Ky doracak, ne forme te nje dispense eshte hartuar nga autori me qellim qe studentet dhe studiuesit tjere te interesuar te njihen me aspektet kryesore dhe konceptet themelore ne shkenca polt…Full description
biografia pensamiento obras frasesDescripción completa
investigación de prevención de riesgosDescripción completa
Descripción: transporte y levantamiento de carga
Descripción: Microeconomia
Rene Aubry - SeductionFull description
Descripción: VIDA Y OBRA DE RENE DESCARTES
_ SVEUEILISTE U ZAGREBU
INSTITUT ZA HRVATSKU POVIJEST
SVEUCILISTE U ZAGREBU - INSTITUT ZA HRVATSKU POVIJEST INSTITUTE OF CROATIAN HiSTORY ]4HCTI4TYT XOPBATCKO]tr VTCTOPWI
MoNoGRAFTJE 2 |
Dr RENE LOVRENCIC GENESE DE LA POLITIQUE DU "COURS NOUVEAU*
EN CROATIE
DT RENE LOVRE,NEIC
GE,NE,ZAPOLITIKtr )NOVOG KURSA(
ZAGF.EB 1972
UREDNIEKI ODBOR SERIJE: STJEPANANTOLJAK,JULIJEGRABOVAC, BOGDANKRIZMAN,HRVOJEMATKOVTC, MATE SUrC
RECENZENTI: IGOR KARAMAN JAROSLAV SIDAK
l- 1;,3rr !
\-?ggij
l,i
';
tl
Ll').jt t u " \ - t / v1' u l
k- ,i
' .' \i!
" r ,I
ir:...,,.
;
'Iisak:
Grafidki zavod Hrvatske - Zagreb
Izdavadki servis Liber, Zagreb, Dure Salaja
t , ! t t
SadrEaj
Uvod I ,Drang nach Ostenni Slavenskijug . II Kriza Monarhije i politika u Hrvatskoj III Osnovne determinantepolitidkog vzivotabanske Hrvatske na prijelazu stoljeia .
IV Mlada generacijaburZoaskeopozicije . V Hrvatska burZoaskaopozicijaod 1g97.do 1903.. VI Hrvatsko-srpski odnosi i srpska burZoaska opozicija1897.-1903.
VII Dalmacija od 1897.do 1903. VIII PredvederjeNarodnog pokreta l9O3l4. IX BanskaHrvatska u vrijeme Narodnog pok..rn X Odjek Narodnog pokreta u Dalmaciii. Pojava >novog kursa.
XI Prva faza ,rnovog kursau XII Politidki razvoj banskeHrvatske l9o4l5. . XIII Druga faza rrnovogkursauu Dalmaciji 1904/5. XIV Hrvatska politika i ugarskakriza 1905. XV Zaliljudci Rezime Bilje$kao Plscu Kazalo
9 1.7 2t 39 53 89 101 t+J
153
rw 225 245 266 z/)
301 JV/
319 32t
Uvod
7
objave
;tl;t;;
nije zavrlen":U dltl,l.l1i:-nl:51:k"ti."1.j6t ttjot"e-ttfgo"a,geneza
miraniunovi kurso jo5 nije kompletan,-
tar k o l r se t€
-Ehc"i-6iZiie-3ffiiii"JJ 9 0 3 .Prem i a od o d . 1903 krajnje granice istrayivanja u prethistori ni njezina 5to opravdanja io'vi5e rezolucije'ima Ri menu menuRijedke ispitana.2 detaljnije nije
r je unovi
Predmet istraLivanla bit ie
aLran)a,,Io ne ur LrrruPUsYs ju.odnos tog p.okreta -Prema oDradtuu.oq,no:-tig^llljttlrl'^"i:: KoJl radovl posto;alt opravdano kad ne.bt odnosno
prihvatiti.s re medunarodnihodnosana evropskom
pen-etracije' . rija p-d,bilo koje-druge $tL4-n-e
qralrle.
.
i rrn]-c r o s s, Socijalna demokracija prema nacionalnom gitanju u Hrvatskoj 1890-1902, i aiitor;ipi zi'bornikfx, br. l-4, zigreb 7956, 1-29 i So.cijalnademokraciiau Hrvatskoi k,rti"., Radoai'Filizofskog fakulteta, Odsjek za povijest,'2, Zagreb 7959, p"ii*tj """tog 5-3 8.
8
{
I
,,Drang nach Osten" i Slavenskijug
;t' I
,.t,roiti, gipkosti i poslo-v:rcj.saftrosti njemadkih privrednika, ve6 i na mo6noi politiiko; podlozi:G.i"i-n"iiE);-ao.je vojsku-bez Premcau !,wopl i u ekspanziju engleski, frans.t tt" nj"-iikrr *i;.ffi.8;-j;Fi;o-rLrjaA,Tdvili-i
.urki i ruski nspjesiu osvaianju,podrediv""l" i izrabljivanjumnogilr.1? ^!i? svijeta.'No,s dt,rge itittt., u-su-r.srl"-useic-s:-24."+ig,-Uedparli.ali"v-elj"h ! krajg-va.
-eip-eslji lexi- e-?Iit-j"++ $ierg' " *
-pv3g"--t
jeljena._Stoga struJe na razne stfane' u n;elKa _JOs el(spanzl;estruJe n;emacKe ekspanzrye bultce n;emaikeStoga bujice _relrcna. iffit^ iodtndjt, .t t.tde sfere it teresa,u posjede drugih. imperijalistidkih unutraXnji teren..OtPbre l t*pf*..-!-.-lk.trg.L"-te- n€.:pa sila, dak i na "jitto" n4stoje skrSiti niZim cijenama,briim .lsporpkama,povol;n_rdlii.p_rj_Vrednici
m re vi iSt
))
I I
i o !
,orno56u i todnoliu, boljom organizatekli ili drugima preoteli brojne pozi- , se nisu pribliiili svom poslovnom mo- i evropskih trLilta, ali su se na mnogim l dugotrajnuborbu s jakim suparnicima.l Jedan snaZankrak njemadke ekspanzijepruiio se -kroz podrudja evropjenilo sirjer ve6-i dobilo nov, moderan sadrLaj.Dok se ranije penetracija.ponazivom ponajvi5e ostvarivala zauzimanjem tudeg obradivog pod tim nazivom znata znata pod se na spomenutomprosada tla i niseljivanjemnjematkih plemidai seljaka, .- r t' . i : -1,:--- -----^r:r-:L raznolikih izgradnjom. i kapitala, ro6e izvoza orn&i ,ro* oJuil" ,rglrnno* ,r, oblikuju razgranavanju razgranau.anju u svom koie se privrednih veza, veza, trscrva8kih d"rueih d"rugih i trgovadkih -velite "rreie, komplekse.-Niiho-vo-nastajanjei r.azvojdesto..podupirc pa i vrlo u ttj"-a8ka diplomacija,dija se rijeE zbog sile koju predstavljasvepaZljivijesluSa u medunarodnoj politici. Ve6 je Bismarckova Njemadka podefa prodirati u-Tursku, \gj" l.t.:t*Slai balkanskih DalKansKrn Drartusr;e..r iv Rusije gdje je, djeluju6i Protlvkongresu gd;e it Berlinskom Berlinskom kongresu Lrla Lila nt Je, d;elu;ucl pokr$4ia-das.e,qlr$1..P-" 'oenncarstvu.s carstvu." gdprvih radila u oriloe otomanskom C prilog prrlog ot6*attJkom-ca.sivu.t otomansKom ll(LPfY!! vena, radrla vena, Pa!!Itlqr4lul-rr++ur)5.+,
pravcup-roni9n9-9.t93$Z?-qq9. ji-hov bitan dio dinenapori u Pravcu!.H1iff#g*q*S. bitan,dig olivi reformamaniihov
:in: ?:ry:j " vojskgjer je ova tada jedinoj
-
glavj lavno sredfYg, r okova I trgaju trgaru iz
centrl
ti. 9"bnsw. d'ii.l "pG zaostalos "i.-qgvrbJo"1gih "dno posliie Onatada u ratu 7877/8' Doraza turskih aktualna lryg-egjleqpggst j e Turske iii.abiJi"l" in&lrtaruil;4";;;;; ft a #ji'fifi pr ravrr avo eds zepr jednog g carstva nasilja, ci#i;;ffi*ffi i
kapitalisti zau i.ir" lt"'"""t[i i ""gtJtki polje samo relativ io je eksploatacijsko ti strani dinioci koji dominiraju ne sar iama.aNe obaziru6ise na oPasnostik( njihove volje pojavi, Njemadka stuPa I riStavati.sMedutim, njemadko oruije i o t i } r , ru, T rrrok' n e mogu t y r o q r l rur vve6oj g6oi m ier mjer ne Tursku stiZu r
,
;ii; b; ii"lj; i"s;'i;j""-Z,g""oidk.*,*=Turski'vladajudi krusovi_.o,,"i. '''-rrJffifriT .@a nj9lgaikrleksrylgeij*rea-IaJb.?:: ar;" i takoseotv"r"a.n'o"r' izmedu turske drzave-r uarsrlcAv
w
v.-.:*
i Bliskom iSlo-ku.6Na osnovi financijskih lporazu-ma ffil.;trnin"banakaindustrijskaigrafevinskapoduzei.1iz.Reichapos-
I Vidi G.'tr. F, Hallgarten, I m p e r i a l i s m uvso r 1 9 1 4 ,I , M i i n c h e n1 9 5 1 , 2 1 0 , . God, lggl Francuska i Engl.rka rrJl.lulo u turskim drlav.nim .zaimovima sa 69010a Njej, Vnelnaja politika i diplomatija german."1k" r" sveea4,7olo (". A:s- j.rnr"iirnrki skogo imperiilizma v konce XIX v', Moskva L951, 228)' i Sioki njemaEki prodor u snabdijeva-njeturske-^voiskezapolinie 1887. kad -su dva-p.oduzeia karab.'na (Hallgarten, iz Reicha izborila u c"rigr"J" nLt",att" za 500.0b0 pulika i 50.000 234-235). 0 F. A. ilotste jn, MeidunarodnyeotnoSenijav konce XIX v', Moskva-Lenjingred 1960' 225-231. t Riesser,328,
10
(
j j&"'ir";:5':iT:' Il-nj'lj*'j,n":"j,:;l[tl*gig,":ffi nl?i.l*' ,,"'n9_lJ{"4 7,p'od.o i" iTi: i*:?gll"li*'fiil',:i?'i'*ff"?i'.i[:t#;t "r,,ri oporavku. sultanove Taj privredni proclor' Korr Je ocrgresnu PYI':1F:-Y--:;::"
j.";;-:f ':^';;b;diti poKazan.tzr_aLtLEJ'rrP4Lrre 1" ;;6t;;;1?.i,i^ai"il;;;i Gffi Prtanja' -kao ".:.:g,llt::1:.,*o*:hg"n:*Jtl pokolji- njegovih ;;sovni nlsu da zneten dio evropske Javnostr ' :---:-f u DLvru vlulw^rlve'| v ,. podanikaArmenaca"'i"'io*6;;;iji"-6"i:l::*:13'^Y:lm,lriti"t"I'ff DocanrKa flrmerrar-4 kao N j e m a d k u J'i:: oznoacu;ucl to je jo$ otvorenije P.rijatelFtvo' ;ttifestirao
igi8. 'bospora<". silu koja Leli odrZati na Zivotu >bolesntlras | --: n{gi39 -^ r-.s-^ cr.rskih odnosamorao djelov1ry1 ko-turski Takav ie razvoj nj armom. vene
I '
r v
Inlrhove poll[lc
yJe
ulvrlduii. Zgh. aon
rra tur-
uUa duilatkt_ clle edova
tsib
tda :ske use, inj.{ ncl-\
r" tt"T;Gi dio stva
njezinePosljedice ipak tvore samo
uinih Slavena Prer4q
tiffi"Isis gffinffiTfifi, ",sil?:"et i?i:,11e^,;," ', istl,,:.1 [; j"G i Jiiv "":^? ogl",biti i .?a -b lt L i,ifr :1?"iii' i rll"I'f"'? ["'""' iJJ:f ;: ;;:iitffi;qi,i';l-"ll!11, : ui:1':::5 :TIoil';;fil'.,11
"' i"'ur;i', "j. .i igIoa"gu :.::::^'"i Y ^ oo.,'io.o '''e Pacifiku. tako i ry-l':i"1i',1:^ P:*:"?: ;: p',""i;"ok"i'ery#*p" j* po :::],i kd6-trZi5te, a r sam j6%h1 jlva i vaLna
imo ;kolina rjne uvl.anu vel
PosUB1,
Nj.'man:uze(a arten, 1960,
c Jerusalirnskij, 318. ttii;iit;, ImperiaGrundziisedesosterreichiscb-ungarischen' l,\li,jlt'l Die wirtschaftlichen aEd'se!' 14' ro;' notprory"Siri"iiiiitii-ii'aemii (l9oo-1914), lismusin der vorkriegszeit
:"'?ft1','TI: 3,1bii:;Jl"Yf :,J'f :m:,:f 1900' tznost marci O'85 3 1)' dok n;emacxr uvoz
jeie XIX. st. i prvo desetljeieXX. st. nesumnjivodruqq -, apsorbira tek niesov nieeov deseti deseti dio.ltNedio.15trleizu-azt- ali ipak apsorbira - Austro-ugarsKa te znatno vrse ovisna &l-ll odieledan leoan --lAilstio:1j?i?sRi-'i-e znatno vi$e ovrsna tt^-li*"-..T-?-.."+-'r,.<\F',''',.v
r,**-*tqdlF
*--
ova o ntol.
U-opdem sklopu privrednih veza izmedu tih dviju drLava sve valnije
mjestostjei.eizvoz kapitala.Vei poslijetelkeli-naqciiske k-rizeJ81-!njemadke banke pojavilerrr r" .r Austro-UgarskojkaJlalitolflomb6il(Itfra'n iihova Kao i drugdje,njemadkikapimonarhijeraste.l6 uloqau privrediHabsbur$ke talisti ulalu svoja sredstvauglavnom u drZavnez.ajmovei razna privetna poduze(.a.Austrougarski efekti struje na njemadke burze, koie na prijelazu stoIieda oostaju sve jada i.arilta svjetske razmienevrijednosnih papira. Prvih godina XX. st. one su najvaZniii teren za plasiranievelikih zajmova Dvoine monarhiie.lTIJz austrouqarskudrlavnu rentu nienadke su kapitalisteosobito zanimale velike bedkebanke.18Od sedamnovdarskihdivova austrijskeprijestolnice pet je oko 1900.povezanosa stranim kapitalom,jedans francuskim,jedan 1r Cek i 1910.veiina stanovni3tva(56,50/o) Austro-UgarskcLivjela je od poljoorivrcde,.tj.na 42,50/ostanovniltva Francuske'33,10/oNieselu. Istodobno ta ie srana privredivania ' ( v izdrLavala . - Gv. RJnki, The Hungarian I. T. Bcrend ."tt i s v c e a1 1 , 1 0 / 0 " v c l i kBi r i t a n i i e " Industry, its Placc in Europc (1900-1938), Studia historica 27, Budimpelta manufacturiig 1 9 6 0 .1 1 ) . ls Zahvaliuiuii intcrcsu Niemadke da se ulvrsti Troini savez nastali su 1891. tzv. "Caprivi Vcrtrigc., irgovaiki ugovori kojima ic Njcmadka pristala ne znatne konccsijcsvojim savezin der Entwicklung wirtschaftliche Die nicima"A,rstri-Ugarskoj'iItaliji'(v. H. B-enedikt, Franz Joseph-Zcit,'ViinerHistorischeStudien4, Bcl-Miinchen 1958, 137-138).
