zdravo mršavljenje

.".,,

4.„...e

1 *`i

Postanite vitki i zdravi, istopite celulit, poboijsajte probavu, podignite razinu energije i pomladite se uvazavanjem PRIRODNIH ZAKONITOSTI PREHRANE.

,

i

U knjizi Zdravo mr"savljene saznat cete kako pravilnom prehranom i uvazavanjem prirodnih zakonitosti prehrane, koji su dio inteligencije Ijudskog tijela, otkloniti uzroke tjelesnih i dusevnih bolesti to smrsavjeti bez izgladnjivanja, odricanja i neraspolozenj a.

II i1 If11A1.9iu

;.^.^

i1

,_..r'Pe^,'?,..

Knjiga sadrzi nacela s kojima cete, korak po korak, u svoju svakodnevnic u unijeti jednostavne promjene koje ce vam pomoci da izgubite suvisne kilograme, istopite celulit i pobolj "sate zdravlje. Uvazavanje nacela pomoci ce vam da iz tijela ukionite otrovne naslage koje su se godinama ill cak desetljecima nakupijale u vasem tijelu. Samo detoksikacijom tijela pravilnom, zdravom i redovitom prehranom uspjet cete smrsavjeti na svoju prirodnu tjelesnu tezinu, poboljsati zdravlje i cak odagnati bolesti s kojima ste se vec pomirili. Da, dobro ste procitali, istodobno cete jesti i mrsavjeti, a uz to cete imati sve vise energije, miadosti i vitalnosti.

^^ iRJ

a^ 11^;1.^

1s

, l /I :

Ijti

{ 1, 1

1N1

tea 1I4i^'1

0,Irl^{ ;^ iJ\

l,.(ald l oli^i'i

y,. "!if a ,IiIP il r14 \'d$7,)n,'iil { ri,1

k tpJ .y eat If,{0^ 1%^L

Ipl1

d

Jh,

(1

ll1^^^1{ I,

i

i^^ fi

I lui^J ( i l ^ln9, ! i

11 APl it, {

!<

.rzL,r.7 arm (at, Es Tx s prir®dninn, jean costa vnim ucinkovitirn natinom prehrane, bez izgladnjivanja

^ 1)eI ^ql

i ll i^^^a11-1,3j01l1V

A

/ 1/f. 7,0{V'fIi-4.

11I

0']

aT1R 1 ;1{1.°J6,fI , it

h

if

ISBN 978—961—932 87—0—5

o 0-r

fig

1!:

97896193287 0 5

www.superdijeta.com.hr

1 < „9

Suzana Fridl

Cijena: 170 HRK %WI T

t^.tG2{t^. s _,Sl



Iv

SMFC tAVIMO , I LIJE5Iill L EST): s priradn , jednostavnirn 1 u nkov ti nacinom prehrane, bez ®zgladnjivanja

Suzana Fridl



© 2012 SANUS, Suzana Fridl s.p. Sva prava pridriana.

SADRZAJ SADRZAJ

3

UVOD

7

Prvo pog/av/je

13

Bez pismenog dopustenja autorice Hi poduzeca SANUS zabranjeno je druga uporaba reproduciranje, distribuiranje, javno priopcavanje, izmjena

PRIRODNA SAVRSENOST UUDSKOG TIJELA

ovog autorskog djela njegovih dijelova u bilo kojem opsegu postupku,

Drugo pog/avlje

skupa s fotokopiranjem, tiskanjem ill pohranjivanjem u elektronskom obliku u okviru odredbi Zakona o autorskim i srodnim pravima. Vaina napomena: Informacije i razmi g ljanja u ovoj knjizi odrazavaju samo misljenje autorice i stoga ih ne biste smjeli tretirati kao bilo kakvu vrstu terapije, savjetovanja, davanja uputa, dijagnoze i/ili lijecenja. Cilj autorice je posredovati informacije koje ce citatelju pomoci u prirodnom putu do zdravog zivota, Ijepote i vitkosti. U slucaju koristenja informacija u ovoj knjizi, autorica i izdava ne preuzimaju nikakvu odgovornost za vase postupke. Ni autorica ni izdavac nisu odgovorni za eventualnu stetu gubitak koji bi izvirali iz bilo kakvih informacija, odnosno prijedloga iznesenih u ovoj knjizi.

21

PREHRANA I ZDRAVUE

.............................

CIVILIZACIJSKE BOLESTI UZROCI BOLESTI

26

POSTANITE SVOJ LIJECNII<

37

Trece poglav/je

39

PREHRANA I TJELESNA TEZINA

39

ZASTO DIJETE NE DJELUJU?

44 48

UGUIKOHIDRATI, BJELANtEVINE i MASNOCE UGUIKOHIDRATI

613.2(035) FRIDL, Suzana Zdravo mrsavljenje : smrsavimo i izlijecimo bolesti s prirodnim, jednostavnim i ucinkovitim nacinomprehrane, bez izgladnjivanja/ . Suzana Fridl. - Hajdina : Sanus, 2012

21 22

Cetvrto pog/avlje

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna in univerzitetna knjiznica, Ljubljana

13

48 50

MASNOCE

53

BJELANCEVINE

56

KONZUMIRANJE PREVELIKIH KOLICINA MESA

Peto poglavlje

61

69

PRIRODNI ZAKONI PREHRANE

69

Prijevod djela: Zdravo hujsanjeje naravno hujsanje

TOKSIMIJA ILI METABOLICI
ISBN 978-961-93287-0-5

STO, KAD I KAI
70 73

260977408 3



Sesto poglavlje

75

HRANA ZA MOZAK

147

PRIDRZAVANJE CIKLUSA PREHRANE

75

Cetrnaesto poglavije

........................................... 150

Sedmo poglavije

84

IZLUCIVANJE IZMETA

NACELO PRAVILNOG KONZUMIRANJA VOCA

84

Osmo poglavlje

89

NACELO HRANE S VELIKOM KOLICINOM VODE

89

Deveto poglavlje

98 :

NACELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE

98

Deseto poglavlje

114

SMJERNICE ZA ZDRAV STIL ZIVOTA

114

Jedanaesto poglavlje

119

SMJERNICE ZA PRIPREMU OBROKA DORUCAK

121

UZI NA

123 :

PRILOZI •

TABELA PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE

155

•

TABELA VREMENA PROBAVUANJA

155

•

PREPORUENA KOLIONA HRANE U JEDNOM OBROKU

155

ZAKU U CAK

163

125

PRIPREMA SALATE

131

ZDRAVI, ODNOSNO PRAVILNO SLOZEN SENDVIC

133

PREHRANA TIJEKOM RADNOG VREMENA

134

Dvanaesto poglavlje

136

ZDRAVA PREHRANA 1 ZDRAV STIL 2IVOTA TIJEKOM TRUDNOE

136

Trinaesto poglavlje

143

UTJECAJ HRANE NA DUSEVNU RAVNOTEZU

143 146

UTJECAJ STRESA

4

150 155

119

RU CAI<

VECERA

.........................................

5

UVOD Spadate li mecrtu one koji su neprestano na dijeti? Isprobavate Ii jednu dijetu za drugom? Vec ste isku g ali sve dijete ovoga svijeta, ali bez dugotrajnih ucinaka? Sutra ozbiljno pocinjete? Novogodi g nja obecanja o zdravom zivotu vec u drugom tjednu sijecnja padnu u zaborav? Uspjeli ste smr g avjeti, ali ste ugrozili svoje zdravlje? Vratili ste sve kilograme, skupa s kamatama? Patite od probavnih problema kao gto su zatvor, zgaravica, napetost i napuhanost? Cesto ste umorni, imate glavobolje, g ecernu bolest, mozda povi g eni kolesterol? Rado biste pobolj g ali svoju vitalnost, zdravlje i pomladili se bez ulaganja u „cudotvorne” kreme i bolne estetske operacije? Ako ste na neko od tih pitanja odgovorili s „da”, razveselit ce vas vijest da cete u prirucniku koji je pred vama naci odgovore na sve te probleme i mnogo vise. Upoznate cete prirodne zakonitosti prehrane, koji mogu koristiti svima koji bi zeljeli izgubiti suvi g ne kilograme te onima koji zele ocuvati ill pobolj g ati svoje zdravlje. Upoznat cete inteligenciju Ijudskog tijela: kako se hraniti na prirodan nacin, uz pracenje ciklusa metabolizma i prirodnih zakonitosti tijela. All da vas smirim: to da svoje tijelo hranite prirodno ne znaci da cete odsad jesti samo sku .pu hranu, sirovu hranu, tofu i slicno. Prirodan nacin prehrane znaci da svom tijelu osigurate korisne hranjive tvari u pravoj kombinaciji i u pravom trenutku, da tijelo hranu iskoristi za optimalno funkcioniranje va g eg tijela. Pritom ce se istopiti suvi g ne masnoce (prije svega na problematicnim podrucjima kao gto su trbuh, bedra i straznjica),

7



nestat ce celulit, vratit ce vam se zivotna energija, dobit cete snagu i izdrzljivost te lpobolj gati svoje zdravlje. Na g" organizam ima na raspolaganju iznimno ucinkovita sredstva za samoozdravljenje, ako mu samo osiguramo odgovarajuce uvjete da podupremo regeneracijske site koje imamo u sebi. Suvi g ni kilogrami degenerativne bolesti nastaju zbog neodgovarajuceg zivotnog stila, pogotovo zbog neodgovarajuce prehrane. Debljina, ;celulit i bolesti izviru iz crijeva,- odnosno nezdrave crijevne flore i toksimije tijela (metabolicka neravnoteza), cemu pridonosi nezdrav zivotni stil: nepravilno kombiniranje hrane U obroku, pogre g no konzumiranje voca kao najvaznije hrane za oslobacfianje od otrova iz tijela, konzumiranje prevelikih kolicina visoko preraclene i konzervirane hrane to koncentriranih bjelancevina zivotinjskog izvora (meso, mlijeko, jaja), stres, konzumiranje alkohola, pu"senje... Uz takav zivotni stil nagi organi izIucivanja, mectu kojima su najveca i najvaznija crijeva, ne mogu izIuciti otrove u tolikoj kolicini koliko ih danas svakodnevno unosimo u tijelo. Zato se pojavljuju debljina, celulit i degenerativne bolesti koje prije nisu poznavali:. astma, kozne bolesti, g ecerna bolest, depresija, sve bolesti krvozilnog sustava (zacepljene He, visoki krvni tlak, srcane i mozdane I
8

Prirucnik sadrzi nacela pomocu kojih cete korak po korak u svoju svakodnevnicu unijeti jednostavne promjene koje ce vam pomoci da izgubite suvi g nu tezinu, rastopite celulit i pobolj"sate zdravlje. Pridrzavanje tih nacela pomoci ce vam da iz tijela izbacite otrovne naslage koji su se godinama cak desetljecima odlagale u vass" em tijelu. Samo detoksikacijom tijela pravilnom, zdravom i redovitom prehranom uspjet cete smr g avjeti na svoju prirodnu tjelesnu tezinu, poboijs"ati zdravlje i cak suzbiti bolesti s kojima ste se vec pomirili. Nacin prehrane koji cu vam predstaviti temelji se na mojim dugogodig njim istrazivanjima i prakticnim iskustvima. Naglas"avam da nisam lijecnica ni nutricionistkinja koja vam zeli prodati samo jog jednu novu metodu mr g avijenja. Po zanimanju sam socijalna radnica koja svoja dragocjena iskustva zeli podijeliti s drugima. Moj ciIj je da drugima olaks"am put do spoznaja do kojih sam sama do g la nakon godina istrazivanja, provjeravanja i evaluacije pozitivnih i negativnih ucinaka. Prirucnikom koji imate pred sobom zelim vam u g tedjeti vrijeme, novac i,sto je najvaznije, po g tedjeti vas problema sa zdravljem i suvis"nim kilogramima. Zbog svojih problema sam jog prije mnogo godina pocela s istrazivanjem zdravog nacina prehrane i zdravog stila zivota. Istrazivanja sam se prihvatila jer se nisam mogla pomiriti s osjecajem napuhnutosti, napetosti i umora nakon obroka, probavnim problemima, padom energije, vie ill manje jakim glavoboljama, prehiadama i sl.,,Mi ijudi sigurno negto ne radimo 9

dobro ako toliko obolijevamo", razmi g ljala sam. Buduci da nisam

vjerovala da nas je priroda stvorila tako krhkima i nesavr g enima, pocela sam upravo u prirodi, u njenim zakonitostima i

znatnom porastu energije i pobolj g anju zdravlja i onda kad ne namjeravate smr g avjeti.

zakonitostima Ijudskog tijela, traziti odgovore na svoje pitanja.

To nije dijeta, vea pravilan nacin prehrane za cijeli zivot, koji je prikladan za OBA SPOLA, BEZ OBZIRA NA DOB (takoc er za djecu i

Nakon vaznih otkrica, koje predstavljam u ovom prirucniku, moji problemi su postali stvar pro g losti. Isto tako i posjeti lijecniku. I

tinejdzere). Posebno poglavlje posvecujem i trudnicama, majkama koje doje te zenama i mu g karcima koji planiraju

gto je najvaznije za one koji zele izgubiti kilograme: tjelesna tezina uravnotezi se bez odricanja od vaznih zivotnih namirnica te

potomstvo, jer je prevelika zasicenost organizma najce g ci uzrok neplodnosti, gubitka ploda, zdraystvenih problema kod beba,

bez gladi, brojanja kalorija, masnoca, glikemijskog indeksa i sl., gto nalazu druge dijete. Pravilnom prehranom tijelu cete osigurati

problema tijekom trudnoce (mucnine, otekle noge, prevelika tjelesna tezina...), problema tijekom poroda i dojenja.

uvjete da mote ukloniti otrovne naslage koje su se godinama ill cak desetljecima talozile u va g em tijelu. Kilogrami ce kopnjeti bez izgladnjivanja i stresa jer cete dobiti informacije gto, kad i kako jesti da prehranom odstranite kilograme i otrove iz tijela te celulit. Da, dobro ste procitali, istodobno cete jesti i mr g avjeti, a

Bas kao mene, i vas ce iznenaditi kako tako prirodna i jednostavna metoda mote dati dramaticne, ucinkovite i iznenac ujuce rezultate u tako kratko vrijeme.

pritom cete imati sve vise energije, mladosti i vitalnosti.

Jamcim vam da cete pomocu ovog prirucnika promijeniti svoje razmig ljanje o mr g avIjenju, zdravoj prehrani i zdraviju. Samo o

Pred vama je nov nacin prehrane I
vama ovisi hocete li otvoriti vrata novim spoznajama i kvalitetnijem zivotu.

mrg avljenje nepotrebne i zastarjele. U suprotnosti s brojnim modernim dijetama za mrg avljenje, za koje placate cijenu zdravljem, nudim vam razumnu i trajnu promjenu stila zivota,

Suzana Fridl

koja daje trajne. rezultate. Predstavljam vam siguran plan mrg avljenja i pobolj g anja zdravlja, koji se temelji na prirodnim fiziolog kim zakonima i cil
10

11



Prvo poglavlje

PRIRODNA SAVRSENOST UUDSKOG TIJELA -------------------------- - ----x.

ivot nam vec nuca sve s''to trebamo za prehranu zdrav je. Sto jedostavnjje jedemo, zd-cav fi sano. «

LOUISE L. HAY

,I

------------------------

------

Danas svi zelimo biti zdravi i lijepi, i istini za volju, na prehranu i razlicite estetske preparate i tjelovjezbu trosimo jako puno novca. Kad utvrdimo da jedan proizvod ne pomaze, konkurencija nas brzo uvjeri da imaju proizvod koji ce rijesiti sve nae probleme - bilo da je rijec o razlicitim tabletama, cajevima i napicima za mrsavljenje, kremama protiv celulita i bora III o posve umjetnom picu za koje nam u reklamama cal< jamce da sadrzi niz korisnih vitamina. Ipak, razmislite jeste Ii spremni svoj tesko zaraceni novac davati poduzecima koja vas iskoristavaju i manipuliraju vama samo da bi zaradila? Zar zaista vjerujete da cete pomocu njihovih proizvoda i usluga biti zdravi, vjecno miadi i lijepi? Zar nas je priroda zaista napravila tako nesavrsenima da za svoje zdravlje trebamo 13

•.^e.m,r

lijecnike, lijekove i umjetna sredstva za mr g avljenje? Jesmo li mi Ijudi zaista u osnovi tako ranjivi i slaba g ni?

Od cega live zdraystvena, farmaceutska i dijetna industrija?

Zapravo je Ijudsko tijelo jedan od najkompliciranijih i najkompleksnijih te istodobno najsavr g enijih i najdovrg enijih

Zapadna medicina funkcionira daleko od spoznaja Hipokrata, kojem su zbog prevladavajuce metode Iijecenja zapadne medicine neopravdano pri g ili naziv „oca sluzbene medicine”.

kreacija prirode. Priroda nas je opremila svime gto trebamo za zdravlje prezivljavanje. Na g e funkcije i procesi u tijelu savrg eni su, bag kao svi procesi a prirodi. Vec je Hipokrat, koji je zivio u

Tradicionalna medicina lijeci lijekovima. Kad se lijekovima vide ne

petom stoljecu prije nae ere, vjerovao u samoizIjecenje tijela u koje konvencionalna medicina, 1
Iijecenja - koje se za razliku od medicine koja lijeci posijedice bave otkrivanjem i Iijecenjem uzroka - medicina ne priznaje. U procese

bolest prepi g e lijek, ne vjeruje i odbacuje ga bez utemeljenih

samolijecenja ne zele vjerovati jer od njih nemaju nikakve koristi.

razloga.

To svakako ne iznenactuje jer medicina i farmacija, bag kao i

Konvencionalna medicina stavlja naglasak na lijecenje (uldanjanje posljedica nezdravog zivota). Premalo brige posveceno je nacinu zivota koji cuva zdravlje i ne vodi do potrebe za Iijecenjem. Od kljucnog znacenja u zdravom stilu zivota je briga za zdravu

mote pomoci, na redu su kirur g ki zahvati. Prirodne metode

prehrambena, dijetalna i kozmeticka industrija, trebaju Ijudske slabosti i bolesti za ostvarivanje velikih profita. Njihov ciIj nije da otkriju metodu III proizvod koji ce pobolj g ati vase zdravlje, podici kvalitetu va g eg zivota, vratiti vam zivotnu srecu, uciniti vas vjecno miadima, lijepima i sl., kao gto vam obecavaju u rekiamama.

prehranu. Nage tijelo vodi iznimna inteligencija. Ljudsko tijelo je najsavrg enije djelo prirode. Snazno je, sposobno i prilagodljivo. Mehanizmi za samoocuvanje tijela su urocleni. Na g e tijelo se ima zapanjujucu sposobnost obnavljanja, proci g cavanja i Iijecenja ako ne krg imo prirodne zakone. Priroda je uvijek u pravu i nije ju

Njihov ciIj je da vas naprave ovisnima i da vas profinjenim i brizljivo planiranim marketin g kim strategijama uvjere da njihov proizvod ill usluge trebate jer ce brzo rije g iti sve vase probleme. Na profinjene nacine manipuliraju vama da bi vas uvjerili da bez uporabe njihovog proizvoda p iste savrg eni, sretni, zadovoljni, lijepi i voljeni. Preko reklama se prikradu u vas moaak i podsvijest

moguce pobolj g avati. Osim toga, ona ne potkopava svoje djelovanje. Problemi sa zdravljem - prekomjerna tezina, bolovi,

te vas izmanipuliraju na nacin da se dotaknu va g ih najdubijih,

bolest -javijaju se I
vjerujete li da ce vam maskara povecati trepavice za 100 posto? Je li vase dijete sretnije jer koristite „taj ” omekg ivac za rubije?

najintimnijih, a time i najosjetljivijih osjecaja. Ali razmislite:

Voli li vas vas dragi/draga vide jer koristite „taj ” parfem? Jeste Ii 14

15

I

: :.,'



pomocu „te ” kreme zaista izgubili celulit? Je li dijeta koja vas je vec na naslovnici casopisa primamljivo uvjeravala da cete u jednom tjednu izgubiti kilograme djelovala? Jeste li pomocu tableta odagnali pl ehladu ill ste jo g" vise zatrovali tijelo koje se samo htjelo ocistiti od otrova i sluzi? Konvencionalna medicina Konvencionalna medicina usmjerila se na dijagnosticiranje bolesti i trazenje sredstava za uklanjanje simptoma putem rje g enja kao "gto su kirurgija i lij;ekovi. Dok travari vjeruju da "za svaku bolest raste jedan cvijetak", slogan farmaceuta je „za svaku bolest /mama deset lijekova” a slogan kirurga „ako ne ide milom, ide silorn”. Medicina sil e, skupa s vecinom covjecanstva, udaljila od prirodnih zakonito g ti covjeka i prirode; u proucavanju problema vezanih uz bolesti udaljili su se od dubljeg razumijevanja nastanka bolesti. Manje probleme, kao gto su glavobolja, prehlada, probavne smetnje, nedostatak energije ltd., koji su mecfiu Ijudima vrlo cesti, odnosno skoro svakodnevni, vecina je uzela kao ne°sto normalno. Problem je gto u tim manjim signalima koje nam tijelo g alje ne prepoznajemo nikakvu poruku i poku g aj tijela da regulira unutarnju ravnotezu. U znakovima bolesti ne vidimo upozorenja da unosimo i proizvodimo previ g e otrovnih tvari. Ne zelimo slu g ati tijelo i pomoci mu da se samo izlijeci tako da mu osiguramo odgovarajuce uvjete za samoizljecenje. Drugim rijecima, da u sebi podupremo regeneracijske sile. Raznim lijekovima ga zelimo tek uti g ati.

