Jackson Pollock

SEMINARSKI RAD IZ LIKOVNO GRAFIČKE KULTURE 2

GRAFIČKI FAKULTET Zagreb :: 09. lipnja 2006.

IME i PREZIME

APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM Jackson Pollock

SADRŽAJ :: Apstraktni ekspresionizam Akcijsko slikarstvo Jackson Pollock Sam Francis Franz Kline Willem de Kooning Arshile Gorky

……………………………………………………………………… …………………………………………………………………….. …………………………………………………………………….. …………………………………………………………………….. …………………………………………………………………….. …………………………………………………………………….. ……………………………………………………………………..

3 3 3 4 4 5 5

:: Jackson Pollock

…………………………………………………………………….. 6

:: Pollockova djela

…………………………………………………………………….. 7

:: Pollockov opis vlastite metode rada …………………………………………………………………….. 9 :: Popis literature

…………………………………………………………………….. 10

:: Bilješke

…………………………………………………………………….. 11

Tomislav Mihić

2


APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM U desetljeću između 1940. i 1950. godine stvara se u New Yorku umjetničko društvo čije pripadnike međusobno povezuje veliko zanimanje za europsku avangardu iz prethodnih godina. Nadahnuće su im bile nadrealističke teorije automatizma, ali istovremeno je bio i nošen ekspresionističkim sklonostima. Ti umjetnici ostvaruju izravan odnos između vlastitog tijela i stvaranog djela. Slijede trenutačne porive i slikaju bez prethodnog kompozicijskog crteža. Radovi su bili vrlo udaljeni od figurativne umjetnosti a tematika je bila sam proces slikanja. Pokret je postao poznat pod imenom action painting ili akcijsko slikarstvo, a izraz je skovao američki kritičar Harold Rosenberg, 1952. godine. Djela su stvarana velikom brzinom kako bi se prikazala hitnost komunikacije. Iako je do rezultata dovodila spontanost geste, pri opisu djela rabio se izraz „gestualno slikarstvo“. Najpoznatiji predstavnik je bio Jackson Pollock (1912. – 1956.), koji je radio na način da je šarao, izlijevao, prskao i cijedio boju na platno rasprostrto na tlo, u pokušaju da izravno s njim komunicira. Jackson Pollock Untitled 1942. Ulje, olovka i tinta, i vodene boje na papiru

Tomislav Mihić

3


Sam Francis Bijela linija 1960.

Iste je metode usvojio i Sam Francis (1923. – 1994.), primjenjujući tehniku kapanja boje na velika platna,ali njegovi su rezultati bili manje uvjerljivi.

Litografija 90.7 x 63.2 cm Muzej suvremene umjetnosti, New York

Franz Kline Figura sedam 1952.

Franz Kline (1910. – 1962.), s druge strane, koristio se dekoratorskim plosnatim kistom kako bi načinio široke crne poteze na bijeloj pozadini takvom gestualnom žestinom koja je imala velik vizualni učinak.

Ulje na platnu Guggenheimov Muzej New York

Tomislav Mihić

4


Jedno od najznačajnijih mjesta u ovom pokretu zauzima Willem de Kooning (1904 – 1997), podrijetlom Nizozemac, stvara slike velikog formata na kojima potez kistom odaje veliku napetost: iz kolopleta znakova i boja pomaljaju se izobličene, snažno ekspresionističke ljudske prilike. Premda je definitivno bio gestualni umjetnik, u suštini je zadržao realističan stav.

Willem de Kooning Žena I. 1950. – 1952.

Još treba spomenuti Arshile Gorkya (1905 – 1948), porijeklom iz Armenije, koji u apstraktnom i gestualnom vidu razrađuje znakove, oblike i boje velikih europskih umjetnika – nadrealista, ekspresionista i dadaista, koji su u toku Drugog svjetskog rata bili emigrirali u Sjedinjene Države bježeći pred nacističkom okupacijom.

Arshile Gorky Voda cvjetnog mlina 1944.