.da imala tako iednostranooriicntiranu vanjsku )1-05. naivile izvozila u Veliku Britaniiu, i to ;ti) a najvile uvozila iz USA, ali ta.zemlia niie Istovremeno.naiiadi udio u francuskom izvozu
:l'i"l ft':n';Xii,xfl iiffi,::i:"tit,l"l* W e l t u : i r t s c h a f t l iAc rhcehsi p 'K i e l 1 9 2 0 ' s v .2 9 ,2 2 6 ) . e g s z e i t ' tu Urp. podatke o ukupnom njemadkomizvozu g. 1900. s onima o njemadkomizvozu u Austro-Ueaisku (Lair, 195, 197). Prcma niima, udio Habsburlkemonarhijcu njemaikom izvozu niie Die dcutsche prc"malivao110/0.Ista je situacijai desct godina kasniie (v. \fr. Sombart, Volkswirtschaftim 19.'Jahrh. und im Anfang des 20' Jahrh., Berlin 1927,527). 16 Prcd I. svjetski rat njemadkeinvesticije u Austro-Ugarsko.y' su golem iznos od 3 milidosegle_ jarde mar. (v. H. F e i s, Europe the vrorld's banker 1870-1914, New Haven l9t0' 74). 17 God. 1903. na burzama Niemadkc prodavali su se efekti 6 austrougarskihzajmova, Iiia ie ukupna suma premalivala 5 milijardi lir. (orema podacima t Vierteliahrsheftezur Statistib des DeutschenReicbs 1904, 13. god., Berlin 1904, 1, 237, 241' 245, 258). 18 V. S i n d o r, Die grossindustriellcEntwicklung in Ungarn 7867-1900, Acta historica lll, 3, BudimpeSta1956, 194.
12
I
) I
)i c. 'l
s engleskimi tri s njemadkim.loOd posljednjih dva su najv€6ebankovne kuie Credit Anstalt i \tri"trer Bankveiein. Prva drLi, uz .iiflE A"r*o-0*rrr(", naf.re,a Stroainitr,zavoda,yrjedkui galicijske.rafine-rii.e ai. ;ili",;;;;; druga "t "i;" do.< biodogradiliSte,2o trS6insko glavno i Stabiliment'orecnico, iir;;il; je na aktivna v.rlo bankom, hipotekarnom Ugarskom' snatnom suraduie sa je dijela.akcija velikog ir;iStima Balkina i Tursk6, vlasnik od 1904. \Wie""t8rrii* ttiestino, najjadetalijanske banke u Trstu.2l U Bosni ii;;;;;;.cial" u Drvaru i Dobr;;;B;;k;;;;in fott";. tu"l"s"ili',r.likog'drvnog kombinata ustanoYomizBeEa, lii.,, i zeipdn^ rI.ri.r',hr"f.- Ji"n"* ln"'iiko* n-ovdarskom "
9: IL ie ie ta rl-
l0-
oo,e-
Austrije.2a
u.d\hhgksbib*gsmggtu-l " jll"l.? Tjeri i direktnim .posredstvo* ou*ffi
*--iipffirylGFggegss:f
*:ppdr:Pie-tleb;: 6datt" i.Iitie lioris,ilE-1fiipt-tal istovremenoj ada
5to povolj ekonomike, sto osnovicu njezine ekonomrke, PovorJnoutjede na znatan olZu-financijsku iffilosttornicu pozitiyrle te Medutim, grane. dio proizvodnje, a i na druge i4tr icJra Re iz llPgls'&g[e-qYggfuqqJ44 novdanih sredstava s kojom se zbog
o'.:.1;i.-ll_.:ii'IiY n"Ii"::.:: ,D,",,g Ni;p'.d;FJi, ;;iffiil:jugoslaveiskih i.':1 habsbur5kim Lezlom. U tom ih je pravcu naroda pod naroqa iie Loazye Potr naDsuL JugoslavensKln jo5 jedan va|an*o?tt.nr p"iirfiJ*"i
tijesno povezan s njemadkim prodiranjem.
Sredstvakoja tz Reicha pritjedu u austrougarske |ankgarn$r;t-ltrf f:::
met, *govinu 1i u drZavnu blagajnu Pp:li r oPremu r j1 t' D"ojs€-lqsaf$ig. f f i ' i s t o d o b n o i s aIt\o m a b i l a9va j a k r Io Sarrra b n o - uu. novdaniizvoznik.Kako ISEOCTODTIO 12 lnozemstva, rPaK Je tt Motttrhi,ii napreduje,tako njezineprivrednike.sve viSepriina"sui;ali"a"i1"^ vladi intzemswo jer t,t ottil" pbslovne.mogu6nostidesto P.9I914U,"nego na
trli5tu. Df" "fesf" doma6em l$.Cgq,!tij
vata
to Kiilek, 46. 20Vidi-f.Osterreichisches Crcditanstalt, Ztschr, f. Staats-und Volksvtirt., Bed 1903, sv' XIV, br' Trst. Einografski i ekonomski prikaz, Zagreb 1946, 146IrAit oviio"ii, Vlii; 21Viener Bankverein, Ztschr. f , Staats-und Volkswirt', isto, br' X; Mihovilovit, L4l, gS; 2 2I . L a k a t o $ - A . D e s p i i , I n d u s t r i j aS o s n ei H e r c e g o v i n eZ, a g t e b 1 9 2 4 , . 2 3 , 5. ll5. t961, Beograd rara, prvog svietskog kraja do j;,-i"d"ittija i il.riegorritte Bosne H;;l 2r [Jnionbanle, Ztschr, f. Staats' und Volksuirt., Bet 1903, br. XIII' XIV' 2r Lakato3-Despii, 120; Hrelja, 115.
t3
s r c ,r t
i I
2
r : lca nlegova kapitala iz Relqh iievaniem 9r1._r-+tyl+-*-^+-::Y::'.€=+5::^;:=---*".-rrrr.ifr
ffif?::J3ll;':nkl#
nosr lzrazrto
-"d[i-k]p-iE
4urjs
JyvrrrL
*
T
j4gHdg rv':s,:Jq:;;;/
nrep.{orrua kse!e3"-P,r errre!4lna ougar* i{t -eJt jse "";i;F', "il"j:"" yf.opgr oqnosno. na 1.. Hli. ., r
-i rijgde oneokvire koji tii i#*iffi4ui';oi* l-.it t ;-il gtr-'&iiA,tei'e6daIie. t"|;l Piflryl: Ti usPjesi-bude il' M p Pozerr za te.z emr : : ;,T,"'fl iT 9:*feJs+l ffi I j e zi a gf uskoro i -pii.vrsdne ti-e1n \\t
a
*dtYFni4et?-'.
1-1r.iPgg1i,l
ilr;+d@a
T,",, -\ll1-^fteYifr poctn'Ju kapttalt
p"qzipije'Doma6i --r..Frq.4--=i:"i,Fn<'i,i-;4 k r e t a n j a u z a t v o r e n o,m krugu ..
lacije.Ali *iihgt*J*J
ii'f'ffitt
pozrc\e zLvzeo I cYrs
pivobitn6
-le
akumu_
- _ 1^ : _ ^ l : _ l - ^ , , . ^ i o x - n
i*r[?er za njezinu
i vaZnostivanjskogttLi*'a s O relativnoi uskoii unutralnjeg trlilta Austro-Ugarske 69-73. industrijsku pr6izvodnju v. Kiilek' to O razmjerima izvoza kaPitala iz Habsburlkemonarhijei njegovimpravcimav' KiiZek' 57-59. i dolazi do oltre konkurentskeborbe-izmedu njemaEkih Sii-"i5e-iskoristiti carinski rat Dvojne monar"""1;ai
I I
( I /
suDriieda mrze korak stranog'klapttalr, d+ """:,q1ggku.laiq"nfgmije;fggtgr.jg,,Sva$i.dalji i 5gga.Kao..nue osoDrroznaca)an r promrsuen,rzazrvanego-
u {a}ekoseZne planove.Kakp'n1,vr9dX" pi"dit*p rir."i"" 9:^:g. illyrju deso prati takva vani
resen"eiEZV[enihzemali t na tffi ffiSc6-nf n-iEbilb'neii"itiiadi. btvar --.-'.-=g-.41---'--J44h*& p0dt6'grza-ffi ii st-irni p6ih prid odzaba E-auffi fia dk oj ek span ziji,ioji je obiljelenlnft1neljivo56u,-pa i mrlnjoln. Medutim,.to ng,$odovenii qkfgg-g
jj_-"*9-j _rartr*,.espudi$h-i4eresq{gm.aii}"$rzSg "l:pffiff zemaL)4,prerezno jhygp:Hb+*zp-"sle-sor-nJK6ff slavensKlh, za I pc _ek-ongmskom *o_
.o.rri;fi i;ilalno$U-i
SHllG*lleJlg.q{Leksp-anzuaclovodr_uprtarr'Je.,
Tek kad seuvale svi ti momenti, pc nachOstenu morao uzbuditi velik dio
'enjem njezine ekspanzijeu jugoistod-^ . rwss !vvF, srrsLr4r'r!
jt:l:1i,\:"liy^s'l^",l'^"i,TI ?"ef"fl1:?,:' monarhiie. t<6li ie i posliie )
gdje su suti$ffiJiiii: s-goclitlta e"[{;e i ditevna ideia.TeZak i.dugotrajan proiespremoSiivaija'jaza k-tji-rfitaijaio paiiE6'nesamonapredovanjenjemadkeekspanzijenego i opi1 krpq Austro-Ugarskekoja se od
.t-dis
vije politi8ke koncipcryea
kraja XIX. st. zao5trava.Bila su to dva simultani i usto povezenadinioca. Zatosu njihovi jaki refleksi u
il
Kriza Monarhije i politika u Hrvatskoj
2 F. Zw itter - J. sidak - v. Bogdanov, L c s p r o b l e m ensa r i o n a u xd a n sl a M o narchiedes Habsbouig, Beograd 1960, 101, 106-107. 2
Genezapolitike 'novog kursa"
t7
adku.penetraciiui ugrozilo Trojni. savez. mer rma;u JaKerazloge za PovezLvan;e,
'Lato ee senuZno povecavatr e dualizma.r I $la-veqaza izglede tafuijanji dualistid-
.;'il il: ' f;i.9l'jif,:;i''i" i; r"'l;ffiil'ix
t,
ir.aot.-"ljni iakon za cijelu dr|avu. eak i bez raskida ""eodba ""rrt*"*rrr(" F;;I;f,ugo,nitiiuqt-r*-dao*eerr$e4;gryy+a-osno+n+eeoyih.{gt$! a-gPozici d.e.okol:rost upotrijebiti prm-[-gilint XX, s1.(aqadarsk us-t-a.nova.-Tu-
monarhije nije u -Hrvatskoj -bila 3 Potpora koiu 'ie i " "novi r . - ; " *Reich r - " ; k pruZao dualizmu Habsburlke l , r a z n i h n a p i s a . o b z o r a . u k o j i m a s e n a q l a l a v a . d aN j e hegemonijeu Dvojngi monar"ii"r.i"i"#. por,*t i l",.rvenira u prilog njemadko-madarske ;;i;;il1,,Ji
isto,3' uvodnik, iJAu-strije, t. VIIL"tsga,Izgonslavena iiiii'ii. sr;"?.i,,i""i'ii;,'oui,, itd')' 1e00' v' isto,4' Berlin, I' i9o0-; isto,2' u'''odnik, p"t"i";, xii.'i3fii;i;*-iei a Soor ie buknuo zbog ozbilinih razlika interesa u _poglcdu carinskog jedinstva. Kako ni ausjc
borbu,sukob zavrlio ,.ij|r.""ii ;;;;;t; *"i" i"s iii;. bila spremnaza odiudnijumedusobnu n.dj., 192Entwicklung, grossindustriellc Die s,indor, 1v. i|i;-;;i";:;.ritr-i"-p""-ii6m
ret). 18
gradanstv
Od*ggr$ggrl U tom dugotra.lnom>ratovan;u<,na.dvalronta Uesl nlsu-moglr ;AiTe;i trajne.savelnike jer su. drugi podredeni.narodi u privr.ednom i druStvenomrazvo)Lrznatno zaostqalLza nfrna, pa rm Je I snaga Drla neoovoljna za uspjeSnupomo6 deSkojborbi dijelom upravo zato deSkaje opoziciia joj bile djelomidnei uvjetne, privremen, stranepogodovalejadanju oportunistidl " vodetoj siiazi Ie$kd 6po2icije,a, l3!"g., radikalizma. U skladus time delki oClror vania maniih ustupaka,ne slabi, ali se ol-eie.qi-ej; 5ka-apdzicita- ;pa{ ..1e,'.usqisl,a d"os19 njezfqc gvitrli*g.g-,{tr"-le' kojt zavrSia brztm slomom dualflma,.tq Je. l. tlk y"apSJipidt og-r ast.r.oj$[ye.u.Allcqrj I .rnronlmalo slgurnlm.
Istodobnoje ona dj borbTfir?ild ne'filt.-5i-mpatjje. -ldiiji palljivo prorya-li l nffi3;j-iidil"k" narastaj starur poliiidki PolltrcKl lall da ga l neposreono u
je borba.protiv njemadke.dominacije kiaj i"aliima, d-e5ka vane"nade"u*-sk&i davalainjekcije pouzdinja i bodrosti hrvitskom, slbvenskomi srpskom otpo.ru
te$kestvarnostii izravnilt {gdig I ttjg.!* -.r..ra& .6t!,li
'---*".i-
.4.4.....-lr-
a+r/
i,f
.
t-t
s,ocualnrnI KureKonomsKrnr rtrcklh, '4 a f1,' .. .. ..
1
Mggaflrt;q {ole su u svom tazuoJs_znav 4J.gll_S"g_"Zqmll-q "
; k;o i'iAdii o razniiii oblicimasuradnjeizmedueeha i JuEnihSlavena.
arske narodnosti nemaju u tom gotovo
kakav god bio, m4lo je 5to. ;pJrg-$rjzs, 5 Usp.Piehleddeskosl0venskfch d6jin, II 1848-1918, sv. I 1848-1900, Prag 7960,532' 6 O velikim razlikama u privredno-socijalnojrazvijenosti madarskih i. ncmadarskih-krajev.a Ub.r die wirtschaftlichen.und_gesellU e a r s k ei o n i i h o v i m p o r i ; . J i . " - . v . ' L . k a t . r i , Nationalirltenfrage in lJngarn vor dem erstem Vcltkrieg,. Die -na."-ciitrit"i."'a.1 "f,^iiii.t Mo"narchie leoO-1e18, Budimpelta [e66, i;-E;-O;;eichisch-Ungarislhen ;il;i;-F;;s;^ t49-216.
