJ. - neka književna zbivanja krajem IR. st. nagovještaju veliku modernističku promjenu - op'ekulturno ishodište % psihoanaliza 1igmunda Wreuda
AVAN*A&DA - moderna književnost je složena, višeznačna kulturna pojava koja uspostavlja različit odnos spram knjiž. tradiije i svakidašnjeg života - neke smjerove i strujanja koja nisu vezana za isključivo jednu naionalnu književnost zajednički označava ova književnopovijesna odrednia - karakteristike& osporavanje postoje'ih oblika književnog stvaranja, antiestetiizam, depersonalizaija umjetnosti, stapanje različitih književnih vrsta i uvoenje novih, razbijanje sintakse pjesničkog izraza, prožimanje različitih umjetnosti. - avangarda se dijeli na& a. )+T+&IZA4 9 javlja se u Ataliji (Wilippo Tommaso Marinetti IRR. 6Wuturistički Mani#est] % korjenita obnova knjiž. i umjet.! - i ruskoj knjiž. (Eladimir Majakovski % umj. nove teh. ivilizaije, barbarizaija umjetnosti& uporaba vulgarizma, neologizma, napuštanje smisla, novi tipovi stiha, rime pjes. ritma! $. EKSP&ESIONIZA4 % njemačka knjiž. % vode'i smjer IRI. % IR9F. % lirika i drama FO
'. -
motivi grada, rata, bolesti, raspadanja, straha, pobune nadahnu'e % od kozmičkog, mističkog do društvenog, političkog urbana knjiž. pojava usmjerena protiv knj. oponašanja stvarnosti DADAIZA4 % IRI. u 3urihu % širio se /uropom % (dada : igračka, drveni konji'! izazivanje šoka i sablazni razaraju'i umjetničke oblike glasovnim pjesništvom, s onu stranu razuma, glazbom šumova, montažom otpadaka iz svakidašnjeg života - Tristan Tzara, d. NAD&EALIZA4 9 u poslijeratnoj #ran. knj. % nastavak dadaističke pobune - iznalaženje više, skrivene stvarnosti gdje duh #unkionira bez razuma, stanje sna - automatsko pisanje, slobodno nizanje asoijaija - 4ndre *reton i ouis 4rgon
4ODE&NO PJESNITVO 9 1lobodan stil, nema zadane pjes. vrste, sloboda u iznalaženju postupaka, izražavanja+ govor ulie ili jezika s onu stranu pameti - nerazumljiv izraz sveden na zvuk - lirska potraga za % neposrednim, istinskim životom uz motive grada i mučne ratne stvarnosti+ melankolija, umor, troma raspoloženja+ složeni simboli, skriveno značenje - individualni autorski opusi ili važne zbirke % mjerilo vrijednosti - =esenjin, ilke, ora, /liot, Pessoa 4ODE&NA P&OZA - napuštanje tradiionalnog pripovijedanja s čvrstim zapletom - moderni romanopisi i%$je,avaj! kronoo0ko %$ivanje - zaokupljeni su prikazivanjem !n!tarnje, stanja svijesti - naj/e0e te3nike % unutarnji monolog, pripovijedani monolog, struja svijesti - dogaaji su premještene u svijest lika, junai se prepuštaju mislima % sje'anja, snovi, uspomene, pitanja o egzisteniji, boja i okus povode ih na razmišljanje - prostorni i vremenski slijed je razlomljen - u junaku vlada osobni nered - vrijeme radnje je kratko, od nekoliko sati do nekoliko dana - junai su najčeš'e autori - Eirginia Lool# i =ames =o$e (eng. knj.!, Lilliam Waulkner i =ohn dos Passos (amer. knj.!, Marel Proust i 4ndre )ide (#ran. knj.!, Thomas Mann i Wranz >a#ka (njem. knj.!, 4ndrej *eli i Mihail *ulgakov (ruska knj.!
-
-
-
4A&>EL P&O+ST #ranuski romanopisa, krhka zdravlja, nježan i pretjerano senzibilan provodi djetinjstvo okružen ljubavlju svoje obitelji, a kasnije se predaje mondenom životu u aristokratskim, bogataškim krugovima sve dok, svladan boleš'u (astma, sre, pretjerana osjetljivost čula!, nije bio prisiljen povu'i se u osamu svoje bolesničke sobe u kojoj provodi posljednjih desetak godina života u borbi s boleš'u i grozničavoj utri s vremenom njegovo životno djelo je iklus romana pod naslovom + tra,anj! %a i%,!$jeni" vre"eno" koji obuhva'a osam dijelova % Dombra$, Put k 1Zannu, 0 sjeni provalih djevojaka, Eojvotkinja de )uermantes, 1odoma i )omora, 3atočenia, *jeguna i Pronaeno vrijeme djelo predstavlja vrhunsko umjetničko ostvarenje pisa se koristi izvanrednim zapažanjima i produbljenom psihološkom analizom slikaju'i #ranusko društvo u doba Crugog arstva (aristokraija, visoka i viša buržoazija! daje kritiku njegove moralne praznine, blaziranosti FQ
-
-
-
-
pisano je kao autobiogra#ija prikazuje novo shva'anje vremena % u traganju za izgubljenim vremenom Proust pomo'u osjetilnih doživljaja okusa, mirisa izvlači iz podsvijesti svog junaka pojedine dogaaje iz njegove prošlosti, on ih ponovo proživljava u sadašnjosti, intenzivnije jer ih oboga'uje novim iskustvom i može upravljati traganjem ok!s /aja ! koji je na"o /en koa/i "adeeine oživljava uspomene na Dombra$, mjesto koje je povezano s Proustovim djetinjstvom (osje'a u sebi umor od prevaljenih daljina % odjednom mu pred očima iskrsne uspomena na nedjeljno jutro u Dombra$u kad ga tetka eonie nudi čajem i kolači'em % ta uspomena ga usre'uje i u sje'anju pojavi se ku'a, grad vije'e iz vrta, rkva, ijeli Dombra$ sa svojom okolinom % sve ima oblik i čvrsto'u % sve je to izašlo iz šalie čaja+ predstavlja pam'enje tijela % nehotično sje'anje koje potiču osjetilni dojmovi iz stvarnosti+ predstavlja nedostižne želje ljudskog bi'a+ Proust je zaokupljen E/M/72M % traži izgubljeno vrijeme % smatra da proživljeno vrijeme nije mrtvo, želi posjedovati vrijeme, želi živjeti u prošlosti, sadašnjosti istovremeno taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja svijeta, bitan prustovski postupak razlikuje dvije inije vre"ena& #izičko i psihološko radnja ro"ana se do,aQa ! sjeanji"aB ai ta sjeanja postaj! sada0njost zbog ovoga je roman nemogu'e prepričati Proustova i"presionisti/ka te3nika % impresionistički oblikuje prostor i likove+ upotrebljava boje impresionizma % riječi imaju svoju boju (... sivi dan tkao svoje čipke od sede>a... parge natopljene ultramarinom i ružičastom bojom... narančasti kesteni... crvenozlatni zalaz sunca...! Proust ne želi dokinuti 2C721 A3M/N0 >7=AJ. A JAE2T4, nego ga želi obrnuti+ smisao umjetnosti ne daje stvarni život, ono što zovemo zbiljskim postojanjem% nego umjetnost mora dati smisao stvarnom životu Proust pokušava obrnuti tradiionalni odnos romana i zbilje tvrdnjom da je pravi život dostojan čovjeka mogu' jedino u romanu % život treba mjeriti romanom, a ne roman životom za Prousta je knjiž. stvaralaštvo spas od straha pred ništavilom i zaboravom 0M=/T721T je jedina mogu'nost autentične komunikaije s drugim % 6... samo s pomo'u umjetnosti možemo iza'i iz sebe, znati što netko drugi ne vidi od tog svemira koji nije isti kao naš, čiji bi nam pejzaži ostali isto tako nepoznati da su na Mjeseu.]
)&ANZ KA)KA: P&EO2&AŽAJ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^
roen u Pra,! ;= . u obitelji u kojoj je bio šesto dijete (češki pisa, Jidov, piše njemačkim jezikom! nije se nikako uklapao u obitelj i stalno je pokušavao oti'i težak odnos s oem obilježio mu je stvaralaštvo i život ( Pismo ocu! samo se s nekoliko ljudi u životu zbližio (sestra, Milena % njegova zadnja ljubav, Cora % djevojka, 4aR 2rod % prijatelj! bojao je zbližavanja s ljudima pa je bježao od braka boje'i se da 'e to utjeati na njegovo pisanje. 7ije htio biti sam, a ujedno je to i tražio bio je samokritičan. ?tio je da MaV, poslije njegove smrti, uništi sve što je napisao u @F-oj godini je dobio prve simptome tuberkuloze, odbio je biti u bolnii. umro je u F-oj godini u 2e/! jer je tamo otišao s Corom (IR9F.! 4aR 2rod je ve'inu djela sakupio (osim pisama obitelji i Cori! FR
^ ^
^
u logoru su umrle i >a#kine sestre MA/74 =/1/71>4 - prijateljia i prva prevoditeljia >a#ke na češki. Antenzitet odnosa se vidi kroz dnevnike koje joj je >a#ka ostavio ( Pisma )ileni!. 2na nije mogla ostaviti muža, iako je >a#ka zbog nje prekinuo zaruke.>ad je >a#ka umro, razvela se i došla u Prag. 0mrla je u njemačkom logoru. Cjela& P2D/1, 34M4 >, 4M/A>4, PA1M2 2D0, PA1M4 MA/7A, P/2*4J4=
Preobrazba % temeljita kvantitativna promjena kao krajnji rezultat dužeg mijenjanja (u strukturi organizma! Preobražaj % velika, vidljiva promjena oblika -
)regor 1amsa u djelu #unkionira kao hibrid+ nije nikad potpuno kuka, ali ni potpuno čovjek. 2n mijenja svoje osobine, ali nikad se ne pretvori potpuno u kuka (mijenja glas, prehrambene navike, tijelo, ali mu um ostaje! - 0via da je njegovo žrtvovanje za obitelj, koje je dovelo do njegove promjene, zapravo iluzija i da svojom promjenom mijenja i stanje u obitelji. 2ni ga se rješavaju odmah nakon njegove smrti >4W>A7 TAP P23/ tzv. M4)A=1>A /4A34M - sadrži elemente ekspresionizma i nadrealizma, predstavlja graniu izmeu tradiionalnog (postoji uzročno-posljedična veza meu dogaajima i pouzdani pripovjedač! i modernog. - E#ekt %a/!dnosti& iznenauju'e koje nikoga ne iznenauje - #ikija koja se doima kao stvarnost, svjest o krizi kulture, prevladava otuenost, apsurd, osamljenost, rni humor, >a#ka je preteča egzistenijalnog romana
K
7&VATSKA KNJIŽEVNOST EKSP&ESIONIZ4A ANT+N 2&ANKO I4IG oen je u Crinovima u ?eregovini, a umro u 9O. u 3agrebu od tuberkuloze (dugo je bolovao i znao je da ne'e poživjeti! - najznačajniji je predstavnik ekspresionisti/ke #a%e hrvatske književnosti (pod utjeajem njemačkog ekspresionističkog časopisa +er Eturm! i središnja #igura ovih novih književnih tendenija. A on negira tradiiju i povezanost književnosti s društvenim problemima. - svoje je problemske članke objavljivao u svojim časopisima& Vijavica+ 2uri= Bnjiževnik - 0mjetnost je po njemu nešto što se mora doživjeti najintenzivnije i taj se doživljaj re#lektira na umjetnika. 3ato je ona samo odraz stvaratelja. 7e smije imati tendenije % mora težiti samo da bude umjetnost. - za života je objavio jedn! %$irk! pjesa"a Preobraženja IR9. >asnije su izašla 1abrana djela. - Poetsku je riječ prepustio govoru boje, zvuka i ritma. +nio je ! 3rvatsk! književnost so$odni sti3B i%ostavio je interp!nk'ij!1 - 2n je ve'inom misaoni pjesnik& piše o smrti, boli, otuenosti, bolesti, ljubavi, ali i o siromaštvu % ekspresionističke teme - ekspresivnost se vidi i u stihu % kratke rečenie, nabrajanja, gomilanje glagola, simetričnost stiha, atmos#era straha /kspresionistički pjesnii u ?rvatskoj& Avo 4ndri', Miroslav >rleža. 7ajjednostavnije se ekspresionizam vidi kroz boje koje pjesnii koriste, npr. bijela. 8imi'u je bijela simbol čisto'e, savršenstva, pozitivnog, dok je >rleži potpuna suprotnost. 2na je savršena podloga na kojoj se vidi sve ono loše i prljavo. -
