ONI SU USPJELI
POKUŠAJTE I VI! 28 pitanja o pokretanju i vođenju poslovne djelatnosti na koja odgovaraju uspješni poduzetnici · kako postati uspješan poduzetnik? · sa kakvim problemima ćete se susresti?
Autor:
Davorin Pavelić
Suradnici:
Senada Havić, Tamir Mostarac, Stevo Topalović, Adnan Čobić
Editiranje:
Hans Shrader, Lejla Dragnić
Lektoriranje:
Svetlana Pavelić
Prijevod:
Senada Hadžagić
Formatiranje teksta i dizajn naslovne stranice:
Christopher Miller
Besplatna publikacija Prvo izdanje: septembar / rujan 2001 Southeast Europe Enterprise Development, SEED Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Jane
Mc
Neil,
Sadr`aj Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 TEST I ANALIZA OSOBNIH KARAKTERISTIKA. . . . . . . . . . . . . . 7 ODGOVORI NA NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA . . . . . . . . 12 1. Kakvu vrstu poslovne djelatnosti bih trebao pokrenuti . . . . . . . . . . 12 2. Koliko ću sati morati raditi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 3. Šta je poslovni plan i da li je neophodno imati ga kada pokrećem poslovnu djelatnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 3.1. Šta je poslovni plan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Tabela 1. Shema i kontrolna lista poslovnog plana . . . . . . . . . . . . . 19 4. Da li je neophodno detaljno definirati poslovnu djelatnost . . . . . . . 23 5. Kako da odaberem ime za svoje poduzeće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 5.1. Da li postoje neki pravni aspekti vezani za odabir imena poduzeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 6. Da li je lokacija poduzeća element koji utiče na uspješnost poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 6.1. Kako lokacijski elementi utiču na različite poslovne djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 7. Kada nabavljam opremu i postrojenja, koja opcija je bolja : lizing ili kupovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 7.1. Koji faktori idu u prilog kupovini, npr. proizvodne opreme . . . . 32 8. Da li je mogućno pokrenuti i voditi poslovnu djelatnost od kuće. . . 30 Tabela 2. Elementi koje treba analizirati pri pokretanju poslovne djelatnosti od kuće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 9. Sa kojom pravnom regulativom trebam biti upoznat . . . . . . . . . . . . 35 9.1. Koje korake trebam poduzeti da bih registrirao svoju poslovnu djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 9.2. Koji su fiskalni poticaji za novoosnovana poduzeća . . . . . . . . . 35 9.3. Sa kojim inspekcijama ću se susresti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 9.4. Šta trebam uraditi kada želim kupiti zemljište i izgraditi poslovni objekt. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 9.5. Šta je sa porezima i carinama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 9.5.1. Porez na dobit preduzeća (30%) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 9.5.2. Akcize (različiti postoci u zavisnosti od vrste robe). . . . . 37 9.5.3. Porez na promet (10%) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 9.5.4. Carinske dadžbine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 10. Koji pravni oblik trebam odabrati za svoju poslovnu djelatnost . 38 11. Koji su ključni faktori uspjeha u poduzetništvu . . . . . . . . . . . . . 42 12. Da li da poslovnu djelatnost pokrenem sam ili da potražim partnera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 13. Kako da odredim ko su dobri djelatnici i kako da ih nađem. . . . 46 14. Kako da odredim plaće svojih djelatnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 15. Kako da odredim svoju plaću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 16. Pored plaće, koje su druge financijske obveze prema djelatnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 17. Da li da uključim članove obitelji u posao. . . . . . . . . . . . . . . . . 53
18.
19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.
Koliko mi je novca potrebno da realiziram svoju poslovnu ideju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Tabela 3. Opća lista rashoda vezanih za pokretanje poduzeća/poslovne djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . 55 Gdje mogu dobiti potreban novac za pokretanje poslovne djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Šta trebate uraditi da biste dobili kredit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Koji sistem evidencije je potreban za moj posao . . . . . . . . . . . . 58 Koji će mi financijski izvještaji biti potrebni . . . . . . . . . . . . . . . 59 Kako određujem tržišni potencijal za svoje proizvode i usluge . 60 Kako da pozicioniram svoju poslovnu djelatnost na tržištu . . . . 62 Šta je marketing . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Kako da definiram cijene svojih proizvoda i usluga. . . . . . . . . . 67 Tabela 4. Kontrolna lista za definiranje cijena proizvoda i usluga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Gdje i kako mogu naći dobavljače sirovina i roba te distributere za svoje proizvode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Ko mi može pružiti tehničku pomoć . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
Uvod SEED (Southeast Europe Enterprise Development - Razvoj poduzeća jugoistočne Europe) je projekt financiran donatorskim sredstvima više zemalja. Projektom upravlja International Finance Corporation (IFC) koji je dio grupacije Svjetske banke. Cilj projekta je pružanja potpore razvoju malih i srednjih poduzeća u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i SR Jugoslaviji. Ovaj petogodišnji projekt nudi čitavu lepezu različitih usluga, kako kroz direktnu potporu malim i srednjim poduzećima, tako i kroz rad sa svim ostalim organizacijama i institucijama koje pružaju potporu privatnom sektoru. Ova brošura, kao dio ukupnih aktivnosti SEED-a, predstavlja jedan od poticaja razvoju poduzetništva u Bosni i Hercegovini. Ona je prije svega namjenjena ljudima koji su shvatili da svoju i sudbinu svoje obitelji moraju uzeti u sopstvene ruke, te da samo sopstvenom inicijativom i pokretanjem vlastite poslovne djelatnosti mogu sebi osigurati bolji životni standard. Većina ljudi koja razmišlja o pokretanju vlastite poslovne djelatnosti u samom se startu susretnu sa velikim brojem pitanja kao što su: koju vrstu djelatnosti odabrati, šta od proizvoda ili usluga je moguće plasirati na tržište, kakve su obveze prema državi, itd. Ova brošura je koncipirana tako da vam pruži odgovore na određen broj takvih pitanja. Ovaj, sve popularniji pristup edukaciji koji se zasniva na odgovorima na najčešće postavljana pitanje, možete naći na mnogo web site-ova. Između ostalih, možemo vam preporučiti i web site U.S. Small Business Administration, www.sba.gov. Ovaj web site je bio od velike pomoći i nama pri definiranju pitanja na koja ova brošura daje odgovore. Posebnu vrijednost ove brošure predstavljaju odgovori uspješnih BiH poduzetnika na ova pitanja. Svi oni su počeli svoje poslovne djelatnosti ¨od nule¨, te su vlastitom upornošću, inventivnošću i trudom uspjeli razviti respektabilna poduzeća koja sada upošljavaju po dvadeset ili više djelatnika. Ovim putem bih se želio zahvaliti na njihovom razumijevanju i vremenu koje su nam posvetili u postupku izrade ove brošure. Naslov ove brošure opisuje bit i svrhu brošure. Brošurom vam želimo pokazati da je moguće uspjeti, pomoći vam da naučite što je sve potrebno da bi ste uspjeli, te vam olakšati pokretanje vaše poslovne djelatnosti. Posebno vam želimo skrenuti pažnju na to da ovom brošurom ne namjeravamo dati recept koji vam garantira uspjeh. Ona treba da vam pomogne da pri pokretanju svoje poslovne djelatnosti razmotrite vaš poslovni poduhvat sa više aspekata, te da vam služi kao vodič koji vam povećava šanse da uspijete. Davorin Pavelić Tim za razvoj privatnog sektora SEED 5
6
TEST I ANALIZA OSOBNIH KARAKTERISTIKA Prije pokretanja vlastite poslovne djelatnosti, jedna od najbitnijih stvari je da u startu budete iskreni prema samom sebi, tj. da što objektivnije analizirate svoje osobne karakteristike. Ovaj test ća vam omogućiti da spoznate kakve osobne karakteristike treba imati poduzetnik i u kakvim objektivnom okolnostima poduzetnici posluju. Najveća vrijednost ovog testa je u tome da vam omogućava da uporedite svoje osobne karakteristike sa onim koje se smatraju poželjnima u poduzetništvu, te da vidite koliko ste spremni da prihvatite potpuno nove okolnosti u kojima ćete se naći kao poduzetnik. Želim još jednom napomenuti da uspješnost ovog testa ovisi isključivo o vašoj spremnosti da što objektivnije i nepristrasnije ocjenite sami sebe dok odgovorarate na postavljena pitanja.
Lista pitanja Da li ste osoba koja inicira stvari i koja može učiniti da se stvari dogode? Da Ponekad Ne
2 boda 1 bod 0 bodova
Koliko ste dobri u "izlaženju na kraj" sa osobama različitih karakternih osobina? Uspostavljam vrlo dobre odnose sa različitim osobama različitih karakternih osobina Imam izvjesnih problema u odnosima sa osobama određenih karakternih osobina Imam problema pri uspostavljanju dobrih odnosa sa ljudima
2 boda 1 bod 0 bodova
Da li ste spremni donositi odluke i koliko ste učinkoviti pri donošenju odluka? Veoma sam dobar u odlučivanju Potrebno mi je više vremena da donesem odluku, ali sam siguran da je to prava odluka Nisam dobar u odlučivanju
2 boda 1 bod 0 bodova 7
Koliko ste dobri u planiranju i organiziranju i da li imate iskustvo u organiziranju i planiranju poslovnih aktivnosti? Veoma sam dobar u planiranju i organiziranju i imam dosta veliko iskustvo u tim aktivnostima Dobar sam u planiranju i organiziranju, ali imam ograničeno iskustvo u poslovnom planiranju i organiziranju Nemam nikakvog iskustva u poslovnom planiranju i organiziranju
2 boda
1 bod 0 bodova
Da li ste uvjereni da su motivi zbog kojih pokrećete poslovnu djelatnost dovoljno snažni da izdržite sve potencijalne poteškoće sa kojima ćete se vi, osobno, i vaša obitelj suočiti? Da, apsolutno Da, ali nisam 100% siguran Ne
2 boda 1 bod 0 bodova
Da li ste lider? Da Da, ali samo u nekim situacijama Ne
2 boda 1 bod 0 bodova
Da li vam se drugi obraćaju za pomoć kada trebaju donijeti neku odluku? Drugi ljudi me uvijek pitaju za pomoć kada trebaju donijeti neke odluke
2 boda
Drugi ljudi me pitaju za pomoć samo kada se susretnu sa problemima tehničke prirode za koje sam ja ekspert 1 bod Ne
0 bodova
Da li uživate u nadmetanju sa drugima? Da Ponekad, ovisi o vrsti nadmetanja Ne
8
2 boda 1 bod 0 bodova
Da li ste spremni raditi 12 do 16 sati dnevno, šest dana u sedmici / tjednu, i možda čak nedjeljom i praznicima / blagdanima? Da, apsolutno
2 boda
Da, spreman sam povremeno raditi i duže nego što je normalno radno vrijeme Ne
1 bod 0 bodova
Da li ste spremni na pad svog životnog standarda sve dok vaša poslovna djelatnost ne postane stabilna? Da, apsolutno
2 boda
Spreman sam prihvatiti pad životnog standarda do određene granice
1 bod
Nisam, i očekujem da će moja poslovna aktivnost odmah poboljšati moj životni standard 0 bodova Da li je vaša obitelj spremna da se nosi sa potencijalnim poteškoćama koje će iskusiti? Imam punu potporu svoje obitelji i obitelj je svjesna svih potencijalnih poteškoća koje možemo iskusiti
2 boda
Imam potporu obitelji, ali je obitelj veoma zabrinuta za našu budućnost Ne
1 bod 0 bodova
Da li ste spremni preuzeti rizik gubitka cjelokupne ušteđevine? Spreman sam preuzeti sve financijske rizike vezane za moju poslovnu djelatnost
2 boda
Spreman sam izgubiti dio moje ušteđevine
1 bod
Nisam spreman preuzeti taj rizik
0 bodova
Da li znate koje su osnovne vještine potrebne da bi ste imali uspješnu poslovnu djelatnost? Da Imam neke ideje o tome, ali nisam siguran da li je to sve što je potrebno da bi se uspješno poslovalo Ne
2 boda 1 bod 0 bodova
9
Pri zapošljavanju osoblja, da li ste u stanju odrediti da li sposobnosti kandidata odgovaraju zahtjevima pozicije na koju ih zapošljavate? Posjedujem mendžerske vještine i znanja o tehnikama i procedurama koje se koriste pri zapošljavanju novih radnika
2 boda
Mislim da znam kako ću odabrati radnike, ali nisam upoznat sa formalnim tehnikama i procedurama zapošljavanja Ne
1 bod 0 bodova
Da li ste ikada radili kao menadžer ili šef nekog odjela? Radio sam kao menadžer i šef odjela, rukovodeći i nadzirući rad više od 5 ljudi
2 boda
Imam ograničeno menadžersko iskustvo
1 bod
Ne
0 bodova
Da li ste ikada radili na poslovima koji su isti ili slični poslovnoj djelatnosti koju želite pokrenuti? Imam veliko radno iskustvo na poslovima koji su isti ili slični poslovnoj djelatnosti koju želim pokrenuti
2 boda
Imam malo radnog iskustva na poslovima/poslovnoj djelatnosti koju želim pokrenuti Nemam radnog iskustva na poslovima/poslovnoj djelatnosti koju želim pokrenuti
1 bod
0 bodova
Da li ste ikada prošli kroz nekakav oblik obuke/edukacije za vođenje poslovanja? Imao sam intenzivnu obuku/edukaciju za vođenje poslovanja Pohađao sam neke kratke seminare Nisam imao nikakvu obuku/edukaciju te vrste
10
2 boda 1 bod 0 bodova
Ako zaključite da nemate neke od osnovnih vještina potrebnih da biste bili uspješan poduzetnik, da li biste bili voljni da prođete kroz obuku / edukaciju koja će vam omogućiti sticanje i razvoj tih vještina i sposobnosti? Da Da, ako nađem vremena Ne
2 boda 1 bod 0 bodova
Rezultati testa 0 - 17 bodova Trebalo bi da ponovno razmotrite svoju odluku o pokretanju vlastite poslovne djelatnosti, te da se upitate da li bi možda bilo bolje da pronađete nekakav drugi posao koji će vam pružiti sigurniji, stabilniji i komforniji životni stil. 18 - 26 bodova Postoje jake indicije da ste na pravome putu kada ste donijeli odluku da pokrenete svoju poslovnu djelatnost, ali vjerojatno još uvijek niste sigurni u neke od aspekata vezanih za tu odluku. Bilo bi dobro da potražite mišljenje i savjet drugih ljudi, posebno onih koji također razmišljaju da pokrenu poslovnu djelatnost, ili onih koji već imaju privatna poduzeća. 27 - 36 bodova Očigledno je da imate sve neophodne preduvjete, dobre motive i odlučnost, što su sve potrebni elementi koji podupiru vašu odluku da pokrenete svoju poslovnu djelatnost.
11
ODGOVORI NA NAJ^E[]E POSTAVLJANA PITANJA 1. Kakvu vrstu poslovne djelatnosti bih trebao pokrenuti? Najbolje je da pokrenete poslovnu djelatnost u industrijskom sektoru u kojem imate najviše stručnih znanja, vještina i za koji ste najviše zainteresirani. Većina ljudi pokreću poslovnu djelatnost u industrijskim sektorima u kojima su bili zaposleni i gdje su stekli određeno poslovno iskustvo, informacije, poslovne kontakte i saznanje o postojećim tržišnim nišama (nepokrivenim tržišnim segmentima). Ako uspijete da uvežete stručna znanja koja ste stekli obrazovanjem, vještine koje posjedujete i radno iskustvo sa potrebama tržišta, kreirali ste dobre osnove koje će omogućiti opstanak na tržištu, rast i uspješan razvitak vaše poslovne djelatnosti.
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Kako ste se opredijelili za vašu poslovnu djelatnost? Moja odluka o vrsti poslovne djelatnosti koju bih trebao započeti bila je, prije svega, pod uticajem mog obrazovanja i radnog iskustva. Također bitan element je i to, a sebe smatram sretnim zbog toga, da ja zaista volim građevinski posao. Rekao bih da ako imate znanje i iskustvo u poslovnoj djelatnosti koju planirate pokrenuti, ako volite i uživate u svom poslu, i ako ste imali sreće da prepoznate pravo vrijeme i priliku za poslovnu djelatnost u određenoj industriji, tada je to prava poslovna djelatnost za vas.
