SADRŽAJ 1.Uvod…………………………………………………………………………………………2 2. Pojam, sadržaj i uloga cestovnog teretnog prijevoza ……………………………………….3 3. Vrste cestovnog teretnog prijevoza ………………………………………………………… 3 4. Integralni prijevoz tereta ……………………………………………………………………5 5. Pojam i podjela tereta ……………… ……………………………… …………………………… ………………………….… …………….……………5 …………5 6. Prijevozna i manipulacijska sposobnost ……………………………………………………6 7. Ambalaža ………………………………………………………………………… ...………6 8. Obujam prijevoza tereta …………………………………………………………………….7 9. Radna snaga ………………………………………………………………… ...……………7 10. Uvjeti za primjenu mehanizacije ………………………………………… ..………………7 11. Razvrstavanje prijevozno – pretovarnih pretovarnih sredstava sredstava …………………… ……………………...…………………8 12. Vrste utovarno – pretovarne pretovarne – istovarne – istovarne mehanizacije ……………… ...………………….8 13. Podjela cesta ……………………………………………………… ...…………………….. 9 14. Konstruktivni elementi ceste …………………………………… ...……………………….9 15. Obilježja cestovnih motornih vozila ………………………………………… ...………...10 16. Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta …………………………………… ...………....11 17. Motorna vozil a …………………………………………………………… ...…………....1 1 18. Priključna cestovna vozila ……………………………………………… ...……………..11 19. Način ustrojavanja prijevoznih djelatnosti …………… ………………………… ……………… … ..………………..12 20. Ustroj prijevoznog procesa ………………………………………… ..…………………..12 21. Prijevozna dokument acija ………………………………………… ...………………...…13 22. Rad na utovaru i istovaru ……………………………………………… ...………………14 23. Slaganje, zaštita i čuvanje tereta ……………………………………… ..………………..14 24. Istovar tereta i predaja primatelju ……………………………… …………………………………… …… ..…………………15 25. Vrste prijevoza tereta prema organizaciji ……………… ………………………… …………..……………………15 26. Prijevoz opasnih tereta ……………………………………… ..………………………….15 27. Prijevoz specijalnih tereta ………………………………… ..……………………………16 28. Prijevoz lakopokvarljive robe …………………………… ……………………………..……………………………..18 29. MeĎunarodni prijevoz tereta …………………………… ..………………………………18 30. Objekti u službi prijevoza ……………………………… ..………………………………20 31. Tahograf ……………………………………………… .…………………………………21 32. Posada vozila ………………………………………… ..…………………………………2 2 33. Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza ……………..………………………………….2 2 34. Stupanj iskorištenja i skorištenja voznog parka ………………….……………………………………24 35. Koeficijent iskorištenja prijeĎenog puta …………………………………………………24 36. Pokazatelji gospodarstvenog u činka ……………………………………………………. .24 37. Rad i proizvodnost voznog parka ……………………………………………………… ...25 38.Zaključak………………………………………………………………………………….. 26
1
UVOD
U ovom radu upoznat ćemo se sa svim elementima prijevoza tereta koje obavlja vozač motornih vozila.
Opisan je pojam, sadržaj i uloga cestovnog teretnog prijevoza. TakoĎer su opisane vrste tereta, količina i obujam prijevoza tereta, radna snaga te primjena potrebne mehanizacije za manipulaciju tereta.
Vidjet ćemo da postoji više vrsta mehanizacije koja služi za utovar, istovar ili pretovar. Zatim upoznajemo ceste i njezine elemente. Opisane su i vrste vozila za prijevoz tereta sa njihovim svojstvima.
Ustroj prijevoznog procesa nam objašnjava 3 faze rada: pripremna faza, faza izvršenja i faza okončanja rada. Objasnit ćemo koja je dokumentacija potrebna za prijevoz tereta. Opisani su utovar, istovar, slaganje, zaštita i čuvanje tereta do predaje primatelju. Upoznat ćemo se s vrstama prijevoza tereta, te prijevozom opasnih i specijalnih tereta. I na kraju ćemo saznati što je tahograf upoznati se s posadom vozila. Uvjeti racionalizacije prijevoza, stupanj iskorištenja voznog parka, koeficijent iskorištenja prijeĎenog puta, puta, rad i proizvodnost voznog voznog parka nam pokazuju ukupan gospodarski gospodarski učinak. učinak.
2
POJAM, SADRŽAJ I ULOGA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenošenja tereta na lenima robova, na leĎima stoke, tegljenja, voženja splavima, č amcima, kolima- prijevoz tereta u cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno po činje pronalaskom Otto motora, što je preduvjet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjo modernih prometnica - teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti može biti na male i velike udaljenosti- na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa- na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza- pojam prijevoza tereta obuhva ća dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju prijevoza i tehniku prijevoza - ulogu prijevoza tereta možemo promatrati s raznih gledišta kao: - utjecaj na razvoj privrede - razmještaj proizvoĎačkih i potrošačkih centara - prometne potrebe i mogu ćnosti zadovoljavanja - odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa - meĎusobni promet roba - povećanje obrambene sposobnosti zemlje - potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji
može biti: a) statički – ukupna koli čina tereta koju treba prevesti izražena u tonama b) dinamički – to je statički opseg pomnožen sa kilometrima koje prijevozna sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima
VRSTE CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA
- podjela prema kriterijima: 1. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja dijeli se na: a) prijevoz tereta unutar zemlje: a1) prijevoz tereta na kraće udaljenosti
a2) prijevoz tereta na duže udaljenosti b) meĎunarodni prijevoz tereta: b1) pogranični
b2) na duže udaljenosti b3) tranzitni 2. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja: a) linijski – odvija se na odreĎenoj relaciji, po odreĎenom voznom redu i utvr Ďenoj tarifi - može biti: a1) stalni a2) sezonski a3) privremeni - može se odvijati na sljedeć i način: a11) direktni linijski prijevoz a12) dionički ili relacijski prijevoz b) slobodni – obavlja se na osnovu slu čajnih potreba a pravci i tarifa nisu unaprijed utvr Ďeni - s obzirom na izvršitelja može biti: a) slobodni javni – obavlja ga organizacija čija je djelatnost prijevoz tereta – obavljaju ga organizacije samo za svoje potrebe Prema teritorijalnoj zoni djelovanja a) cestovni teretni prijevoz kojeg obavljaju specijalizirane prometne radne organizacije, 3
naziva se javni prijevoz b) cestovni teretni prijevoz koji obavljaju organizacije za svoje osobne potrebe, naziva se prijevoz za vlastite potrebe