PJESNI>I programatska pjesma pisana u #ormi lirske minijature ( stihova! govori o ulozi pjesnika i njegovu stvaralaštvu pjesnik preobražava svijet u poeziju odnosno u novu stvarnost jer svijet izaziva pjesniku čuenje čuenje je osnovni potiaj u kojem se otvara bitak svijeta svijet prirode i stvari bez čuenja je neljudski i nijem svijet zastupljen je slobodan stih bez znakova interpunkije OPO4ENA simbolična pjesma o čovjeku i životu čovjekova uznemirenost nad vlastitom sudbinom naglasak da se u životu nešto postigne % ostvari zapam'en trag težnja zvijezdama % idealu tj. ilju, željama potreba za stvaranjem postojanje života nakon života pjesnik upozorava čovjeka da ne ide malen ispod zvijezda % da pazi na svoje dostojanstvo, da se ne spušta ispod svoje vrste 4OJA P&EO2&AŽENJA vječna ljudska težnja za stalnoš'u i odgovorom na pitanje o životu i smrti preobražavanje u stvaranju nije bijeg od života ve' povratak čovjeku u najhumanijem smislu KI
-
pjesnički poziv % pjeva I puta o svojoj smrti, boli, patnji jer on to može jer je on pjesnik POV&ATAK poetske vizije i slutnje usporedba mjesečine sa lutanjem pjesnika u vrt krik čudne ptie % krik njegova sra rna sjenka % on sretan i uspravan korača pored nje
S4&T smrt % ljudska i obična stvar tj. završen posao tijelo je mašina koja mora jednom stati % ima svoj rok trajanja kako druge osobe reagiraju na smrt % mati 'e živinski kriknuti (majke 'e uvijek osje'ati kako izvana tako i iznutra!+ ota 'e umuknuti i nijemo buljiti ijelog dana (očevi ne žele pokazati suze jer to nisu muški osje'aji nego 'e ijelog dana zbunjeno buljiti u prazninu! -
S4&T I JA misaona pjesma o smrti kao nečem sasvim prirodnom ljudskim što prati svakoga čovjeka ne samo od trenutka roenja ve' od trenutka zače'a jedinstvo života i smrti % one su zajedno u njemu, ali ipak smrt prevladava i dok život zaspe smrt 'e ga pregaziti kraljuje dolje sama % bez interpunkije jer vječna smrt kraljuje bez prekida kao bolesnik T*D-a tada neizlječive bolesti 8imi' je bio svjestan svoje skore smrti i zato je motiv smrti vrlo čest u njegovoj poeziji 7E&>E*OVINA
-
inspiraija % pjesnikov zavičaj motivi % livada, mlin, brežuljak % seoski predio % pejzažni motivi vizualna stvarnost % ku'a parnog mlina ljepotu zavičaja doživljava iz no'ne perspektive opisuje svijet stvari (naglo izviru iz mraka pa se gube(, ljudsku stvarnosti (svijetli trenui, rni život ljudi % M/T4W2/! opisuje svoj subjektivni dojam zavičaja lirski subjekt ja-plav od sutona
K9
4I&OSLAV K&LEŽA >njiževnik koji je po opsegu opusa bez prema u hrvatskoj književnosti. Janrovski je njegova djela teško raščlaniti i odrediti baš zbog velike količine i zbog raznovrsnih tema. 7jegovo stvaralaštvo traje -tak godina i u tom je razdoblju prošao sve #aze razvoja hrvatske književnosti. 7ema književne vrste u kojoj se nije okušao i njegova sabrana djela bi imala oko knjiga tijekom života pokrenuo je dosta časopisa& ;;. P4M/7 u kojem tiska članak 7&VATSKA KNJIŽEVNA LAŽ u kojem se obračunava s hrvatskom tradiijom " C4741 " P/G4T " >7=AJ/E74 /P0*A>4 - ;==. Piše predgovor umjetničkoj mapi >rste ?egeduši'a POD&AVSKI 4OTIVI u kojoj govori o ljepoti književnosti jer se raa iz elementarnih ljudskih osje'aja i nemira Etvarati znači podrediti se nagonima jer pisanje nije pitanje mozga ni razuma. 2vdje se razilazi sa svojim političkim istomišljeniima u shva'anju smisla književnosti - oženio se kazališnom glumiom ali nisu imali djee. 1vejedno je brak urodio plodnom dramaturškom suradnjom. - IRK. postaje direktor ?rvatskog leksikogra#skog zavoda (danas ?rv. leksiko. zavod Miroslav >rleža! - borio se za slobodu stvaralačkog čina, ali je i zastupao tezu o njenoj društvenoj ovisnosti. - Erhuna njegove različitosti u pristupu književnosti očitovao se u članku DIJALEKTI(KI ANTI2A&2A&+S -;=1 PE(AT !. stvaralaštvo& -
I. stihovi a! Pjesme A, Pjesma AA, Pjesma AAA, Tri sim#onije b! *alade Petrie >erempuha 9. drama (prve je drame pisao u I. i 9. razredu gimnazije. Wasiniran je bio velikim ličnostima svjetske povijesti& >olumbo, Asus, Mihelangelo, )o$a i >ant!Ama IQ drama. a! egende % egenda, >risto#or >olumbo, >raljevo, 4dam i /va, Maskerata, Mihelangelo *uonaroti, 1aloma b! ratne % )aliija, )olgota, Eučjak ! psihološke& )ospoda )lembajevi, 0 agoniji, eda @. proza ?rvatski bog Mars+ *itka kod *istrie esne+ Povratak Wilipa atinoviza+ *anket u *litvi+ 7a rubu pameti, 3astave - dnevnički zapisi& Cavni dani " Cjetinjstvo u 4gramu ... W43/ 1TE4448TE4& I! romantičko % simbolistička (IRIF % IRIQ! % prvi put se javio IRIF. dramom egenda - poetska ostvarenja& Pan " Tri sim#onije - drame& egenda " Maskerata " >raljevo " 1aloma " Mihelangelo *uonaroti " 4dam i /va " >risto#or >olumbo 2buhva'a dramske tekstove koji se njačeš'e zovu egendama. 2ve drame koketiraju sa simbolizmom i ekspresionizmom. >rleža ga se odrekao jer je smatrao da traga u pogrešnom smjeru jer su to >E47TAT4TAE7/ C4M/. 9! ekspresionisti/ka (IRIQ % IR9! - tematski se naslanja na rat, ova je #aza logični nastavak razmišljanja o besmislenosti rata koji de#ormira ličnost. 0 poeziji se osje'a izgubljenost kao odraz čovjeka bez nade. K@
0 Poezija& Pjeme A,AA,AAA - drame& )olgota " )aliija @! psihološko - realistička (IR9 % IR@9! - drama& )ospoda )lembajevi, 0 agoniji, eda 7astaju njegove najbolje drame o psihološki motiviranim likovima koji na samoj seni spoznaju sebe i svoju sudbinu. F! psihološko % soijalna tematika - lirika& *alade Petrie >erempuha - romani& Povratak W.. " *anket u *litvi " 3astave
2A&AKA PET 2E -
-
-
-
-
T/M4 % rat, IR99. novela u kojoj >rleža razmišlja o pravom liu rata koji de#ormira ljudskost >rleža preko st!denta Vidovia progovara o krvavom i besmiselenom ratu, vidi apsurd ratovanja, ali je nemo'an i bespomo'an Eidovi' osje'a da je njegova smrt duboko sramotna jer nema smisla za razliku od Eidovi'a gro# Maksimilijan 4Velrode shva'a rat kao viteški čin % želi povu'i mač, zaogrnuti se rnom pelerinom, surnuti u smrt vedra i smiona čela+ še# je malteškog špitala, odnosno malteškog irkusa >rležin sti je ekspresionisti/ki (motivi smrti, rata, bolesti, raspadanja, straha, pobune! i nat!raisti/ki (opis ranjenika, kupaonie! ranjenii koji se nalaze u ratnoj bolnii žele da se rat što prije završi, očajni su i ogorčeni te je sve njih život izmrvario i raskrvario meutim, iako su mnogi od njih polomljenih kostiju (koje strše kao iver!, amputirani (i rane im se suše kao suhomesnata roba!, a mnogi cuvaks, tj. kandidati smrti, ipak su sretni što su živi % "emam ruke, kosti su mi polomljene, ali jo uvijek živim. borave u 2ara'i Pet 2e koju nazivaju utrobom velikog šlepa i perverznom laom kratom ljudskim mesom u kojoj vlada kaos i nasilje te se njome proteže neizreiva bol >rleža opisuje i bolničku kupaoniu koja je blatni i krvavi pakao, prektivena sivozelenom sapuniom, u njoj plivaju krvavi zavoji i vata, to je betonirani bazen sa smrdljivom i žutom vodom te gustom parom 1imbolika& *olnia : država (potpuno rasulo! 4Velrode : prošlost Prošlost vodi dražavu : rasulo (mnogobrojnost naroda i jezika _ D?421! >rleža stvara jednu tjeskobnu i neizdržljivu atmos#eru, prikazuje kaos i apsurd rata te očaj ranjenika koji su raznih naionalnosti i vjera te jedino što ih drži na životu je njihova vjera, svi imaju svoga *oga kojemu se mole za spasenje, za nadu i život
KF
POV&ATAK )ILIPA LATINOVI>ZA -;=8. -
-
-
-
-
-
njegov prozni začetak je prozni #ragment objavljen u ?rvatskoj reviji pod naslovom 5*obočka] Prvi moderno pisani roman u hrvatskoj književnosti sredi0nji "otivi s!& potraga za identitetom (Proust! " istraživanje unutarnjeg krajolika " granie vlastitog bi'a (roman pripada /)3A1T/7DA=4A1TAG>2= literaturi zbog pitanja identiteta, otuenosti, samo'e, nemogu'nosti komunikaije! 7akon 9@ godine izbivanja Wilip se vra'a u rodni kraj da bi se na izvorima svog života pokušao potvrditi kao čovjek i kao slikar. 4otiv povratka ! nasov! ro"ana o%na/ava povratak k se$iB s"irenjeB potra,! %a identiteto". Eratio se psihički rastrojen, u krizi identiteta, raspadu svih vrijednosti, razočaran svijetom, umjetnički klonuo Podrijetlo& Wilip je sin tra#ikantkinje egine, moralno problematične žene koja mu nikad nije rekla pravu istinu o ou. 2 tome je slušao samo glasine i s njima odrasta. 1ada u Fima želi znati istinu. Colazak na zagrebački kolodvor budi uspomene (tehnika retrospekije!, Početak podsje'a na Prousta zbog prisje'anja davnih predmeta, ljudi, oživljavanja traumatičnih dogaaja, miješanjem sa sadašnjoš'u.
/)A74 % hladna prema Wilipu+ dobro se oblači i šminka (nosi masku! kako bi se uzdigla od ostalih i na neki način zataškala svoju bludnost+ koristi Wilipa da se uzdigne u društvu (ističe da je inteligentan i pametan umjetnik!+ odnos izmeu egine i Wilipa je hladan, otuen, bez uzajamnih osje'aja i povezanosti *2*2G>4 % mješavina Maara, 8vaba, Meimuraa..., plemkinja (so. status!+ naglašena njena erotska privlačnost, a njezin utjeaj u Wilipu budi potrebu za slikarstvom+ oduševljava ga njena tjelesnost+ loš odnos prema muževima (hladna!+ ima povjerenja u Wilipa+ pomanjkanje naobrazbe+ bludnia razbijanje vremena i prostora prodiranje u psihologiju likova monolog kojim se prikazuje W. unutarnji svijet te njegovo djelovanje u društvenoj okolini Wilipov doživljaj svijeta, ljudi % kritizira postoje'u vlast+ svijetom vladaju lopovi, sumnja i nepovjerenje+ čovjek živi u svojem svijetu+ pesimističan stav prema svijetu i ljudima+ ističe osamljenost, ne uklapa se u taj svijet+ >rleža povezuje čovjeka sa životinjom+ Wilip je otuen % problem odnosa sa okolinom >A4/1 % antiteza Wilipu+ on teži realnom svijetu i smatra da se realnost nemože na'i u umjetnosti+ *obočkin ljubavnik+ smatra da se u I godina umjetnosti pojavi I pravi umjetnik koji doista vrijedi, a nitko ga ne primje'uje *42G471>A % *obočkin ljubavnik+ ostavlja ijeli svoj život da bi bio s *obočkom, a ona ga ostavlja+ on oboli, a ona mu se smili i počinje se brinuti za njega+ prihotičan % ne podnosi *obočkine nevjere i u napadu bijesa pregrizao joj je grkljan+ predstavlja žrtvu *obočkine #atalnosti -
1A>47=/ % simultanost sadržaja svijesti i on želi naslikati sve životne senzaije, po njemu se sve pojave u životu odvijaju jedna pored druge istodobno i nemaju meusobno nikakve veze. 7e može ničemu dati smisao, nestali su koloristički doživljaji i inspiraija, nije u stanju zaustaviti dogaaje (nemogu'nost završavanja slike raspetog >rista koja po njemu treba biti ideal boja, pokreta, zvukova, mirisaH!