Kako ste se opredijelili za vašu poslovnu djelatnost? Budući da imam fakultetsku i magistarsku diplomu iz elektronike i da zaista volim ovu profesiju, bila je prirodna i logična odluka da počnem sa poslovnom djelatnosti u elektronskoj (kompjuterskoj) industriji. Pored ovoga, moja odluka je također bila pod uticajem mojih nalaza da je sektor proizvodnje računara nerazvijen i bez ijedne ozbiljne kompanije u toj poslovnoj grani u to vrijeme. Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
12
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Kako ste se opredijelili za vašu poslovnu djelatnost? Kada sam se šezdesetih godina vratio kući sa služenja vojnog roka, nisam mogao naći posao. Zavod za zapošljavanje mi je našao posao u Njemačkoj, ali nisam imao novaca da platim autobusnu kartu da odem tamo. Tada sam došao na ideju da uberem orahe koje smo imali u vrtu ispod naše kuće. Odnio sam te orahe na zelenu pijacu u Beogradu. Prodao sam ih i kupio kartu za Njemačku. To je bio moj prvi posao. Proveo sam mnogo godina radeći u Njemačkoj, prvo kao građevinski radnik, i kada sam uvidio da bi građevinski posao mogao biti dobar, profitabilan posao, osnovao sam svoju vlastitu kompaniju. Kompanija je bila uspješna i sav kapital koji sam investirao u posao u BiH dolazi od te građevinske poslovne djelatnosti. Tako bi moj odgovor na pitanje zašto sam ja počeo kao poduzetnik u građevinskom sektoru bio da je školsko obrazovanje, te mnogo radnog iskustva u građevinarstvu uticalo na izbor poslovne djelatnosti, plus što sam prepoznao dobar trenutak i dobru priliku za pokretanje moje vlastite firme. Kako sam izabrao svoju sadašnju djelatnost - proizvodnju mineralne vode? Ja sam tip osobe koja uvijek u svakodnevnom životu traži poslovne prilike. Ja se ne fokusiram samo na jednu industriju, jednu granu; ja jednostavno svugdje tražim dobru priliku koju mogu iskoristiti da razvijem dobar posao. Kada sam došao u BiH istraživao sam koja usluga najviše nedostaje na BiH tržištu. Prvo sam uvidio da u jednom području nije bilo benzinske pumpe, otvorio sam je, još uvijek je operativna i vodim je pored ovog posla sa mineralnom vodom. Nakon toga sam uvidio da postoji dobra poslovna priliku u proizvodnji plastičnih okvira za vrata i prozore i čak sam izradio studiju izvodljivosti i poslovni plan za tu djelatnost. Ova poslovna ideja nije doživjela realizaciju, ali je još nisam u potpunosti odbacio. U toj potrazi za poslovnim prilikama sam uvidio da Sarajevo ima dobre resurse mineralne vode odlične kvalitete, a da se u BiH uvoze ogromne količine mineralne vode. To su dva osnovna razloga koja su me vodila u donošenju odluke o pokretanju poslovne djelatnosti u proizvodnji mineralne vode. Kako ste se opredijelili za vašu poslovnu djelatnost? Svoju poslovnu djelatnost sam počeo 1987. kao malu kućnu proizvodnju brtvi za radijatore. Razlog zašto sam izabrao baš tu djelatnost je moje radno iskustvo u toj oblasti, kao i činjenica da sam prepoznao dobru priliku i dobar trenutak za pokretanje sopstvene poslovne aktivnosti. U to vrijeme sam radio u jednoj državnoj kompaniji i zbog toga sam imao pristup informacijama o tržištu. Imao sam informacije o svim proizvođačima sustava za grijanje i njihovih elemenata, imao sam dobre poslovne kontakte, a s druge strane sam imao i informacije o kupcima i potražnji na tržištu. Privatni sektor nije bio razvijen, nije bilo skoro nikakve konkurencije, i uvidio sam da postoji velika potražnja za ovom vrstom proizvoda. Pored ovoga, to je bio period kada smo imali veliku inflaciju u zemlji i to sam iskoristio kao komparativnu prednost. Nažalost i paradoksalno je, ali takva je bila realnost, da je početak rata i tenzije između Hrvatske i Srbije u bivšoj Jugoslaviji otvorio prostor mojoj, kao i ostalim BiH kompanijama, da djeluju kao posrednici koji su omogućavali protok roba između ove dvije zemlje. Svi ovi navedeni elementi su uticali na ukupne poslovne rezultate. 13
Kako ste se opredijelili za vašu poslovnu djelatnost? Za mene je prvi razlog da započnem svoju poslovnu djelatnost bila glad. Tokom 1996. moja plaća nije bila dovoljna da bih osigurao hranu za svoju obitelj. Razlog za pokretanje posla u trgovini sa metalima i metalnim profilima leži u činjenici da sam po struci inženjer strojarstva, te da sam imao određeno radno iskustvu u toj vrsti trgovinske djelatnosti. Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
2. Koliko }u sati morati raditi? Pokretanje poslovne djelatnosti zahtijeva mnogo mukotrpnog rada, odricanja i upornosti. Morate očekivati da ćete tijekom prve dvije do tri godine morati raditi 12 do 14 sati dnevno. Ovakvo radno vrijeme nije neuobičajeno kada se radi o novonastalim poduzećima. Također, morate očekivati da ćete često raditi vikendom i praznicima / blagdanima, a godišnji odmori će biti znatno kraći nego prije. Budući da će vam posao praktički postati način života, morate pažljivo odabrati vrstu djelatnosti kojom ćete se baviti. To znači da trebate odabrati vrstu posla koji vam neće predstavljati samo opterećenje i obvezu, nego i zadovoljstvo dok radite.
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
14
Koliko sati ste radili na početku? Skoro je nemoguće potpuno se isključiti iz posla i uvijek vam je posao na umu, ali s druge strane ne može biti stvarnog, učinkovitog rada više od 12 sati. Kada sam počeo svoju poslovnu djelatnost radio sam više od 12 sati dnevno i to je trajalo oko dvije godine. Sada moj radni raspored varira iz dana u dan. Ponekad moram raditi skoro 20 sati dnevno, a nekada samo 5 sati.Također je veoma bitno da nađete vremena za sebe da biste napunili baterije, inače ćete sagorjeti.
Koliko sati ste radili na početku? Pokretanje posla iziskuje ogromnu energiju i mnogo žrtvovanja. Praktično, ne postoji nikakvo ograničenje radnih sati i ako ne uživate u svom poslu, bit će teško izdržati toliko radno opterećenje. Smatram izuzetnom srećom da ja također uživam u vođenju ovog posla i, općenito, ljudi bi trebali raditi za novac isti posao koji bi rado radili besplatno. Ako moram kvantificirati svoj radni dan kroz broj radnih sati, rekao bih da radim 16 sati dnevno.
Koliko sati ste radili na početku? Privatni posao ne priznaje izraz "radni sati". Ja nemam radne i neradne sate; moj cijeli dan sastoji se samo od radnih sati.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Koliko sati ste radili na početku? Kada smo pokrenuli posao, imali smo ogromne oscilacije u smislu korištenja naših kapaciteta i mog radnog vremena. Ponekad, praktično kada smo primali velike narudžbe, radili bismo dva ili tri dana bez stanke, a ponekad bismo imali mirne periode od desetak dana kada nismo imali nikakvog posla. Ali, kako se posao razvijao i kako smo uvodili nove linije proizvoda, ove oscilacije su bile reducirane u potpunosti i tada smo došli do kontinuirane proizvodnje. Također moram reći da sam ja, kao menadžer, radio mnogo manje na početku nego danas. Na početku sam radio četiri, pet sati, a danas čak ni 24 sata nisu dovoljna. Koliko sati ste radili na početku? Kada sam počinjao ovaj posao, moj prosječni radni dan je trajao minimalno 14 sati. Radio sam vikendima i praznicima. Isti slučaj je bio i sa mojom suprugom. Da smo nastavili na ovaj način, vjerovatno bismo potpuno sagorjeli. Sada radim 9 do 10 sati.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
3. [ta je poslovni plan i da li je neophodno imati ga kada pokre}em poslovnu djelatnost? Većina ljudi u Bosni i Hercegovini, uključujući i one koji su veoma uspješni poslovni ljudi, pokrenula je svoja poduzeća i poslovne aktivnosti bez detaljno izrađenih poslovnih planova. Ovo ne znači da uopće nisu planirali svoj poslovni poduhvat. Svi oni su imali određeni oblik poslovnog plana, ali ti planovi uglavnom nisu bili formalizirani kroz standardan oblik i elemente poslovnog plana. Obično se njihovo planiranje sastojalo od izrade projekcije rashoda i prihoda sa ciljem da utvrde profitabilnost poslovnog poduhvata.
15
Međutim, neophodno je uzeti u obzir da su sadašnja situacija i poslovno okružje u kojem pokrećete djelatnost bitno drugačiji od situacije i poslovnog okružja u vrijeme rata ili odmah po završetku rata kada je većina sadašnjih privatnih poduzeća i osnovana. Sada ćete se morati suočiti sa relativno jakom konkurencijom na tržištu, sa pravnim sustavom koji počinje funkcionirati, te sa tržištem koje sve manje i manje tolerira improvizaciju i loše poslovne odluke. Da bi ste povećali šanse za opstanak i rast vašeg poduzeća, neophodno je da izradite poslovni plan. Za sami početak, kada pokrećete poslovnu djelatnost, bilo bi najbolje da sami izradite poslovni plan. Pri izradi poslovnog plana bilo bi dobro da kao kontrolnu listu i vodič koristite razvijene modele poslovnih planova. To će vam omogućiti da u poslovnom planu obradite sve bitne aspekte koji utiču na uspješnost vašeg poslovnog poduhvata. Vremenom, kako se vaš posao bude razvijao, doći ćete u poziciju kada morate izraditi detaljan i profesionalan poslovni plan. U tom stadiju razvoja vašeg poduzeća, posjedovanje ili neposjedovanje detaljnog i profesionalno urađenog poslovnog plana postaje odlučujući faktor koji odvaja uspješna od neuspješnih poduzeća. Tada je najbolje da uposlite konzultantsku firmu koja će taj posao uraditi kvalitetno i profesionalno. Upošljavanjem konzultantske firme dobijate na objektivnosti analize i pregleda vašeg poslovanja, tj. izbjegavate opasnost da u poslovni plan unesete elemenat subjektivnosti, što je skoro nemoguće izbjeći ako sami izrađujete poslovni plan. U procesu izrade poslovnog plana, čak i ako je neko drugi radio poslovni plan za vas (konzultant ili konzultantska kompanija), od izuzetne je važnosti da ste potpuno uključeni u njegovu izradu i da u potpunosti razumijete svaki njegov segment.
3.1. Šta je poslovni plan Poslovni plan je pisani dokument koji pokriva određeni vremenski period i pokazuje kakvu korist poduzeće može očekivati od angažiranja svojih resursa, kao i kakve su mu potencijalne mogućnosti na tržištu. To je najbolji način da na jednom mjestu uporedite svoje poslovne ideje sa problemima koji se mogu pojaviti tijekom realizacije vašeg poslovnog poduhvata. Poslovnim planom ste u mogućnosti provjeriti da li sve to skupa može funkcionirati na zadovoljavajući način. Poslovni plan vam omogućava da: · Analizirate različite poslovne opcije; · Definirate poslovne ciljeve; · Procijenite izvedivost vašeg poslovnog poduhvata; · Istražite koje su tržišne perspektive; · Identificirate potencijalne klijente i konkurente; · Definirate jake i slabe strane vašeg poslovnog poduhvata; 16
·
Procijenite raspoložive resurse i definirate odgovarajući način njihovog alociranja.
Krajnji cilj je da utvrdite koliko je vaš poslovni poduhvat uspješan u smislu profitabilnosti, kao i u smislu drugih financijskih i operacionih pokazatelja. Kvalitetno izrađen poslovni plan možete iskoristi za sljedeće namjene: · Kao dokument koji definira aktivnosti koje trebate poduzeti · Kao dokument koji služi kao vodič u koracima koje trebate poduzeti da biste se pozicionirali na tržištu. · Poslovni plan vam može pomoći u suočavanju sa nepredviđenim problemima, te omogućiti vam da donesete dobru poslovnu odluku. · Kao dokument koji definira konkretne ciljeve i strategije koje ćete upotrijebiti da bi vaše poduzeće ostvarilo postavljene ciljeve. · Kao dokument koji analizira vaše prošle i sadašnje poslovne rezultate, istražuje opcije za proširenjem vašeg poslovanja, te vam daje projekciju budućeg rasta vašeg poduzeća. · Kao osnovni dokument kog traže financijske institucije i partneri kada im podnesete zahtjev za kreditnim sredstvima. Poslovnim planom financijskoj instituciji dajete potrebne informacije o svom poduzeću, te objašnjavate kako ćete otplatiti pozajmljena sredstva. Poslovni plan može biti kratkoročni (1 godina), srednjoročni (3 do 5 godina) i dugoročni (preko 5 godina). U tabeli 1. vam dajemo prikaz osnovnih elemenata standardnog poslovnog plana. Tabelu možete koristite kao kontrolnu listu prilikom procesa izrade vašeg poslovnog plana. Tabela 1. Shema i kontrolna lista poslovnog plana Sadržaj poslovnog plana
Sadržaj poglavlja
Sadržaj pod-poglavlja
1. Izvršni sažetak
Opišite vaše poslovanje
Ime i lokacija Opis poslovnog plana Proizvod/usluge Tržište i konkurencija Iskustvo/stručnost menadžmenta
Koji su vaši poslovni ciljevi Opišite vaše tržište Opišite vaše financijske potrebe i koja financijska sredstva tražite Pripremite financijsku projekciju poslovnih rezultata vaše djelatnosti 2. Opis kompanije i organizacija
Napišite kratku povijest vašeg poslovanja/poduzeća (za postojeća poduzeća) Opišite vlasničku strukturu u vašem poduzeću Opišite ko radi u vašem menadžment timu
Djelatnici Biografije vašeg osoblja
17
Opišite organizacionu strukturu vašeg poduzeća 3. Operacije
Oblik poslovne organizacije Organizaciona shema i odgovornosti
Opišite svoju poslovnu lokaciju Koje zgrade posjedujete/ iznajmljujete/koristite Opšite opremu koju imate Opišite nabavu i zalihe
Sirovine Glavni dobavljači Kupovina Upravljanje zalihama
Ljudski potencijal
Broj uposlenih Struktura uposlenih Kadrovski plan
Operativni proces (proizvodnja, servisiranje)
Proizvodnja i rad Planiranje proizvodnje Upravljanje kvalitetom
Opišite kako distribuirate svoje proizvode 4. Opis projekta
Opišite obim projekata za koje radite poslovni plan Opišite troškove projekta i raspoložive i planirane financijske resurse za pokrivanje ovih troškova Opišite vremenski okvir projekta i definirajte raspored financiranja projekta Obrazloženje projekta Opišite kakve financijske rezultate očekujete od projekta
5. Analiza tržišta
Definirajte i opišite potražnju na tržištu za vašim proizvodom Opišite kakva je trenutna ponuda na tržištu Kakvi su trendovi u industriji za koju planirate svoj projekat Opišite kako je vaše poduzeće pozicionirano na tržištu
Status prodaje Konkurencija Komparativne prednosti
6. Marketinška i prodajna strategija Kakva je vaša ukupna strategija
18
Opišite na koja tržišta se vaše poduzeće fokusira i koji je nivo prodaje koji želite postići
Zacrtani obim prodaje Strategija prodaje Kupci Ciljna tržišta
Opišite kako organizirate vašu prodaju i kako organizirate distribuciju vaših proizvoda
Metodi prodaje Distribucija Servis proizvoda ili usluga
Definirajte vašu prodaju po linijama proizvoda ili usluga
Opis linija proizvoda ili usluga Usporedba sa proizvodima ili uslugama konkurenata Prodaja po linijama proizvoda ili usluga
7. Financijski podaci
Ako ste već imali poslovnu djelatnost, napišite analizu financijskih rezultata posljednje dvije ili tri godine vašeg poslovanja Koji sustav knjigovodstva i financijskog izvještavanja koristite Opišite troškove i način određivanje cijena Kako upravljate svojim obrtnim kapitalom
Potraživanja Obveze Zalihe
Opišite koje su vaše potrebe za financijskim sredstvima Analizirajte vaše poslovanje korištenjem ključnih poslovnih koeficijenta Objasnite kako ćete koristiti nova sredstva (zajam kredit, itd.) 8. Zaključak
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Opišite koji su ključni rizici i dajte preporuke
Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste već imali izrađen poslovni plan? Ne, kada sam započeo svoju poslovnu djelatnost, nisam imao poslovni plan. Na početku sam imao jedan cilj i to je bilo preživljavanje, ali kako je vrijeme prolazilo, posao se počeo oblikovati i nametati neke ciljeve kojih nisam bio niti svjestan kada sam pokrenuo svoj posao. Sada sam mišljenja da je prepoznavanje i definiranje ciljeva vašeg poslovanja skoro pola urađenog posla. Sada se svaki posao - projekt koji počinjem analizira i planira u detalje. Ne možete započeti svoju djelatnost bez analize svojih kapaciteta, bez analize vašeg proizvoda i analize i predviđanja rezultata , te konkretne poslovne operacije.
19
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
20
Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste već imali izrađen poslovni plan? Ne, kada sam počeo nisam imao poslovni plan. Ne želim reći da nisam ništa planirao. Sve što sam uradio bilo je urađeno sa nekom vrstom plana, samo je pitanje nivoa kompleksnosti i sofisticiranosti procesa planiranja koje sam koristio. Kada ste mala kompanija koja zapošljava do 10 radnika, u stanju ste kontrolirati sve procese i segmente poslovnih operacija skoro vizualno. Ali, kako se vaš posao bude razvijao, vi ćete doći do prijelomne tačke kada prestajete biti u stanje da kontrolirate sve segmente poslovnih operacija i kada niste u stanju da definirate pravce razvoja svog poslovanja bez dobrog poslovnog plana. Da li ste sami izradili poslovni plan ili ste zaposlili konzalting kompaniju da uradi to za vas? Za izradu poslovnog plana koristili smo vanjskog konzultanta. Preporučio bih za bilo koji ozbiljan posao da se za izradu poslovnog plana angažira vanjske konzultante. Time dobivate neovisne i objektivne analize vašeg poslovanja. Da li smatrate poslovni plan korisnim instrumentom? Kada sam počeo surađivati sa SEED-om, moram priznati da nisam u potpunosti bio svjestan korisnosti poslovnog plana. Suradnja sa SEED-om i poslovni plan kao rezultat te suradnje su mi pružili sveobuhvatan pregled i analizu mog poslovanja. Kako koristite poslovni plan za učinkovitije vođenje vašeg poslovanja? Koristim poslovni plan kao instrument za analizu svojih poslovnih operacija, da bih odredio svoju poziciju na tržištu, procijenio potencijalno tržište i da bih definirao načine za postizanje definiranih poslovnih ciljeva.
Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste već imali izrađen poslovni plan? Na početku sam imao neku vrstu plana, ali to nije bio formaliziran, pisani poslovni plan, nije bio ni blizu ovom što imamo danas. Sada imamo strategiju razvoja našeg poduzeća koja je urađena u suradnji sa Ekonomskim institutom, i svaki novi projekt koji pokrećemo ima potporu u obliku istraživanja tržišta, poslovnih i investicionih planova. Da li ste sami izradili svoj poslovni plan ili ste angažirali konzalting kompaniju da to uradi za vas? Sve dokumente smo izradili sa Ekonomskim institutom iz Sarajeva i u suradnji sa profesorima sarajevskog Ekonomskog fakulteta. Volio bih posebno spomenuti profesora Borisa Tihog koji nam je mnogo pomogao. Da li smatrate poslovni plan korisnim instrumentom? Svi ovi planovi, posebno strategija za razvoj, su veoma korisni instrumenti koji su postavili temelje i pokazali nam pravac kojim trebamo krenuti da bismo razvili naše poslovanje.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste već imali izrađen poslovni plan? Kada sam pokrenuo građevinsko poduzeće, to se desilo nekako spontano, tako da nisam imao napisan poslovni plan. Ali, kada sam pokrenuo posao proizvodnje mineralne vode, budući da sam tražio dodatna, vanjska financijska sredstva, bio sam prisiljen da izradim poslovni plan da bih objasnio kako ću organizirati proizvodnju, kako, gdje i kome namjeravam prodavati svoje proizvode, kako ću otplatiti zajam, itd. Kreditori su tražili poslovni plan izrađen od strane međunarodne konzalting kompanije i ja sam to uradio na taj način. Dogodilo se da nam je ta kompanija naplatila 70,000 DM za izradu poslovnog plana, a nikad nisam dobio kredit koji je trebao biti odobren na osnovu tog poslovnog plana. Nakon što su mi odbili zahtjev za taj kredit, zakleo sam se da ću otvoriti ovu fabriku, sa njima ili bez njih, i uspio sam to uraditi. Da li ste sami izradili svoj poslovni plan ili ste angažirali konzalting kompaniju da to uradi za vas? Kao što sam rekao, međunarodna kompanija je izradila poslovni plan. Da li smatrate poslovni plan korisnim instrumentom? Mislim da poslovni plan može biti koristan instrument, ali u normalnim i stabilnim državama gdje su stvari regulirane i vi možete nešto planirati, te sa razumnom pouzdanošću predvidjeti ishode vaših poslovnih aktivnosti. Ali u situaciji gdje su tržište i ukupno poslovno okruženje neregulirani i vi nemate jasnih pravila igre, ne možete planirati svoje poslovne aktivnosti zato što ne možete predvidjeti ishode. Kako koristite poslovni plan za učinkovitije vođenje vašeg poslovanja? Ponovit ću da je poslovni plan dobar instrument, ali ga možete uspješno koristiti u stabilnim državama i predvidivom okruženju. Inače poslovni plan nije koristan. Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste već imali izrađen poslovni plan? Sve što radim temelji se na detaljnom planiranju. U okviru plana ja analiziram proizvode, tržište, financije, sve elemente koji su dijelovi dobrog poslovnog plana. Volim s vremena na vrijeme analizirati svoje poslovne planove i vidjeti koji su dijelovi planiranih aktivnosti ostvareni. Posebno mi zadovoljstvo predstavlja kada vidim da je nešto što je planirano u prošlosti postalo stvarnost. Da li ste sami izradili poslovni plan ili ste angažirali konzalting kompaniju da to uradi za vas? Sam sam izradio poslovni plan uz pomoć svoje supruge i drugih suradnika.
21
4. Da li je neophodno detaljno definirati poslovnu djelatnost? Detaljnim definiranjem svoje poslovne djelatnosti ćete stvoriti osnovu za donošenje fokusiranih operativnih odluka i određivanje prioriteta u investiranju. Menadžersko vrijeme je jako ograničen resurs i ako vaše poslovanje nije detaljno definirano, postoji opasnost da se menadžment neće moći fokusirati na glavne prioritete poslovanja. Bilo da ste proizvođač ili se bavite prodajom na malo, morate odlučiti koliki asortiman i broj modela proizvoda namjeravate ponuditi na tržištu. Povećanjem asortimana i broja modela proizvoda povećavate kompleksnost i troškove vaše poslovne operacije. To se očituje kroz povećanje kompleksnosti proizvodnog procesa, novim i različitim zahtjevima za uslugama servisiranja i održavanja ili jednostavno kroz porast broja proizvoda i modela proizvoda na vašim zalihama. Zbog svega ovoga jako je bitno da detaljno definirate svoje poslovne operacije, a to je posebno značajno za novo poduzeće kojem nedostaje manadžerskog iskustva i iskustva u upravljanju poslovnim operacijama. Na kraju, detaljnim definiranjem poslovanja, bit ćete u stanje napraviti bolji marketinški plan i prepoznatljiv imidž vašeg poduzeća. Postavlja se pitanje, ako još niste razradili svoje poslovne aktivnosti u detalje, na koji će način vaši kupci dobiti informaciju o tome koje proizvode i usluge nudite?
5. Kako da odaberem ime za svoje poduze}e? Pažljivo razmotrite ime pod kojim ćete registrirati svoje poduzeće. Ime koje odaberete treba ljudima omogućiti da shvate kojom se djelatnošću bavite, a vama i vašem poduzeću treba olakšati stvaranje imidža kojeg želite imati na tržištu. Pokušajte odabrati ime koje u određenom trenutku neće postati ograničavajući faktor razvoju vaše djelatnosti. Pored imena, veliku pažnju trebate posvetiti i izradi loga vašeg poduzeća koji će postati njegov grafički simbol. Kao i u slučaju vašeg imena, logo bi trebao biti pažljivo izrađen da bi vam pomogao u kreiranju prepoznatljivog imidža vašeg poduzeća. Kada izaberete ime, provjerite da ono već nije upotrijebljeno od nekog drugoga.
5.1. Da li postoje neki pravni aspekti vezani za odabir imena poduze}a? Ime poduzeća je ime pod kojim poduzeće vodi svoje poslovne aktivnosti i ono treba biti istaknuto na poslovnim prostorima poduzeća. Također, sva poslovna korespondencija i nalozi treba da sadrže puni naziv poduzeća i adresu glavnog ureda.
22
Ime poduzeća se ne može prebaciti na drugu pravnu osobu, osim u slučaju prodaje cijelog poduzeća. Dok birate ime poduzeća imajte na umu da ono ne smije sadržavati: · Riječi i znakove koji su zabranjeni zakonom · Zaštićene znakove razlikovanja pravnih i fizičkih osoba · Zvanične simbole i znakove · Imena ili znakove stranih država ili međunarodnih organizacija · Riječi i oznake koje mogu stvoriti konfuziju o vrsti i obimu poslovnih operacija ili bi mogle dovesti do zamjene vašeg identitet sa imenom ili znakom nekog drugog poduzeća ili bi mogle prekršiti prava drugih pravnih i fizičkih osoba. Ako želite, ime vaše kompanije može sadržavati riječi ¨Bosna i Hercegovina¨ i ¨Federacija¨ kao i njihove izvedenice i skraćenice, ali samo nakon odobrenja Federalnog ministarstva u čijoj se nadležnosti nalaze javna administracija i pravosuđe. U imenu poduzeća također možete koristiti: ime kantona / županije, grada ili općine ili njihove izvednice i skraćenice, ali samo nakon odobrenja kantonalnog / županijskog ministarstva u čijoj se nadležnositi nalaze javna administracija i pravosuđe, gradonačelnika ili općinskog načelnika na području gdje je vaš glavni ured ili vaše poduzeće locirano. Također, ime vaše kompanije može sadržavati ime ili prezime osobe koja nije utemeljitelj kompanije samo nakon odobrenja dotične osobe ili njenog pravnog nasljednika. Nadalje, ime vašeg poduzeća se treba jasno razlikovati od imena drugih poduzeća, a sud bi trebao odbiti upis vašeg poduzeća u sudski registar ako se njegovo ime jasno ne razlikuje od imena već registriranih poduzeća u F BiH ili RS. Poduzeće koje smatra da je oštećeno upotrebom njegovog imena, može na sudu podići tužbu, zahtijevajući prestanak korištenja, brisanje iz sudskog registra i naknadu štete koja mu je pričinjena. Ova tužba se mora podići u roku od tri godine od dana upisa vašeg poduzeća u sudski registar. Kako ste izabrali ime svog poduzeća? Moram priznati da nisam mnogo razmišljao o nazivu svog poduzeća, i ime je proizašlo iz jednog opuštenog posljepodnevnog druženja sa mojim prijateljima. Sada bih to uradio drugačije i promijenio bih ime, ali ovo je već postalo poznato i nije dobro rješenje sada ga mijenjati. Mislim da je ime kompanije veoma važno i zaslužuje ozbiljno razmatranje. Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
23
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
24
Kako ste izabrali ime svog poduzeća? Obično kada ljudi biraju ime za svoje poduzeće, oni pokušavaju kreirati ime koje je jednostavno i lako za zapamtiti. Odlučio sam da svom poduzeću dam ime koje je ustvari engleski prijevod mog prezimena, što je malo neobično i komplicirano za ovo podneblje. Ako odlučite da se razvijate na imenu i da se borite za svoje ime, nije važno ako je ime vaše kompanije komplicirano, lako za zapamtiti ili ne. Da li smatrate da je ime poduzeća važno za imidž poduzeća, marketing i uspjeh? Ime vašeg poduzeća je vaš zaštitni znak i kada pozicionirate svoju djelatnost na tržištu to također radite kroz pozicioniranje vašeg imena na tržištu. Ako uspijete pozicionirati svoje ime na tržištu i učinite ga prepoznatljivim, vi ste znatno povećali šanse za opstanak i rast.
Kako ste izabrali ime svog poduzeća? Ime moje prve kompanije je bilo zapravo moje ime i dao ga je moj advokat, inače moj dobar prijatelj koji je na to ime, bez mog znanja, registrirao moje poduzeće. Kada sam mu prigovorio, rekao je da ako sam ozbiljno odlučio da uspijem u poslu, tada ne bih trebao izbjegavati korištenje svog imena, jer ću i ja sam na taj način postati poznat, zbog dobre reputacije mog poduzeća. Međutim, za poslovnu djelatnost proizvodnje mineralne vode napravio sam ime od naziva geografske lokacije izvora vode i dijamanta - zato što je voda čista, bistra i dragocjena kao pravi dijamant. Da li smatrate da je ime poduzeća važno za imidž poduzeća, marketing i uspjeh? Ime vaše firme je važno, ali mislim da koje god ime date svojoj kompaniji, prvo trebate razviti tu poslovnu djelatnost i učiniti je uspješnom i tek nakon toga ime vaše kompanije će postati važan element koji možete koristiti u marketingu i razvoju imidža vašeg poduzeća. Kako ste izabrali ime svog poduzeća? Mijenjali smo ime našeg poduzeća nekoliko puta, jedno od imena je bilo moje prezime, Rajković, i to je trajalo oko dvije godine, nakon toga sam shvatio da to nije bilo najbolje rješenje i promijenili smo ime poduzeća u Economic. Do tog imena smo došli putem javnog natječaja za kreiranje loga i imena poduzeća. Ime Economic se također odnosi na jedan proizvod, radijator, koji je bio proizvod tvornice Lipovica, a koja je bila jedan od naših najvećih kupaca kada sam pokrenuo svoj posao. Da li smatrate da je ime poduzeća važno za imidž poduzeća, marketing i uspjeh? Mislim da je ime veoma važno. Logo kompanije, odabir boja koje koristite i ime poduzeća, sve su to elementi koji su važni u marketingu, promotivnim aktivnostima i u procesu stvaranja imidža poduzeća.
6. Da li je lokacija poduze}a element koji uti~e na uspje{nost poslovanja? Različite djelatnosti imaju različite potrebe vezane za lokaciju djelatnosti. Elementi koji definiraju pogodnost lokacije i stupanj njihove važnosti za određenu djelatnost su različiti za različite djelatnosti. Prije svega, analizirajte djelatnost kojom se bavite i definirajte lokacijske potrebe. Tako ćete dobiti odgovore na pitanja kao što je: da li vam je potreban gust promet (pješački ili automobilski) ili će ljudi bez obzira što niste na prometnoj lokaciji dolaziti do vas? Za neka djelatnosti, kao što su male prodavaonice, hoteli, lokacija predstavlja ključni element uspjeha. Izbor lokacije može potaknuti razvoj vaše djelatnosti ili je odvesti u propast, stoga pažljivo razmislite i analizirajte koje su lokacijske potrebe vaše djelatnosti. Vlasnici tek osnovanih poslovnih djelatnosti ne moraju posvetiti mnogo pažnje izboru lokacije. Lokacija postaje značajniji problem tek onda kada se poduzeće počne razvijati i rasti. Bitan element koji limitira broj opcija pri izboru lokacije novih poduzetnika je nedostatak financijskih sredstava. Značajan broj poduzeća je pokrenut iz stanova, privatnih kuća ili prostora koji nisu građeni namjenski za poslovne aktivnosti. Ako želite pokrenuti poslovnu djelatnost u iznajmljenim poslovnim prostorima, a pogotovo ako planirate graditi svoj poslovni objekt, morate dobro analizirati karakteristike lokacije, jer one mogu postati dodatni faktori koji doprinose uspješnosti vašeg poslovanja. Pri izboru lokacije, analizirajte sljedeće elemente tako da odredite koji od njih najviše odgovaraju specifičnim potrebama vaše djelatnosti: · Potrebe za posebnim unutarnjim uređenjem poslovnog prostora, kao npr. potreba za posebnom vrstom instalacija, itd.; · Postojanje posebnih zahtjeva vezanih za određene lokacijske zone, a koji su definirani urbanističkim planom (provjerite sa uredom za urbanizam u vašoj općini); · Izgled lokacije; · Opremljenost lokacije sa potrebnom infrastrukturom; · Broj potencijalnih klijenata na području lokacije; · Gustoća naseljenosti; · Prometna infrastruktura, pristupačnost lokacije i prostor za parkiranje; · Konkurencija i priroda konkurencije na tom području; · Blizina resursa; · Raspoloživost odgovarajuće radne snage i troškovi radne snage; 25
· Različite vrste troškova koji ovise od odabira lokacije. Visinu troškova koji se mogu nazvati lokacijskim troškovima, a odnose se na troškove priključka na elektro-mrežu, troškovi priključka na PTT mrežu, troškovi priključka na javne ceste, te troškovi vezani za izgradnju objekata, su vam dostupni na web site-u www.seebiz.net. Ovaj web site, razvijen od strane SEED-a, predstavlja internet servis za mala i srednja poduzeća. Tu ćete moći vidjeti da su neki od troškova standardni i jednaki na čitavom području entiteta, a da su troškovi vezani za izgradnju objekata (dobijanje urbanističke suglasnosti, obilježavanje parcela, građevinska dozvola, upotrebna dozvola, troškovi vezani za pogodnost lokacije, itd.) različiti od općine do općine. U nekim slučajevima su iznosi tih troškova značajno različiti. Osim na web site-u, ove informacije možete naći i u obliku publikacije koju možete dobiti u uredu naše organizacije u Sarajevu.
6.1. Kako lokacijski elementi uti~u na razli~ite poslovne djelatnosti? Kada birate lokaciju proizvodnog pogona, jedna od ključnih stvari je identificirati da li lokacija osigurava potrebne resurse kvalificirane radne snage. Također, u bilo kojoj proizvodnoj djelatnosti morate računati na vaše buduće potrebe za potencijalnim širenjem vaše djelatnosti. Stoga je dobro odabrati lokaciju koja vas neće limitirati pri fizičkom proširenju vaše djelatnosti. Transportni zahtjevi su jedan od značajnijih elemenata koji utiču na izbor lokacije poduzeća. Bilo koja djelatnost koja ima potrebe za transportom velike količine sirovina i teških finalnih proizvoda, ima potrebu za cestovnim komunikacijama koje omogućavaju pristup velikim kamionima. Što je poduzeće udaljenije od takvih komunikacija, to su veći transportni troškovi, što u konačnici povisuje troškovno opterećenje vaših proizvoda. Proizvodni pogoni su veliki potrošači vode i električne energije. Ako ova dva faktora imaju značajan udio u troškovima finalnog proizvoda, bitno je da lokacijom dobijete dovoljne količine ovih resursa po povoljnim cijenama. To može biti značajan faktor uspješnosti poslovanja. Za maloprodaju ili uslužne djelatnosti ključ uspjeha predstavlja broj kupaca. Što je veći broj i promet kupaca, poduzeće će biti spremnije da plati veću cijenu za bolju lokaciju.Vaša lokacija mora biti lako dostupna što većem broju kupaca (poželjna je lokacija u trgovačkom centru grada), ali pri izboru lokacije morate uzeti u obzir i visinu profitne marže koju možete ostvariti prodajom proizvoda i usluga koje nudite kupcima. Dobar primjer za to su trgovine sa velikim prometom klijenata (supermarketi), koje zbog niskih profitnih marži (prodaja roba široke potrošnje), ne mogu podnijeti troškove vezane uz lokaciju u centru grada. 26
Kako ste izabrali lokaciju sa svoj posao? Lokacija mog posla i građevinske djelatnosti općenito ne igra posebno važnu ulogu. Važno je samo da imate svu neophodnu infrastrukturu, put, telefon, električnu energiju, itd. Kada sam počinjao nisam bio u poziciji da biram lokaciju. Bio sam prisiljen da počnem na lokaciji koja je bila na raspolaganju. Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Kako ste izabrali lokaciju za svoj posao? Moram reći da kada sam počeo raditi ovaj posao, nisam ima skoro nikakvih financijskih resursa i nisam ja birao lokaciju, lokacija je izabrala mene. Ali, kako se posao razvijao, lokacija je postajala sve bitniji faktor. Bila nam je potrebna bolja infrastruktura, veći prostor i jednostavan pristup za kupce, te smo tražili lokaciju koja je na području sa velikom frekvencijom prometa, kako prometa vozila tako i prometa pješaka.
Kako ste izabrali lokaciju za svoj posao? Lokacija mog posla je bila određena lokacijom sirovine koju koristimo u proizvodnom procesu. Moja tvornica je locirana u blizini izvora mineralne vode. Od koje važnosti je lokacija za vaše poslovanje? Lokacija može biti veoma važna za neke vrste poslovne djelatnosti kao što su hoteli, trgovine, kojima je, da bi uspješno poslovale, potrebna lokacija sa velikom gustoćom stanovništva, gustim prometom, itd. Ali, za proizvodnju je važnije locirati djelatnost u blisini resursa kao što su repromaterijali koje koristite u vašem proizvodnom procesu, i naravno, važno je imati pristup neophodnoj infrastrukturi kao što je električna energija, kanalizacija, putevi, itd. Kako ste izabrali lokaciju za svoj posao? Svoju djelatnost sam započeo u obiteljskoj kući. Nakon toga, kada se posao razvio, preselili smo se u Vitez u iznajmljeni prostor. Nakon toga smo izgradili vlastiti objekt u centru grada. Prije nekoliko godina poduzetnici iz Viteza i općine Vitez izradili su plan za razvoj poslovnog centra/zone u Vitezu. Pridružio sam se toj ideji; zapravo bio sam jedan od inicijatora. Preselili smo naše djelatnosti u zonu koja je naša sadašnja lokacija, Poslovni centar 96, Vitez. Od kakvog značaja je lokacija za vašu djelatnost? Lokacija je veoma važna, posebno za razvijen, relativno velik posao.
