Doc.dr.Irma Deljkić
Pored prikupljanja obavještenja, naredna, također izuzetno važna operativno-taktička radnja koja se primjenjuje kod utvrđivanja i dokazivanja krivičnih djela i otkrivanja počinilaca je kriminalistička provjera. Cilj ove radnje je utvrditi istinitost prikupljenih činjenica koje ukazuju na određeno krivično djelo, njegovog počinioca ili druge okolnosti koje su od značaja za rasvjetljavanje krivičnog djela i određene kriminalne djelatnosti.
Indicije ili podaci čiju osnovanost treba provjeriti mogu biti različitog stepena vjerovatnoće, a svrha ove vrste operativno-taktičkog postupanja je upravo provjera svih ovih indicija bez obzira na stepen vjerovatnoće kako bi se moglo nastaviti sa daljim kriminalističkim postupanjem u pravcu rasvjetljavanja određenog krivičnog djela i otkrivanja počinioca istog.
Sve činjenice moraju biti provjerene da bi se na osnovu tačno utvrđenih podataka i činjenica mogao dalje nastaviti rad na rasvjetljavanju konkretnog krivičnog djela i otkrivanju njegovog izvršioca. Zato se provjera i nalazi u osnovi mnogobrojnih operativno taktičkih mjera i radnji, kako opštih tako i istražnih: zasjeda, racija, lišavanje slobode, pretresanje i drugo. Međutim, potreba za ovom vrstom operativno- taktičkog postupanja u vezi sa konkretnim krivičnim djelom postoji često i poslije podnesene krivične prijaveizvještaja, pa i u pokrenutom krivičnom postupku, kao i uvijek kada treba utvrditi vjerodostojnost ili osnovanost novosaznatih činjenica.
Kriminalističke provjere mogu se podijeliti na osnovu više kriterija, gdje se kao prvi kriterij javlja inicijativa za vršenje provjera, drugi kriterij polazi od predmeta na koji se provjere odnose, dok posljednji kriterij podrazumijeva način provjere prema načinu vršenja.
Ovlaštene službena osobe provjere vrše: a) na sopstvenu inicijativu i b) zahtjevu drugihsubjekata;
a.) Kada je riječ o sopstvenoj inicijativi ovlaštenih službenih osoba, ove provjere se odnose na osnove sumnje, indicije ili saznanja do kojih su došli vršenjem pojedinih operativno-taktičkih radnji i mjera. Radi se o najbrojnijim provjerama, koje predstavljaju osnovu cjelokupne djelatnosti ovlaštenih službenih osoba.
b.) Osim provjera koje vrše ovlaštene službene osobe na vlastitu inicijativu, veoma su česte provjere koje se poduzimaju po zahtjevu nekih drugih organa. U pogledu drugih organa, ovdje se u najvećem broju slučajeva radi o provjerama koje zahtijevaju drugi policijski organi uslijed potrebe da se provjere određeni podaci na teritoriji koja po mjesnoj nadležnosti upravo pripada drugom policijskom organu.
Podaci se najčešće odnose na potrebu poduzimanja određenih operativno-taktičkih radnji i mjera, kao što su: utvrđivanje identiteta, otkrivanje mjesta mjesta prebivališta ili adrese, kontrola kretanja ili ponašanja, provjera kriminalsitičkih evidencija, provjera ranije osuđivanosti, i druge . Nužno je da se sve provjere koje zahtjevaju drugi organi obave blagovremeno, detaljno i savesno. Jedino takav odnos u međusobnoj saradnji može da donese povoljne rezultate u sprečavanju i suzbijanjukriminaliteta.
Kada je riječ o provjerama koje se odnose na pojedine objekte, one se prvenstveno odnose na objekte u kojima se češće vrše krivična djela ili ispoljavaju socijalno-patološke pojave, a takvi objekti se najčešće provjeravaju prikupljanjem obavještenja, gdje se kao krajnji cilj javlja poduzimanje ostalih operativnih radnji kriminalističke obrade i kriminalističke kontrole u pravcu otkrivanja krivičnog djela i počinilaca
Pored navedenih provjera, treba još istaći da se sve provjere prema načinu vršenja mogu podijeliti na konspirativne i otvorene provjere. Koja će se vrsta provjere koristiti prilikom otkrivanja i istraživanja konkretnog krivičnog slučaja, zavisi prvenstveno od samog predmeta provjeravanja
Različito će se vršiti proveravanje, na primjer,kriminalnih veza osumnjičenog ili podataka da se neko lice priprema na izvršenje krivičnog djela, što treba diskretno provjeriti radi postavljanja zasjede na mjestu planiranog izvršenja, ili iz sličnih operativnih razloga, nego ako, na primjer, treba provjeriti gdje stanuje očevidac određenog kriminalnog događaja, odnosno, da li je određeno lice uredno platilo odgovarajući porez na imovinu putem uvida u poreske knjige.
Konspirativan način provjeravanja zahtijeva mnogo veći stepen opreznosti i snalažljivosti, složeniju taktiku i duže vrijeme vršenja, kao i veću neizvjesnost u konačan rezultat provjere.
Međutim, bez obzira na to, pojedini podaci i prikupljene informacije moraju se provjeravati na ovaj način, uz strogu primjenu načela čuvanja službene tajne. Razlozi za to su operativne, moralne i pravne prirode.
O izvršenim provjerama, bilo da su one konspirativne ili javne, ovlaštene službene osobe sastavljaju službenu zabilješku ili izvještaj, u kojima treba da budu naznačena sredstva koja su korištena prilikom provjeravanja, sadržaj i opis podataka koji su prikupljeni provjerom, njihov izvor i vjerodostojnost . Oba ova pismena imaju, isključivo, operativni značaj, mada se određene činjenice u toku provjeravanja mogu fiksirati i u formi koju propisuje ZKP, ako bi one imale značaj dokaza u krivičnom postupku.
U službenoj zabilješci ili izveštaju treba da budu naznačena sredstva koja su korišćena prilikom provjeravanja, sadržaj i opis podataka koji su provjerom prikupljeni, njihov izvor i vjerodostojnost. Ukoliko je provjera vršena po zahtjevu tužioca ili druge agencije, podaci se pismeno dokumentuju u formi posebnog izveštaja u kome se ne navodi izvor podataka i koja su operativno taktička sredstva korišćena ukoliko bi to bilo suprotno načelu čuvanja službene tajne. Međutim, mora se navesti da li su podaci: provjereni, tačni u potpunosti ili djelimično. Službene bilješke ili izveštaji o izvršenim provjerama koriste se u operativne svrhe, a ulažu se u pojedine evidencije u zavisnosti od toga kakvog su karaktera i kojoj evidenciji po svom sadržaju pripadaju.
Provjera nije vezana samo za krivično djelo, već ima i širi značaj, odnosno, ona se može vršiti s ciljem opšte obavještenosti o stanju na određenom području ne samo kada su u pitanju krivična djela i njihovi izvršioci, već i kada je riječ o socijalno patološkim pojavama. Ona može imati i širi značaj prikupljanja obavještenja od strane agencije za provedbu zakona, što u saradnji ovih agencija sa drugim subjektima ima izuzetan i kriminalističko operativni i širi bezbjednosni značaj.