4. Prema vrsti pošiljaka dijeli se na: a) prijevoz komadnih pošiljaka b) prijevoz kolskih pošiljaka c) maršrutni prijevoz – obavlja se ve ćim brojem vozila za jednog primatelja 5. Prema složenosti prijevoza dijelimo na: a) normalne teretne prijevoze – ne zahtijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate b) specijalne teretne prijevoze – zahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvršenje prijevoza ili pak zahtijevaju specijalna vozila kao što su: - hladnjače - prijevoz živih životinja - autocisterne - remorkeri – teški tereti - dugački tereti 6. Prema prijevoznom sredstvu kojim se obavlja: a) teretni prijevoz motornim vozilima b) teretne prijevoze vozilima na motorni pogon c) prijevoz zapregom d) prijevoz ostalom vu čom
4
INTEGRALNI PRIJEVOZ TERETA
- integralni prijevoz – to je tehnologija prijevoza tereta pri čemu se teret ne ukrcava
neposredno na prijevozno sredstvo nego se slaže na palete ili u kontejnere, koji na taj nač in sa teretom čini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni na čin mogu preuzeti sredstva svih vidova prijevoza - ovim sistemom racionalizacije obuhva ćene su sljedeće tehnološke operacije: - pakiranje robe - skladištenje - utovar - prijevoz jednom ili više grana prometa - pretovar izmeĎu grana prometa - usputna meĎuskladištenja - istovar - skladištenje - raspakiranje - vraćanje prazne ambalaže - pretpostavke integralnog prijevoza – da bi se izvršila izmjena u organizaciji prijevoza potrebna su tri preduvjeta: a) kooperacija u teretnom prijevozu koja može biti: - tehnološka - tehnička - kadrovska - komercijalna c) informacijski prijevozni sustav
d) špediterska djelatnost POJAM I PODJELA TERETA
- pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazi čne ili preraĎivačke industrije, poljoprivrede, šumarstva koja imaju potrebu za prijevozom
1. Tereti s obzirom na stupanj iskorištenja korisne nosivosti a) tereti normalne težine b) laki ( kabasti ) tereti
c) teški tereti 2. Tereti prema vrijednosti a) manje vrijedni b) srednje vrijedni c) skupi ili visokovrijedni d) specijalni 3. Tereti s obzirom na pakiranje
a) s ambalažom b) bez ambalaže 4. Tereti s obzirom na uvjete prijevoza a) svakodnevni b) specifični c) opasni 5. Tereti s obzirom na dimenzije a) gabaritni b) negabaritni c) dugi 5
6. Tereti prema koli čini i jednovrsnosti a) u rasutom ( rinfuza ) stanju b) nepakirani tereti koji se slobodno bacaju c) u tekućem stanju
7. Tereti prema težini i veličini pošiljke a) paketi ( do 20 kg )
b) komadne pošiljke c) kolske pošiljke
PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SPOSOBNOST
- svi tereti nisu jednako podobni za prevoženje što ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima tereta - prirodna svojstva ( fizi čka, kemijska, biološka ) utječu na ponašanje tereta za vrijeme prijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na veće udaljenosti potrebno je primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja ) - ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti veća od vrijednosti robe ) - manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se o čituje kod utovara, pretovara, istovara, skladištenja što se zajednič ki naziva manipulacijski radovi - manipulacijska podobnost o čituje se: - u pokretljivosti tereta - obujmu manipulacijskih operacija - osjetljivosti tereta - nužnosti primjene ambalaže - primjene pretovarne mehanizacije - na manipulacijsku podobnost utje če i veličina, oblik, dimenzija i težina tereta
AMBALAŽA - materijal koji služi za om atanje i pakiranje robe s ciljem: - da se zaštiti teret - da se olakšaju prijevozno – manipulacijski radovi ( ukrcaj i iskrcaj tereta ) - da se snize troškovi prijevoza - da se smanje nesretni slučajevi pri utovaru i istovaru - vrste ambalaže: - odvojiva i neodvojiva ambalaža - komercijalna i prijevozna - klasična i suvremena - limena, staklena, drvena, papirnata, plasti čna - standardna, rasklopiva, nerasklopiva - prizmatičnog oblika, cilindri čnog, nepravilnog i teški tereti
6
OBUJAM PRIJEVOZA TERETA
- pod prijevozom podrazumijevamo koli činu tereta koja prevozi u toku odre Ďenog vremenskog perioda - mjesta otpreme – zbirna mjesta, mjesta dostave – prijemna mjesta - količina otpremljenog, primljenog ili tereta koji čeka na prijevoz zove se obujam tereta - obujam možemo promatrati sa statič kog ili dinami čkog stanovišta - statički obujam prijevoza je koli čina tereta koja čeka na prijevoz, a iskazana je u tonama - dinamički obujam prijevoza je ona koli čina tereta koja je u prijevoznom procesu, a iskazuje se u neto tona kilometrima - na obujam prijevoza utje če: - količina tereta - potreba tereta za prijevozom - zahtjev centara za otpremom tereta - zahtjev potrošačkih centara za dopremom - udaljenost pošiljatelja i primatelja - udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste količine tereta koji se do krajnjeg potrošač a prevozi u fazama - razvrstavanje tereta po vrsti odreĎuju strukturu prijevoza - strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne koli čine tereta u odreĎenom pravcu - strujanje može biti u jednom ili u oba pravca - pravac kojim se prevozi ve ća količina tereta naziva se glavni pravac prijevoza - prijevozni tokovi se dijele na: - jednosmjerne – vozilo odlazi puno, vra ća se prazno - dvosmjerne – vozilo odlazi puno, vra ća se puno - kružne – vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar
prazno, vrši utovar i u polazište dolazi puno
RADNA SNAGA
- radna snaga predstavlja u strukturi troškova manipulacije tereta visoku stavku - u skladištima ta stavka još je već a - odnos radne snage i mehanizacije: - 1870. god. 65% - 25% u korist fizi čkog rada - 1970. god. 3% - 97% u korist mehaniziranog rada
UVJETI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE
- uvjeti za primjenu mehanizacije: - prisutnost stručne radne snage - kritična težina tereta - mogućnost zahvaćanja tereta - brzina manipulacije - daljina prijevoza - kritična težina tereta je ona težina kod koje su troškovi ručnog rada jednaki troškovima mehaniziranog rada - do te težine utovar, istovar obavlja se radnom snagom, a iznad te težine utovaruje se mehanizirano
7
RAZVRSTAVANJE PRIJEVOZNO – PRETOVARNIH SREDSTAVA
- prema vremenu rada – mehanizacija koja radi bez prekida - mehanizacija koja radi sa prekidima - prema smještaju – mehanizacija u pogonima - mehanizacija izvan pogona - prema pravcu premještanja – horizontalno - vertikalno - kombinirano - prema vrsti tereta – za krute terete - komadne - rasute - tekuće - plinovite - kombinirani rad - prema pokretačkoj snazi – vlastiti pogon - mehanizacija koja koristi radnu snagu - prema sadržaju mehaniziranog rad a – radni strojevi koji prenose teret - pomoćna postrojenja