Tomislav Mihić

Ulje na platnu 192.7 x 147.3 cm Muzej suvremene umjetnosti New York

Ulje na platnu 107.3 x 123.8 cm Zaklada Georgea A. Hearna

5


JACKSON POLLOCK Paul Jackson Pollock rođen je 1912. godine u Codyu, gradiću u američkoj saveznoj državi Wyoming, a odrastao je u Arizoni i Kaliforniji, te je u Los Angelesu 1928. započeo studirati slikanje u srednjoj školi Manual Arts. 1930. seli se u New York te pod paskom Thomasa Harta Bentona studira u Ligi Studenata Umjetnika. Prva samostalna izložba održana je galeriji Peggy Guggenheim, 1943. godine, a Guggenheim mu je dao ugovor do 1947. čime mu je omogućen nesmetan rad i potpuno posvećivanje pažnje njegovom radu. Složena kreativnost Jacksona Pollocka, jednog od najcjenjenijih američkih umjetnika 20. stoljeća, zasnivala se na umjetničko-religijskoj estetici komuniciranja američkih urođenika iz Sjeverne i središnje Amerike, radu suvremenih meksičkih umjetnika i vitalističkom istraživanju američkih umjetnika u Europi. Bio je zaokupljen koncentriranom, impulzivnom slikarskom gestom kao sredstvom izražavanja dubokih razina estetike koja se ne zasniva na razumu. Bio je jedan od inicijatora i priznatih majstora tehnike dripinga (kapanja boja) i akcijskog slikarstva. Iako u suštini nefigurativni umjetnik, ipak je snažno utjecao na figurativne umjetnike druge polovice 20. stoljeća. Ovaj američki umjetnik radi na velikim platnima prostrtim na podu i valovitom kretnjom pušta da na njih s debelih kistova ili pak ravno iz limenke s tekućom bojom kapaju kapljice ostavljajući kromatske tragove, mrlje, mlazove boje. Djela su mu plod nanošenja slojeva boje – širokom i valovitom kretnjom, usmjerenom na sve strane, čime se dobiva pravo slikovno tkanje. Nikada nije putovao izvan granica Sjedinjenih Američkih Država, a umro je u automobilskoj nesreći 1956. u Springsu.

Tomislav Mihić

6


POLLOCKOVA DJELA

Jackson Pollock Untitled 1951. Tinta i gvaš na papiru Jackson Pollock Oči u vrućini 1946. Ulje na platnu Zbirka Peggy Guggenheim

Tomislav Mihić

7


Jackson Pollock Obrezivanje 1946. Ulje na platnu Zbirka Peggy Guggenheim

Jackson Pollock Žena Mjesec 1942. Ulje na platnu Zbirka Peggy Guggenheim

Tomislav Mihić

8


POLLOCKOV OPIS VLASTITE METODE RADA

„

Moje slikarstvo ne nestaje na slikarskom stalku. Gotovo mi se nikada, prije nego što ću početi sa slikanjem, ne događa da platno razapnem na okvir. Radije ga vješam na zid ili prostrem na pod jer mi je potreban otpor tvrde površine. Na podu se osjećam ugodnije, bliže slici i u većoj mjeri njezinim dijelom: mogu hodati oko nje, raditi na njoj s četiri različite strane, doslovce biti 'unutar' slike – sve to pomalo podsjeća na metodu kojom se služe neka indijanska plemena crtajući uz pomoć pjeska. Kada se nađem unutra, u slici, i ne primjećujem što u tom trenutku radim. Tek nakon nekog vremena koje mi je potrebno da se 'snađem' uspijevam shvatiti u kojem sam smjeru krenuo. Ne bojim se nešto izmjeniti pa čak ni uništiti sliku jer znam da slika ima vlastiti život, a ja ga samo nastojim izvabiti na vidjelo.

“

Tomislav Mihić

Jackson Pollock časopis Possibilities, 1947.

9


POPIS LITERATURE •

Skupina autora :: OPĆA POVIJEST UMJETNOSTI, 2. izdanje Mozaik knjiga, Zagreb, 2006.

•

Maria Carla Prette, Alfonso De Giorgis :: POVIJEST UMJETNOSTI Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.

•

http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_bio_129.html

Slike preuzete sa interneta :: :: :: :: :: :: :: ::

http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_md_129_5.html http://www.nationalgalleries.org/collections/artist_search.php?objectId=1453 http://www.moma.org/images/collection/FullSizes/00163042.jpg http://www.metmuseum.org/toah/ho/11/waa/ho_56.205.1.htm http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_md_77_1.html http://www.moma.org/images/collection/FullSizes/81843002.jpg http://www.nationalgalleries.org/collections/artist_search.php?objectId=1453 http://www.nationalgalleries.org/collections/media/3/GMA_849.jpg

Tomislav Mihić

10


B I LJ E Š K E

Tomislav Mihić

11

Jackson Pollock

Recommend Documents