Informatika sa računarstvom Mr.Tatjana Bajić
[email protected] 1. 2 2. 3. 4. 5. 6.
Informatika i vaspitnovaspitno-obrazovni proces Informatika i Računarstvo Istorija razvoja računara Personalni računarski sistem Windows – operativni p sistem Internet i World Wide WebWeb-a 1
1. Informatika o at a i vaspitno vaspitnoasp t oobrazovni proces 1.1 Značaj Informatike u savremenom društvu 1.2 Podatak oda a i informacija o a ja 1.3 Problem čuvanja, prenosa i obrade informacija 1.4 Pojmovi: metod, tehnika i tehnologija 1 5 Informaciona 1.5 I f i tehnologija t h l ij 1.6 Informatika – definicija 1.7 Informatika i vaspitno-obrazovni proces
1.1 Značajj Informatike u savremenom društvo
Savremeno društvo - postaje sve složenije i kao takvo neminovno iziskuje potrebu individue za informacijom u cilju orijentacije u socijalnom prostoru. prostoru. Savremene društvo – društvo znanja j i učenja j – informatičko društvo Značaj informatičkog obrazovanja u savremenom društvu 3
1 2 Informatika 1.2
Kao samostalna naučna disciplina počinje da se razvija od šezdesetih godina XX veka. veka Nastala kao objedinjenje dostignuća iz većeg ć broja b nauka k kao k što š su: fformalna l matematička logika, teorija informacija, elektronika l k k i drugih, d h što š je ččini vrlo l kompleksnom Povezana su dva pojma: informacija i automatske mašine (računari). 4
Podatak
Podatak je formalizovana reprezentacija
činjenice ili ideje pogodna za komunikaciju, interpretaciju i obradu od strane ljudi ili mašina. Podela podataka (prema načinu zapisa): numerički i tekstualni podaci Numerički podaci - za izražavanje kvantitativnih svojstava Tekstualni k l podaci d - za izražavanje ž kvalitativnih svojstava 5
Informacija
Informacija je saznanje koje je prihvatljivo za žive organizme g ili upravljačke p j mašine. Postojanje informacije je zasnovano na postojanju pošiljaoca i primaoca. primaoca Informacija obogaćuje fond znanja primaoca. I f Informacija ij mora biti razumljiva lji za primaoca. i Vrednost informacije zavisi od prethodnog znanja primaoca. 6
Podatak i informacija
Podatak je elementarni deo informacije. Podatak uvek sadrži deo saznanja iz kog se obradom može dobiti složenija informacija. Primer: Ocene iz Informatike studenata prve godine prestavljaju jedan skup podataka. Svaka ta ocena nosi u sebi delić informacije jer obradom ovih podataka može se dobiti vrlo korisna informacija – prosečna ocena iz Informatike studenata prve godine. 7
1.3 Problem čuvanja, j , prenosa p i obrade informacija
Pojava pisma (azbuke i pravopisa prirodnog p g jezika) j ) kao i brojčanih j sistema omogućili su zapis kvalitativnih odnosno kvantitativnih informacija i odatle njihovo čuvanje i p prenos. Stvaranje alata i oruđa koja podržavaju pismo i računanje sporo je napredovalo sve do XIX veka.
8
1.4 Metod, tehnika i tehnologija
Metod (grč. grč. μέθοδος –methodos, methodos, lat.
methodus) što znači smišljeno i plansko methodus) postupanje pri radu u cilju postignuća nekog uspeha, istine, saznanja. Тehnika (grč. grč. τέχνη – techne) što znači veština,, mehanička spretnost. veština spretnost. Tehnologija (grč. grč. techne techne,, λόγος -logos) nauka o veštinama i zanatima; zanatima; naučno prikazivanje ljudske delatnosti kojoj je svrha prerada prirodnih proizvoda (sirovina) za ljudsku upotrebu. 9
Primeri tehnologija
Mehanička tehnologija se bavi preradom
j se menja j samo njihov j sirovina kod kojih oblik. Hemijska tehnologija se bavi preradom sirovina kod kojih se menja samo njihov unutrašnji sastav. sastav Informaciona tehnologija se bavi preradom podataka i interpretacijom dobijenih informacija.