19
zatg Ai njezine pretenzije.na unfl madarska' sa*osiijest pri{i,:nple-bi
boll ogo -t*-----=4 wsku. Ali oven-e__bt_lg+"Splj"
iadalavlailiii€liieija
ada u AustnJr, octnosno
j*_4r
r -
tca
G
kocnlca ostva-
nln I JuZnih Slavena.Prema ^u'"ai.i JI podrea" gr tjil" p' 1'{11idf ;#, ililil i.;# ; :ijl^:l:': ::f *: " raspleta' ;"sio't'"hb""ti od-njezina ;;ti ;ilffiffi;;;hij;,;;i;;
rfra--fi-iEionalno-p
je --u.gr-{skf$i," ih eodina XIX---sl. ta briga nije bila intenzivna, jer
ffi il.:'ii;ff
or'.fiHil;f,;'ffi: liitr'ili: ii*ffit;ii::":ffi a prekoodredenih Lf i" iui nrjepretazil
u -.'rYaLrAuJ, Jffitk* odnosno llrvata I JrDa JI"fi".ial3i,ilft1i?i"1ffi #p+,qi#ffi',##*'fr u Monarhrlr, t1 i i'." * o',l,il-
@B1tt+f."JUgoslavena"
vi5enTEdTiti' " i"-p"rl"r.
f "iqe :,lli"-i *,T [i :i"'Y*ql#* i" bilo po'itii^l bil,' : :: t f li' raililet-usarske
l",q,llni veli6e ve6ir-reFlrvata "19"r,.r,o,"6.;-.-iii; opieg polqf.aja do q.alyee"!9$.orsanla fr#e-mqao{ot€Sti Monarhiji' u i znatnog-dijela Srba borba i obrisi novog vala ,'te"\k^ /'politiku lusoslavenau Monarhiji onal op6e politidko stanj L io* tt" ttliihorno. ^ln ' ^ -se rru6uv"""":,-* sstrahovanja f , r a l r o Y a l I J a pred P r s u rmogucnoscu,da Jugoslavenat
jektivnihsti srabo n J;" ;;p. odavno ;; ii ;J' sJifia.osimsub p;sebno odigled.no i{;;i;k" il3 :i&i[:::il""'#i;ffi p odredea ihov n a, i a n elov d s i i n;i!g\rl -eK6noniskri: uvletl op6i t., ii ..rT; uzrokovali J;; ;il;L;ifi -W i;^ "lbi_sliidlo s eKonomsKui ;':' i" = "."intrmirffi ;f vezr tuesnoj uvjeti bili su u nlsi-i,raspr5engsi-I-slJ5iffii-ti "iria u Hrvatskoj' Srba i Liru^tu odnosno tr4o"u"ttil., -socrfalnrmsran,emi"ilJ;;;;;
?
20
t ' I
m I
Osnovne determinantepolitidkog Livota banske Hrvatske n^ priielazu stoljeia
e
O ekonomsko-socijalnimprilikama Flrvatske,posebno Naravno, noietku I{. t!..""f je dosta_napisano.l @a svi problemi toga kompleksa nisu niogli biti obradeni. Izbjegavajudiponavlianieonoe 5to ie ve6 .rrirrrdeno,zadrLit Cemose na raz^atrinju nekifi aspekati tih piilika koji su se dosadu veioj ili manjoj mjeri zanemarivali. iia politidka cielina luZnih Slavenau Moka narhiii. ali u nioi -7-'#5.?r se tom 33.56 JrDa l Jlovenaca Austro-Ugarske'r'
L
a
il
ii o n u
ffiite Monarhiie.U
rg
-qt)
)(n,
rI 't tn
pelta 1961. 'r Pod Monarhijom se ovom prilikom raatmijevalu i Bosna i Hercegovina jer su one de facto njezindio.
u Kranjskoj, svega39,3010'5 Slovenaca, rtnihbrojki. I ".o@
o/oSrba samo 38'7 ;t"J';ffi;['tr:;i:ih Prema tima, za Hrvate razmietno povoljnim nacionalno-politidkim okolnostima,banskaie Hrvatska oko 1o00.trebal -i;Ce--s
if iiit ko e K hu en ov a' r-eZi r4-4[r-4o. .gr gap 4 .st r an e dom i-na-ctj -e,n a r ruffi proKoJl zlvota poltttckog j-q"4st5ovanog Ee5ffiei-zqtgQu..Hfse"ta..i$1b,4" H'ililik;,' U;;ii; u;" ".ik" na priiil azustolieia r,'ixe suko Zimaiu ;#G6i5Frtfgtl
tj:.d::*[ t ::: ;bjj-;d,rgya"; *'p.li:'il l,q, ?:i,s
ffi
-----' J;.dini.eDildle v J L a * - p"tifiTt - ' - tada L a r o ) e r r ) e L L t L u L J c L d J r r 4 *t"$ a nesopnvracr. ", gotovo "urofffin'rti.*t u srpskima a slab krajevima ., slov.nskim' z]ve tirrvatt ogranrden,
octblla nego prlvlacl'
.ff--z#e-fd%-4,
I I nikakav'
r,
.. r i : -^ --^-:^y-::: ^i^^niie bila dostatnani za uspje$nijiotpor losti Potreb an.za ialu osQT;tF;;fift ,"-""1iilt bilo.izvozttatrgovina bilo doRudne su rezerve'dodule, oskudne,ali
:j"ff:ff
za u tom Pogleduzaostaje
'fi 'tli'#t'i#rt1',tlt*:rl;;'$"'"*:,1,i "*,ili1#'f':k'i$f na druge nadine'
6i Bosnu i Hercegovinu) ukupno oko 2'651'000 FIrvata, a Srba je tada bilo pod vla5iu Habsburga oko 1'866'000' stanovnika koji 5 U svim zemliama Austro-Ugarske staiistidkesluibe su registrirale 1,208'OOO jezik.
*"i.iii,iii il'ifi];
;-#; bitj. 2.
22
porto.i i
goiorni Jn".rlr.i?."i.ii"ti iii iu"todncvni
"prolutrr.
u brojke utvrdeni na osnovupodatakau izvorima navedenim
TABELA 1. UDJELI BANSKE HRVATSKE T UzE UGARSKE U PROIZVODNJI UGLJENA I ZELJEZA NA CJELOKUPNOM PODRUEJU UGARSKE 1900. (POSTOTNI UDIO STANOVNISTVA Vrsta
Iskop smedegugljena
BANSKE HRVATSKE :
72,solo)7
Banska Hrvatska
uZa Ugarska
193.540
317
4,936.536
96,3
1,367.897
100,0
Iskop leljezne rude
75.832
0,0 0,9
1,618.150
99,1
Proizvodnjasirovog (topljenog) Leljeza
5.506
1,3
427.313
98,7
Iskop kamenog ugljena
po.duze(a i obrtnih radionica,su Banovini ih je svega33.245,sdakle je medusobni.odnos 91.,5:8,5.10slidno je stanjei u pogleduvedih industrijskih poduzeh koja upolljavaju vi$e od 20 radnika. Takvih ima u banskoj Hrvatskoj 1890.svega1,1,0 a u Ugarskoj 11.20tttmedusobnije odnos 90,98:9,02 u prilog posljednje.glije_deie ie6edoniielo ie dosta brzi naoredakprave uzeCas20iv .rKa) l u..lJsarsKol r u llrvatsKot. all se oc -:T--i-i---;--41-ffi---,
*
*.--jr
--;
--.-
T u bansko-ftl?vaiikoj ?12,t pa je medusobniodnos sada9O$j_%j;$ro se tide stranihinvesticijau industriji, bitnih razlika izmedu UgarskeiHrvatske nema. U ugarskoj industriji stranci drle 70,8010poduze(a s vi$e od 20 radnika, u kojima radi 15,50/ood ukupnog broja zaposlenih,dok je u Banovini takvih poduze(.a u stranim rukama lOo/oa zapolljavaju l6olo od ukupnog broja zaposlenih.ls Kako 6emo kasnijevidjeti, to ne znadi da 9oo/opravih industrijskih poduzel.aBanovine drZi hrvatsk a buri.oazija.la Hrvatske u vaZ,nojsferi l?_tfak iamedu Ugarske i baaq!_e_ _ , Mnogo j"::o koje se na kraju XIX. st. sve jade veZes indusirijom, kao i u dru-begL11ltfe, gim kapitalistidkim zemljama. 7 USG 1900,Budimpelta 1902, 132-133. 8 USG 1895,Budimpelta 1896, 761. 0 Isto. Podatak za Hrvatsku se ne podudara s onim koji daje Statistidki godi5njak kraljevine Hrvatskei Dalmacije (: HSG) I, 1905, Zagreb 7973,89, gdje se navodi da je 1890.'ondje bilo 33.926samostalnih'poduzeinikau obrtu'i industriji. Ka]kci razlika nije narodita, mole se iiTT,ii'lJ"on",kasnije, 1900, odnos je bio gotovo posve isti: u Ugarskoj je tadabilo 383.995 indusrijskihi obrtnih poduzetaa u Hrvatskoj 35.628(v. USG 1904;BudimpeSta1906, 3O-31). Premaiome, njihov je medusobniodnos bio gi,6 zg,+. 1 1u s c 1 8 9 5 ,1 6 1 .
u usc 1904, 156. 13usc 1895, 162.
11Ni 900/0od tih poduzeia u uZoi Usarskoi ne pripada domaioi burioaziii. Investiciie kaoitalistaiz Austriie i inozemstva staino-su rail" u^tom dijelu Habsburlke monarhii", posoro'nu 90-ihgodina.Oko 1900. uvezeni kapital vei kontrolira dviie petine ukupnih sreista^va"industrijskihakcionarskihdrultava (v. Sdndor, Die grossindustrieileEntwicklung, n. dj.,2l5),
Broj novdanih ustanova (banke, !tedione, kreditne zadruge i dr.)
o/o
k";;
I- %
2.623
91,5
Osnovni kapital (u krunama)
42,510.000
842,129.000
Iznos depozita (u krunama)
90,974.000
1.744,985.000 95,1
Iz svih navedenih Podataka o ;
Poslova KoJl o-Du4Y493llr ic dak od drZavc eksploatirana preko zajednlcklh. -hegemealja*Eaznim uLblrqyurJerJ4zrt^rrr rlvreqne Mqddill'i lYlaudrrA4 rcsorc. privri-dfr:"t.J"." go,o"o ssve" ve p T"'?di*,tl ?ll: t t i-r.z.v oj -banske H r v at5[r9, k oj a i onak o Uii;- l m;* ;Tii i r - ;ai " " "i nedostatka baze' jadJsi?o"inske i energetske trp\'zbog ^ gotovo
s*tfuhlurauZe Flrvatske od 1890' do 1900' tek Z^ti se op6a,d.fy5:ySna
st. dolazi dp-,,jv,1az1uie ,..de-s-etlisiu.XX, 7900' 820/o;'l9l?' Zi"i tggO. 84,56010, :ogod vaZni, ti podaci ipak ne 4"jtl p.:piofilu Banovine'Da bi-sedo nje.do5lo' uzmu u obzir samo privredno aktivni' amo ovu sliku: poljoprivredom se bavi
15USG 1900, 280. 10 Udio Uearske u evropskoi industri.iskojproi uodi I sviciskos rata, dok ie njezino stanovniSt bila je isiodobtiotriput jada od ugarske.(Beren'
.l:Xi: ,ii;],y,*,|:i.ll':, l:i'j,;,f J:"*"#T '. Berend-Rlnki, n. dj', 8; Katus, n' dj', 787e). 1 8H S G I , 1 9 0 5 ,8 9 i I I , 1 9 0 6 - 1 0 , Z a g t e b1 9 L 7 , 6 7 ' .A LA
risni su ovi podaci: TABELA 3. GRADOVIU BANSKOJHRVATSKOJS VISEGODISNJOMSTOPOMPOVECANJASTANOVNIKA VECOM OD PROSJEeNESTOPEZA CIJELO PUCANSTVO (1880-190s)" 1890-1900.
9,80
15 , 5 3
I
1900-1905.
5
u o o
k ie
S. Mitrovica Zagreb PoLega Bjelovar
1 F
),
33,55 32,60 23,77 20,09
Zagreb Brod Polega S.Mitrovica Bjelovar Osijek Zemun
48,91 32,42 22,09 20,63 18,23 16,39 13'21
Brod Zagreb Osijek Bjelovar PoLega Koprivnica Zemun Sisak
19,10 14,60 13,40 11'30 8,58 7,07 7,06 6,20
I
vi ni iit Ltl-
)m ruy m-
;ke t-
10Izvori kao u bilj. 18. 20HSG I, 1905,89. 2 1U S G 1 8 9 5 ,4 1 . 22HSG I, 7905, 5-6.
25
1905.od osam takvih gradovasamou tri Zivi vi$e od 10.000stanovnika.Broj
dak sredniih gradova i, dakako, onih i^,gr"b ne'doslZe taj br6j n-i na kraju razmatranogperioda iako je stalno.imao moie znatno ubrzati promjene privredne i druvrl"o visoku stopu porasta)2a $tvenestrukture.
ru budZetu.
