Mehani-ìka Obrada 1

Značajke peći: a) kap kapaci acitet tet – predsta predstavlja vlja sadržaj sadržaj metala metala koji peć može primiti. primiti. Toplin Toplinski ski gubici su manji što je peć veća. Zbog održavanja je dobro imati dvije  peći: jednu koja radi i drugu u pričuvi;  b) temperatura – mogućnost regulacije temperature ovisi o vrsti goriva; c) proivodnost proivodnost – ovisi o kapacitet kapacitetuu peći i o a!tjevu a!tjevu tržišta. tržišta. "eći "eći koje imaju ivor topline u samom asipu imat će veću proivodnost od peći koje imaju ivor topline ivan asipa; d) eko ekonom nomičn ičnost ost – elementi elementi po kojima kojima se može ocijenit ocijenitii su: cijena cijena goriva# goriva# cijena radne snage# cijena održavanja. Izvori onečišćenja: $) okolna atmos%e atmos%era ra &može se ibjeći taljenjem taljenjem u aštitnoj aštitnoj okolini); okolini); ') produkti kti igaran ranja &( &('# *'). +b +bjegavaju se tal taljen jenjem u električnoj peći. ,) reakcija ime-u ime-u litine i tignja na na povišenoj povišenoj temperatur temperaturi; i; ) asip/ako asip/ako se tali lomljeni lomljeni stari lijev# lijev# on može može imati masnoće masnoće na sebi. sebi. Negativan učinak onečišćenja onečišćenja u odljevku smanjiti će me!anička svojstva odljevka# u prvom redu njegovu plastičnost;  onečišćenje može prouročiti lom predmeta &stvaranjem koncentracije napreanja);  onečišćenje je predstavljeno raličitim uključcima# koji mogu biti: a) endogeni endogeni – nastaju djelovanjem djelovanjem unutarnjeg unutarnjeg ivora; ivora;  b) egogeni – nastaju djelovanjem vanjskog ivora;  uključci mogu prouročiti usitnjavanje osnovne strukture# ili pak stvaranje krupnog rna.  Svojstva tekućeg metala $) pća svojstva svojstva &karakter &karakteristična istična a tekućine tekućine): ): a) %ii %iika kaln lna; a;  b) kemijsko/%iikalna; ') te!nološka te!nološka &karakteris &karakteristična tična a odre-eni odre-eni te!nološki te!nološki proces). proces). $.a) 0iikalna svojstva  struktura – predstavlja točno de%iniran položaj atoma;  viskoitet – unutarnje trenje; reult ante privlačni! sila ime-u   površinska napetost – nastaje bog reultante atoma koja djeluje prema unutrašnjosti tekućine;  tlak para – nastaje kada se rastaljeni metal isparava u atvorenom spremniku. Stvaranje usahlina 1la1la-en enje je od odlj ljev evak akaa teče teče u %unk %unkci ciji ji vrem vremen enaa od va vanj njsk skee po povr vrši šine ne prem premaa unutrašnjosti. "ri tome nastupa skrućivanje# i to najprije na !ladnim površinama 

kalupa. Tu se stvaraju primarni kristali. ni auimaju manji prostor nego što ga  je imala talina od koje je nastao kristal. "rema sredini odljevka se ukupna kontrakcija volumena povećava# pa nastaje usa!lina. *rednja šupljina rastavljena  je na veći broj pojedinačni! usa!lina. Utjecajni faktori na pojavu usahlina $) utjecaj oblika kalupa; ') utjecaj te!nološki! %aktora: a) temperatura ulijevanja;  b) brina !la-enja; c) brina ulijevanja; d) relativna brina !la-enja; ,) način ulijevanja: a) ulijevanje odogo;  b) ulijevanje ododo; ) sastav legure; 2) uskla-enost sile lijevanja sa silom dopajanja. Mjere protiv stvaranja usahlina napetosti plinova zraka uključaka $. treba ostvariti jednake uvjete o!la-ivanja tako da se ibjegne nagomilavanje materijala i nastojati da unutrašnje stijenke i rebra budu tanja; '. kod odljevaka veliki! površina s ravnim stijenkama treba ibjegavati  jednostrano gomilanje materijala i rebra koja prolae cijelom duljinom odljevka; ,. abranjeno je ići ispod minimalno dopušteni! otvora a jegre !ivljivost metala 3ivljivost je sposobnost litine a ispunjavanje kalupne šupljine. 4jeri se dužinom ispunjavanja kalupne šupljine. Na livljivost utječu: a) uljevna sila;  b) vrsta materijala; c) temperatura lijevanja; d) sastav litine; e) vrsta kalupa. "ehnološka svojstva kalupa: $) propusnost kalupa a rak; ') čvrstoća kalupa; ,) rasipljivost &omogućava da ne do-e do napetosti); ) temperaturna otpornost; 2) sadržaj plinova; 5) ugibivost &laka de%ormabilnost kalupa). #lementi uljevnog sustava: o) odljevak  $) čaška &olakšava ulijevanje); ') spust;