10
Razvoj tehnika i tehnologija za čuvanje č i prenos podataka
U XIX veku dolazi do naglog razvoja tehnika i tehnologija koje znatno unapređuju čuvanje i prenos informacija.. informacija D XIX veka Do k imamo i postepen t razvoj: j papirus, guščje pero, papir, olovka, št štamparska k mašina, ši a od d XIX suočeni č i smo sa ubrzanim razvojem: telegraf (1835.), t l f (1876 telefon (1876.), ) radio di (1894), (1894) radar, d fotografija, kinematografija, televizija,... 11
1 5 Informaciona tehnologija 1.5
XX vek: nagli razvoj sredstava za podataka od elektromehaničkih obradu p kalkulatora do savremenih elektronskih računara. Informaciona tehnologija obuhvata sve metode, metode tehnike i sredstva za čuvanje, prenos i obradu informacija. 12
1.6 Informatika - definicija
Sistem – složen objekat koji se sastoji od konačnog č skupa samostalnih elemenata koji se određenom svrhom spajaju u jednu celinu (npr. rezervoar za vodu, grejačč i regulator toplote čine jedan sistem). Informacioni sistemi - dominantni problemi j prenosa p i obrade informacija. j čuvanja, Informatika je nauka čiji je predmet istraživanja informacioni sistem ili informacioni aspekt u bilo kom drugom sistemu. 13
Obrazovanje i vaspitanje
Obrazovanje - proces usvajanj usvajanja ai izgrađivanja znanja radi prilagođavanja individue postojećoj stvarnosti Vaspitanje p j -p proces osposobljavanja p j j individue da pravi izbor medju različitim socijalnim j normama i vrednostima koje j mu se predočavaju tokom procesa socijalizacije. j j . socijalizacije 14
1.7 Informacija i vaspitnovaspitnoobrazovni b i proces
Informacija je saznanje odnosno novina za onoga ko je prima. Vrednost d informacije f zavisi od d prethodno h d usvojenog znanja individue, odnosno od saznanja j koje k j je j individua i di id prethodno h d obradila i usvojila. U toku vaspitnovaspitno-obrazovnog procesa vrši se pružanje, obrada i usvajanje informacija u cilju postizanja određenih saznanja i smernica. 15
Informatika i vaspitnovaspitnoobrazovni proces
Obrazovno-vaspitni proces može se u Obrazovnoformalnom smislu razmatrati kao jedan informacioni sistem. Predmet razmatranja j Informatike su informacioni sistemi, te u formalnom vaspitnop -obrazovni p proces smislu i vaspitno može se svrstati u domen istraživanja Informatike 16
2. 2 Informatika i računarstvo 2.1 Pojam algoritma 2.2 Algoritam g i računarski program p g 2.3 Informatika i računarstvo
Računar
Računar - mašina koju je čovek stvorio za svoje potrebe i čijim radom upravlja Računar - mašina koja automatski izvršava niz aritmetičkih i drugih g operacija p j Proces automatizacije se definiše računarskim programom Računarski program - spisak instrukcija kojima se računaru saopštava način rešavanja određenog problema 18
2 1 Pojam algoritma 2.1
Računarski č program je zapravo jedan zapis algoritma. Algoritam – precizno uređen postupak j se dolazi do rešenja j nekog g problema kojim odnosno klase problema. Algoritam se zapisuje zapisuje u formi uređenog niza koraka koje je potrebno izvršiti u navedenom poretku da bi se došlo do rešenja nekog problema. problema. 19
Glavne osobine algoritma
konačnost (mora se uvek završiti nakon g broja j koraka)) određ odre đenog definisanost (svaki korak algoritma mora biti precizno definisan) ulaz (algoritam može, ali ne mora imati ulazne veličine koje su date inicijalno pre početka izvršavanja algoritma) i l (algoritam izlaz ( l it ima i jednu j d ili više iš izlaznih i l ih veličina koje su u specificiranom odnosu sa ulaznim l i veličinama) liči ) efikasnost 20
Poreklo naziva algoritma
Naziv algoritam potiče iz IX veka od g latinskog g prevoda p prezimena p lošeg persijskog matematičara Al Horezmija Al Horezmi je u udžbeniku matematike (oko 825. godine n.e.) prikazao rešenja nekih aritmetičkih problema u obliku uputstava koja su se sastojala od tačno određ odre đenih osnovnih koraka. koraka. 21
Primeri poznatih algoritama
E klid algoritam: Euklidov algoritam l it : računski č ki postupak t k za iznalaženje najvećeg zajedničkog delioca dva b j i uopšteno, broja, št dva d polinoma li Euklidov algoritam je jedan od najstarijih algoritama koji se jošš uvek upotrebljava – potiče iz III veka pre nove ere Gausov algoritam: algoritam: metod za postupno rešavanje j sistema linearnih jednačina j p putem redukcije broja nepoznatih kao i broja jednačina 22
Načini zapisa algoritma
Prirodnim jjezikom koji j je j razumljiv j samo govornicima tog jezika (npr. na srpskom jeziku) j ) Grafički,, pomoću dijagrama: blok Grafički dijagramom ili strukturnim dijagramom Pseudokodom odnosno veštačkim precizno definisanim jezikom koji liči na programski jezik. P Programskim ki jezikom j ik u formi f i računarskog programa. 23
Primeri algoritama g iz svakodnevnog života
Mnogi svakodnevni poslovi se zapravo j po p nekom algoritmu: g izvršavaju – Algoritam – Algoritam – Algoritam – Algoritam – itd.
za za za za
spremanje nekog jela kuvanje čaja polaganje ispita prelazak preko ulice
24
Algoritam za kuvanje čaja 1 1. 2. 3. 4.
5 5. 6. 7.
8.
Uzeti lonče i sipati vodu vodu. Uključiti ringlu. Staviti lonče na ringlu. Kad voda u lončetu p proključa, j , skinuti lonče i isključiti ringlu. Uzeti šolju i staviti kesicu čaja u šolju. šolju Sipati proključalu vodu u šolju. P l određenog, Posle d đ propisanog i vremena izvaditi kesicu čaja iz šolje. Po želji, dodati kašiku šećera, mleko ili limun u šolju sa čajem.