KK
-
utjeaj Wreudove psihoanalize& utjeaj se osje'a u nizu motivaijskih sklopova odnosa prema maji i /dipovog kompleksa, sje'anje na bolne doživljaje iz djetinjstva - prijelomna točka romana je susret s 1ergijem >$rialesom % u razgovorima s njim dolazi do izražaja Wilipova podvojenost karaktera, proturječnost njegovih nazora i njegovog bi'a.. >$riales je Wilipova mračna savjest, njegovo drugo =4 -
erotski trokut atinoviz % *obočka (>senija adajeva! % *aločanski nastao je na tragu )lembajevih. *obočka je #atalna žena dubokih i mutnih strasti, tajanstvena, uvijek u rnom, zavodnia, nim#omanka čiji je život ispunjen ljubavnim a#erama, ubojstvimaH7a Wilipa djeluje privlačno i razlog je da Wilip duže ostaje. 2n je svjestan njenog bolesnog erosa, ali s druge strane daje mu životnu snagu i kreativnu energiju pa slike samo dolaze.
-
>raj romana& #uriozan i dogaaji se brzo izmjenjuju. >$rialesovo samoubojstvo, Wilip saznaje da mu je ota iepah, *aločanski ubija *obočku i nju nalaze odgrižena grkljana otvorenih očiju. >rležina proza i tekst& bogate rečenie, stilske stanke, nabrajanje...! Modrenost roman& slikanje Wilipovog lika slikara, opisi i komentari, slobodni neupravni govor, tehnike toka svijesti, likove motivira psiha, soijalna okolina, biološka motivaija...
-
-
-
-
-
*OSPODA *LE42AJEVI prva drama iz trio,ije o )lembajevima (9. ( agoniji, @. !eda! koja govori o #inanijskoj i moralnoj propasti obitelji )lemba$ od poč. I. svj. rata do potkraj dvadesetih godina % IR9Q. )or"a: tri /ina (što se ne uklapa u vrijeme u kojem nastaje jer se ovime naslanja na tradiionalnu dramu! slika donjogradske patriijske obitelji % uzdizanje iz blata, laži i zločina do svjetlosti, bogatstva _ P2P41T te"a % tragična sudbina eona )lembaja koji se bori protiv glembajevštine u sebi vrijeme radnje % poč. I. svj. rata+ radnja se odvija u jednoj no'i (1AM*2A>4 % preko no'i su se obogatili i preko no'i propali! ;1 /in % rveni salon % obitelj slavi obljetniu svoje banke, gledaju obiteljske portrete. 7a vidjelo izlazi priča po kojoj su svi )lemba$evi ubojie i varalie+ 81 /in % eonova gostinjska soba % u kojoj se odvija sukob izmeu eona i oa+ =1 /in % spava'a soba u kojoj je smješten mrtvi )lembaj drama je prije svega psi3oo0kaB a %ati" dr!0tvena1 sukobi se ne javljaju samo izmeu likova što se na prvi pogled svakom čitatelju čini nego i u likovima (Leone % bori se protiv glembajevštine u sebi koja na kraju pobjeuje % postaje ubojia+ barunia >astei % boji se siromaštva+ Si$er$randt % želi zadržati svoju poziiju (karijeru!+ *e"$a % čežnja za ljubavi, biti voljen i od žene i od sina+ An,eika % borba izmeu realnog i vjerskog % tjelesnog i duhovnog! *L1 LIK 9 LEON % umjetnik intelektuala - odnos s o'e" % nerazumijevanje, nedostatak očinske ljubavi, sukob materijalnog ()lebajeva krv! i duhovnog (Canielli! shva'anja, otuenost % ota i sin su potpuni strani odnos s $ar!ni'o" % preljubnia, zauzela majčino mjesto (ušla u brak s interesom! % mrzi je, ali ga je oa smotala me6u noge (naglašavanje tjelesnosti u njenom liku Leon @ )iipi L1: obojia su slikari, obojia se vra'aju u dom, traže svoj identitet i na kraju su ubojie
K
-
2ar!ni'a >astei: #atalna žena. 7joj je sestra 4ngelia potpuna suprotnost.
Si"$oika& - čitaju'i didaskalije vidi se da stiže oluja kako se napetost u drami podiže. 7a kraju na pozornii ostaje sestra 4ngelia, a vani se čuju ptie koje simboliziraju nadu.
KO
SVJETSKA KNJIŽEVNOST OD ;81 9 ;<81 -
prevladava proza i drama u proznom stvaralaštvu se stvaralaštvu pojavljuje prava /)3A1T/7DA=4A34M (4lbert Damus, Lilliam Waulkner! što se darame tiče pojavljuje se& /P1>A T/4T4 ( *ertolt *reht! >434A8T/ 4P10C4 (1amuel *ekett " /ugene Aoneso! slikarstvo (apstrakija % Pollok"pop-art 4nd$ Larhol!
/P1>A T/4T4
tradi'ionani o$ik teatra
epski o$ik teatra
upli'e gledatelja u akiju i sputava njegovu aktivnost
čini od njega promatrača, ali traži njegovu ativnost
omogu'uje mu osje'aje
prisiljava ga na odluke
gledatelj se postavlja u dramsku radnju
suprostavlja se dramskoj radnji
sugeriranje
argumentiranje
napeto iščekivanje radnje
napeto pra'enje radnje
jedna sena prizlazi iz druge (linearno!
svaka sena je za sebe(zavojito!
svijet kakav jest
svijet kakav nastaje
čovjek nepomjenjiv
čovjeka se mijenja i sam mijenja svijet oko sebe razum
emoije T/4T4 4P10C4 a! b! ! d! e! #!
pojam apsurda se spominje kod >a"!sa koji razvija >ilozo>iju apsurda (obrauje ga u eseju Mit o 1izi#u! nije #ilozo#ski termin ve' više naziv za stajalište prema životu tj. prihva'anje besmislenosti života kao primarne životne činjenie (besmisleno je tražiti smisao! (47TAT/4T4! T/4T4 4P10C4 _ Sa"!e 2e'kett i E!,ene Iones'o obilježja& razaranje #abule na seni su apsurdne životne situaije apsurdni likovi i razgovori pretjerano naglašavanje beznačajnih gesta i pokreta komuniiranje - na početku je 5smisleno] odgovaranje, pa prelazi u naklapanje, a zatim u besmisleno nizanje riječi glavna tema teatra apsurda : razaranje komunikaije
KQ
SA4+EL 2E>KETT - Ara (na početki piše na engleskom, a onda na #ranuskom! - zaokupljen je ljudskom egzistenijom i otuenoš'u koju nosi moderni život - daje redovito pesimističnu sliku svijeta i čovjek mu doslovno vegetira iščekuju'i 5ono nešto] - besmislenost prikazuje tako što niže sene koje naoko nemaju veze jedna s drugom ( likovi su gluhonijemi, slijepi, šepavi... prostor u kojem se kre'u je takoer ograničen! - 7obelova nagrada za književnost IRR. - C4M4 4P10C4 % + i0/ekivanj! *odota (9 čina+ K lia! - nema #abule, nema karaktera, nema misli (PozzRo nareuje uk$ju da misli! - nema uvjeta za #abulu (početak % sredina % kraj! - sve što se odvije je slučajno, radnje nema, jedina 5napetost6 je iščekivanje )odota, a jedino što se na seni mijenja je stablo koje prolista u 9. činu - ili obožavan ili kritiziran
AL2E&T >A4+S: ST&ANA> oman započinje viješ'u o smrti Mersaultove majke. Mersault nije ambiizan, radi kao službenik u gradu 4lžiru. 7a pogrebu uglavnom promatra reakije drugih na pogrebu i on je nervozan jer je jako vr!e. Mersault se vra'a u 4lžir iako je subota i odlazi na kupanje. 7a plaži susre'e Mariu Dardonu. 2dlaze u kino, ona prespava kod njega. 1ljede'eg dana na stubištu susre'e a$monda za kojega se za da je svodnik i ovaj mu priča kako je ozlijedio šaku u nekoj tuči u tramvaju. Govjek s kojim se potulao je brat njegove ljubavnie. Moli Mersaulta da mu sasatvi pismo u kojem 'e tog čovjeka još više izvrijeati. 1ljede'i tjedan Mersault i a$mond provode vikend u vikendii njegovog prijatelja. a$mond mu govori kako ga ijeli dan prati skupina 4rapa, meu kojima i brat njegove bivše ljubavnie. ?odaju'i plažom primijete dvojiu 4rapa, uslijedila je tučnjava iz koje je a$mond izašao rasječene ruke i porezane usne. Mersault nastavlja šetnju o sunu i žegi i susre'e a$mondova protivnika. ik mu titra pred očima, a pijesak gori od suna. 4rapin vadi nož, $jesak obasja Mersaultove oči. 2n poteže revolver i ubija 4rapina te ispaljuje još četiri metka u nepokretno tijelo. Mersault je u zatvoru i ispituju ga o ubojstvu. Tužiteljstvo ga ispituje o beš'utnosti na majčinu pogrebu. Astražitelj ga naziva antikristom i maše mu raspelom pred očima. Marie ga posje'uje, a li on joj ne poklanja previše pažnje. >ad je počelo suenje, si su svjedočili. 2ptužba se temelji na beš'utnosti i osuuju ga na smrt. 0 očekivanju tog dana tri puta odbija sve'enika, ali onda ipak pristaje na razgovor s njim. Mersault sluša sve do trenutka dok mu ne odluči izložiti svoja razmišljanja o životu& čemu trud kad je sve uzalud. 0 zadnjim trenuima se oije'a sretan i smiren. Potrebno je samo još d bude gužva na pogubljenju i da ga isprate s poviima mržnje. -
ro"an aps!rda je podijeljen u dva dijela pripovjedač je ujedno i glavni lik i dogaaje oblikuje u prvom liu. Wabula je linearna i obuhva'a isključivo sadašnjost pa sve izgleda kao da se zvbiva neposredno ečenie su svedene na bilježene osnovnih dogaaja (susrti, kratke konstataije...! 1trana:drugačiji čovjek, njegove reakije nisu uobičajene, nisu očekivane. Mersault se u romanu ne suprotstavlja, on se ponaša kao da ga se ne tiče 3a sve što se dogaa u njegovom životu njemu je svejedno (majčin pogreb, veza s Mariom...! 2suen je jer nije poštovao pravila društva i očekivanog ponašanja KR
7&VATSKA KNJIŽEVNOST OD ;8 9 ;<8
A+*+STIN TIN +JEVIG -Vr,ora' 9 Za,re$. pjesništvom se javio u antologiji Arvatska mlada lirika IRIF. i to dok je još pisao pod utjeajem Matoša - Prošao je sva politička, ideološka i društvena iskušenja, predratnog i ratnog vremena, bio je naionalist, pa doživio slom svojih ideala i otišao u egiju stranaa te u Pariz pa se vra'a u 3agreb - (;8! //> 1/*4 % pokazuje kojim 'e putevima i'i njegovi stihovi. ajtmotiv je tema usamljenosti koju je kao prokletstvo nosio kroz život. 3aokupljen je samim sobom, izoliranoš'u. 2tkriva ljepotu prema imaginarnoj ženi. - (;86! KOLAJNA % najbolja zbirka, najljepši ljubavni kanonijer hrv. poezije. Piše o ljubavi, smrti, očaju, propalim iluzijama. Tu je pod utjeajem *audelairea. 2ve dvije zbirke su napisane tijekom rata u Parizu, kao jedinstvene zbirka, ali se samovoljom nakladnika tiskane u *eogradu i to 'iriliom i ekaviom iako su u originalu pisane hrvatskim jezikom - (IR@9! 40T2 74 >230 " (IR@@! 2=4N/72 3E272 % 2samljenost više ne doživljava kao teret ve' se nekako izdiže iznad toga pa su i stilovi kojima piše veseliji - (IRKK! % smirenje, pomirenje sa životom i svim dobrim i lošim. -
*io je pjesnik dubokih unutrašnjih nemira (IRIR. mani#est A1PAT 14E=/1TA! i poezija mu je bila kao smisao života i svjedočanstvo i dokument o čovjeku, a #unkija pjesnika da otkrije čovjeku bit njegovog postojanja. Piše vezanim stihom.
