■ Sadržaj 8. predavanja TF za duboki tisak Povijest Princip, primjena Vrste Građa-presjek Uloga slojeva Prijenos slike- računalo-TF Elektromehaničko El kt h ičk g graviranje i j TF za tampon tisak
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ TF za duboki tisak Tiskovne i slobodne površine razlikuju se po svom GEOMETRIJSKOM POLOŽAJU. Tiskovne površine su UDUBLJENE, UDUBLJENE a slobodne površine su IZBOČENE - nalaze se u ravnini materijala od kojeg se izrađuje TF.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ Povijest - TF za duboki tisak
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
1446. g. – u Njemačkoj Ručno graviranje površine metala s oštrim predmetima – bakrorez, suha igla 1500. g. – kemijsko otapanje metala. Površina metala se zaštitila s tankim kemijski postojanim slojem (asfaltni lak ili vosak) koji se ručno uklanjao s mjesta na kojem je trebala biti slika - bakropis. bakropis Koristio se Cu, Zn, Fe, čelik
■ Primjena TF za duboki tisak Velika izdržljivost TF – velike naklade, visoka kvaliteta reprodukcija Tisak na ambalažne materijale (kartone, plastične matrijale, metalizirane podloge, aluminijske folije...), časopisa i kataloga
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ 4 tipa TF za duboki tisak 1. Autotipijska 1 - svi tiskovni elementi imaju istu dubinu. - sadrže uvijek istu količinu boje, tako da se dobiju jednotonski otisci otisci. 2. Konvencionalna - tiskovni elementi imaju jednaku površinu a različitu dubinu - na otisak se prenosi različita količina boje i dobiju se višetonski otisci. 3. Kombinirana - tiskovni elementi imaju različite površine i različite dubine - ova tehnika omogućuje izradu pravih višetonskih reprodukcija. 4. Elektrogravirna - površina i dubina tiskovnih elemenata međusobno su povezane - povećanjem površine raste dubina tiskovnih elemenata - ovom tehnikom različiti tonovi boje postižu se različitim volumenom tiskovnih elemenata.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ TF za duboki tisak (bakrotisak) – presjek Presjek TF: Čelik – osnova cilindra Temeljni j slojj Cu –lužnati postupak bakrenja (EK) Međusloj – kemijsko taloženje metala
Čelik Međusloj Temeljni sloj Cu (L) d=20-50mm Radni sloj Cu (K) d=150-180μm
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
Radni sloj Cu - kiseli postupak bakrenja (EK)
■ TF za duboki tisak – Ballardov postupak izrade Cilindar na kojem je TF građen je od osnovnog cilindra i tzv. Ballardovog plašta. Temeljni sloj - Cu se taloži lužnatim (cijanidnim) postupkom iz vod. otopine kalij-tetracijanokuprata K3Cu(CN)4. - Prevlake sporo nastaju, ali su vrlo kvalitetne zbog sitnozrnate kristalne strukture. - Postupak je ekonomski neisplativ, ekološki nepovoljan i cijanidne pare su otrovne. Međusloj – sprječava srastanje Ballardovog plašta uz osnovni cilindar. - taloži se kemijski s metalom koji je elektropozitivniji od Cu (Ag, Au, platina, Hg). - Najčešće se koriste kompleksne soli, npr. Na-dicijanoargentat (zasićeni fiksir) i jednostavne: HgCl2.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ TF za duboki tisak – Ballardov postupak izrade Radni sloj = Ballardov plašt -Cu se taloži kiselim postupkom iz otopine bakrenog sulfata (CuSO4). -Prevlake brzo rastu, ali su krupnozrnate, mekane i hrapave – tehnološki nepovoljne za izradu TF. -Tvrđe i glađe prevlake se dobivaju brušenjem bakrene prevlake u toku taloženja: kod taloženja dio Cu cilindra je djelomično uronjen u otopinu otopinu, a dio se nalazi izvan – brušenjem se skidaju s površine neravnine u Cu i istodobno sprječava rast kristala. Pri tome nastaju novi centri kristalizacije oko kojih se ugrađuju nastali atomi Cu u nova kristalna zrna. -Druga mogućnost – u otopinu se dodaju dodaci za tvrdoću koji uzrokuju stvaranje prevlake sa sitnijim kristalnim zrnima. Takve prevlake su uslijed toga tvrđe i sjajnije.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ Prijenos slike–izrada TF za DT Fotomehanički postupci - postoji predložak za prijenos informacije: indirektni postupak (za konv. TF) + kemijskim jetkanjem – ne koristi se direktni postupak (za autotip. TF) + kemijskim jetkanjem - ne koristi se Ostali postupci – ne postoji posrednik u prijenosu informacije: elektromehanički postupci laserski postupci
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ TF za duboki tisak –izrada TF za autotipijski DT -direktni postupak Faze izrade: 1. 2. 3. 4. 5 5.