, \
Razmieri i intenzitet utjecaja politidkih-predstavnikagradskogelementa uglavnom'odgovaraju razmietima njegove uske Prlvredne aktlvnostl' Kao slo poli;irki'rirp*;".f.""6tnrk" fou"r"noiti gradova uvjetuje njihove slabe tidke veze. gradova u banskoj Hrvatskoj 2s ove konstatacije slijede iz podataka g !.J"!1ryy stano^vniStva 8-9' 1906-10' II' 4-5 i I, 1905, risc od 1869.do 1905. "
26
. T$yo_ stanje.gradova.ved samo po sebi govori " jbb.,qpt eradanskeklase u banshoiHrvaisk6i. No hrvatska je-burzoaz\a, zaprav", ;"d liibiji nego'Ytobi.sena temelju opisanograzvoja gradovamoglo zakljuditi. U tjq +eliry-n4; *.r,.ir,*'#'ir
dutlm, ocl tlh grad.ovabrze naPreduju Zagreb i Brod, a 1900-05. slijedi ih, isak.26Kako Zaereb kao oolitidkostanovnika,.slag?i.brqjnost hrvatske buri.oazijekoja ne Zivi od drLavne pla(e rastuu manjoj mjeri od ta dva grada. pstkr.aj...s.tpljeda odgovara spori tempo Vrlo ungigren-om.porasfir-gradova porastaburioaskogelementau cjelini. 1890.bila su u industriji i obrtu 33:924 tj. svega4,40/ovi{e; zrlatno je veii i tgOci.35.4'28,2e iariibstilna p-oduie"thiliazT vi5e,ali se porasttakvih lica u trgovini i kreditu: od 6063 na 7225,2etj. 79010 tim granamabavi gotovo detiri puta manje lica negoli prvima.30U industriji i na obrtuzaposlenaradnasnagapoveiala se znatnovile: od 46.328lica 1890.31 52.999lica19OO,s2 Dakle, burLoazijane raste toliko brojno koliko tj. za 14,4010. snagom,koja se temelji, ako se izuzmu razlike u tehnidkoj opremi i proizvodnosti koje tada izmedu industrijskih poduze(a nisu velike, na broju eksploatiranih proizvodrta. Ali time se osobito ne mijenja poloi.aj hrvatske burloazije, njezinomjesto u privrednom i socijalnom, a zato i politidkom Zivotu zemlje ostajegotovo isto. U tom jadanju sudjelujuu obrtu i industriji znatnim dijelom,
1905,35-36). 26Kao u bilj. 22. 27HSG I, 1905,89. 28Isto. 20Isto. 30Od 1890.do 1900. brojni odnos tih dviju grupa poduzetnikaje konstantani iznosi 5 :1. Obrtnidkai industrijska buri.oazija stalno je znatno brojnija od trgovadke i bankarske.O relacijamanjihove ekonomskesnagene moie se niSta odredenije rcti jer o tome nema usporednih podataka. i ' H S G I , 1 9 0 5 ,8 9 . 32Isto. Sve osobe obuhvaCenetom brojkom nisu pravi najamni radnici, izvjestan, manji dio otpada na tzv. obiteljske pomoinike, ilanove porodica poduzetnika koji su ovima pomagali u poslu.Takvih je u Banovini 1900. bilo 1558.
27
konkurenti.Kako je veCspomenuto,od dr*.avljani dr*.e lOolo,preostalih 90% kapitalistimaiz Austrije i uie Ugarske,
{
Nacionalnu heterogenost burl'oazije na terenu Banovinepokazuju nam Podaci o materinskom jezlku i vjeri poduzetnika: TABELA 4. STRUKTURA PODUZETNIKA U BANSKOJ HRVATSKOJ 1900.PO MATERINSKOM JEZIKU I VJEROISPOVIJESTI(U POSTOTKU)'3 Trgovina i krcdit
Struktura po materinskom jcziku:
42,85 76,28
Hrvatski Srpski
Hrvatsko-srpski Njemadki Madarski Ostalo
66,74 76,16 5,98 11,72
59,73 )', )a 7,93
Struktura.po vjerorspovl.Jestr:
Katolidka Pravoslavna Zidovska Ostalo
Ukupno
Obrt i Trgovina industrija i kredit
80,29 73,12 2,98 3,61
50,31 76,28 37,95 1,46
100,00
aAal
Ukupno
33 HSG I, 1905, 140.
28
driava malo brine za primorske luke' -dopulta ostavlia ciielo niezino podrudje bez Lelieznica, ludniic-drZavnemiere u cilju razvoja strudnog 'inanciiskipololai Hrvatske, sPutanetangentom '-obrtnidkitLkomora u Osieku, Senju i Zagrebu udimPe3taL899, 17, 22, 40-41)'
konkurenti. Kako je veCspomenuto,od dri.avljani drLe lO0lo, preostalih 90-% kapitalistimaiz Austrije i uZe lJgarske,
{
Nacionalnu heterogenost burl'oazile na terenu Banovine pokazuju nam Podaci o materinskom iezlku i vjeri poduzetnika: TABELA 4. MATERINSKOM STRUKTURA PODUZETNIKA U BANSKOJ HRVATSKOJ 19OO'PO JEZTKU I VJEROISPOVIJESTI (U POSTOTKU)38
[*r*ru;, fitru[t' H."r,rf.i
| ,r,0, |
42,85
Katolidka
| 16,28 srpski _]_11_l i *;;:fJ"' Hrvarsko-srpski |I -
sl,tl I ,r,ro eo1+lI ur,r,
"r'r*r.oro, Njemadki
lte,te 122,23
Madarski
I
;T;:'^'
s,ss l,
z,gl
|
'0,"
I
| "r',;ii 11,31 3,61 |
ostalo Ukupno
to,"
7,46
1 1 0 0 , 0 01 1 0 0 , 0 0
I tt',il t'o,ri
Ukupno
Na svom terenu hrvaFka burLoa
33 HSG I, 1905, 140.
28
drlava malo brinc za primorske.luke, -dopulta ostavlia ciielo niezino podrudje bez i'elieznica' drlavne miere u cilju razvoja strudnog ludniie' 'inanciiski pololai Hrvatske, sputane tangentom -obrtnidkih komora u Osieku, Senju i Zagrebu rdimPelta 1899, 77, 22' 40-41)'
znatan dio dine dolli
uglavnom
stranci. Stoga je
orni vlastima.ve(. zato $to su ondje
mlcanlu svoil
prisutnija nego u komorama i strudnim udruZenjima,ali ni ondje se ne odlikuje radikalizmom. Na kraju XIX. st. gradanska opozicija pieteEe samo u zas-tupstvima_Karlovca i Broda, dok drugdje, pa tak i u Zagrebu,veiinu gradskih zastupnikatvore reZimski'ete*""6.iu-jJi;'i ;kih-;;r"p'ik;-;;;'; reZimski elementi.s5ledini r"t*gal!-;;L;;i'p forurn.edie burZoaziia odlutniie istupa.protiv..relima.i politidkog s.usravaostaje,phbof,ali se u njemu""d"dkre& 1 uglavnomkolotedinamabeskrvne unadelneoporbeu.\-/' DurzoasKa BurI Zoaskaopozlj_Ijfu. opoziciia,KoJa koi se ne moze mole oslonltr osloniti nl ni na vecrnu veiinu sv( svoje klase,.-!pq4. jateg saveznika u bilo kojem tada' - -malo izgleda da nade sloju_ pl : ; | , r t : --*E-v r''r"-' ' I SU ras-
polagalivelikim materijalnim sredstvimate j caiem.AIi ie tai druStveno-politidkif ve6ina na-bu.r{offi bu ^e,poiiilliii frti' #i a.
.*_,.,-..+._*-,
"-taiaf ;afro 84:orici"hrlatsko-srpski'jemateri,'ns:rijezik 1io,r',101,'a 95-orici ijemaiki i madarskijezik (45,4%).30 Dakle, njemaikai madarskaaristokr4_glja su od doma6e.U. - -siedni.@T0U-Ai;TffioJutar --br:ojnije -i<*.t*..*#-F domair CTement u znatnoj je veiini - 82,7010 takvih posjednika je hrvatskosrpskogporijekla,sT ali Ii taj. taj dr$gv"egi drultven:L sl,oljj. sloj j"_qr4g mllgbrgjan.(svega 't274_osobe)i povrline,sspd pa preprei;nristi,drZi svega5,2u/opoljoprivrednepovrlinerss maEite i bez naroditepolitidke uloee. -"+ffi--*#,F.
Po ridiiiji"li;ilr"ffiiffi;Fa;""
dinastiji i povezano s aristokracijom
vladajuiih nacija, dobrim dijelom stranog porijekla, viSe plemstvo i nema na-
_fffi
rarl9&a.Za."gpgziqijy.Relim se znarno vi5e"baine:-E$'mdi
"nEEo-
o industriji i obrtu.seKako su u redovima tog, valnijeg dijela plemstva jaki @caji,malogasetidudenaciorralizatorskizahv*timadarskih vladajuiih klasa u banskoj Hrvatskoj, ne uznemiruje ga i ne olteiuj e razvoj mlade madarske industrije, ne pogtda ga ni madarska Leljeznidka politika jer svoje proizvode velikim dijelom izvozi izvan hrvatskog teritorija po tarifno favoriziranim prugama. U krajevima gdje je aristokracija najjata najgu\h. je Leljeznitka mrel.a, potrebna ugarskoj privredi u tranzitne svrhe i radi eksploas Hrvatska opozicija izgubila je veiinu u zagrebadkomgradskom zasrupsrvujoI 1892 (v. M. G r o s s, Geneza Frankove stranke, Historijski zbornik XV[I, Zagreb 1964, 42). 80HSG I, 1905, 326; Katus, Hauptziige, 126 istide prevagu stranog elementa u aristokraciji Hrvatske,ali se njegovi podaci odnosena 1910. s7HSG, isro, 126. 38USG 1900, 69. rolilo vrlo malo sredstavaiz autonomnogprojer su te grane bile u kompetenciji zajednidke
'?j?. Tl:ffdJdr,T3* #: #.'n".1:' t; i;, :?"" to 1898. trostruko: od 228.000na 634.000for. prilozi sabora kraljevine Flrvatske, Slavonije i rilog 1, 28), a otada, kao i cijeli autonomni
29
je vlasnik preteznim dijelom taciie SumskihbogarstavasjeverneHrvatske, diji poslovnim
f?r'"ir"r"ii;#;;'ft;;
i""f;;;"-p'i"'"a"L
poi"run s ugirskim
'a-bur|oaziianiie-.moglanadijiigg 99!-
je osobito vaZno' vaLno' lionajma5to je'osobito Pona;mattltna, a, 5io iiii"u, ;.iii.nu e da nade nodrXkuu drugomdijelu.stare je, dodule, uk-lrlrojs"plsti-4alrzma ]9"o . ali vi5i'kler prima dio dohodakaugar-
me'43
V e i i n a n i Z e g s v e i e n s t v a u s i r o m a 3 n i m . , i . p a s i v n i mplemstva' .kraievim a,osobitou Malo pop"t sitnog Primorju, ri.i, corrk-ont kot"'" i dt"gaj;;- Zivi^ na podetku rfi ftfrt];ii;o'7958, - "r"'* r. ';1l"n 49Jii,i\,[: : :' :,;T i r'o 6i i,:t " "il!-"",, 364-J65' 321' Rid dj', n' pokr"t, i-ds''i"ur"ortli t"io?"i 41 V. HS 1897-1902, sv. II, d' I, 280' "",,""
JU
podaljeod granice oskudice odrlavaju ih budletske dotacijea,i pomoi iz vjerozakonskezakladeas.Iako u znatno manjoj mjeri, pomo(. iz tih- fondova, kojima disponiraju vlasti, uLiva i imuiniji, pa i.ak ponelto i bogati kler.aoPrema konkordatu i tradiciji dri.avni organi u ime vladara vrle i druga patronatska pr^ya.Na bazi episkopalnihprijedloga oni odabiru Zupnikei kanonikeaTa odluiuju i o katehetamau Skolama.as Pod vladinu nadleZno'st spadai teolo$kifakultet, ali ne i sjemeni5te.ae Dakle, zbognizauzroka kler olvisio dr-Iavi,.Medutim, tu ovisnostne treba precjenjivati.K]l-rje-z_ppra"onGiivir"ijl oa-Uiiq ko;jegdrugog drultvenog sloja. Dri.ava mu u tadaSnjo.jBanovini daje tek dio sredsrava,najveti u senjskoj,a a najmanji u dakovadko;ibiskupiji. ,Kler je jedini drultveni.sloj koji ra_spo!4_Ze i jakom"i_.-raz€lranaror&-etg.?$i21,9!jom .p clje-l,qj.7gmljii vgjlkim vlastitim sredorgani mog.u sprijediti uspon njima nepoiudnih lidnoiti u'toj stvirna..."DrEavni organizaciji; mnogo im je tei.e da takve liinosti otjeraju s pozicija koje u njo;i dri.e,a njihovo iskljudenjeiz te organizacijemogu postiii vrlo rijetko, u posve izuzetnimokolno,stima.Iako drLava na {g*g_r929-91j9c1t1 na. yaVn.,e,..2g-tlner-.r.a g.oliiio u cjelini-viloEtpoi3", t.ranjii". Sredstva, organizaClia E-2t.pu2ir^.cija. i idejni utlecaj kojima raspolale dine kler znata,jnim socijalnim i politidkim faktorom,utoliko viSe$to tada u zemlji nema ni jedne nezavisnepolitidke organizacijes izgradeno.m*mrelop-]pori3ta u cijeloj Banovini. Vainost klera jo$ poveiava opd, poloi.{ i stanje inteligencije. einovnici zemaljskegprave potpgno su ovisni o vladi i velikim Lupanima, koji ih dali'nJ osnorrii.akin" mo-gupbr""ti na odgovornostako im r"-nlihorr" politidka aktivnost dini opasna za. reLim.5oTo ne vrijedi samo za dinovnike aaNpr. 1898. bila je predvidena zemaljskim proradunom pomoi rimokatolidkoj crkvi u iznosu od 457.222kr., dok je pravoslavna crkva trebala dobiti 129.678kr. (HS 7897-7902, sv. l, d, II, proradun o potrebi i pokriiu nutarnje samoupravekraljevine Hrvatske i Slavonije za 1898,prilog 1, 34). a5Proradunvjerozakonskezaklade za istu 1898, predvidao je ukupnu svotu pomoii kleru od 264.522kr. (HS, isto, proradun hrvatsko-slavonslietjeroza(onske zaklade za- g. 1898, prilog 1, 79). a8Po spomenutomzemaljskom budletu za 1898. dakovadka biskupija imala je dobiti svega 1738ki. subvencije,ali je'zato za takoder vrlo bogatu zagrcbadku 6ilo prcdvideio "id'biskupiju 127.286W.; tek malo veiu pomoi trebala je primiti mnogo siromalnija scnjskabiskupija: 130.244kr. (HS, isto, proradun o potrebi i pokriiu nutarnje samouprave,prilog 1, 33). 17HS 1897-1902, sv. II, d. I, 135. Odgovarajuii zastupnikuBresztyenszkom, koji je opruZio reLimza pristranost pri imenovanjima svltenika za raztle crkvene dulnosti, Khuen j! niglasio da se vlaie ne tidu iveienidke, iei gradanskekvalitete kandidata i da zaro -oZ. .,.p6I"11nima uskratiti napredovanje ili-imeno"vanje(HS, isto, sv. IV, d. I, 630). a8HS, isto, sv, II, d. I, 137. aoIsto, sv. IV, d, I, 634.