25
Algoritam za polaganje ispita
Ako je student na predispitnim i ispitnim obavezama sakupio:
– manje od 55 poena sledi da ispit nije položio – više od 54, a manje od 65 poena sledi da je položio ispit sa ocenom 6 (dovoljan) – više od 64, a manje od 75 poena sledi da je položio ispit sa ocenom 7 (dobar) – više od 74, a manje od 85 poena sledi da je položio ispit sa ocenom 8 (vrlo dobar) – više od 84, a manje od 95 poena sledi da je položio ispit p sa ocenom 9 (odličan) ( ) – više od 94, a manje ili jednako 100 poena sledi da je položio ispit sa ocenom 10 (odličan izuzetan).
26
Ulazni podaci – izlazni rezultati
Ulazni podaci - broj sakupljenih poena (od 0 do 100 poena) Izlazni rezultati - konačan ishod ispita ( ij položio, (nije l ži dovoljan, d lj dobar, d b vrlo l dobar, d b odličan, odličan izuzetan). Problemi sa vrlo malim brojem ulaznih podataka i izlaznih rezultata su jednostavni za rešavanje. 27
Računar i rešavanje složenih problema
Kod problema, čije rešenje zahteva da se izvestan broj koraka odgovarajućeg algoritma ponavlja, od velike pomoći može biti računar. Računar će simulirati rad čoveka, ali je prethodno neophodno da mu se saopšti odgovarajući algoritam za rešavanje tog problema. problema 28
2.2 Algoritam i računarski program
P Pomoću ć računara č može ž se rešiti šiti bilo bil koji k ji problem za čije rešenje imamo algoritam i čiji ulazni l i podaci d i odnosno d izlazni i l i rezultati lt ti su u takvom obliku koji je prihvatljiv za računar č kkao mašinu. ši U cilju implementacije algoritma nekog problema pomoću računara određen algoritam se mora predstaviti u formi računarskog programa na nekom od programskih jezika. 29
Definicija algoritma u formi računarskog programa
Algoritam u formi računarskog programa je precizno definisan postupak za automatsku obradu podataka, podataka, koji uzima određenu početnu vrednost ili skup početnih vrednosti koje nazivamo ulaznim podacima (engl. input) i kao rezultat, posle automatskog izvršavanja (niza) operacija daje izvesnu vrednost ili skup vrednosti koje nazivamo izlaznim rezultatima (engl. output). 30
Mašinski jezik
Računar je mašina koja u osnovi j samo pojmove p j uključeno j i razlikuje isključeno odnosno 1 i 0. Odatle Odatle, računar može neposredno da izvrši samo računarski program koji je napisan na tzv. tzv mašinskom jeziku, jeziku, odnosno programskom jeziku koji se sastoji od 0 i 1 – vrlo nepregledno i komplikovano za čoveka.
31
Programski jezici
Programski jezici: Basic, Pascal, Fortran,, Cobol,, C,, C++ i dr. Prevodioci – posebni računarski programi koji programe napisane u nekom programskom jeziku prevode na mašinski jezik. jezik Svakom programskom jeziku odgovara jedinstven prevodilac. prevodilac 32
Računar – informacioni sistem
I l Implementiranjem ti j odgovarajućeg d j ć algoritma u formi računarskog programa, računar č rešava š postavljen t lj problem, bl odnosno prema zadatom algoritmu vrši automatsku t t k obradu b d ((ulaznih) l ih) podataka d t k i kao ishod daje izlazne rezultate – i f informaciju. informaciju ij . Pomoću računara vrši se čuvanje, prenos i obrada informacija – računar je jedan informacioni sistem. sistem. 33
2 3 Računarstvo i Informatika 2.3
Računarstvo č - naučna č disciplina koja
izučava šta se i kako se može rešiti pomoću ć računara. č Računar, kao informacioni sistem je j predmet razmatranja Informatike. Računarstvo - deo Informatike ali bez kog se savremena Informatika ne može zamisliti 34
Računar u VOPVOP-u
Računar pripada grupi univerzalnih j se tehničkih sredstava koji primenjuju u vaspitno - obrazovnom p procesu Primena računara u obrazovnoobrazovnovaspitnom procesu - od dece predškolskog uzrasta do visokoškolskog obrazovanja 35
3. Is Istorija torija raz razvoja računara
Uvod
Prva računarska računarska sredstva: računaljke i abakus pre 2500 godina. Aristotel: svako logičko zaključivanje se može obaviti po određenoj šemi Lajbnic (1646(1646-1716): usavršio Paskalovu računsku mašinu Paskalinu - Lajbnicov
točak
Ideja: mašina koja bi umesto čoveka obavljala b lj l složena l ž matematička ičk rasuđivanja đi j 37
Usavršavanje računskih mašina
Č Bebidž : Diferencijska mašina, 1820. god. Č. Č. Bebidž : analitička mašina,, nacrt,, 1830. god. Augusta Ada Bajron (grofica od Lavlejsa) - prvi programer, nacrt programa za analitičku mašinu, 1833. god. Mašina za računanje (koristila bušene kartice za elektronsko prebrojavanje) prebrojavanje), 1886 1886. god god. prva ozbiljna mašina za obradu podataka 38
Bulova algebra
Džordž Bul: teorijska osnova logičke g , 1850. god. g algebre, Primenjiva u binarnom sistemu Teorijska osnova svih savremenih računara leži na teorijskoj osnovi binarnog sistema, sistema odnosno logičke algebre (Bulove algebre) 39
Elektronski računari
1937 – Alen 1937. Al Tjuring Tj i dao d nacrtt automatske t t k mašine (Tjuringova mašina) 1939. – SAD, prototip elektronskog računara 1941. – Nemačka,, Konrad Zuse,, elektronski računar zasnovan na Tjuringovoj mašini, Z3 1946. – SAD, ENIAC u američkoj vojsci 1947. – John von Neumann dao koncept programabilnog računara 40