VRSTE UTOVARNO – PRETOVARNE – ISTOVARNE MEHANIZACIJE
1.) Kolica i prevozila - rudla – ručna kolica sa jednom osovinom ( za prijenos komadnog tereta, 100 do 500kg odjednom ) - prijevozna kolica ( prijevoz lakših tereta, nosivost 600 kg ) - dvodjelna kolica ( prijevoz komadnog tereta, nosivost 1000 kg ) - jednodjelna kolica na balans ( prijevoz teških tereta, nosivost 1400 kg ) - jednodjelna kolica sa 3 ili 4 kotača ( prijevoz komadnih tereta, nosivost 200 do 1000 kg ) - kolica specijalne namjene ( prijevoz specijalnih tereta, nosivost prema potrebi ) - jednodjelna dvoosovinska motorna kolica ( za prijevoz komadnog i rasutog tereta, nosivost 600 do 800 kg ) - podizna platforma ( dizanje i spuštanje tereta na odreĎ enu visinu, do 5 tona na sat ) - viličari – viličar ručni ( kornjača, nosivost 1 do 2 tone ) - ručni viličar ( nosivost 1000 kg ) - na električni pogon ( nosivost do 1200 kg ) - na motorni pogon ( nosivost od 0,5 do 5 tona, specija lni podižu teret i do 15 tona ) - ukrcivač – portalni u obliku vozila ( služi za prijevoz komadnih tereta, nosivost 15 tona ) 2.) Dizala i dizalice - po namjeni – u halama - u skladištima - na obalama - na vozilu - po pokretljivosti – stabilne - lako – pokretne - linijski pokretne - zračna - lančana - koturača ( obična i složena ) - ručno vitlo 8
- dizalo – lift - kranske dizalice - dizalo kosina 2.) Dizala i dizalice – su strojevi i postrojenja pomo ću kojih se prenose tereti na kra će udaljenosti u neprekidnom nizu - vrste: trakasti, pločasti, valjkasti, elevatori, ovjesni, strugači ili grabljari, pužni i zavojni, pneumatski i hidraulični, gravitacijski
PODJELA CESTA
- mrežu javnih cesta č ine: - magistralne i meĎunarodne - regionalne - lokalne - prema vrsti prometa dijele se na: - ceste namijenjene za promet motornih vozila – autoceste i ostale ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila - ceste namijenjene za mješoviti promet - magistralna cesta – meĎunarodna i javna cesta koja povezuje glav ne gradove i važnija privredna područ ja - regionalna cesta – javna cesta koja povezuje sela i naselja na područ ju općine - ceste namijenjene isključivo za motorni promet čine: autoceste i ostale ceste za motorni promet sa suvremenim kolničkim zastorom ( brzine ve će od 40 km/h ) - ceste namijenjene za mješoviti promet služe za kretanje svih vrsta cestovnih vozila kao što su motorna vozila, zaprežna vozila, biciklisti, pješaci
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE
- tehnički elementi ceste: - brzina - minimalni radijusi zavoja - uzdužni nagib - poprečni nagib - preglednost - širina prometnih traka - broj prometnih traka - širina rubnih traka - širina dodatnih traka za spora vozila - širina i ureĎenost bankina - biciklističke i pješačke staze - proširenje kolnika u zavoju zbog duga čkih vozila - pravilno zaobljenje kolnika - pravilno postavljanje signalizacije - konstruktivni elementi ceste:
1.) Uzdužni profil ceste – je uzdužna vertikalna projekcija presjeka ceste u odnosu na teren - niveleta ceste – presječna linija površine ceste s vertikalnom podužnom ravninom, pokazuje nadmorsku visinu osi ceste u svakoj to čki dužine - iz uzdužnog profila se vide: usponi, padovi, vertikalne krivine, stacionaža ceste i putni 9
objekti - virtualni koeficijent je odnos zra čne dužine i stvarne dužine ceste i kada je bliži jedinici onda je cesta povoljnija za promet zračna dužina ceste Vk = ----------------------------------
stvarna dužina ceste 2.) Poprečni profil ceste – je vertikalni presjek postavljen na uzduž nu os ceste, pokazuje konfiguraciju terena lijevo i desno od ceste - oblici poprečnog profila mogu biti u obliku usjeka, zasjeka, nasipa, tunela 3.) Situacijski plan ceste – je tlocrt ili horizontalna projekcija ceste - posebno bitan kod prijevoza specijalnih tereta za odre Ďivanje itinerera 4.) Podloga ceste – cesta se kao graĎevinski objekt dijeli na gornji i donji stroj - sastavni dijelovi gornjeg stroja su: kolovoz, ivi čne trake, bankine, pješač ke i biciklističke staze, rigoli, jarkovi
OBILJEŽJA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA - motorna vozila moraju imati sljede ća svojstva: - tehnička - tehničko-eksploatacijske - prijevozna - svojstvo ekonomi čnosti - svojstva koja voza ču omogu ćavaju normalne uvjete rada - tehnička svojstva – sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elasti čnost - ekonomski vijek trajanja kre će se od 6 do 10 godina što ovisi o veličini godišnjeg rada odnosno oko 350 000 km kod vozila ve će nosivosti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti - fizički vijek trajanja je uvijek ve ći od ekonomskog - ekonomski i fizi čki vijek ovise o načinu rukovanja i održavanja - tehničko-eksploatacijska svojstva – vučna sposobnost, elasti čnost, stabilnost, trajnost, lakoća pristupa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja - prijevozna svojstva – nosivost, tovarni volumen, mogu ćnost čuvanja robe pri prijevozu, prilagodljivost tovarnog sanduka specifičnostima robe, mogu ćnost brzog utovara i istovara i mogućnost bržeg poduzimanja sanitarno -tehničkih mjera - svojstvo ekonomi čnosti – minimalna potrošnja goriva i maziva u odnosu na odre nenu veličinu pogonskog rada - potrošnja na praznom hodu - standardna potrošnja - specifična potrošnja 100 x k - eksploatacijska potrošnja Kep= --------------l k – stvarna količina utrošenog goriva u litrama l – dužina prevaljenog puta u kilometrima - svojstva koja voza ču omogu ćuju lako i udobno upravljanja - lakoća upravljanja vozilom i elastičnost kretanja - lakoća upravljanja – konstrukcijski dobro izveden upravlja čki mehanizam - otpori pri kretanju izazivaju popre čne i uzdužne vibracije koje otežavaju rad vozač a
10
VRSTE CESTOVNIH VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA
MOTORNA VOZILA - motorni tricikli – pogonski dio nalazi se iza ili ispred tovarnog prostora - ako je tovarni sanduk ispred onda se smije t ovariti najviše do visine glave vozača - namijenjeni za gradski prijevoz - kamioni – male nosivosti do 1,5 tona - srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5 tona - velike nosivosti preko 5 tona - sanduci – s niskim, visokim, otvorenim, zatvorenim stranicama, sa i bez krova, pomi čni i nepomični sanduci, sanduci u obliku rešetki, zatvoreni ili furgon - tegljač – razdvojenog tipa, sastavljeno od vu čnog dijela i poluprikolice koja se prednjim dijelom oslanja na vučni dio a na zadnjem ima jednu ili više osovina, spoj je preko tanjuraste spojke, jedno vu čno vozilo poslužuje i tri poluprikolice - transportni traktor – tovarni sanduk vu če za sobom - kratka šasija, velika manevarska sposobnost, vuče dvije ili više prikolica - koristi se u lukama, zrakoplovnim pristaništima, skladištima a sa dodatnim ureĎajima može poslužiti i u šumarstvu, poljoprivredi - motorni prednjaci – auto-traktori – kamioni s jako skra ćenim tovarnim sandukom, a služe za vuču specijalnih prikolica
PRIKLJUČNA CESTOVNA VOZILA
- nemaju vlastiti pogon - svrha – povećanje prijevozne moći, smanjenje troškova, veće iskorištenje vuč nog vozila - moraju se lagano kretati, biti što lakša, što jednostavnija i da imaju koč nice te ureĎaje za signalizaciju - vrste priključnih vozila – prikolice - poluprikolice - specijalne prikolice - prikolice – tovarni sanduk smješten na dvije ili više osovina - poluprikolice – mogu biti u obliku otvorenih platformi, sa stranicama razli čitih veličina, u obliku furgona, cisterni i kao kiperi, s vu čnim dijelom spojena tanjurastom spojkom - specijalne prikolice – namijenjene za naročite vrste prijevoza, za teške terete - specijalna teretna vozila – za prijevoz graĎevinskih materijala ( grederi, mješalice, damperi, kiperi ) - cisterne ( tekućine i plinovi ) - komunalna vozila (vatrogasna vozila, vozila za održavanje 11
čistoće, policijska vozila, za održavanje komunalnih instalacija - hladnjače ( provjetravajuće, hladnjače ili vozila s rashladnim ureĎajem ) - pokretne radionice - pokretne pekare, kuhinje
NAČIN USTROJAVANJA PRIJEVOZNIH DJELATNOSTI
- s gledišta ustroja glavni zadatak prijevoznog procesa je: - da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen - da se preveze uz što manje prijevozne troškove - da se preveze u što krać em vremenu - da se prijevozna sredstva što bolje koriste - prijevozna usluga može se realizirati putem: a) javnog prijevoza b) prijevoza za vlastite potrebe - organizacija javnog prijevoza može imati sljedeć u strukturu: - radna jedinica gradski promet - radna jedinica meĎumjesni promet - radna jedinica meĎunarodni promet - radna jedinica putni čki promet - zajedničke službe
USTROJ PRIJEVOZNOG PROCESA
- u prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to: a) pripremna faza
b) faza izvršenja c) faza okončanja - u pripremnoj fazi dolaze ovi poslovi: - davanje ili primanje upita mogu ćnosti prijevoza - stupanje u kontakt s poslovnim partnerom - sklapanje ugovora o prijevozu - izbor ljudi, sredstava i mehanizacije - izdavanje dokumentacije - u fazi izvršenja dolaze ovi poslovi: - javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar - preuzimanje dokumentacije o teretu - utovar i slaganje tereta - učvršćivanje tereta - pokusna vožnja - prijevoz - prijava o prispijeću tereta primatelju - istovar ili pretovar - preuzimanje tereta potvr Ďivanjem prijevozne dokumentacije - ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to: - utovar - prijevoz 12
- istovar - utovar i istovar možemo opet smatrati neproduktivnim fazama - prijevoz se može smatrati produktivnom fazom - na vrijeme utrošeno na utovar, pretovar i istovar može se utjecati: - organizacijom rada - primjenom mehanizacije - primjenom sredstava racionalizacije - utovarno – istovarnim objektima - u fazi okon čanja dolaze ovi poslovi: - predaja prijevozne dokumentacije - analiza i obračun prijevoznih troškova - pisanje računa za izvršeni prijevoz - izvršenje naplate za prijevoznu us lugu
PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA
a) DOKUMENTI VOZA ČA - vozačka dozvola - putna isprava - razne potvrde kod prijevoz specijalnog tereta - ostali dokumenti b) DOKUMENTI VOZILA - prometna dozvola - dozvola za prijevoz po stranim zemljama - potvrda o osposobljenosti vozila za razne vrste prijevoza - ostala dokumentacija ovisna o vrsti prijevoza c) DOKUMENTI TERETA - otpremnica - dostavnica - spisak pošiljaka - naznaka o porijeklu robe - izvozna, uvozna i prijevozna dozvola za teret - ostala dokumentacija ab) - tahograf - knjižica za provjeravanje rada voznog osoblja ac) - zapisnik o lomu ili manjku tereta bc) - karnet TIR abc) - nalog za utovar tereta - putni nalog - meĎunarodni putni nalog - tovarni list - tovarni list i račun - račun za izvršeni prijevoz
13
RAD NA UTOVARU I ISTOVARU
- utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u čije područ je rada spada: - prijem i otprema tereta - skladištenje tereta - pripremanje tereta za prijevoz - utovar i istovar tereta - izdavanje prijevozne dokumentacije - za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati: - utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom - prostor za smještaj tereta - postrojenja za mjerenje tereta - prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila - službene i pomoćne prostorije - kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o koli čini tereta koja se izmanipulira u jedinici vremena, a to opet ovisi o: - prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje vozila:
a) uzdužno b) okomito c) koso - manipulativnim sposobnostima tereta s ambalažom - načinu utovara i istovara: a) ručni b) mehanizirani - vrsti tereta, njegovih osobina, dimenzija i težine - klimatskim i vremenskim uvjetima
SLAGANJE, ZAŠTITA I ČUVANJE TERETA - prilikom utovara vozač mora voditi brigu o ravnomjerno raspore Ďenom teretu na vozilu te da se ne prekorači dopušteni osovinski pritisak i nosivost vozila - teret mora biti tako složen i po potrebi pri čvršćen da se spriječi njegovo pomicanje - slaganje tereta ima mnogostruko zna čenje: - da se što bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila - da teret ne prelazi gabarit vozila - da se osigura stabilnost vozila - da se poveća produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije - prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta – CARGO PLAN - teret se slaže od prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno optereć uju - teži se teret uvijek slaže dolje prema prednjem dijelu vozil a - rasuti tereti tovare se samo do visine stranice - nakon završenog utovara posada motornog vozila dužna je teret na vozilu dobro povezati, učvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati - po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i plo če za obilježavanje tereta - odgovornost za čuvanje tereta u toku prijevoza pada na članove posade motornog vozila - pod čuvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno o čuvanje tereta i predaju primatelju u istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz - u prijevoznom procesu teret se štiti na više načina: obilježavanjem raznim oznakama, pričvršćivanjem i vezivanjem tereta, korištenjem cerada i mreža 14