Cu cilindar se oslojava s fotoosjetljivim slojem (prskanjem, uranjanjem) Predložak sa slikom se namata na cilindar Kontaktno se kopira, osvjetljava se FS Razvijanje – uklanjanje neosvjetljenih dijelova vodom Otapanje (jetkanje) u FeCl3
Dubina TE je jednaka – nanos bojila jednak – jednotonske reprodukcije. Rastriranjem se stvara iluzija višetonske slike.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ Elektro-mehanički postupak za izradu TF za DT Uobičajeni naziv stroja za elektro-mehaničko graviranje je klišograf. Izrada reljefnih tiskovnih formi za visoki i duboki tisak. Princip elektro-mehaničkog graviranja se temelji na pretvaranju svjetla u električne impulse preko fotoćelije i zatim na pretvaranju te električne struje u mehanički rad. Princip rada: Uska zraka svjetla prelazi po originalu (prozirnom ili neprozirnom). neprozirnom) Nakon prolaska ili reflektiranja zraka ulazi u fotoćeliju gdje se transformira u električne signale različite jakosti, u ovisnosti o originalu. U gravirnom dijelu tako nastala električna struja pokreće gravirnu iglu i ona izrezuje dublja ili plića udubljenja u tiskovnoj formi, ovisno o jačini struje. Igla gravira u redovima istim redoslijedom kao što je teklo skeniranje.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ Elektro-mehanički postupak za izradu TF za DT Elektronski dio koji je uključen između optičkog i gravirnog dijela služi za pojačavanje struje struje, ali i za provođenje različitih korekcija na slici ako su potrebne potrebne. Rasterske točkice dobivene na ovaj način nisu okrugle jer im oblik ovisi o obliku gravirne igle. Udubljenja su u obliku udubljene četverostrane piramide kojoj baza zbog putovanja igle ima oblik deltoida, pa su takve i rasterske točkice. Umjesto mehaničkog graviranja iglom, koja je obično dijamantna, neki tipovi takvih strojeva graviraju užarenom iglom u tiskovnoj ploči od plastične tvari koja na mjestu uboda ispari. Najnoviji strojevi za graviranje koriste laserske zrake ili snop elektrona.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ Elektro-mehanički postupak za izradu TF za DT - danas najčešći
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ Laserski postupci za izradu TF za DT Visoko energetski laseri, npr. CO2 – može detaljno definirati oblik tiskovnog elementa ali se cilindar mora stalno hladiti elementa, Bombardiranje atomima – zahtijeva visoke ulazne energije i ne isplati se.
■ Kromiranje / niklanje cilindra za DT Provodi se bez obzira kojim je postupkom izrađena TF za DT Gotova TF se prevlači slojem kroma (ili nikla) galvanskim postupkom, da bi se povećala trajnost TF i omogućio tisak velikih naklada. Debljina Cr je oko 2µm – mijenja volumen čašica ali ne utječe na kvalitetu otiska.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ Izrada probnih otisaka Sve tiskovne forme se provjeravaju izradom probnih otisaka na uređajima s više probnih cilindara ili s jednim cilindrom. cilindrom Probe se izrađuju na tiskovnoj podlozi koja će se primjenjivati u reprodukcijskom procesu, s bojilima usporedivih svojstava s onim u tisku. Time je omogućena detaljna analiza i kontrola kvalitete tiskovne forme prije kretanja tiska naklade.
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ Princip prijenosa informacije Prijenos informacije s računala na TF za duboki tisak predstavlja prvi CtP (Computer-to-Plate) sustav primijenjen u grafičkoj reprodukciji Taj sustav je pokrenuo ideju za općenito eliminiranje faze izrade filmova (predložaka) iz procesa izrade tiskovnih formi
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
■ TF za tampon tisak – indirektna tehnika dubokog tiska
TAMPON
TISKOVNA FORMA
Princip rada tampon tiska
■ TISKOVNE FORME – Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA
