Sadržaj Sadržaj................................................................................................................... 1 1. Jaka alkoholna pića.............................................................................................3 1.1. Dodaci te podjela jakih alkoholnih pića.......................................................3 2. Rakije................................................................................................................. 4 2.1. Rakije od grožđa..........................................................................................5 2.2. Voćne rakije.................................................................................................6 2.3. Rakije od voćne komine..............................................................................7 2.4. Specijalne rakije..........................................................................................7 3. Inozemne vinske rakije.......................................................................................8 3.1. Cognac (konjak)...........................................................................................9 3.2. Armagnac (armanjak)...................................................................................9 4. Rakije po posebnim postupcima.......................................................................10 4.2. Žitna rakija.................................................................................................11 4. 3. Rum........................................................................................................... 12 4.4. Gin (džin)....................................................................................................12 4.5. Rakije od aromatskoga bilja.......................................................................13 4.6. Rakija od voćnoga macerata......................................................................13
5. Jaka alkoholna pića po posebnim postupcima..................................................13 6. Likeri ................................................................................................................ 14 Zaključak.............................................................................................................. 17 Literatura:............................................................................................................. 18
Uvod Alkoholna pića su tekući proizvodi koji su namijenjeni uživanju i sadrže 2 do najviše 15% vol. alkohola, osim u slučaju pića koja su regulirana posebnim propisima. Jaka alkoholna pića su podvrsta alkoholnih pića. Osim jakih alkoholnih pića, u alkoholna pića još pripadaju pivo, vino. Osnovu alkoholnih pića čine etilni alkohol, etanol, žesta, te špirit kao najvažniji predstavnik iz grupe alkohola. U ovome će se radu prvo opisati značajke jakih alkoholnih pića i opisati načine na koje se mogu proizvoditi. Nakon toga će se navesti njihova podjela. Opisat će se značajke svake od pojedinih skupina uz navođenje nekoliko važnijih primjera. U zaključku će se navesti prednosti i nedostatci te ograničenja primjene.
2
1. Jaka alkoholna pića Jaka alkoholna pića su sva pića koja sadrže minimalno 15% vol. alkohola, a proizvode se direktno destilacijom alkoholno prevrelih sirovina komina sa ili bez dodavanja arome, ili maceracijom aromatskog bilja i plodova ili dodavanjem aroma, šećera i drugih sladila etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, što je sukladno Pravilniku o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima, (NN 172/04). Registrirana jaka alkoholna pića stavljaju se u promet samo u originalnom pakiranju u bocama od stakla ili kojeg drugog prikladnog materijala s otisnutom deklaracijom koja treba sadržavati sve propisane elemente o vrsti proizvoda i ostale podatke koji su vezani za određene propise.
Slika 1. Jaka alkoholna pića
Jaka alkoholna pića nemaju dugu povijest, pojavila su se u prometu znatno kasnije od piva i vina. Naime, počeci destilacije alkohola sežu u XI. stoljeće, od kada se kroz sljedećih nekoliko stoljeća destilati koriste samo u ljekovite svrhe. Zahvaljujući redovnicima raznih kršćanskih samostana, započinje proizvodnja destilata kao pića, a posebno likera početkom XVII. stoljeća. Osnova svih jakih alkoholnih pića čini etanol ili etilni alkohol (C2H5OH), koja je bezbojna i zapaljiva tekućina, ugodnog, opojnog mirisa i specifičnog alkoholnog okusa.
1.1. Dodaci te podjela jakih alkoholnih pića
3
U proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pića mogu se dodavati radi poboljšavanja kakvoće proizvoda: -
biljni ekstrakti na bazi prirodnih destilata za rakiju;
-
biljni ekstrakti na bazi etilnog alkohola za alkoholna pića i likere, te šećer i med;
-
macerati dobiveni iz voća koji sadrže šećer i aromatske tvari iz tih plodova u proizvodnji specijalnih rakija gdje su već dodani biljni ekstrakti.
Jaka alkoholna pića se dijele u sljedeće skupine: 1. rakije; 2. rakije po posebnim postupcima; 3. jaka alkoholna pića po posebnim postupcima; 4. liker; 5. miješana jaka alkoholna pića – kokteli.
2. Rakije
4
Rakije pripadaju u jaka alkoholna pića, a proizvode se destilacijom prevrelog soka, masulja ili komine grožđa ili drugog voća, na manje od 86% vol. alkohola. Senzorna svojstva im moraju biti karakteristična za svaku pojedinu vrstu , što ovisi o upotrjebljenim sirovinama. Rakije od destilata moraju ležati u drvenim spremnicima najmanje godinu dana kako bi im bilo dozvoljeno označavanje sa nazivom „stara, ekstra“
-rakije od grožđa; -voćne rakije; -rakije od voćne komine; -specijalne rakije.
2.1. Rakije od grožđa Na našem tržištu su to: vinjak, brandy, lozovača(loza), komovica, drožđenka i vinovica. 1. Vinjak pripada u rakiju od grožđa koji se proizvodi od vinskog destilata ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol. Dok na tržištu mora sadržavati najmanje 37,5% vol. Mora odležati najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje 6 mjeseci u hrastovim bačvama. Kada se označava zvjezdicama, svaka zvjezdica označava jednu godinu odležavanja vinskoga destilata, dobiva naziv „stari vinjak“ ako je destilat odležao najmanje 3 godine u hrastovim bačvama. U Hrvatskoj se proizvodi hrvatski konjak, kojemu volumni dio alkohola iznosi od 38 do 45%. Kako bi se poboljšala kakvoća boje, mirisa, okusa i ekstrakta tijekom proizvodnje, dozvoljeno je dodavati: destiliranu vodu za smanjenje alkoholnosti, karamel do 1 g/l za popravljanje boje, saharozu do 10g/l za povećanje ekstrakta i biljne ekstrakte i macerate od dijelova određenoga bilja koji su izloženi u vinskom destilatu. 2. Brandy je internacionalni naziv za vinjak, nizozemskoga je podrijetla, a znači „prepečeno vino“. Postao je popularan u 15. i 16. stoljeću kada je utvrđeno da je puno bolje od vina jer se nije toliko često kvarilo kao vino i jer je podnosilo dugotrajnije transporte od vina. Brandy je rakija od grožđa koja se dobiva od vinskoga destilata destiliranoga na manje od 86% vol. alkohola, a može biti miješan s vinskim destilatom destiliranim na manje od 94,8% vol. alkohola, pod uvjetom da vinski destilat ne prelazi više od 50% od ukupne količine alkohola u
5
ukupnom proizvodu, dok na tržištu mora sadržavati najmanje 36% vol. alkohola. Brandy stari najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje 6 mjeseci u hrastovim bačvama. 3.
Lozovača se dobiva destilacijom prevrelog grožđanog masulja na manje od 86% vol.
alkohola. Na tržištu mora imati najmanje 37,5% vol. alkohola. 4. Komovica se dobiva iz fermentirane grožđane komine. Gotov proizvod mora sadržavati
najmanje 37,5% vol. alkohola. 5. Drožđenka je rakija od grožđa koja se dobiva destilacijom vinskoga taloga. Treba imati
najmanje 37,5% vol. alkohola.
2.2. Voćne rakije
6
Voćne se rakije proizvode isključivo destilacijom prevreloga masulja voća ili mošta od voća ili soka od voća, destiliranoga na manje od 86% vol. alkohola, tako da ima miris i okus voća. Gotov proizvod na tržištu mora sadržavati alkoholnu jakost najmanje 37,5% vol. Neke od voćnih rakija mogu sadržavati i plod voća od kojega su proizvedene, kao što je to slučaj kod vilijamovke. U Hrvatskoj se proizvode voćne rakije od: koštuničavog voća (šljiva, trešnja), jezgričavog voća (jabuka, kruška) te bobičastog voća (borovnica, kupina). Klasičnim kuhanjem voćne komine u malim pogonima dobiva se rakija koja ima od 20 do 30% vol. alkohola. Ponovnim kuhanjem dobiva se rakija prepečenica, koja je znatno jača i ima oko 55% vol. alkohola. Od prevrelog masulja od bresaka, kajsija, krušaka, jabuka, dudova i smokava dobivaju se voćne rakije: breskovača, kajsijevača, kruškovača, jabukovača, dudovača i smokovača. Miješanjem voćnih rakija dobiva se rakija koja sadrži od 25-55% vol. alkohola, na kojoj treba pisati udio pojedine rakije. Šljivovica je najpoznatija voćna rakija kod nas. Dobiva se destilacijom prevrelog masulja od šljiva. Kada odležava u drvenim bačvama od duda i hrasta postaje zlatnožućkaste boje, a ako odležava u staklenom suđu onda je bezbojna. Sadrži od 25 do 55% vol. alkohola Viljamovka uz šljivovicu ima najveći značaj u ugostiteljskoj ponudi. Proizvodi se destilacijom prevrelog masulja od sorti krušaka viljamovki čije je meso mekano, topljivo i blijedožučkaste boje. Sadrži 25-55 % vol. alkohola. Calvados je voćna rakija jabukovača, „jabučni vinjak“, koja potječe iz Normandije u Francuskoj, a proizvodi se destilacijom prevrelog jabučnog masulja i soka. Na našem tržištu se plasira kao uvozna rakija koja sadrži više od 40% vol. alkohola
2.3. Rakije od voćne komine Proizvode se fermentacijom i destilacijom voćne komine, na tržištu moraju nositi naziv „Rakija od komine“ npr. šljive, a gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol. alkohola.
2.4. Specijalne rakije
7
Specijalne se rakije dobivaju aromatiziranjem vinskog destilata i rakija s raznim biljnim plodovima, voćem, aromatskim biljem, njihovim maceratima i eteričnim uljima. Mogu sadržavati dijelove biljaka od kojih su napravljeni. Najmanja alkoholna vrijednost gotovoga proizvoda na tržištu je 37,5% vol. Pod specijalne rakije spadaju: travarica, klekovača, anisonka, mastika i brinjevac. Travarica je specijalna rakija koja se dobije maceracijom ljekovitih trava u komovici ili lozovači. Pripadaju u bistre rakije zelenkaste do žućkaste boje. Razlikuju se po boji, mirisu i okusu, a sadržaj se kreće od 35-55% vol. Klekovača je destilat prevrele komine od šljiva, kome su u odgovarajućoj količini dodani plodovi kleke(brinje). Sadrži od 40- 52% vol. alkohola Anisonka je destilat prevrele komine ili masulja od grožđanome je prije destilacije dodana odgovarajuća količina anisa. Sadržaj alkohola iznosi 35% vol. Mastika je rakija koja se dobije destilacijom prevrelog koma od voća ili grožđa kojima je prije destilacije dodana odgovarajuća količina plodova anisa. Ona je bezbojna i bistra rakija koja se zamuti i pobijeli ako joj se doda malo vode. Sadrži od 40 do 52% vol. alkohola. Brinjevac je destilat prevrele komine plodova kleke-brinja ili borovice. Treba sadržavati od 40 do 52% vol. alkohola. Pripada u vrlo kvalitetne rakije koja se u narodu nudi u ljekovite svrhe
3. Inozemne vinske rakije U najpoznatije inozemne vinske rakije ubrajamo Cognac (konjak) i Armagnac (armanjak). 8
3.1. Cognac (konjak) Konjak je inozemna vinska rakija koja je francusko nacionalno jako piće. Proizvodi se destilacijom Charentskog vina u pokrajini Charente u Francuskoj i naziva se prema gradu koji se nalazi u toj pokrajini, Cognac. Radi se o zaštićenome imenu i nije dozvoljeno da bilo koje drugo slično piće koje se proizvodi izvan ove pokrajine nosi naziv Cognac (konjak). Posebna francuska nacionalna institucija Bureau National Interprofessionel du Cognac brine o proizvodnji, odležavanju i starenju konjaka te kontrolira, odobrava i registrira razlijevanje konjaka u boce i označavanje. Dodavanjem ekstrakata raznoga voća, miješanjem destilata iz različitih godišta uz razblaživanje destiliranom vodom dobivaju se prepoznatljivi miris, boja, okus i jakost konjaka koji odgovaraju određenome tipu konjaka. Konjak treba sadržavati 40% vol. alkohola i prepoznatljivu tamnožutu boju, karakterističnu finu aromu i ugodan okus. Boce konjaka se označavaju zvjezdicama, čiji broj obično označava broj godina odležavanja destilata u bačvama te posebnim slovima. Na konjak s tri zvjezdice smije se staviti oznaka „V. O.“, „V.S.O.P.“ – Reserve. Slova stoje za engleske nazive: V = very, O = old, S= special, ili superior te P = pale. Na konjak s pet ili više zvjezdica smiju se staviti oznake „Extra E“, „Vielle Reserve“ ili „Napoleon“. U Francuskoj se proizvodi više vrsta konjaka koji osim osnovnoga naziva nose i neko drugo ime, kao što su konjaci koji su poznati na hrvatskome tržištu: Martell, Hennessy, Courvoisier, Remy Martin, Camus, Dubouche i drugi.
3.2. Armagnac (armanjak) U Francuskoj se osim konjaka proizvodi još jedna poznata, zaštićena vinska rakija i to u pokrajini Armagnac. Posebna francuska nacionalna institucija Bureau National Interprofessionel de l´Armagnac nadizire proizvodnju, kvalitetu i poštivanje propisa. Proizvodnja armanjaka razlikuje se od proizvodnje konjaka jer se destilacija odvija u drugačijem destilacionom aparatu, a destilat koji se dobiva sadržava od 58 do 63% vol. alkohola te odležava u drvenim bačvama. Razblažuje se destiliranom vodom na 40% vol. te se oplemenjuje dodavanjem i miješanjem biljnih ekstrakata. Vrijeme odležavanja utječe na kakvoću proizvoda, a gotovi se armanjak označava određenim brojem zvjezdica, od 3 do 7, i sličnim oznakama kao i konjak. 9
Slika 2. Cognac: Hennessy.
4. Rakije po posebnim postupcima
10
Ovu skupinu čine alkoholna pića dobivena destilacijom: prevrele žitne komine; prevrelih proizvoda šećerne trske; prevrelih sirovina siromašnih šećerom, sa ili bez dodatka etilnoga alkohola; macerata neprevrelih sirovina u etilnom alkoholu. U njih ubrajamo: viski (whiskey); žitnu rakiju; rum; džin (gin); rakije od aromatskoga bilja i rakije od voćnih macerata.
4.1. Whiskey (viski) Izvorni naziv whisky odnosi se na škotski i kanadski proizvod, dok se irski i američki označavaju i nazivaju whiskey. Viski se dobiva destilacijom žitne komine ošećerene diastazom iz slada, sa ili bez drugih prirodnih enzima, alkoholno prevrele uz dodatak kvasca, destilirane na manje od 94,8% vol. alkohola, tako da destilat zadržava miris i okus po sirovini te pod uvjetom da je odležao najmanje 3 godine u opaljenim hrastovim bačvama. Također se može dobiti miješanjem viskija od ječmenog slada i žitnog alkohola koji je destiliran na manje od 94,8% vol. alkohola, tako da zadržava miris i okus od upotrjebljene sirovine. Treba sadržavati najmanje 40% vol. alkohola. Najpoznatije vrste viskija na svjetskom tržištu su: 1. škotski viski (Skotch) – Johnny Walker, Queen Anna, White Horse, Ballantines, Chivas 2. irski viski (Irish whiskey) – Paddy, John Power, Old Forester 3. američki viski – Bourbon whiskey 4. kanadski viski – Canadian Club, Seagrims, Corbis
4.2. Žitna rakija Jako alkoholno piće koje se dobiva destilacijom fermentirane žitne komine bez dodavanja aroma, boja ili zaslađivača naziva se žitna rakija, a može se označavati i kao žitni brendi. Najpoznatija žitna rakija, arak, dobiva se destilacijom alkoholno prevrele komine riže i drugih prevrelih šećernih sirovina iz egzotičnih plodova. Proizvodi se na Cejlonu, u Indiji i Oceaniji kao bezbojna ili svijetložuta tekućina posebnoga mirisa i okusa, a sadržava 50 do 60% vol. alkohola. 11
4. 3. Rum Ovo poznato alkoholno piće dobiva se isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne treske, melase, sirupa i drugih nusproizvoda kod prerade šećerne trske kod prerade šećerne trske na manje od 96% vol. alkohola. Destilat treba sadržavati značajna organoleptička svojstva ruma čija alkoholna jakost na tržištu mora biti najmanje 37,5% vol. Nakon prve destilacije dobiva se bezbojan proizvod. Da bi se dobio kvalitetan rum, on mora odležati u drvenim posudama da bi dobio zlatnožutu boju i svojevrsnu aromu i okus. Nakon odležavanja, razrjeđuje se destiliranom vodom na jačinu od oko 40% vol. alkohola te puni u različite staklene boce. Najpoznatiji rum proizvodi se na Karipskim otocima i u zemljama Južne Amerike. Postoje tamni, bijeli i zlatni. Tamni rumovi se dobivaju dodavanjem taloga prethodno sazreloga ruma i dobri su za pripravljanje vrućih mješavina kao što su punčevi. Najbolji se proizvode na Jamajci. Bijeli su rumovi zapravo bezbojni rumovi koji trebaju odležati stanovito vrijeme u nepaljenim bačvama. Najpoznatiji je Bacardi, koji je pojam za bijeli rum. Zlatni rum prepoznajemo po zlatnoj naljepnici. Počinju se proizvoditi kao bijeli rumovi, no oni moraju odležati u paljenim bačvama koji nakon toga dobivaju lijepu zlatnožutu boju. Najpoznatiji su kubanski i jamajčanski rumovi. Kubanski Havana club ima posebni značaj na svjetskome tržištu zbog toga što je na granici između zlatnoga i bijeloga ruma.
4.4. Gin (džin) Gin se dobiva miješanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla i destilata borovnice i drugoga aromatskoga, ulja borovnice i drugoga aromatskoga bilja koje ne smije potisnuti aromu borovnice. Redestilacijom etilnog alkohola poljoprivrednoga podrijetla u kotlovima koji se tradicionalno koriste za dobivanje gina, dobivamo „destilirani gin“. Gotovi proizvod treba imati alkoholnu jakost od najmanje 37,5 %, a koristi se uglavnom za pripravljanje koktela kao što je martini koji se spravlja od ¾ gina i ¼ suhoga vermuta te osvježavajućega pića u kombinaciji s tonikom. U Hrvatskoj su najcjenjenije engleske vrste London Gin, Gordons Gin, Old Tom i Plymouth Gin. Najpoznatiji gin na svijetu je London Dry Gin koji se dobiva dvostrukom destilacijom kukuruza. 12
4.5. Rakije od aromatskoga bilja Prema vrsti aromatskoga bilja od kojih su izrađena, ova pića dijelimo na rakije od: encijana, kima, anisa i borovice. Rakija od encijana dobiva se destilacijom fermentiranoga korijena encijana sa ili bez dodatka etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla. Kimova rakija dobiva se od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla koji je aromatiziran kimom. Može se označiti kao akvavit, ako je aromatizirana destilatom bilja ili začina, ali mora prevladavati okusi kima ili kopra. Rakija od anisa se dobiva od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla koji je aromatiziran prirodnim ekstraktima zvjezdanoga anisa, komorača ili drugoga bilja. Rakija od borovice proizvodi se od etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, ili žitne rakije, ili žitnoga destilata aromatiziranoga bobicama borovice.
4.6. Rakija od voćnoga macerata Maceracijom voća s najmanjim udjelom od 100 kg voća na 20 litara 100 % - nog alkohola djelomično prevrelog ili neprevrelog u etilnom alkoholu poljoprivrednoga podrijetla dobivaju se rakije od voćnoga macerata. Gotovi proizvodi moraju sadržavati alkoholnu jakost od najmanje 37,5% vol. Označavaju se rječju rakija iza koje slijedi naziv voća, na primjer rakija od jabuka.
5. Jaka alkoholna pića po posebnim postupcima To su proizvodi dobiveni razrjeđivanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, destilata ili njihovih smjesa, a mogu se aromatizirati ili posebnim postupcima samo pročišćavati. U ovu skupinu pripadaju votka, domaći brendi, domaći rum i jaka alkoholna 13
pića od voća. Najpoznatije piće je votka, koja se dobija filtriranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla kroz aktivni ugljen, nakon čega slijedi destilacija. Moguće je dodavanje aroma za dobivanje posebnih organoleptičkih svojstava. Naziv dodane arome mora biti naznačen u nazivu, primjerice limun votka. Gotov proizvod na tržištu mora imati najmanje 37,5 % vol. alkohola. Ona je bistra i bezbojna tekućina koja se svrstava u najčistija alkoholna pića. Značenje naziva na ruskome jeziku je „voda“, a smatra se nacionalnim pićem Rusije, Poljske i Finske.
6. Likeri Aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, jednoga ili više jakih alkoholnih pića ili njihovih mješavina dobivaju se likeri. Radi se o zaslađenim pićima kojima se mogu dodavati proizvodi poljoprivrednoga podrijetla kao što su vrhnja, mlijeka i mliječni proizvodi, voće i voćne prerađevine, vina, biljni macerati, jaja, čokolade, kave i slično. Likeri od voćnoga soka i voćni likeri mogu se označavati kao „brandy“, kao primjerice šljivov 14
brendi, narančin brendi, uz popis propisanih sastojaka na deklaraciji proizvoda koji na tržištu mora imati najmanje 15% vol. alkohola ako nije drugačije propisano. Prema vrsti sirovine i tehnološkom postupku dobivanja likere dijelimo na: likere od voćnoga soka; voćne likere; likere od rakija; biljne likere; likere od kave, čaja, kakaa ili čokolade; emulzijske likere; likere s vinom; aromatizirane likere i ostale likere. 1. Likeri od voćnoga soka se proizvode miješanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla s jednim ili više voćnih sokova koji moraju sadržavati najmanje 200 mililitara matičnoga voćnog soka po kojemu se liker naziva. Dopušteno je dodavanje aroma, ali ne i bojanje. Najpoznatiji su narančin liker koji se zove Curacao, liker od mandarina Mandarinetto, ili višanja Cherry Brandy. 2. Voćni likeri proizvode se aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla s maceratima voća ili voćnih dijelova u etilnome alkoholu poljoprivrednoga podrijetla i dopušteno ih je bojati prirodnim bojama uz eventualno dodavanje vanilina i drugih aroma, osim osnovne voćne arome po kojoj su nazvani. Gotovi voćni likeri na tržištu moraju sadržavati najmanje 200 mililitara macerata voća, odnosno 33% udjela destilata. 3. Likeri od rakija se dobivaju zaslađivanjem rakija uz uporabu prirodnih aroma i bojanje, ali ne i dodavanje aroma voća po kojemu je liker nazvan. Gotovi proizvodi na tržištu moraju imati alkoholnu jakost od najmanje 15% vol. 4. Biljni likeri se dobivaju aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla maceratima aromatskoga bilja i plodova u etilnome alkoholu poljoprivrednoga podrijetla i iz njih dobivenih destilata, uz dopuštenu uporabu arome te prirodnih ili umjetnih boja. Ukoliko su lagano gorkastoga okusa, nazivamo ih „gorki biljni likeri“ ili „biter likeri“. 5. Likeri od kava, čaja, kakaa, čokolade ili cole se proizvode dodavanjem određenih destilata ili ekstrakata određene sirovine s etilnim alkoholom poljoprivrednoga podrijetla uz dopušteno dodavanje drugih aroma, vanilina i prirodnih boja, osim arome po kojoj proizvod nosi ime. 6. Emulzijski likeri se dobivaju dodavanjem jaja, kave, čokolade, lješnjaka, voćnih pasta prethodno emulgiranih s mlijekom ili vrhnjem u etilni alkohol poljoprivrednoga podrijetla uz dopušteno dodavanje drugih prirodnih aroma, vanilina ili ruma, ali bez bojanja i dodavanja nadomjestaka za jaja, šećer i mlijeko. Zbog upotrebe svježih namirnica rok trajanja ovih likera ne smije biti duži od jedne godine, a gotovi likeri na tržištu moraju sadržavati najmanje 15% vol. alkohola, osim likera od jaja koji sadržava najmanje 14% vol. alkohola. 15
7. Likeri s vinom se proizvode miješanjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla s vinom, koji u jednoj litri moraju imati najmanje 200 mililitara vina uz dopušteno dodavanje vinskoga destilata, vinjaka i prirodnih aroma. Ukoliko je udio destilata ili vinjaka 20%, a vina 10%, alkoholna jakost najmanje 35% vol. te su sadržani vožni i biljni macerati, likeri s vinom mogu nositi naziv „kordijalni liker“. 8. Aromatizirani se likeri dobivaju aromatiziranjem etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla uz dodavanje dopuštenih aroma. 9. Ostali likeri su punč i likeri od meda i drugih sirovina. Punč je mješavina etilnoga alkohola poljoprivrednoga podrijetla, ruma, šećera, limunske kiseline ili destilata tj. macerata agruma i destilirane vode koji sadrži najmanje 40% vol. alkohola, a kod nas se proizvodi „Pepita rum punč“. Liker od meda mora sadržavati najmanje 250 grama prirodnoga meda u jednoj litri, a dopušteno je dodavanje prirodnih aroma i boja. Nije dopušteno dodavanje onih aroma koje pojačavaju dojam meda.
16
Zaključak
17
Literatura: Pravilnik o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima, Narodne novine broj 172, 2004. Šimundić, . (...)
18