DO2&IA >ESA&IG 2tkad se javio prvom pjesmom IR9. godine u listu ;>ritika< bilo je pitanje dana kada 'e se pojaviti njegova prva zbirka. *ilo je to IR@I. u njegovoj 9R. godini što je relativno kasno. Co tada je Desari' ve' veliki dio svojih pjesama objavio po raznim časopisima. Prva zbirka je %IRIK (14>1.) i u nju je uvrstio F9 pjesme ( Bad budem trava, )rtvačnica najbjednijih, 1blak, Povratak...!. Cočekana je s najve'im pohvalama kritike, a sljede'e je godine proglašena i knjigom godine. Teško je izdvojiti jednu od pjesama iz te zbirke, ve'ina se kasnije našla u antologijama pjesništva. Cruga zbirka izlazi IR@Q. pod nazivom S&SE$ SVIJE!% i sastavljena je od K9 pjesme, ako je usporedimo s prethodnom, samo je petnaest novih pjesama ( Poludjela ptica, Elap, Vo&ka poslije kie, $rubač sa Eeine...!. Tre'a zbirka I*+R$I S!I?OVI (IRF9! donosi dvadeset novih pjesama ( ?alada iz predgra6a, 1rao u volijeri...!, ostalih pedeset i tri je iz prethodnih zbirki. Getvrta zbirka &JESME (IRKI! ima trinaest novih pjesama ( Pjesma mrtvog pjesnika, $iho, o tiho govori mi jesen, Početak prolje&a...!, ostale su poznate. Peta zbirka je izašla dvije godine kasnije pod nazivom OSVIJE!%JE$I &#!I i donosi nam osam novih pjesama, ali iz te zbireke nijedna pjesma nije od kritirke oijenjena kao antologijska (antologijskima se smatraju one koje su op'e priznate ili su uvrštene u antologije pjesništva!
I
7akon ove objavljuje još nekoliko knjiga pjesama, no sve su te pjesme ve' objavljene (zbirke& I9a7rane pjesme=Moj prijatelju= Slap-tri izdanja!. Az svega voga vidi se da je Cobriša Desari' u svojih godina stvaralaštva napisao ;6< pjesa"a (samoB\!. Apak, iznimne kvalitete. 7eke je doraivao, promijenio bi poneku riječ, ali one koje je sam smatrao manje vrijednim jednostavno je izostavljao pa nikada nisu ni uvrštene u zbirke, ali su pronaene u rukopisima. Pisao je isključivo liriku i tome je ostao odan i u prevodilaštvu (prevodi )oethea, ilkea, Puškina...! >ad je Desari' pojavio na hrvatskoj književnoj seni, tu su još uvijek velika imena moderne 4.).Matoš, Eladimir 7azor, Eladimir Eidri'. te godine i 0jevi' objavljuje prvi zbirku, >rleža !iriku, a 8imi' IR9K. objavljuje Preobraženja. >ritika je Desari'a okarakterizirala kao nastavljača Matoša i Eidri'a jer je pisao vezanim stihom, a tada je intenzivan razvoj slobodnog stiha (8imi'!. Tom vezanom stihu dao je nešto novo % prirodnost i gibljivost. Desari' nije insistirao na #ormi svojih pjesama, one su jednostavne i čiste jer proizlaze iz unutarnjeg mira i reda. 0 ovom slučaju jednostavnost ne znači banalnost nego jasno&u i prije svega stvarnost . 1onet (Matoš! je rijedak u njegovom opusu. Teme su vezane za ljudskost, dobrotu, intezivan doživljaj prirode, brigu za malog čovjeka, traženje dubljeg smisla u sitnim, običnim i svakodnevnim stvarima. Temelj esari'evih pjesama su stvarni doživljaji zabilježeni u trenutku, obični, svakodnevni (npr. Vo&ka poslije kie!. zbog ritma, rime, različitih ponavljanja (glasova, stiha, stro#e! postignuta je melodioznost pjesme pa je Desari' ubrzo proglašen jednim od najmuzikalnijih hrvatskih pjesnika. Co danas je uglazbljeno KK njegovih pjesama (npr. ?rvoje ?egeduši', Abria =usi', razni zborovi...!. /kspresionizam u njegovoj poeziji se očituje u odreenim značajkama kao što je osje'aj za socijalni element . Ti soijalni motivi obilježili su ranu #azu njegovog stvaralaštva (vagonaši, skitnie, bludnie, prosjai, zatvori, bolnie, mrtvačnie...!. 0 njima se očituje Desari'ev osje'aj za društvenu stvarnost i obične ljude na rubu života. 1voj stih polako vodi od onog vezanog matoševskog do stiha sličnog razgovornom jeziku (npr. ... ko zna, ah, niko nita ne zna...!. kao se u moderni svi drže nekih stalnih oblika u pjesništvu, ekspresionizam ih ruši, pa tako i Desari'. Aako se čini da jednostavno i lako gradi stih na stih, gradi ih originalno. 0očavaju se stro#e koje imaju #unkiju re#rena, gra#ičke rtie obično ispred zadnje stro#e (npr. )rtvačnica najbjednijih! što dokazuje da sve radi promišljeno i složeno. 1thovi Cobriše Desari'a kriju dubinu otkrivanu jednostavnim jezikom i stilom, odaju pjesnika zapitanog nad svakodnevnim pojavama života i svijeta, prolaznosti, ljubavi, bola, ideala....1ve ga to motivira i u tome nalazi smisao svega.
-
O2LAK tema % pjesnikovo razmišljanje o umjetnosti temeljni motiv % oblak % simbolika % prolaznost vrsta& misaona % misli % pjesnik jedini vidi oblak koji se u predvečer iznenada javlja iznad grada nitko sa zemlje ne vidi oblak % kao simbol više inspiraije % samo ga pjesnik vidi, svi gledaju u zemne stvari, nitko ne gleda u duhovnu bit % eseniju života oblak predstavlja umjetnik koji se iznenada pojavio ni od koga gledan ponad grada % pjesnik je tih, samotan i pokušava osvijestiti narod svaki čovjek kroči svojim putem % taj put je pohlepan % vlast, zlato, hljeb % simbolika egzistenijalni problem % trbuhom za kruhom oblak % krvari ljepotom (stvara! vlast odvaja čovjeka od običnih stvari 9
-
-
-
-
u naponu snage vjetar visine ga je raspuhao da bi ljepota imala smisla ljudi ne smiju gledati samo u zemne stvari (za vlaš'u, zlatom il za hljebom! ve' se treba osvrnuti na više duhovne potrebe % čovjek je postao robot materijalizma
POV&ATAK tema % ljubav, smisao ljudske egzistenije, prošlost % tri isprepletene teme vrsta % misaona % razmišlja o relativnosti ljudske spoznaje % život, znanje (krhko je znanjeB!, ljubav život % neprekidno vječno kretanje, krug u kojem se sve ponavlja nepredvidiv i iznenauju' te se davno proživljene i izgubljene ljubavi mogu ponovno na'i i spojiti (oživljavanje i proživljavanje prošlih dogaaja! zaokupljen povratkom žene % mogu'nost povratka prošlosti u sadašnjost vizija povratka voljene žene (plava boja % neuhvatljivo privienje žene! brišu se granie prošlosti i sadašnjosti (I. i zadnja stro#a zatvaraju krug! % kružni tijek (okvir! u #ormi pjesme % ponavljanje je esari'evo omiljeno stilsko sredstvo osje'aji % nada u ljubavi, nesigurnost % ne zna dal želi ili ne želi ljubav, ljubav, čežnja D&A*+TIN TADIJANOVIG hrv. pjesnik, prevoditelj, antologičar, urednik redoviti je član ?430, a bio je i predsjednik Cruštva hrv. književnika njegove su pjesme i zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika zbirke pjesama % 1une nad oraniama, Tuga zemlje, 1rebrne svirale, Prijateljstvo riječi, Pepeo sra, 1an P2/3A=4 % unio je u poeziju naivnost, koju je ona bila izgubila 1tavlja datume kada je pjesma nastala jer su one dio dnevnika života uspio je suvremenim lirskim govorom iznijeti obične stvari i emoije tako kao što su kadra samo djea, a istodobno tako ra#inirano, kako to nitko nije izrazio napisao je originalni iklus Cani djetinjstva najprirodnijim tonom progovara o osje'ajima ve' puno puta spjevanim u poeziji, a da ni pri tome nemamo dojam ponavljanja ve' otkrivanja to je poezija velikog djeteta, toliko zrelog, mudrog, superiornog, koji se ne stidi svojih osje'aja i zapažanja, nego ih izražava bez okolišanja i uljepšavanja pejzažne, misaone i ljubavne pjesme % najčeš'e kod Tadijanovi'a VE(E& NAD *&ADO4 tema % razmišljanje o umjetnosti % razmišlja o Mihelangelu, o Wirenzi % gradu svojih snova misaona % pjesnik razmišlja o svom zavičaju, maji, sestrama, te o svojoj ku'i % osje'a brigu za njih motiv Wirentinskih svjetiljaka podsje'a ga na djetinjstvo, osje'a tugu, sjetu što je ve' prošlo pjesnik izražava misao o svojim snovima u djetinjstvu - grad Wirenza je grad njegovih snova misao povezanosti svog mjesta roenja i djetinjstva s gradom misao o očuvanju ognja koji je ostavljen od muške ruke ističe misao o svom polju, rukama, sru % nostalgija (rijeka 4rno % ostvarenj e snova " potok u astušju % nostalgija! osje'aji % sputanost, tuga
@
-
temeljni motiv % ruke % simbolika % 7/3747DA (seljai, majka, sestre, djedovi % osje'a toplinu, pripadnost! i 0M=/T721T (Mihelangelo (kip!+ umjetnost traje u E=/G721TA!
D+*O + NOGB + ZI4SK+ 2IJEL+ NOG misaona % razmišlja o odnosu s majkom Tadijanovi' ima viziju majčina bdijenja % slika u svetom ozračju, ozračju tišine, spokojstva i svjetlosti osnovni osje'aj % ljubav prema maji osje'aj spokoja, tuge, nježnosti, topline - postiže sklad preko majke koja bdije dugo u no' naspram pejzaža koristi motiv zvijezda % motiv smrznutih zvjezdica su u stvari snježne pahulje koje padaju s neba misli % zabrinutost za majku (njen pognut lik i prosijeda kosa, o majko žalosna, kaži to je u tvojim očima! misli o anelima i ljubavi prema maji (aneli s neba paze da mu ne probude majku! no'ni ugoaj djeluje na pjesnika ugoaj bjeline ostvaruje pomo'u riječi zimske, snijeg, aneli, bijela ugoaji u pjesmi su u rasponu od sjetnog, elegičnog do djetinje radosnog
7&VATSKA KNJIŽEVNOST ;<8 9 ;6 -D&+*A 4ODE&NA. -
-
razdoblje od IRFK % K9 je gotovo najmračnije u hrvatskoj književnosti (kraj rata, konstituiranje soijalizma! jer se književnost svodila na populariziranje aktualnih plotičkih ideja, pa je svedena na čistu društvenu #unkiju. umjetnost više nije bila sloboda nego rizik pa su mnogi pisi prestali pisati jer su se odbijali prikloniti propagandi te su bili napadani (0jevi', Parun, Eladan Cesnia!, a neki su emigrirali (Eiktor Eida, Einko 7ikoli'! IRK9. se uzima kao početak nečega što se zove dr!,a "oderna (bliska je po iljevima s modernom IQR9 % IRIF!. Težilo se ponovnom uključivanju hrvatske književnosti u europske literarne krugove i razbijanje izolaije. ?tjelo se nadoknaditi sve izgubljeno u mraku soijalizma ;<81 na senu dolazi naraštaj pisaa roenih izmeu IR9 i @. 2kupljali su se oko svog časopisa K&+*OVI pa su po njemu i prozvani krugo/a5i . >rilatia u kojoj se najboljevidi njihova poetika je ; "eka bude živost < (E. Pavleti'!. Elada duh toleranije, pravo na razlike, vlastiti izraz i eksperimente. >njiževnii otvoreno izražavaju nezadovoljstvo prema ideoligiji. Dvate književna kritika. Aako su to pisi s istim idejama, u književnosti su bili različiti. So$odan Novak- Miris' 9lato i tamjan. Josip P!pa/iB Vatko Paveti Ivan Sa"ni, Vado *otova' Zatko To"/i &anko 4arinkovi - Kiklop. Vesna Par!n J!re Ka0tean Ivan &aos Vadan Desni'a- &roljea I/ana "ale7a. glavninu književne ;proizvodnje< čini pjesništvo. 8iri se tematika, eksperimentira se na #ormi, govor se otvara svakodnevnom (slang % govor ulie!, neki se pjesnii izražavaju idiomima kraja iz kojeg dolaze pro%a: na početku se piše kratka proza s ratnom tematikom, a onda mahom romani dra"a: anko Marinkovi' ('lorija!+ Pero *udak ( Blupko! ;6;1 u 3agrebu je pokrenut časopis ; &AZLO* < oko kojeg se okupljaju pisi roeni IR@ " F i nazivaju se ra9logo/cima. (Danije Dra,ijeviB Ton/i Petrasov 4aroviB Ante Sta"aB Vjeran Z!ppaB Tonko 4aroevi11 .!. 2ni su nastavljali i produbljivali krugovaše. F
-
-
-
-
-
-
7jihovo je pjesni0tvo zasi'eno #ilozo#ijom i prilično nekomunikativno. pro%a& psihološka analiza likova i nekakava inetelktualna meditaija, u svakom slučaju, #abula nije više vašna. pro%a ! traperi'a"a& Ant!n ojan ( Bratki izlet !+ Zvoni"ir 4ajdak ( Buži, stari moj!+ Avan 1lamnig ( ?olja polovica hrabrosti!