ISTOVAR TERETA I PREDAJA PRIMATELJU
- obavijest o prispije ću tereta vozač je dužan dostaviti na adresu koju označi pošiljatelj - pravovremenim obavještavanjem primatelj je u mogućnosti da organizira način istovara kako bi se obavio u što krać em roku - vozači su dužni nadgledati istovar - ako primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret voza č je dužan o tome obavijestiti odgovornu osobu u svojoj organizaciji - ako se utvrdi ošteć enje ili gubitak tereta voza č je dužan zatražiti da se to utvrdi zapisnič ki, jedan primjerak zapisnika uzima sa sobom - nakon izvršenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi vozač je dužan zatražiti primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list, prijevoznicu
VRSTE PRIJEVOZA TERETA PREMA ORGANIZACIJI
LINIJSKI PRIJEVOZ - je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvr Ďenoj liniji po utvr Ďenom redu vožnje i tarifi - može biti: - stalan ( preko cijele godine ) - sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda ) - povremeni ( prema slu čajnim i pojedinačnim zahtjevima ) - svaki od ovih na čina organizacije linijskog prijevoza može biti: direktan i relacijski - osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su: - postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao što su skladišta, autoteretni kolodvori i javna skladišta - postojanje minimalne koli čine tereta - stalna potražnja za prijevozom SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ - je prijevoz koji se obavlja od prigode do prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a naplaćuje se prema meĎusobnoj pogodbi - uvjeti prijevoza odreĎuju se sporazumno izme Ďu prijevoznika i korisnika za svaki pojedini slučaj - može se podijeliti na: - lokalni ( gradski i prigradski ) - meĎumjesni - meĎunarodni prijevoz tereta - slobodni prijevoz mogu obavljati prijevozni čke organizacije kao i individualni prijevoznici - cijena prijevoza odreĎuje se prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti prijevoza
PRIJEVOZ OPASNIH TERETA
- opasan teret je teret osjetljiv na vanjske utjecaje pod kojima mogu izazvati eksploziju, požar, trovanje, zarazu i slično pa su opasni za: - osobe koje njime rukuju - prijevozna sredstva - osobe i objekte koji se nalaze u blizini - opasni tereti podijeljeni su po klasama: - KLASA 1 – eksplozivne tvari i predmeti - KLASA 2 – plinovi 15
- KLASA 3 – zapaljive tekućine - KLASA 4 – zapaljive čvrste tvari - KLASA 5 – oksidirajuće tvari i organski peroksidi - KLASA 6 – otrovne tvari i zarazne tvari - KLASA 7 – radioaktivne tvari - KLASA 8 – korozivne tvari - KLASA 9 – različite opasne tvari i predmeti - ADR – podsjetnik rada za prijevoz opasnih tereta - isprave – dozvola vozača da je osposobljen za prijevoz opasnih tereta - potvrda pošiljatelja o vrsti tereta - popratna dokumentacija o teretu - točan naziv tereta - kemijska kartica za vozača u kabini - vozač – da li je upoznat s teretom koji prevozi - da li je pro čitao kemijsku karticu - da li je upoznat s podsjetnikom u slu čaju nesreće - da li je upoznat s opremom za slu čaj potrebe - poznaje li mjere koje se poduzimaju u slu čaju opasnosti - oprema – da li su svi protupožarni aparati na vo zilu ispravni - da li je vozilo ispravno obilježeno - da li je u vozilu sva oprema za signalizaciju u slu čaju nezgode - da li je u vozilu osigurana sva oprema za voza ča - postoji li oprema za prvu pomo ć - ispravnost vozila – prije svake vožnje vozilo se mora pregledati i ustanoviti stupanj tehničke ispravnosti - vožnja – da li je posada sposobna za vožnju - da li vremenske prilike dozvoljavaju prijevoz - da li je vozilo pravilno utovareno i teret osiguran - ponašanje u slučaju nezgode – postupiti u skladu s uputama iz kemijske kartice - ugasiti motor - isključiti sve izvore električne energije - osigurati vozilo - propisno ozna čiti mjesto nezgode - obavijestiti vatrogasce i policiju - upozoriti sudionike u prometu i okolno stanovništvo
16
PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA
- specijalni teret je teret koji svojim karakteristikama zahtijeva poseban režim prijevoza - prije prijevoza potrebno je obaviti neke predradnje: - pribaviti sve podatke o teretu - osigurati posebna vozila za prijevoz - izraditi elaborat - itinerer prijevoza - utovar tereta i istovar - izraditi terminer ukupnog vremena prijevoza - izraditi dokumentaciju - izabrati vozno osoblje - pribaviti sve potrebne dokumente - organizacija i tehnika prijevoza specijalnih tereta predviĎa tri osnovne faze: 1.) PRIPREMNA FAZA – a) ugovaranje prijevoza b) odreĎivanje itinerera – pregled dokumentacije trase - minimalni radiusi cesta - lokacija mjesta za rekonstrukciju - predviĎanje zaobilazne ceste - odreĎivanje mjesta za odmor, pretjecanje, mimoilaženje - odreĎivanje meteoroloških uvjeta c) prikupljanje raznih dozvola d) projektiranje prijevoza – napraviti skicu tereta na vozilu - ustanoviti osovinske pritiske, dužinu širinu, visinu e) slanje zahtijeva za dobivanje prijevoza f) pisanje prijevozne dokumentacije 2.) IZVRŠENJE PRIJEVOZA – koji počinje utovarom, centriranjem i u čvršćenjem tereta, te postavljanjem signalizacije koja označava gabarite, u toku prijevoza više puta kontrolirati teret 3.) FAZA OKON ČANJA – predaja tereta, potpisivanje prijevozne dokumentacije, pisanje računa za izvršeni prijevoz
17
PRIJEVOZ LAKO POKVARLJIVE ROBE
- lakopokvarljiva roba je grupa prehrambenih namirnica koja se uslijed klimatskih i drugih utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti - svrstava se u sljedeće grupe: a) lakopokvarljive namirnice – pokazuju osjetljivost na vremenske i temperaturne utjecaje