Razvoj elektronski lektronskih h računar računara a
I generacije (1951(1951-1958) sa elektronskim vakuumskim cevima II generacije (1959(1959-1963) sa tranzistorima III generacije (1964(1964-1979) sa integrisanim kolima - silicijumski čip Savremeni računari - sastoje se od integrisanih komponenti sa velikim brojem elektronskih elemenata - čipova 41
Podela računara prema p nameni
50.-tih godina prošlog 50.š veka: računari č namenjeni poslovnoj obradi podataka i računari č namenjeni naučnim č istraživanjima. Računar opšte namene, 1964. god. Mikroračunari - personalni računari (PC računar). Personalni računar - skoro u svim ljudskim delatnostima.
42
4. Personalni računari 4.1 Računarski sistem 4.2 Hardver p personalnog g računara 4.3 Softver personalnog računara 4 4 Organizacija podataka u okviru 4.4 personalnog računara
4 1 Računarski sistem 4.1
Računarski sistem čini računar, periferni uređaji i odgovarajući programi koji sve to pokreću Računarski sistem delimo na: ¾ fizičke komponente - hardver ¾ programske komponente - softver 44
Procesor
Procesor - ''mozak'' računara Program - spisak instrukcija pomoću kojih se računaru saopštava način rešavanja nekog problema odnosno algoritam za rešavanje određenog problema ili klase problema Procesor - uređaj koji izvršava i t k ij programa nad instrukcije d podacima d i odnosno koji vrši obradu podataka
45
PC računar
Razvoj elektronske tehnologije Jedan računar - jedan korisnik Mikroprocesor - procesor u vidu čipa Mikroračunar Mik č - računar č zasnovan na mikroprocesoru Mikroračunarski sistem = personalni računar (PC računar) 46
4.2 Hardver p personalnog g računara
Hardver personalnog računara:
mikroračunar i periferni uređaji Mikroračunar se sastoji od većeg broja integrisanih komponenti smeštenih na matičnoj ploči
(motherboard)
Najbitnije komponente mikroračunara: procesor (mikroprocesor) i
operativna memorija
47
Mikroprocesor
Procesor u obliku čipa - mikroprocesor Čip je integrisana komponenta sa velikim brojem elektronskih elemenata Bitna karakteristika: karakteristika: brzina procesora - broj instrukcija u sekundi
48
Operativna memorija
Sadrži instrukcije programa koji se neposredno izvršava i podatke koji se neposredno koriste pri izvršavanju programa. ROM i RAM memorija Čitanje memorije i upis u memoriju Karakteristike operativne memorije memorije:: vreme prilaza memoriji i kapacitet
memorije
49
Periferni uređaji
Ulazni uređaji (tastatura i miš) Izlazni uređaji (monitor i štampač) Ulazno--izlazni uređaji (modem i zvučna Ulazno kartica) Spoljne memorije (hard disk, disketa, k kompakt kt di diskk (CD(CD-ROM), ROM) DVD, DVD USB memorija (fleš memorija)) 50
Merne jedinice memorije
1 B - 1 bajt ima 8 bitova
1 KB - 1 kilobajt ima 1024B
1 MB - 1 megabajt ima 1024KB
1 GB - 1 gigabajt ima 1024MB 51
4.3 4 3 Softver PC računara Prema nameni programe u računarskom sistemu delimo na: – sistemske programe (operativni sistem i sistemski softver)) – korisničke programe (programi posebne i opšte namene)
52
Sistemski programi
Operativni sistem - kolekcija sistemskih programa p g koji j omogućavaju g j komforno,, efikasno i pouzdano korišćenje računarskog g sistema Sistemski softver - sistemski programi namenjeni za upravljanje radom uređaja u okviru sistema 53
Operativni p sistemi PS računara
Korisnički interfejs - način komunikacije j između računara i korisnika MS--DOS MS DOS,, 1981. godine Osnovna ideja - što prirodnija upotreba računara Wi d Windows - operativni ti i sistem i t koji k ji koristi k i ti grafički korisnički interfejs, 1995.godine Linux, Macintosh (Mac OS) 54
Korisnički programi
Korisnički p programi g ili aplikativni p programi, p g , odnosno aplikacije su gotovi programi j za rešavanje j određene klase namenjeni problema pomoću računara. Aplikativni programi koji se izvršavaju pod grafičko orijentisanim operativnim sistemima su relativno jednostavni za upotrebu. Neki aplikativni programi prilagodljivi su potrebama velikog broja korisnika. 55
Microsoft Office
Programski paket, između ostalog čine aplikacije: MS - Word MS - Excel MS - PowerPoint MS – Access MS - Outlook
Neke verzije MS Office: MS Office XP MS Office 2003 MS SO Office ce 2007 00 MS Office 2010
56
Korisnički programi u VOPVOP-u
Aplikativni programi, namenjeni za širok spektar p korisnika,, mogu g se svrsishodno iskoristiti u vaspitnovaspitnoobrazovnom radu Edukativni softver - gotovi aplikativni programi specijalizovani za obrazovne svrhe od dece predškolskog uzrasta do visokoškolskog obrazovanja 57
4.4 Organizacija podataka u okviru personalnog računara
Spoljne memorije Identifikator uređaja - jedinstvena propisana reč Identifikatori uređaja spoljnih memorija - velika slova alfabeta P ti ij hard Particija h d diska di k - virtuelni i t l i diskovi di k i
58
Identifikatori uređaja spoljnih memorija Identifikator uređaja A B C D E F . .