tl
(e, ni oni nisu potpuno
nezavlsnl Jer lm
i dnika slobodnih profesija: 21 privatni udenja'k lije.Ynik,189 apotckara,130 prtvatnth lnzcn;era vnika, dok ih je u trgovini i kreditu dvostruko su i.maLstriii ";.lif.'sotovo polovica (293) niemadkog. (240) tti'",tt i ili srpski' dine manjinu 64 (isto, st. 92); istovremenou Ugarskoj ih ie
32
je za otvaranie advokature potrebna dc opozvati.rMi:dutiin, tbk nd'osndvi doi
r,j"r
mogu uplesti u posloves veli.r",
j;* .';:,::?,? llo fl J'ffu : :,'i,1,.x1 ff "o lja otporne snagei utjecaja klera. Advokati i kler tvore veliku veiinu relativno nezavisneintelieenciie iz veiihapolitidkihvoda. 'su O imuinim"d"ok*ii-l'.f i,=e":y *9^J*j:9lj.Fjltl{i niciffif,bvisiie ie poli"tidRa'fu6licistikajer oni njezini glavnr rrnancuen, pa ) i .^-/ prematome i inspiratori. ne odreclujesamo stanje i poloi,aj goreva veiine naroda. Kako su po\ol,aj i 3mena,kao i njihove politidke poslje,uoa u ovom radu nisu od bitna znaalizu strnja najve(.egdijela naroda - selja5tva. .eod osnovnihcrta stanjaseljaltva u Banovini potkraj XIX. i na podetk" x4.stoljeia, ali su konstatacijeveiinom previSeopienite,premalo osnovanena konkretnim podacima.6olzuzeci su nekistrani historiografskiradovi, ali ni oni nisu iscrpili tu temu, naposes obzirom na politidke posljedicestanja selja$tva.6r -_ Privatni zemlji5ni fond obuhvaia 1895.2,683.387ha, a raspodijeljenje na 407.403posjeda.62 op.ia rascjepkanosrtog fonda dostigla je visok-srupanj na jedan p.osjedotpada svega 6,5 ha (u Ugarskoj 8,9 ha)oi y"u.rti-, ?ot.j"pkanostveiine privamog zemlji5nogfonda, [o;iu drzi selja3tvo,jou je veia.'Na zemljoposjedveii od 50 jutara (njegovi vlasnici dine samo oko t6lo ukupnog broia-.samostalnih _poljoprivrednika)otpada 37,60/oukupne korisne povr$irre,o; a 990/osamostalnihpoljoprivrednika (cijelo selja5tvoi iitno plemstvo) raspo57ReZimnije 8e3ie.upotrebljavao pravo na oduzim_anjeustallum agendi.. To je pravo bilo u prvom rcdu prijetnja, potencijalna opasnost_zaone koji su naginjalf djelotvornom-radikalizmu. Khuense rrm pravom sluzro samo onda kad sc radilo o osobito ncpoiudnim lidnostima iz vod_ stva opozicijekao 3ro je bio G. Tulkan 8o-ih i F. potodnjak 9O-ih godina. 58Za,mlade opoziciono..raspolg.Zenc. pravnike advokatske pisarnice njima politidki bliskih lidnostl Dlle su d.obra utoersta,ah tpak.ne i potpuno _siggrnajer ih je i ondje mogla dohvatiti jedna ruka.vlasti.Naime, posebnavladina ttir.dba odre-divala'jedr iu ore'ani (rpr",rni i sudski).duZnipozvati..na odgovornost onog advokatskog pripravnika""al"l"i za kojeg d"oznaju'da jc opovriedionarodito dulno Stovanje sudovari i javnim o6ljrtim" (sz 1g92, tjrl s+, 1i.-- ' S :t,V. Y. Gross,.Uloga,n. dj.;. Socijalna demokracija prema n-acionalnompitanju, n, dj., SociJalnaoemoKracuau HrvarskoJ I pollilka >novog kursa", n. dj. it-N._Yu_d_o, ?rivrcdna istorija naroda FNRJ do prvog svetskograta, Beograd lg4g, 2g7M.ir.kovii, r k o v i 6, Ekonomska hisrorijalugosiavije] n1e, Lagreb, Zagrebzagreb"rgs},' 1958, 195g,'227-222; iztl-zzz: 221:_222, Bogdanov, Bocda'ov. Jugoslavije, 3?.0; ??.0;S. Y. M.i lkonomska hisrorija o'iranjri seljaltva serjalwa u razdoblju rardobf oit t8+e. Ffolorill politidkih srranaka, 5il-515. Svoie iuJove o_sranju
autor.ne.zasniva.na bilo k'akvojanalizi;j1h;]';;;!;t;",-u.e ,"-rtuiip"biiip-,1,?18.potonji
clstlcKrm, posve neprecrznrm lzvorlma, uglavnom dlancima braic Radii. 01 Vidi citirane radove Freidzona i Katusa. 02 USG 1899, Budimpelta 1907, 67. 63 Isto, 68. 6a Isto.
]
polirike rnovogkursa. Geneza
JJ
05 Postotak je izratunat prema podacima izvora u bill' 62' so To ie na izviestan n"!in pri-rrr"o i madaronsk-izastupnik u sabo-ruI. Jagi6 kad. je, braneii izjauio da.se ri.o.,ostilako uvode u scl,c,. riiir "f"ii'"a'"o"Aai;;;i"th;;J;."ar tesko u siromaSnimkrajcvima (HS 18e7-1e02, sv. vrto "..ti;i;? a s;i;;;l'ii;;;;ii.; ;:f,ffi;;,.i; IV, d. I, 509). Zetve bili su 0z Siromalna veiina sela zapala je 'j" potkraj. stoljeia u veliku oskudicu. Rezultati 3 mil. o' kukuruza l;;;';i;i"i.'oot ir"thodnc fodine urod plenicc iznosio t8#:";;;;
fs]r'-'#iL"?,';;1,1?'i.,]'!::,*3":l i; :f#'i:{i;**Ti't[li]al nc.lazt na.rubu opie'giadi (HS 18e7-1e02' sv. III, d' ?b-k;#"-G;;; ;");;;"-b"no.oin.; 1899. priznatir, tibotn'da su neki krajevi dospjeli poikraj n, Ii?i.|",f."ry"1'(frr.r,.or"o Uito odiada je on dolio u Hrvatsku (HS, isto, 1035). r ta*vu bueou KaKve ds Samo 1g99.biio je "r1. u banskoj Hrvatskoj 960 ovrha; prodani posjedivrijedili su 2 mil. kr' (USG 1899,BudimPelta1901,73). 60 Na to je prvi upozorio Katus, Hauptziige, n' dj'' 156' ?o Ni u uioi Uearsl(oitcmpo raslojavanjascljaltva nije bio svagdjejcdnak; u krajevima nastabid je sporiji, ponegdje dak. znJtno, nego na teritoriju gdje su poorecenog' "i."i-"*t''lal:.kit"-;;;;di;a Ta je razlika -nas.tala Madari dinili naiveii dio stanovniSrva. .u Prvom reclu zbog nepovoljnog poloLaja nemadarskihnaroda, koji.je nagodbomsankcronrranI uevriti."";. "ii. o t6-. ul Kitus, Grundlasen,n' dj', 159-160 i d' Ei;;.-i;;biit;
34
TABELA 5. STRUKTURAPRIVATNOG POLJOPRIVREDNOGPOSJEDAU BANSKOJ HRVATSKOJ r uzoJ UGARSKOJ18es.(U POSTOTKU).?1
Kategorija zemljoposjeda (u jutrima)
Udio u broju privatnih zemljoposjeda
Udio u fondu obradive zemlje privatnih zemljoposjednika
Flrvatska
Hrvatska
rska
Ispod I jutra
13,2
Ispod 5 jutara
44,2 47,3
53,6 35,3
Od 100 do 1000 jutara
8,2 ^.''
10,1 0'8
Preko 1000 jutara
0,1
Od 5 do 20 jutara Od 20 do 100 jutara
Ukupno
1oo,o |
rska 016
6)
100,0
8,5
5,8
47,5 512
23,6 22,9 15,4
22,5
32,3
22,3
100,0
LARVA
?t Postocisu bili preuzeti bilo izvedeni iz poda'takau USG 1900, Budimpel:.a 1902, 68. ?2USG 1900, 68..i HSG I,..1905, 326..Svi podaci iz tih izvora se potpuno ne slaZu, ali su razliketako male da ih se smije zanemariti, 5)
?!;'l,ni;;:r*ii ;Jn',.g1fi:ilff"lliliii"tl}:n uloga' rt i d';' (v"M' brois' x-'-"-l'i#.',:.buii:Ii-Ti#. nito a njezinup'"P;8;?1';;;;i;';"-d* 7a Prema Podacima u USG 1899' 68'
36
brojne s pravom glasa koji Zive na selu Tu je moguinost burZoaskaopozicija up na izborima 1897,o demuie jo3 biti rije
t t ;" it to"i"i ekonomsko-iociil;i;;".-i.I; nitih obilieZ ia stania;i;;" "tnovih poli.tidkihstruja,tako su poiavu godina tlo za stvorio ialninzioi'9O-ih ',no.ioin|'i" promlene rr u cielini?rivrid6YtffitvYi)fiRE-Hrvatske znaklnrrc pozltrvne nromiene
L u posti$ilufn.lThovr u d to arlrm r r r l l r l J l ? L l t ' ' Da f , e t e n q eencrle ncrle a D O S I l l e I y U U"''.'"iti."'"" . Modeile O m O g U C U e da^se PUrLrSuut ujurvYr !d.[jifqoO. "utrolitiO a S e -te
iu n6siocimorali
ffi6=tie];iia-i-Eufiti-dloita
vremena,a i tada su
zbog opisanih determinanata op(eg stanja mogli radunati s nedovoljno snaZnom socijalno-politidkom pozadinom.
?5M. Gross,GenezaFrankove stranke, 1-6 i d. ?6Od 1900.do 1910.udio polioprivrednogstanovniltvau ekonomsko-socijalnoj strukturi banUdio stanovni5tvaBanovinc koje ske Hrvatske smaniio te zi 3',2oloa u Ugarskoi za 4,7010. iivi od rudarstva,'obrta, industrije, trgovine, krcdita i promcta raste u,istom razdoblju. od ll,lolo na 13,4olo'a u Ugarskoj d"btt.itko bile, od 2O,7blona !5t1019' ako se uzme u obzir t^ilik" portoi"ka (usp.H*SGI,'1905, 89, II, 1906-10, 61 i USG 1913,Budimpelta 1915,27)' Medutim,porast je u bdnosu prema startu gotovo isti. 77Dok je od 1890-1900. broj samostalnih poduzetnika .u obrtu, industriji,. t1qo.v^i1i .L
37
tl l
ry
Mlada generacijabartoaske opozicije
ncua.
Lgreb1936, 296-321. U skladu sa svoiim opiim : upulrao u analizu prilika tadalnje Hrvatske, o.novoj. generacijiburZ,oaske opozicije, malo-je
Hii, il"XL"'i : ""l:n#.r'd'.HH 1':#i,;#:$:;
O politidkim prilikama 9O-ih godina pisala ie doiad naiiscrpniie i naibolie M. Gross (uz radove citirane u bilj. 3, uv. pogl., v. Geneza Frankove strank6, ri. ai.l, ili ie isoitivala vile nekekomponente,togkompleksa nego njegovu gidi.nu; omladio su pri iiim obiadeni periferno, ugravnomrz aspeKtanJlnova odnosa prema radntikom pokretu. ' prgblemi pravaJkepolitike 7g71-lgg7, Historiiski zbornih xy, zagI:^9t9rs,_osnovni rcb 7962,61-120 i GenezaFrankove stranke.
39
{51*-"
Pravalki
''l;ij;l'i
je olag* prilidno je zasjenio onaj dogadaj koji -svega nekoliko
t":l'll 'l1i:Y^t'^d::::1'1"?: pl;e;;il;; u,ni"g'iirBi;.t;;;cugla""om'"i :: ta vrijemeboljeje osvijetljena novije *a;a3""t.. ilt ;';ffi;"""p"Jr|ar"
"
Gross,Geneza'76-20' i d')' u t T" r".,&rr ogleda u planovima,,moden:o.LPrav-altvAs,(M' dokumentu njdzinu-oinovnom fi{7,' iz .Pr.ogfamatskom koalira""-"p*i.,ii,a oriiedloeu adrese politike'
i??.Jiit-riit",ii*^r*"#iiri-""J il'lliiiri"r*i
tada$nje-hrvatske snaga "i,a"eit'
a M. Gioss, Geneza,n. dj. 5 J. Horvat, n. dj., 306. s Isto, str. 3fi_317; F. S i 3 i i, Pregled povijesti hrvatskognaroda,Zagreb 1962,46f i dr'
40
demonstraciiakad je utvrdeno da ie u nj.ezinu aranLilanju..uzS' Radiia i J' i,log,r.t Medutim, ?^ ni!" razmar,tan.ievalniji ie .onai a.spekt F;;;t i;;;';;t;; te elasovitedemonstraiiiekoii ie odavno istaknut, ali samo u najop6enitijem vid"u, pa Cemose zato na njemu vil,e zadrLati.
rdovoljne relimom i sistemorn.
, jedinstvuopozicijeostalaje izvan.sttah' zahtiievali sudielovanieu medusobnim ., poslije s-tog oblikovanja u Naprednu ? M. Gross, Geneza,76-77. I S. Radii. Za iedinstvo hrvatske opozicije na narodnjadkom (demokratskom) i slavenskom osnovu, Hraatska misao, Zagreb 1903, g. ll, br. 2. e Isto. t0 M. Gross, Geneza,77. Pomot za i.rtve demonstracijasakupljala se i u Dalmaciji (Ostavltina S. i,,i"r;;;;'(:OStvtj, N'.ionalna i svcudililnabibliotika u Zagrcbu,R-6491, b, A. Trumbii 5 . M a z z u r i 1 7 .X I I . 1 8 9 5 ) . 11M. Gross,isto, 61.