16

Cak i prema svom automobilu pona g"amo se bolje nego prema sebi. I
RAZMISLITE: Spadate Ii i vi mec7u one koji su se toliko navikli da se log e osjecaju da vam se cini da je to vec normalno stanje?

17

Kalco djeluju iijekovi? To gto smo izumili lijel
Sto je nag temeljni problem?

spremnika. Najveci vodeni spremnik u na g em tijelu je mozak jer sadrzi od 80 do 90 posto vode. Mozak bez vode je kao riba na suhom, zato ima svoj mehanizam da zaustavi isu g ivanje mozdanih

povijesti nismo imali pristup do tolike kolicine informacija, danas

stanica. Bol (glavobolja) nas pone upozoravati da moramo piti. A

smo zrtve neznanja, odnosno naivnosti i manipulacije od strane

buduci da je covjel pametniji od prirode, izumio je tablete protiv glavobolje. One rastope histamin koji g titi mozak od dehidracije

velikih kooperacija. Vjerujemo struci koja za svoje postojanje treba bolesti i nedostatke. Spremni smo tro g iti novac za bolest, a

tako da stvara bol. Tabletom protiv bolova ustvari ne otklonimo

ne za zdravlje jer slijepo vjerujemo „znanosti”, a ne svom

glavobolju, samo postignemo to da' je vise ne osjecamo. Mogli

zdravom razumu. Toga su svjesna i poduzeca koja iskori g tavaju Ijude koji ne znaju razmi g ljati na kriticki nacin. Zriaju, naime, da ce

bismo real da se legalno „omamir'no”. Buduci da smo lijecili posljedice, a ne uzrok, iznenacdeni \smo kad nakon nekoliko godina desetljeca osjetimo puno, ozbiljnije posljedice od glavobolje.

18

Najveca Ijudska slabost danas je neznanje. lako u cijeloj Ijudskoj

Ijudi vjerovati ako korisne ucinke proizvoda usluge potkrijepe „znanstvenim” dokazima. Tako vjerujemo „nezavisnim” strucnjacima koje financiraju poduzeca ciji je ciij samo stjecanje dobitka.

19

Drugo poglavlje

PREHRANA I ZDRAVUE

Cjek neka bud irrccna tvoja (rang neka bucCe Cjek.« HIPOKRAT

Istrazivanja o depresiji financiraju poduzeca koja proizvode antidepresive. Mislite li da bi u . javnosti objavili rezultate istraiivanja u kojima je utvrcteno da je depresija izIjeciva prirodnim metodama? Mislite li da to mogucnost uopce istraiuju? To je samo jedan primjer, a isto vrijedi i za druga podrucja. Vase neznanje, naivnost, bolesti i nedostaci \poduzecima donose velik profit. Prirodne metode ne zagovaraju jer se one ne mogu patentirati. JESTE LI ZNALI?

,;Sto gore, to bolje za nas", izjava je koju moiemo pripisati

frmaceutskim i industrijskim prehrambenim lobijima i medicini. Istodobno s povecanjem osvijescenosti o prirodnom lijecenju bolesti jaca, naialost, i otpor krugova koji u pozitivnim pomacima vide raspad svojih statusnih i financijskih interesa.

20

Prehrana utjece na sve vrste oboljenja u zapadnom drustvu. Tijelo je osjetljivo na svakodnevnu prehranu. I
21

CIVILIZACIJSKE BOLESTI

te oneciscenosti okoli"sa. U nama se gomilaju otrovne tvari koje

Najcesce civilizacijske bolesti

su krive za debljinu i civilizacijske bolesti. Narodi koji su ostali u dodiru s prirodom ne poznaju srcano-ziIna oboljenja i rak te nemaju problema s debljinom.

Najcesce bolesti koje dobivamo nepravilnom prehranom, a koje primitivna drustva ne poznaju su: ® rak

86 posto Europljana prerano umire zbog bolesti

® mo2dana kap

koje bi promjenom prehrambenih i 2ivotnih

® srcani napad

navika mogli sprijeciti. Svaki dan sve vise Ijudi obolijeva zbog zdravlju nekorisne hrane koja

Y

povisen krvni tlak

^

povisen kolesterol

uzrokuje vise od 90 posto svih bolesti.

® artritis •

astma

•

dusevne bolesti

•

Alzheimerova bolest

•

ko2na oboljenja

U proslom stoljecu smo mo2da uspjeli iskorijeniti opasne zarazne bolesti koje su bile krive za visoku smrtnost, ali problem su postale degenerativne bolesti koje su posljedica krive i lose prehrane te prevladavajuceg stila 2ivota u drus"tvima "iz'obilja". U „siromasnim” dr2avama, gdje se prehrana temelji na biljnoj hrani, ne poznaju zdraystvene probleme modernog svijeta.

® bubre2na oboljenja Bolesti zapadnjaka posljedica su gradanskog nacina prehrane. S razvojem civilizacija Ijudi su se sve vise udaljavali od prirode, sto danas „placamo” u obliku tjelesnih i du gevnih bolesti koje nasi preci nisu poznavali. Sve veci problem predstavlja i prekomjerna tjelesna telina i pretilost, koja je u porastu i kod djece. Bolesti koje poznajemo u zapadnom svijetu posljedica su prehrane u suprotnosti s metabolickim zakonima Ijudskog tijela

22

23



Ni na jednom 2ivotnom podrucju ne kr g imo biolo g ke potrebe tako ozbiljno kao na podrucju prehrane. Ako imate problema s te2'inom i zdravljem, to probleme zasigurno stvarate hranom koju unosite u tijelo Vecina Ijudi je bolesna i predebela zbog nepravilne i neprimjerene hrane. Nag najveciproblem danas je to gto smo se jako udaljili od zakona prirode. Razbolij^l vamo se zato gto u „mrtvoj”, industrijski preraclenoj hrani,i, koja je zbog nacina proizvodnje i prerade puna kemijskih dodataka, ne dobivamo sve hranjive tvari koje trebamo. Ironicno je to gto se, iako 2ivimo u dru gtvu blagostanja i izobilja, vrlo lo g e hranimo. Na g a hrana je kalorijski bogata, ali ne sadr2i sve hranjive tvari koje trebamo. Puno ih nestane tijekom industrijske prerade, a s druge strane hrana zbog umjetnih dodataka sadr2i jako mnogo tijelu s"tetnih tvari kojima trujemo organizam. Osim toga nag probavni trakt zbog nepravilnog kombiniranja naniirnica i nezdrave, odnosno upaljene crijevne sluznice koja uzrokuje vrenje i gnjiljenje hrane, ne mo2e asimilirati vitamine, minerale, hormone i enzime koji su u hrani.

Nikako ne smijem zaboraviti na bolesti srca i krvnih zila jer se s njima suocava sve vise Ijudi. Bolesti koje su povezane sa srcem i krvnim 2ilama nastaju zbog upala, odnosno zacepljenja arterija koje su u tijelu najva2niji komunikacijski kanal. Zbog za gepljenja 2ila, odnosno arterija, mogu nam otkazati dva najva2nija organa: srce i mozak. Mo2dana kap i srcani napad vrlo su ozbiljni problemi koji mogu negativno utjecati na kvalitetu 2ivota pojedinca (naravno, ako uspije pre2ivjeti). Glavni krivac je konzumiranje nezdravih masnoca (masnoce 2ivotinjskog porijekla, skrivene masnoce u ss"ecerima, rafinirano ulje...) i nedostatak zdravih esencijalnih masnoca (hladno pre g ano ulje, ora g asti plodovi, riba, alge...). Povecani kolesterol ozbiljan je znak koji vas upozorava da cete u svojoj prehrani i °ivotnom stilu morati napraviti korjenite promjene da biste se za gtitili od ozbiljnih posljedica problema s mozgom i srcem.

Nepravilnim kombiniranjem hrane, koju na g i probavni organi uz to ne mogu probaviti jer su za razgradnju potrebni razliciti enzimi, uzrokujemo zastoj probave. Zbog vrenja i gnjiljenja hrane koja se zadr2ava nastaju dodatni otrovi koje tijelo prvo odlak'e u obliku naslaga i celulita, a zatim za odlaganje otrova nalazi i druga mjesta u na g em tijelu, gto uzrokuje najrazlicitije bolesti. Hranu koja sagnjije u 2elucu nae tijelo ne mo2e iskoristiti jer u njoj vi g e nema hranjivih tvari (cak i ako je unesena hrana bila zdrava).

24

25

UZROCI BOLETI

povi g enu razinu toksina u tijelu dulje vrijeme, zbog cega se mofemo ozbiljno razboljeti.

Kao sve u prirodi i nag metabolizam ima zakone koje je odredila evolucija te su zapisani u na g im genima i unutarnjem „satu”. Glavni uzrok bolesti je naru g ena ravnoteza u tijelu. Nae zdravlje je uravnotezeno dok kolicina otrova ne prelazi

Najceg ci cimbenici koji truju organizam Hipokrat, koji je vjerovao u samoizljecenje tijela, svoje je ucenike

sposobnosti organizma da te otrove izluci. Kad sa zrakom, vodom i hranom upijemo toliko gtetnih tvari da ge sustav

vec prije dvije tisuce i cetiristo godina naucio predvidjeti bolesti

izlucivanja ne mole vise nositi s njima, organizam se pane

u nepoznato mjesto prvo prouce fivotne navike stanovnika: na kakvom polofaju five, gto si mogu priu g titi, rodnost tia, kvalitetu

trovati. Na g i organi za izlucivanje (kola, pluca, jetra, bubrezi i crijeva) postaju preoptereceni. Kad ih preopteretimo nezdravom hranom i picerri (meso, pu g enje, alkohol, lava, caj, g ecer, premasna hrana sa zasicenim masnocama...), stresom, manjkom

stanovnika odrectenog kraja. Savjetovao im je da prilikom dolaska

pitke vode, kvalitetu i vrstu hrane itd. Hipokrat je, dakle, vec prije dvije tisuce i cetiristo godina bio svjestan cimbenika koji truju tijelo.

sna i kretanja, oni vise ne mogu izIucivati otpadne i otrovne tvari. Zbog toga organi postanu preoptereceni, a tijelo se trudi da se oslobodi otrova nekim drugim putem. Tad se pojave znakovi bolesti. Necista kola, prehlada III na primjer „mamurluk” nakon nocnog pijancevanja znak su da smo tijelo preopteretili otrovnim tvarima i da se cisti. Zbog tjelesne inteligencije na g e tijelo ima dobro razvijene obrambene mehanizme koji nas

gtite od

samozatrovanja. Vjerojatno ste vec primijetili da ste podlofniji bolestima I
normalnom stanju. Psihicka napetost koja dulje traje uzrokuje 26

27



Danas znamo da u cimbenici koji truju tijelo sljedeci:

•

zaboravljivost

•

•

lo gs"a koncentracija

a

prijemcivost za stres

stres

■ onecisceni zrak i voda ^

premalo kretanja

•

premalo spavl nja

m

cigarete,alkohol,

u napetost droga,

lijekovi, caj, kava, sever

•

nervoza

•

nedostatak 2ivotne energije

N industrijska, ddnosno preractena hrana ■ krivo kombinirane namirnice u obroku Zdraystveni problemi zbog zatrovanosti organizma

naru g ava osjetljivu prirodnu ravnote2u: negativno utjece na tjelesnu kemiju i na uravnote2enost krvnog s"ecera, razvija se hormonska neravnote2a: stvari ne suraduju pravilno. To pospjesuje starenje i vodi u civilizacijske bolesti. LOSA PREHRANA

Znakovi zatrovanosti organizma su: •

umor

•

nedostatak energije

•

razdra2ljivost

•

neobja g njivi bolovi

•

ukoceni zglobovi

• •

iscrpljenost

• •

ceste prehiade i gripe

•

mutna sivkasta put

•

osjecaj dosade

niska otpornost povremene bolesti

® 'glavobolje 28

29



Bolesti izviru iz crijeva Lijedenje bolesti i mrsavljenje moralo bi podeti Iijedenjem crijeva i detoksikacijom tijela.

Detoksikacija tijela Dok je zadaca tankog crijeva da apsorbira tvari koje su se razgradile, zadaca debelog crijeva je izludivanje otpadnih tvari, odnosno izbacivanje otrova kroz crijeva.

Crijevna sluznica se upali zbog nezdrave prehrane (konzumiranje visoko preradene i konzervirane hrane, rafiniranog brasna, secera, slatkisa, koncentriranih bjelandevina biljnog porijekla,

S hranom koja sadrzi konzervanse, aditive, pesticide, hormone,

zasicenih masnoca...) i neprikladnih kombinacija u obroku, koje

antibiotike te zbog onediscenog zraka, pusenja, konzumiranja

uzrokuju vrenje i gnjiljenje te time dodatno .povecavaju

alkohola itd., u na ge tijelo uctu otrovi koje treba izluditi. Crijeva su, u usporedbi s drugim organirna za izludivanje (koza, pluca,

zatrovanost organizma i upalu crijevne sluznice. Zato se, sve dok ne oslobodimo tijelo otrova, vrtimo u zadaranom krugu sve vee zatrovanosti organizma.

jetra, bubrezi, sluznica nosa), najveci i najvazniji organ za izlucivanje. Kad u tijelo unesemo previs"e otrova, koji se ne mogu izluditi kroz crijeva, u izlucivanje se moraju ukljuditi i ostali organi

Zadaca tankog crijeva je razgradivanje hrane da bi je tijelo moglo

za izludivanje. Tada se pojavljuju kozne bolesti, akne, iscjedak iz

apsorbirati kroz crijevne resice koje se nalaze na stjenkama tankog crijeva. Kroz te resice se u zdravoj crijevnoj flori u krvotok

nosa, upala rodnice i brojni drugi znakovi koji ukazuju na to da toksini traze put iz tijela.

sintetiziraju svi. vitamini, minerali, enzimi, hormoni... Sve te zivotno vane tvari ne mogu se sintetizirati u krvotok ako su te resice zadepljene zbog otrova koji se odlazu na stjenke tankog

Promjena prehrambenih navika je blag, postupan

crijeva.

i prirodan nadin detoksikacije tijela. Za uspjeh u

Uvrijezeno je misljenje da vegetarijancima nedostaje vitamin B12, ali taj se vitamin sam sintetizira samo u zdravoj crijevnoj flori. Od nedostatka vitamina B12 pate samo oni vegetarijanci koji stete svojoj crijevnoj flori, koji unose puno secera, slastica, rafiniranog brasna...

detoksikaciji jako je vazno da zivite zdravo. Vazno je da ne konzumirate sever i slatki g e, rafinirano bra g no, konzerviranu hranu, bjelantevirie zivotinjskog porijekla i lose, odnosno zasicene masnoce. n"

30

31

'tad tijelo ne moze izluciti sve otrove, uslcladisti ih. Sve cega se ne rijesimo, tijelo gomila. Prvo u masnom tkivu, u obliku celulita, hemoroida..., kas1nije i u obliku cista, tumora, raka...

i povrca, a istodobno izbacujemo prerac#ene namirnice i sve gto je bijelo: g ecer, bijelo bra g no, mlijeko i mlijecne proizvode, procis"cenu rizu i sl. Tijelo tako rasteretimo, da bi svu svoju snagu moglo posvetiti borbi protiv bolesti.

Zdrava prehrana je izvor zdravlja Prehranjivanje p rirodnom hranom i pravilno kombiniranje hrane, brzo nas dovodi u suglasje s vlastitim tijelom i njegovim potrebama. Prirodna hrana sagorijeva u tijelu cisto i ostavlja malo otpadaka jer u tijelo dolazi uz dostatnu kolicina vitamina i minerala da bi seI u potpunosti probavila i asimilirala. Preradenim namirnicama su to hranjive tvari u velikoj mjeri oduzete, zato ih uzima iz tjelesnih rezervi - npr. u bijelom geceru nema ni jednog vitamina i minerala. Praznu hranu ne mozemo probaviti u tako velikim kolicinarria koje prosjecni covjek danas konzumira. Zato postupno crpimo nae rezerve vitamina i minerala. S godinama postajemo sve iscrpljeniji jer tradicionalna hrana vodi u preranu starost. S godinama raste i broj znakova bolesti koje obicno pripisujemo godinama, a ne zatrovanosti organizma. Ali za bolesti nisu krive Bodine, vec zivotni stil i prehrana. Na srecu, tijelo mozete obnoviti u bilo kojoj dobi. Prirodna prehrana prikiadna je i za djecu i za starije osobe. Tijelo se moze samo iziijeciti, ako mu za to ponudimo odgovarajuce, uvjete. Sve gto treba u svom radu su prirodni sastojci. Osim toga, moramo ukloniti sve gto ga u radu ometa. To znaci da konzumiramo posve prirodnu hranu s puno svjezeg voca

Ako ne mozete utvrditi uzrok svog lo g eg stanja i pomanjkanja energije, istrazite svoju prehranu. Kakvo god vase stanje bilo, pravilnim izborom hrane mozete ga poboljs"ati.

Kad bi Ijudi znali g to, kad i kako jesti, smanjio bi se opseg civilizacijskih bolesti (bolesti srca i krvnih zila, rak, crijevne bolesti...) te broj predebelih i prete g kih Ijudi. Hrana koju konzumiramo, debijina i degenerativne bolesti vrlo su isprepleteni. Na nastanak bolesti i debijinu najved ucinak ima upravo nepravilna prehrana.

Alge Chlorella - prirodna pornoc u detoksikaciji tijela Chlorella je najbolje istrazena i analizirana namirnica u prirodnoj medicini jer je poznata kao najjaci prirodni odstranjivac otrovnih tvari iz tijela.

Prirodne alge

Chlorella su superhrana za detoksikaciju jer apsorbiraju otrove iz tijela. Prirodno ciste istite

tijelo od otrova. Na sebe vezu otrovne tvari, medu ostalim i te g ke

Put do zdrave i kvalitetne starosti jako je jednostavan Dobar uzor mogu nam biti stanovnici japanskog otoka Okinawa, koji ubiru plodove zdravog nacina zivota jer na torn otoku zivi najvi g e stogodi g njaka na svijetu. All stanovnici Okinawa nisu poznati samo po postizanju

metale. Konzumiranje tih vrsta algi mole vam pomoci u detoksikaciji tijela, gto de pospje g iti mrg avljenje i pobolj g anje zdravlja. Chlorella sadrzi mnogo beta-karotena, vitamin B12, zeljezo i brojne aminokiseline. Osim toga, sadrzi i ostale vitamine iz skupine B, vitamin C, kalcij, organski vezani jod, magnezij, cink i bakar, druge mikrominerale i nezasicene masne kiseline.

visoke starosti, vec i po zdravlju, dobroj tjelesnoj kondiciji i energicnosti. Vrlo rijetko obolijevaju od raka ill

Alge su mnogo bolji izvor bjelancevina od mesa, ribe i jaja.

drugih kod nas cestih bolesti.

Chlorella pospje g uje procese detoksikacije u cijelom tijelu (npr. izbacivanje te g kih metala, amalgama ltd.). KIorofil, koji je

I
hemoglobinu slican pigment, potice ci g cenje krvi i obnovu zdrave

koja se sastoji od veliko voca, povrca i ora g astih plodova

crijevne Fiore te jaca imunolo g ki sustay. Osim brojnih drugih

(72 posto) te jako malih kolicina soje, tofua, riba i jaja.

pozitivnih ucinaka, djeluje povoljno kod prekomjerne tjelesne

Sva hrana je proizvedena kod kuce jer je vazno da bude

tezine i probavnih smetnji.

organskog izvora. Unatoc tome gto dnevno unesu samo 1100 kalorija, nikad nisu gladni jer ih zasiti hrana s velikim udjelom vlakana. Obroci su mall i jedu ih sporo. Vazan cimbenikje i kretanje i izbjegavanje stresa.

Kad god osjetite da vas hvata prehlada, gripa ill kad imate probavne probleme, skupa s mnogo vode uzmite alge Chlorella koje ce vam pomoci u izlucivanju otrova i sluzi iz tijela. Vjerujte

G pf.

C::S

..