,) radjelnik &ublažava udar rastaljenog materijala); ) ravodnik s ušćem; 2) osnovica pojila; 5) spojnik pojila 6) !ladno otvoreno pojilo 7) toplo bočno otvoreno pojilo $re%nosti kokilnog lijeva su: $. točnost lijeva; '. glatka površina; ,. dobra me!anička svojstva odljevka. Ne%ostaci kokilnog lijeva: $) ne mogu se raditi veliki odljevci; ') ograničenje u pogledu tališta; ,) troškovi irade kalupa; ) kalup nije ugibiv a vrijeme steanja; 2) nema propusnost a plinove &radi se o metalnim kalupima). !emljenje  – postupak spajanja materijala u pomoć rastaljenog dodatnog materijala – lema. Temperatura taljenja lema je ispod temperature taljenja osnovnog materijala. !ijepljenje  – postupak spajanja osnovni! materijala pomoću organski! ili anorganski! ljepila pri sobnoj ili povišenoj temperaturi. *poj se ostvaruje ad!eijom me-umolekularnim privlačnim silama) i u manjoj mjeri me!aničkim sidrenjem. Svojstva acetilena su slje%eća:  karakterističan miris na bijeli luk;  lakši od raka;  nestabilan pri povišenim tlakovima i temperaturama u plinovitom stanju &najviši dopušteni tlak do '#2 bara i temperatura ,8 9);  topiv u raličitim otapalima &najbolje u acetonu);  u smjesi sa rakom ili kisikom eksploivan u širokom rasponu;  nije otrovan;  maksimalna temperatura plamena kod igaranja u čistom kisiku oko ,288 9. &o're strane plinskog zavarivanja: $) lijepo i pravilno oblikovan spoj; ') rad je neovisan o električnoj energiji; ,) postupak je primjenjiv skoro a sve materijale i sve položaje avarivanja; ) je%tina oprema &male investicije); 2) lako održavanje opreme. Ne%ostaci plinskog zavarivanja: $) opasnost od eksploije;

') spor postupak; ,) velike de%ormacije radnog komada; ) dugo vrijeme a uvježbavanje avarivača. #lektrični luk   se uspostavlja ime-u dvije elektrode# a to su kod avarivanja elektroda &koja može biti i dodatni materijal) i radni komad. lektrični luk je intenivno ibijanje u jako ioniiranoj smjesi plinova i para raličiti! materijala koje potječu prvenstveno od metala elektrode# obloge# aštitini! plinova ili praškova. Izvori istosmjerne struje su:  generatori istosmjerne struje;  ispravljači. Izvori izmjenične struje su:  trans%ormatori;   pretvarači %rekvencije. Najva(nije karakteristike izvora struje su:  nominalna i maksimalna snaga;  napon pranog !oda;  dopuštena struja i napon;  statička i dinamička karakteristika;  mrežni napon napajanja;  cos <;  klasa iolacije;  masa i godina proivodnje. $rijenos metala štrcajućim lukom  =a ovaj način se prijenos metala s vr!a elektrode vrši slobodnim letom mali! kapljica kro atmos%eru luka. lektroda niti u jednom trenutku u vremenu održavanja luka ne dolai u dodir s radnim komadom. To nači da sile koje djeluju u električnom luku otkidaju kapi i usmjeravaju i! prema radnom komadu  prije nego vr! elektrode može dodirnuti radni komad. >a bi se ostvario prijenos na ovakav način# potrebna je dosta velika energija. $rijenos metala mješovitim lukom 9od prijenosa metala mješovitim lukom pojavljuje se prijenos štrcajućim lukom# ali se povremeno ostvaruje jedan ili više kratki! spojeva. =edostatak takvog načina prijenosa je njegova neregularnost# to jest pojava kratki! spojeva je slučajna# što iaiva nepredvidivo štrcanje materijala# pa se parametri koji daju ovakav način prijenosa ibjegavaju. $rijenos metala impulsnim strujama )pulzirajući luk* ?udući da se inače poželjan način prijenosa metala u malim kapljicama ostvaruje tek inad odre-enog kritičnog praga &+kr )# ravijen je način impulsnog  prijenosa metala. 9od ovog načina prosječna struja avarivanja manja je od + kr   koja bi dala nepravilan i nepri!vatljiv prijenos u grubim kapima# modulira se jačom strujom

odre-ene %rekvencije# tako da struja varira ime-u neke minimalne vrijednosti navane osnovna struja i maksimalne navane strujom impulsa. "ri tome osnovna struja ima adatak da održava električni luk# dok je visina i duljina trajanja impulsa jake struje prilago-ena da se premaši +kr  i osigura odvajanje po  jedne kapi po svakom impulsu. +egulacija %uljine električnog luka >a bi se ostvarila jednolika kvaliteta avara# mora biti jednolika i količina unesene topline po jedinici duljine avara. >a bi se taj a!tjev ostvario# električni luk mora biti konstantne duljine# a njegovo gibanje mora biti  jednoliko. ,unkcija o'loge bloga elektrode u procesu avarivanja vrši tri složene %unkcije: električnu# %iikalnu i metaluršku. #lektrična funkcija o'loge sastoji se u tome da osigura dobro uspostavljanje i stabilan električni luk. ,izikalna funkcija o'loge sastoji se u omogućavanju i olakšavanju avarivanja u prisilnom položaju i aštiti kapljice u prijelau i taline avara od prenaglog !la-enja. &ruga fizikalna funkcija o'loge je u tome da aštiti talinu metala od štetni!  plinova i raka# ='# 1'# '. Metalurška funkcija o'loge sastoji se u njeinom metalurškom djelovanju na avareni spoj u toku procesa avarivanja. $+-.!/0#N1# "rovlačenje je postupak kojim se proivodi raličiti šipkasti materijal u obliku okrugli!# četvrtasti!# šesterokutni! i ostali!# često puta vrlo složeni! oblika. Tako-er se ovim postupkom osim puni! pro%ila# žice i traka proivode i šuplji  pro%ili dobiveni postupcima valjanja ili ekstruijom. $rovlačenje šupljih profila "rovlačenje cijevi kro matricu provodi se tako da cijev putuje slobodno# što je rje-i slučaj# a češće se koristi trn# koji može biti cilindričan ili koničan. "rimjenjuje se i pokretni trn# koji se kreće ajedno sa cijevi# te lebdeći trn# koji ne a!tijeva dugačku motku# nego je silom trenja utisnut u cijev i vrši odgovarajući pritisak. &U2-3- .U0#N1# 3im namijenjen postupku dubokog vučenja mora biti vrlo isteljiv i obično se deklarira sa isteljivošću od najmanje @A,2 B. 4reške pri postupku %u'okog vučenja "ucanje lima na dnu posude# gdje su i napreanja najveća# dolai bog  prevelikog odnosa vučenja ili prevelike sile tlačnog prstena.  =ejednolika visina posude nastaje kao posljedica aniotropije lima i kojeg su ireivane rondele. 9ako je u smjeru valjanja isteljivost materijala veća# to se na iratku javljaju tipične uške pod kutom od oko 2C u odnosu na smjer valjanja lima.Daspucavanje ruba posude najčešće je posljedica ekscentriciteta žiga i