41
omladinu, b-iti dosta bliska uobzoralima".Ta ie bliskost imala vile razloga. Krivnja zaiapidno pogorlanje stanja opozicije pala je na pravaltvo, dija t't.piijateljskakrila nisu poltivala nikakve obzire u medusobnimobradunima.U fak-
:erijalnupomoi osudenimi relegiranim studentima.Medu njima bilo je sinova imuinih roditelja, koji su svqjoj djeci mogli osigurati studij izvan Banovine,ali je bilo i dosta sinova siroma3nih roditelja koji to nisu bili u stanju.1zOsim S. Radiia naUlisu se u te5kojsituaciji Z._Berti6,M. Sarii, F. Poljak, G. KneZevii, S. Siletii, D. Fabris,J. Belovii i dr.13Odbor na delu sa S. Mazzurom sakupljaoje za njih doprinoseSirom "HivJtstJ'[ako bi im pomogao pri prtjelazu sa Zagrebadkogna iruga sveudiliUta,laa i kasnijena studiju.l5 Dok je hrvatska opozicija u Banovini bila zauzeta medusobnomborbom u tolikoj mjeri da se na minimum smanjila njezina ostala politidka djelatnost, dok su se njezini redovi topili a politidka nezainteresiranost u zemlji brzo napredovala, mlada generl:ija, LeJsrya. konstruktivne..akcije. i perspektivneorijentacije, sama se snalazi.Predvodnici su u tome dvije studentskegrupe, jedna .u lragu, druga*u.-.Zagrebul?rvq- vaihi'JV;tiiie neki sudionici dlmbniti'acije (oitiii i;lbgirani'sa Za{rebatkog sveudiliUtanastavili su st;;a-G:ltdo'b;d" dije u Grazu i Bedu). ,,Pral.ani,,se 1896. tek snalazeu novoj sredini, upijaju pohlepnoniezineutiske i studiraiu.Na niih kao otkriie dieluiu predavaniai ipisi osnivadadelkog politidkog iealilmz-i. Masaryka. IJ' nj6go"i- idejima -g?trpe'halazi bal ono 5to joj treba - i monientanui perspektivnuorijentaciju. poloZajem Hrvatske i stanjemopozicijeona je predisponiranaza usva, Opiim t- janje Masarykovemisli i djela. O utjecaju Masaryka na generaciju1895. ve(.je dosta napisano,osnovna obiljel.ja tog utjecaja uodenasu kao i njegove posljediceu politidkom razvoju hrvatskih naprednjaka.loIpak, potanko i potpuno ta tema nije obradena. IJ ovom radu takva obrada nije mogu(.a,jer ona zahtijeva specijalno,dulje istraLivanje, Zato temo se ograniditi na sumarni prikaz kvaliteta T. Masaryka, odnosno utjecaja koji je vrlio na pra5ku grupu. Osim toga, pokulat iemo, iako u skromnoj mjeri, ispraviti nedostatakdosadalnjihhistoriografskihi publicistidkih prikaza tog utlecaja,koji se premalo ili nimalo bave delkom politidkom stvarnoUiu,iako je ona, lto zaslugomMasaryka lto sama po sebi, djelovala na pralku grupu mol.dajo5 viSeod njegovih opiih ideja. U Masarvku bivUi zaerebadkistudenti naTazeuditelia velike erudiciie, -ih dvrstogi samostalnog uvjerenja,dovjekakoji okretna duha,'Sirokoginter"esa, 12 OSM, M. Rojc S. Mazzuri, Bjelovar,25. XI. 1895. 13 Isto, S. Radi6 5. Mazzuri, Bjelovar, 16. II.7896. 1a Taj potporni odbor znatnim je dijelom financirao odlazak S. Radiia u Rusiju radi nastavka studiia (OSM, S. Radii S. Mazzuri, Moskva, 10122.VII. 1896). 15 V. OSM, Odbor hrvatskih studenatau Pragu S. Mazzuri, 27.II. 1896. 16 V. V. \Wi 1 d e r, Masaryk prema nama, Jugoslaoenskaobnova- njiva, Zagreb 1920, br. 5; i o a , 1 9 2 5 , k n j .I , b r . 6 ; J s t i T . G . M a s a r i ki j u g o s l a v e n s t vJou, g o s l a o e n s lnej a D. Prohaska, Utecaj T. G. Masaryka na modernu jugoslovenskukulturu, T. G. Masaryk, zbornik, 19271,l. Esilr, Toma3 G. Masaryk, Zagreb 1930. i dr. A)
iI
n e e n :i il
c 1
ne upuiuje samo na trai.enje novog vei i sam traLi, koji teoriju povezuje sa svijetom prakse usprkos mnogobrojnim otporima na koje nailazi, udenjaka i politidara koji teZi istini makar bila skupo pla&na i neprivladna. Njegovo naglalavanjesocijalnogaktivizma, njegov k_ritidkio.dnospremaprollosti i sada3njosti, njegov pozitivizam i egzaktnost,vrle dubok i zato trajan utjecaj na tu grLtpuzagrebadkihstudenata,kao i na njihovu prinovu koja dolazi u Prag na studijekasnijih godina.17 Velik poznavalac evropske kulture u najlirem smislu rijedi, T. Masaryk uvodi pralku grupu u bogati svijet idejr Zato (.e se nPraZani* razhkovati od r podloZneiakom niemadkomkulturnom illit.rntuii prilidno oslabljen.lsNjih ie posesocijalnei politidke inanosti. Dak taciju nije bio zasluLansamo Masaryk kojoj su p?ipadali i delke sredine . l-i-c-ije elanovi te grupe sazrilevaju u centru delke politike koja se decenijima Zestokoopire njemadkoi dominaciji i u okviru de5kih zemalla i u Monarhiji uopde,koja vei'od Riegera uvida' znatenjepojave Reicha kao jakog zaled,a'i podrlke te dominacije i zato traii oslonkod protivnika Njemadke,u Francuskoj i Rusiji, jo} znatno prije nego 5to se te dvije zemlje povezujuu vojni savez.le Tu, u eclkoj, pripadnici te grupeZive dulje ili kraie vrijemeusredjakih valova uDranga..Uza sav napredakeeha njematktburloaziia delkih zemalja,tudena politidki ali neslomljena,drLi jake poziclje. I u ekonomskojaktivnosti i u poliiidLo- djelovanju ona i" oslanjan" ttroEnupozadinu - na Reich, 5to poteno u sredini delkih Nijemaca nite tada najm u Monarhiii. koie moralno. a. rnoLda i avak u t3.k"91iredini.stvara kod,pripadnjemadkojopasnosti,mnogo odredenije
'*,$:ji ::i:u" flH"3"*l1n'I i "'sigurnof!'." da se njemadkabujica i3e-manje
ne(e zaustavitina istodnim granicamaAustrije, vei da ie poku5ati apsorbirati i Hrvatsku. Medutim, ova je za. otpor bila posve nespremna.Nerazvijenoj i zavisnoi. usroZenoiagresivnimtendencijamamadarskog i talijanskog nacionalizmi,' ni"q j. piil"ti" novi, jo! jadi i'opasniii neprijaielj.Sviyesto tome t;erat (e ,Pral.ane" u akciju i u znatnoj mjeii'odrdditi njihiivu koncepciju. ' U ee3kojpralka grupa stjedene samojasnijusliku o uDranp;u"i njemadkoi'i dominaciji, sklonostza rusku i francusku kulturu i politiku, ve( i nalazi uzore politidke, ekonomskei socijalneorganizacijqondje spoznajeIto znadi privredna !' s ve6 jakim socijalistidkim snagau politidko-nacionalnoj borbi; ondje se susreCe pokretom koji se u Hrvatskoj tek pojavio. Hrvatska opozicija ocjenjuje tai 17 Poslije ove prve grupe u Prag su dolli studirati na kraie ili dulje vrijemc mladi ljudi nc i dr.), pa samo ii Banovlne i i, Dalm"acije (V. Iljadica - Grubilii, J. Smodlaka,'stcfanini "6t je i zato naprednjaltvo postalo opiehrvatska politidko-kulturna pojava. 1 8M . M a r j a n o v i i , S a v r e m e n aH r v a t s k a , B e o g r a d 7 9 7 3 , 2 7 8 . 10 E. B i r k e, Frankreich und Ostmittcleuropa, Beitriige zur Politih- und Geistesgescbichte, 7960, 283, 286. Ostmitteleuropa in Vergangenheit und Gegenwart, 6, Kciln-Graz 20 A. Chdradame, L'Europe et la Question d'Autriche au seuil du XXe silcle, Pariz 1901, 43-46 i d.
43
:ruktivni import.2l Masarvk udi mlade udrostburZoaskeideologiji.Kao izrazit opravdava pojavu socijal-demokracije, teor.tskuosiovu.2eGrupa mladih pre,.je.impresioniravei jaki, dobro orga:ijalista.
potenciia.podskivaniudistepolitike sot 'temelii'te oriientaciie,niezini klasna os podmladak hrrratske'burZoaskeopozici iazmii,ljaju, vei prihvaiaju te poglede vrijednosti. lJz realizam i demokratizamMasar
reforme.
i to lto su dotad radikalni Mladodesiu misom s Badenijem,Polaze(i Putem ( drZavnogprla. 1,uau3"lide$kipolitidki Zivot prulao je bivlim zagrebadkimstudentimai r"r"iiiry"".;" Oni su stigli u eelku u vrijeme kad ondje nidu drug" t" "'. tl V. M. Gross, Socijalna demokracija prema nacionalnom pitanju, 2-4' 22 Iako u svom velikom dielu o marksizmu pobija sve,nieg-ove osnovne postavke,.Ma.sa5Yk tv,rdi u dctet(tnostl broJnln.socrlarda sociializam ima snalnu podlogu u rasprostranjenoj biiedi masa, dcs Marxismus, Bed 1899, G r u n d l a g c n p l i r m " i t ' i r . r t ? ' ;th;;;;;; ioi" ""a'soziologischcn
58e). 23Masaryk,n. dj., 495,582i d.
2a lJzdiLuti protestantizam iznad katolicizma, Masaryk je u,prvom nalao i z v o r e s v i h m o d e r n i h pa dak i marksizma ideia: konsritucionalizma, parlamcntarizma, nacionalizma, dcmokrattzma, (Misaryk, 470-472).
44
zradenimekonomsko-socijalnim prograbilo ni govora.z5Velikim dijelom to su
jama ve( i da dijelom vidi njihovu rea N1 pralku grupu djelovao je jol jedan vai.an moment. U eelkoj, gdje je njemaiko-slavenskiantagonizambio najizrazitil'i u. cijeloj Monarhiji,,ide.ia slapoKrera Jenjena.r o)ava pangermansl-(og jedinstva.Zato je delka politika osudie, pa i Hrva:ta i Srba.z7U toj sredini 'psko raspoloLenjekod moglo "PraZana" :no prevladali nepomirliivi hrvatski nacronalrzam.u tom Je .H.lavaeeku v;erojarnopomagaoS. Radii, koji je bio u iivom kontaktu s grupom u Pragr:, a'politidki je" tada blizak',obzora5t-run, dugotrajnom,iako ne i posvedosljednompoborniku hrvatsko-srpske sloge. ideja,koja trajekroz cijelu 1896.pra5ka 'oju novu sa starom sredinom,da izrazi ,r;om onih politidkih pogleda i prakse 'ako se na podetku 1897. rodila prailr-a 'i organ je obuzetjednom "mladih" bio Srba u Monarhiji ugroZen je ozbiljnije ri, kulturni i politidhi orgarizam tako je tno jadim protivnicima. Za takvo stanje u potpunoj neadekvatnostinezavisne
lf;i,,ii*'r,H":T!:r":'::;::x e: metanjem, zarobljene svojim opr;"r,"*J 1"iJ#'"1#:yi'2B3;"r'"?lt"r'it1lo1i,i; ni o ispravnom formiranju mladih; umjestoda kod njih razvijaju samostalnost, aktivnost i kritidki duh, uvlade ih u stranadkasuparniltva, kao da su ona presudnaza Livot zemlje.3oDok se u Evropi ulazi u socijalna pitanja i ona se
25 Medu delkim strankama, nastalim na kraju XIX. sr., narodni socijalisti isticali su sc vrlo ' opselnim ekonomsko-socijalnimprogramom (v. Z. T-o b o I k a, potiticki dejiny deskoslovinsk6ho n4roda od r. 1848 aI db d-ne5nidoby, sv. III, d. II, Prag 1936, 127-1'28i. S. Radii, najistaknutija lidnost omladihu, odrZavao je potkraj 9r!-ih godina"vrlo tijesne rr.r. bo$ s tostrankom. 20 Takve su bile narodno-katolidka stranka u Moravskoi i u Ce3koi i delka krliansko-sociialna stranka (Tobolka, n. dj., 103-111). 27 M. Gross, Geneza, 53. Ce5ka javnost ipak n odnosa.Starodelkaltampa bila ie skloniia hrv nonr orsanu Ndrodni /jitr destoprcdbaiivali sukobeia Srbima. Mcdu Mladodcsimaisticali s, i J. Hoiica, koji su i u stranadkoj Stampi i dru -sipskim odnorirnr (v. Srbobran'27. IfI/8. lV, IV/l. V. 1901 i d, Obzor 8. VIII. 1899, 13. I. 1900.i d.). 28 V. D. Prohaska, Utecaj Masaryka, n. dj., 108. 2e Sto hoiemo, Hroatska misao,Prag 7897,br. 1. 3o Isto.
45
pokuSavaju ruzrijeliti, u Hrvatsko j, koja je kao zaostala agrarna zenlja opteieiena t"'Eki- pioblemima, niSta i" .t'tottt smislu ne poduzima'3lRadnidko je iskljudivo ima koja se, ko.1a se,.rako socijal-demokraciji, pitanje prepuSteno iskljudivo mladoj mladoj socijal-demokraci.;r, ult6no je -iako rma tnisao Hrvatska wtsao pozitivnih obluez|a, Itetna.e2 Iaraatstect Rao razorna Ii stetna."' obiljel.ja, nepada napada kao closta pozrtrvnrh dosta obara ie na historicizam u politici Hrvata i Srba, na njihovu nesposobnost
da se od pro5losti okrenu ro-r,t.-"nosti. Zato list odbacuje hrvatsko drlavno. Hrvatsko drL.avno losa hrvat , :.-*.-""**'
Prvo gl
gg^lP-"oI*4oJ!
y-e(."l, -z+gsier.jq
valnth raz-
jalo je da se ne zadrLi samo u sferi kritike,
pokula naii sredstvazi njihovo zadov mogli biti naroditi, jer su pripadnici te g stvarnost Hrvatske, a i naobrazbaim jr se i nisu usudili jate zahvatiti veii dic bitnu - kulturna sfera dobila je znatn nomska i socijalna. U njezinoj obradi o$troi i opravdanoikritici opiu kulturnr -jen6 .r Skoltt-,rr,posebnou vilern, pledirao za pudko obrazovanje.sa Lladinskilist, vehementani ambiciozan, ronstrukciji,desto.sekretao.po novr;.ini :$o s uZfoclma, vtse Je potlcao analrzu r niu sam upu$iao.R[i i-po opiim kon-a suradnici lista bili s:u zi hrvatsku lodu3e posudivali metode a tels& i zare i socijalneliterature, ali su se bavili i publicistikau Hrvatskoj posveiivala ost smetalada budu dublji i konkretniji, gurajuf ih iz ustaljenih kolotedina.lJ t za sebe,oni su ih otkrivali drugima
negoli je stvaraladkiprimjenjivali, koji vima i nedovoljnoosnovanepostavke u vidljive: umjesto velikih, momentano 'vi plan hrvatske i srpskepolitike ono ,, Lilavu obranu nacionalnogopstanka. nudio ono Ito je politici u Hrvatskoj 31 S. Korporii, O indolenciji i pesimiz-muu hrvatskoj mladeLi, Hraatska misao, Png 1897, br.1. 32 Politidke biljelke, isto. 33 Da se razumijemo, isto. 34 Ivanov (M. Delman), O hrvatskim kulturnim prilikama, isto.
46
ostvantl. roslue Mrletrceve proslave dvii dvije skupinenove.potitidkegeneracije, jedna ;;rlj:li,^" hrvaf,ska a ^Yil.:{:::, drusa srpski,l'?_']u-"g g4fq_L.Hjg,q -iJl;;*##;:=r+'#sil+'r "r' rzlazi sredinom sliiedeie godine. eodine. Izllaji Iz|aiit ga u ,, ii-" ",
j?J;""J*g""Jr"5.nmiHii# h,";t;t;-i,*,ffi ;;;"{fi',kilTr'ff ti:'j*fKako dspietififi;&iii L. 19'ned9
1fi-v?'stranke.