VESNA PA&+N pjesnikinja, esejistia, dramska autoria i dječja pjesnikinja poe%ija % više tradiionalna nego moderna mnoge njezine pjesme su bile prožete emoionalnim i ispovjednim tonovima pa su često imale negativne kritike, ali najviše jer je žena u svojim pjesmama uronila je u ljepote i složenosti vanjskog svijeta, u bogatstvo prirode, u tamne predjele svoje unutrašnjosti bavila se pred vječnim zagonetkama življenja i umiranja nastoje'i dosegnuti bit konačnog smisla postojanja nije samo pjesnikinja ljubavi nego je pjesnikinja ijele složenosti ljudskog življenja TI KOJA I4A NEVINIJE &+KE tema % prepuštanje voljenog bi'a drugoj ženi vrsta % ljubavna pjesma motivi % njih koristi da dočara svoju ljubav i žrtvu % motivi iz prirode % žal, pliskavie, šuma, gušteri, žedne zmije, ptie, oštri mrazovi, vije'e % ti motivi govore o njezinim patnjama koje je proživjela+ govore da je ona uklonila sve prepreke za drugu ženu koja je sada na njezinu mjestu osje'aji % patnja, bol, osamljenost, žaljenje, nada i povezanost (da ga ponovno vidi!+ osje'aj uskosti pjesnikinja koristi motiv medvjeda koji je simbol nje same % ubogi medvjed ostavljen u rnoj šumi motiv žrtve % ona se odriče voljenog muškara i prepušta ga drugoj iako ga iskreno i duboko voli misao % ona žali za tim što nije s njim više+ tuguje zato što ne'e imati njegovo dijete JOSIP P+PA(IG roen u 1limenu, pokraj 2miša+ gimnaziju polazio u 1plitu+ studirao na Wilozo#skom #akultetu u 3agrebu život završava u avionskoj nesre'i sa čitavom obitelji bio je pjesnik, književni kritičar, književni povjesničar i urednik raznih časopisa u književnost ulazi K- ih godina kao pripadnik Brugovaa pjesništvo % poetske zbirke >A8/ P=/E4=0 74 =4*47AM4 (prva poetska zbirka u kojoj dominiraju motivi zavičajnog pejzaža!, M4CAA (druga zbirka u kojoj dominiraju motivi obiteljske tragedije!, M2= >AJ 1E/=/C72 )2A (posljednja zbirka u kojoj dominiraju motivi smrti! obilježja pjesništva % traume i tragedije gubitka trojie bra'e utjeala je i na stvaralaštvo+ poetske doživljaje započinje od emoionalnog rekonstruiranja ratnog djetinjstva i mladosti+ K
kasnije je zaokupljen urbanom tematikom, a emoije podreuje intelektualnoj kontemplativnosti+ nadahnut i elementima pejzaža svog zavičaja -
-
4OJ K&IŽ SVEJEDNO *O&I misaona lirska pjesma s egzistenijalnom problematikom % postojanje jedna od Pupači'evih posljednjih pjesama u kojoj on izražava slutnju smrti, stradanja to je pjesma tuge, boli i oproštaja sa životom pjesnik se obračunava sa samim sobom, sa životom i sa svijetom % ogledava svoj život kao niz razočarenja, pratnje i izgubljenih snova izražava i svoj odnos prema povijesti u pjesmi su suprotstavljene dvije slike križa % jedna je slika slomljenog križa koji simbolizira njegov život, a druga je slika simbolička vizija uzdignutog i svečanog križa koji simbolizira njegovu poeziju, njegovo umjetničko djelo, koje svijetli i nakon njegova života raskrš'e simbolizira životne puteve ovo je suvremena pjesma jer pjesnik govori o razočaranosti životom, stih je slobodan, postiže ritmičnost % ponavljanje, nabrajanje, ijela kompoziija pjesme
ANT+N OLJAN: K&ATKI IZLET -
roen u *eogradu IR@9., a umro u 3agrebu IRR@. ijeli život radi kao prevoditelj s engleskog, njemačkog i ruskog te piše romane, kritike, novele... predstavio se u Brugovima
adnja romana je relativno oskudna dogaajima. Eezana je za potragu za starohrvatskom arhitekturom i zaboravljenim #resakama u koju kre'e grupa mladih arheologa i povjesničara umjetnosti po Astri. Pripovjedač je svjedok dogaanja, neimenovan je i sam je lik u romanu. 1adržaj romana zapravo čine njegova sje'anja. 0 uvodu upoznajemo oka koji predvodi i pokre'e radnju. oko želi prona'i )radinu koja navodno krije vrijedne predmete. )rupa kre'e na put, ali im se pokvari autobus. Cio putnika ostaje, a dio nastavlja pješke potragu. 7a putu doživljavaju niz bizarnih susreta, a i neki članovi odustaju od potrage. 2dustaju Petar, koji se vra'a do autobusa, i Eladimir. 2staju samo oko i pripovjedač. 7akon teškog i napornog probijanja kroz šumu i šikaru, stižu do ostataka napuštenog samostana. 1amostan čuva stari #ratar i pokazuje im što je ostalo. >ad ustanove da od #resaka nije ostalo ništa i da možda nisu nikad ni postojale, dolazi do svae i pripovjedač se oprašta od oka. 1am ulazi u podzemni hodnik u nekakvoj 5viziji6 ugleda svoje pretke. Azlazak u pusti kamenjar ujedno je i povratak u stvarnost. 0 završnom dijelu koji je smješten u suvremenost pripovjedač nastoji prona'i sve koji su putovali, pa i oka, ali ne nalazi nikoga, ni )radinu na zemljopisnoj karti. -
roman je prstenasto komponiran dogaaji su ispripovjedani u prvom liu, kronološki dogaaji su složeni kao nekakve zapreke koje se moraju pro'i kako su likovi mladi, roman se može okarakterizirati kao proza u trapericama
-
8oljan je jedan od prvih hrvatskih autora koji uvodi u tekst urbani razgovorni jezik oko predstavlja vou kojega svaka grupa traži jer nije sama u stanju i'i svojim putem, a kad se oko na kraju gubi i dokazuje da nije u stanju biti voa, i grupa nestaje te se potvruje kao 5izgubljena6 generaija. judi sljede uhodane društvene obrase koje nemaju vrijednosti. - oman se može promatrati i kao egzistenijalistički& na kraju puta nema ničega, ilj putovanja je samo putovanje
O
JEZIK FONETIKA I FONOLOGIJA FONEM ) C 3 C + ! C 3 C + 2ve se dvije riječi rimuju. Amaju isti naglasak i završetak, ali se razlikuju po jednom glasu. Taj glas mijenja značenje. 4ko im zamijenimo mjesta mijenjamo i značenje.
)ONE4& glas koji nema značenje, ali ima razlikovnu ulogu. >ombinaijom s drugim #onemima nastaju riječi različitog značenja. 5M] i 5] su suprotstavljeni jedan drugome i oni su u W27228>2= 2P/DA.
4/C #on1 opreka L/C #onol. okolina (ista! (mora imati iste glasove i isti naglasak! W27228>4 2>2A74 % glasovi oko suprotstavljenih #onema (može biti i promjena u sredini % spaVati % spaJati! T4E4 % >4E4 (nisu iste #onološke okoline jer nemaju isti naglasak! Wonem je dio smislenog glasovnog lana. 7pr. E % 2 % C % 4 ` ` ` ` #onemi su odsječna razlikovna sredstva W2722)A=4 % znanost koja proučava #oneme.
ALO)ON tra"vaj (bliže do "n"! - bo" ba (čisto "m"! _ isti glas, ali se drugačije izgovara. To je alo#on.
ALO)ON % izgovorna varijanta istog glasa. azlika je uvjetovana poziijom na kojem se #onem nalazi u riječi. *&A)E4 -SLOVO. % pisani oblik #onema. Ca bismo mogli bilježiti #oneme razvijen je sustav pisanih znakova za #oneme - )4W/M1>A 101T4E 0 hrvatskom jeziku ve'inom vrijedi pravilo da za jedan glas imamo jedan gra#em, ali naravno, postoje iznimke. "*" "A" "T" "A" - #onemi jedan #onem jedan gra#em b i t
i - gra#emi
Q
"G" /" "J" "7" "4" - jedan #onem, dva gra#ema. č e ž nj a dž e p : "c" "/" "P" Ponekad se gra#emi različito ostvaruju u govoru& bratski % #onemi "t" i "s" se ovdje ostvaruju kao "D" - "*""""4""D"">""A" s tobom - "s" se ostvaruju kao "s" s bratom - "s" se ostvaruju kao "z" s čašom - "s" se ostvaruje kao "š" Postoje i pravila koja govore o tome gdje 'e stajati ovaj ili onaj gra#em, kako 'e se koja riječ pisati. Ta pravila obuhva'a znanst. disipl. koja se zove P&AVOPIS ii O&O*&A)IJA .
R
*LASOVNE P&O4JENE
JOTACIJA
1T4P47=/ 10)417A>4 1 )412M = 0 72EA )41 K?J@( T?J@G D?J@
S@JA,= *@JA0=
nj= lj
SI2ILA&IZA>IJA
4O4AK 9 4O4>I KB *B 7 ? i U >B ZB S
NEPOSTOJANO A PALATALIZACIJA EPENTETSKO #$METN$TO% L
JEDNAČENJE PO ZV$ČNOSTI
>VIJET ? JE U >VIJEGE JAK ? JI U JA(I POS+D ? JE U POS+E PITAN ? JE U PITANJE
VRAG ! VRAZI
O&A7 9 O&ASI JAVLJA SE + NEKI4 4O4AK " O2LI>I4A &IJE(I 4O4KA 4O4AK 9 4O4(E KB *B 7 ? e U (B ŽB V&A* 9 V&AŽE ->. O&A7 9 O&AE AKO OSNOVA *&+2?JI U *&+2LJI ZAV&AVA NA 2B 4B PB V SLO4?JEN U SLO4LJEN ISP&ED *LASA J +4EGE SE L T+P?JI U T+PLJI ŽIV?JI U ŽIVLJI S2 SZ @ SZ SZ *LAS ? 2A U *LAZ2A SZ S2 @ S2 S2
+
G$&LJENJE S$GLASNIKA ZAMJENA L ' O Vokalia(i)a
* *
V&A2>A U V&AP>A
Z&
JEDNAČENJE PO MJEST$ TVOR&E STAPANJE S$GLASNIKA
*
SB Z ISP&ED (B GB DŽB B LJB NJ -paatai. U B Ž
&&
NOSNJA U NONJA VOZNJA U VOŽNJA
KAD SE NA+ DVA ISTA 2EZ ? ZV+(AN U S+*LASNIKA JEDAN DO 2EZV+(AN D&+*O*B NAJEGE SE PIE JEDAN OTA>@O>A N+ŽDAHN+ŽDNAH N+ŽNA P&OVODI SE NA K&AJ+ POSAL U POSAO SLO*A ILI &IJE(I P&ATILA> U P&ATIL>A U P&ATIO>A
O
Dio$a ,asova po %v!/nosti: 3vučni& * C ) 3 CJ N J - - E *ezvuč& P T > 1 G 8 D ? W
*LA*OLSKI O2LI>I Vrije"e
poja"
tvor$a
pri"jer
IN)INITIV
neodreeni glagolski oblik
tvori se nastavima - ti ili -i
PJEVATI
P&EZENT
sadašnje vrijeme
nastavi - i", -a", -e", - je"
PJEVA4
PE&)EKT
AO&IST
I4PE&)EKT
glagolski pridjev radni prezent pom. glagola *ATA.