.uw<-..G,: ,.. ,

it

.,. .^

i:;a,.4 - -F^ . ,a....?:..9^

\+i.iv4:.:L✓1..i 3bi+.-..r.rf,^'

34

e ^s R...v_..:.^L^.:i.lil':.'^ A.i

35



mi da alge svoju zadacu obavljaju bolje od bilo kojeg lijeka. I to

POSTANITE SVOJ LIJECNIK

posve prirodno, bez nuspojava. ------------------------------

sino procgrameri svojih uvjerenja. /oja se isrzazyju u na..em isrzustvu zcrav(a, oca2osa s crucgiina i. izobi a. »OVLi

GREGG BARDEN -----------------------------KAKO DJELUJU?

Alge skupa s hranom dospiju u crijeva. U

crijevima na sebe vezu otrovne tvari koje se zatim kroz crijeva izlucuju skupa s izmetom. Dio algi se takocler apsorbira u krvotok,

Ozdravit cemo i smrg avjeti samo na nacin da smanjimo

gdje isto tako na sebe vezu otrove i pomazu u detoksikaciji tijela.

opal razinu zatrovanosti tijela - da mu pomognemo da

' TO TREBAMO PAZITI PRILIKOM KUPNJE? NA S

Prilikom kupnje

algi Chlorella najvaznije je da se raspitate o tome gdje ih uzgajaju. Alge Chlorella su slatkovodne alge koje ponekad uzgajaju u oneci"scenoj vodi. Kad su alge uzgojene u oneciscenoj vodi,

se ocisti od otrova kombinacijom savladavanja stresa, tjelesne aktivnosti i kvalitetnije prehrane. Kad naucimo odabrati hranu koja nam daje optimalnu energiju i kad se naucimo potaknuti regeneracijske site u sebi, postajemo sam svoj Iijecnik.

apsorbiraju otrove vec iz uzgajalis"ta i zatim ih odlazu u tijelu. Takve alge samo jog povecaju toksine u tijelu. Po mojim iskustvima, najbolje su ekolo"ski dobivene alge koje i sama koristim. Postupak njihove proizvodnje je kontroliran i certificiran. Te alge su iz ekolo g kog vodenog spremnika i imaju biokontrolu.

36

Sami imamo na raspolaganju najucinkovitija sredstva i metode da (p)ostanemo zdravi, vitki i lijepi. Osluhnimo tijelo i pomognimo mu da se samo izlijeci i izgubi masnocu i toksine koji su se dugo godina talozili u tijelu.

37

Trece poglavlje

PREHRANA I TJELESNA TEZINA Prevelika tjelesna tezina i debljina postali su u dru gtvima obilja vrlo ras"iren i ozbiljan problem. Rijetki su pojedinci koji su zadovoljni svojom linijom i ne trude se izgubiti barem koji suvi g ni kilogram. Vec vise od pola zitelja svijeta bavi se s prekomjernom tjelesnom tezinom. Prehrambena industrija trudi se da police supermarketa puni uvijek novim i privlacnim industrijski proizvedenim, odnosno preracienim proizvodima kojima su oduzete sve prirodne osobine i uz to su im dodane umjetne tvari da bi se ocuvale i imale gto dulji rok trajanja. Njima zadovoljavaju nag sve zahtjevniji ukus to potrebu za instant uzitkom. S druge strane nam modna i kozmeticka industrija uvijek iznova sugeriraju „ gto je lijepo ” i gto je "in". Ako se'uhvatimo u mrezu prehrambene industrije - gto se obicno dogodi jer je za vecinu preveliki grijeh odreci se uzitaka osjetilnih pupoljaka - i uzivamo u gurmanskim uzicima tradicionalne „graclanske” kuhinje, brzo nakupimo nekoliko kilograma previ ge. Sreca da na raspolaganju imamo najrazlicitije dijete za mrg avljenje, tablete, kapsule, cajeve i'fi'tnes centre koji nam obecavaju cudotvorni gubitak kilograma i vracanje izgubljenog samopouzdanja. Tako i farmaceutska i dijetna industrija dobiju svoj komad kolaca.

Za gto se udebljamo?

najvaznije, kao gto cete saznati u nastavku, da u istom obroku ne

Da am objasnim zas"to ste debeli, odakle va g i problemi s

kombiniramo g krobna jela (krumpir, kruh, riza...) i bjelancevinasta jela (meso, mlijeko...), jer takva kombinacija u istom obroku mote

mrs. Ijenjem i ocuvanjem vitalnosti. Veal a Ijudi misli da se udeblja jer previs"e jade. Istina je da se ude• jam, 9. previ"se kaloricne hrane, jer kalorije ne potrt g imo. Tijelo promijeni energiju koju ne koristimo u mas ocu. Takoder sve kalorije, odnosno bolje receno hrana, nem.ju iste vrijednosti i ucinke.

na vie sati zaustaviti probavu i uzrokovati zatvor. 70 posto hrane trebala bi predstavljati neprerad- ena hrana koja sadrzi puno vode. A za ci g cenje tijela vazno je i uvazavanje metabolickih cikiusa tijela to pijenje vode. cr

Mnoge tegobe, kao to je prekomjerna tjelesna tezina,

Da b organizam mogao gto prije probaviti i asimilirati hranu, vazn je uvazavanje hranjive vrijednosti hrane, njenog kom ' iniranja u istom obroku i metabolickih cikiusa koji su

bolesti i pomanjkanje energije, proizlaze iz nepoznavanja funkcioniranja Ijudskog tijela i krivih uvjerenja o prehrani.

zapis:ni u na g em unutarnjem „satu”. Neki Ijudi imaju osjecaj da se udebljaju vea kod minimalnih I
41

Zatrovanost tijela i prevelika tjeiesna tezina MASNOCA I CELULIT su aditivi, pesticidi i otrovni Zbog nepravilnog kombiniranja hrane i konzumiranja prevelikih kolicina visokopreradene hrane probava je spora i dugotrajna, a tijekom probave nastaje jako puno otrova. Tijelo inace sve tvari koje ne treba, medu njima i te otrove, izlucuje kroz organe za

kiseli ostaci koje tijelo nakuplja u masna tkiva i preplavi ih njima, gto dovodi do stvaranja celulita. Drugim rijecima: ako uklonite to rasnocu, uklonit cete i celulit.

izlucivanje, ali prevelik broj otrova zbog preopterecenosti ne mote izluciti. Dok smo jog mladi tijelo vise manje podnosi neprimjerene kombinacije hrane i uspijeva neutralizirati kiseline koje nastaju prilikom probavljanja mije g ane i nekvalitetne hrane. Sto smo stariji i gto smo vise u pro g losti opterecivali tijelo neprimjerenom hranom, alkoholom, cigaretama i stresom to se premalo kretali, na g e tijelo zbog prethodne prezasicenosti tee „mete” otrove. Zato se oni uskladi gtavaju tamo gdje ih ne volimo vidjeti: na bedrima, straznjici i trbuhu, jer na g e tijelo otrove ne Zell ostaviti u blizini vaznih unutarnjih organa..

I
42

43

ZASTO DIJETE NE DJELUJU?

Razliciti nacini prehrane Danas poznajemo razlicite metode prehrane. Neprestano se pojavljuju novi 1programi prehrane i nove dijete za mrsavljenje. Svaki autor tvrdi da je upravo njegov program najucinkovitiji i najbolji. S obzirom na kolicinu kontradiktornih informacija ne iznenactuje da vise ne znamo sto je dobro i sto bi za nas zaista bilo najbolje da he nastetimo svom zdravlju. Tko govori istinu?

Istina je da vise iii manje poznate dijete, koje dock i odu, ne djeluju. Dijete za mrsavljenje uzrokuju nepotreban stres i emotivnu prazninu, a tijelu obicno uskratimo vane hranjive tvari. Razmislite, bi Ii smisljali uvijek nove dijete I
Koji „zaista pomazu, cine vas Ijepsima i privlacnijima”. Mislite da ce vam otkriti tajne zdravog nacina zivota, koje su poznavali nasi preci? Naravno da ne, kao sto sam vec jednom spomenula, oni se ne mogu patentirati. Zas"to dijete ne djeluju? Ljudsko tijelo za optimalno djelovanje treba dovoljnu kolicinu ugljikohidrata, bjelancevina, masnoca, vitamina, minerala, vlakana i drugih potrebnih tvari. Ako tijelu tijekom mrs" avljenja oduzmete odrectene tvari, tim prije cete iscrpiti tjelesne rezerve. S vremenom postanete umorni, bezvoljni i mozda se i razbolite. Zbog to iscrpljenosti, odn. neprestanog padanja secera u krvi, tijekom dijete se pojavljuje upravo suprotan ucinak od onoga koji zelimo: osjecaj prevelike gladi i nezaustavljiva zelja za jednostavnim s"ecerima. Tijelo trail energiju! Buduci da je s jednostavnim ugljikohidratima mote dobiti odmah, vecina Ijudi u takvim kriznim trenucima skoro podsvjesno posegne za cokoladom ill kakvom torticom. Zelja za gubitkom kilograma se zbog tjelesne izgladnjelosti barem za taj trenutak potisne u drugi plan. I
45

Bjelancevinska dijeta, dijeta s manje masnoca manjim unosom ugljikohidrata?

dijeta s

Vige o korisnim ucincima ugljikohidrata, bjelancevina i masnoca, simptomima nedostatka, najkvalitetnijoj hrani u svakoj skupini to o preporucenim kolicinama, procitajte u sljedecem poglavlju.

Dok s jedne strane imamo zagovornike prehrane s vrlo malom kolicinom masnoca, s druge strane imamo zagovornike prehrane s malom kolicinom ugljikohidrata. Pojavila se cak tzv. bjelancevinska dijeta koja se temelji na konzumiranju proteina. A gdje je istina? Kao i obitho, negdje u sredini.

Vrijeme je za promjenu Vrijeme je da prestanete uni gtavati svoje zdravlje dijetama koje imaju samo kratkotrajni ucinak. Dijete vas umno, tjelesno,

Masnoce neki neopravdano izbjegavaju - one su grac ievni

emotivno i duhovno iscrpljuju. Danima i tjednima se

materijal za na g e stanice. Zdrava masnoca je jako vazna za nag mozak, za ocuvanje sivih stanica i du g evnog zdravlja. Upravo je

disciplinirate, a na kraju sve kilograme skupa s kamatama

pomanjkanje zdravih esencijalnih masnoca u na g oj prehrani, osim

u razdoblju mrg avIjenja ne razmi g ljate o tome gto mozete jesti,

stresa, glavni krivac za sve ce g cu pojavu depresije, anksioznosti i drugih du g evnih problema. Mozak morarno hraniti, ako zelimo da

vec gto ne smijete jesti. Odricanje nije kljuc do zdravog i trajnog gubitka teiine. 0dricanje vodi do pohlepnog uzivanja hrane. Buduci da su' dijete za mr g avIjenje privremene, i rezultati su privremeni.

optimalno djelujel

dobijete natrag. Dijete za mr g avIjenje vas emotivno iscrpljuju jer

S dijetama koje zahtijevaju smanjenje ugljikohidrata, koji su izvor energije, ostajemo bez energije, postajemo bezvoljni, razdrazIjivi i brzo planemo. Dijete koje se temelje na bjelancevinama za tijelo su iznimno gtetne jer uzivanje velikih kolicina bjelancevina djeluje na tijelo tako da ga zakiseljuje. S njima samo zakiselimo, odnosno zatrujemo svoje tijelo, jer organi za iziucivanje ne mogu izIuciti tako velike kolicine otrovnih tvari.

47

Cetvrto poglavlje

prehrane. Sto vise o p

UGLJIKOHIDRATI, BJELANCEVINE i IVIASNOCE _____

On.o smo sto jecCemo.<<

R

terecujemo svoje tijelo, prije se razviju bolesti. Ito prvo tamo gdje smo obicno na j osjetljiviji. Svi sastojci u prehrani su jednako vazni, jer djeluju sinergijski. Rripisivati nekima vecu vaznost, ucinak ill funkciju, kao ss" to to rade neke dijete, ukazuje na nerazumijevanje biolo gkih i fiziolos"kih potreba organizma.

GEORGE OHSAWE

Kakav gradevni materijal koristite za obnovu i izgradnju svojih stanica? Najvjerojatnije se svi slazemo da je pravilna i kvalitetna prehrana kIjucna za na g e prezivIjavanje. All hrana nam ne omogucuje samo prezivIjavanje, odnosno ne daje nam samo energiju. Na g e tijelo se neprestano obnavlja. Sutra g nje stanice nastat ce od onoga ss"to jedemo danas. Svaka hrana postaje dio nas samih. Ono to konzumiramo postaje dio na g eg tijela. Kvalitetna hrana je dakle hrana koja nas, osim toga ss"to nam daje energiju, Iijeci i obnavlja. Loga prehrana naru g ava osjetljivu prirodnu ravnotezu; negativno utjece na tjelesnu kemiju i uravnotezenost krvnog g ecera. Razvija se hormonska neravnoteza: stvari niposto vise ne djeluju pravilno. To pospje g uje starenje i vodi u civilizacijske bolesti. Moze prod i vise godina prije nego gto se pokazu ucinci lose

48 49

UGUIKOHIDRATI

Za odrzavanje razine g ecera u krvi, treba jesti vise manjih dnevnih obroka. Na dan pojedite cetiri do pet porcija koncentriranih slozenih ugljikohidrata (krumpir, zitarice, pahuijice...) i pet komada svjezeg voca (jednostavni ugijikohidrati). Svjeze voce konzumirajte izjutra, slozene ugljikohidrate popodne. Namirnice s visokim udjelom ugljikohidrata mozete si priu gtiti po volji - naravno, ako medu njima pravilno izaberete. Ugljikohidrati energijom opskrbljuju mi g ice, zivcane stanice i mozak. Med -u hranjivim tvarima su na prvom mjestu jer ih tijelo te g ko skladi gti.

Biolog ka vrijednost Kod ugljikohidrata je od presudnog znaaja njihova unutarnja vrijednost, jer pomocu nekih od njih brinemo za dobru formu Znakovi pomanjkanja ugljikohidrata: neprestana zabrinutost, hladne ruke i noge, problemi sa spavanjem, poti gtenost, lo g a koncentracija, iznenadni umor, glad, opci umor, malodusnost, pesimizam, brz mi g icni umor, bespomocnost, zivcana napetost,

(zitarice, voce...), a konzumiranjem drugih svom tijelu samo gtetimo (slatkisi) jer osim kalorija nemaju biolo g ke vrijednosti.

neodlucnost, zbunjenost, panicarenje zbog sitnica, neprestan

jednostavnim ugijikohidratima.

osjecaj hladnoce...

Strucnjaci govore o kompleksnim, odnosno siozenim

Sloieni ugijikohidrati izgradeni su od molekula s dugim lancima

Ako vam nedostaje goriva i imate neprestanu potrebu za slatkim,

g ecera. Nalazimo ih u integralnom kruhu, zitaricahma i povrcu. Sa

najvjerojatnije vam nedostaje ugljikohidrata. Te probleme

svojom niskom energetskom vrijedno g cu, nemasnim sastavom i

nemaju samo oni koji su na dijeti, vec i vecina Ijudi. Da konzumirate premalo ugljikohidrata prepoznajete po tome gto

mnogo vlakana povoljno utjecu na probavu. Molekule g ecera, od koji se sastoje g krobne namirnice, razgraduju su sporo i uz to

ste napeti i umorni. Ako povecate unos slozenih ugljikohidrata,

zahtijevaju puno energije. Mora proteci neko vrijeme da se dugi

postat cete mirniji, opu gteniji i

fizai

snazniji.

lancj u molekulama raskinu. I upravo zbog toga je nakon obroka koji se sastoji od slozenih ugljikohidrata razina s"ecera u krvi dulje

50

51

vrijeme povisena, a tjelesne sposobnosti u tom razdoblju ravnomjerno su rasporeclene.

MASNOCE

Jednostavni ugljikohidrati s kratkim lancima secera, kao ss"ti su recimo grozclani vocni secer, sastoje se od jedne ill najvis"e dvije molekule secera: Nalazimo ih u slatkim i preracdenim namirnicamay-JUpravo ti ugljikohidrati presudno utjecu na nas metabolizam: uzrokuju, naime, iznenadno povecanje i brz pad razine "secera u krvi. Primjer jednostavnih ugljikohidrata su slatkis"i, koji su klasicne kalorijske bombe jer tijelu daju samo malo hranjivih tvari, ali zato naglo povise razinu secera u krvi. Najbolje jednostavne ugljikohidrate nalazimo samo u vocu. Konzumiranje voca tijekom jutra napuni nas energijom, a zbog sadrzaja vode i hranjivih tvari pomaze u odstranjivanju otrovnih taloga iz tijela. Znakovi nedostatka zdravih masnoca: akne, miteseri, ekcem, gruba koza, sporo zacjeljivanje, ispadanje kose, suha usta, krvarenje desni, probavni problemi, crijevni problemi, zivcane bolesti, neotpornost, bol u prsima, nedostatak energije, hormonski problemi, PMS, masna kosa, potis"tenost, dus"evni problemi, tjeskoba, panika, alergije, hiperaktivnost, razdrazIjivost, problemi sa spavanjem, niska tjelesna temperatura, suhe oci, ukoceni zglobovi... Nedostatak zdravih masnoca danas je glavni izvor tjelesnih i dusevnih bolesti. Mnogi Ijudi pribjegavaju dijetama s malo masnoce i nisu svjesni da (zdrave) masnoce trebamo.

53



Opcenito masnocu dr2imo nezdravom hranom koja deblja. All vrijedi upravo suprotno jer je (zdrava) masnoca dragocjeni izvor 2ivotno va2nih tvari koji stite 2ivcani sustav i organe. Brojne vitamine - A, D, E i K tijelo mote apsorbirati samo pomocu masnoca.

Zasicene masne kiseline - koje su prije svega u namirnicama 2ivotinjskog porijekla - samo su izvor energije. Te masne kiseline tijelo mote proizvesti samo, zato su masni jastubici sastavljeni prije svega od masnoce te vrste. Energetska vrijednost masnoca

Biolos"ka vrijednost masnoda Slicno kao kod. ugljikohidrata, i kod masnoca je va2na njihova unutarnja vrijednost. Masnoce u namirnicama ne dijelimo samo na 2ivotinjske i biljne, vec i s obzirom na sastav, na zasicene i riezasicene masnoce. Nije svaka masnoca jednaka jer nemaju sve istu biolosku vrijednost. Najdragocjenije su nezasicene masne kiseline koje, za razliku od zasicenih masnih kiselina koje tijelu samo stete, tijelo treba za optimalno zdravlje. Za tijelo su va2ne samo zdrave masnoce jer se lose, odnosno zasicene masnoce koje nalazimo u 2ivotinjskim mastima, margarinu, u obicnom jestivom ulju, slatkisima i pr2enoj hrani, odla2u u vasem tijelu, zacepljuju vase arterije te su jedan od krivaca za debljinu.

Masnoce daju energiju, ali moraju prolaziti kroz dulji i manje ucinkovit postupak probavljanja. Masnoce se mogu promijeniti u energiju samo onda kad tijelo iscrpi rezerve ugljikohidrata. Najvjerojatnije znate, odnosno ocito je da masnoca u tijelu ne potjece samo od konzumiranih masnoca. Prevelika kolicina unesenih ugljikohidrata mijenja se u masnocu i u obliku masnoce se skladisti u tijelu. Tako tijelo pohranjuje i koristi masnocu, a da je ne dobiva iz hrane. Preporucljiva dnevna kolicina Na dan bi trebalo uzeti od 2 do 4 cajne 2li6ice ulja. SAVJET: Sto cesce dajte prednost masnocama biljnog porijekla umjesto onima 2ivotinjskog porijekla. Izbjegavajte skrivene masnoce - ne samo one poznatije, kao sto su maslac, vrhnje i torta - vec i sir, meso, kobasice, umake te slatke i slane grickalice.

54

55

BNELAN CEVINE

tijelo treba za „izgradnju” nalaze u biljnim bjelancevinama, odnosno povrcu.

Bjelancevine za cvrste mi°sice PribIizno polovica svake pojedine stanice sastoji se od bjelancevina. Za razliku od ugljikohidrata i masnoca, koji tijelu sluze kao gorivo, proteini, odnosno bjelancevine, najvazniji su sastojak tjelesnih stanica. Bjelancevine su nuzno potrebne u svim procesima koji su povezani s izgradnjom tjelesnih tkiva, dakle i za rast mi g ica. I
zalihe u tijelu i tako bismo, korak po korak, gubili dragocjeno misicno tkivo.

Problem dana g njeg vremena: previ g e pogreg nih bjelancevina

misica, lose drzanje... Konzumiranje bjelancevina je vazno jer su one osnovni gradevni materijal i sastavni dio svake stanice. Bjelancevine trebamo za usputne popravke, kod izgradnje probavnih enzima koji razgraduju hranu i za izradu krvnih stanica. Vaznu ulogu imaju u izgradnji bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcija.