27
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
Kako ste izabrali lokaciju za svoj posao? Na početku smo koristili lokaciju koju smo mogli priuštiti u to vrijeme. Počeli smo raditi u šupi, ali nakon što smo uspjeli da stanemo na svoje noge, preselili smo se u poslovni centar u Vitezu, koji je vjerojatno najbolja lokacija u regiji. Razlozi za preseljenje tamo su bili velika koncentracija različitih poduzeća, što onda dovodi velik broj kupaca, velika frekvencija prometa, dobra infrastruktura, itd. Od kakvog značaja je lokacija za vaš posao? Naravno da lokacija može doprinijeti poslovnom uspjehu i ako to želite izraziti u procentima, taj doprinos vašoj uspješnosti bi bio oko 10%. Ali, kao što sam vam rekao, na početku smo radili u šupi, u bivšim stajama, i imali smo dobre poslovne rezultate. Ako dobro upravljate vašim poslom, nije toliko bitno na kakvoj ste lokaciji.
7. Da li je mogu}no pokrenuti i voditi poslovnu djelatnost od ku}e? Stručnjaci procjenjuju da 20 procenata novih malih poduzeća obavlja svoje poslovne aktivnosti iz kuće vlasnika poduzeća. Ako ste planirali pokrenuti svoju poslovnu djelatnost u stanu ili kući, potrebno je da analizirate sve prednosti i nedostatke koji su vezani uz takav način organiziranja poslovne djelatnosti. Vrijeme i korištenje vremena je jedan od najvažnijih problema sa kojim se susreće većina poduzetnika. Taj problem je još izraženiji kod poduzetnika koji svoju poslovnu djelatnost obavljaju kod kuće. Kod ovakvog načina organiziranja poslovne djelatnosti, najviše problema dolazi od toga što je jako teško odvojiti vrijeme posvećeno isključivo poslovnim aktivnostima od vremena koje posvećujete kućnim i obiteljskim obvezama. Problem odvajanja poslovnog od privatnog života je problem sa kojim se suočavaju svi poduzetnici, međutim u slučaju kada ste svoju poslovnu djelatnost organizirali kod kuće, taj problem je još izraženiji jer vam je posao i fizički prisutan kod kuće. Mimo ovoga, morate odrediti koji će dio vaše kuće ili stana biti isključivo namijenjen za poslovne aktivnosti. Pored odvajanja dijela kuće ili stana za isključivo poslovne aktivnosti, morate vidjeti što sve morate uraditi na prilagođavanju tog prostora potrebama poslovnih aktivnosti, te analizirati troškove vezane za korekcije prostora. Analizirajte da li su direktni i indirektni troškovi vezani za organizaciju poslovne djelatnosti kod kuće veći od troškova iznajmljivanja poslovnog prostora. Razmotrite npr. da li možete dobiti još jednu telefonsku liniju koja bi služila samo za poslovne aktivnosti. Također morate vidjeti kako pravna regulativa definira registriranje poslovne djelatnosti koja će se obavljati u stanu ili kući. 28
Niži troškovi osnivanja poslovne djelatnosti, niži fiksni troškovi i fleksibilno radno vrijeme su osnovne prednosti organiziranja poslovne djelatnosti u stanu ili kući. Potencijalni problemi i opasnosti ovakvog organiziranja poslovne djelatnosti su izoliranost vaše poslovne djelatnosti, ograničenja fizičkog prostora, negativan uticaj članova vaše obitelji i obiteljskih problema na vaše poslovne aktivnosti, itd. Tabela 2. predstavlja kontrolnu listu nekih od bitnijih elemenata koje trebate razmotriti prilikom donošenja odluke o lokaciji vašeg posla. Putem ove kontrolne liste ćete biti u stanju odrediti koja od opcija je bolja: pokrenuti poslovnu djelatnost od kuće ili u iznajmljenom poslovnom prostoru. Različite poslovne djelatnosti imaju različita lokacijske potrebe, te vas potičemo da napravite listu vlastitih elementa koje smatrate bitnim za vašu poslovnu djelatnost. Nakon definiranja liste elemenata, ocijenite svaki od njih ocjenama od 0 do 10. Na taj način ćete moći uporediti koja od opcija je bolje rješenje. Tabela 2. Elementi koje treba analizirati pri pokretanju poslovne djelatnosti od kuće VAŽNI ELEMENTI KOJE TREBA RAZMATRATI KADA BIRATE LOKACIJU
LOKACIJA VAŠE POSLOVNE DJELATNOSTI VAŠ DOM (0 - 10)
IZNAJMLJENI POSLOVNI PROSTOR (0 - 10)
Imidž vaše poslovne djelatnosti Broj kupaca Porezi Pogodnost prostora za poslovnu djelatnost Dostupnost potrebne infrastrukture Operativni troškovi Uočljivost vašeg poduzeća Postojanje parking prostora Mogućnost rasta i širenja vaše poslovne djelatnosti Ostalo Ukupno bodova
Lokacija koja je ocijenjena sa većim brojem bodova, a pogotovo ako je bodovna razlika značajna, bi trebala biti lokacija na kojoj ćete pokrenuti vašu poslovnu djelatnost.
29
8. Kada nabavljam opremu i postrojenja, koja opcija je bolja: lizing ili kupovina? U zemljama razvijenog tržišnog gospodarstva, novoosnovana poduzeća opremu i postrojenja, u većini slučajeva, nabavljaju putem lizinga od financijskih institucija ili proizvođača opreme. Trenutne, jedine dvije opcije za nabavu opreme i postrojenja na BiH tržištu su najam i kupovina. Poduzeća koje se bave financijskim lizingom još ne postoje na BiH tržištu, ali postoje snažne indicije da će se u skorijoj budućnosti na tržištu pojaviti kako domaća tako i inozemna poduzeća koje se bave ovom djelatnošću. Iako, kako smo rekli, lizing kao opcija još nije dostupna u BiH, u odgovoru na ovo pitanje ćemo razmotriti dvije opcije nabave opreme i postrojenja, lizing i kupovinu. Želimo vam pokazati koje su prednosti i loše strane lizinga, a koje su prednosti i loše strane kupovine opreme i postrojenja. Također vam želimo pokazati kako možete izračunati koja od ovih opcija je financijski isplativija za vas. Kada ste već donijeli odluku o tome koju opremu ili postrojenje želite nabaviti, trebate donijeti i odluku na koji ćete način ostvariti nabavu te opreme i postrojenja. Trebate se odlučiti između ove dvije opcije, tj. između lizinga i kupovine. Ovu odluku treba donijeti nakon pažljivog razmatranja dobrih i loših strana svake od opcija. Kada poduzeće kupuje opremu ili postrojenja, ono stiče vlasništvo nad određenom imovinom. Međutim, ako se poduzeće odluči da opremu i postrojenja nabavi putem lizinga, vlasništvo nad tom imovinom ostaje na poduzeću koje se bavi lizingom. Lizingom poduzeće dobija opremu i postrojenja na korištenje u fiksnom vremenskom periodu i pod striktno specificiranim uvjetima plaćanja. Stoga je lizing bliži iznajmljivanju opreme i postrojenja nego kupovini. Na kraju perioda definiranog ugovorom o lizingu, opremu i postrojenja možete vratiti ili iskoristiti svoje pravo da ih otkupite po tržišnoj vrijednosti ili po cijeni koja je unaprijed određena ugovorom o lizingu. Kada poduzeće nabavlja opremu i postrojenja putem lizinga, njegovi početni investicijski troškovi su jako niski. Na taj način poduzeće raspolaže sa većim obrtnim sredstvima na samom početku poslovanja, dok prihode stvorene od korištenja opreme i postrojenja koristi za otplatu rata lizinga. Na početku, lizing vam omogućava da koristite gotovinu za kritične operativne troškove, kao što su plaće, otplata novih kredita, širenje poslovne operacije, itd. Na ovaj način poduzeće ima bolje financijske pokazatelje koji se računaju na osnovu bilance stanja, te ima više prostora i bolje mogućnosti za dodatna kreditna zaduženja. Lizing omogućava poduzeću da za svoje operacije uvijek koristi najmoderniju opremu i postrojenja i da na taj način održava korak sa konkurencijom. Na ovaj način, lizing eliminira potencijalne probleme koje poduzeće može imati zbog zastarjelosti opreme i postrojenja, jer otvara mogućnost kontinuirane nabave moderne opreme i postrojenja. 30
S druge strane, pošto poduzeće nije vlasnik opreme i postrojenja koje je nabavila putem lizinga, nije u stanju istu koristiti kao hipoteku. Isto tako lizing je značajna obveza poduzeća i poduzeće ne može tek tako odustati od preuzetih obveza. Zbog toga je bitno da poduzeće pažljivo analizira uvjete definirane ugovorom o lizingu i da planirate sve troškove vezane za lizing. Kada se radi o opremi i postrojenjima dugog životnog ciklusa, kupovina je vjerojatno bolja opcija. Na taj način se izbjegavaju troškovi i profit lizing firme koji su ugrađeni u iznose rata koje poduzeće otplaćuje. Također, vlasništvo dozvoljava poduzeću više fleksibilnosti kada se radi o korištenja opreme i postrojenja. Poduzeće ima slobodu da modificira opremu i postrojenja sukladno svojim potrebama. To je također mogućno uraditi i sa opremom i postrojenjima nabavljenim putem lizinga, ali su procedure i postupak mnogo složeniji i kompliciraniji. Ako se radi o nekretninama, vrijednost nekretnina može porasti što automatski dovodi do povećanja kapitala poduzeća koje je njihov vlasnik. Poduzeće koje je kupilo nekretnine i njihov je vlasnik izbjegava potencijalne probleme vezane za stalna povećanja najamnine za nekretnine, te izbjegava sve vrste potencijalnih problema koji se mogu javiti u odnosima sa najmodavcem.
8.1. Koji faktori uti~u na va{u odluku? Ako želite posjedovati proizvodnu opremu i koristiti je kao potencijalnu hipoteku, ako imate dovoljno gotovine, oprema je dugotrajna, fiksna i teška za pomjeranje, odaberite opciju kupovine opreme. S druge strane, ako vaša poslovna djelatnost iziskuje stalno praćenje promjena u tehnologiji i prisiljava vas na kontinuiranu modernizaciju opreme i postrojenja, vaša oprema će brzo gubiti vrijednost. Isto tako, ako se vaša djelatnost treba proširiti, ako želite početi koristiti opremu bez velikog pologa financijskih sredstava jer nemate dovoljno gotovine, te ako želite imati dovoljno prostora za dodatna zaduživanja, tada je bolje da se odlučite za lizing. U daljnjem tekstu su prikazane jednostavne formule kojima možete analizirati troškova vezane za opcije lizinga i kupovine. Pomoću ovih formula možete se na jednostavan način, na bazi ukupnih troškova, odlučiti između ove dvije opcije. Lizing Godišnja rata lizinga x životni vijek opreme = ukupni troškovi
31
Kupovina (Cijena opreme x godišnje kamatna stopa (12% - 14%) x vremensko trajanje kredita) + (cijena opreme - preostala vrijednost nakon isteka životnog vijeka opreme) = ukupni trošak Pažljivo odmjeravanje alternativa i analiza troškova će vam pomoći da donesete najbolju odluku.
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Da li ste poslovnu djelatnost započeli u sopstvenom ili iznajmljenom poslovnom prostoru? Prije nego što sam otpočeo svoju poslovnu djelatnost bio sam vlasnik jednog poslovnog prostora. Prodao sam taj prostor i sa tim novcem počeo sam svoju djelatnost u zakupljenim prostorijama. Dobro je imati vlastite objekte ako ih financijski možete priuštiti, ali morate odrediti svoje prioritete. Na početku, meni je bilo mnogo bitnije da imam dovoljno gotovine za svoje poslovne aktivnosti.
Da li ste poslovnu djelatnost započeli u sopstvenom ili iznajmljenom poslovnom prostoru? Po mom mišljenju, ljudi bi trebali izbjegavati gradnju objekata i nabavku opreme i mašina za gotovinu. Ako je moguće, najbolja opcija je dobiti kreditnu liniju i onda sa tim novcem sagraditi objekte i nabaviti opremu, a od profita iz poslovanja otplaćivati pozajmljena sredstva. Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
32
Da li ste poslovnu djelatnost započeli u sopstvenom ili iznajmljenom poslovnom prostoru? Ne postoji univerzalan odgovor na ovo pitanje. Ovisi o vrsti posla. Kao što sam rekao ranije, počeli smo u mojoj kući, zatim smo iznajmili prostor. Lijepo je imati svoj vlastiti prostor ali morate znati šta nakon toga (vaš vlastiti novac je investiran u prostorije). Mnogi poduzetnici sagradili su svoje vlastite prostorije i poslije su imali velikih problema sa obrtnim kapitalom.
Da li ste poslovnu djelatnost započeli u sopstvenom ili iznajmljenom poslovnom prostoru? Počeli smo u iznajmljenom prostoru. Moja preporuka ljudima koji upravo počinju svoj posao je da trebaju pratiti razvoj svog poduzeća, tj. da prate njegovu vlastitu dinamiku razvoja. Normalno je da bi ljudi voljeli imati sve sređeno kada počinju. Oni žele da imaju svoje vlastite prostorije, da imaju jasnu tržišnu situaciju, itd. Ako nisu dovoljno financijski jaki da izgrade svoje vlastite objekte bez ugrožavanja samog posla (problemi sa nedostatkom obrtnog kapitala), ne postoji nikakav razlog zašto ne bi počeli u iznajmljenim prostorijama.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
9. Sa kojom pravnom regulativom trebam biti upoznat? Poduzeća u BiH moraju voditi računa o dosta obimnoj pravnoj regulativi definiranoj od više nivoa vlasti (državni, entitetski, kantonalni / županijski i općinski). U daljnjem tekstu vam pružamo informacije o najznačajnijim odredbama vezanim za osnivanje i poslovanje poduzeća.
9.1. Koje korake trebam poduzeti da bih registrirao svoju poslovnu djelatnosti? Koraci koje trebate poduzeti pri registriranju poslovne djelatnosti su sljedeći: · · · · · · · · · · · · ·
Ustanoviti adresu poduzeća; Usvojiti osnivački akt poduzeća i ovjeriti ga; Otvoriti privremeni bankovni račun; Podnijeti zahtijev Federalnom ministarstvu za trgovinu da vam izda odobrenje za bavljenje uvozom i izvozom; Upisati se u sudski registar na kantonalnom / županijskom sudu; Napraviti pečat poduzeća; Dobiti statistički broj od Federalnog ureda za statistiku; Dobiti carinski broj od Federalnog carinskog ureda; Otvoriti stalni bankovni račun; Registrirati se kod Federalne porezne uprave; Dobiti općinsko odobrenje za korištenje poslovnih prostorija; Pribaviti atest za električne instalacije od ovlaštenog poduzeća; Podnijeti zahtjev za inspekciju i dobijanje dozvole za obavljanje djelatnosti od kantonalnog / županijskog ministarstva za privredu;
Informcije o troškovima vezanim za registriranje poslovne djelatnosti možete naći na web site-u www.seebiz.net . Informaciju o ovim troškovima možete naći u SEED-ovoj publikaciji koju možete dobiti u uredu naše organizacije u Sarajevu. 33
9.2. Koji su fiskalni poticaji za novoosnovana poduze}a? Od dana upisa u sudski registar pa do kraja te kalendarske godine, poduzeće je 100% izuzeto od plaćanja poreza na dobit poduzeća. U drugoj godini poslovanja, na 30% ostvarene dobiti poduzeće plaća porez, dok je na preostalih 70% oporezive dobiti poduzeće oslobođeno plaćanja poreza na dobit. U trećoj kalendarskoj godini svog rada, poduzeće plaća porez na dobit na 70% iznosa oporezive dobiti. Drugi način oslobađanja od plaćanja poreza na dobit je reinvestiranje dobiti. Iznos oporezive dobiti se umanjuje za investirani iznos. Ovo vrijedi samo za investiranje u direktnu proizvodnju. Kada poduzeće investira svoju oporezivu dobit u neku drugu aktivnost, tada se porez na dobit poduzeća može reducirati do 75% od oporezive dobiti.
9.3. Sa kojim inspekcijama }u se susresti? Pri obavljanju poslovne djelatnosti, vaše aktivnosti su podložne nadzoru sljedećih inspekcija: · · · · · · · · · · ·
Financijska policija Inspektorat rada Tržišna inspekcija Sanitarna inspekcija Protupožarna inspekcija Inspektorat za zaštitu okoliša Institut za zaštitu kulturnih spomenika Inspektorat za turizam i ugostiteljstvo Veterinarski inspektorat Komunalni inspektorat Građevinski inspektorat
9.4. [ta trebam uraditi kada `elim kupiti zemlji{te i izgraditi poslovni objekt? Prije nego počnete sa gradnjom objekta, morate pribaviti urbanističku i građevinsku dozvolu. Ove dozvole predstavljaju potvrdu da će vaš objekt biti izgrađen sukladno urbanističkim planovima i građevinskim standardima. Poduzeće koje investira u izgradnju poslovnih objekata treba pratiti sljedeće korake: · Odabrati i uposliti pravnika i arhitektu · Nadalje, kupovina zemljišta treba biti praćena postupkom kojim će se identificirati svi postojeći zahtjevi i prava na zemljištu kako bi se uspostavio siguran dokaz o tome ko je zaista vlasnik tog zemljišta. 34
· ·
· ·
Najbolji način da se to uradi je kontaktirati Institut za planiranje razvoja kantona kako bi se dobila lista svih lokacija koje su određene za gradnju u skladu sa urbanističkim planom. Identificirati i odabrati mjesto. Podnijeti zahtjev nadležnim kantonalnim / županijskim organima za dobijanje urbanističke dozvole (za zemljišne površine od 5,000 m2 ili više) odnosno nadležnim općinskim organima (za zemljište čija je površina manja od 5,000m2). Ovaj zahtjev treba da bude popraćen općim opisom projekta o svrsi gradnje, veličini, vrsti poslovne djelatnosti i procesu proizvodnje, ako je predviđen. Urbanistička dozvola služi kao potvrda da je predložena gradnja na tom zemljištu u skladu sa urbanističkim planom. Ona nije dozvola za gradnju objekta. Dozvola se izdaje uz detaljnu listu uvjeta za korištenje tog zemljišta. Tražiti od javnih poduzeća dozvole za potrebne priključke. Tražiti građevinsku dozvolu od Odjela za građevinarstvo.