prošlo složeno vrijeme prošlo svršeno vrijeme
nastavi& -3, ", ", -s"o, -ste, -0e -o3, -e, -e, -os"o, -oste, -o0e nastavi& -a3, - ja3, - ija3
prošlo nesvršeno vrijeme
pretprošlo vrijeme, PL+SKVA4PE&)EKT kazuje radnju koja se vršila prije neke druge prošle radnje
)+T+& I1
)+T+& II1
budu'e glagolsko vrijeme
imper#ekt ili per#ekt pom. gl. *ATA glagolski pridjev radni in#initiv prezent pom. gl. ?T=/TA
PJEVAO SA4
ZAPJEVA7
PJEVA7 2IJA7 PJEVAO 2IO SA4 PJEH VAO PJEVAT G+
Predbudu'e vrijeme+ kazuje radnju svršeni prezent pom. koja 'e se u gl. *ATA glagolski budu'nosti dogaati pridjev radni prije neke druge radnje
2+DE4 PJEVAO
zapovjedni način+ izriče molbu, zabranu, zapovijed
PJEVAJ
Na/ini I4PE&ATIV
KONDI>IONAL I1
nastavi& -i, -i"o, -ite - j, - j"o, - jte
pogodbeni način, iz- aorist pom. gl. *ATA riče mogu'nost, že- glagolski pridjev
OI
PJEVAO 2I7
KONDI>IONAL II1
lju odnosi se na želje i mogu'nosti u prošlosti
radni kondiional pom gl. *ATA glagolski pridjev radni
2IO 2I7 PJEVAO
*a,oski pridjevi: a! radni 9 radio, čitaoH b! trpni 9 raen, čitanH *a,oski prio,: a! sada0nji 9 rade'i b! pro0i 9 radivši P&IDJEVI Pridjevi su promjenjiva vrsta riječi. 1vaki se pridjev mijenja po& • • •
rodu (tj. svaki pridjev ima posebne oblike u sva tri roda! broju padežima
Pridjevi se dijele po značenju na& •
• •
opisne ili kvalitativne (kakvo je to, npr. žut , velik, glasan, pametan, neinteligentan! >4>4E posvojne (čije je to, npr. očevo, mačje! GA=A gradivne (od čega je to, npr. zlatan, drven! 2C G/)4
Mogu se podijeliti na opisne i odnosne&
a! odnosni& pripadnost ( hrvatski, gradski...! b! opisni&
*ra"ati/ka svojstva su im rod, broj i padež. 1lažu se s imeniama u rodu, broju i padežu. POI4ENI(ENI pridjevi& pridjevi ne mogun stajati samostalno osim kada su poimeničeni. 1tigli su po mladu. Mogu biti odreQeni i neodreQeni. 7eodreeni se oblik razlikuje po naglasku (Voda je zelena. $a zelena voda nije ba pitka.! 2dreeni se upotrebljavaju kada je nešto ve' otprije poznato 7eodreene pridjeve upotrebljavano kada imenia uz koju stoje znači nešto neodreeno i nepoznato. O9
Mnogi se pridjevi mijenjaju i po stupnjevima -komparacija/, a postoji i promjena po odre6enosti (odreeni ili neodreeni!.
ZA4JENI>E
P2E4T74
jaB tiB on "iB viB oni "ojB tvojB nje,ovB na0B va0B nji3ov se$eB se
P2E4T72 % P21E2=74
svoj
212*7/ P21E2=7/
P2>437/ 0PAT7/ 2C7217/
7/2C/N/7/
ovajB tajB onaj ovakavB takavB onakav ovoikB toikB onoik tkoB 0toB kojiB /ijiB kakavB koik tkoB 0toB kojiB /ijiB kakav1 koik netkoB ne0toB ne/ijiB nitkoB ni0taB ni/ijiB itkoB i0taB i/ijiB svatkoB sva0taB sva/ijiB tko,odB 0to,odB sav
O@
zamjenjuju lia označuju da nešto pripada subjektu vra'a radnju na subjekt označuje da nešto pripada subjektu pokazuju, upu'uju na nešto označavaju'i kome je što blisko zamjenjuju riječi koje očeku jemo u odgovoru pokazuju odnose meu rečeniama zamjenjuju nešto neodreeno ili suviše op'enito
MORFEM #grč. morphe = oblik% - azlika #onem - mor#em 4or#e" 9 jezična jedinia (manja od riječi! koja ima svoje značenje Mor#ologija % jezična disiplina % bavi se mor#emima, tvorbom riječi i oblikom riječi Jen % a >u' % a 7o' % 7iz % ak " nis % ka uk % a " ru - i
Ao"or# % inačia , varijanta mor#ema _ drugačiji izraz tj. #onemski sastav mor#ema, ali ne mijenja značenje mor#ema ruk a ru/ni ru'i (mijenja se zbog glasovnih promjena! sijeku % siječem vuk % vui, voziti % vožnja, vijet % vjetni izletjeti ispuzati iščetkati 4lomor#i mogu biti potpuno raličiti, neprepoznatljivi pa se zovu s!petivni ao"or#i. >lel % a " kunem " kleti ja % mene čovjek - ljudi
Vrste "or#e"a po poožaj!: Pod - stan - ar pre#iksalni
korijenski
su#iksalni
(pre#iksalni i su#iksalni : a#iksalni!
Vrste "or#e"a pre"a #!nk'iji: a! &je/otvorni % služe za stvaranje novih riječi. 7jima pripadaju korijen, pre#iks i su#iks. b! O$ikotvorni (gramatički! % služe za tvorbu oblika riječi. 7osi gramatičko značenje riječi (rod, broj, padež, vrijeme! i nema leksičko značenje. (ako je više su#iksalnih mor#ema, oblikotvorni je onaj krajnji! podstanar
pod H stan H ar H stv s! rje/otvorni "or#e"i
korijen % nosi temeljno značenje riječi Tu smo postupnim dodavanjem &JE(OTVO&NI7 4O&)E4A na korijen (ispred i iza njega! dobivali nove riječi ( tvorbom! & stan-ar, pod-stan-ar, pod-stan-ar-stvo podstanarstvo pod - stan - ar - stvo U podHstanHar je dakle, rje/otvorna osnovaB na nju dodajemo zadnji rječotvorni mor#em stv (-o , gdje je -o oblikotvorni mor#em ! OF
&ije/ % ima jelovito značenje, a sastoji se od korijena, osnove i mor#ema (ponekad i samo od korijena, a ponekad su korijen i osnova identični _ %id, r!k -a, i-'i! 1astavni dijelovi riječi su & 2snova, korijen, mor#emi oblikotvorni i rječotvorni oblikotvorna i rječotvorna
OSNOVA &IJE(I ječotvorne i oblikotvorne mor#eme dodajemo dijelu riječi koji se zove osnova . 2snova može biti rječotvorna i oblikotvorna. 2snova je dio riječi koji nosi leksičko značenje riječi. I! Stan _ stanar _ podstanar _ podstanarski (sve riječi imaju korijen stan- , ali rječotvorna im se osnova razlikuje pa je stan- poslužio za tvorbu riječi stanar , stanar za podstanar -, a onda i podstanarski.
Stan ar rje/otvorna osn1
rje/otvorni "or#e"
3ato B &sve što stoji ispred zadnjeg rječotvornog mor#ema je U rje/otvorna osnova B
8. O$ikotvorna osnova % ona na koju se dodaju oblikotvorni (tj. padežni! mor#emi& 1tanar % (oblikotvorna osnova je stanar - !, % oblikotvorni mor#em *ol % an 7os % ač % 1in % ov % i >lupa % a Pre % kras % an jeto % va % ti
&je/otvorna osnova % njezino ustrojstvo (grau! čine korijenski "or#e" tj1 korijen i a#iksalni mor#emi pre#iksani i s!#iksani + ona služi za tvorbu riječi & 2vime se bavi jezična disiplina % &je/otvorje - Primjer tvorbe sa spojnikom ili inter#iksom & roman-o-pisa - iječi s istim korijenom čine porodi'! rije/i & radnik, predradnik, rfd . 2ne imaju isto osnovno značenje % osnova im je % proizvedena, motivirana, što znači da je proizvedena od neke druge riječi & rad rad nik @ radnik je sada osnova za neku drugu riječ (npr. predradnik !. - Meutim, riječi radB /ovjek nisu proizvedene, ne mogu se raščlaniti na korijen i a#ikse. OK
SINTAKSA
PODJELA REČENICA PO SASTAV$ jednostavne------------------&E(1 PO SASTAV+ -------------------------sožene (jedan predikat! (dva ili više predikata! ` ` nepro0irena (samo pred ne%avisno sožene ili pred i sub! ` %avisno sožene ` pro0irena (subpreddodai! ` re/eni/ni ni% (LANJIVOST &E(ENI>E ečenia se može rastaviti na manje dijelove& samostalne ili glavne (predikat, subjekt, priložne oznake, objekt! i nesamostalne ili sporedne (atribut i apoziija!. JEDNOSTAVNA &E(. % ona rečenia u kojoj se osnovno rečenično ustrojstvo pojavljuje jednom (jedan predikat!. >arakteristične su na ra%,ovorni sti jer su praktične. naime ilj je u razgovoru sporazumjeti se pa su zato praktične. SLOŽENA &E(1 % rečenia sa dva ili više predikata. nastaje sklapanjem dvije ili više jednostavnih rečenia u jednu, složenu, rečeniu. =ednostavne rečenie koje se sklapaju u složenu zovu se IEA1+IH"3 %343"I@3 . Predikat je temelj rečeničnog ustrojstva i upravlja ostalim rečeničnim dijelovima. glagol : oblik riječi predikat : služba riječi 2edan je novinar to izjavio* O%iječ umjetnost je sinonim za bankrot
,a,oski predikat % izriče se glagolom (jedim ili više npr. ne bi se moglo re&i! i"enski % neki oblik pomo'nog glagola biti (spona ili kop!a! i neke imenske riječi spona imenia, pridjev, zamjenia, broj, prilog (npr. on je bio prvi!. S!$jekt je ono o čemu se u rečenii govori. 0vijek je u nominativu (tko\ što\! - ne mora biti uvijek izrečen imeniom npr& "etko ga je vidio. % zamjenia Pametan pie, ludi pamti. % pridjev Prvi je ustvrdio da je u pravu % broj 4okolada bi me najvie razveselila. +anas je omiljena svjetska poslastica. % subjekt nije i%re/en jer je poznat iz prethodne rečenie
O
Po svijetu se priča o tome % uz predikat se ne može postaviti pitanje u nominativu i rečenia je $e% s!$jekta1
O$jekt! mjesto otvara glagol. 2dgovara na pitanje 8T2\ 2 G/M0\ 74 G/M0\ Nikada ne "ože $iti ! no"inativ! ii vokativ!B u svim ostalim padežima može. Azriče se imeniom, zamjeniom, poimeničenim pridjevom ili brojem. Azravni (direktni!objekt % ! ak!%ativ! & Promatram ulicu. (uvode ga prijelazni glagoli! 7eizravni (indirektni! objekt % ! ostai"& Priča se o utakmici (uvode ga neprijelazni glagoli! Azravni se umijesto akuzativom može izre'i i dijeni" -partitivni".,enitivo" Bupio sam jabuka. 1lavenskim genitivom koji se javlja u niječnim rečeniama "e znam puta, ne znam staze.