Danas vecina Ijudi unosi previ g e nekvalitetnih bjelancevina, a nisu svjesni da previ g e bjelancevina tijelu jednakosteti kao i njihov nedostatak. SAVJET: Bjelancevine u tijelo treba unositi svaki dan iznova jer

Unos"enje dovoljnih kolicina bjelancevina moze promijeniti vass"e stanje, posebno ako vam nedostaje energije i te g ko se

tijelo bjelancevine, odnosno proteine ne moze skladis"titi. S obzirom na to da vecina Ijudi dnevno unese previ g e bjelancevina,

koncentrirate. Ali pritom znajte da se najbolje aminokiseline koje

ne trebate brinuti da ce vam ih nedostajati. Radije pripazite na to

56

57

da ih ne unesete previ g e i pazite na njihovu kvalitetu, odnosno

nage tijelo, za razliku od nezdravih masnoca, treba za optimalno

biolo g ku vrijednost. Hranite se kvalitetnim izvorima bjelancevina! Najkvalitetnije su biljne bjelancevine.

zdravlje.

Preporucljiva dnevna kolicina Biolog ka vrijednost bjelancevina Na kilogram tjelesne teiine preporucljivo je unijeti 0,75 grama Upijanje i iskori gtavanje bjelancevina nadasve je komplicirano jer su bjelancevine najkompleksniji hranjivi element. -Ako je voce

bjelancevina. Za prosjecnu 2enu je tako dovoljno vec 45 grama

hrana koju tijelo najlakg e razgradi, bjelancevine su najteze razgradive. Bjelancevinska prehrana zahtijeva najvi ge energije

grama bjelancevina dnevno. Vece kolicine opterecuju, odnosno

za probavu.

bjelancevina dnevno, a prosjecnom mu g karcu dovoljno je vec 55 truju tijelo. Uz uvazavanje prosjecnih tjelesnih tezina i energetskih potreba

Najvi g e energije za probavu treba meso. Dok je prosjecno vrijeme koje hrana (osim voca) treba za put kroz probavni trakt (od zeluca do rektuma) izmedu 25 i 30 sati, meso i mesni proizvodi trebaju za isti put dvaput vine vremena.

covjeka, navedene kolicine znace da na ga hrana mora sadrzavati 10 posto bjelancevina. Meso ne trebate nadomje gtati sojom jer biljnim bjelancevinama vise nego zadovoljavate dnevne potrebe za bjelancevinama.

Sto vise bjelancevina unesemo, manje energije ostane za druge vaine funkcije, kao gto je izlucivanje otpadnih tvari. I ne samo

cvjetaca...) sadrze oko 30 posto bjelancevina, sjemenke i ora g asti

to, u razgradnji zivotinjskih bjelancevina nastaje vise otrova nego

plodovi sadrze 50 posto bjelancevina, zitarice sadrze 15 posto

gto ih je tijelo sposobno izluciti. Isto tako, sadrze nekvalitetne,

bjelancevina... Glava endivije sadrzi isto toliko bjelancevina kao

odnosno zasi.cene masne kiseline koje za tijelo nemaju nikakvu

porcija piletine. S pola kilograma kelja zadovoljimo dnevne

hranjivu, odnosno biolosku vrijednost. Ora g asti plodovi,

potrebe za bjelancevinama. Biljne bjelancevine;,su dakle savr g ena

mahunarke i zeleno povrce su naprotiv odlicni izvori bjelancevina.

zamjena za zivotinjske bjelancevine. I to bez otrovnih otpadnih

Osim bjelancevina sadrze i mnogo vitamina, elemenata u

tvari.

Mahunarke i zeleno povrce (rukola, zelena salata, endivija, kelj,

tragovima i mineralnih tvari. Inace one sadrze i dosta masnoca, ali onih zdravih, bogatih nezasicenim masnim kiselinama koje

Aminokiseline u povrcu su - kao gracTevni element bjelancevina - jednostavne, odnosno individualne, za razliku od iivotinjskih bjelancevina koje sadrze sloiene,

58

59

odnosno

kompleksne



aminokiseline. Tijelo mora zivotinjske bjeiancevine prvo rastaviti na prvotne aminokiseline, a biijne mote koristiti odmah, s puno manje truda. Nazalbst, zivotinjske bjeiancevine su desetijecima, odnosno Calc stoijeci ma vrijedile za jedine prave bjelancevine. Na srecu, znanost je toliko napredovala da danas pouzdano poznajemo prednost biljnih bjelancevina pred zivotinjskim.

KONZUMIRANJE PREVELIKIH KOLICINA MESA

I
Zbog krivih uvjerenja ijudi, ovom poglaviju moram posvetiti vecu pozornost.

Sporta°si trebaju samo malo vise bjelancevina od onih koji se ne bave sportom, jer bjelancevine ne povecavaju snagu. Meso koje mnogi ijudi jedu za „snagu ” , ustvari tijelu samo krade energiju, jer bjelancevine za probavu i metabolizam zahtijevaju jako puno energije. Kod povecane tjelesne aktivnosti treba se pobrinuti za dodatne ugljikohidrate koji su najbolje gorivo za tjelesnu energiju.

Meso je, s obzirom na sadrzaj bjelancevina, jedinstvena namirnica. Nazalost, ima vrlo negativnu stranu koja se javija kod probave zivotinjskih bjelancevina - to je iscrpljivanje organizma. Da bismo ih posve probavill, tijelo je prisiljeno uzeti vitamine i minerale koji nedostaju iz svojih rezervi. A ako uvjeti za probavljivost nisu povoljni (ako uz odrezak jedemo ugljikohidrate, kako smo navikli), meso ostaje predugo u probavnom traktu i pocne gnjiti. Drugi problem kod mesa je to sto zbog nacina uzgoja (antibiotici i hormoni za pospje g ivanje rasta) sadrze otrovne tvari. Crveno

60

61



meso je osim toga bogato gtetnim masnocama koje nalazimo i u

Meso i mlijethi proizvodi osim bjelancevina sadrie i druge

naizgled najnemasnijim dijelovima. Mesa, dakle, osim

sastojke, kao gto su zasicene masne kiseline, koje imaju samo

bjelancevina sadrzi nezdrave masnoce i otrove koji opterecuju

jednu funkciju: uzrokuju srcane napade i moidanu kap.

metabalizam u tijelu.

bjelancevine biljnog izvora sadrie, naprotiv, zdrave nezasicene masnoce kojima tijelo gtiti iivcani sustav i organe.

Je Ii mesa zaista najidealniji izvor bjelancevina?

Cinjenica je da ne bismo smjeli traziti

visokokvalitetne

bjelancevine (meso, jaja, mlijeko i mlijecni proizvodi), vec Prevladava uvjerenje da je meso najidealniji izvor bjelancevina. Najkvalitetnije su navodno one bjelancevine koje su po svom

visokokvalitetne aminokiseline koje trebamo za proizvodnju bjelancevina.

sastavu najsIicnije Ijudskim bjelancevinama. Neki strucnjaci obja g njavaju: >>S-'to su bjelancevine po svom sastavu slicnije onom tjelesnih bjelancevina, time je to namirnica primjerenija za

Mesne bjelancevine su visokokvalitetne samo za iivotinje

'izgradnju'. Sto' je vecca slicnost, tijelo ce la/de unesene

sirovog mesa. Aminokiseline u mesu se zbog kuhanja stvrdnu,

bjelancevine pretvoriti u vlastite." Po toj Iogici cista bjelancevina

uni gte i ne samo da su neupotrebljive za tijelo, vec ga i zatruju

ima biolosku vrijednost 100, a namirnice iivotinjskog izvora, kao

nepotrebnim otpadnim tvarima to mu kradu iivotnu energiju.

gto su meso, riba i mlijeko imaju biolosku vrijednbst bjelancevina od 80 do 90.

mesojede, koje je priroda opremila za lov, ivakanje i probavljanje

Sa stajali gta hranjivosti, meso ne sadrzi ni gta gto bi bilo vrijedno za zdravlje.

Strucnjaci pritom ne uvaiavaju sljedece cinjenice: Slicnost bjelancevina uopce nije vaina jer se svaka

Aminokiseline

bjelancevina prvo razgradi; Ijudsko tijelo za izgradnju bjelancevina treba aminokiseline koje u neposrednom obliku

Bjelancevine u na g em tijelu ne oblikuju se od unesenih

sadrie biljne bjelancevine. Za gto bismo ubijali iivotinje ako moiemo dobiti kvalitetnije aminokiseline direktno iz biljnog

bjelancevina. Bjelancevine nastaju od aminokiselina koje su u

svijeta? I to bez otrovnih popratnih proizvoda koji nastaju

njihovu prvobitnom obliku. Prvo ih mora probaviti i razgraditi na

prilikom probave iivotinjskih bjelancevina.

aminokiseline, a tek potom upotrijebiti za izgradnju bjelancevina

hrani. Tijelo dakle ne moie iskoristiti i upiti bjelancevine u

koje su mu potrebne.

62

63

Prava vrijednost bjelancevina je dakle u aminokiselinskom sastavu. Aminokiseline su sastavni dijelovi svih bjelancevina. Postoje 23 aminokiseline i pojavljuju se u razlicitim kombinacijama. Sve su va2ne, inace ih ne bi bilo. Od svih bjelancevina, na ge tijelo ih 15 mote proizvoditi samo. 8 aminokiselina mora dobiti iz hrane bogate bjelancevinama. Te aminokiseline zo5em 'b esencijalne aminokiseline.

biolo g ke potrebe svog tijela za bjelancevinama, odnosno a mi nokiselinama.

Svih osam aminokiselina koje nae tijelo nije sposobno proizvoditi samo, mozemo dobiti iz biljnih bjelancevina. Svi, i Ijudi i zivotinje, ovisni smo o biljnim bjelancevinama neposredno, konzumiranjem biljaka, ill posredno, konzumiranjem mesa 2ivotinja koje se hrane biljkama. Sve vane aminokiseline u 2ivotinjskom svijetu potjecu od biljaka i covjek ih takocter mote dobiti neposredno iz ' biljaka. Tako i slon ill krava dobiju s biljnom hranom sve bjelancevine koje trebaju. lako su obje zivotinje velike i snazne, ne trebaju odrezak za „snagu”. Provjereno cete i vi i vase tijelo funkcionirati i dalje, odnosno puno bolje, ,ako ogranicite konzumiranje mesa i mlijecnih proizvoda. I sama sam prije deset godina iz svog jelovnika izbacila meso, kasnije i ribu, a danas i mlijecne proizvode konzumiram vrlo rijetko. I vjerujte mi da se ujutro jog uvijek budim. Ito s puno vige energije! Budete li redovito konzumirali voce, povrce, orasaste plodove, sjemenke i !dice, dobit cete sve aminokiseline koje tijelo treba za izgradnju bjelancevina. Takvom prehranom zadovoljit cete sve

Voce i povrce sadr2i vecinu aminokiselina koje tijelo mora osigurati iz vanjskih izvora. A neke vrste voca i povrca sadr2e svih osam: mrkve, banane, Zito, cvjetaca, kupus, prokulice, krastavci, patlid2an, kelj, grah, krumpir, tikvice, rajcica. Idealni sastav svih aminokiselina imaju i ora g asti plodovi, sjemenke suncokreta i sezama, kikiriki i grah. Razmislite, za g to biste bjelancevine posredno unosili iz mesa 2ivotinja, ako ih mo2ete neposredno dobiti izr biljnog svijeta. Trebamo I! 2ivotinjske posrednike za koje proizvodimo hranu na poljima gdje bi mogla rasti hrana za Ijude? is

64

65

I inace, razmislite: jeste Ii opremljeni za ubijanje 2ivotinja, za

mokracne kiseline. Lav, koji se prehranjuje iskljucivo mesom,

trganje, komadanje i Zvakanje sirovog mesa?

spava 20 sati na dan. Orangutan, koji se hrani samo biljkama, spava samo Best sati na dan.

Sirovo meso vam spominjem zato gto ga u takvom obliku unose 2ivotinje koje se hrane drugim 2ivotinjama. Najvjerojatnije jog niste vidjeli tigra kako si iznad vatre pee pecenku? Ako jeste, molirn vas, po g aljite mi sliku.

Savjeti za „zdravo” konzumiranje mesa Nemojte me krivo shvatiti. Ne nagovaram vas da postanete

Samo sirovo meso ima prehrambenu vrijednost. Preracleno, to znaci kuhano, peceno, pr2eno ill na neki drugi nacin pripremljeno meso, vi g e je nema jer toplina uni gtava aminokiseline.

vegetarijanac kao ja; u ovom prirucniku cu isto tako s vama podijeliti naputke o tome kako da, unatoc tome gto konzumirate meso, ocuvate zdravlje. All zelim vam dati do znanja da meso ne

Aminokiseline su razmjerno osjetljive, mnoge se zbog vrucine prilikom kuhanja stvrdnu i uni gte, tako da za tijelo vise nisu

trebate jesti svaki dan i da barem ogranicite njegov unos. Isto

korisne. Neupotrebljive aminokiseline postanu otrovne, uzrokuju

mesa brzo uzgojenih 2ivotinja. I
debljinu, truju tijelo, a tijelo onda jog _nepotrebno tro g i energiju

pilece i puree meso.

za bavljenje otpadnim tvarima. Kad bismo htjeli imati neku korist od aminokiselina u mesu, morali bismo unositi sirovo

Zbog problema koje uzrokuje meso, jog uvijek vam preporucujem

meso kako to cine zivotinje mesojedi.

tako, odreknite se crvenog mesa, preracene hrane od mesa i

da kolicinu mesa u prehrani osjetno smanjite i nadomjestite biljnim bjelancevinama. Mahunarke su jednakovrijedna biljna

Isto tako, morate znati da je slina meso2dera kisela jer je

zamjena za meso; u usporedbi s mesom imaju jednaku hranjivu

namijenjena probavljanju 2ivotinjskih bjelancevina. Na g a slina je

vrijednost, ali s manje neugodnih popratnih pojava kao gto su

bazicna i sadrii ptijalin za probavljanje g krobnih namirnica.

otrovnost i strane tvari. Ako ga se ne mozete odreci, radije

Zeludac mesojednih 2ivotinja izlucuje deset puta vi g e kloridne

izaberite pilece ill purece meso. Kao gto cete saznati u nastavku

kiseline nego nag Zeludac i Zeludac ostalih biljojeda. Crijeva

prirucnika, uz njega nije dobro jesti uobicajene prtIoge, kao gto su

mesojeda su kratka jer su namijenjena brzom izlucivanju hrane. U

ri2a i krumpir, ali si mozete priustiti skoro neogranicene kolicine

na g em tijelu hrana se zadriava dok tijelo ne upije sve hranjive

najrazlicitijeg povrca koje poma2e neutralizirati kiselo stanje koje

tvari. Jetra mesojeda izlucuju deset puta vi g e mokracne kiseline

nastaje prilikom probave mesa. Vise puta si mozete priustiti ribu

nego na g a koja izlucuje samo manje kolicine mokracne kiseline.

jer za razliku od mesa koje sadrii zasicene masnoce, riba sadrii

To je va2no jer konzumirano meso ispu gta u tijelo velike kolicine

nezasicene masnoce.

6G

67



Potrazite dobar izvor! Preporucujem vam da se raspitate o porijeklu mesa. Naj lbolje je da konzumirate meso iz domaceg, odnosno ekoloskoi uzgoja. Ekoloski uzgajivaci ne koriste antibiotike i hormone za pospjesivanje rasta. Za usporedbu: pile kojem dodaju hormone rasta raste oko 40 dana, a prirodno uzgojen za rast treba cal< 6 mjeseci. . I

Peto poglavlje

PRIRODNI ZAKONI PREHRANE Gdje radimo najvece gres"ke? U svakodnevnoj p rehrani najces"ce krs"imo sljedece zakone p rehrane: 1. pogresno kombiniranje hrane 2. svakodnevno konzumiranje vecih kolicina mrtve hrane 3. neuvazavanje prirodnih procesa 4. preveliko konzumiranje koncentrirane hrane koja ne sadrzi vodu 5, konzumiranje prevelikih kolicina mesa

Morate biti svjesni cinjenice da cete bez konzumiranje mesa ako ga budete konzumirali manje nego ina ge, smr5avjeti i poboljsati zdravlje puno brie, nego ako ga budete konzumirali jako cesto. Meso utjece na zdravlje samo tako da ga oslabljuje. Probavljanje mesa zahtijeva velike kolicine energije koju bi tijelo moglo upotrijebiti za detoksikaciju i topljenje masnih naslaga.

Nepravilno kombiniranje hrane, premalo hrane s velikim udjelom vode, popratni proizvodi koncentriranih jela, onecisceni zrak i voda to stres - sve to i jo g" mnogo drugih stvari - truje tijelo i zakiseljuje ga. Zatrovano tijelo moguce je prepoznati po napuhnutosti, suvisnoj tezini, celuiitu, preranoj pojavi sijede kose, celavosti, 2iv6anim ispadima, podocnjacima i preranim borama na licu.

69



TOKSIMI.IA ILI METABOLICKA NERAVNOTE2A

kolicinama

preractene hrane. A ako je uz to nepravilno

kombiniramo u istom obroku, organizam je redovito Vi g ak toksina u tijelu uzrokuje metabolicku neravnotezu. Toksimija, to jest zakiseljenost tijela, odnosno prevelika kolicina otrovnih naslaga, temelj je suvi g ne tezine i brojnih bolesti.

preopterecen. Tijelo stvara otpadne tvari na dva nacina: u normalnom metabolickom procesu i s ostacima hrane koju nije moglo

Ako u tijelo ne unosite otrove, povecavate mogucnost ocuvanja

ucinkovito iskoristiti (gnjila hrana koja je u zelucu zavrela ili se

primjerene tjelesne tezine i zdravlja.

zgru g ala).

Toksimija nastaje u procesu metabolizma. Stare stanice su

Kad se razvije vise otrovnih otpadnih tvari nego gto ih tijelo mote izluciti, vi g kovi se nakupljaju u tijelu. Suvi g ne masne naslage i celulit nisu ni gta drugo nego ti otrovi. Te tvari 'dine suvi g nu tjelesnu tezinu. Ako svaki dan nakupite vise otpadnih

otrovne i tijelo ih mora gto prije izluciti kroz jedan od cetiriju kanala: kroz crijeva, mjehur, pluca iii kozu. To je posve normalan prirodni proces s kojim se ne biste trebali baviti da se otrovne otpadne tvari izlucuju jednako brzo kako nastaju. Dok tijelo ima

tvari nego gto ih mozete izluciti, logicno je da ih tijelo mora

na raspolaganju dovoljno energije i ne opterecujemo ga

nekamo pohraniti. Buduci da tijelo "stiti svoju cjelovitost, pazi da

toksinima, otpadne tvari se pravilno i dovoljno brzo izlucuju.

ih ne nakuplja u zivotno vaznim organima blizu njih, vec u

Pravilno kombiniranje hrane, koje cete podrobnije upoznati u nastavku, vazno je zato gto toksimija ill zatrovanost, odnosno zakiseljenost nastaju u tijelu takoder iz popratnih proizvoda

masnom tkivu i mis"icima - u bedrima, mi g icima, oko struka, u nadlakticama, pod bradom - na mjestima gdje se najceg ce zalimo na salo.

hrane koju zbog probavnih problema probavljamo na

Debljina je jednostavna fiziolo g ka pojava gdje je potrebno

neodgovarajuci nacin.

razumjeti toksimiju i pobrinuti se za odstranjivanje otrovnih

Zbog sve vece ponude preradenih namirnica, vecinu na g e hrane predstavlja konzervirana hrana. Umjesto da se prehranjujemo

otpadnih tvari iz tijela, a zatim paziti da se toksini ne nakupljaju brie nego gto nastaju.

n

svjezom hranom, uglavnom konzumiramo preractenu hranu. Ako

Tijelo bi moralo_do kraja uklanjati otrovne naslage koje se

nije preractena, sami je nakon kupnje promijenimo przenjem,

nakupljaju u njemu, a najucinkovitiji nacin cig cenja je, kako cete

kuhanjem , pecenjem i pripremanjem na zaru. Problem se pojavi jer se u biolo g kom smislu ne mozemo prilagoditi tolikim

saznati u nastavku, konzumiranje hrane s velikom kolicinom

70

71



vode, prije svega vdca, tijekom jutra to pravilno kombiniranje hrane u istom obrokU.