M;;;";;-'",iJJi"'r:j;?;iii
35 Narodna misao, Zagreb 1997,l.
47
raditi. . dlanak S' Radi{a, Hrvatski idcali' Hraatska
Priti,li;"'*,i:"r'lom ilu";1T*:"i;,1; -Radkog o narodu, ali na takav nadin da je odigledno da ih 10 Isro, 148. Autor izlaze poglede usvala. I S. Pribi6evii, Misao vodilja' 65' a2 Isto, 56; I. Lorkovii, Radki, 122, 192-195'
48
Politidki autoritetikoii se iavliaiu Osten. ni u onoj maloj nijeri k^o'"|^ vocleuobzora$a.., dakle one strankedi
I
' fio3e-heTffiFI?Vd'fSRb:"Kao i umladi", N skenacionalne svijestii postanaksukob lazi J
Gcneza politikc
Dnovog kursa.
49
Takvim pristupom odnosu hrvatske i srpske politike prem? vladajuiim elementimaMbnarhije nekoliko se suradnika almanaha.pribliZilo ispravnom shvaianju o specifidnostinacionalnogpitanja [uZnih Slavenau Austro-LJgarskoj (ukliuduiuii i Bosnu i Hercegovinu).Njihova nacionalnasvijest radala se i razi'ilaia ptilikama kada je of,likovinle'njihovih nacionalnih-sfera,stupanj unu" jedinstva tih sfera, donekle i njihovo razgranttavanjea jo5 viSe povetri5njeg zivaijJ 5visilo umnogome'o tudim, vladaluiim nlcijama Monarhije. To.-ba5.i ,tu^ri povoljan tt"i z^ politiku 'dirnide'et impera<<,kojoj se deito-pripisuje, pretjerano znatenje. Jugoilavenski narodi pod Zezlom Habsburga, bilo zbog i namernutih zaprekaod tudinskih dinilaca,bilo zbog vlastite nezrelosti,nisu tada \ b.ili sposobni ia jale i stalnije dodire, ni spontane ni namjerne.,Niihov9-politei.nje iIi zasebnimputovima, nerijetko.uvjerene{a s-vojelidke-snage.nastupaju barem dio njih mo[u'ostvariti Jtjecanjempovjerenia tudinskih vladajuiih_faktora u Monirhiji. To uvjerenje t ile bilo uvij6k jednake jadine, ponekad bi se gubilo, ali se zatim opet obnavljalo. Sredinom 90-ih godina Pa sve do 1903. 5no r. ne jednom isp6ljava, sad'u hrvatskoj sad u srfskoi p6litici. Vladajuie faktore se-ookulava-pridobitiisticaniemloialnosti i privrlenosti prema Moie ;d ispunjJnja hrvatsf,ih ili sipSKih"iahtleua il-ini"iaii"da Jarhjji "jil- korrstl, odnosno upozora]r'arh se na nelolalnost suParnrKa;I(aqllmatr vellke kalnije metode bile su za burLoaskavodstva politidkih_snaga Flrvata.i Srba neprivladne ne samo zato jer je njihova primiena m,ogla izazvati za interese krigova, a molda i niZih naiionalnih burtoaziia.posubnu r"ik.iiu "lad"iuiih dibi se lrive isplatile s obzirom sloieva.veCi stoea5to^ie-bilomalo izeleda na'velik nerazmi"ersnagapodredenih,iascjepkanih Jugoslavenai njihovih nacionalnih protivnika. Poviemenim ispoljavanjem blagonaklonosti pre-ma-teLnjama Hriata ili Srba i manjim ustuicima vlidajuii Lrugovi po*repljiv.ali su 'primjenu ^tluso6noneradikalnih metoda, razlidiiih oportunizama,Sirili iluzije i jadali menepovjerenje, pa i mrZnju jugoslavenskihnaroda, odnosno Htvata . i Srba.
liranja na moine. Brojni ostali odgovori-pisma ugle marne izjave odobravanja temeljne n vode uobzora3ao- 5. Mazzura. T. S
ni nelto veii i iscrpniji odgovor stvarn S. Mazzure, jer je u njemu hrvatsko-srp niio, I prijedloga o njegovu uklanjan {g IJ svom odgovoru S. Mazzura nije ni pokulavao naii poliddko rjeS,enjespora, veC je s.qm.o "da izrazio misao bi literarno poveiivanje bilo blagotvorno za hrvatsko-srpskeodnose, ali ie odmah dodao da je prerano za konkretan prijedlog (isto' 335).
50
o HrvSjim.ai Srbimakao jedno.mnarodu,ali eg9?"*9 z!9!:i1se za shvaCanje ;e-ryrhovsukoboko metlusobnihrazgranitenjaproglasioposveprirodnim.so
v
formalnojoI:uvijgkreiiZ ihi alr se u
koie su prethodile antimad \..* 1rr
prilikom
{'\,{r-.*.&iry=F-rf +':\-{i\q/
nana >oDzorasl< ne neglraru lnana negrran Jugosla]/enskuldeJu, nju: rju: malo malo obaziru, obazjru, 5rc 5rc je bilo bilo osobito osobito vidljivo vidljivo u
e, kojg je u tadalnjim hrvatsko+rpskim.odnosirna imalo presuclnoEjffiT-Simpromatidno je da njima naibliLa stranka izvan Banovine - dalmatinska Narodna stranka .- sudjelujeu almanahu sa svegadva odg@( iL. Zore). se u almanahu iavliaiu samo odsovorom F. Potodniaka.lidL>Domovina5i.i nosrr KoJaEaoarma znacalnv ulogu u matlcl Stranke ptava, ah ce se uskoro lz nje povudi._Dalmaqinski se pravaSiC-_'tN4gSd4oj misli" uopCene poiavliuiu. ,. rr I ffi:-*-+'-':1-"'*-i:Eatu.--T*nF-4*.(r{dig,rD*.-: u armananu su oosra DroJnaprsma srltalA_pq444ra, uglavnom onlh rz
bice njezinoj glavnoj snazi -, protumacrtl .neqqvj mole se protumaditi moze -n€povler menutoskursa u hr
l+"o.L'*r*+Ei.
a
su gruF[ olio
"\21e61tt. i.-Tit'Arzaliidomoviii65i( .srpgbisamosralci, vjerojatno,_ drugadjje.p!reagirali,j"r ry porkraj.,l896.s ovima'kooperiraliu siboru prilikom podnolenja nekolikovaZnihprijedloga.s2
Apstinencija vedinevoda udornovinalaui.srpshih samosralaca, kao i nadin odavali su da se u bliskoi romJena Yne oPozlcrone no da se susretnu o jedinstvu Hrvatp i oav Jan
rvrequf,rm,nrvarsKa r srpsKa opozlclla tmale.s-u.Jos-prev$e razloga, stv izmiSljenih, da se ne povedu za primjer'om dijela obrazovane omladine u oba naroda. Almanah uNarodna misaoo nije oznadio podetak perioda m Isto, 333, 51 Provokacije i demonstracije,Obzor, 15. X. 1395; Osvrr na kraljevske dane, isto, 18. X. 1895. u' .Vgd" srpskih samostal.aca-P.. Jovanovii potpisao je prijedloge pravalke saborske opoziciie u_kojima se zahtijevalo da_vlada-poduzmeniz mjera-u iillir sanlrairjatelke privredne situacije Hrvatskog primorja (v. HS 1892-97, sv. V, 34f8-3419).
5l
1895.kad ie negiralo,tako i 1896.kad je zapodelo Kako u demonstraciii vr5ilgj,e"plitisakna konstruktivnodjelovanj.,jezglq-"-epp-otirlikeeepsfaqiig po,tnvao..nJeztnrm mtsle da s9 i7ja9ye.Sto stara_vgds$ra-opazteiqnih-stranaka a"'ffip.jii."t'drugedajeslijedeipodrZeili-pokalu.bdbojni konzervativizam. oa ie time indirektno
i intenzivno a da bi te dviie orava$ke stranke ori-
stale na medusobnu doii samo do-povezivanja uirbzora$a"i udomovina3au.ZLpravo'tt"rtarrflo se -i;thfo tamo gdje se'11t95.
ila-H uJeolnJene
lcrre.u llstu
Jlu
tajniStvo.sab6rskog sab6rskogfklubi is 3 dqgkoqai.i-tajniStvo je Potolnjah odmih razvija novefoglede.
1 J. Horvat, Politilka povijest, 321. Autor pripisuie zaslugeza srvaranie koaliciie Obzoru i omladimao koji u njemu ugostujun svojim tlancima. Medutim, nemaiu nikakvu "mladi* io$ naroditu ulogu, veii dio njihovih najvalnijih predstavnika tada uopie ne livi u Banovini. t F. Potolnjak, oNarodna misaoo, Obzor, 24. X. 1927. t Isto. Autor tvrdi da je preuzeo uredniStvo Hroatske d.omooine3. VIII. 1896, Medutim. u 1om je. listg od 4..VIII. do 27. X. 1896. oznaden A. Harambalii kao urednik, a tek otada Potodniak. I oo opiem tonu oFJrvatske domovine., koji se znatnije mijenja telr loslije drugog datumi, moZd se iakljuditi da se Pototnj"f pn oauran1u. ""bunto
53
ve( i za prevlaZalai.e se ne samo za slol.an rad ,robzora$a"i udornovina$ana davanie hrvatsko-srpskosspora. dakle. io5 priie poiave Hraatske .misIi^i "Na-
;-no: f Eaaj gbf ; u povoLl -6 -f gA*fi gfi ,ii i zih ii lerr';-poutili" ruda';ffi "i. ve" " sti pogledi kontiiuiranu i efikasnl aktivnost.oNjegovi ment, organrzLranlJ,
iinom identidni s onima koje ie ruzvijati mladi naraltaj buri.oaske opozicije, 5to ih uskoro zbllLuje, to lak5e jer im ni razlike u godinamanisu velike. Vodstvo udomovinala" ostaje strano veiini njegovih pogleda, ali im se odmah ne suprotstavlja. No to neie dugo potra.jati. Njegovim razlazom sa strankom kojoj je pripadao Ceubrzo izgubiti jedino uporilte u vodstvu ndomovinalan, "mladi" pa ie im preostati kao izvjesni oslon samo "obzora5i". Uskoro nakon formiranja opozicionakoalicija ulazi u izbornu kampanju. Raspodjeljujuse izborni kotari u-tojinrrse-"kandidiraiu iini predstavnici-jedne ili druge stranke koji imaju vile izgleda za uspjeh. U kotarima koji su veiinom srpski koaliranaopoziciia niie ni poku3alapostaviti svoie handidfle. Ona niie ed-f6iFil; [ao'"diCtiu pr^uai;i, ali je njezin doprinos"irklanjanju suparni5tva rien na sporadidnenapise u stranadkoj regoli u Obzoru, i opisanim udjelom u 9vals...u- pr ay.q.usla.bI-euia, ly-vgf-qk g srp > posluiiti kao osnova za njegovo uklaa politidka suradnja.Do nje je doSlona -srpskoesuparniStvadielovao ie i prin
il ffi 'rffi4#F*9::#**-i;"ilffi ^
1
.---4"--**.
l\-
..{.,
.^...i
SrpsKe stranke. vtro.fzaYanle sporazum
' Iako se nije radilo samo o primjeru :dan rezultat - prvi put u Carevinsko talijana{a, njegov je utjecaj mogao u >ri jer je ondje obostrano nepovjerenje iek veliko. Ipak je to za;tiijeomoguiilo e skromne energije orijentira u pravcu pobiedukakvu postigao 1892, kakvu je 7892, bornu pobjedu bornu ie postigao rm borbom protiv srpske opozicije kao rczultati u saniranju hrvatsko-srpskih u borbi protiv reLima u brojnim izborvom. Zbog istog razloga ni srpska opoj kampanji. Ni to skromno pobolj5anje
l i: [i;i];",ii:'f ij::H:il'j';i:]111?b#ii
5 V. dlanke Parlamentarna skupina slovensko-hrvatska,uvodnik, Hroatska domovina,30. XI. 1896; Proralunska debata,uvo-dnik,isto,9. XII.1896; F. FolnegoviCu proradunskojdebati, uvodnik, isto, 16. XII. 1896. i d. G Nasilje, uvodnik, Hroatska domortina,5. XI. 1896' 7 Obzor, 16, II,22, III. 1897; Hroatska d'omoaina,17. ll. 1897.
54
hrvatsko-,srpskihodnosa koaliranoy' opo.ziciji nije narodito pomoglo. Ona nije
1" tt"5il"'dio fi"ge n" p"ti- [
moslapotpu.'oistoriiiiii;; i;;ii'";'"k"fi;ii;
ranie iibo?noi propaeandi udistihu.s Kako bi privukla 5to vi$e izbornika i \ istupaiuii protiv osjetaje,istupajuii vierike osieiaie, noi mjeri upotriiebila i vjerike mieri upotrijebila birita. ona ona Je ie u f izda5"oi Dffaca, koji su u koji.su koji liberala, liberala, madars..[i! madarskih rranke kao-istomiSlienika kao-istomiSljenika lnaf-gt-hi!.,!ib91"1"t, kao-istomiSljenika Khuenai Narodne stranke $I_ugla-.r-N":gdl.g. t.
v
.
i;E;trfij--r;tciiu'skimifi cludotrainiotpor'opoziciirii-iiiiudili zikoh o'civilnom izborne U slrldaiuizborqe Jmedukoniesionllnim-odnosima.e medukonfesionilnim odnosima.eU--"slgiaiu biaku i zakonske zakonskeodredbe odredbeo blaku nnhiprle ie koalirana oooziciia.u Hivilsl HlviftT6i6Fil6iil* ce.se uDrzo .nrvaf,sKo; opozicija, plfi.a" Lhrrenowaca poblede Koallrana oPozLcLta, opominjala je oPomln;ala khuenovaca,.r.r"*i"i"l" khuenoyaca, Je
rkakvo. ongrnalno originahidotknc.e o ffi.: x{a|uleg-Pg,yE+yeeigJisrs-L-pg$lk Jil" bilo nikafivo. WqF gd)e ta osoDlto clolazrosuL,lLo a f,enqenclla teno€ncuaQQrazr tendencua Austrrjl, gole to vec rmala uzor u .t\usf,rlll, "
ona on*Jg zL zlclle. zLcr)e, rc
vinsko viie;.eJl?"p.g"delliu1897.11 redu
stTnbffiiSTfffiE"affif tpksku vodstvokoalicijemogloje radunatina odludnu je to bilo vaLno, podtifg;npt*^o,g*d+elsftl9ACu saborskin*izheripgl..Koliko proiilazi iz ve( istaknutiluloge klera u politiikom Zrvotu;aemlig. .