AT&I2+T Codatak je imenii i pobliže odreuje njezino značenje. 2dgovara na pitanje kojiW /ijiW kakavW koikW Erste atributa % pridjevski (izrečen pridjevom+ slaže se s imeniom u rodu, broju i padežu! i imenski (najčeš'e izrečen imeniom+ nesročan! imenski& čaa mlijeka, k&i ravnatelja
APOZI>IJA To je imenia koja se dodaje drugoj imenii i slaže se s njom u padežu 1 7e mora se slagati u rodu i broju ( )rad 7ašie!. P&ILOŽNE OZNAKE izriču okolnosti u kojima se odvija radnja. P2M P2E P27 -
pitanja na koja odgovara& gdje, kamo, kuda, odakle, dokle i%ri/e se prilogom (tamo!, imeniom (u bazenu!, zamjeniom (u njim4! gdje % mjesto " kamo-ilj " kuda % smjer pitanja& kad, otkad, dokad, koliko dugo i%ri/e se prilogom (sino' su otišli! " imeniom (do jutra smo pokušali zaspati! pitanja& kako, na koji način i%ri/e se& prilogom (brzo smo trčali! " imeniom i pridjevom (pliva kao riba!
P 2 032>4 - pitanja& zašto, zbog čega, što je razlog ( 2dmorit 'u se zbog isrpljenosti! P 2 74M=// - pitanja& radi čega, s kojom namjerom, što je ilj (Adem na *rač radi odmora! Priložne se oznake mogu sastojati od jedne ili više riječi
NEZAVISNO SLOŽENA &E(ENI>A OO
7ezavisno složene rečenie nastaju kad se rečenie povezuju veznikom. Eeznik ne pripada nijednoj rečenii, samo ih povezuje. 1 obzirom na veznike koji ih vezuju dijele se na& a! SASTAVNE (i, pa, te, ni, niti! ( "isam učio pa sam dobio jedan M 1na niti uči, niti dolazi u kolu! b! &ASTAVNE (ili! ( nekakav izbor! ( Ili &e odmah do&i ili &u oti&i sama! ! S+P&OTNE (a, ali, nego, ve', no! ( )ogla si do&i, ali nisi htjela M "e&u dobiti jedan, nego &u naučiti! d! ISKLJ+(NE (samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što! ( Eve je nučio jedino engleski nije! e! ZAKLJ+(NE (stoga, dakle, zato! ( ?ila je ljuta, zato nije dola/
ZAVISNO SLOŽENE REČENICE I. 9. @. F. K. -
sastavljena je od glavne (može stajati samostalno! i zavisne (ne može stajati samostalno jer zavisi od glavne! 3avisna se uvrštava u glavnu na mjesto jednog njezinog člana (predikata, subjekta, objekta, atributa ili priložne oznake! i prema tome se dijele na& predikatne subjektne objektne atributne priložne % mjesne vremenske uzročne načinske namjerne pogodbene posljedične i dopusne
kako odrediti vrst! re/eni'e: I. odrediti predikate 9. odijeliti glavnu od zavisne @. postaviti pitanje na koje 'e zavisna biti odgovor F. odredi dijelove glavne rečenie K. odredi vrstu zavisne predikatna& zavisna se u glavnu uvrštava na mjesto predikata i prema njoj se odnosi kao imenski predikat prema subjektu )rad više nije što je nekad bio a! )rad više nije to. =a sam koji jesam. 2ni su da ih boljih nema. Wilm je da dosadniji ne može biti. 3abava je kakve ve' zabave jesu. OQ
Cužina je kolika je i širina
s!$jektna - uvrštava se na mjesto subjekta. 7e hoda čvrsto koji nema kamo a! 7e hoda čvrsto čovjek. Priča se da ni kod vas nije bolje. (bezlična #orma glagola! 2sje'a se da postaje napetije Tko se zadnji smije, najslae se smije. Dijeli se dan čuje kako ga hvale. Mislilo se da ga još dugo ne'e biti. 3na se tko treba odgovarati.
o$jektna& uvrštava se na mjesto objekta. (Pitanje 8T2\! 7ikad nisam saznao što se točno dogodilo. Anspektori su utvrdili tko je počinio štetu. )ovorili su da nemaju potpunu slobodu. 2dgovorio je kako je sad kasno za sve. (neupravni govor! Ejerovali su da 'e sve ispasti dobro. 1pasit 'emo što se spasiti da.
atri$!tna& uvrštava se na mjesto atributa (>oji\ Giji\ >akav\ >olik\! Adem u školu koja nije blizu. ako je našao mjesto na kojem ga je zakopao. Proklinjao je dan kada ju je sreo. To je čovjek koji je prvi došao. Cošlo je vrijeme da se krene. kako došlo, tako prošlo. (>4>2 i T4>2 su atributne!
PRILOŽNE REČENICE - uvrštava se na mjesto priložne oznake. - "jesna (vezuje se mjesnim prilozima& kamo, gdje, odakle, dokle, kuda...! Vratio se odake se nitko ne vraa . - vre"enska (vremenski prilozi& kad, dok, prije nego, tek to..! On nee pro,ovoriti dok ,a ,edaj! . - na/inska (načinski prilozi& kako, kao to, kao da, koliko, to...! +/ini onako kako "isi0 da je naj$oje . Ponekad usporeuju sadržaje u dva dijela& to dulje traži, -to/vie vremena gubi . !%ro/na (jer, što, kad, kako, budu'i da! - glavna rečenia (P21=/CAD4! - zavisna (032>! 3austavili smo se jer smo se umorili. >ako se još nisu vratili tražili smo ih *udu'i da nije bilo hladno, kupali smo se. -
OR
- na"jerna (da, kako, neka, li! aspituju seda bi pronašli uliu. 0čimo kako ne bismo ponovili pogreške. Pozovite ih neka ne stoje na ulii.
posjedi/na (da! % glavna rečenia (032>! s kojo" posjedi'o" \ - zavisna (P21=/CAD4! Toliko su glasno pjevali da se ništa nije čulo. Pišem tolikoda me ve' boli ruka. -
dop!sna (iako, makar, mada, premda! pitanje je !nato/ /e"!\ Copušta se radnja glavne iako se tome protivi radnja zavisne. Gekali su nas iako je padala kiša. Primit 'u ih premda makar nisu zaslužili. -
- po,od$ena ( izražava uvjet koji se mora zadovoljiti da bi se izvršio sadržaj glavne! pitanje pod koji" !vjeto" \ ! koje" s!/aj! \ 2pereš li mi jabuku, pojest 'u je. 3a vježbu& I. Eolim putovanja koja nisu planirana. 9. 7a njenom grebenu ljudi su u davno doba dizali zidove od prastara kamena. @. Aza njih nabujala rijeka nosila je odvezane čame. F. 1 kule su posjetitelji baali male kamenči'e u dubinu. K. 1vojim ga je učeniima pokazala s jednakim ponosom . 7jegov sluga Marko po prvi put je postao svjestan njegove odje'e. O. Poslije večere zapovjednik je obavljao zaostale poslove. Q. 0 sumrak su prijatelji sjeli u blagovaoniu ku'e. R. Priča se da ni u vas nije loše. I. )urnuo je vrata tako silovito da je ijeli hodnik odjeknuo. II. Pitanje je gdje 'e se sve to zaustaviti. I9. 7jemu se čini da ga netko doziva. I@. 7ije razabrao o čemu se radi. IF. 0to doe čas da se poe iz ku'e
Q
IK. To je poluotoči' koji je s kopnom povezan tek uskim pojasom zemlje. I. 7i ljudi nisu što su nekad bili. IO. 7ije mi se javila da me ne bi prestrašila. IQ. 4ko bi željeli znati baš sve, neka se spuste do nas. IR. Ca je više pameti, bilo bi više sre'e 9. >renuli smo prema susjedu da ga pozdravimo. 9I. *udete li gledali kamo idete, rezultati ne'e izostati. 99. 4ko su loši, mogu ti svašta učiniti. 9@. Jelio je sve promijeniti jer se u prolje'e osje'ao sretnim. 9F. 0stala je djevojka što mi je bila okrenuta leima.
QI
LEKSIKOLO*IJA +VOD H ekse" - ukupnost svih oblika i značenja jedne riječi H eksik - rječnik - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika H eksikoo,ija - jezikoslovna disiplina, proučava rječnički sustav (leksik! H podr!/ja eksikoo,ije - tvorba riječi, #razeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikogra#ija
lingvistika (jezikoslovlje! semiologija (znak i znakovni sustav! semantika (proučava sadržajnu stranu znakova!
JEDNOZNA(NOST I VIEZNA(NOST LEKSE4A H jedno%na/ni'e - monosemija (jednoznačnost leksema! H vi0e%na/ni'e - polisemija (višeznačnost leksema! eksi/no H se"anti/ke varijante ekse"a o meta#ora (2n je lisia.! o metonimija (Gitam >a#ku.! H se"anti/ke ko"ponente a! glavno (osnovno! b! sporedno (izvedeno! H denotativno -ne!trano. %na/enje - izravno upu'uje na pojam H konotativno -o$iježeno. %na/enje - oznake ili asoijaije H podr!0tvjeno -so'ijai%irano. %na/enje - asoijaije zajedničke svima ili ve'ini govornika hrvatskog jezika H individ!ano -oka%ionano. %na/enje - konotaije ovisne o odreenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom pisu SINONI4IJA H sinoni"ija - semantički odnos dva ili više vrsta leksema (ista vrsta riječi+ različit izraz, jednak sadržaj! -vrste sinonima& bliskoznačnice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generaija, naraštaj, pokoljenje! istoznačnice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, žalost! standardnojezični (tuga - žalost! nestandardnojezični (kulja, top, kola, ke....! - kontaktni sinonimi - pripadaju različitim hrvatskim govorima - hiperonim - značenjska nadreenia - hiponim - značenjska podreenia (spei#ična sastojnia! - kohiponim - značenjske supodreenie (čovjek - muškara, žena!
Q9
7O4ONI4IJA H 3o"oni"ija - izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja H 3o"oni"i - leksemi jednakih izraza a! obični -mor>oloki/ Cjed ima pet unuka. b! leksički para (@. lie jednine glagola parati! para (). mn. imenie para! H 3o"oni"ski parnja'i - dva leksema istog izraza, a različita značenja - homogra>i -istopisnice/ pas - pas - homo>oni -istozvučnice/ Eišnja - višnja H /etiri na/ina nastanka eksi/ki3 3o"oni"a a! prilagodba posu6enica (lat. boraV : bor - vrsta četinjača bor - kemijski element! b! tvorba riječi 0 tvorbeni homonimi (dopisati - pripisati dopisati - završiti pisanje! ! glasovne promjene u prolosti hrvatskoga jezika (klen - vrsta javora klen - vrsta ribe! d! udaljavanje značenja vieznačnice (kosa - orue kosa - padina!
ANTONI4IJA H antoni"ija - pojava značenjske opreke izmeu dvaju leksema - antonimi po podrijetlu a! istokorijenski - upisati - ispisati b! raznokorijenski - istina - laž - antonimi po naravi značenjske opreke& a! binarni antonimi - komplementarni odnos - istina - laž b! stupnjeviti - meustupnjevi - visok - nizak meustupanj : normalna rasta ! obratni - pradjed - praunuk - po usvojenosti a! op&ejezični - bos -obuven b! individualni ili kontekstualni - 1udbina što drugima nalijeva vina, tebi 'e naliti žuči. (C. Desari'! - oksimoron (stilska #igura - oštroumna ludost! - viestruka antonimija (star - koji je u kasnijoj životnoj dobi star - koji je rabljen! - djelomična antonimija (dan - no'! &ASLOJENOST LEKSIKA A. V&E4ENSKA &ASLOJENOST LEKSIKA H vre"enska rasojenost - pokazuje razvoj leksika u povijesnom tijeku - leksik hrvatskog standardnog jezika a! op&eurabni - aktivni i pasivni b! leksik ograničene porabe - terminologija #B$IV"I E!12 1PQ3' !3BEIB# - leksemi koji su u odreenom razdoblju poznati ve'ini govornika hrvatskog jezika+ neutralna poraba u pisanoj i govornoj komunikaiji Q@
P#EIV"I E!12 1PQ3' !3BEIB# - zastarjeli leksemi AIE$1%I)I - djelovanje izvanjezičnih činitelja (škuda! #%A#I)I - djelovanje unutarjezičnih razloga - vrste& izrazni (horugva - zastava! sadržajni ili značenjski (vrač - liječnik! (ljepost - ljepota! tvorbeni >onoloki (esar - ar! gra>ijski i pravopisni (ortogra#ski! (ovdje, ovdi - ondi! "3B%1$I)I - leksemi karakteristični za leksik pojedinog pisa (ljesit - *. >arnaruti' - I.st! B"2IHBI !3BEIB - pojavljuju se samo u knjigama (brodokršje! !3BEIB "# P%I23!#( - zastarjelice - rijetko rabljeni leksemi - #erije - pomodnice - označuju neku pomodnu upotrebu - kokotia - oživljenice - riječi došle iz pasivnog leksika - dužnosnik - novotvorenice - neologizmi - novostvorene riječi - vikendia individualne novotvorenie - stilski obilježene
2. POD&+(NA &ASLOJENOST LEKSIKA H okai%"i - leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar - Cubrovnik! H re,ionai%"i - leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj : pašnjak posavski regionalizam! H dijaekti%"i - leksemi karakteristični za ijelo područje jednog narječja - najve'a prostorna proširenost - vrste& potpuni leksički dijalektizam (hiža - ku'a! leksičko 0 semantički dijalektizam (magara - tovar! tvorbeni dijalektizam (bogate - bogataš! >onoloki dijalektizam (rikva - rkva! etnogra>ski dijalektizam (bevanda! - za etnogra#ski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjenu >. )+NK>IONALNA &ASLOJENOST LEKSIKA H stiistika - proučava #unkionalnu stranu porabe jezičnih jedinia - vrste* >onostilistika, mor>ostilistika, sintaktostilistika, leksikostilistika, semantostilistika H sti - izbor različitih mogu'nosti za izrianje istog sadržaja )+NK>IONALNI STILOVI 7&VATSKO*A STANDA&DNO* JEZIKA: I. Bnjiževno 0 umjetnički* dramski, pjesnički, prozni - subjektivnost, osje'ajnost, prenesena značenja - poetizmi - leksemi karakteristični za pjesnički podstil 9. Publicistički -hibridni podstilovi/ - preplitanje književnoumjetničkog i znanstvenog stila subjektivnost, objektivnost+ poetizmi i stručni leksik @. nanstveni - objektivnost, misaonost, stručni pojmovi 0 termini F. #dministrativni - blizak znanstvenom stilu (poslovni podstil službenih spisa i poslovnih dopisa! objektivnost, nema prenesenih značenja, kratke rečenie (sažetost, impersonalnost!