Uređaj Prva disketna jjedinica ((Floppy ppy Disc)) Druga disketna jedinica (Floppy Disc) Prva diskovna jjedinica ((Local Disc)) Druga diskovna jedinica (Local Disc) DVD jedinica (DVD(DVD-R Drive) CD jedinica (CD Drive) . . 59
Fajl
Fajl (engl. File) predstavlja kolekciju
srodnih podataka (datoteka i programoteka) Identifikator fajla: ime.tip – ime fajla j koje j zadaje j korisnik – tip fajla (ekstenzija) pridružuje se na osnovu p programa g u kom je j fajl j kreiran (sastoji ( j se od tri slova)
Veličina fajla j - količina memorije j koju j zauzima (izražava se u bajtovima)
60
Ekstenzije fajlova nekih aplikativnih programa ekstenzija j
značenje j fajla j
.bmp, .gif, označava fajlove koji predstavljaju sliku ili .jpg jpg crtež .docx .doc x označava da je fajl kreiran u MSMS-Word Word--u .xlsx
označava da je fajl kreiran u MSMS-Excel Excel--u
pp .pptx
označava da jje fajlj kreiran u MSMSPowePoint--u PowePoint označava da je fajl kreiran u Adobe Acrobat--u Acrobat označava da je reč o tekstualnom fajlu
.pdf .txt
61
Ekstenzije j fajlova j čiji j sadržaj su programi ekstenzija
značenje fajla
.bat
označava komandni fajl
.com
označava izvršni fajl
.exe
označava č iizvršni š i ffajljl
.sys sys
označava sistemski fajl 62
Folderi ((katalozi ili direktorijumi)
Za organizaciju fajlova na hard disku Razlikuju se na osnovu svog imena koje im daje korisnik Folderi se mogu smeštati u sveobuhvatnije foldere F ld i sa podfolderima Folderi df ld i i fajlovima f jl i obrazuju hijerarhijsku strukturu na h d disku hard di k 63
Lokacija fajla
Svaki fajl ima svoju jedinstvenu lokaciju na hard disku.
Primer: D:\ D: \Studenti\Word Word--vezbe\vezba3.docx
64
5 MS - WINDOWS 5. Operativni sistem
Windows - operativni sistem
Komunikacija korisnika sa računarom virtuelna Veštački generisani objekti na ekranu monitora - grafički simboli (ikone) Zadavanje komandi na pokazivački način P Prozor - window i d Jednoobraznoznost svih aplikacija 66
Verzije WindowsWindows-a
Windows Windows Windows Wi d Windows Windows Windows
95 98 Me XP Vista 7 67
Osnovni zahvati koji j se izvode mišem
Pomeranje pokazivača Izbor objekta ili klik levim tasterom miša miša Alternativna akcija ili klik desnim tasterom Akti i j objekta Aktiviranje bj kt ili dvostruki d t ki klik levim l i tasterom miša miša Prevlačenje objekta levim tasterom mi miša ša Pomeranje j sadržaja j ekrana u aplikacijama p j 68
Osnovni izgled ekrana
Radna površina (Desktop) Komandna d linija li ij (Taskbar): (T kb ) Start St t dugme, Statusno polje, Centralni deo T kb Taskbara
69
Osnovni elementi prozora
Naslovna linija (Title Bar) Dugme aplikacije I i i uglovi Ivice l i prozora Značajni tasteri u desnom gornjem uglu prozora 70
Rad sa menijima
Meniji - pregledno organizovane liste komandi Glavni meni: File, Edit, Help... Palete sa alatkama - tasteri sa grafički stilizovanim simbolima Komandna traka (engl. (engl Ribon) sa karticama Tooltip - kratke napomene Linija za poruke u okviru statusne linije 71
Dijalog prozori
Opšti dijalog prozori (izbor datoteke, podešavanje p j štampača, p , liste osobina objekata,...) - iz svih aplikacija se izvode na isti način Dijalog prozori specifični za konkretne aplikacije Primer: snimanje dokumenta u fajl 72
Izlazak iz programa
Klikom na dugme sa krstićem u gornjem desnom uglu prozora ili Dvostrukim klikom na sličicu aplikacije u gornjem levom uglu prozora ili I b Izborom komande k d Close Cl i kontrolne iz k t l liste li t ili komande Exit iz menija dugmeta aplikacije (ili pritiskom iti k tastera t t Alt+F4) Alt F4) ili Pritiskom tastera Ctrl+Alt+Del i pozivom Windows Task Managera-a u kome aktiviramo komandu End Task 73
Rad sa više prozora
Dovođenje prozora u ''fokus'' Razmeštanje prozora na ekranu: ručno i automatski pomoću opcije window