iji, odriani
'"1j";; t';mT;mmi;amiffi;ffi#)f Naporast
dva mjeJecaprije onih u Hrvatskoj. Slavenske stranke nisu postigie takve uspjeheda bf se koalirana opozicija mogla odu5eviti i povjerovati u brzi slom dualizma,koji bi, dakako, izmijenio i poloZaj Flrvatske.l2 U Trstu i Istri pozicije, usPjesl uspjesi su Hrvati i Slovenci nisu uspjeli zadrLati stare parlamentarne Parlamentarne Pozrq)e, i i Srbi su u Carevinskomviieiu stekli bili manji od poraz*.nHtXai [email protected]++
tu'
-d6'
-s
'"
'
*
i"
ukupno 29 mindata, dime'nizuffir;3ito-FireinaSili-5te:fiffitfiir5rfr"o'i;rftTb opo2iiii6.t?-AliTFiffiffiti uspiehMladodeha,koji su sa 62 mandatapostali najbroinija stt"nk?-ti tOfi"'CijtinTaogotbvd isliljdlivi predstavnici'di3kog gradan-
swa, obeiavao stvaranje jake, pr eteLnoslavenskeparlamentaqqe*ugine-.sas---q*Y: ljene od Mladodeha,jugoslavenskezastupnidkegrupe.i_veieg-ili manjeg dijela jo5 uvijek snaine i utjecajne austrijske aristokracije. Do takve je koalicije 8 Proqlas i rad distih, Obzor, ll, Y. 1897. U dlanku se razotkrivaju ,frankovci" kao pomaeadi ieZima. Odmah'posliie izbora u novom se saboru u viSe navrata govorilo o Zestokoj 6orbi koaliciie i udisti-h"u protekloi izbornoi kampanii (HS 1897-1902, sv. I, d. I,94,,257, 263-264\. Napadadi su bili T. Frank i M. Siardev-i6,jedini zastupnici koji su pripadali Cistoj stranci piava, dok koalicija iiie htjela da o tome u saboru raspravlja' 0 V. M. Gross, Geneza Frankove stranke, n. dj.' 14' 1oNa obranu viere,Obzor,30. III. 1897; Budimo na distu,isto, 2' IV. 1897.i d.; Vjerski monaglaSavalisamo oobzora5i" vei i "domovinaIi". Jedan od njiment nisu u izb6rnoj kampanii -Tu5k-an pozvao je u izbornom apelu birale u borbu zq b9ga.-1 hovih naiueledniiih votla'G. Hrvatsku (Obror,8. V. 1897), Religiirzna noia javila se i u izbornom proglasu cijele koalicije (isto, 4. Y. 1897). tr Y, Obzor, 26. I. 7897. lt Rezultate izbora za Carevinsko vijete 1897. v. u H. Hantsch, GeschichteOsterreichs 1648-1918,Graz-Bed-Kijln 1953,468. 13Do izbora 1897. Trst je slao u Carevinsko vijeie tri talijanska i jednog slovenskog.zastupnika a Istra dva taliianska i dva hrvatska zastupnika. Ovi'su izbori u obje zone ojadali talijansko predstavniStvo.Njemu je pripalo svih 5 mandata Trsta i 3 od 5 mandata Istre u Carevinskom vije6't (Obzor,10, 11, 16, 24. III. 1897). 1r Od tih 29 zasrvpnika ll-orica su bili Hrvaci, dvojica Srbi a ostali Slovenci. Dok su na iueu TadranaudruZini Hrvati i Srbi uspieli spriiediti da itko drugi osim njihovih predstavnika ud'ei Carevinsko vijede, na sjeveru su-udruiini Hrvati i Slovenli dospjeli rezultatima izbora u jol gori pololaj nego 5cosu ga imali ranije'
55
j ene-u"rn-utm$ni"oj" 3filfdu vanjsl.toj Pgltjlct pro.m a .ry$.4"a gltJi"i 1_o"1" "+ ry91{a!i u van;sko1 jgp*hi*uintl;il";-rtiibnici kao saveinicieMladod.h"sada-mogliiiH;"ti a. TV\gv politidki t".r"gi; .{upptijt beremdiiela-svojih,zahtlex is-aswa1esi.Fmorao le povoltno dlelovatr na hrvatsKu oPozlcuu u vnJeme njezlnrn rzDornln
Postavepotrebe momenta,u Prvom redu unapredenieprivrede.le Nadblna opozir ustirpi mj6st6E-oibaiibjdefenzivi i kon-
pozadini.
ji'n '?',Yi J' *#:::"''"?:T:?tt'h:*;
15 Piehled leskoslovenskfch,dEjin, n. di', 662.
17 ledan od madaronskih voda A. Egersdorfer osudio je opoziciju jer je fanatiziranjem masa vrl"ila pritisak na izbornike. Tulkan ga je prekinuo povikom "Pa i treba da je tako!. (HS' isto, 128). 18 F. Vrbanii ie tvrdio u saboru da ie pobiiedio dobrim dijelom ba! zahvaljujuii glasovima biranih izbornika: od 178 glasova za-njEgovu kandidaturu u izbornom okrugu Novigrad 74 iu orioadala biranim izborn'icima(HS 1891-1902, sv. II, d. l, 357). Khuen je, naravno, opo,rrei.tnio va|nost biranih izborniki kao izraza Sirokog politidkog raspololenja, ali je morao priznati da oni veiinom pristaju uz opoziciju (isto, 367). r0 U izbornom proglasu koalirane opozicije objavljivalo se da ie ona obiti dulna da osobitu painju posveti iinincilalnim i ekon6mskim pitanjima. . .. (HS 7897-1902, sv. I, d. lI, 656; Obzor, 4. Y. 1897). 20 U dlanku ''Narodne novine' i mladolelki zastupnicin istile se da vodeia telka stranka znide-iizlikovati idealnu od aktualne politike, da-je patriotska, ali tealna (Qbzor,9. IV. 1897). tl U ,Narodnoi mislin svi su autori, predstavnici mlade generacije,zastupali ideju narodnog Drava.a Lorkovii, Pribiievii i narodito Dimovii podvrgli su oltroj kritici historiisko, drZavno ^pravo, odbacujuii-ga kao zastarieloi politidki ltetno, (str. 54,68,79-82' 148,227-237).
56
je,.za3iii9,,uhrvatbkoog.g_zicj Svi ti momenti- qdruZiv-1pj e v.eii4e",hrvatske upetrebuvjeie u potititke snih", djelovinje izbora ?? 9ar-9 '
.
Koaltlckot t ici -- uvtetovalr uvjeiovi Ii su. su lzbornr iib orni uspteh oj iak taktlcl g',pJph_hqelit L.ge-.1p-9 ! glk
a'a*
El?*4.'raejj{.e*
.
'
.
r
.
t
r '.ll' '\ \++* *' ' . l a r a ; e li al F ! - *+ i ; t i l F
B'-*
-" '
pfltrsl{u, zavlsnostl pritisku, vellKog oLJeIa vellKog lzDornog, zavlsnostl velikif*dijelt*rzbornog zavisnosti oLJeIa lzDornog, vladlnu rnu prrtrslru, rAg$*gpqZiciig.UifikT5*iltdinn USPTKOS rcAS-A,pQZlSUgr iiiela i slabbsii domaie burLoaziie koaliciia ie osvoiila 26 od 88 saborskih i K{jehol}.i;"tp6tiiiA: Kdiiehod;"tp6tiiiA: z"stuptrikilTffiffil iandata.zz Zaiedno.s iandata;zz Zajedno s d1a dva z"stup"ikilTffiffil bi;#ga ]iiJ."g" .i.
odbiia mandati. Ipak je sg-borskaveCina,sastavljena valjanosti-rij"tfd?? istrage o sluib.efe Sestgqf;e "verifikacijr.r /as.tu"p.nili"Ti"icirala irUoii"kd;" iu ii"bii"' pojedi""dnom obradom izborniki onemoguiiti ponovni uspjehopozicionalaca,barem u nekim izbornim kotarima.2sTo ioj ie"ugla-"n.q,.t"e. i uspielo te su na naknadnim izborima povratila mandate svega dvojica od ..;:.--
'ir"@6p,i
..
'.,
t
.r
f"-"
-.-.--s*s.,
,
.
or
neverll lclranln."
Za razumijevanjeopieg politidkog stanja u banskoj Hrvatskoj, a dijelom i onih uvjeta koji odreduju dalji politidki razvoj, vrlo je korisna analiza izbor-
,trebti rirjesnih vlasti zatas razglasete da se s njima vpozna Siroka javnost. U gradovima grupe opozicionalacapredvodene iskusnijim politidarima bile su spremneda tral.e hitnu intervenciju vlade ili iupanijskih organa protiv samovoljekotarskih i opCinskihdinovnika te time stvore neprilike i jednima i drugima.26Pa ipak su u sva tri izborna okruga Zagrebai dva izborna okruga Osijeka,u VaraZdinu,Zemunv, Virovitici, Mitrovici, Vinkovcima, Karlovcima, Novskoj, Vukovaru, Bjelovaru, Petrinji i Novoj GradiSki-pobiiedilivladini kandidati, a ,samou.Karloycu*"Sisku"-Brodu,..Kopriv: U ponovljenim izborima koalinici i KriZevElmaEiffiaii su op'iizicionplci.z7 -.'ifsiev.*.,t.*v+'?'F'..$)d!
!-
.
r
.
o'
yr
t.
.
.
I
22 Horvat, n.dj.,321, Autor navodi da je koalicija dobila 25 mandata. Medutim, tom se 'io3 J. bro'iu mole iodad iedan mandat, jer je u i.borno- kotaru Sv. lvan Zabno, gdje je izbor bio'odgoden, konadno pobijedio l. Zahar, takoder kandidat koalicije. Autor grijeli tvrdeii da ie oonilteno 10 mandata opoziciie. ZaDravo. verifikaciia ie odbiiena Sestoriciizabranih kanditaia koaliciie: F. Vrbaniiu, I. Ruliiu, J. Pasariiu, I. Brli6u, Dj. Bedekoviiu i F. Rancingeru (HS 1897-1902, sv. I, d. l, 496-498). 23 Vrbanii i Rulii govorili su u saboru o pripremama organa vlasti za nove izbore u kotarima dijim je zastupnicimabio poni3ten mandat (HS, isto, 152, l7l, 323). 2aIJ sabor su se vratili samo Vrbanii i Bedekovii. 25 Npr. YaraLdin je 1897. imao 571 izbornika (Narodne novine, 22. V. 1897), tj. oko 50/o -u koiem ie tada iiviclo 11.949osoba (HSG I, 4), dok je izborni kotar standvnika srada Ivanec imao" 146 izbornika na 33.000 itanovnika (Hraatika domooina, 24.'Y. 1597), dakle svega0,40/oili oko 12 puta manje nego u Varaldinu. ro Dakako, to vrijedi donekle i za seoskeizborne kotare, koje su opozicioni vode iz Zagreba i drugih gradova'obilazili u toku izborne kampanje. Medutim, njima su lokalne vlasti desto pravil"esrietnie, pa z to, ai zbog drugih -na razloga lprostranost'izbornih kotara, slabe saobraznatn6m diielu terena koii ih ie zanimao,U takvim Zaine veze itd). nisu moeli biti priiutni uvjetima njihtive intervJncije riorale su kasniti ili se, neobavijelteni u pravi das, nisu uopie z trlt.
27 V. popis zastupnika po izbornim kotarima u HS 1897-1902, sv. I, d. I, 32-34,38.
57
rana opoTicija izgubila ,je gotovo polovicu gradskih mandata (Brod i Koprivnica2s). ja .pij9 fnoCh priv-q(i veiinu .glasadka&"tii"l*-u-,AFa.d**Burig4sk-a_og_ozici vipa._jako su ondje bila njeziia glavna upori5ta: tamo su koncentriranemase njezinih pristala, kao i renomirani politidki radnici. Veiina buri.oazijeostala je uz vladu ili je indiferentno pratil* nastojanjakoalirane opozicljeda zada reZimu 5to teZe parlamentarne udarce.zeRazlozi za takav stav veiine burtoazije proizlaze iz njezinih tadalnjih obiljei:ja, s kojima smo se vei upoznali. O."d.22-"zasrup"ika -plroziciie-lZ ih. j e-izabrane--u -psty9-ggliagltuljzb_o4b Mazzura u Klanjcu, J. Pasarii u-' h$At-t+e, npr. T. Smidiklasu Pregradi,S. Pisarovini, F. Vrbanii u Novigradu Podravskom itd., a Sestoricau izbornim kotarima t seljadkomloJiino-, u kojima je bilo iptF_iiagid gfedarilkih -neztvisnih lukodlemenata.To su bili izborni kotari Krapina, Delnice,Bakar, Selce, Samobori Dakovo.3oPa i u onim malobrojnim izbornim kotarima s vedim gradom kao srediltem u kojima je opozicijapobijedila njezin se uspjeh temeljio jte u uvelo u prvom redu na glasovima iz okolnih sela.3lBurZoasku_op_o*z-i_cjj _op_o*z_Lcjjtt.gy-919 ;-'"- -'v{^"'- '
j,e ip:.9:lJ_9."9-efjalty-.o:_p"ne. gradskayuyi'972!ia:9no te poilo,g Doslo u :a,boj".yqlay.-1_qn i pod.pri= lokalnaeopoiicioiffis od. -,y,od6;6-Brarin-rcZi-m"a-
klera
@*a:"e-dqJ"g i sit""g selja3tva,koje je imalo viSe razlogaza nezadovoljstvo s opiim stanjemi s vladoni'kao njegovim duvarom.szBurZoaskaopozicijato priie svega mjeri zboe zbog osieiaia osjehja. moralne moralne obaveze,vei prije ne(e zaboraviti. maloi mieri , u maloj zato to se poslije uspjehau izbornoj kampanji 7897. ponadala da ie u slijczastupnici u saborskqidjelatnostimorali -i'1fu.n;ti's jo5.}irom i-iadorir podr$tlali ro i ucipie u politidkom iddu. Ali ugled ko ie snaZna-u sradu. Izborni rezultati
je g-eg?i:ltg,i,iihh6trabe.ol' ib mogla om polrtlkom,
bllzom
Drtnlm rntereslma
domaieg kapitala. I jedna i druga neophodnosrza dalji rast opozicijeutjedena ra Koaliciji su od gradskih mandata ostali samo karlovadki, sisadki i krilcvatki, jer su u -bili izabrani madaroni P. Gavranii i L' Svarc (isto, sv. I, d. II' 5). Brodu i Koprivnici 20 Stampa koaliciie se neposrednoposliic izbora u Zagrcbu La.lilana pasivnost gradanstvakoja je madaronskogkandidaia dovcla-do take pobjcdc. eini sc da sc slidno drlalo i gradanstvo u Osijeku (v. Obzor, 20. V. 1897). 30 Isto kao u bilj. 27. r jc u saboru da je Banjavdie od 3a7 glasova u Sisku od 26t.glasa.svega..80(HS, 1897-1902 koji nitko od opozicijenije ni pokulao Pobiti,
l':,i'J';&'?'ITYJu.'""iX'["!,iT{'ii'r 32 Iako aj, pretelni dio seljaltva nije imao bir indirektnim pravom glasa, ipak se u nizu kra Obzora, vjerojatno nelto pretjeranim, oko 10.( festiralo u prilog opoziciji u Novigradu Podr u saboru tvrdio da se u Bosiljevu skupilo nekoli -pristale Narodne stranke (HS 1897-1902, sv. rijedko-modrulkog V. Nikoiiia, u Dubravi kod vornost one koii su slasali za kandidate Naro izbor prekinut ftr'tropr1lii.-, okupilo se oko 1O