ATO, KAD I KAKO JESTI

Vaino je STO jedete, KAD jedete i KAKO jedete. To su najvaznija pitanja pravilnog nacina prehrane. Kratak odgovor na TO, KAD i KAKO jesti glasi: Pridrzavajte se nacela pravilnog konzumiranja voca i vocnih sokova tijekom jutra. Voce uvijek konzumirajte na prazan zeludacl Neka voce bude kvalitetno i po mogucnosti bioloski uzgojeno. Poslijepodne konzumirajte obroke po nacelu pravilnog kombiniranja hrane, gdje glavno pravilo glasi: u jednom obroku mo2ete konzumirati samo jednu koncentriranu namirnicu. To znaci da u istom obroku ne zdruzujete. bjelancevine i ugljikohidrate (kruh i sir, meso i krumpir, riba i ri2a i sl.). Uz koncentrirana jela mozete si priustiti prilog od povrca i salatu. Eksperimentirajte i bit cete iznenadteni na koliko razlicitih nacina mozete pripremiti povrce. Neka se 70 posto vass"e dnevne prehrane sastoji od namirnica koje sadr2e veliku kolicinu vode (voce i povrce), ostalih 30 posto neka bude od koncentrirane prehrane (sve ostalo). Tri sata prije spavanja ne jedite nista, da svoje tijelo pripremite na miran pocinak. Dakle, da vam podrobnije predstavim nacin prehrane s kojim cete ocuvati metabolicku ravnote2u i ucinkovito izIucivati otrovne otpadne tvari, a istodobno cete u2ivati u prehrani. Predstavit cu vam zakonitosti prirodne, jednostavne i ucinkovite metode prehrane s kojom cete bez izgladnjivanja postati vitalni, zdravi i

72

73



puni energije. Upoznajmo malo podrobnije prirodne zakonitosti

Sesto poglavlje

prehrane... PRIDRZAVANJE CIKLUSA PREHRANE

Pradenje prirodnih procesa --------------------------------------I

»`L1 yrirod nema nagra.de kazne, yostoje salvo yosgecace.<<

`

HORACE ANN ES LEY VACHEL --------------------------------------Sporta g i su svjesni koliko je vazno da tijekom dana tijelu osiguraju pravilnu vrstu hrane.

Za optimalno funkcioniranje na g eg tijela moramo mu osigurati pravilnu kombinaciju hrane s prikladnom hranjivom vrijednos"cu i u pravo vrijeme. Vazno je znati kad i gto konzumirati da bi tijelo u skiadu sa' ^vojim prirodnim funkcijama najbolje iskoristilo konzumiranu hranu.

74

75

Pravilna prehrana znaci da konzumiranu hranu tijelo optimalno

Ciklusi prehrane

upotrijebi, u skladu sa svojim bioloskim ritmom. To znaci da nije svejedno gto jedemo navecer, gto popodne, a gto izjutra. U nastavku cu vam predstaviti prirodnu inteligenciju tijela koju ne mo2emo promijeniti jer nam je dana evolucijom.

Covjekova sposobnost prerade hrane povezana je s ucinkovitim djelovanjem triju redovnih dnevnih ciklusa koji obuhvadaju uno g enje hrane u tijelo (prisvajanje), upijanje i iskoris"tavanje hranjivih tvari konzumirane hrane (asimilacija) te izlucivanje onoga gto ne trebamo. Te faze, bag kao i ostaie unutarnje cikiuse,

Prirodna inteligencija tijela

nije mogude promijeniti. lako se sve te funkcije dijelom odvijaju

Tijelo ima unutarnje funkcije kojima upravlja biolo g ki sat.

cijelo vrijeme, svaka od njih najintenzivnija je u odredenim dijelovima dana.

Istra2ivanje dokazuju da svaki covjek ima geneticki programirani „sat” koji kontrolira dogadaje u nama. Naialost, cesto nam okolnosti odreduju (iii mi dopu gtamo da nam odreduju), kad demo ne g to napraviti, kad demo spavati i kad jesti, umjesto da slu g amo svoj unutarnji ritam. Nacin 2ivota koji nije u skladu s unutarnjim tjelesnim ritmom ostavlja posljedice na nas"em zdravlju kao gto su: nesanica, nedostatak koncentracije, problemi s 2elucem i glavobolje. Te probleme mo2ete izrazitije opaziti kod prelaska sa zimskog na Ijetno vrijeme i obrnuto te na medukontinentalnim letovima, gdje promijenimo vi g e

Ako malo razmislite, ti su vam ciklusi zapravo ved poznati. Kad smo budni, dakie tijekom dana, kad hranu unosimo, prisvajamo je. Tijekom noci, kad na g e tijeio ne radi ni g ta napornije, ono upija sve gto je dobilo unesenom hranom. Rano ujutro i tijekom jutra tijelo pone izIucivati otpadne tvari - ono gto nije upotrijebilo. Ciklusi prehranjivanja su: od 12 do 20 sati — APROPRIACIJA (faza , prehranjivanja probavljanja)

vremenskih zona.

od 20 do 4 sata — ASIMILACIJA (faza apsorpcije oz. upijanja

Nacin prehrane o kojem vam govorim funkcionira zato gto se

hranjivih tvari

temeiji na prirodnim zakonima. Ako 2elimo zdravo, ucinkovito i trajno smr"savjeti te ukloniti uzroke bolesnih stanja i lo geg opdeg

od 4 do 12 sati — ELIMINACIJA (faza odstranjivanja gtetnih tvari

stanja, moramo se ravnati po zakonima koje nam je odredila

iz tijela)

priroda. Dio inteligencije tijela su i tri ciklusa prehrane.

76

77

Pogledaimo svaku od tih faza malo podrobnije:

2.

CIKLUS APSORPCIJE HRANJIVIH TVARI odvija se od 20 sati

navecer do 4 sata ujutro. U to vrijeme tijelo apsorbira sve 1. CIKLUS HRANJENJA 1 PROBAVLJANJA

odvija se od 12 do 20

hranjive tvari koje je tijekom dana dobilo hranom. Njima hrani

sati navecer. U torn razdoblju tijelo je najsposobnije

i obnavlja stanice.

ucinkovito probaviti hranu jer tijelo posvecuje energiju hranjenju i probavijanju unesene hrane.

Sad je vrijeme da tijelu omogucite odmor za upijanje i

U toj fazi je vrijeme da se nahranite kvalitetnom prehranom

iskori g tavanje hranjivih tvari, da mote obnoviti vase tijelo. Ne jedite prekasno navecer. Jedite tri sata prije spavanja da bi

po nacelu pravilnog kombiniranja hrane. Ako se budete dr2ali

hrana proputovala do crijeva prije nego gto legnete na

nacela pravilnog kombiniranja hrane, za probavu cete koristiti vrlo malo energije pa ce varn ostati vise energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

pocinak. Za obnovu stanica je jako va2an bjelancevinski obrok, jer su bjelancevine va2ni graditelji stanica. Buduci da se bjelancevine

Pridr2avanje .te faze je va2no jer hranjenje nakon 20 h

ne pohranjuju i imamo ih vrlo malo u rezervi, vazno je jesti

preusmjerava energiju natrag na probavljanje, a ne na

bjelancevinski obrok svaki dan, najbolje navecer.

asimiliranje hranjivih tvari. Hranjenje kasno navecer mote biti razlog jutarnjeg umora. Dok ste spavali, vas organizam je namijenio energiju probavijanju hrane, a trebao ju je namijeniti hranjenju i regeneriranju stanica. Posljedica je jutarnji „mamurluk”, Koji vecina Ijudi rije g i g alicom I
3.

CIKLUS IZLUCIVANJA (izIucivanje) odvija se od 4 sata ujutro

do kasnog prijepodneva (12 h). I
navecer - nije spremna za upijanje. CikIus prisvajanja ste rastegnuli i odlo2ili cil
Probavijanje hrane zahtijeva vise energije nego drugi tjelesni procesi. Jedine iznimke koje ne ometaju nijedan od triju probavnih procesa su voce i voda. Voce se sastoji od jednostavnih ugljikohidrata, dakle fruktoze i/ili glukoze. Ta

78

79

kemijska struktura jednostavnih ugljikohidrata omogucuje da

vremena i energije. Prijepodne ga unosite koliko zelite jer je -

se apsorbiraju kroz tanko crijevo u krvotok bez preusmjeravanja energije od drugih ciklusa. Voce ne treba

zato gto sadrzi mnogo vode (80 do 90 posto) - prirodan cistac tijela, koji ce pomesti vase otrove i suvi g ne kilograme. Voce

nikakvu obradu u zelucu i zato prirodno prelazi u tanko

cisti tijelo, ukianja otrovne naslage i smanjuje tjelesnu

crijevo. Zbog toga je preporucljivo da u ciklusu izlucivanja

tezinu. All ne zaboravite: voce ima to vrijednost samo kad ga konzumirate nata gte!

konzumirate samo voce i/ill vocne sokove. Sva druga hrana ometa ciklus-'izlucivanja, a popratni proizvodi koje bi tijelo trebalo izluciti pridruzuju se teretu otrovnih taloga i

Uspjes"no mrs"avljenje temelji se na konzumiranju voca bar do

omrazenim kilogramima.

podne. Ako se odlucite za pridrzavanje samo nekih nacela koja vam preporucujem u knjizi, odlucite se za nacelo

Zahtjev da do podne konzumirate iskljucivo voce povezan je

pravilnog konzumiranja voca. Rezultati ce biti vidljivi vrlo

s ucinkovitim funkcioniranjem tjelesnih ciklusa.

brzo! I ako se ne namjeravate odreci kave, zbog ucinkovitijeg mrg av!jenja i ukianjanja otrovnih naslaga premjestite je na

Odstranjivanje otrova je najvaznija faza za mr g avljenje. Oni koji zele smrg avjeti morali bi se najvi ge pobrinuti za ciklus izlucivanja. Ako ga olak g ate, umjesto da ga ometate, jamcim vam da cete smr g avjeti u vrlo kratko vrijeme. Izlucivanje znaci odstranjivanjestetnih tvari i suvi g nih kilograma iz tijela. Za ucinkovito mr g avljenje i lijecenje organizma iii ocuvanje zdravlja, morate odstraniti vi g ak toksina u tijelu.

poslijepodne. Ako tijelu omogucite da namijeni potrebnu energiju uklanjanju otpadaka i otrovnih tvari iz tijela, to je garancija dobrog zdravlja, dobrog stanja i vitkosti jer tijelo nee taloziti otrovne tvari u obliku masnoca i celulita.

Zaboravite na sve savjete o vaznosti obilnog dorucka. Tradicionalne navike prehranjivanja ometaju ciklus izlucivanja. Do podne konzumirajte voce koje ce vam pomoci da ocistite otrovne naslage i rastopite kilograme, a istodobno ce vam dati energiju koju trebate. Voce ce vam u usporedbi s klasicnim obrokom, koji za probavu treba tri sata i to u slucaju ako je pravilno kombinirano - dati energiju odmah. Voce od svih namirnica za probavu treba najmanje 81

Pridrzavanje ciklusa hranjenja u praksi Pracenje metabolickog ciklusa vrlo je jednostavno i logicno. U fazi hranjenja je najbolje vrijeme za slozene ugljikohidrate, bjelancevine i masnoce. Buduci da tijekom dana trebate energiju, najbolje je da za rucak jedete slozene ugljikohidrate kao sto su krumpir, riza, ostale zitarice, tjestenine itd., sa salatom ill kuhanim povrcem. Takav obrok je posebno preporucIjiv za one koji imaju problema s umorom i koncentracijom zbog pada secera u krvi, jer se sever u slozenim ugljikohidratima - za razliku od jednostavnih ugljikohidrata koje nalazimo u vocu i slatkisima - vrlo sporo oslobacfia. Navecer ugljikohidrate zamijenite mesom, ribom, sirom i jajima iii sojom, tofuom i mahunama ako ste vegetarijanci. Tako cete zadovoljiti dnevne potrebe za bjelancevinama. Neka izmedu obroka bude dovoljna pauza (ovisno o stupnju, odnosno vremenu probavljivosti - pogledaj tabelu VRIJEME PROBAVUANJA koja se nalazi na kraju ove knjige). U jutarnjoj fazi ciscenja tijela (a posebno ako se ne osjecate dobro) ne smijete jesti koncentriranu hranu. To znaci da klasicni dorucak otpada. Zamijenite ga vocem iii svjeze pripremljenim sokovima od voca iii povrca, koji fazu izlucivanja zbog svog sastava ne ometaju, a istodobno nam daju energiju koju ujutro

trebamo. Svjeze sokove popijemo odmah nakon pripreme jer inace gube vane vitamine.

Sedmo poglavlje

ciscenja tijela. Voce cisti tijelo zbog velikog udjela vode, a uz to u tijelu ne ostavlja otrovne naslage. Pravilno konzumirano voce

NACELO PRAVILNOG KONZUMIRANJA VOA

pomlactuje to koristi energiju za izlucivanje toksina i neutraliziranje kiselosti. Voce je hrana koja za probavu treba vrlo malo vremena i energije. U fizioloskom smislu voce vrlo brzo proputuje tijelo i za probavu ne treba tako veliku kolicinu energije kao druge namirnice. Osim toga, sadrzi od 80 do 90 posto vode koja cisti vitalizira. Voce opskrbljuje tijelo tvarima koje su potrebne za odlicno zdravlje. U njemu su svi vitamini, minerali, ugljikohidrati, aminokiseline i masne kiseline. Sadrii sve to tijelo treba za svoj opstanak. Te karakteristike daju vocu funkciju najucinkovitijeg sredstva za mrsavIjenje. Kad ga pravilno konzumiramo, njegove su koristi bezgranicne. Konzumiranje voca u dopodnevnoj fazi izlucivanje daje tijelu prirodnu priliku da izbaci nakupljene naslage.

Voce je namirnica koju vecina Ijudi pogresno konzumira, zbog cega im uzrokuje probleme s probavom. Zbog nepravilne

Voce je iznimno lako probavljivo jer se ne probavlja u zelucu. Sve

konzumacije voce ih zatvori, umjesto da ih cisti. Voce kao desert

voce - osim banana, datula i suhog voca, koji se u tijelu

mijes" anje voca s drugom prehranom unistava sve vase dobre namjere za unosenje vitamina i minerala, jer se zbog alkoholnog

zadrzavaju malo dulje - zadrzava se u zelucu vrlo kratko vrijeme;

vrenja u zelucu oni posve uniste. Zbog alkoholnog vrenja

crijeva, gdje oslobodi svoje iznimno hranjive tvari i energiju.

napravite si vise stete nego koristi jer pritom nastaju otrovi koji

Konzumiranje voca daje nam cistu energiju. S obzirom na to da probava zahtijeva vise energije nego sve druge tjelesne funkcije, voce u usporedbi s drugom hranom ima vrlo veliku prednost. Probava voca zahtijeva neusporedivo manje energije nego probava druge hrane.

se odlazu u vasem tijelu i tijelo ih u takvim kolicinama ne moze izluciti. Samo onda kad ostvarimo odgovarajuce uvjete, odnosno kad ga

proputuje ga u dvadeset do trideset minuta. Zatim putuje u

konzumirano na pravilan nacin, voce obavlja svoju funkciju 84

85

Sve gto konzumiramo, tijelo mora razgraditi i promijeniti u

Upute za pravilno konzumiranje voca

glukozu, fruktozu, glicerin, aminokiseline i rnasne kiseline. Mozak ne mobe djelovati bez glukoze (sever), a voce je glukoza. Probava i upijanje vota zahtijeva vrlo malen udio energije koja je inave potrebna za razgradnju druge hrane. Druga jela ostaju u 2elucu, od jedan i pol do cetiri sata, a vote samo 20 do 30 minuta (izuzetak je vote koje se, zato gto sadrbi manju kolivinu vode, zadrbava u 2elucu 45 minuta). Ta razdoblja vrijede kad je obrok sastavljen po nacelu pravilnog kombiniranja hrane. Sto je hrana manje koncentrirana i gto je bolje kombinirana, krate se zadrbava u 2elucu i bolje se probavi. Buduvi da probava i koristenje energije povinje u 2elucu, to takocrter znaci da vote daje najvetu iskori gtenost energije. I na podruvju prehrane bilo bi posve smisleno razmi g ljati o tome iz kojih izvora dobivamo najvi g e energije, odnosno kod koje hrane imamo najvevu iskoristivost. Moramo usporectivati „output” (kolicina energije, otpadne tvari, toksini) u odnosu s „inputom” (vrsta i kombinacija hrane), odnosno kakav je utrbak s obzirom na ulobeno. I
Vote ima svoju biolos"ku vrijednost samo kad ga konzumiramo

energije za uklanjanje otrovnih naslaga iz tijela. To takocrter znad

nata g te, dakle na prazan beludac. Vote je brzo probavljivo jer se u

vise energije za mr g avljenje i svakodnevne aktivnosti. I
2elucu zadrbava vrlo kratko. Zbog toga ga ne smijemo

„input” klasivni dorutak, nag „output” je sIjedeti: vrlo malo

konzumirati s drugim jelima III odmah nakon njih:-5va druga jela

energije (tek nekoliko sati nakon konzumiranja hrane) jer je tijelo

trebaju za probavu dulje vrijeme, zato ometaju probavu vota.

vetinu energije iskoristilo za dugotrajnu probavu to toksini koji nastaju zbog neprikladnog zdrubivanja namirnica.

I
86

87

mote skliznuti kroz zeludac u crijeva, u mecuvremenu se raspada, vrije i promijeni se u kiselinu. I
Osmo poglavlje NACELO HRANE S VELIKOM KOLICINOM VODE

Konzumiranje live hrane

»3Vloja osnovn.a fiCozofJa o hrani je ova: ako raste, jed f; ako ne raste, ne fcCi je. Voce, yovrce, orasi, gesnjaci i zi.tarice rastu. SCatkisi i coca-coCe ne rastu. « LOUISE L. HAY

Zapadnjacka prehrana sadrzi mnogo mrtve hrane koja daje samo kalorije. Razmislite koliko praznih kalorija koje osim kalorijske nemaju druge prehrambene vrijednosti (to jest enzima, vitamina, mineralnih tvari, aminokiselina...) unesete. Koliko je takve hrane na va g em jelovniku? Najvjerojatnije ste utvrdili da je va g a hrana neprirodna i neuravnotezena - bas kao hrana vecine Ijudi. Dok su nas"i preci milijunima godina zivjeli s vrlo jednostavnom prehranom, danas smo u industrijski razvijenim zemljama zasuti ogromnim kolitinama hrane koja je u vecini slucajeva kemijski proci g cena, 89

obojana i konzervirana. Onaj tko u dana g nje vrijeme fell jesti zdravu i uravnotezenu hranu, mora se suociti s vrlo mnogo isku g enja - lijepo i privlacno pripremljenim proizvodima pod

Prirodne namirnice

kojima se savijaju police u trgovinama. Sama pomisao na to cega se sve treba odreci, za mnoge je nezamisliva.

Vafno je da se hranimo gto prirodnije. Danas u trgovinama mofemo na primjer kupiti jabuku koja ne mid g e i rajcicu bez pravog okusa. Mnoge fivotno vane tvari kao gto su enzimi, vitamini, minerali, koji su vafni za organizam, ne nastaju tijekom nasilno pospje g enog rasta ili se gube prilikom razlicitih postupaka

Ito je hrani dodano, a gto oduzeto?

proci g cavanja, konzerviranja i drugim procesima obrade.

Kod hrane obicno pazimo na to koje su joj g tetne tvari dodane

Prirodna namirnica je cjelovita, dakie u onakvom stanju kakvu

(aditivni, pesticidi...), a premalo na to gto je oduzeto. Morate biti

je nalazimo u prirodi i sa svim jestivim dijelovima. Medu punovrijedne namirnice spadaju:. voce i povrce, ora g asto voce

svjesni da u mrtvoj hrani nema fivotne snage. Obradene namirnice su osiroma g ene jer gube mnogo vitamina, minerala, vlakana, enzima, korisnih bakterija to drugih zivotno vafnih tvari.

(orasi, Ije g njaci, bademi), mahunarke, integrals fitarice (npr. neoljus"tena rifa) i sI. Priprema takvih namirnica je brza i

Preradom iz nje odstranjuju five sastojl
jednostavna, a vecinu mofemo jesti i sirovu.