matrice# nejednolike debljine lima# nejednolikog odnosno nedovoljnog  podmaivanja# istrošenja ruba matrice i žiga ili prevelike račnosti. IS"IS3I./N1# )#3S"+UZI1/* +stiskivanje je postupak oblikovanja u !ladnom# toplom ili polutoplom stanju# a  primjenjuje se prvenstveno a proivodnju ranovrsni! okrugli!# četvrtasti! i  pro%ilirani! šipki i cijevi i to ma!om i obojeni! i laki! metala i slitina Struktura i pogreške pri istiskivanju "rilikom istiskivanja čitava se de%ormacija ivodi odjednom uvjetuju iduženje rna u smjeru de%ormiranja# tako da se na taj način ostvaruju raličita svojstva u udužnom i poprečnom smjeru. "rilikom istiskivanja se javljaju i druge pogreške. =ajvažnije su: ispucanost &kada je brina istiskivanja materijala u odnosu na temperaturu prevelika# te ako  je materijal agrijan samo u kratkom dijelu)# krupno rno &obično na kraju istiskivanja# kada se temperatura spusti bliu temperature rekristaliacije)# oksidne uključine i šupljine. ./!1/N1# "ri valjanju materijal prolai ime-u dva valjka. Damak me-u valjcima je manji nego što je debljina ulanog materijala i na taj se način debljina &visina) materijala smanjuje. Tijekom valjanja materijal nekoliko puta prolai kro suprotno rotirajuće valjke i debljina materijala se kontinuirano smanjuje#  povečavajući istodobno svoju širinu i duljinu. "redmeti većeg presjeka valjaju se u toplom stanju bog relativno veće  plastičnosti i mogućnosti puno veći! redukcija presjeka# te time manjeg utroška rada i potrebni! de%ormacijski! sila. Tanki limovi i trake valjaju se najčešće u !ladnom stanju# bog glatkije površine i uži! tolerancija# a i bog ekonomičnosti. "ostoji više sustava valjački! stanova. =ajjednostavniji je valjački stan sa dva valjka# koji su u načelu reveribilni# tako da omogućavaju valjanje u oba smjera. E masovnoj proivodnji sve se više koristi kontinuirano valjanje na dvo i više stupnjevitim valjačkim stanovima. Fopke i pro%ili valjaju se obično i kvadratni! i osmerokutni! ingota na  pro%iliranim valjcima# koji postupno prolaskom materijala kro odgovarajuće kalibre oblikuju pro%il. 2ešavne cijevi su namijenjene a veća opterećenja# kada se u odgovarajuća me!anička svojstva traži i visok stupanj sigurnosti. E toplo valjane cijevi# one se mogu valjati i u !ladnom stanju ili !ladno provlačiti. $ostupak izra%e cijevi sastoji se o% %vije glavne faze: $) oblikovanje tv. cijevnice; ') valjanje cijevnice u konačan oblik cijevi. 5avne cijevi  namijenjene su a transport plinova i kapljevina pod relativno niskim pritiskom# a niskotlačne instalacije u strojogradnji# centralno grijanje itd $ostupak se uvijek sastoji o% %viju glavnih faza: $) savijanje trake ili lima u oblik cijevi;

') avarivanje rubova.  =a ovo se po potrebi nastavlja ravnanje ili kalibriranje# redukcija ili proširivanje i po potrebi nareivanje navoja na krajevima cijevi. S/.I1/N1# "ostupci savijanja namijenjeni su proivodnji rane limene robe: od mnogobrojni! sitni! predmeta do plašteva teški! kotlova# bojlera# spremnika#  produkcije rebrastog lima i sl. Tako-er se ovim postupkom mogu oblikovati i raličiti pro%ili cijevi. Načelno se razlikuju %va načina savijanja: $) kružno savijanje; ') oštro ili pro%ilno kutno savijanje. 3ru(no savijanje vim se postupkom savijaju limovi i trake# cijevi i pro%ili a iradu kotlova# cisterni# reervoara i sl. "ostupak se odvija na savijalicama# koje obično imaju tri# a rje-e četiri valjka. -štro kutno savijanje 9utno se savijanje primjenjuje u masovnoj proivodnji limeni! odreaka i  pro%ilirani! traka# pri čemu je# a raliku od kružnog savijanja# omjer polumjera akrivljenosti savijanja ρ i debljine trake ! vrlo malen# ponekad samo $. Eslijed toga se materijal po čitavom plastičnom presjeku de%ormira samo plastično 3-./N1#

*tvaranje oksida predstavlja onečišćenje površinbe otkovka# ali i maseni gubitak  koji se kreće u granicama od 'B do 2B# Slo'o%no kovanje *lobodno kovanje je najstariji postupak oblikovanja. +vodi se be uporabe kalupa. "rimjenjuje se od najsitniji! otkovaka# do oni! najveći! dimenija. -snovne operacije ovog postupka su: $) sabijanje &redukcija visine); ') iskivanje i raskivanje &smanjenje veličine poprečnog presjeka# odnosno debljine materijala); ,) probijanje &utiskivanje u obradak odgovarajućeg alata i oblikovanje slijepe rupe. kretanjem obratka# slijepa rupa se probija); ) asijecanje; 2) savijanje. ,aze kovanja u ukovnju su: a) pripremno kovanje – koje se ivodi u pripremnim kovačkim gravurama# s ciljem preraspodjele masa;  b) avršno kovanje – kada se stvara vijenac. U strojeve za o'likovanje %eformiranjem u'rajaju se:   batovi &namijenjeni a kovanje);   preše &namijenjene a kovanje# duboko vučenje# istiskivanje# savijanje# provlačenje);  valjački stanovi &s glatkim i pro%iliranim valjcima).