Kao sastavni dio zahtjeva za građevinsku dozvolu, neophodno je dostaviti: · Urbanističku dozvolu · Dokaz o pravu na korištenje zemljišta (kopije ugovora zaključenog sa Institutom za građevinarstvo). · U potpunosti kompletirani projekti (2 kopije) · Dozvole javnih poduzeća kojima se odobravaju priključci za električnu energiju, vodu, telekomunikacije, protupožarnu zaštitu, kanalizaciju i puteve (ako će građevina biti u blizini glavnog puta, potrebno je dobiti ovu dozvolu od Direkcije za puteve) · Taksa u iznosu od 50 KM.
9.5. [ta je sa porezima i carinama? Preduzeća koja posluju na teritoriji BiH su obveznici plaćanja različitih vrsta poreza:
9.5.1. Porez na dobit preduze}a (30%) Troškovi koji se odbijaju i na koje se ne zaračunava porez na dobit su: materijalni troškovi, troškovi radne snage, amortizacija, humanitarne donacije, sredstva izdvojena za kulturu i sport (za koje je predviđen maksimalan iznos do 0.5% ukupnog prometa), članstvo u privrednim komorama i doprinosi za političke organizacije (predviđeni maksimum do 0.1% ukupne dobiti), plaćene kamate, porezi na nepokretnu imovinu, takse i ostali domaći porezi.
9.5.2. Akcize (razli~iti postoci u zavisnosti od vrste robe) Posebnim zakonima je regulirano plaćanje posebnog poreza (akcize) na robe koje se proizvode, uvoze i prodaju na teritoriji BiH. Akciznim robama se smatraju: duhan, alkoholna pića, uvezena bezalkoholna pića, kava, naftni produkti, luksuzni proizvodi, drvna građa za izvoz. 35
9.5.3. Porez na promet (10%) Porez na promet roba i usluga se treba platiti u roku od 5 dana od zadnjeg dana tjedna /sedmice u kojoj se izvršila prodaja robe ili usluga. To znači da se plaćanje poreza treba obaviti najkasnije do petka idućeg tjedna /sedmice za robe i usluge koje su prodate između ponedjeljka i nedjelje prethodnog tjedna / sedmice.
9.5.4. Carinske dad`bine U zavisnosti od vrste robe postoje različite carinske tarife od 0%, 5%, 10% ili 15%. Detaljnije informacije možete naći u knjizi o tarifnoj nomenklaturi.
10. Koji pravni oblik trebam odabrati za svoju poslovnu djelatnost? Pri odabiru pravnog oblika organiziranja poduzeća, većina bosanskohercegovačkih poduzetnika donosi ovu odluku bez detaljne analize. Prvi element koji trebate razmotriti pri odabiru pravnog oblika se odnosi na način na koji ste planirali pribaviti financijska sredstva za vaše poslovne aktivnosti. Na primjer, ako su vam potrebna dodatna financijska sredstva i planirate ih pribaviti kroz prodaju vlasničkih udjela jednoj ili više osoba, izabrati ćete jedan od pravnih oblika koji definiraju partnerstvo. Međutim, ako ste planirati prikupljati financijska sredstva za svoje poslovne aktivnosti javnom emisijom vrijednosnih papira, trebali biste odabrati pravni oblik dioničkog društva. Drugi važan element je nivo osobnog rizika kojeg ste spremni preuzeti kada pokrećete poslovnu djelatnost. Različiti pravni oblici nose različite nivoe osobnih rizika po osnivače poduzeća u smislu da za obveze poduzeća odgovarate svojom cjelokupnom imovinom ili samo dijelom koji ste investirali u poslovnu djelatnost. Na primjer, ako odaberete pravni oblik društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, tada odgovorate za obveze društva svojom cjelokupnom imovinom. Ako odaberete pravni oblik društva sa ograničenom odgovornošću, tada za obveze društva odgovorate samo sa imovinom koju ste unijeli u društvo. Treći element je nivo kontrole koji želite imati nad poslovnim operacijama vašeg poduzeća. Različiti pravni oblici vam omogućavaju različite nivoe kontrole nad poslovnim operacijama poduzeća. Postoje i drugi elementi koji bi se trebali uzeti u razmatranje. Ova tri gore obrađena, osnovna elementa, su navedena sa ciljem da vam pokažemo razloge zbog kojih je bitno analizirati različite pravne oblike organiziranja vaše poslovne djelatnosti.
36
Pravni okvir za osnivanje i reguliranje poslovanja pravnih osoba je definiran Zakonom o gospodarskim / privrednim društvima u FBiH i Zakonom o preduzećima u RS. U odredbama ova dva zakona ne postoje značajnije razlike. Poslovanje samostalnih poduzetnika je regulirano Zakonom o samozapošljavanju. Zakon o gospodarskim / privrednim društvima definira nekoliko vrsta gospodarskih / privrednih društava. To su dioničko društvo (d.d), društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o), društvo sa neograničenom i solidarnom odgovornošću i komanditna društva (k.d.). U RS Zakon o preduzećima definira ista četiri pravna oblika. To su ortačko društvo, komanditno društvo (k.d.), društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i akcionarsko društvo (a.d.).
Samostalni poduzetnik (obrtnik) Djelatnost kojom ćete se baviti možete obavljati i bez osnivanja poduzeća, ali tada se morate registrirati kao fizička osoba koja će obavljati poslovnu djelatnost kao samostalni poduzetnik (obrtnik). Iako je poslovanje samostalnih poduzetnika definirano Zakonom o samozapošljavanju, samostalni poduzetnik koji je ostvario prihod od preko 1,000,000 KM u prethodnoj godini je dužan podnijeti zahtjev za brisanje iz registra samostalnih poduzetnika. Da bi nastavio poslovanje, samostalni poduzetnik mora osnovati poduzeće sukladno odredbama Zakona o gospodarskim / privrednim društvima. Ukoliko samostalni poduzetnik sam ne podnese zahtjev za brisanje iz registra samostalnih poduzetnika, nadležni organ će po službenoj dužnosti izvršiti brisanje njegove djelatnosti iz registra samostalnih poduzetnika.
Dru{tvo sa neograni~enom i solidarnom odgovorno{}u U društvu sa neograničenom i solidarnom odgovornošću svi partneri (minimalno dva partnera) su zajednički i individualno odgovorni, bez ograničenja, za obveze poduzeća. Kod ovog pravnog oblika organiziranja poduzeća ne postoji zahtjev za minimalnim osnivačkim kapitalom. Partnerstvo se može raskinuti u slučaju smrti jednog od partnera (ako se osnivačkim aktom ne predviđa nasljednik), osobnog stečaja jednog od partnera, gubitka ili ograničenja poslovne sposobnosti partnera ili prestankom postojanja partnera koji je pravna osoba. Ovo su opći uvjeti prestanka postojanja društva sa neograničenom i solidarnom odgovornošću, ali postoje okolnosti u kojima se može osigurati nastavak postojanja društva promjenom osnivačkog akta.
37
Komanditno dru{tvo Komanditno društvo ima jednog ili više članova (komplementare) koji su zajednički i individualno odgovorni za obveze poduzeća svojom cjelokupnom imovinom, i jednog ili više članova (komanditi) koji odgovaraju za obveze poduzeća samo do nivoa njihovih udjela u poduzeću, a koji se definirani i ubilježeni u sudski registar. Nasuprot društvu sa neograničenom i solidarnom odgovornošću, smrt jednog od partnera ne znači prestanak postojanja komanditnog društva.
Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je pravni oblik najčešće korišten od poduzetnika. Da bi se osnovalo društvo sa ograničenom odgovornošću potreban je minimalan osnivački kapital u iznosu od 10,000 KM (više osnivača) ili 2,000 KM (samo jedan osnivač). Ovaj osnivački kapital se dijeli na udjele i svaki član poduzeća odgovora za obaveze poduzeća samo iznosom svog udjela.
Dioni~ko dru{tvo Dioničko društvo se osniva ugovorom o osnivanju koji mora biti potpisan od svih osnivača ili njihovih opunomoćenika, a zakonom su propisane odredbe koje moraju biti sastavni dio ovog ugovora. Minimalni osnivački kapital je 50, 000 KM, a nominalna vrijednost jedne dionice ne može biti manje od 10 KM. Zakonom su definirana tri organa koji čine strukturu upravljanja i kontrole nad dioničkim društvom i to su: skupština dioničara, nadzorni odbor i uprava.
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
38
Kako i zašto se mijenjao pravni oblik vaše djelatnosti od početka vašeg poslovanja pa sve do sada? Nema nekog posebnog razloga koji je uticao na moju odluku o pravnom obliku organiziranja mog poslovanja. Jednostavno, pravni oblik društva sa ograničenom odgovornošću je najpopularniji u privatnom sektoru, te sam i ja izabrao tu formu. Od početka sve do sada mijenjao sam pravni oblik svog poslovanja tri puta, i uvijek sam to radio samo zbog promjena pravne regulative.
Kako i zašto se mijenjao pravni oblik vaše djelatnosti od početka vašeg poslovanja pa sve do sada? U vrijeme kada sam počeo sa ovim poslom bio sam zaposlen na TV BiH. Svoju poslovnu djelatnost sam registrirao kao dodatni, drugi posao, i to mi je dalo priliku da napravim lagan prelaz iz državnog u privatni sektor, bez velikih rizika i sa dovoljno vremena da vidim kakve su mi šanse za uspjeh. Kada se posao dovoljno razvio, zahtijevao je moju potpunu angažiranost i tada sam napustio državni posao, registrirao sam svoju djelatnost, i to kao društvo sa ograničenom odgovornosti. Nema nekog posebnog razloga za odabir ovog oblika, to je jednostavno bila najuobičajenija pravna forma privatnog poslovanja u tom trenutku.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Kako i zašto se mijenjao pravni oblik vaše djelatnosti od početka vašeg poslovanja pa sve do sada? Tokom procesa registriranja moje poslovne djelatnosti, na temelju preporuke advokata izabrao sam društvo sa ograničenom odgovornošću kao pravni organizacijski oblik svog poslovanja. Nije bilo nikakvog razloga osim što je to bio najčešći pravni oblik kod registriranja privatnog posla. Znam kada ste pitali ovo pitanje da ste zapravo pitali da li smo mi razmatrali elemente kao što su različiti nivoi rizika koje vi lično preuzimate sa različitim organizacijskim formama. Ali, u državi sa slabim sprovođenjem zakona zapravo i nije bitno koji oblik poslovanja imate, jer kada jednom registrirate svoju djelatnost, možete raditi šta god hoćete bez bilo kakvih posljedica. Možete kupovati i prodavati stvari a da ne platite za robe i usluge, Razlog tome je da je država spora i nije zainteresirana da se bavi takvim slučajevima, te firme koje ne ispunjavaju svoje obaveze neće imati nikakvih negativnih posljedica. To je bila šala, ali je to također tužna stvarnost. Kako i zašto se mijenjao pravni oblik vaše djelatnosti od početka vašeg poslovanja pa sve do sada? Do sada smo mijenjali pravnu formu svog poslovanja nekoliko puta. Od 1987. pa sve do sada smo poslovali pod skoro svim pravnim oblicima organiziranja poslovanja, počevši od kućne radinosti, društva jednog lica do društva sa ograničenom odgovornošću. Ove promjene su se dogodile zbog čestih promjena u pravnoj regulativi kao i zbog rasta našeg poduzeća, povećanja prometa, povećanja broja radnika, novih oblika organiziranja posla. To su razlozi koji su uticali na promjene pravnog oblika našeg poslovanja. Kako i zašto se mijenjao pravni oblik vaše djelatnosti od početka vašeg poslovanja pa sve do sada? Mi smo registrirani kao društvo sa ograničenom odgovornošću zato što nam je bilo rečeno da bi se prema novom zakonu o poduzećima tako trebali registrirati. Nema nikakvih drugih razloga, i mislim da je za mala i srednje velika preduzeća to najbolji pravni oblik poslovanja.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
39
11. Koji su klju~ni faktori uspjeha u poduzetni{tvu? Postoji mnogo faktora koji mogu uticati na uspješnost vašeg poslovanja. Faktore možemo grubo podijeliti na ¨meke¨ faktore, i to su oni faktori koji uglavnom ovise o vama, i ¨tvrde¨ faktore koji su uglavnom produkt okružja u kojem obavljate svoju poslovnu djelatnost. ¨Meki¨ faktori Odlučnost i posvećenost poslu Stupanj averzije prema riziku Radno iskustvo Menadžerske sposobnosti Odgovarajuća znanja i vještine
¨Tvrdi¨ faktori Dostupnost financijskih sredstava Veličina i potencijal tržišta Konkurencija i karakteristike konkurencije Zakonska regulativa Funkcioniranje pravnog sustava
Kao što vidite ¨meki¨ faktori su uglavnom povezani sa vašim osobnim karakteristikama. Bez vaše odlučnosti da se u potpunosti posvetite poslu, bez prihvatanja i suočavanja sa rizicima i poteškoćama koje nosi poslovanje, bez menadžerskih sposobnosti i iskustva na poslovima vezanim za djelatnost kojom se bavite, imate jako male šanse da uspijete u svom poslovnom poduhvatu. ¨Teški¨ faktori su bitni, ali kao što vidite to su uglavnom faktori na koje ne možete mnogo uticati. Sve opet ovisi od ¨mekih¨ faktora, odnosno sve opet ovisi od vas i vaših sposobnosti da izađete na kraj sa ¨teškim¨ faktorima, tj. da ih iskoristite i preokrenete u pozitivne faktore koji će potpomoći vaše poslovanje. Možemo ponovno reći da je za uspjeh vašeg poslovnog poduhvata od ključnog značaja da prvo objektivno procijenite svoje osobne karakteristika, znanje i vještine. Ako tako pristupite pokretanju svoje poslovne djelatnosti, saznat ćete koje su vam jake i slabe strane, te ćete imati mogućnost da pronađete prave ljude koji vam mogu pomoći da umanjite i kompenzirate sve svoje osobne nedostatke.
Koji su ključni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vašeg poslovanja? Najvažniji faktori za uspjeh su vaš stav prema vašem poslu, jasna vizija i slika onoga što biste htjeli postići, razvoj proizvoda i usluga koje imaju svoje mjesto na tržištu, te sposobnost i stručnost u poslu koji vodite. Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
40
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
Koji su ključni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vašeg poslovanja? Za poslovni uspjeh izuzetno je važno imati sposobnost da prepoznate dobru poslovnu priliku i iskoristite je. Takva prilika se ne javlja često. Ako ste bili dovoljno sretni i ako ste uspjeli prepoznati dobru poslovnu priliku, nakon toga morate uložiti mnogo rada i truda, te biti izuzetno predani cilju pretvaranja dobre poslovne prilike u dobru poslovnu djelatnost. Pored svega ovoga morate imati izuzetno široku mrežu kontakata izvan kompanije. Ovo uključuje dobre kontakte sa drugim poslovnim ljudima, vladinim institucijama, stručnjacima, itd.Ukratko, mogu reći da su glavni faktori uspjeha prepoznavanje dobre poslovne prilike, mukotrpan rad i široka mreža kontakata koji će vam omogućiti pristup informacijama, što je također veoma bitan element poslovnog uspjeha. Koji su ključni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vašeg poslovanja? Sve što radite mora biti urađeno u skladu sa najvećim standardima vođenja poslovnih operacija i profesionalizma. Profesionalizmom i visokom kvalitetom svih elemenata poslovne operacije, vi gradite poziciju vaše kompanije. Na ovim vrijednostima gradite svoju poziciju i svoje ime. Kada ovo govorim, ja u stvari govorim o građenju povjerenja prema vašim poslovnim partnerima, vašim klijentima, a sve to je osnova za dobre, dugoročne poslovne odnose, koji su glavni element poslovnog uspjeha. Koji su ključni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vašeg poslovanja? Da bi se uspjelo u poslu, morate znati šta radite, morate znate kamo idete, morate biti u stanju da prepoznate dobru poslovnu priliku i potrebno vam je malo sreće da biste sve to stavili u funkciju.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Koji su ključni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vašeg poslovanja? Ideja, ideja i ponovo ideja. To je najvažniji element za uspjeh. Možete imati mnogo novaca ili drugih resursa, ali ako nemate ideje kako ih iskoristit da biste napravili posao, nemate ništa.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
41
12. Da li da poslovnu djelatnost pokrenem sam ili da potra`im partnera? Na ovo pitanje ne postoji univerzalan odgovor. Odluka i o ovom pitanju ovisi o stupnju objektivnosti sa kojim ste analizirali svoje osobne karakteristike i došli do spoznaje o nedostacima u vašem znanju, vještinama i sposobnostima. Ako mislite da niste u stanju sami voditi poslovnu djelatnost jer nemate potrebna znanja i sposobnosti, bilo bi preporučljivo da razmotrite pokretanje poslovne djelatnosti sa jednim ili više partnera. Uspjeh partnerstva ovisi o osobnim karakteristikama partnera ili, jednostavnije rečeno, koliko se partneri dobro slažu u mnogim aspektima privatnog i poslovnog života. Partnerstvo vam može omogućiti jednostavniji početak u smislu prikupljanja potrebnih financijskih sredstava, u smislu vještina i znanja, raspodjele radnog opterećenja, itd. Međutim, partnerstvo može proizvesti i mnoge konfliktne situacije. To je vrlo moguće ako partneri nisu precizno definirali svoja prava i odgovornosti, što svaki od njih unosi u poslovnu djelatnost, a što se očekuje od njih u smislu njihovog doprinosa uspjehu poslovnog poduhvata. Ako postoji razlika u nivou posvećenosti poslu, razlike u mišljenjima kako bi se trebalo raditi i upravljati poslom, razlike u viziji ciljeva koje treba postići, vjerojatno će doći do problema koji mogu rezultirati raskidom partnerstva.