Takve neprirodne namirnice su npr. p g enicno bra g no, olju g tena rifa, konzervirane mahunarke, ukiseljeno povrce, konzervirano

voce, homogenizirano mlijeko itd. 90

Za zdravu i prirodnu prehranu vrijedi da moramo izbjegavati

proizvode od bijelih sastojaka. Olju gtenu (poliranu, bijelu) rifu

91



zamijenimo neolju gtenom jer Iju gtenjem odstrane i vitamine i

Koliko otrova i aditiva unesemo u godini dana?

minerale. Bijeli kruh zamijenimo integralnim kruhom i crnim Zbog suvremenog nacina obradivanja zemlje i uzgoja vova i

bras"nom. Sljedevi gtetni element u nasoj prehrani je bijeli "sever. Nekov je bijeli sever bio rijetka kemikalija koju je bilo moguve kupiti samo u Ijekarni. Danas-kod vevine Judi ne prole dan da ga ne koriste jer ga nalazimo u razlicitim napicima, pecivu, cokoladi, umacima, sladoledu, bombonima itd. Mnoge dana g nje civilizacijske bolesti posredno ill neposredno uvjetovane su prevelikom uporabom

povrva, jedemo sve vise otrova. Podaci istra2ivanja otkrivaju g okantne cinjenice o njihovoj kolicini. Svaki 2itelj industrijaliziranog svijeta godi g nje unese: ■ 5 kilograma aditiva •

skupa s vovem i povrvem najmanje 4,5 kilograma pesticida i herbicida to

■

kilogram te"skih metala

g evera. Najcesva je g everna bolest koja se javlja vev kod djece. Od masnova su najpreporucljivija hladno presana i nerafinirana ulja. Rafinirano ulje je stetno. Takoder je stetno svako ulje koje zagrijemo. Maslinovo, laneno i druga ulja i dalje spadaju medu najzdravija ulja, ali ne za kuhanje. Ta ulja, naime, ne smijemo zagrijavati. Zagrijana do visokih temperatura, mijenjaju svoj sastav i vise nisu ni zdrava ni korisna. Ljudi su se citajuvi vijesti o zdravom maslinovom ulju navikli da peku i kuhaju na njemu. Takoder brojni kulinarski recepti to savjetuju. All poznavatelji znaju da recimo povrve, ribu, meso i drugu hranu treba pripremati na drugacijoj masnovi. Tel< kad je hrana pripremljena, prelijemo je maslinovim, repicinim ill drugim hladno pre g anim

Biolos"ki dobivena hrana . Dobro je ako je hrana dobivena na biolos"ki nacin. Za ekolos"ku poljoprivredu je karakteristicno da proizvodaci umjesto umjetnih gnojiva i razlicitih kemijskih sredstava (pesticidi, herbicidi), koriste organska gnojiva i razlicite prirodne pripravke. Ekolo g ki proizvode i 2ivotinjske proizvode (meso, mlijeko, mlijecne proizvode, jaja, med).

uljem. Za kuhanje vam preporucujem hladno pre g ano djevicansko kokosovo ulje koje podnosi zagrijavanje. Kod kokosovog ulja stvar je posve drukcija. Cak ni zagrijavanje do vrlo visokih temperatura ne mijenja njegov sastav, zato ga preporucujem za kuhanje. 92

93



70:30 Za auvanje zdravog tijela trebamo hranu koja se sastoji od 70 posto vode. 70 posto hrane koja sadrii mnogo vode, to jest voce

Danas smo zbog konzumiranja prevelikih kolic!na koncentrirane hrane vee navik!i da moramo piti dovoljno vode. All, pozor, takve kolicine vode trebamo zato gto unosimo previ g e koncentrirane hrane koja zbog nacina prerade ne sadrzi vodu. Zedni smo jer iz

i povrce, trebamo zato gto i 70 posto Ijudskog tijela cini voda.

hrane koju konzumiramo ne dobivamo dovoljno vode. Buduci da

Pridrfavanjem tog nacela konzumiramo puno hrane koja nas ne zatvara, vea cisti na g e tijelo.

nasu prehranu karakterizira veal udio koncentrirane hrane, stalno smo fedni. Koncentriranoj hrani preradom oduzimamo sve prirodne znacajke koje sadrzi fiva hrana. Mrtva tvar ne mofe obavljati funkcije five tvari! Hrana koja je bila izlozena visokoj temperaturi je mrtva i izgubila je svoju hranjivu vrijednost. lako cuva Ijudski organizam na fivotu, to cini privremeno, odnosno na gtetu va g eg zdravlja, vitalnosti i energije. Za gto bismo vodu pill posebno ako to dragocjenu fivotnu tekuainu mofemo dobiti pravilnom prehranom. Pazite da unesete primjerenu kolicinu five hrane koja sadrzi puno vode: 70 posto namirnica s velikom kolicinom vode (voee i povrce) i 30 posto koncentrirane hrane (sve ostalo). To znaci da 70 posto va g e prehrane sadrii fivu hranu. Ziva hrana su jela koja sadrfe puno vode - voce i povrce. U praksi to znaci da dopodne konzumirate voce, a popodne si uz jedno koncentrirano jelo ( g krobni iii bjelancevinsko) priu gtite prilog od povrca i salatu. I
94

95

koncentrirane hrane i jamcim vam da cete brzo osjetiti pozitivne velikom kolicinom vode je, naime, temelj detoksikacije i topljenja

zbog probavnih sokova u zelucu. Voda ih razrijedi i tijelo ne moze pravilno probav!jati jelo. Pijenje vode tijekom jela ometa ciklus hranjenja i nepotrebno vam oduzima energiju.

masnih jastucica. Tako cete tijelu omoguciti da se oslobodi otrova i ocisti. Zasto biste pretrpali svoje tijelo, ako si mozete priu gtiti

Kad pojedete pravilno sastavljen obrok, koji se sastoji od 70

ucinke na svojoj vitalnost i opcem stanju. Konzumiranje hrane s

ukusnu i zdravu hranu? Konzumirajte hranu koja sadrzi mnogo vode, a ne Barrio prokuhanu i prerac7enu hranu u kojoj su unis"tene sve hranjive tvari. Takva hrana vam daje samo kalorije, a ima nisku biolo g ku vrijednost.

posto zive hrane, ne biste smjeli osjecati zect prije i nakon jela! Ako budete konzumirali hranu s velikom kolicinom vode, uklanjat cete otrovne naslage iz tijela i gubiti tjelesnu tezinu. Uz trajnu promjenuzivotnog stila, otpadne tvari se vide nece nakupijati u masnim jastucicima pa se necete ponovno udebljati. Takoder cete ciklus iz!ucivanja najbo!je potaknuti preporucenim konzumiranjem hrane koja sadrzi puno vode.

Uz pridrzavanje tog nacela otkrit cete da niste vie tako cesto zedni. Ako unatoc tomu imate potrebu za tekucinom, pijte vodu. Pritom se pridrzavajte pravila da tekucinu ne unosite prije i nakon jela. Mnogi Ijudi piju vodu tijekom obroka, gto nije preporucIjivo 96

97



Deveto poglavlje

NACELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE Jeste znali da je otrov za va g e tijelo, odnosno probavni sustav ako u jednom obroku jedete vise razlicitih koncentriranih namirnica?

Uzrok umora nalazimo u sastavu obroka koji je istodobno sastavljen od bjelancevina, ugljikohidrata, masnoca, povrca i motda jog i voca. Takav obrok preoptereti na g u probavu. Dok se u mladosti na g i probavni organi jog mogu nositi s takvim kombiniranjem hrane, s godinama s takvim kombinacijama imamo sve vide problema. Pogre g no kombiniranje hrane vodi do debljine i zdraystvenih problema. Kr g enje tog nacela isto tako

Vecina Ijudi je navikla - u dobroj vjeri - zadovoljiti dnevne potrebe

sprjecava mr g avIjenje.

za svim hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima i vlaknima tako da barem u glavnom dnevnom obroku istodobno konzumira:

Proces probavljanja

meso za bjelancevine, krumpir, ritu i tjestenine da zadovolje potrebu za ugljikohidratima to salatu da zadovolje potrebe za

Zadaca probave je da enzimi i druge tvari promijene hranjive tvari

vitaminima i vlaknima. A masnoce su, s obzirom na nacin

u molekule da ih organizam mote upiti, odnosno apsorbirati kroz

pripreme slovenske hrane, prisutne u skoro svakoj od tih namirnica - i salati, jer je vecina zacini rafiniranim uljem i octom.

stjenke tankog crijeva. Tako hranjive tvari dolaze u krvotok.

Uz sve to gto pojedemo, obicno i pijemo, a nakon obroka cesto

obogate sa sluzi i izlucuju kroz anus.

Neprobavljeni i neprobavljivi ostaci odlaze u rektum gdje se

slijedi desert i kava, koji nam nakon takvog obroka koji jako optereti probavu, barem malo vrate energiju. Tako se hranimo jer su nas nautili da za svoje potrebe moramo u jednom obroku konzumirati sve potrebne tvari koje tijelo treba. All razmislite: kako se osjecate nakon takvog obroka? Jeste li puni energije ili se osjecate umorno i najradije biste malo zaspali? Trebate li taj desert ili kavicu bas zato da motete nastaviti sa svojim poslom iii drugim svakodnevnim aktivnostima? 'mate problema s debljinom? Srecete li se s iznenadnim porastom i padom energije nakon nekih vrsta namirnica? Znate da se nakon neke hrane ne osjecate dobro?

98

99



Postupak probavljanja „kIasicnog” obroka

proputuje crijeva. Kod takve kombinacije za probavni proces trebamo jako puno energije koju bismo mogli

Pogledajmo na primjeru kako se nag probavni trakt prihvaca probavljanja uobicajenog rucka: govecda juha, meso, krumpir, zacinjena salata i vocni desert. 2eludac4e,se najprije prihvatiti probave bjelancevina. To

•

mote trajati nekoliko sati. Buduci da smo u obroku konzumirali i masnoce, probava se produljuje. Buduci da se najprije probavlja meso, u to vrijeme ostale

aktivnosti. Energiju trebamo za izlucivanje otrovnih nasiaga iz tijela, dakie i za mr gavljenje te, naravno, za na ge svakodnevne

se vie sati zadrzavati u zelucu. Moraju cekati u redu da se probave najkoncentriranije namirnice. Za to vrijeme se voce, povrce i g krobne namirnice u zelucu i-aspadaju i vriju. Zeludac se trudi probaviti tu mje g avinu. Tako nastaju kiseline, plinovi, pa cak i alkohol. 0

Kad hrana dote u crijeva, probava se nastavija, tu su potrebni jog dodatni enzimi da razgrade jog neprobavljenu hranu te minerali Koji neutraliziraju kiseline. Tako na kraju ostane vrlo malo vitamina i minerala koje ce tijelo upiti kroz stjenke tankog crijeva.

•

kavom. Time si barem na neko vrijeme vrate izgubljenu energiju. Probava je tjelesna funkcije koja zahtijeva najvi ge energije. Probavljanje hrane zahtijeva vie energije nego sve druge

namirnice, a to su krumpir, salata i voce, nepotrebno ce

•

iskoristiti za ugodnije aktivnosti. Upravo zato toliko puno Iudi nakon mije g anog obroka ima potrebu za slatkim

Nakon takvog obroka smo lijeni, bez energije i imamo probleme s koncentracijom jer tijelo vecinu svoje energije iskoristi za probavljanje „te g kog” obroka. Ljudi su nakon

aktivnosti. Ako vam dakie nedostaje energije i osjecate se umorno bez ikakvog razioga, raziog je tosto va g i probavni organi trose previse energije. Velike kolicine energije za probavljanje mozemo u gtedjeti ako uvazavamo nacelo pravilnog kombiniranja hrane. Nakon gto pocnete pravilno kombinirati obroke, osjecat cete se lagani i puni energije jer je takva jela moguce lak g e i ucinkovitije probaviti nego uobicajeno sastavljena jela. Pravilno kombinirani nemasni obroci probavljaju se tri Bata, mesni cetiri, a nepravilno sastavljeni obroci i vise od osam sati. Kako biste se vi osjecali kad bi za osmosatno radno vrijeme dobili lo g iju placu nego za trosatno radno vrijeme? Va g e tijelo poznaje taj osjecaj...

takvog obroka umorni jer hrana treba osam iii cal< vie sati da prijecte iz zeluca, a zatim dvadeset do cetrdeset sati da 100

101



Kombiniranje hrane

Postoje razliciti enzimi i kiseline, koji razgracuju odrecenu vrstu hrane. Dok se jedna vrsta hrane ne probavi, druga hrana ceka na

Nacela pravilnog zdru2ivanja namirnica govore koju hranu

svoj red, jer 2eludac moie odjednom izluciti samo jednu vrstu

mo2emo konzumirati zajedno, a koju ne. Ako se pridr2avamo tih nacela, na g a probava se pobolj g ava, imamo redovitu probavu,

enzima.

redovito izlucivanje izmeta, a suvi g ni kilogrami koji su se nakupljali zbog nepravilne prehrane se tope. A najbolja novost je

Ako u jednom obroku zdruzirno brojna razlicita jela, zasigurno uzrokujemo sporije djelovanje probavnog trakta, fermentaciju,

da odvajanje hrane ne donosi samo gubitak tjelesne te2ine, vec njime lijecimo i sprjecavamo bolesti. Vratit ce vam se zdravlje i

gnjiljenje i preveliko izlucivanje 2elu6ane kiseline. Obrok od

pobolj g at Ce se vase opce stanje jer cete takvim nacinom

osam sati, a u cijelom probavnom traktu mote ostati cak preko

prehrane imati znatno vise energije koju je tijelo dosad koristilo

70 sati (vise o tome mo2ete procitati u poglavlju o izlucivanju

za probavu neodgovarajucih kombinacija namirnica u istom obroku.

izmeta).

nepravilno kombiniranih namirnica u 2elucu se moie zadrzati do

Svaki zastoj probave je gtetan jer umara organizam (koristi vice

Za pravilnu prehranu vazno je troje: hrana mora biti kvalitetna, u primjernim kolicinama i u istom obroku pravilno sastavljena,

energije), nastaju otrovi i razlicite neugodne smetnje kao gto su:

odn. kombinirana. To znaci da konzumiranom hranom ne

problemi s kiselinom, plinovi itd. Uspje g nost prodaje tableta za

stvaramo probavne "konflikte", koji su krivci za nastanak otrova i nepotrebnu potro g nju minerala.

smanjenje kiseline pokazuje da su problemi s probavom kod Ijudi

napuhnutost, osjecaj pretrpanosti, pospanost, smetenost,

vrlo cesti. Isto tako, puno Ijudi ima problema s hemoroidima. Svi ti problemi posijedica su nezdrave hrane.

Idealno je da hrana gto prije napusti 2eludac i bez prepreka putuje kroz cijeli probavni trakt. A to je moguce samo ako obrok sastavimo iz medusobno usklac fienih namirnica, gto znaci od namirnica sa slicnim nacinom probavijanja.

Ljudsko tijelo mole probaviti samo jednu koncentriranu namirnicu odjednom. Koncentrirana namirnica je svako jelo koje nije voce povrce. Kombiniranje hrane temeiji se na otkricu da je neke kombinacije namirnica u istom obroku moguce [aide i ucinkovitije probaviti nego druge. Kombiniranje hrane temeiji se na kemiji probave. Ugljikohidrati za probavu trebaju lu2nati probavni sok, a

102

103

koncentrirana bjelancevina za probavu treba kiseli probavni sok. Kod istodobnog konzumiranja bjelancevina ugijikohidrata probavni sokovi potrebni za razgradnju u trenu se neutraliziraju. Tijelo tako mora izluciti vise probavnih solcova, za sto treba dodatnu energiju i vrijeme. Vecina bjelancevina koje se predugo zadrzavaju u zelucu 1" raspadnu se, a ugljikohidrati pocnu vreti. Raspadanje i vrenj'e tijelo ne moze iskoristiti jer ostecene hranjive tvari nije moguce ugraditi u zdravu stanicnu strukturu. Gnjilu hranu tijelo ne upija. Raspadanje i vrenje je krivo za zakiseljenost tijela, vjetrove, napetost, zgaravicu i probavne smetnje.

potice proces probave. Kod probavljanja pravilno sastavijenih obroka ne nastaju dodatni toksini, a tijelo ustedi energiju za detoksikaciju tijela i svakodnevne aktivnosti. Konzumiranje kombinacija, kao ss"to su mlijeko i pahuljice, meso i krumpir, riba i riza, ne koristi vam. Te kombinacije te konzumiranje preradtenih namirnica krivi su za vase zdraystvene probleme, suvis"ne kilograme i nedostatak energije za svakodnevne aktivnosti.

Konzumiranje mijes" ane hrane u istom obroku iznimno opterecuje probavu, stvara otrove te nam tro g i dragocjenu energiju. Pravilna kombinacija hrane u obroku pospjesuje i 104

105



Pravilno kornbiniranje namirnica

ugljikohidrati za svoju probavu trebaju drugacije enzime, ielucane sokove i krace vrijeme obrade nego bjelancevine. Razgradnja bjelancevina u molekule treba drukcije uvjete od razgradnje ugljikohidrata. Za rastavljanje bjelancevina

OSNOVNO PRAVILO Kod svakog obroka odabererno jedno jelo od koncentriranih namirnica, a uz to konzumiramo razlicito i raznoliko povrce. Pritom je najvainije odvajanje ugljikohidrata i bjelancevina. To znaci da na primjer u istom obroku kombiniramo spagete, umak od povrca i salatu, riiu s povrcem, meso i povrce. All nikako u istom obroku ne smijemo konzumirati meso s krumpirom.

potrebna je ielucana kiselina. Probava sloienih ugljikohidrata pocinje u ustima, a probava bjelancevina u ielucu. IZNIMKA: Biljne bjelancevine, koje nisu koncentrirane bjelancevine kao meso, dopu gteno je mije g ati sa iitaricama. ✓ Izbjegavajte istodobno konzumiranje vise vrsta bjelancevina (mesa, mlijeka, jaja i sira). Bjelancevine ne mije g amo s bjelancevinama jer se njihova struktura i sastav u aminokiselinama jako razlikuju. Za raskidanje veza unutar

Sva pravila pravilno sastavljenih obroka su: ✓

razlicitih bjelancevinskih molekula i oslobactanje aminokiselina od kojih se sastoje, potrebni su razliciti i sloieni kemijski procesi. Sijedeci problem je da se vezane

U istom obroku ne smijete jesti koncentrirane bjelancevine i koncentrirane ugijikohidrate. Bjelancevine morate strogo

aminokiseline u tankom crijevu ne asimiliraju i ostaju

odvojiti od ugljikohidrata. Bjelancevine se, naime, puno brie

neiskori gtene. Tijelo se ne moie prilagoditi da zadovolji

i lake probave bez ugljikohidrata i obrnuto. To vrijedi kako za

probavne zahtjeve vise od jednog bjelancevinskog jela

bjelancevine biljnog izvora (kikiriki, bademi, mahunarke,

istodobno. Dvije razlicite bjelancevine u tijelu se raspadnu. To

soja), tako i za one iivotinjskog izvora (meso, mlijeko i

ne znaci da ne bismo smjeli skupa jesti dvije vrste mesa iii dvije vrste ora g astog voca, vec je rijec o tome da skupa ne

mlijecni proizvodi, jaja, riba). U praksi odvajanje hrane znaci da uz ribu iii meso mahunarke ne jedete krumpir ill riiu, vec povrce i salatu.

konzumiramo dvije vrste bjelancevina.

proizvode ill ora g asto voce treba jesti odvojeno.

Sioiene ugijikohidrate (iitarice, iitni proizvodi, krumpir...) i bjelancevine ne smijemo meclusobno mije g ati jer sloieni

106

Meso,

107

jaja, mlijecne

✓ Uz koncentrirana jela priu gtite si prilog od povrca i salatu.

slatkig e, pecivo...) i slozene ugijikohidrate (zitarice,

Povrce, osim krumpira koji je "skrobna namirnica, mozete

krumpir...), jer se razlicito probavljaju. Probava slozenih

jesti uz svaki o'brok. Mozemo ga pripremiti na razlicite nacine: prijesno (sirovo), kao salatu, pirjano iii u umacima.

ugljikohidrata pocinje u ustima, nastavija se u zelucu i zavrg ava u tankom crijevu. A jednostavni ugljikohidrati

Povrce se razgracluje u kiselom, bazicnom ill neutralnom

moraju gto brie dospjeti u tanko crijevo, gdje se mijenjaju u

probavnom soku. Skupa s odreskom iii krumpirom mozete si

glukozu i asimiliraju. Zbog toga nam daju energiju odmah

priu g titi ne6'grani6ene kolicine povrca.

nakon konzumiranja. ✓ Voce je najbolje jesti samo, a ne u sastavu drugog obroka. Neki dopus"taju da se s bjelancevinskim obrocima kombinira kiselo voce, a sa g krobnim obrocima slatko voce. lz viastitog iskustva znam da je voce najbolje jesti samo jer fruktoza, jednostavni g ecer koji je karakteristican za to namirnicu, ne treba nikakvu obradu u zelucu, vee se probavlja i asimilira u tankom crijevu. To znaci da bi, ako su na putu prepreke, voce trebalo cekati na slobodan put, a u mec7uvremenu ve fermentirati i uzrokovati plinove i druge neugodnosti. Druga nekorisna posljedica takvog redoslijeda prehranjivanja je to gto ce voce, I
✓ Slozene ugijikohidrate ne mijeg amo s jednostavnim ugijikohidratima. Mecrtusobno mozemo mije g ati samo slozene ugijikohidrate (krumpir, zitarice i proizvode od zitarica, kao gto su tjestenine, kruh...). All moramo paziti da med'usobno odvajamo jednostavne ugijikohidrate (voce, med, "sever,

108

Dopustivo je da u jednom obroku jedemo voce iz iste skupine, kao gto su jabuka i kru g ke. All ne smijemo mije g ati kiselo i slatko voce. Istodobno je dopustivo mijes" anje polukiselog voca sa slatkim ill kiselim vovem. All nikako ne mije g ajte kiselo i slatko vocel 109

umjesto g ecera upotrijebite med, melasu ill javorov sirup. Prilikom pripreme izbjegavajte bijelo bra g no. Svaka namirnica se, dakie, probavlja na svoj nacin. Zato je dobro da odjednom jedete samo jednu vrstu hrane ill pravilnu kombinaciju hrane. Za dva tri sata ponovite... Ovisno o tome koliko dugo se odrecrtena namirnica probavlja. Vrijeme potrebno da se zeludac posve isprazni ovisi o kolicini i vrsti konzumirane Najprimjereniji dio dana za konzumiranje voca je ujutro nata g te, jer je voce hrana koja sama po sebi oslobacla tijelo od otrova. Sve druge namirnice stvaraju vise iii manje otrova koje tijelo mora izIuciti. Jutarnje vrijeme takocder se poklapa s fiziolo g kom tzv. fazom ci g cenja organizma koja pocinje u prvoj polovici noci i taje sve do kasnog prijepodneva.

hrane. Stupanj njegove probavljivosti mjerimo brzinom kojom se razgradi u hranjive tvari koje organizam mote apsorbirati.