b) svježe namirnice c) smrznute namirnice – podvrgnute hla Ďenju ispod – 7 do - 18 stupnjeva d) duboko smrznute namirnice – podvrgnute hla Ďenju ispod – 18 stupnjeva - lako pokvarljive namirnice mogu se grupirati na: - mesne namirnice - mliječne namirnice - voće i povr će - pića i sokovi - vozila za prijevoz lako pokvarljivih namirnica: - termička – hladnjače - izotermička - zagrijavajuća - provjetravajuća - vozila moraju biti sa hermeti čki zatvorenim vratima na zadnjem čeonom zidu, rashladna komora mora imati odreĎene ureĎaje za pričvršćivanje namirnica ( kuke za meso ), nalaze se u komori a kontrolni instrumenti u kabini voza ča - izvršenje prijevoza – dolazak na utovar – čišćenje rashladne komore, doći u točno vrijeme na
utovar što se upisuje u putni nalog i tovarni list - za vrijeme utovara – provjeriti temperaturu, zabilježiti nedostatke, provjeriti količinu robe - pred polazak - na putu - pri dolasku
MEĐUNARODNI PRIJEVOZ TERETA
- cestovni promet u meĎunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine, prijevoza od vrata do vrata, elasti čnosti prilagoĎavanja nastalima situacijama, smanjenja troškova
ambalažiranja - svaki prijelaz granice zahtijeva odreĎeno vrijeme zadržavanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utječe na brzinu prijevoza - da bi se olakšao prijelaz državne granice potpisana je meĎ unarodna konvencija TIR ( 1959. god. ) - konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20. ožujka 1978. godine - TIR – transport internacional par la route ( meĎunarodni cestovni prijelaz ) - režim TIR sadrži četiri osnovna zahtijeva: - teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve garancije u pogledu sigurnosti - teret mora pratiti meĎunarodni karnet koji služi kao kontrolni dokument otpremnoj, tranzitnoj i uputnoj zemlji - rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i uputne zemlje - sve novčane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom - kada treba obaviti meĎunarodni prijevoz tereta može se postupiti na sljedeć i način: 18
a) da se teret prevozi prema sporazumu TIR b) sa spiskom robe c) pod pratnjom d) sa carinskom popratnicom - u tom slu čaju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najbližoj mjestu utovara i carini opredjeljenja - isprave za meĎunarodni prijevoz a) za osoblje b) za vozilo c) za teret ili robu - da bi se mogao izvršiti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu dokumentaciju: - karnet TIR - meĎunarodni tovarni list - ostala dokumentacija - carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unesenih u karnet, provjeravaju vozilo i kontejner i stavljaju carinske plombe čiji se brojevi upisuju u karnet TIR - karnet TIR sadrži niz listića u duplikatu koji služe carinskim organima za kontrolu kretanja vozila - konvencijom TIR predvi Ďeni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili kontejner a što je utvr Ďeno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog - svaka zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na grani čnom prijelazu - pojedine države bilateralnim ugovorima svake godine odreĎ uju broj dozvola na bazi reciprociteta - TIR karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namješten ili živi - TIR karnet štampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom, moraju se dodati listovi s prijevodima - TIR karnet vrijedi do zaklju čenja prijevoznog TIR procesa - za skup vozila ili više kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan karnet - polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredišta može se nalaziti u najviše dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredišnih carinarnica ne smije biti više od č etiri - ako transport obuhva ća samo jednu polaznu i jednu odredišnu carinarnicu TIR ka rnet mora
sadržavati najmanje dva lista za zemlju polaska, tri za odredišnu zemlju, zatim po dva lista za svaku tranzitnu zemlju
19
OBJEKTI U SLUŽBI PRIJEVOZA - da bi cestovni prijevoz mogao ispuniti sve zadatke potrebno je raspolagati i s objektima koji omogu ćuju brži, sigurniji, funkcionalniji i jeftiniji prijevoz - meĎu te objekte ubrajaju se: - zbirna skladišta - auto – teretni kolodvori
ZBIRNA SKLADIŠTA – prostori gdje se obavlja skupljanje komadnih pošiljaka generalnog tereta - osim skupljanja tu se roba razvrstava po smjerovima, po primateljima ili vrstama tereta - vrste zbirnih skladišta su: - u sklopu organizacije - samostalna - skladišta udruženih prijevoznih organizacija - zbirna skladišta za treće osobe nazivaju se javnim skladištima AUTO – TERETNI KOLODVORI – prostori ili mjesta gdje se obavlja javno i organizirano:
skupljanje komadnih pošiljaka, razvrstavanje po pravcima, spremanje i skladištenje, razvrstavanje po primateljima - zadatak: omogućuju linijski i kombinirani prijevoz, racional no korištenje velikih prijevoznih jedinica, ekonomično manipuliranje teretom pomoću paleta i kontejnera - dodatne usluge: - servisno – remontne usluge - sigurnosno – zaštitne mjere - liječničke usluge - kontrola prijevoza - lokacija izvan grada, u blizini prometnica, na prostornim površinama, u blizini potrošačkih centara, izvan naselja radi ekološke č istoće
20
TAHOGRAF
- ureĎaj u obliku sata koji radi na principu prenošenja linearnog gibanja centrifugalnog regulatora u linearno gibanje indikatora - mehanizam tahografa na plo čici ili ulošku od papira presvučenog tankim slojem parafina automatski ispisuje pomoću safirske igle fine linije čime podložni papir postaje vidljiv - evidentiraju se sljedeći podaci: - početak rada vozača - kraj rada i vožnje - vrijeme vožnje i stajanja - broj zaustavljanja - prijeĎena udaljenost - utrošena količina goriva - brzina vožnje - broj okretaja motora - pojedinačnost i ukupnost prije Ďenog puta - izmjena vozača - uložak od papira sastoji se od unutarnjeg polja na koje se podaci unose ručno i vanjskog polja gdje se obavlja registracija podataka - pojedini tipovi tahografa s odgovaraju ćim ulošcima mogu se koristiti za jedan dan ili sedam odnosno osam dana - analiza dijagrama tahografa pokazuje: - igličasti oblik – pokazuje velike promjene u brzini - tupi oblik – umjerenija vožnja
21
POSADA VOZILA