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
42
Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao načina za pokretanje posla? Kakva su vaša iskustva? Mislim da je pokretanje posla sa partnerom bolje rješenje nego početi posao sam. Pokretanje novog posla iziskuje mnogo mukotrpnog rada i vremena, i skoro je nemoguće za jednu osobu da se nosi sa tolikim radnim opterećenjem i rizikom. Ako dvije ili više osoba imaju zajedničke interese i ako su voljni da ulože sve svoje sposobnosti u posao, onda ne postoji razlog zašto ne bi počeli posao zajedno. Uravnoteženost između partnera u smislu stručnosti, znanja i vještina koje posjeduju nije toliko važna. To su elementi koje će oni steći kroz vođenje posla, ali ponovo bih naglasio, važno je da su oni voljni da ulože svoje vrijeme i učine maksimalan napor u skladu sa svojim sposobnostima sa ciljem što boljeg funkcioniranja poduzeća. Vrlo je važno da su uloge partnera striktno definirane i odvojene. Ako postoji preklapanje njihovih uloga i preklapanja poslova koje obavljaju, to je prvi signal da nešto nije u redu u njihovim odnosima. Preklapanje je rezultat ili slabe organizacije posla ili nedostatak povjerenja među partnerima, te se oni počinju međusobno kontrolirati.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao načina za pokretanje posla? Kakva su vaša iskustva? Mislim da su obje opcije podjednako dobre, kako pokretanje poslovanja sa partnerom, tako i da sami pokrenete posao. Mislim da to ovisi od vrste posla koji se pokreće. Ako vaš posao iziskuje snažan menadžment, dobre tehničke vještine i jak marketing, tada govorimo o kompleksnoj vrsti posla što iziskuje angažman nekoliko ljudi. U tom slučaju bilo bi najbolje početi posao sa partnerom(ima). Ali, ako govorimo o farmi pilića, što je individualna djelatnosti, normalno je da počnete posao sami.
Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao načina za pokretanje posla? Kakva su vaša iskustva? Preporučio bih svakome da počne svoj posao sam. Mislim da bi ljudi prvo trebali testirati sebe da bi uvidjeli koje sposobnosti imaju i da na kraju vide da li su oni kao poduzetnici sposobni da pokrenu i vode svoj vlastiti posao. Ako niste u stanju da sami vodite svoj posao, tada vam nikakvi drugi ljudi ili partneri ne mogu pomoći. Mislim da partnerstvo nije loša opcija u određenom trenutku. Međutim, nakon nekog vremena to može postati problem, zato što neki partneri mogu smatrati da rade više nego drugi partneri, da su uložili više napora, znanja i novca nego drugi. Ova vrsta nesporazuma obično vodi raspadu partnerstva. Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao načina za pokretanje posla? Kakva su vaša iskustva? Posao sam počeo sam, odnosno sa članovima svoje obitelji, i sretan sam da se to dogodilo na takav način. Dokazao sam sebi da mogu i da sam kompetentan da vodim posao i cijenim mnogo više sve ono što sam postigao i ostvario zato što sam to uradio sam.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao načina za pokretanje posla? Kakva su vaša iskustva? Oni koji znaju kako da vode posao i oni koji znaju šta rade, trebali bi da započnu posao sami. U partnerstvu se obično zateknete u poziciji da surađujete sa nekoliko ljudi koji imaju različita mišljenja u vezi s tim kako bi trebalo voditi posao. Oni mogu imati isti interes ali različito mišljenje o tome kako treba upravljati poslom i to je sasvim dovoljno da se partnerstvo raspadne ili, u nekim slučajevima da se čitava poslovna djelatnost ugasi. Počeo sam ovaj posao sa svojim bratom i nismo mogli naći zajednički stav o tome kako bi trebalo uraditi stvar i voditi posao, te smo se dogovorili da svako nastavi poslovati samostalno. Preporučio bih da, ako mislite da znate šta radite, šta želite postići i znate kako se vodi posao, trebate početi svoj posao sami. 43
13. Kako da odredim ko su dobri djelatnici i kako da ih na|em?
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Kakvo je vaše iskustvo u pronalaženju kvalificiranih radnika za vaš posao, na početku i sada? Budući da sam u građevinskom poslu već dugo vremena, imam jasne zahtjeve i očekivanja za svako radno mjesto. Također mislim da sam sposoban da odredim nakon nekoliko dana rada da li je odabrani kandidat sposoban da ispuni sve zahtjeve tog radnog mjesta. Pronalaženje kvalificiranih radnika u građevinskom poslu, a vjerujem i u drugim industrijama, je postao veliki problem. Rat je doveo do velikih pomjeranja radne snage. Na primjer, ako smo imali dobru radnu snagu za stolarske radove prije rata, oni su napustili ovo područje, a dobili smo mnogo, na primjer, kemijskih tehničara. Zbog toga, bili smo prisiljeni mnogo improvizirati sa radnom snagom. Prinuđeni smo zapošljavati nekvalificirane radnike koje onda moramo obučiti za rad na mjestima na kojima su uposleni. Nemam definirane nekakve formalne procedura koje određuju proces zapošljavanja novih radnika. Većina mojih radnika su zaposleni na bazi preporuka. Također postoji probni period i nakon tog perioda ja donosim odluku, zajedno sa šefom gradilišta, da li će taj radnik ostati ili ne. Za mene je najvažniji stav radnika prema poslu kao i njegov stav prema radnim kolegama.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Kakvo je vaše iskustvo u pronalaženju kvalificiranih radnika za vaš posao, na početku i sada? Teško je naći, posebno u ovoj vrsti posla, kvalificiranu i stručnu radnu snagu. Prvi razlog za to je odlijev mozgova kroz egzodus mladih obrazovanih ljudi u treće zemlje. Drugi razlog je da naše kompanije nisu u stanju platiti ovu vrstu radne snage na adekvatan način. Bio sam mnogo puta u situaciji, na početku, pa čak i sada, da odaberem manje sposobne i manje kvalificirane radnike, zato što nisam mogao ispuniti zahtjeve za plaćama koje su postavljali najbolji kandidati za otvorena radna mjesta. Moj je pristup da zapošljavam radnike koji možda nisu najstručniji, ali ih onda dodatno obučavamo i educiramo kroz rad u okviru poduzeća. Naravno, to moraju biti mladi, pametni ljudi, sa dobrim stavom prema poslu, odnosno vrijedni radnici koji su odani poduzeću i koji su spremni ulagati u svoj stručni razvoj. Mislim da je to dobra odluka, jer sam od početka birao mlade, pametne i relativno neiskusne ljude koji imaju dobru mogućnost da se usavršavaju i razvijaju zajedno sa poduzećem. Na taj način sam dobio namještenike koji su upoznati sa svakom fazom rasta i razvoja poduzeća. Kakvo je vaše iskustvo u pronalaženju kvalificiranih radnika za vaš posao, na početku i sada? Većinu radne snage sam pronašao putem novinskih oglasa za radna mjesta. Nakon toga je slijedio izbor kroz intervjuiranje određenog broja kandidata. Tokom tih intervjua pokušavam da otkrijem kakav imaju stav prema poslu. Ja ne zapošljavam ljude samo zato što su to prijatelji mojih prijatelja ili zato što su ih oni preporučili.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
44
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
Kakvo je vaše iskustvo u pronalaženju kvalificiranih radnika za vaš posao, na početku i sada? Na početku sam zapošljavao ljude koje sam osobno poznavao kao dobre radnike i koje su mi preporučili ljudi u koje sam imao povjerenje. Sada imamo odjel za kadrovske poslove koji se brine o zapošljavanju novih ljudi, razvoju postojećih namještenika, investiranju u potencijalne buduće radnike putem osiguravanja stipendija najboljim učenicima koji su voljni da nastave svoje obrazovanje na fakultetu. Pronalaženje i zadržavanje dobrih i kvalificiranih radnika za mene predstavlja jedan od najvećih izazova u vođenju posla.
Kakvo je vaše iskustvo u pronalaženju kvalificiranih radnika za vaš posao, na početku i sada? Mi smo orijentirani prema mladim, pametnim ljudima koji su voljni da uče. Mislim da je to najbolja opcija. Uzeti mlade ljude i pružiti im dobro radno okruženje gdje imaju šansu da uče i da se razvijaju. Vi možete zaposliti namještenike koji su najsposobniji i koji su najstručniji, ali ako je radno okruženje u kojem rade loše, oni će u veoma kratkom vremenskom roku postati beskorisni.
14. Kako da odredim pla}e svojih djelatnika? Da biste bili u stanju uposliti i zadržati dobre djelatnike, potreban vam je sustav plaća koji će vam omogućiti da budete konkurentni na tržištu radne snage. Iako plaće nisu jedini poticaj, loše definiran i neadekvatan sustav plaća može postati uzrokom nezadovoljstva vaših djelatnika, čestih promjena djelatnika i loše radne atmosfere. Sve to može rezultirati neočekivanim dodatnim troškovima za vaše poduzeće. Jasno definiranim sustavom plaća ćete biti u mogućnosti da novim djelatnicima ponudite odgovarajuće plaće, da imate prostor za njihovo promoviranje kroz sustav povećanja plaća i time otvorite mogućnost pojedncima da kroz sustav plaća razvijaju svoju poslovnu karijeru, te da plaće vaših djelatnika budu bazirane na važnosti poslova koje obavljaju i dobro balansirane jedna u odnosu na drugu. Prije nego što počnete upošljavati nove djelatnika, trebali biste kreirati opise poslova za sva radna mjesta u vašem poduzeću. Sva radna mjesta bi trebala biti podijeljena u platne nivoe koji će reflektirati važnost svakog od radnih mjesta za poslovne aktivnosti vašeg poduzeća. Pored važnosti svakog od radnih mjesta, određivanje nivoa plaća djelatnika treba uključiti i druge elemente kao što su: stručnost, vještine i sposobnosti djelatnika, njegovo radno iskustvo, itd. 45
Također je bitno da stalno pratite koliko druga konkurentska poduzeća plaćaju svoje djelatnike za istu vrstu poslova, odnosno kolike su prosječne plaće na tržištu za te vrste poslova. Pri određivanju nivoa plaća trebali biste voditi računa i o visini životnih troškova i omogućiti vašim djelatnicima da imaju prihvatljiv životni standard. Nakon što prikupite sve informacije o gore navedenim elementima i analizirate financijsku situaciju u vašem poduzeću, tj. odredite koje iznose plaća ste u stanju ponuditi, trebali biste imati dovoljno ulaznih podataka za definiranje plaća vaših djelatnika.
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
46
Šta mislite o nivoima plaća u vašoj kompaniji? Kada sam započeo posao, a čak i sada, prosječne plaće građevinskih radnika kod konkurentskih poduzeća su bile izuzetno niske. Da bih privukao sposobne i dobre radnike, ja sam ih plaćao, i čak i sada to činim, 50% više od prosječne plaće u drugim građevinskim firmama. Sa jedne strane to je dobar pristup, ali sa druge strane, kada radite na izuzetno nestabilnom i nereguliranom tržištem, kao što je slučaj sa građevinskom industrijom, možete doći u situciju da vam postaje problem da održite taj nivo plaća. To mi postaje sve veći problem, jer takva situacije me može dovesti u poziciju da izgubim neke od dobrih radnika. Kako koristite plaće kao inicijativu za vaše uposlene? Sasvim je normalno da moji radnici znaju da će, ako rade dobro, biti dodatno financijski nagrađeni. Ali, po mom mišljenju, nivo plaća nije ključni poticajni element za radnike. Mislim da je puno važnije stvoriti osjećaj kod radnika da su oni dio poduzeća, da su potrebni, te im pokazati da je njihov doprinos uspjehu poduzeća prepoznat i cijenjen.
Šta mislite o nivoima plaća u vašoj kompaniji? Nivoi plaća se određuju shodno opisima poslova svakog od radnih mjesta, kvalifikacija radnika i njihovih sposobnosti. Nivo plaće za određenu poziciju je također definiran i tržištem radne snage, i naravno, sukladno financijskoj sposobnosti i poslovnim rezultatima poduzeća. Kako koristite plaće kao inicijativu za vaše uposlene? Ne mislim da plaća treba da bude glavni poticaj koja će motivirati ljude da budu dobri radnici. Mislim da plaća treba da bude nešto što je normalni slijed i rezultat dobro obavljenog posla zaposlenih. Radnici treba da rade najbolje što mogu sukladno svojim sposobnostima da bi doprinijeli ukupnom uspjehu poduzeća, a plaća ne bi trebala biti glavni poticaj za njihov dobar rad.
Šta mislite o nivoima plaća u vašoj kompaniji? Plaće mojih radnika su određene tržištem radne snage. Moj radnik dobija plaću koja je uobičajena za takvu vrstu posla na tržištu. Kako koristite plaće kao inicijativu za vaše uposlene? Moji radnici u proizvodnji imaju striktno definirane plaće, ali moji radnici iz prodajnog odjela su plaćeni na temelju svojih rezultata. Na taj način oni bivaju stimulirani da ostvare što bolje rezultate. Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Šta mislite o nivoima plaća u vašoj kompaniji? U poduzeću postoji pisani pravilnik koji potpuno pokriva sve aspekte vezane za ljudske potencijale, počevši od opisa radnog mjesta za svaku poziciju, metodologije za određivanje nivoa plaća, te drugih beneficija na koje djelatnici imaju pravu. U našem poduzeću imamo određen broj djelatnika sa kojima imamo menadžerske ugovore, što u konačnici znači da su i plaće definirane prema njihovim poslovnim rezultatima. Kako koristite plaće kao inicijativu za vaše uposlene? S jedne strane, kao što sam objasnio, imamo pisane pravilnike koji određuju plaće. Ali postoje i drugi elementi koji utiču na nivo plaća, kao na primjer, mjesečni plan prodaje poduzeća. Ako se taj plan premaši, plaće će biti veće i obratno. Plaće nisu problem za nas. Mislim da smo dosegli točku gdje imamo sve neophodne uvjete da ispunimo sve potencijalne zahtjeve u smislu plaće i drugih vrsta beneficija kako za sadašnje, tako i za nove radnike. Međutim, oni moraju biti u stanju opravdati svoje zahtjeve i objasniti koji je njihov doprinos uspjehu poduzeća, i na koji će način poduzeće imati koristi od njihovog rada. Šta mislite o nivoima plaća u vašoj kompaniji? Oni su djelomično određeni nivoima plaća koji trenutno egzistiraju na tržištu radne snage. Za mene je najvažnije da plaća mora radniku omogućiti dobar životni standard. Uvijek pokušavam dati svojim radnicima veće plaće od onih koje daje konkurencija za istu vrstu poslova.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
47
15. Kako da odredim svoju pla}u?
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Kada ste pokretali svoj posao, kako ste odredili svoju plaću? Plaća je nešto o čemu nisam mnogo razmišljao kada sam počinjao posao. Imam zvaničnu plaću koja je veća za nekoliko procenata od plaće mog najbolje plaćenog radnika. Sav novac kojeg imam, čak i ta plaća je novac mojeg poduzeća koji koristim u poslovnim aktivnostima poduzeća. Da li pravite razliku između novca kompanije i vašeg ličnog novca? Ja striktno pravim razliku između novca koji je novac kompanije i novca za moje životne troškove. Sa drugačijim stavom nije moguće voditi posao. Ali, ponovo ću reći, ja nemam svog osobnog novaca. Osim novca koji mi je potreban za pokrivanje mojih normalnih životnih troškova, sav ostali novac se investira u razvoj i rast poduzeća. Kada ste pokretali svoj posao, kako ste odredili svoju plaću? Ja ne radim za plaću i moja plaća oficijelno postoji samo zbog potreba i zahtjeva računovodstva i financijskih izvještaja. Moja plaća je definirana kao neophodnost da bi mogli uraditi kalkulaciju svih troškova kada pripremamo financijske izvještaje. Kao što sam rekao, ne radim za plaću, ja radim za prosperitet i rast mog poduzeća. Da li pravite razliku između novca kompanije i vašeg ličnog novca? Ne, ja ne pravim razlike između novca kompanije i svog osobnog novca. Sav novac je novac poduzeća.
Kada ste pokretali svoj posao, kako ste odredili svoju plaću? Ja nemam plaću. Ja uzimam onoliko novca koliko mi je potrebno da pokrijem svoje osnovne troškove života. Da li pravite razliku između novca kompanije i vašeg ličnog novca? Nema nikakve razlike između mene i poduzeća. Sve što radim i trošim odnosi se na posao ili je za posao. Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Kada ste pokretali svoj posao, kako ste odredili svoju plaću? Na početku nisam imao plaću. Da li pravite razliku između novca kompanije i vašeg ličnog novca? Ponovo, na početku je to bio mali posao i sav novac koji smo imali bio je istovremeno i novac poduzeća. Sada je to potpuno drugačije. Sada ja, kao i svi drugi djelatnici, imam plaću koju primam na kraju mjeseca. Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
48
Da li pravite razliku između novca kompanije i vašeg ličnog novca? Na početku sam radio besplatno. Nivo moje plaće je direktno vezan uz rast mog poduzeća i rast poslovnih aktivnosti. Ako moj posao raste, moja plaća će također rasti.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
16. Pored pla}e, koje su druge financijske obveze prema djelatnicima? Pored plaća, poslodavac treba da odvoji financijska sredstva za različite doprinose na bruto iznos plaće svakog od radnika. Vrste doprinasa, njihovi iznosi, su sljedeći (izraženi procentualno u odnosu na iznose bruto plaća): · Federacija Bosne i Hercegovine - mirovine - zdravstveno osiguranje - osiguranje u slučaju nezaposlenosti UKUPNO: · Republika Srpska -mirovine -zdravstveno osiguranje -osiguranje u slučaju nezaposlenosti -zaštita djece UKUPNO:
17% 3% 2% _______ 22% 9% 7.50% 0.50% 1% _______ 18%
49
17. Da li da uklju~im ~lanove obitelji u posao?
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Kada ste počinjali svoj posao da li ste zaposlili članove svoje obitelji da rade za vas? Odluka da li da uposlite ili ne članove obitelji ovisi o vrsti posla kojim se bavite. Moje je osobno mišljenje da na samom početku to može biti uzrok mnogih problema, zato što se vaši poslovni problemi onda reflektiraju i na vaš privatni obiteljski život. Kada se vaš posao razvije i dovoljno formira, nema razloga da ne uključite i članove obitelji u posao. Naravno, trebate ih uključivati sukladno njihovim znanjima i sposobnostima. Kako biste ocijenili vaš odnos sa njima kao svojim radnicima? Odnos je striktno profesionalan sa striktno definiranim obavezama i odgovornostima kao što je to slučaj sa svakim drugim radnikom.