arrange
74
Izlazak iz WindowsWindows-a
Dugme Shut down u Start meniju više korisnika sa sopstvenim prilazom operativnom sistemu: Switch User i Log Off Lock Restart R t t Sleep 75
Windows Explorer
Za organizovanje podataka na računaru Osnovni sistemski folderi: Libraries, Computer, Network, Control Panel,
Recycle y Bin Computer – za prikaz sadržaja na hard
disku i spoljnim memorijama Polje Address - za prikaz lokacije selektovanog objekta u sistemu
76
Paneli Windows Explorera
Levi panel (Tree Pane) - za j j pregled p g objekata j hijerarhijski Desni panel (Contents Pane) prikazuje sadržaj trenutno izabranog objekta u levom panelu Dodatni panel – za pregled sadržaja selektovanog fajla u desnom panelu 77
Rad sa fajlovima j i folderima
Selektovanje fajlova i foldera Premeštanje fajlova i foldera Kopiranje fajlova i foldera K i j novog foldera Kreiranje f ld Promena naziva objekata Uklanjanje objekata Formatiranje spoljnih memorija 78
Control Panel
Sistemska aplikacija za prilagođavanje sistema korisniku. Sistemski folder čiji sadržaj su sistemski programi za konfigurisanje sistema. Sadržaj zavisi od instaliranih uređaja računarskog sistema. 79
6. INTERNET I WORLD WIDE WEB 6.1 Š Šta je Internet? 6.2 World 6 o d Wide d Web b 6.3 Pretraživanje Web Web--a i elektronska pošta
6.1. Šta jje Internet? 6.1.1 Računarska Računarska mreža mreža
Računarska č mreža ž - sistem za razmenu podataka unutar skupa međusobno povezanih računara č Komponente računarske mreže: računari, komunikacioni hardver (mrežna kartica, modem), komunikacione linije (koaksijalni kablovi, telefonska linija, optički kablovi, satelitske veze), komunikacioni softver (programi koji podržavaju rad računara u mreži)
81
Komunikacija u mrežama
klijent - računar koji traži uslugu server - računar koji pruža uslugu računar u mreži može biti samo klijent,, samo server klijent server ili i klijent i server (klijent - server server)) protokoli t k li - standardi t d di kojima k ji se definišu pravila kako se formatiraju i prepoznaju j podaci d i tokom t k komunikacije k ik ij 82
6.1.2 6 1 2 Istorija i razvoj Interneta
1969. god. ARPANet (Advanced Research Projects Agency) 1980. god. NSFNet za potrebe Nacionalne j za Nauku (the ( National Science Fondacije Foundation) 1991. god NREN (National Research & Education Network) 1994 god - početak rada Interneta kao 1994. globalne računarske mreže
83
6 1 3 Organizacija Interneta 6.1.3
Internet - globalan skup računarskih mreža TCP/IP - svetski standard protokola Okosnica Interneta - host host--računari (značajni čvorovi ili matični računari) računari)
84
DNS (Domain Name System)
jedan host jedinstvena jedinstvena IP adresa IP (Internet Protocol) adresa predstavlja broj
DNS – sistem
– svakoj k j IP adresi d i pridružuje id ž j jedinstveno jedinstven j di t o DNS ime i obratno – svako svakom m DNS DNS--imenu host -računar računara a odgovara jedinstvena jedinstven a IP adresa adresa 85
Domeni (područja) Interneta
IP adresa
ime hosthost-računara
123 56 789 124 123.56.789.124 www.primer.edu.rs www primer edu rs DNS logički logički deli Internet na područja (domene) Root Domain – Domen korena Top Level Domain – TLD domen Second Level Domain – SLD domen Subdomains - Poddomeni 86
Neka TLDTLD-imena
edu - obrazovno područj područje e com - komercijalno područje područje gov - područj područje e vlade nett - područje područj d čje administrativnih d i i t ti ih organizacija i ij mil - vojno području područjue e org - područj područje e neke organizacije koja ne pripada p p gore g navedenim (na ( primer p neprofitne organizacije i sl.) sl.) 87
Obrazovanje j imena host računara koren domena
TLD-ime
SLD-ime
''.''