Kad govorimo o bjelancevinastim, masnim

g krobnim namirnicama, govorimo o namirnicama za koje je karakteristicna visoka vrijednost bjelancevina, masti ill

Jednostavni g eceri se i vrlo brzo probave jer voce odmah nakon uno g enja putuje pravo u tanko crijevo gdje se probavi i asimilira. To znaci da nam konzumiranje voca daje energiju koju je moguce odmah iskoristiti. Ujutro odmah trebamo energiju. Dorucak koji ce se probavljati najmanje tri sata, nece nam je dati.

ugljikohidrata. Svaka namirnica sadrzi sve ill skoro sve druge tvari u manjim kolicinama. Sto prije postanete svjesni da Ijudsko tijelo ima neka fiziolo g ka ogranicenja koja je dobro uvazavati, prije cete primijetiti uspjeh na vagi. Pridrzavanje svih nacela ne znaci da necete uzivati u

✓ Slastice se, isto kao i voce, sastoje od jednostavnih g ecera koji ne trebaju posebnu obradu u zelucu. Svako zadrzavanje

cete vise uzivati u hrani jer cete znati da cete i uz taj uzitak biti

slastice ispred tankog crijeva uzrokuje fermentaciju, napetost

vitalni i zdravi. Pravilno kombiniranje hrane omogucuje vam da

i kiselost. Zbog toga je preporucljivo da slasticu ne

jedete gto zelite. Vazno je samo to da ne jedete sve odjednom.

konzumiramo odmah nakon obroka. Sa slasticom je najbolje

Priu gtite si jela koja volite, ali ih ne jedite i ne mije g ajte u istom

malo pricekati i konzumirati je tek nekoliko sati nakon

obroku. Tako ce hranjive tvari u jelima biti maksimalno

obroka. Preporucujem vam da slasticu pripremite sami i

iskori gtene jer se nece raspasti i zavreti pa necete dodatno

110

prehrani i da cete se morati odreci slasnih obroka. Naprotiv, jog

111



y

y2t.r G2n•R; r... v^m..F•nss. . _L'

zatrovati tijelo. Osim toga, doci ce kraj probavnim smetnjama, a

.

;! '1ttaYF.'trtro2+ nIF'i1f! pc:^U"'tMM+

.

_

SA2ETAIC KOMRINIRANJA NAMIRNICA I DNEVNIH POTREBA:

vaga razina energije ce se povecati. Pridr2avanje nacela pravilnog

BJELANCEVINASTE OBROKE (meso, jaja, ribu, sir) jedemo bez

kombiniranja poma2e u mrsavljenju i uklanjanju uzroka bolesti.

priloga (krumpira, kruha, tjestenine, rite i drugih 2itarica). U istom

Sto se vise budete brinuli za pravilno sastavljene obroke, uspje g nije cete gubiti kilograme jer cete tijelu omoguciti da se

obroku jedemo samo jednu vrstu bjelancevina. Uz to si priustimo raznoliko povrce i salate. Iznimka su biljne bjelancevine

oslobodi otrova.

(mahunarke i soja), jer nisu koncentrirana bjelancevinasta namirnica i mo2emo ih kombinirati sa 2itom (npr. riiom) i 2itnim

U prilogu na kraju ove knjige naci cete tabelu pravilnog kombiniranja namirnica, tabelu stupnja probavljivosti, odnosno

proizvodima (kruh). U torn slucaju neka odnos izmedu 2ita i

vremena koje odredena hrana u zelucu treba za probavljanje te tabelu preporucljivih kolicina u jednom obroku.

za rezervu, bjelancevinasti obrok biste trebali imati svaki dan,

mahunarki bude 2:1. Buduci da se jako malo bjelancevina sacuva najbolje navecer. Dnevno morate konzumirati 0,75 grama bjelancevina na kilogram tjelesne mase. Neka bjelancevine budu prije svega biljnog porijekla. ne mije g amo s drugim bjelancevinama (npr. svinjetinu i meso peradi). BJELANCEVINE

UGUIKOHIDRATNE OBROKE (krumpir, kruh, tjesteninu, smedu riiu

i druge 2itarice) mo2emo kombinirati sa svim povrcem, salatama te sa svim vrstama oraha i sjemenki. Dnevno je preporucijivo konzumirati 4 do 5 porcija. SASTAVUENE UGUIKOHIDRATE ne mijesamo s JEDNOSTAVNIM UGLJIKOHIDRATIMA (npr. kruh i cokoladu).

VOLE je najbolje jesti samo, ne kao dio drugog obroka. koja se slate i sa g krobnim i sa bjelancevinastim obrocirna i mo2emo je konzumirati i uz pojedine NEUTRALNA

HRANA,

obroke je: povrce, salate, masti i ulja, zacini, ora g asti plodovi i sjemenke. 112

Deseto poglavlje Neka proizvodi koje kupujete budu bez pesticida, aditiva, umjetnih bojila i drugih zdraviju stetnih dodataka. Namirnice

SIVIJERNICE ZA ZDRAV STIL 2IVOTA

su punovrijedne ako im nista nije bilo dodano iii oduzeto i nisu nepotrebno preradene i kemijski obractene. Prilikom kupnje pazite da su zitarice, mahunarke i sjemenke nerafinirane. Veoma je vazna i cinjenica da sva ulja (maslinovo, suncokretovo, sezamovo, bucino, laneno, orahovo, arganovo ulje, ulje sibirskog cedra...) budu nerafinirana i hiadno preg ana.

Ako se zelite hraniti po prirodnim zakonima prehrane koji su u skladu s Ijudskom evolucijom, neka vas vode sIjedece smjernice. V

Izbacite iz jelovnika svu preradenu hranu. Razdvajanje namirnica je prvi korak. Drugi vazan korak je da iz prehrane

V Jedite gto vise svjeieg voca, salata i sirovog povrca, najbolje iz domace, odnosno biolo g ke proizvodnje.

izbacite sto vise "mrtve", odnosno preradene hrane. Konzumirajte sto jednostavniju i svjeziju hranu, po

✓

Konzumirajte jednostavnu i uravnotezenu hranu. Neka hrana

mogucnosti ekoloski prihvatljive i ekoloski proizvedene

bude sto manje termicki obracena. Neka u prehrani bude sto

namirnice. Izbacite secer i svu zasecerenu hranu koja tijelu

manje mesa i mlijecnih proizvoda. Ako mislite da trebate

samo steti. Naucite se zasladiti jela na prirodan nacin, na primjer medom.

mesa i mlijecne proizvode i ne slazete se s vegetarijanskim

114

nacinom prehrane, pridrzavajte se nacela pravilnog 115



kombiniranja namirnica i pazite na vrijeme probavljanja

Ne pijte pola sata prije obroka, pola sata nakon obroka ill

mesa.

tijekom obroka jer voda i druge tekucine razrijede probavne

✓ Dnevnu kolidinu hrane razdijelite na gto vise manjih obroka. Podjela na 5 ili 6 obroka ima dva pozitivna udinka. Prvi je udinak da manjom porcijom necete preopteretiti probavne organe koji seAesko nose s vecim porcijama. Osim toga, s vi g e manjih obroka tijelu dovodite konstantnu energiju, dime sprjedavate pad g ecera u krvi, koji je kriv za iznenadan pad energije i koncentracije. ✓ Hranu jedite polako i temeljito je pro2va6ite. To ce imati dvostruki udinak: pojest cete manje i hrana koju konzumirate bit ce bolje priprem!jena za daljnju probavu. Svaki zalogaj temeljito pro2va6ite.

sokove gto vodi do probavnih problema. Pijte kad god ste 2edni, odnosno prije nego gto postanete 2edni (2edu nas tijelo upozorava da smo vec dehidrirali, a drugi znak pomanjkanja tekucine je tamni urin). Va2no je unosenje tekucine vocnim sokovima !I! s hranom koja sadr2i mnogo vode jer svaka tjelesna stanica treba distu vodu za neometano obavljanje svog posla. Ali, naravno, s druge strane pazite da ne pijete previg e vode. U torn sludaju hrana mote proci kroz probavne organe prije nego gto se u tankom crijevu sve hranjive tvari stignu upiti na odgovarajuci nadin. Tijelo nocu izgubi jako puno vode, zato vam preporudujem da ujutro natas"te popijete svje2i vocni sok !I! vodu s limunom.

✓ Ne jedite kad ste zabrinuti: negativna du g evna stanja sprjedavaju izludivanje probavnih sokova. ✓ Nelda va g a prehrana bude sastavljena od 70 posto hrane koja sadr2i puno vode (voce i povrce), 30 posto neka bude hrana od koncentriranih namirnica. ✓ Kad ste 2edni, pijte distu vodu !I! svje2e pripremljene sokove od povrca i voda (nu2no ih popijte odmah kad su pripravljeni!) Izbjegavajte plea koja tijelu oduzimaju vie vode nego gto mu ih daju. To su: alkohol, kava, dajevi, razna gazirana pica ltd. Na 25 ki!ograma tjelesne tezine trebate litru tekucine.

116

✓ Izbjegavajte stres. Nadite vremena za opu gtanje i polusatnu rekreaciju barem tri puts na dan. Rekreacija je va2na i za 117



tjelesno i za dusevno zdravlje - poma2e u oslobadanju tijela od otrova, potice izIucivanje hormona srece i opu"sta.

Jedanaesto poglavlje

Va2nija od intenzivnosti je redovitost vje2banja.

SM.IERNICE ZA PRIPREMU OBROKA UORUCAK

Preporucujem vam da si nadete oblik rekreacije u kojem cete u2ivati. Ako ne volite trcati, ne radite to. Kod vecine Ijudi se

Nataste, odnosno najbolje odmah kad se probudite, popijte

najbolje pokazuju svakodnevne setnje i rekreacija u obliku igre.

svje2e iscijeden sok od povrca ill voca III od 2 do 4 dl mlake vode kojoj moiete dodati svje2e iscijecteni limun. Tako cete probuditi probavu koja bi inace spavala do prvog obroka to nadomjestiti tekucinu koju ste izgubili znojenjem tijekom spavanja. Za pola sata si priustite dorucak koli je svaki put isti: svje2e iscijecleni sok (do 4 dl svaki put) koji pijete polako, gutljaj po gutljaj, da se sok u ustima pomijesa sa slinom;

118

119

•

zeljena kolicina svjezeg voca iii vocne salate (informacije o tome koje voce m ozete mijeati u istom obroku naci cete u i tabeli pravilnog kornbiniranja hrane, u prilozima na kraju ove knjige;

RUCAK Neka rucak bude sastavijen od ugljikohidrata koji ce vas napuniti energijom za radne, ss"kolske, sportske i druge pothvate. Ugljikohidrati ce sprijeciti pad energije.

optimalno je konzumirati voce sve do podne (u prijepodnevno':vrijeme si ga mozete priu gtiti vi g e puta); •

Nekoliko ideja za rucak:

ako ste 'ako ladn l i gto je normalna pojava prilikom punog

•

riiot od povrca (koristite prirodnu, odn. organsku crvenu rizu)

•

salata od rize

mjeseca iii mlaclaka, kad vas cekaju veci fizicki napori, na poslu ste i zbog prirode posla ne mozete jesti vise obroka iii postoje druge vanjske okolnosti (unutarnje mozete barem pobijediti voljom) zbog kojih necete moci neko vrijeme konzumirati voce, preporucujem vam konzumiranje voca koje je kompaktnije i sadrzi manje vode. Najzasitnije su banane i suho voce.

•

kuhani krumpir s umakom od povrca

m

peceni krumpir s prilogom od povrca

•

juha od povrca i integralni kruh

m

peeno povrce na 2aru

❑ salata i integralni kruh 120

121

r

d

salata s tjesteninom

UZINA

integralna tjestenina s umakom od povrca Nekoliko ideia za meduobroke (kad god osletite glad): a

voce (pritom pazite da je od rucka pro g lo dovoljno vremena, dakle minimalno tri rata)

r

g a g ica ora g astih plodova iii suhog voca

•

svje2e iscijecrteni sok od voca ili povrca

•

salata

• gtapici mrkve (mrkvu nare2ite na gtapice) W tanjurjuhe od povrca

Y

zdrav, odnosno pravilno slo2en sendvic

•

tortilja s nadjevom od povrca (meksicko jelo)

•

samostanski, odnosno monahov banket (kinesko jelo)

• kuskus ® peceno vrtno povrce m

pr2ene gljive s povrcem

Uz to uvijek pripremite salatu po svom ukusu. Prije glavnog jela si po 2elji priu g tite juhu od povrca Hi svjeze iscijecden sok od povrca. S juhom mo2ete pricekati do u2ine i uz to si priu gtiti jog kri g ku integralnog kruha.

Kod glavnih obroka, kao to je rucak i - recera, izbjegavajtp slastice. Preporucujem vam da si slasticu priu gtite kao samostaian obrok za u2inu tijekom popodneva. Neka slastica bude gta zdravija, po mogucnosti pripremljena (cod kuce i sa gto manje rafiniranog g ecera.

122



Poku"sajte si zadati cilj da cete si slasticu priustiti samo jednom

VECERA

tjedno (npr. tijekom vikenda). Svakako cete vise napraviti za svoje zdravlje i pospjesiti mrsavljenje ako se odreknete slatkih poroka i

Neka se vecera sastoji od bjelancevina. Kad ste gladni i prekasno

2elju za slatkim nadomjestite zrelim bananama, vocnim salatama

je za veceru ill nemate vremena za pripremu obroka iii vam to jednostavno odgovara, za veceru pojedite svje2e iii orasasto voce.

suhim vocem.

Nekoliko primjera za veceru: s

pecena piletina s prilogom od povrca

•

riba iii riblji fileti na 2aru s prilogom od povrca

A

grcka salata

❑ grab bez mesa •

tofu u umaku od povrca/ tofu ra2njici/ salata s tofuom

•

sejtan odrezak s umakom od povrca

•

sojin odrezak s prilogom od povrca

® jogurt (izbjegavajte jogurte i mlijeko s 0,1% iii cak 0% masnoce jer sadr2e sever)

124

125



salata, sastavljena od razlicitog povrca i mahuna (slanutak, kukuruz, grah, gra g ak...) salata s piletinom (meso popr2ite, nare2ite na tanke kose trake i dodajte ga salati)

Konzumirajte biljne bjelancevine! Zadajte si cilj da cete na prvo mjesto staviti biljne bjelancevine. Previ g e bjelancevina jednakosteti tijelu kao njihov nedostatak. Izbjegavajte koncentrirane bjelancevine 2ivotinjskog izvora (meso, jaja, mlijeko). Ne tako davno na poljodjelskim gospodarstvima meso su konzumirali samo jednom na clan. Tada nisu poznavali srcana oboljenja, visoki krvni tlak, rak, osteoporozu, g ecerne bolesti i sve ce g ce bolesti suvremenog doba koje su povezane s konzumiranjem koncentrirane bjelancevinske hrane i lo g im kolesterolom. U biljnoj prehrani u kojoj mo2ete dobiti sve odgovarajuce aminokiseline i jog vitamin B12, ne trebate se brinuti za kolesterol. Kolesterol, koji vas opravdano brine, nalazi se samo u proizvodima 2ivotinjskog porijekla. Biljne bjelancevine poma2u sniziti razinu „loseg” kolesterola i podici razinu „dobrog”. Biljne bjelancevine imaju visoku biolo g ku vrijednost. Vise nego

Isto kao za rucak, uz glavna jela pripremite salatu i/ili prilog od povrca.

dovoljno bjelancevina i 9 najva2nijih esencijalnih aminokiselina (to su one aminokiseline koje tijelo samo ne mo2e stvarati) dobijemo konzumiranjem mahunarki (soja, kukuruz, grah, Ieca, slanutak, grasak...), povrca, sjemenki, orasastog voca i 2itarica. Nabrojene namirnice, u usporedbi s mesom mIijekom i jajima, sadr2e bjelancevine s niskom vrijednosti masnoca i zdravim kolesterolom. Istra2ite trgovine s vecom ponudom vegetarijanskih i ekolo g kih proizvoda i trgovine zdravom hranom gdje nude brojne nemasne

126

127



proizvode. Probajte pa gtete, namaze i hrenovke biljnog porijekia

Mlijeko

(soja, sejtan, pir...). Mlijeko dobro probavijaju samo djeca do tri godine (i to vrijedi Sejtan (p g enicno "meso"), tofu (sojino "meso") i soju mozete koristiti kao "nadomjestak" za meso. Bijelo meso, koje je sastavni dio vas"eg omiljenog recepta, probajte zamijeniti sojom iii sejtanom. Ne bojtg, se promjena! Uzivajte u upoznavanju novih sastojaka i jela, koji ce vam donijeti zdravije, vitkost i IjepotuI

samo za majcino mlijeko). Pogre g no je uvjerenje da je mlijeko najvazniji izvor kalcija koji sprjecava osteoporozu i brine se za cvrste kosti. Najnovija istrazivanja su pokazala da konzumiranje mlijeka (posebno prokuhanog i homogeniziranog) i mlijecnih proizvoda uzrokuje zakiseijenost tijela i cak oduzima kaicij. Pokazalo se dasto drzava ima vecu potros"nju (homogeniziranog) mlijeka po stanovniku, ima vie bolesnika s osteoporozom. Konzumiranje mlijeka i mlijecnih proizvoda kod vecine Ijudi uzrokuje zakiseijenost tijela. Tradicionalne medicine ne savjetuju konzumiranje mlijeka, pogotovo Ijudima koji imaju problema s astmom, bronhitisom, prehiadama i drugim bolestima disnih putova. Uzrok tim bolestima je prisutnost sluzi koju uzrokuje konzumiranje mlijeka i mlijecnih proizvoda, siatkis"a i proizvoda od bijelog bras"na (tjestenine, kruha...). Preporucujem vam da mlijeko i mlijecne proizvode ce g ce nadomjestite sojinim mlijekom i proizvodima od sojinog ill rizinog mlijeka. Ako ne mozete bez mlijeka, kupite nehomogenizirano ekolosko mlijeko koje

ne sadrii pesticide, antibiotike,

hormone... Zas"to? Svaka zena koja je dojila svoje dijete zna da nezdrava prehrana utjece na kolike i reakcije kod djeteta. Tako i UPOZORENJE: Vazno je da su soja i sojini proizvodiod sojinih zrna s kontroliranim biolo"skim porijekiom (s oznakom eko iii bio),

sve gto krava pojede prije iii kasnije zavr g i u mlijeku. Zato radije

ss"to znaci da su od genetski nemodificirane soje.

homogenizirano i sterilizirano.

128

izbjegavajte preracrteno mlijeko koje nije ekolo"ski dobiveno to je

129



Postoje mnogo bolji izvori kalcija od industrijski dobivenog mlijeka i mlijecnih proizvoda. Dovoljnu kolicinu kalcija i izgradnju

PRIPREMA SALATE

cvrstih kostiju osigurava konzumiranje povrca koje sadrzi kalcij.

Prilikom pripreme salate eksperimentirajte s razlicitim povrcem. Kombinirajte razlicite vrste zelene salate, dodajte g pinat,

Nae tijelo najlakse upije kalcij iz zelenog lisnatog povrca (brokula, cvjetaca, kelj, g pinat, lisnata salata). Dobar izvor kalcija je i sezam (neka zrna budu smrvljena iii smljevena jer cijelih zrna nemamo nikakve koristi jer ih tijelo ne probavlja) i neki orasasti piodovi (Ijesnjaci, bademi i brazilski orascici).

naribajte mrkvu, dodajte krastavce (mote i kisele krastavce), rajcicu, papriku, klice, kuhani grah, bijeli ill crveni kupus, kineski kupus, rukolu, brokulu, cvjetacu... Po zelji salati dodajte sirove suncokretove ill sezamove sjemenke. Irastavice, tikvice, patlidzan i slicno povrce ogulite ako ste povrce kupili u trgovini. U slucaju da je povrce iz domaceg vrta iii ekoloske proizvodnje, nije ga potrebno oguliti.

130

131

ZDRAVI, ODNOSNO PRAVILNO SLOZEN SENDVIC Kod preijeva za salatu koristite nerafinirano i hladno preano maslinovo iii drugo ulje. Umjesto ulja kao dodatak salati mozete dodati svjezi avokado. Ocat zamijenite limunom. Po zeiji dodajte cesnjak i malo morske soli.