- posadu vozila predstavljaju neposredni izvršitelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uz vozilo kao vozači, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji - broj članova ovisi o vrsti vozila, dužini puta i svojstvima tereta koji se vozi - broj članova odreĎuje se najčešće na sljedeći način: a) na relacijama do 500 km bez obzira na vrstu vozila raspore Ďuje se jedan vozač b) na relacijama preko 500 km na teretna vozila kojima najveća dopuštena težina prelazi 20 tona može se rasporediti jedan vozač pod uvjetom da mu se nakon svakih 500 km osigura propisano vrijeme odmora ili zamjena, ako ne onda se odreĎuju dva vozača c) u meĎunarodnom prometu na relacijama do 450 km kao u to čki b)
d) na relacijama gradskog i prigradskog prometa i prijevoza stvari težine do 20 kg i vozila najveće dopuštene težine do 3500 kg rasporeĎ uje se jedan vozač ako su komadne pošiljke teže od 20 kg rasporeĎ uju se i prijevozni radnici e) kad se prevoze opasne stvari raspore Ďuju se dva voza ča f) kod prijevoza specijalnih tereta rasporeĎuje se potreban broj voza ča i ostalih radnika - vozači svih vrsta prijevoza stvari moraju imati stručnu spremu kvalificiranog voza ča - upravljati vozilom smije samo voza č koji ima odgovaraju ću vozačku dozvolu - radno vrijeme članova posade sastoji se od vremena provedenog na efektivnom radu i vremena obavezne prisutnosti na mjestu obavljanja posla - upravljanje vozilom iznad 3500 kg težine ne smije neprekidno trajati dulje od 5 sati - prije početka vožnje vozač mora imati najmanje 10 sati odmora - prijevozni radnici – radnici koji se raspore Ďuju na motorna vozila u svojstvu članova posade radi obavljanja poslova utovara, pretovara ili istovara - operativno osoblje – kao organizatori prijevoznog procesa su disponenti, prometnici i kontrolori - vrste disponenata: - lokalnog prijevoza - meĎugradskog prijevoza - meĎunarodnog prijevoza - linijskog prijevoza - slobodnog prijevoza - za specijalne prijevoze - tehnički referent ( referent voznog parka ) - kontrolno osoblje – kontrolori prometa
TEMELJNI UVJETI RACIONALIZACIJE PRIJEVOZA
- pripremanje komadnog tereta u ve će jedinice tereta pri čemu se mora paziti na dimenzije kako bi se mogla primijeniti i druga sredstva racionalizacije prijevoza - kombinirani prijevoz – teret se prevozi sredstvima dviju ili više grana prometa - uvoĎenjem paleta i kontejnera ostvarena je znatna racionalizacija pretovarnih i skladišnih manipulacija čime je uklonjena tehnološk a pa i ekonomska barijera prijevoza izmeĎu raznih grana prometa - tri oblika kombiniranog prijevoza: a) prijevoz paketirane i paletizirane robe b) prijevoz u kontejnerima c) prijevoz tovarnih sredstava jedne grane prometa sr edstvima druge grane - cilj kombiniranog prijevoza je omogu ćiti najbrži i kvalitetan prijevoz od vrata do vrata - metode kombiniranog prijevoza su sljede će: 22
1. prijevoz cestovnih vozila željeznicom 2. prijevoz velikih kontejnera željeznicom 3. prijevoz željezničkih vagona cestovnim vozilima 4. prijevoz putni čkih vozila željeznicom 5. prijevoz cestovnih vozila sredstvima vodenog prometa 6. prijevoz željezničkih vagona i cestovnih vozila feribotima 7. prijevoz vozila i tereta zrakoplovima - neki sustavi kombiniranog prijevoza: a) sustav Piggy – back – prijevoz cestovnih prikolica i poluprikolica na željezničkim plato vagonima b) sustav klokan – vagoni prilago Ďeni za prijevoz prikolica i poluprikolica bez skidanja kotača ( dijelovi poda za kota če su upušteni ) c) sustav niskih vagona – vagoni su člankastog sastava, niskog poda, utovar se obavlja navoženjem preko prijelaznog mostić a d) sustav feri - bot - prijevoz željeznički vagona i cestovnih vozila brodovima na ve će udaljenosti PALETIZACIJA – okrupnjavanje robe u ve će jedinice radi primjene sredstava pretovarne
mehanizacije da bi se ubrzao proces prijevoza i time snizili troškovi prijevoza - paleta je vrsta pomoćne opreme koja omogu ćuje formiranje kompaktnog i čvrstog paketa složenog iz raznih vrsta komadne robe - vrste paleta: - prema namjeni: ravne, boks-palete, sanduk, specijalne - prema materijalu: drvene, metalne, plastične, kombinirane - prema pokretljivosti: obi čne, polupokretne, pokretne ( u okviru ove podjele još se dijele na: sklopive, rasklopive i čvrste ) - palete se još razvrstavaju i prema načinu postavljanja nogara, broju ulaza za viljuškare i nosivosti - ravna paleta – ravna čvrsta podloga bez nadgradnje - dimenzije: 800 x 1000 i 1000 x 1200 - težina ne smije prijeći 5% nosive težine ili oko 25 kg - prednosti paletizacije: brži utovar i istovar za 5 – 10 puta, smanjuje se zadržavanje vozila na
utovaru, manjim brojem vozila prevozi se više tereta, smanjuje se radna snaga KONTEJNERIZACIJA – je druga mjera racionalizacije prijevoza tereta čime se racionalizirala
ambalaža u integralnom prijevozu - kontejner je manipulativno-prijevozna oprema, u obliku zatvorene posude u obliku sanduka, cisterne, sanduk – hladnjaka, vreće specijalne namjene - vrste kontejnera:
a) kontejneri europskih željeznica ( UIC ) b) kontejneri internacionalne organizacije za standardizaciju ( ISO ) - prema nosivosti mogu biti: lakši, srednji, teški - prema volumenu mogu biti: mali, srednji, veliki i specijalni - prema namjeni: univerzalni i specijalni - prema vrsti tereta: za komadni, rasuti, tekući - prema pokretljivosti: nepokretni, pokretni sa kota čićima - prema materijalu: metalni, drveni, kombinacija gume, sintetike ili tekstila - prema rasklopivosti: nesklopivi, sklopivi - ciljevi primjene kontejnerizacije su: - smanjenje troškova ambalažiranja - bolja zaštita tereta 23
- formiranje podesnih prijevoznih jedinica čime se postiže brzina manipuliranja - puna iskorištenost prostora vozila - optimalno iskorištenje skladišnog prostora - smanjenje ukupnih troškova prijevoza - uvjeti koje mora ispunjavati kontejner su: čvrst, lagan, otporan na vremenske prilike, brz utovar i istovar, tipiziran, standardiziran, da se lako otvara, zatvara i čisti itd. - mehanizacija za manipulaciju kontejnerima: sve vrste viličara, dizalice, podizne platforme i dizala
STUPANJ ISKOR IŠTENJA
VOZNOG PARKA - stupanj iskorištenja prikazuje se koeficijentima - može se odnositi na cjelokupni vozni park ili na dio tehnič ki ispravnog voznog parka - koeficijent iskorištenja voznog parka jednak je odnosu broja kalendarskih autodana na radu i ukupnog broja autodana - koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka jednak je odnosu izme Ďu broja autodana na radu i autodana tehni čki ispravnih vozila - koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka jednak je odnosu broja autodana tehni čki ispravnih vozila i broja ukupnih autodana - koeficijent tehničke neispravnosti voznog parka jednak je odnosu izme Ďu broja autodana tehnički neispravnih vozila i broja ukupnih autodana
KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA PRIJEĐ ENOG PUTA - jednak je odnosu prijeĎenih kilometara s teretom i ukupnog prije Ďenog puta u kilometrima - može se odrediti za jednu običnu vožnju, složenu vožnju, jedinicu voznog parka ili cijeli vozni park - veličina koeficijenta ovisi o organizaciji prijevoznog procesa, me Ďusobnom odnosu otpreme i dopreme, o mogu ćnosti prijevoza raznovrsnih tereta istim prijevoznim sredstvima - srednja dužina vožnje s teretom jednaka je odnosu ukupnog prijeĎ enog puta s teretom prema
broju izvršenih vožnji - srednji dnevni prijeĎeni put jednak je odnosu ukupnog prije Ďenog puta voznog parka prema broju autodana na radu za promatrani period vremena - srednje rastojanje prijevoza jedne tone tereta jednako je odnosu ostvarenog prijevoznog rada prema količini prevezenog tereta
POKAZATELJI GOSPODARSTVENOG U ČINKA
- su: - mogući tonski kilometri - stvarni tonski kilometri - prosječni put jedne tone tereta - mogući tonski km izračunavaju se množenjem registrirane korisne nosivosti vozila s udaljenošću puta - stvarne tonske km dobijemo množenjem težine prevezenog tereta u tonama s dužinom prijeĎenog puta u kilometrima 24
- odnos izmeĎu izvršenog i moguć eg prijevoznog u činka nazivamo koeficijentom iskorištenja nosivosti ( dinamički ), a statički koeficijent iskorištenja jednak je omjeru stvarnog opterećenja i mogućeg opterećenja vozila - prosječni put jedne tone tereta dobijemo kao omjer tonskih kilometara i broja prevezenih tona tereta - tehnička brzina je omjer prije Ďenih kilometara i pripadnog vremena ( put koji prije Ďe vozilo u jedinici vremena ) - putna brzina je prosječna brzina vozila za vrijeme korištenja vozila od polaznog do ciljnog mjesta - komercijalna brzina je odnos puta koji prije Ďe vozilo u jedinici vremena s tim što se uzima cijelo vrijeme koje je vozilo provelo u radu na nekom zadatku
RAD I PROIZVODNOST VOZNOG PARKA
- prijevozna sposobnost voznog parka je odnos mogu ćeg broja prevezenih tona u jednom autosatu rada - prijevozni učinak je odnos ostvarenih tonskih kilometara u jednom satu - na prijevoznu sposobnost i prijevozni u činak ima utjecaj kilometri pod teretom, tehni čka brzina, vrijeme stajanja, utovar, istovar, koeficijent iskorištenja prijenenog puta, stupanj
iskorištenja nosivosti
25
ZAKLJUČAK
Teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti može biti na male i velike udaljenosti. Na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa, na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza. Vrste cestovnog teretnog prijevoza su podijeljene prema: teritorijalnoj zoni
djelovanja, vrsti pošiljaka, složenosti prijevoza, prema prijevoznom sredstvu. Integralni prijevoz – to je tehnologija prijevoza tereta pri čemu se teret ne ukrcava neposredno na prijevozno sredstvo nego se slaže na palete ili u kontejn ere, koji na taj na čin sa teretom čini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni na čin mogu preuzeti sredstva svih vidova prijevoza. Pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazi čne ili preraĎivačke industrije, poljoprivrede, šumarstva k oja imaju potrebu za prijevozom. Svi tereti nisu jednako
podobni za prevoženje što ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima tereta. Ambalaža je materijal koji služi za omatanje i pakiranje robe. Pod prijevozom podrazumijevamo količinu tereta koja prevozi u toku odre Ďenog vremenskog perioda. Radna snaga predstavlja u strukturi troškova manipulacije tereta visoku stavku, u skladištima ta stavka još je već a. Uvjeti za primjenu mehanizacije su prisutnost stručne radne snage, kritična težina tereta, mogućnost zahvaćanja tereta, brzina manipulacije i daljina prijevoza. Vrste utovarne – pretovarne – istovarne mehanizacije su kolica i prevozila, te dizala i dizalice. Mrežu javnih cesta č ine: magistralne i meĎunarodne, regionalne i lokalne ceste. Konstruktivni elementi ceste su tehni čki elementi ceste: uzdužni profil ceste, popreč ni profil ceste, situacijski plan ceste i podloga ceste. Motorna vozila moraju imati sljede ća svojstva:tehnička, tehničko-eksploatacijske, prijevozna, svojstvo ekonomi čnosti, svojstva koja vozaču omogu ćavaju normalne uvjete rada. Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta su motorna vozila. Priključna cestovna vozila nemaju vlastiti pogon, a svrha poveć anje prijevozne moći, smanjenje troškova, veće iskorištenje vuč nog vozila. U prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to: a) pripremna faza
b) faza izvršenja c) faza okončanja Prijevoznu dokumentaciju za prijevoz tereta čine dokumenti vozača, dokumenti vozila i dokumenti tereta. Prilikom utovara vozač mora voditi brigu o ravnomjerno raspore Ďenom teretu na vozilu te da se ne prekorači dopušteni osovinski pritisak i nosivost vozila. Teret mora biti tako složen i po potrebi pričvršćen da se spriječi njegovo pomicanje. Teret z
Cestovni promet u meĎunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine, prijevoza od vrata do vrata, elasti čnosti prilagoĎavanja nastalima situacijama, smanjenja troškova 26
ambalažiranja. Svaki prijelaz granice zahtijeva odreĎeno vrijeme zadržavanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utje če na brzinu prijevoza. Objekti u službi prijevoza su zbirna skladišta i auto-teretni kolodvori. Tahograf je ureĎaj u obliku sata koji radi na princ ipu prenošenja linearnog gibanja centrifugalnog regulatora u linearno gibanje indikatora. Mehanizam tahografa na plo čici ili ulošku od papira presvuč enog tankim slojem parafina automatski ispisuje pomo ću safirske igle fine linije čime podložni papir postaj e vidljiv. Posadu vozila predstavljaju neposredni izvršitelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uz vozilo kao vozači, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji. Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza su pripremanje komadnog tereta u ve će jedinice tereta pri čemu se mora paziti na dimenzije kako bi se mogla primijeniti i druga sredstva racionalizacije prijevoza.
Stupanj iskorištenja voznog parka prikazuje se koeficijentima Koeficijent iskorištenja prijeĎenog puta jednak je odnosu prije Ďenih kilometara s teretom i ukupnog prije Ďenog puta u kilometrima
27