Kada ste počinjali svoj posao da li ste zaposlili članove svoje obitelji da rade za vas? Kada sam počeo ovaj posao, jasno sam rekao svima, uključujući i članove moje obitelji, da sam ja šef ovog posla, te da ako žele da postanu dio toga, da su im vrata otvorena. Kako biste ocijenili vaš odnos sa njima kao svojim radnicima? Ako uspijete od samog početka postaviti stvari na prave osnove u smislu jasnog definiranja odnosa, vaši obiteljski odnosi ne bi trebali predstavljati problem u poslovanju. S jedne strane, dobro je imati člana obitelji uključenog u vaš posao, jer imate koristi od toga što imate nekoga ko vam pruža bezuvjetnu potporu, a postoji jedna različita dimenziju povjerenja koju imate prema članovima vaše obitelji. Potencijalni nedostatak je nepostojanje jasne granice između profesionalnog i emocionalnog u odnosima sa članovima obitelji koji rade kao vaši radnici.
Kada ste počinjali svoj posao da li ste zaposlili članove svoje obitelji da rade za vas? Mislim da članovi obitelji trebaju biti uključeni u posao i da je dobro imati ih da rade sa vama. Ali, izuzetno je važno razjasniti da je jedna osoba šef i da ona donosi krajnje odluke.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
50
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Kada ste počinjali svoj posao da li ste zaposlili članove svoje obitelji da rade za vas? Prvi djelatnik u ovom poduzeću je bila moja supruga. Drugi članovi obitelji su također uključeni u posao, ali su odnosi striktno profesionalne prirode. Mislim da dilema imati ili ne člana obitelji kao radnika je pitanje na koje ne nepostoji univerzalan odgovor. U nekim slučajevima to funkcionira bez problema, ali ćete također čuti od drugih ljudi da oni imaju loše iskustvo u tom pogledu.
Kada ste počinjali svoj posao da li ste zaposlili članove svoje obitelji da rade za vas? Ako nemate dobre, zdrave odnose sa članovima obitelji, ne biste ih trebali uključivati u posao. No, ako su ti odnosi dobri, imati posao koji je organiziran kao obiteljski posao, uključivanje članova obitelji može imati jako pozitivan uticaj na razvoj poslovanja. Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
18. Koliko mi je novca potrebno da realiziram svoju poslovnu ideju? Kratak odgovor na ovo pitanje je: ¨Mnogo više nego što očekujete¨. Konkretniji odgovor je ¨Onoliko koliko vam je potrebno da biste pokrili sve operativne troškove, investicije, te obveze vezane za otplatu kredita, uz uvjet da ste kao novo poduzeće uopće imali priliku doći do kreditnih sredstava¨. Da biste došli do što tačnijeg iznosa potrebnih financijskih sredstava potrebno je da uradite projekciju svih potencijalnih rashoda vezanih za pokretanje vaše poslovne djelatnosti. Tabelom 3. je definirana lista rashoda sa kojom se susreće najveći broj poduzeća. Ovo nije konačna lista, te ćete pri izradi projekcije rashoda vezanih za vašu poslovnu djelatnosti vjerojatno trebati izbaciti neke od predloženih, a dodati neke nove stavke. Potrudite se da projekcija vaših rashoda obuhvati period od minimalno šest mjeseci rada vašeg poduzeća.
51
Tabela 3. Opća lista rashoda vezanih za pokretanje poduzeća / poslovne djelatnosti
Rashodi Kupovina zemljišta Kupovina zgrade Nabava proizvodnih postrojenje Nabava uredske opreme Nabava uredskog materijala Nabava potrošnog materijala za proizvodni pogon Nabava rezervnih dijelova Popravci i održavanje zgrada Popravci i održavanje opreme Najamnina Plaće uključujući i socijalne doprinose Nabava sirovina Električna energija Telefon Voda Druge komunalne usluge Gorivo za vozila Troškovi marketinga Putni troškovi Otplata kamata na kredite Otplata glavnice kredita Troškovi registracije i dobijanja dozvola Naknada za pravne usluge Naknade za računovodstvene usluge Osiguranje
KM
19. Gdje mogu dobiti potreban novac za pokretanje poslovne djelatnosti? Novoosnova poduzeća imaju vrlo malo šansi za dobijanje kredita od financijskih institucija. Osnovni razlog je da su banke voljne dati kredite samo onim poduzećima koje su operativana dvije do tri godine. Na taj način banke mogu prikupiti dovoljno informacija o poslovnoj povijesti poduzeća koje im predstavljaju osnovu za analizu kreditne sposobnosti poduzeća. Drugi potencijalni izvor financijskih sredstava su fondovi poduzetničkog kapitala (Venture Capital Funds). Trenutno u BiH imamo samo jedan takav fond, Horizonte Venture Management, sa sjedištem u Sarajevu. Oni mogu osigurati financijska sredstva novoosnovanim poduzećima, ali samo u slučaju ako ti poduzetnici mogu sami osigurati minimalno 50% potrebnih sredstava i ako se ukupna vrijednost investicije kreće u rasponu od 500,000 KM do 4,500,000 KM.
52
Razlika između banaka i fondova poduzetničkog kapitala je da je odluka banaka o davanju kredita poduzećima uglavnom bazirana na financijskoj analizi poslovne povijesti poduzeća, dok fondovi poduzetničkog kapitala, mimo financijske analize prošlih poslovnih operacija, odluku uglavnom baziraju na procjeni poslovne perspektive poduzeća i tržišta vaših proizvoda i usluga. Očigledno je da novonastala poduzeća u BiH imaju malo šansi da dobiju financijska sredstva od financijskih institucija. Većina bosanskohercegovačkih poduzetnika, što se tiče financijskih sredstva za pokretanje poslovne djelatnosti, se uglavnom morala osloniti na osobnu štednju, pozajmice od članova obitelji i prijatelja ili partnerstvo sa osobama koje su bile u stanju financijski poduprijeti njihov poslovni poduhvat. Da biste podnijeli zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava kod neke od financijskih institucija, morat ćete poslovati određeni vremenski period, koji je definiran kreditnom politikom banke. Listu financijskih institucija i uvjete pod kojima odobravaju kredite možete naći na web site-u www.seebiz.net .
20. [ta trebate uraditi da biste dobili kredit? Jako je bitno da u postupku registriranja vašeg poduzeća pažljivo odaberete banku u kojoj ćete otvoriti račun vašeg poduzeća. Trebate odabrati banku sa dobrom reputacijom i koja ima dokazano dobru suradnju sa malim i srednjim poduzećima. Kada birate banku, ne birate samo financijsku instituciju u kojoj otvarate bankovni račun, vi ujedno birate i partnera koji će biti voljan i koji je u stanju da pruži financijsku potporu vašem poslovanju. Banka treba biti u stanju pružiti potporu rastu i razvoju vaše poslovne djelatnosti. Može se pokazati da je za vaše poduzeće odabir banke jedna od najvažnijih poslovnih odluka koju ste donijeli. Kao što smo već rekli, većina banaka ne daje financijska sredstva novoosnovanim poduzećima. Minimalni zahtjev banaka je da vaše poduzeće posluje bar šest mjeseci preko otvorenog bankovnog računa da biste ste se uopće kvalificirali za podnošenje i razmatranje zahtjeva za odobrenje kreditnih sredstava. Kad podnosite zahtjev za odobrenje kredita, zahtjev mora biti propraćen slijedećim dokumentima: · Investicijski ili poslovni plan (morate objasniti zbog čega su vam potrebna zahtijevana financijska sredstva) · Financijska izvješća za posljednje dvije ili tri godine. · Dokaz o registraciji u sudskom registru pravnih osoba.
53
Kada podnosite zahtjev za odobrenje kredita, vrlo je važno da utvrdite što ste u stanju ponuditi kao zalog (zadužnicu, hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu), čime se banka osigurava u slučaju vaše nesposobnosti da vratite posuđena sredstva. Također je dobro ako možete uvjeriti kreditnog službenika ili druge službenike banke da posjete vaše poduzeće i da na terenu provjere vaše poslovanje i opravdanost vašeg zahtjeva za odobrenje kredita.
Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Kakvo je vaše iskustvo u dobivanju kredita u BiH? Svoj posao sam pokrenuo svojim vlastitim novcem. Na početku nisam imao pristup kreditnim linijama. Kada se posao razvio, uspio sam dobiti nekoliko kratkoročnih zajmova. Općenito, bankarski sektor nije dovoljno razvijen i ne pruža adekvatnu potporu malim i srednjim poduzećima za njihov rast i razvoj. Na raspolaganju su samo malobrojni kratkoročni krediti pod nepovoljnim uvjetima. Cjelokupan rast i razvoj mog poduzeća je financiran internim sredstvima poduzeća.
Kakvo je vaše iskustvo u dobivanju kredita u BiH? Situacija sa potporom bankarskog sektora novim i postojećim preduzećima u smislu pristupa kreditnim linijama je katastrofalna. Ne postoji niti jedan normalan posao koji sebi može priuštiti tako skup kapital za poslovne operacije i investicije. Za poslove koji se bave proizvodnjom, kamatne stope iznad 6% su jednostavno neprihvatljive. Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
54
Kakvo je vaše iskustvo u dobivanju kredita u BiH? U BiH ne postoji niti jedna banka, osim Universal banke, koja je spremna pružiti potporu poduzetnicima i njihovim djelatnostima. Ja sam u situaciji kada mogu lakše naći i dobiti novac izvan BIH nego unutar BiH. Ne da ne mogu dobiti kredit u BiH pod razumnim uvjetima, već ne mogu dobiti ni garantno pismo. Ponovno bih naglasio da je sav novac kojeg sam dobio za svoje poslovanje od bankarskog sektora stigao iz financijskih institucija izvan BiH. Krediti u BiH su veoma skupi, a pored toga to su obično kratkoročni krediti.
Kakvo je vaše iskustvo u dobivanju kredita u BiH? Nisam imao potporu i razumijevanje od bankarskog sektora, ali ja shvaćam njihovu poziciju gdje se, pod okolnostima kakve su bile kod nas, banke nisu bile spremne izlagati visokim rizicima. Danas imamo neke indikacije, ali samo indikacije, da se njihov stav prema poduzećima mijenja. Polako dolazimo u situaciju da se banke bore za dobre klijente. Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Kakvo je vaše iskustvo u dobivanju kredita u BiH? Proces podnošenja zahtjeva i odobravanja kredita i zajmova je veoma kompliciran, kapital je veoma skup i nudi se pod veoma nepovoljnim uvjetima.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
21. Koji sistem evidencije je potreban za moj posao? Prva stvar koju treba da znate je da knjigovođe nisu zamjene za računovođe. Knjigovođe su obučeni da evidentiraju osnovne transakcije kao što je evidencija prodaje i knjiga potraživanja. Računovođe su u stanju obraditi i analizirati evidenciju poduzeća u kojoj se nalaze sve transakcije poduzeća. Računovođe koriste tehnike financijske analize da bi došli do podataka koji će omogućiti učinkovitije upravljanje poslovnom djelatnošću. Iako je za uspješno poslovanje poduzeća neophodno imati tačne i kompletne financijske informacije, uspješan poduzetnik ne mora biti niti knjigovođa niti računovođa. Međutim, uspješan poduzetnik mora biti u stanju razumjeti poruke koju proizilaze iz analize financijskih izvješća o poslovanju njegovog poduzeća. · Da li je moja kompanija profitabilna? Ako nije, zašto nije? Šta se može uraditi da poslovanje postane profitabilno? · Da li su sve poslovne operacije mog poduzeća profitabilne? Ako nisu, zašto nisu? Šta bi se trebalo uraditi sa pojedinim poslovnim operacijama koje nisu profitabilne? · Ako je moje poduzeće profitabilno, zašto nemam dovoljno gotovine da na vrijeme platim sve prispjele račune? · Šta se može uraditi na poboljšanju gotovinskih tokova mog poduzeća? 55
· Da li je moja kompanija mnogo zadužena? · Da li je dug moje kompanije strukturiran na odgovarajući način? · Da li treba neke od kratkoročnih obveza restrukturirati i otplaćivati kao dugoročne obveze?
22. Koji }e mi financijski izvje{taji biti potrebni? Financijski dokumenti poduzeća se sastoje od faktura prodaje, faktura kupovine, računa komunalnih usluga, evidencija o isplatama gotovine, evidencija o gotovinskim primicima, bankovnih izvješća, računa sa registar kase. Ovi, kao i drugi dokumenti koji predstavljaju transakcije poduzeća, evidentiraju se u knjige prvog knjiženja koje se zovu dnevnici. Postoje sljedeći dnevnici: · Dnevnik novčanih primitaka - evidencija svih gotovinskih primitaka · Dnevnik isplata gotovine - evidencija svih plaćanja izvršenih u gotovini · Dnevnik prodaje - evidencija ukupne prodaje na kredit, prodaje trgovačke robe osim onih za koju je poduzeće odmah dobilo gotovinu · Dnevnik kupovine - evidencija svih kupovina na kredit, kupovine sirovina ili roba koje će se prodavati · Opći dnevnik - evidencija svih transakcija koje nisu evidentirane ni u jednom od četiri dnevnika Transakcije se ¨prebacuju¨ iz knjige prvog knjiženja (dnevnika) u knjige. · Glavna knjiga - uključuje sve račune koji čine bilancu stanja i bilancu uspjeha · Knjiga potraživanja - uključuje sve račune kupaca koji kupuju robu od poduzeća ¨na kredit¨ umjesto da plaćaju odmah u gotovini · Knjiga obveza - uključuje sve račune trgovaca kojima poduzeće duguje novac. Ovih pet dnevnika i tri knjige možete voditi ručno i čuvati ih u svojoj arhivi. Primjer ručnog računovodstvenog sustava je da npr. pri prodaji proizvoda i usluga na kredit, pripremate fakturu prodaje. Faktura se evidentira u dnevniku prodaje, a kasnije stavlja na odgovarajući konto kupca u knjigu potraživanja. Sve ovo radite ručno. Računarski računovodstveni sustav također uključuje sve ove dnevnike i knjige, ali su u elektronskoj verziji. U slučaju prodaje na kredit, faktura prodaje će se pripremiti na računalu i informacija će se automatski evidentirati u dnevnik prodaje i pozicionirati na konto kupca u knjigu potraživanja. Knjigovođu zapošljavate da vam vodi dnevnike i knjige. Na kraju određenog vremenskog perioda, mjesečno, kvartalno, polugodišnje, godišnje, informacije evidentirane u dnevnike i knjige se sumi56
raju u bilancu stanja i bilancu uspjeha, izvještaj o promjenama strukture kapitala i izvještaje o gotovinskim tokovima. Morate uposliti računovođu koji će biti u stanju pripremiti sve navedene izvještaje. Ovo su osnovni financijski izvještaji sa kojima uspješan poduzetnik mora biti upoznat i mora ih znati čitati i koristiti da bi što učinkovitije upravljao svojim poduzećem.
23. Kako odre|ujem tr`i{ni potencijal za svoje proizvode i usluge? Mnoga nova poduzeća su počela sa poslovnim operacijama bez prethodnog istraživanja tržišta ili definiranja potencijala tržišta za svoje proizvode i usluge. To je bilo moguće zato što su počeli kao mala poduzeća, nudeći ograničene količine i vrste proizvoda i to obično za poznatog kupca. Tu se obično radi o količini proizvoda koje postojeće tržište može bez problema absorbirati. Procjenu potencijala tržišta možete uraditi putem formule: PT = bk*q*cp gdje su: PT - potencijal tržišta bk - broj kupaca q - količina jedinica proizvoda koju kupuje prosječan kupac cp - prosječna cjena jedinice proizvoda U postupku procijene potencijala tržišta najviše problema ćete imati sa procjenom broja kupaca. Ako pokrećete proizvodnju većeg obima, trebate pokušate prikupiti što je moguće više informacija o potencijalu tržišta, informacije o vašim glavnim konkurentima i obimu njihove proizvodnje, o njihovim tržišnim udjelima, itd. Na temelju prikupljenih informacija procijenite na koliki tržišni udio vi možete računati. U svakom slučaju, pri pokretanju poslovne djelatnosti, preporučljivo je da vidite ko su vam klijenti i da procijenite veličinu ciljnog tržišta (npr. kakve su vaše procjene o broju kupaca vaših proizvoda i usluga). Šta mislite o tržištu u BiH? To je malo tržište, a kupovna moć stanovništva je izuzetno niska i zbog toga ne možete očekivati spektakularne poslovne rezultate. Tržište za građevinski sektor je izuzetno nestabilno i veoma ovisno o inostranim donacijama, te je skoro nemoguće predvidjeti šta će se dogoditi u budućnosti, kakva će biti potražnja, itd. Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
57
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Šta mislite o tržištu u BiH? Mislim da je bosanskohercegovačko tržište dobro tržište sa dobrim tržišnim potencijalom, ali ono što nedostaje je pravni okvir koji definira funkcioniranje tržišta. Drugi problem je slabo sprovođenje zakona, gdje država mora zaštititi osnovne, egzistencijalne interese firmi koje djeluju na tržištu. Na primjer, ako ja prodam svoje proizvode i usluge nekome i ako taj odbija da plati za njih, ja očekujem od države da, korištenjem svojih instrumenata, razriješi ovaj problem na vrijeme i učinkovito. Neprihvatljiva je situacija da država tek tako uzima novac od poduzeća koji su porezni obveznici, a da ne pruža ništa zauzvrat, čak ni kroz osiguranje zaštite osnovnih interesa poduzeća. Rješenje ove vrste problema ne ovisi o nivou bogatstva države, to je samo stvar dobre volje da se poboljša poslovno okruženje. Kada ste počinjali svoj posao, kako ste odredili tržišni potencijal? Na samom početku nisam istraživao tržište, jednostavno sam slijedio intuiciju. U to vrijeme nije bilo kompanija koje su radile ovu vrstu posla na BiH tržištu i zbog toga mi je bilo relativno lako odrediti da li postoji potreba za ovom vrstom proizvoda i usluga. Ali, ako stupate sa novim poslom na tržište koje je razvijeno, na kojem već posluju druga poduzeća, konkurenti, prva stvar koju poduzetnik treba uraditi je da odredi potencijal tržišta za svoje proizvode i usluge. Šta mislite o tržištu u BiH? BiH tržište je dobro tržište. Ono, na primjer, prema istraživanju tržišta koje smo proveli, konzumira dva puta više mineralne vode nego što ja mogu da proizvedem. Kada ste počinjali svoj posao, kako ste odredili tržišni potencijal? Mi smo sproveli istraživanje tržišta koje je trajalo šest mjeseci. Tokom tih šest mjeseci mi smo prikupili informacije od veleprodaje i drugih prodavača o obimu prodaje mineralne vode.