.net
.edu
.org
.primer
.com
.gov .uwm
.sois
ime subdomena
kompletno DNS-ime host-racunara
www.primer.edu
server03.uvm.com
www.sois.uvm.com 88
6.2 World Wide Web 6.2.1 Usluge Interneta
Elektronska pošta Prenos fajlova i softvera Elektronski diskusioni servisi Pristup i t informacionim i f i i servisima i i Interaktivna komunikacija Emitovanje radio i TVTV-programa Kupovina itd. itd. 89
Servisi Interneta
E-mail il (elektronska ( l kt k pošta) št ) Usenet News groups File Transfer Protocol (FTP) CU--SeeMe CU Gopher T l t Telnet Internet Relay Chat (IRC) World Wide Web
90
6 2 2 World Wide Web 6.2.2
Klijent - server aplikacija koja koristi Internet p za razmenu podataka. Omogućava pretragu Interneta korišćenjem grafičkog korisničkog interfejsa interfejsa. Poseduje sve protokole kao i Internet. A lik ij Interneta Aplikacija I t t koja k j se najbrže jb ž razvija. ij Nije računarska mreža!!! 91
Istorija WebWeb-a
Zasnovan Z 1991 1991.god. d u CERNCERN-u (European (E Organization for Nuclear Research) u Švajcarskoj Š j k j Projektom rukovodio Tim Berners Li koji se smatra osnivačem č Web-a. WebPojavom j Interneta,, zbog g velike bliskosti sa Internetom i zbog svoje velike svrsishodne primenljivosti, p j , Web se izuzetno brzo razvijao j i granao da se danas često Internet poistovećuje sa WebWeb-om. 92
World Wide Web - sadržaj
Čini ga skup hipertekstualnih
dokumenata Hipertekst - dokument koji sadrži veze
(linkove) ka drugim takvim dokumentima Veze mogu biti reči i grafički simboli i nazivaju se hiperveze (hiperlinkovi)
93
Web--sajt (WebWeb (Web-site)
Hipertekstualni dokument se naziva Web Web-strana (Web Web--p page g ) Web strane imaju posebno formatiranje kao fajlovi imaju ekstenziju .htm ili .html Web--sajt (WebWeb (Web-site) - više Web Web--stranica povezanih hiperlinkovima, hiperlinkovima tako da čine jednu celinu H Home P Page - početna č t stranica t i W Web b sajta jt 94
Web čitači
Web čitači (Web browsers) Internet Explorer, Netscape Navigator, Opera, Mozilla, Safari, Google
Chrome... Chrome
95
URL
Jedinstvena adresa Web stranice j - Web adresa. odnosno Web sajta
URL - Uniform Resource Locator Svaka Web strana ima jedinstvenu Web adresu u okviru Web sajta kom pripada.. pripada
96
http://www.google.com/ p // g g / services/index.htm
http:// - protokol koji ukazuje da je reč o Web adresi www.google.com – jedinstveno DNS ime /services/ - ukazuje na odredjen direktorijum u okviru ovog Web sajta. sajta index.htm je naziv Web strane kojoj ž lit da želite d pristupite i t it 97
Internet Explorer p
98
Zanimljive Web adrese
http:// http:// http:// htt // http:// http:// http://
www.zvrk.rs www anima rs www.anima.rs www.disney.com www.nick.com i k www.wikipedia.org www.webopedia.com 99
6 2 3 Grupacije Web sajtova 6.2.3
Prezentacije Portali Web direktorijumi (Web Directories) Pretraživači (Search Engines)
100
Prezentacije
Sadrže informacije o pojedinačnim p j , organizacijama, g j , kompanijama, institucijama, ljudima i slično. Primeri: www.vivasabac.edu.yu www.sabac.org b www.uf.bg.ac.yu 101
102
Portali
Obično se koriste se kao centralno mesto za pregledavanje l d j sadržaja d ž j na Internetu. I t t Portali su skupovi veza, sadržaja i servisa koji su projektovani tako da vode korisnika do zanimljivih informacija – vesti, vremenska prognoza, zabava, itd. Često nude besplatan p e-mail servis kao i epretragu po ključnim rečima. Primer: www.yahoo.com www.krstarica.com 103
104
Web direktorijumi (Web Directories)
Sadrže veliki broj linkova svrstanih u različite kategorije poput kataloga, a nude i pretraživanje po ključnim temama. Izborom glavne tematske oblasti nude se podkategorije p g j vezane za izabranu temu. Od podkategorija može se kopati dublje, sve dok se ne dođe do poslednjeg nivoa (obično je to treći ili četvrti nivo). primeri: www.yahoo.com www yahoo com www.msn.com (Microsoft Network) 105
Napomena:Portali i Web direktorijumi su Napomena:Portali veoma slični lič i ili su istovremeno i t i jedno j d i drugo. d
106
107
Pretraživači (Search Engines)
P d t lj j baze Predstavljaju b podataka. d t k Omogućavaju da na osnovu ključnih reči pronađete adrese Web sajtova na Internetu koji sadrže informacije na zadatu temu. Čine Web moćnim oružjem za pronalaženje j informacija. www.altavista.com www.northernlight.com www northernlight com www.google.com 108
6.3 Pretraživanje j Web Web--a na osnovu ključnih reči
pretraživač ž č Google http://www.google.com p g g
109
Ključne reči: Internet
110
Inernet - Wikipedia, the free encyclopedia
111
Napredna pretraživanja Operacija
Šta se sa njom postiže? postiže?