Sendvic obicno siazemo od bjelancevina (sir, saiama) i ugljikohidrata (kruh). Takva kombinacija troi ogromnu energiju za probavu. Pravilno sastavljen sendvic sastoji se od integrainog kruha, rajcice, krastavca, s listom saiate, kiicama, paprikom, poprzenim tikvicama i patiidzanom iii drugim povrcem po zelji. Sendvic mozete nadijevati jednom vrstom povrca iii u razlicitim kombinacijama. Pravilno sastavljen sendvic dat ce vam obilje energije. A istodobno je jako ukusan. UPOZORENJE: Avokado mozete konzumirati sa krobnim jeiima ill kruhom. Ne kombinirajte ga s bjelancevinama jer one ometaju njegovu probavu.

133



PREHRANA TIJEKOM RADNOG VREMENA

tjesteninu. Pripremite si zdrav sendvid, sa sobom uvijek imajte suho voce, ora g aste plodove i svjeze voce.

Znate li i vi nabrojiti puno dimbenika koji vas sprjedavaju da postignete zdravu prehranu i dovoljno se krecete? Ako i vi istresete iz rukava sto i jedan izgovor o nedostatku vremena, obiteljskim i poslovnim obavezama, fizidkoj i financijskoj nedostupnosti zdrave prehrane ltd., stanite i razmislite. Koliko ste korisni ako ste na radnom mjestu i u dru gtvu nesamouvjereni zbog suvi g nih kilograma, patite zbog pomanjkanja energije, ugrozavate svoje zdravlje te se svojim navikama, odnosno lo g im navikama log uzor svojoj djeci? Hocete II odvojiti vrijeme za svoje zdravlje i bolje opce stanje tek onda kad vas bolest onesposobi i prikuje vas za postelju? Vrijeme je da pocnete cijeniti i po gtovati svoje tijelo i date mu ono gto treba. Zdravlje nije ne g to gto se podrazumijeva samo po sebi,sto zazelimo za roctendan iii za novu godinu. Zdravlje je nagrada koju nam tijelo pruia ako se pobrinemo za njega redovitim i hranjivim obrocima i kretanjem. Va g e tijelo de vas nagraditi zdravljem, vitko g du i Ijepotom ako ga budete hranili hranom visoke bioloske vrijednosti, ako budete izbjegavali stres, alkohol, pu g enje te ostale lo g e navike. Pobrinite se da zdravu hranu uvijek imate pri ruci. Organizirajte se i planirajte svoje obroke. Izbjegavajte prehranu u menzama i restoranima. Na posao si ponesite salatu od najrazlicitijeg povrca i koji komad integralnog kruha. U salatu dodajte

134

135



Dvanaesto poglavlje

Trudnice koje konzumiraju preradenu hranu obicno se previs"e udebljaju. Uzrok prevelikog apetita nalazimo u porukama tijela da ne zadovoljavaju tjelesne potrebe za hranjivim tvarima.

ZDRAVA PREHRANA I ZDRAV STIL ZIVOTA TIJEKOM TRUDNOCE

Fiziolo"ski razlozi prekomjernog hranjenja

Trudnoca je pose[^tio razdoblje u kojem treba biti svjestan svojih i

Prvi razlog zasto Ijudi previ g e jedu je nedostatno upijanje

djetetovih tjelesnih potreba.

hranjivih tvari u tijelu. Puno zena se, naime, ne hrani prevelikim kolicinama hrane samo u trudnoci, tako se mnogi mu g karci i g ene hrane prakticno skoro svaki clan. Fiziolo"ski razlog nalazi se u istom izvoru problema: manjak hranjivih tvari koje tijelo upija kroz crijevne stjenke. Ako su tanke resice kroz koje tijelo upija hranjive tvari zacepljene, tijelo se ne moze zasititi, bez obzira na kolicinu hrane koju unesemo. Resice se lako zacepe otpadnim tvarima koje tijelo ne moze probaviti i ucinkovito iskoristiti. Buduci da ne upija hranjive tvari, aktivira alarm da nije nahranjeno. Zato, unatoc tome gto smo se upravo najeli, zelimo jog vise jesti...

Koliko jesti? Drugi razlogje konzumiranje nehranjivih tvari (hrana bez biolo"ske Trudnoca nije izgovor da biste mogli vig e jesti. Ako se udebljate vise od 12 kg, to moze utjecati na velicinu ploda i komplikacije pri porodu.

vrijednosti), kao ss"to je brza i preracfiena hrana. Tijelo zahtijeva dodatnu hranu jer doslovno gladuje... u smislu hranjivosti. lako unesemo previs"e kalorija, mozemo biti pothranjeni. Prekomjerno konzumiranje brze i jako preractene hrane vodi u pothranjenost. Pothranjeno tijelo zudi za hranom, iako je

136

137

unosimo u velikim kolicinama. Tijelo gladuje za hranjivim tvarima.

Kad dulje vrijeme budete konzumirali jela koja su puna hranjivih

Zato i Ijudi koji konzumiraju prevelike kolicine hrane zapravo gladuju.

tvari, uklonit cete fiziolo g ki raziog prekomjernog konzumiranja hrane.

Nedostatak hranjivih tvari

Kako nahraniti tijelo?

Treba znati da nedostatak vitamina i minerala nije tek posljedica nedovoljnog uno g enja vitamina i minerala. Nedostatak uzrokuje i pogre g no kombinirana hrana III preobilna hrana koja lo g e djeluje

ci g cenje

odcepljivanje

moramo konzumirati krepke obroke hrane koja sadrzi veliku kolicinu vode. Neka jela

Za

crijeva i

resica

budu punovrijedna, svjeza i puna hranjivih tvari koje ce nahraniti tijelo. Takva hrana sve nas, a posebno trudnice, nahrani svim potrebnim hranjivim tvarima koje trebamo za neometano funkcioniranje organizma.

na probavu i upijanje hrane.

Mucnine Mucnine; koje obicno ubrajamo mectu bolesti, postale su normalan dio trudnoce. Mucnina je prirodni refleks tijela koje gtiti plod od gtetnih tvari u prehrani. Mucnina tijekom trudnoce je znak da se tijelo Zell osloboditi otrova.

138

139



Konzumiranje five, nepreractene i hranjivo pune hrane ne

S detoksikacijom, odnosno promjenom prehrambenih navika

uzrokuje mucnine.

mofete krenuti skupa sa svojim partnerom kad imate probleme s

Promijenite prehrambene navike prije trudnoce

plodno g cu. Posebno u slucaju ako ste vise godina uzimali kontracepcijske pilule ili druge lijekove, ako ste pu"sili ili se nezdravo hranili. Vase tijelo zbog prevelike zatrovanosti i

Naga prehrana sadrzi mnogo pesticida, hormona,. antibiotika,

zacepIjenosti resica u crijevima ne mofe upiti hranjive tvari koje

konzervansa i drugih gtetnih tvari koje se odlafu u tijelu i zbog

mu trebaju.

prevelike kolicine, tijelo ih ne mofe automatski izbaciti. Sve cega se ne rijes"imo, tijelo nakuplja. Te tvari negativno djeluju na razvoj

Za pospje g ivanje detoksikacije pijte mnogo vode, svjeze

djeteta.

iscijectene vocne sokove i sokove od povrca to konzumirajte puno svjeieg i po mogucnosti ekoio"ski dobivenog voca i povrca.

S promjenom prehrambenih navika morali bismo se poceti baviti

U detoksikaciji vam mogu pomoci i ekoio"ski dobivene alge.

barem godinu dana prije trudnoce. Zdravom prehranom koja ne sadrfi konzerviranu i preractenu hranu, izbjegavanjem mesne prehrane i drugih koncentriranih bjelancevina (jaja, mlijeko), slatkisa, bijelog brasna i sl., tijelo se postepeno oslobodi otrova na posve prirodan nacin. S detoksikacijom tijela, stare zalihe

Prije trudnoce se pobrinite za zdravu crijevnu floru, da biste sebe i svoje dijete tijekom trudnoce neometano opskrbljivali prijeko potrebnim vitaminima i mineralima. U protivnom ih vass"e tijelo nece mod apsorbirati iz va g ih crijeva.

otrova oslobactaju se u krvotok, a od tamo se kroz organe izlucivanja (kozu, bubrege, crijeva...) odstrane iz tijela. UPOZORENJE! Oslobadtanje od otrova je vazno prije trudnoce jer stare zalihe otrova koje se oslobode u krvotok tijekom trudnoce mofe dobiti va g e jog nerocteno dijete. U detoksikaciji nam pomafe dovoljna kolicina vode i

14 posto djece rodi se s nekim poremecajem, a njihov broj iz godine u godinu raste zbog onecis"cenosti okoli g a i kemijskih tvari i otrova u nas" oj prehrani. Isti razlozi su glavni krivci za sve ces"ce probleme s piodno g cu.

konzumiranje hrane koja sadrzi veliku kolicinu vode (voce i povrce).

140

141

Ucinci lijekova,

duhana, alkohola

i

ostalih

gtetnih tvari na

Trinaesto poglavije

nerodeno dijete Neke tvari su u trudnodi jog g tetnije nego inace. Posteljica proci g cava gtetne tvari koje majka unese i od njih gtiti plod, ali ne

UTJECAJ HRANE NA DUSEVNU RAVNOTEZU

Tjelesna i du g evna ravnoteia

mote procistiti lijekove, alkohol, otrove iz cigareta, kofein, soli, ocat te kemijske dodatke i konzervanse u preractenoj hrani. Nema „sigurnih” lijekova koje bi 2ena tijekom trudnoce mogla

Sve je vi g e Ijudi svjesno da hrana utjece na tjeiesnu i du g evnu ravnoteiu. Uz to, dolazimo do revoiucionarnih otkrica koja su vec

uzimati. Bilo da su na recept ill ne. Svi lijekovi koji se unose

stoijecima praksa istocnjackih medicina koje koriste prirodne

tijekom trudnoce u sebi nose opasnost urodene mane iii mentalne zaostalosti.

metode lijecenja. Suvremena otkrica ukazuju na vainu ulogu

Posljedica konzumiranja alkohola u trudnoci je alkoholni sindrom, nakaznost lica i glave, kojoj se cesto pridruii i mentalna zaostaiost. Cigarete uzrokuju nedostatak kisika, prerane porode i mentainu zaostaiost. Stetne tvari u, kavi, caju, gaziranim picima, cokoladi i brojni lijekovi povezani su s uroctenim manama.

hrane u lijecenju bolesti. Ito ne samo u lijecenju tjelesnih boiesti i pri mrg avljenju, vec i u sviadavanju stresa, tjeskobe i anl
142

143

uzroka, poprave se nakon fizickih procesa ci g cenja organizma. Detoksikacijom organizma te hranom koja sadrzi vane hranjive tvari za djeiovanje mozga, neki Ijudi su ozdraviii tes""ke psihicke

kad shvatite kako prirodna prehrana utjece na mentaine sposobnosti, jer nevjerojatno razbistri memoriju i sposobnost koncentracije.

bolesti koje medicina drzi neizIjecivima. U usporedbi s onima koji su se lijecili antidepresivima i sredstvima za smirenje, pokazalo se cia je skupina koja se lijecila odgovarajucom hranom ozdraviia mnogo prije od one'koja se lijecila lijekovima. Ovi drugi cak imaju vece mogucnosti da se bolest ponovi.

Hrana utjece na jasnocu misli, memoriju i sposobnost koncentracije te na lijecenje teskih dusevnih oboljenja kao gto su staini umor, slaba sposobnost koncentracije pri ucenju i radu, nasiinost, depresija, anksioznost, tjeskoba itd.

Ako ne vjerujete da hrana utjece na raspolozenje, samo se sjetite kako se osjecate nakon uobicajenog obroka. Jeste li primijetili da nakon obilnog obroka s tes"kocom jasno mislite i kako vam pada koncentracija? Jeste li media onima koji su ujutro neraspolozeni sve dok ne popiju prvu g alicu kave? Ako poku g ate s metodama procis"cavanja, odnosno prirodnim nacinom prehrane koji nalazite u ovoj knjizi, bit Cate iznenadeni 144

145



UTJECAJ STRESA

pretpostavke do kojih su do g li na temeiju analize njihova stanja, tipicnih . nacina pona g anja, tjelesne grade i lica. Za metabolicke

Osim hrane i stres uzrokuje zatrovanje, odnosno upalu. Moguc je

smetnje, odnosno dusevne smetnje karakteristicna je i sklonost

dvosmjerni utjecaj: zatrovanost organizma utjece na emotivnu

samoubojstvu.

neravnotezu i obrnuto, psihicka opterecenost mole utjecati na to da tijelo ne moze tako dobro izlueivati otrovne tvari. Napetosti suvremenog zivota stvaraju kod covjeka stresno stanje koje

HRANA ZA MOZAK

sprjeeava izlucivanje. Uz neprimjerenu prehrane i gtetne navike povecava se zatrovanost organizma, gto utjece na psihieko

Masnoce eine pribiizno 30 posto mozga. Od njih se sastoje sve

stanje. Isto tako, i psihieke napetosti uzrokuju zatrovanost i upalne reakcije u tijelu. Ako je u tijelu dulje vrijeme previ g e toksina, mogu se razviti kronicne bolesti. Zbog toga je tako vafno da se pobrinemokako za svladavanje stresa, tako i za zdrav naein prehrane.

Istrazivanja pokazuju da zbog dusevne preopterecenosti i stresa sada g nji naein zivota zahtijeva vece kolieine vitamina i minerala.

fiveane ovojnice. Najvazniju ulogu u izgradnji i jacanju mozga imaju omega-3 masne kiseline kojima je na g a tradicionaina prehrana vrlo siroma g na. Upravo je to cinjenica, uz einjenicu da hrana u dru g tvima obilja i blagostanja sadrzi previse zasicenih masnoca koje eine neelastienima i neprotocnima i zivcane stanice mozga i ostale zivcane stanice u tijelu, uzrok najeescih civilizacijskih tjelesnih i du g evnih bolesti. U zemljama gdje je mnogo bolesti srca i krvnih zila te bolesti probavnog trakta, takoder je puno dusevnih bolesti kao gto su depresija, tjeskoba i anksioznost. Kako je vec napisano, sve te bolesti imaju istu

Istodobno danasnja hrana zbog umjetnog

komponentu.

nacina proizvodnje, iscrpljenosti zemlje i

Omega-3 masne kiseline koje fiveani sustav i mozak trebaju za ueinkovito djelovanje, a arterije za snizavanje i ei g cenje lo g eg

termieke obrade namirnica sadrzi manje vitamina i minerala nego prije.

kolesterola, nalazimo u prirodi u algama i plan.Ictonu. Upravo zato su riba i riblje ulje bogat izvor fivotinjskih omega-3 masnoca. To

diktator Hitler i amerieka glumica Marilyn Monroe navodno su

takoder obja g njava za gto ljudi koji five uz more i eija prehrana sadrzi vise hrane iz mora imaju manje problema s bolestima srca i

imali probleme u tjelesnom metabolizrnu. To su sada g nje

krvnih zila, kao i s depresijom te posljedicno imaju mnogo manju

ZANIMUIVOST IZ SVIJETA SLAVNIH: Engleski fiziear Newton,

stopu samoubojstava. 146

147

Biljni izvor omega-3 masnih kiselina su lanene sjemenke, laneno

vam najbr2e pomoci da ojacate 2ivcani sustav i mozak to

ulje, zeleno povrce i orasi. To da su orasi dobri za mozak,

istodobno oslobodite tijelo od otrova.

pokazuje nam vec njihov oblik. Najbolje masnoce nalazimo u oras"astim plodovima i sjemenkama, zato ne iznenaduje da su mjesavini orasastog i suhog voca dali ime „studentska hrana”. Orasasto voce izvrsna je hrana za ocuvanje sivih stanica.

Dobar izvor omega-3 su lanene sjemenke i laneno ulje. Mo2ete konzumirati 2 do 4 cajne 2licice lanenog ulja na dan. Ulje je ucinkovitije od kapsula. Buduci da je okus hladno pre g anih ulja neugodnog okusa, mo2ete ga umijesati u namaze, namakati kruh (kao Mediteranci) iii dodati hrani prije poslu2ivanja.

Kod mnogih Ijudi koji pate od depresije, anksioznosti i tjeskobe pomanjkanje esencijalnih ulja postalo je tako veliko da ga nije moguce nadoknaditi samo hranom. Kao sto sam vee spomenula, u prirodi su omega-3 u algama i planktonima kojima se hrani riba. Mo2emo konzumirati i alge koje kupimo u trgovinama zdravom hranom, a mo2emo ih kupiti i kao prehrambene dodatke. Alge ce 148

149

Cetrnaesto poglavlje

1ZLUCIVANJE IZMETA

je krumpir, kruh, riza i dr.), njegovo se putovanje jog produlji. 1-Irana koja sadrzi puno vlakana za to treba znatno manje vremena: od 20 do 45 sati. Najbolje je ako se hrana zadrzi u probavnom traktu od 12 do 24

Za g to je redovita stolica tako vazna?

sata. Neki strucnjaci koji se bave crijevima, tvrde da bi normalno vrijeme prolaska hrane od usta do izlucivanja trebalo biti 20 sati.

Izlucivanje probavljene hrane jednako je vazno, kao i pravilna

All, pozor, i izlucivanje hrane u manje od 12 sati takocter je

prehrana i upijanje hranjivih sastojaka. Kvalitetna hrana i pravilan nacin prehrane utjecu i na procese izlucivanja kojima se

neodgovaraju6e jer u to vrijeme tijelo ne mole na odgovarajud

otpadne i otrovne tvari izlucuju iz tijela. Dobrom i pravilnom

na6in probaviti hranu i upiti sve hranjive tvari. Prebrza probava je

prehranom sprjecavamo gnjiljenje, truljenje i vrenje u crijevima,

takocter uzrok gto se neki Ijudi, unato6 ustrajnom trudu, ne mogu udebijati. Ako ste premrg avi i voljeli biste da se va g a tezina

koji onemogu6uju dobro stanje i zdravlje. U crijevima nakupljeni otrovi podnu prelaziti u unutra g njost organizma gdje se

uravnotezi (dakie, da se udebijate), takocter morate uvazavati nacela pravilnog prehranjivanja.

nakupijaju u obliku masnih naslaga i optere6uju organe izlucivanja, gto uzrokuje lose op6e stanje, nedostatak energije to bolesti (bolesti probavnih organa, probleme s ko2om i sl.).

Bolesti izviru iz crijeva. Zdravlje i vitalnost organizma u cijelosti jako ovisi o zdravlju probavnog trakta.

Koliko dugo se hrana probavija? Mijeg ana prehrana treba 6ak 65 do 100 sati da se izluci. Samo meso za to treba 50 sati, a kako ga obidno kombiniramo s nepravilnom prehranom (npr. sa g krobnim namirnicama kao gto 150

151



Koliko bi cesta trebala biti stolica?

aktivira i prilikom prelaska hrane iz zeluca u dvanaesnik, zato je normalno i izlucivanje hrane nakon obroka.

Kako znamo da nemamo zatvor? Brojni Hrvati zbog konzumiranja tradicionalne gractanske prehrane imaju problem s probavom koji se iskazuje kao zatvor. Kod onih koji izlucuju izmet vrlo neredovito ill s teskocom, nema dvojbe da imaju problema sa zatvorom. All oprez! Mozete imati zatvor cak i ako veliku nuzdu obavljate svaki dan. Nije naime nuzno da ste danas izlucili ostatke hrane koju ste konzumirali jucer. Ostaci mogu biti stariji, a da vi to ni ne znate.

Kad jedemo zdravu hranu koja sadrzi mnogo vlakana, trebali

Redovitu probavu imate ako konzumiranu hranu probavite u najvis"e 24 sata. Dakle, morate se uvjeriti jeste li danas izlucili

bismo imati stolicu dva do tri puts na dan. All minimalno bismo

ostatke probavljene hrane koju ste pojeli jucer.

trebali imati stolicu barem jednom na dan, po pravilu „sto je jucer

Koliko le brza vasa probava mozete provieriti pomocu vise

uslo unutra, danas mora van”. Obavljanje nude se mora odvijati

razlicitih testova:

bez truda, nakon obavljene nude moramo imati osjecaj da smo se zaista ispraznili.

TESTS UGUENOM

Nakon vecernjeg obroka unesite ugljen koji mozete kupiti u svakoj Ijekarni. Ugljen ce izmet obojiti u crno, a obojani izmet u cijelosti morate izluciti u dvanaest do cetrnaest sati nakon unos"enja. Ako imate ozbiljne probleme s probavom, mote se

Izmet mora biti cvrst, homogen i u njemu ne smije biti komadica neprobavljene hrane. Obavljanje nude se obicno odvija ujutro ill iza obroka.

dogoditi da prose vie dana iii cak tjedan prije nego sto se izluci sav ugljen. Mozete biti bez brige ako ste izmet izlucili u 24 sata. A

Organizam posvecuje ranojutarnje sate (od 4 sata ujutro do kasnog prijepodneva organizam je u fazi ciscenja) izlucivanju

dulje vrijeme znaci da je vasa probava neredovita.

toksina iz stanica u crijeva, sto potice izlucivanje. Taj refleks se t 152

153