Šta mislite o tržištu u BiH? Smatram da je BiH tržište veoma malo. Tržište sa manje od dvadeset miliona ljudi je malo tržište za bilo koji ozbiljan, relativno veliki posao. Kada ste počinjali svoj posao, kako ste odredili tržišni potencijal? Na početku se sve manje ili više odvijalo spontano i slijedio sam svoju intuiciju. Ali, danas, za svaki projekat koji radimo, prije nego što ga počnemo implementirati, provodimo istraživanje tržišta. Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
58
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
Šta mislite o tržištu u BiH? BiH tržište je malo i siromašno. Moj posao je povezan sa metalo-prerađivačkom industrijom koja je kompletno uništena, koja i ako radi, radi sa oko 20% instaliranih kapaciteta. Kada ste počinjali svoj posao, kako ste odredili tržišni potencijal? Moje tržište je cijelo BiH tržište, odnosno bosanskohercegovačka metaloprerađivačka industrija. Predratne kompanije, koje su bile dobavljači metala i metalnih profila za tu industriju, su skoro sve bankrotirale. To je proizvelo prazninu na tržištu i ja sam iskoristio priliku da započnem svoj posao. Kada smo počeli, počeli smo nudeći male količine proizvoda i nismo imali problema sa prodajom proizvoda. Zbog toga nismo trebali sprovoditi detaljno istraživanje tržišta da bismo definirali tržišni potencijal.
24. Kako da pozicioniram svoju poslovnu djelatnost na tr`i{tu? Kada ste odlučili u kom industrijskom sektoru pokrećete svoju poslovnu djelatnost, morate i odlučiti na koji način ćete pozicionirati svoju djelatnost, proizvode i usluge na tržištu. Morate odlučiti koju vrstu potreba vaši proizvodi ili usluge zadovoljavaju i zašto se oni razlikuju od istih ili sličnih proizvoda i usluga koje pružaju vaši konkurenti. Morate analizirati vaše konkurente i uvidjeti koje su prednosti vašeg poduzeća u odnosu na konkurenciju. Nakon što definirate svoje prednosti i nakon što uvidite koji tržišni segmenti nisu dovoljno pokriveni od strane drugih poduzeća, trebate usmjeriti svoje aktivnosti prema razvoju proizvoda i usluga koje će pokriti te tržišne praznine. To ne moraju biti potpuno novi proizvodi i usluge. Možete pokušati da se diferencirate od konkurencije kroz jedinstvenost i dodatnu vrijednost koju pružaju vaši proizvodi i usluge. To može značiti da vi pružite proizvode i usluge najviše kvalitete ili npr. da ste se orijentirali na proizvode i usluge koji su supstituti postojećih proizvoda i usluga, ali koji uz nižu cijenu podjednako zadovoljavaju potrebe kupaca. Kada ste vi počeli sa svojim poslom, da li ste odredili svoju poziciju na tržištu? Ako jeste, kako ste to uradili? Mi smo se pozicionirali kao domaći proizvođač domaće mineralne vode, koji snabdijeva kupce dobrim, kvalitetnim proizvodom po mnogo prihvatljivijim cijenama u odnosu na konkurenciju.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
59
Kada ste vi počeli sa svojim poslom, da li ste odredili svoju poziciju na tržištu? Ako jeste, kako ste to uradili? Kada sam počinjao svoj posao, mi smo se fokusirali na nekoliko kupaca i njihove potrebe, tako da smo imali veoma malo i vrlo specifično tržište da pokrijemo. Danas je naše tržište cijela BiH i susjedne zemlje. Mi smo se pozicionirali na tržištu kao dobavljači i distributeri širokog spektra roba za domaćinstva, koja je optimalne kvalitete po relativno niskoj cijeni.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
25. Šta je marketing? Tržište je mjesto susreta kupaca i prodavaca. Tržišna konkurencija predstavlja mehanizam koji kupcima osigurava mogućnost izbor. Kupci imaju određene potrebe, odlaze u kupovinu da to nađu, kupe proizvod ili uslugu i koriste ih. Sa druge strane prodavci su ti koji dizajniraju proizvode i usluge, proizvode ih i prodaju ih. Iz ovoga možemo definirati marketing kao proces usklađivanja proizvodnih mogućnosti poduzeća i potreba kupaca sa ciljem ispunjenja ciljeva obje strane. Proces marketinga uključuje: · · · · ·
Analizu marketinških mogućnosti; Selektiranje i istraživanje ciljnih tržišta; Kreiranje marketing strategije; Planiranje programa marketinga; Organiziranje, implementiranje i nadzor marketinških aktivnosti.
Marketing strategija je skup općih načela na osnovu kojih poduzeće ostvaruje definirane poslovne i marketinške ciljeve. Marketing strategija definira: · Skup marketinških instrumenata kojim poduzeće ostvaruje definirane ciljeve na ciljnom tržištu; · Iznos sredstava, odnosno budžet za marketinške aktivnosti, · Način alokacije tih sredstava. Alokacijom sredstava poduzeće određuje na koje proizvode, na kojim prodajnim područjima i na koje medija će potrošti sredstva odobrena za marketinške aktivnosti. Da biste odabrali ispravnu marketing strategiju za vaše poduzeće morate analizirati:
60
Kupce · Šta je to što kupci cijene i koliko su spremni za to platiti? · Kako kupci ocjenjuju moje proizvode u odnosu na proizvode mojih konkurenta? · Kakve su procjene buduće potražnje i koji faktori će uticati na buduću potražnju? Konkurenciju · · · ·
Ko mi je konkurencija? Koje su njihove prednosti i mane? Kako kupci ocjenjuju njihove proizvode? Kako konkurenti upravljaju svojim troškovima?
Troškove · · · · ·
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Koji su troškovi vezani uz moje proizvode? Kakav je odnos između fiksnih i varijabilnih troškova? Šta inicira troškove? Kakvi su moji troškovi u poređenju sa troškovima mojih konkurenata? Koji troškovi su vezani za dodatnu vrijednost mojih proizvodu koju kupci žele?
Šta vi podrazumijevate pod marketingom? Po mom mišljenju marketing je skup aktivnosti koje preduzeća moraju koristiti da bi se promovirala na tržištu i da bi našla ili stvorila svoju poziciju na tržištu. Kada ste počinjali svoj posao, koji je bio nivo vaših marketinških aktivnosti? Da budem iskren, na početku nisam imao nikakav marketing u pravom značenju te riječi. Imao sam određene aktivnosti koje su mi poslužile da se predstavim potencijalnim kupcima, zapravo da ih informiram da postojim i da nudim određene proizvode i usluge. To sam uglavnom radio putem oglasa u novinama. Kada ste počeli smatrati marketing važnim elementom za uspjeh kompanije? To je ista situacija kao što sam objasnio kod odgovora na pitanje o poslovnom planu. Ako se vaš posao razvija i raste, dođete do tačke kada vaš posao postaje živa stvar koja ima svoje vlastite potrebe. U tom trenutku morate izraditi jak i sveobuhvatan marketinški plan za svoj posao. Da li je profitabilno investirati u marketing i koji procent vašeg prometa se obično potroši na marketing? Mislim da su investicije u marketing izuzetno važne. Ne mogu tačno reći koji procent prometa obično trošimo na marketing, ali vas mogu uvjeriti da su to značajni iznosi novca. 61
Šta vi podrazumijevate pod marketingom? Marketing bi trebao biti stalna aktivnost i ja stalno investiram u marketing. Mislim da je to izuzetno važna aktivnost, kojoj se u mom slučaju, ali također općenito među drugim poslovnim ljudima, ne posvećuje dovoljna pažnja. Moj pristup, kao i pristup drugih prema marketingu, ima samo bazične forme. Mislim da minimum 5% poslovnog prometa treba biti investiran u marketinške aktivnosti. Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
62
Šta vi podrazumijevate pod marketingom? Putem marketinga vi definirate svoje kupce, njihove preferencije, promociju svojih proizvoda, načine za prodaju svojih proizvoda, itd. Kada ste počeli smatrati marketing važnim elementom za uspjeh kompanije? Od samog početka. Ja se bavim vrstom posla gdje marketing igra važnu ulogu u uspjehu poslovanja. Da li je profitabilno investirati u marketing i koji procent vašeg prometa se obično potroši na marketing? Ne znam tačan procent i iznose koji se investiraju u marketing, ali ugrubo, na početku je to bilo oko 10% prometa. Šta vi podrazumijevate pod marketingom? Budući da smo mi trgovačka kompanija, sve što radimo je bazirano na marketingu ili se odnosi na marketing. Posao svakog radnika je da u svakom kontaktu ispuni očekivanja klijenata i promovira naše poduzeće. Kada ste počeli smatrati marketing važnim elementom za uspjeh kompanije? Od samog početka smatramo da je marketing izuzetno važan element koji može doprinijeti uspjehu poduzeća, naravno, ako su vaši izvještaji o vašem poslovanju ispravni i točni. Ako to nije slučaj, marketing i promotivne kampanje mogu imati negativan uticaj na uspjeh vašeg poslovanja. Da li je profitabilno investirati u marketing i koji procent vašeg prometa se obično potroši na marketing? Mi investiramo 2% našeg prometa na marketinške aktivnosti.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
Šta vi podrazumijevate pod marketingom? Pod marketingom podrazumijevam promoviranje vaše poslovne djelatnosti kroz iskren odnos sa poslovnim partnerima i kupcima, profesionalizam i visoke standarde poslovnih operacija. Kada ste počeli smatrati marketing važnim elementom za uspjeh kompanije? Počeli smo od nule, a razvojem poduzeća, nivo marketinških i promotivnih aktivnosti se povećavao. Da li je profitabilno investirati u marketing i koji procent vašeg prometa se obično potroši na marketing? Moram priznati da do sada mi nismo posvećivali odgovarajuću pažnju ovom segmentu poslovnih operacija i da je to oblast gdje možemo i moramo poboljšati i povećati aktivnosti. Trenutno investiramo u marketing oko 0.5% prometa kompanije.
26. Kako da definiram cijene svojih proizvoda i usluga? Procedure za određivanje cijena proizvoda i usluga su različite za različite vrste djelatnosti. Poduzeća u BiH, u većini slučajeva, određuju cijene proizvoda i usluga na osnovu kalkulacija direktnih i indirektnih proizvodnih troškova, na koje onda dodaju iznos koji osigurava profitabilnost njihovih poslovnih operacija. Istovremeno, cijena koja uključuje sve ove elemente mora biti takva da proizvodi i usluge budu konkurentni na postojećem tržištu. Pored ovih postoje i mnogi drugi faktori koji bi trebali biti uzeti u razmatranje kada se određuje cijena vaših proizvoda i usluga, a to su: troškovi distribucije, da li je proizvod nov ili već postoji na tržištu, promjene u potražnji, nivo poduzetih promotivnih aktivnosti, kvaliteta proizvoda, itd. Tijekom procesa definiranja cijena proizvoda i usluga, predlažemo da se koristite listom prikazanom u tabeli 4. Ova lista bi vam trebala pomoći da pri definiranju cijena svojih proizvoda i usluga u kalkulaciju uključite što je moguće više elemenata koji utiču na cijenu vaših proizvoda i usluga. Tabela 4. Kontrolna lista za definiranje cijena proizvoda i usluga 1. Prikupite informacije o cijenama proizvoda vaših konkurenata 2. Pokušajte predvidjeti koji je ukupni broj jedinica vaših proizvoda koje tržište može apsorbirati 3. Pokušajte odrediti koliko jednica proizvoda možete prodati. 4. Pokušajte odrediti koliko su vaši kupci voljni da plate za vaše proizvode 5. Odredite vaše proizvodne troškove, direktne i indirektne 6. Odredite vaše distributivne troškove 7. Odredite troškove vaših promotivnih aktivnosti 8. Odredite vašu ciljnu profitabilnost
63
Koju ste metodologiju koristili za određivanje cijena vaših proizvoda (kada ste pokretali svoj posao i sada)? Cijene mojih proizvoda i usluga se određuju prema normalnim kalkulacijama koje uključuju fiksne troškove, varijabilne troškove i profitnu maržu. Ali na kraju, finalna cijena proizvoda i usluga je određena uticajem tržišta i konkurencije, koji su, oboje, izuzetno jaki u građevinskom poslu. Mirko Šakić Generalni menadžer GRAND SM d.o.o.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Koju ste metodologiju koristili za određivanje cijena vaših proizvoda (kada ste pokretali svoj posao i sada)? Prvi element koji utiče na stvaranje cijena za proizvode i usluge je tržišna situacija, cijene koje ima konkurencija, potražnja na tržištu, preference kupaca, itd. Drugi elementi su, normalno, cijena repromaterijala, troškovi poslovnih operacija i projecirani profit. Vi ste ti koji određujete elemente i kriterije koji će uticati na cijenu vaših proizvoda i usluga, i prvo treba da odredite najnižu cijenu (cijenu koja će vam osigurati dostizanje tačke poravnanja), što je minimum koji vam omogućava da poslujete sa sa minimalnom profitabilnošću. Ako pitate za razliku u određivanju cijene proizvoda na početku i sada, mogu reći da je bilo mnogo lakše na početku zato što je bilo lakše kontrolirati sve poslovne operacije. Sada su poslovne operacije mnogo kompleksnije, što, kao rezultat, zahtijeva kompleksniju metodologiju za određivanje cijena. Koju ste metodologiju koristili za određivanje cijena vaših proizvoda (kada ste pokretali svoj posao i sada)? Mi koristimo normalnu metodologiju koja uzima u obzir sve proizvodne troškove, direktne i indirektne, i na to dodajemo maržu. Ovo su elementi koji definiraju cijenu iz jednog pravca. Drugi pravac ili uticaj za određivanje cijena bile su cijene konkurenata i naša strategija da prodremo na tržište sa cijenama koje su niže od cijena naših konkurenata.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
64
Koju ste metodologiju koristili za određivanje cijena vaših proizvoda (kada ste pokretali svoj posao i sada)? Kada smo pokrenuli naš posao pokušavali smo uskladiti cijene sa našim konkurentima i čak ponuditi niže cijene naših proizvoda ako je to bilo moguće. Sada pored standardnih elemenata koji su dio metodologije za kalkulaciju, cijena proizvoda ovisi o našim ciljevima, ovisi o onome što želimo uraditi na specifičnom tržištu, kakva je naša pozicija na tržištu, itd.
27. Gdje i kako mogu na}i dobavlja~e sirovina i roba te distributere za svoje proizvode?
Ilijas Bjelopoljak Generalni menadžer Whitefield d.o.o.
Gdje i kada ste pronašli svoje dobavljače/distributere? Dobavljači Glavni izvori informacija o dostupnim dobavljačima sirovinskog materijala i komponenata za proizvodnju su bili specijalizirani magazini, imenici, žute stranice i direktni posjeti proizvođačima i veleprodaji. Potom morate kreirati listu potencijalnih dobavljača i analizirati ih, uzimajući u obzir elemente kao što su cijena, kvaliteta, rokovi isporuke, itd. Distributeri Pokušavam animirati potencijalne kupce i distributere putem oglasa u novinama i putem direktnih kontakata. Ako se dokažu kao pouzdani poslovni partneri i ako vi uspijete izgraditi odnos koji se bazira na međusobnom povjerenju, tada ste napravili dobre elemente vaše distributivne mreže. Gdje i kada ste pronašli svoje dobavljače/distributere? Distributeri Naš prodajni odjel je prikupio informacije o svim veleprodavcima i tada smo ih kontaktirali sa ciljem da postanu distributeri naših proizvoda.
Jonus Ikić Generalni menadžer Ilidžanski dijamant d.o.o.
Franjo Rajković Generalni menadžer Economic d.o.o.
Gdje i kada ste pronašli svoje dobavljače/distributere? Dobavljači Imamo radnike čije posao je upravo istraživanje tržišta, što uključuje traženje dobavljača. Koristimo sva raspoloživa sredstva: žute stranice, sajmove, promotivne materijale, internet, itd. Distributeri Imamo preko tri stotine naših stalnih distributera u BiH i 22 distributivnih centara lociranih u većim gradovima. Većinu distributera smo pronašli putem javnih poziva objavljenih u novinama.
65
Gdje i kada ste pronašli svoje dobavljače/distributere? Dobavljači Informacije o dobavljačima se dobijaju od drugih poduzeća, putem učešća na sajmovima, itd. Također, kako postajemo prepoznatljivi po dobrom poslovanju, dobavljači nas počinju sve više sami kontaktirati.
Žarko Gugić Generalni menadžer POŽG d.o.o.
28. Ko mi mo`e pru`iti tehni~ku pomo}? Kad pokrećete svoju poslovnu djelatnost, vjerojatno će vam biti potrebna tehnička pomoć i potpora u nekim područjima u kojim nemate dovoljno znanja ili iskustva. Tehničku pomoć možete dobiti od domaćih i međunarodnih agencija za poslovni razvoj, poslovnih centara, konzultantskih firmi i pojedinačnih konzultanata. Listu ovih organizacija, konzultantskih firmi i pojedinačnih konzultanata, sa opisom usluga koje pružaju, možete naći na web site-u www.seebiz.net. Na istom web site-u možete naći i listu poslovnih asocijacija, njihove adrese i telefonske brojeve. Ove informacije možete dobiti i direktno na telefonskom broju naše organizacije.
66
Literatura 1) ¨Kako započeti sopstveni biznis¨ Dr. G. Howard Poteet; 1997; CID Podgorica 2) ¨Početna pomoć, uspješan put u samostalnost¨ Njemačko ministarstvo za gospodarstvo i tehnologiju (BMWi); 2000; Sarajevo 3) ¨Wage and Salary System¨ The Mekong Project Development Facility; 2001; Youth Publishing House 4) ¨Pricing and Pricing Strategy¨ The Mekong Project Development Facility; 2001; Youth Publishing House 5) ¨Handbook for Small Business¨ U.S. Small Business Administration; 1989; Washington, DC 6) ¨Marketing Plans; How to Prepare Them, How to Use Them ¨ Malcom H. B. McDonald; 1995; Butterworth-Heinmann, Oxford. 7) ¨Upravljanje marketingom¨ Philip Kotler; 1994; Informator, Zagreb
67
68