QF
K. %azgovorni - svojstven ponajprije usmenoj komunikaiji, naziva se i kolokvijalni stil - kolokvijalizmi - leksemi česti u razgovornom stilu, ali ne i u biranom jeziku (kužiš! - žargonizmi - leksemi koji pripadaju dobno ili pro#esionalno izdvojenim društvenim skupinama (kulja! - vulgarizmi -verba obscena/ - neprimjerene, nepristojne riječi (seljačina!
LEKSI(KO POS+IVANJE H je%i/no pos!Qivanje - preuzimanje jezičnih jedinia H pos!Qeni'e - jedinie posuene iz drugih jezika %azlozi posu6ivanja* a! unutarjezični razlozi - hrvatski jezik u drugim jeziima nalazi rješenja kojima popunjava praznine u vlastitom leksičkom sustavu (evanelje - Asusovo naviještanje, adosne vijesti+ škola - prosvjetna ustanova! kadšto su posuenie potrebne hrvatskom jeziku jer se značenjem ne podudaraju s njima najbližim hrvatskom leksemima (npr. intervju - razgovor! b! izvanjezični razlozi - u vezi s društvenom naravi jezika& - političke veze izmeu govornika dvaju (ili više! naroda - njihove gospodarske veze - kulturne veze - znanstveno - tehničke veze - izravan zemljopisni dodir jezičnih područja "ačini posu6ivanja* a! izravno lat. letor hrv. lektor češ. pokus hrv. pokus b! posredno grč. alaloa, lat. aaio hrv. akaija ! kružno -kombinacija izravnog i posrednog/ hrv. 5predmet6 % #ran. >ravata % hrv. 5preuzeli natrag6 Vrste posu6enica* a! prevedenice - doma'e riječi nastale na temelju strane (brzojav - telegram+ neboder - engl. sk$sraper+ prabilježnik - grč. " lat. protonotarum! - izraz i sadržaj naslijeeni su od stranog leksema b! internacionalizmi - u više jezika isto osnovno značenje i u osnovi isti izraz (demokraija, kronika, mozaik, stil! ! egzotizmi - označuju različite posebnosti pojedinih naroda (metaksa, kilt, #ado, iglu, avokado, ljama, rupija, lord....! d! eponimi - nazivi nastali prema imenu (sendvič, petrarkizam, baraba!+ najčeš'e su nazivi nekih otkri'a, razdoblja u umjetnosti, književnosti, #ilozo#iji... e! značenjske -semantičke/ posu6enice (miš - bubia, engl. mouse - bug! strane riječi - navode se u izvornom obliku - njihova različitost se u pismu uobičajeno ističe drugom vrstom slova Prilagodba posu6enica& I. gra>ijska i pravopisna - transkripija i transliteraija 9. >onoloka - engl. oZbo$ hrv. kauboj prozodijska prilagodba - njem. Cozent hrv. doent QK
@. mor>oloka
- njem. die >ritik hrv. kritika (ženski rod -a! - engl. to boV hrv. boV-a-ti F. značenjska - značenje posuenie jednako je u jeziku davaoa i hrvatskom jeziku (tal. ballerina hrv. balerina! - značenje posuenie uže je u hrvatskom jeziku (engl. blues - melankolija, vrsta glazbe hrv. bluz - vrsta glazbe! - značenje posuenie uže je u hrvatskom jeziku (ma. hajdu(k! hrv. hajduk! usvojenice - posuenie visoka stupnja uklopljenosti u hrvatski jezik (škola! tu6ice - posuenie koje se nekom svojom značajkom ne uklapaju u hrvatski standardni jezik (anglizam šou - shoZ - ).jd. šoua, C.jd. šouu, 4.jd. šou, A.jd. šouom!
)&AZE4I H #ra%e"i - višečlane jezične jedinie, u govornom aktu reproduiraju se kao jelina H #ra%eoo,ija& a! jezikoslovna disiplina disiplina koja proučava #razeme b! ukupnostz #razema nekoga jezika (npr. #razeologija! (V23$I +# ?I "3B# V%E$# !3BE3)# ?I!# <%#3)* I. postojana veza leksema - ne može se mijenjati ni zamjenjivati (trn u peti : #razem - trn u stopalu Y #razem! 9. ta postojana veza sastoji se od najmanje dviju punoznačnia - to mogu biti imenie ( jabuka razdora!, imenia i pridjev (medvje6a usluga!, glagol i imenia ( stezati remen!, glagol i prilog (izi&i nakraj!, imenia i prilog (korak naprijed !, broj i imenia ( jedan korak ! @. barem jedna punoznačnia gubi svoje leksičko značenje i dolazi do značenjske preobrazbe - dobiva posebno značenje (baciti koplje u trnje - #razem čije je značenje& odustati od daljnje borbe za nešto! F. #razemi se u kontekstu mogu aktualizirati u svim sintatičkim #unkijama (#razem ?ogu iza le6a u rečenii& Avan živi *ogu iza lea, po #unkiji : priložna oznaka! #ra%e"ske ina/i'e ii varijante - najčeš'e se razlikuju jednom sastavniom+ #razem trn u peti ima inačiu trn u oku+ hladan kao kamen - hladan kao mramor - hladan kao led ... #ra%e"ske vi0e%na/ni'e - Petar je u svom poduze'u bog bogova (vrlo utjeajan čovjek!. *ilo nam je bog bogova (izvrsno!. #ra%e"ske isto%na/ni'e -sinoni"i. - #razmeska istoznačnost - $anak kao čačkalica, Euh kao bakalar , Eama kost i koža vrlo tanak, mršav #ra%e"ska antoni"ija H #ra%e"ski antoni"i - Fivjeti na kruhu i vodi (oskudno živjeti! Fivjeti kao bubreg u loju (živjeti u izobilju! P1+%I23$!1 I V%E$3 <%#3)# Wrazemi nastaju #razeologiziranjem (na početku slobodna veza leksema - na kraju #razem! I.
- pridjevski (mrtav umoran! - priložni (navratn nanos! 9. ulina bana! - biblijski (pasti kao mana s neba! - >razemi stranog podrijetla - prevedeni i neprevedeni (tal. vedere le stelle - vidjeti sve zvijezde! @. razemi rečenice (2tkako je počleo rat, činilo mu se da su svi njegovi poslovi samo trla baba lan da joj proe dan. - znači& uzaludan posao! - >razemi sintagme (Gitatelji vole majstora od pera.!
TVO&2A &IJE(I 9 u jeziku nastaju nove riječi - proučava načine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi - novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorima od leksema koji ve' postoje u hrvatskom jeziku - u tvorbu pripadaju samo riječi kojima je vidljiv postanak (ovima nije& lisia, ze, ku'a, sre, mozak, ruka...! - O@F su#iksa, OK pre#iksa
Osnovna rije/ % riječ od koje se polazi Tvoreni'a % riječ koja nastaje Osnovni ekse" i tvoreni'a stoje u tvorbenoj vezi tj. vidi se veza u izrazu i sadržaju. (npr. tiskara _ zgrada u kojoj se nešto tiska! tvor$ena porodi'a & riječi kojima se vidi tvorbena veza - ima riječi koje naizgled imaju tvorbenu vezu (npr. rogač % razrogačiti! Tvor$ena osnova - dio tvorenie koji joj je zajednički s osnovnim leksemom Korijen ekse"a - čuva zajedničku značenjsku jezgru srodnih leksema I%vedeni'e - tvorenie motivirane jednim osnovnim leksemom (?rvat - hrvatski! Soženi'e - tvorenie motivirane dvama osnovnim leksemima (zrakoplov! Tvor$ena ra0/a"$a ii tvor$ena anai%a - raščlanjivanje tvorenie na tvobrne sastavnie Tvor$eni 0av - grania izmeu tvorbenih sastavnia 7ije isto mor#emska analiza i tvorbena analiza (mor#emska prav-o-pis-n-i " tvorbena pravopisni! Tvorbenom analizom označavamo zadnji tvorbeni čin.
Osnove: - i"enska osnova & u ). jd. odbaimo nastavak - ,a,oska osnova & in#initivna (odbaivanjem %ti! " prezentska (u @.l.mn. prez. odbaujemo nastavak!
QO
- Tvor$ene sastavni'e - tvor$ena osnova (hrvat! - pre#iks (pra-! - s!#iks -nastavak. (-ski! - spojnik -inter#iks. (-o-! - Izvo6enje i slaganje dva su osnovna postupka u tvorbi riječi
TVO&2ENI NA(IN ;1 Pravi tvor$eni na/ini a. E(
LEKSIKO*&A)IJA - '!1E#%I - prvi rukopisni popisi leksema - %234"IB - samostalni popis leksema u obliku knjige - !3BEIB1'%#1A>2)4W! - V%E$3 %234"IB#& a! enciklopedijski (op'i, naionalni, posebni! b! jezični - po sadržaju& op'ejezični, posebni " speijalni - po opsegu& mali, srednji (priručni!, veliki - po broju jezika& jednojezični, dvojezični, višejezični "#$(B"I@# -!3)#/ - kanonski oblik leksema (in#initiv, nom.jd,!
7&VATSKI &JE(NI>I &RVI RJE8$II - #neksni rječnici - popisi riječi s objašnjenima o značenju - "icollo %occabonella 0 !I?3% +3 EI)P!I@I?(E , [E. st (višejezični rječnik! - AieronKmus )eglser 0 +I@$I1"#%I() D(#$(1% !I"'(#%() , IKR9. -
XVII1st - 2akov )ikalja* ?!#'1 23IB# E!1VI"EB1'#, IFR. - KI. (s kratkom gramatikom! - ?artol Bai&* I"E$I$($I1"() !I"'(#3 I!!R%I@#3 , im, IF. (gramatika!
QQ
- 2uraj Aabdeli&* +IB@I1"#% I!I %34I E!1V3"EB3 , )raz, IO.(I.djelo kajkavske leksikogra#ije!
XVIII1st - #rdellio della ?ella* +II1"#%I1, Mlei, IO9Q. (s gramatikom! - Ivan ?elostenec* '#1PAR!#@I() , 3agreb, IOF. -
7&VATSKI JEZIK + XX1 stoje! Od ;;1 do ;;1 - Ivan ?roz i +ragutin ?orani&* A%V#$EBI P%#V1PIE - $omo )areti&* '%#)#$IB# I E$I!IE$IB# A%V#$EB1'# I!I E%PEB1'# B"2IF3V"1' 23IB# - 2osip A%V#$EB1E%PEB1' B"2IF3V"1' 23IB# )A I )E (Matie hrvatske i Matie srpske! - oštre kritike - +3B!#%#@I2# o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika IRO. - IROI. - ?E4T1>2 P2=// - ?abi& 0