Primer
“”
Ukazuje na niz reči koje se moraju pojaviti jedna pored druge.
“Lep sunčan dan” dan” P ik j listu Prikazuju li onih ih Veb V b strana sa tačno ovom frazom.
+
Ukazuje da se sve ukucane reči moraju pojaviti na Veb strani.
sport + tenis Prikazuje listu onih Veb strana koji uključuju obe reči i sport i tenis.
-
Govori pretraživaču da određenu reč ne želite da uključite u pretragu pretragu.
sport - tenis Prikazuje listu onih Veb strana koje uključuju reč sport ali ne i reč tenis.
*
Korisi oznaku (*) da pretraži reči u množini ili neku varijaciju na ukucanu reč. reč.
znak* znak * traži reč značenje ili znaci
AND, OR and NOT
Može biti upotrebljeno u nekom pretraživaču da specificira vašu pretragu pretragu..
Sports AND tennis NOT (baseball OR basketball)
112
Web Direktorijumi j i Pretraživači Web Direktorijumi j
Pretraživači
Jednostavni za Više izvora. upotrebu. Pogodni za pretragu Pogodni za pretragu konkretnih tema. tema. pomoću ključnih reči. reči. 113
Elektronska pošta
Adresa e e--mejla: korisnička identifikacija - ime (user ID) i identitet ee-mejl servisa Primer ttanja.bajic@ ttanja.bajic @gmail. gmail.com
114
Osnovni elementi formalne strukture t kt teksta t k t
115
Znak (karakter)
Znak (karakter) je najmanja nedeljiva jjedinica teksta Karakteri su slova, cifru, interpunkcijski znak znak, specijalni znaci (na primer, #, $, $, %, *...) i blanko znak Grafički simboli se mogu predstaviti različitim stilovima 116
Font
Font je skup svih znakova istog stila. Jedinstveno ime fonta Vrste fontova: Arial, Times New Roman, Monotype Corsiva, i sl. sl
117
Reč, Reč rečenica i pasus
Povezivanjem slova dobijamo reč. Povezivanjem više reči formiramo rečenicu. Skup rečenica koje suštinski obrazuju jednu misaonu celinu u okviru teksta čine pasus. Pasusi - uočljivi u okviru celokupnog t k t teksta 118
Formalna struktura teksta
Više pasusa formiraju odeljak ((Section,, engl. g )). Više odeljaka formiraju poglavlje (Chapter, engl. engl ). Odeljak i poglavlje teksta počinju naslovom. naslovom Raspored pasusa, odeljka i poglavlja u j d jednom tekstu t k t obrazuju b j formalnu f l strukturu teksta.
119
Paragraf
Paragraf - sadržaj tekstualnog
dokumenta koji se nalazi između dva pritiska na taster Enter sa tastature Sadržaj paragrafa: tekst, tabele, crteži, slike grafikoni, slike, grafikoni blanko znak, znak itd. itd Paragraf - zasebna formalna celina u okviru k i tekstualnog t k t l dokumenta d k t Data mogućnost formalnog isticanja paragrafa na različite načine
120
Formalna struktura d k dokumenta
Kreiranje tekstualnog dokumenta kroz
paragrafe p g
Mogućnost kreiranja tekstualnog dokumenta sa potpunom hijerarhijskom strukturom
121
Raspored teksta na strani
Margine - za regulisanje veličine
teksta u okviru strane Margine argine (gornja, donja, leva i desna) zaglavlje (header, header engl.) engl ) podnožje (footer, engl.) numerisanje strana dokumenta 122
Programi g za rad sa tekstom
mogućnosti za uređenje teksta izbor veličine strane izbor rasporeda teksta na strani i b fonta izbor f t jednostavno unošenje i ispravljanje teksta čuvanje j i štampanje p j teksta 123
Programi g za rad sa tekstom
editori teksta – najjednostavniji
programi za unošenje, ispravljanje, čuvanje i štampanje teksta procesori teksta – nastali usavršavanjem editora di ((d (dokument d k dokument ć na ekranu će k bi i biti prikazan u formi u kojoj se štampa) štampa) formateri teksta – dodatne mogućnosti za publikovanje (izbor (izbor različitih veličina i stilova fonta, fonta, unošenje crteža i slika u tekst, napredno sređivanje teksta i sl.) sl.) 124
MS--Word MS
Najpoznatiji korisnički program za obradu MS--Word ili kratko teksta je aplikacija MS Word. Word je procesor i formater teksta koji predstavlja deo programskog paketa MS
Office
125
MS--Word 2007 MS
Novija verzija aplikacije MS – Word U potpunosti nudi korisniku pokazivački pristup komandama Liste komandi su zamenjene sa paletama alatki l tki .doc – ekstenzija fajl fajla a sačuvan kao Word
97-2003 Document 97.docx – ekstenzija j fajla fajl j a sačuvan kao o Word Document
126