Organsko vocarstvo.pdf

PROIZVODNJA VOĆA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI Miodrag Leković

PROIZVODNJA VOĆA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI Miodrag Leković

Podgorica 2011

Autor: dipl. ing. agr agr.. Miodrag Leković Stručna konsultantkinja: dr Gordana Šebek Izdavač: Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori Lektura i korektura: doc. dr Ljiljana Pajović-Dujović Dizajn i priprema za štampu: EXPEDITIO Naslovna fotografija: © Sylvie Bouchard - Fotolia.com Štampa: AP Print, Podgorica Tiraž: 500

SAdržAj UVOd

7

IzbOr pOlOžAjA

Podgorica 2011.

9

Klima Zemljište Lokacija

ORGANIZACIJA ORGANIZACIJ A MJEŠOVITOG PROIZVODNOG ZASADA

12

SIStemI gAjenjA U OrgAnSkOm VOĆArAStVU

14

pOdIzAnje OrgAnSkOg VOĆnjAkA

17

ObrAdA zemljIštA U OrgAnSkOm VOĆnjAkU

21

Obrada zone ispod krošnji Sendvič sistem Zastiranje (malčovanje)

dUbrenje

24

Kompost Formiranje kompostne hrpe

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

UNIVERZITET CRNE GORE

BIOTEHNIČKI FAKULTET

NAVODNJAVANJE

29

zAštItA Od kOrOVA U OrgAnSkOm VOĆnjAkU

31

Plitka obrada zemljišta Malčovanje Malčova nje (zastiranje (z astiranje zemljišta) Solarizacija Kultivacija plamenom

SAdržAj

Autor: dipl. ing. agr agr.. Miodrag Leković Stručna konsultantkinja: dr Gordana Šebek Izdavač: Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori Lektura i korektura: doc. dr Ljiljana Pajović-Dujović Dizajn i priprema za štampu: EXPEDITIO Naslovna fotografija: © Sylvie Bouchard - Fotolia.com Štampa: AP Print, Podgorica Tiraž: 500

UVOd

7

IzbOr pOlOžAjA

9

Podgorica 2011.

Klima Zemljište Lokacija

ORGANIZACIJA ORGANIZACIJ A MJEŠOVITOG PROIZVODNOG ZASADA

12


14

pOdIzAnje OrgAnSkOg VOĆnjAkA

17

ObrAdA zemljIštA U OrgAnSkOm VOĆnjAkU

21

Obrada zone ispod krošnji Sendvič sistem Zastiranje (malčovanje)

dUbrenje

24

Kompost Formiranje kompostne hrpe

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

BIOTEHNIČKI FAKULTET

zAštItA zAštIt A Od bOleStI I štetOčInA

33

BERBA

38 41

Izbor lokacije za organski rasadnik Priprema Pripre ma zemljišta Obrada zemljišta prije sadnje podloga Sadnja podloga Đubrenje u rasadniku Navodnjavanje u rasadniku Redovna kontrola bolesti i štetočina Kontrola korova u rasadniku Kvalitet sadnica

jAbUkA

44

Najčešće bolesti i mjere zaštite Najčešće štetočine i mjere zaštite

krUškA

47


MALINA

48


MASLINA

49


RECEPTI ZA PREPARATE

51

lIterAtUrA

53

PRILOG: KALENDAR RADOVA PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

POLJOPRIVREDI

29

zAštItA Od kOrOVA U OrgAnSkOm VOĆnjAkU

31

Plitka obrada zemljišta Malčovanje Malčova nje (zastiranje (z astiranje zemljišta) Solarizacija Kultivacija plamenom

UNIVERZITET CRNE GORE

UVOd U OrgAnSkU rASAdnIčkU prOIzVOdnjU

NAVODNJAVANJE

UVOd Koliko god termin „organska poljoprivreda“ zvučao novo, ipak kao koncept, ali i kao ustaljena praksa, postoji još od tridesetih godina prošlog vijeka. Ocem organske poljoprivrede smatra se Sir Albert Howard, britanski botaničar koji je svoj život posvetio proučavanju prouča vanju i promovisa promovisanju nju ideje razvoja poljoprivrede, uz očuvanje prirode i korišćenje prirodnih zakona. Od osamdesetih godina prošlog vijeka ovaj sektor poljoprivre poljoprivrede de bilježi konstantan rast, gledano na nivou Evropske unije. Novija istraživanja govore da se svjetsko tržište organskih proizvoda, od 2002. do 2005. godine uvećalo za 43%, a da se, na nivou EU, uvećava za 10 do 15% svake godine. Evropa i Sjeverna Amerika su najveći proizvođači i potrošači organske hrane, a činjenica je da proizvodnja još nije dostigla dostigla potrošnju. potrošnju. To To utiče i na forimiranje cijena organske hrane, koja je skuplja, u prosjeku, za 10 do 20% od konvencionalno proizvedene.

Time ova grana poljoprivredne proizvodnje postaje sve atraktivnija za proizvođače, pa se evropski farmeri sve češće odlučuju za organsku poljoprivredu kao perspektivu koja će im donijeti profit, ali i druge benefite kao što je čistija okolina, manje otpada, zdravstveno bezbjednija hrana i sigurnije tržište. U prilog ovome govori podatak da udio organske proizvodnje u cjelokupnoj poljoprivredi Danske iznosi 5 %, Švedske 3 %, Njemačke 2,6 %, Holandije 1,8 %, a Francuske 1,3%, kao i da se konstantno uvećava. uvećava. U Crnoj Gori organska poljoprivreda takođe bilježi rast. Potporu ovom trendu predstavlja Zakon o organskoj poljoprivredi poljoprivre di donešen 2004. godine, kao i osnivanje nacionalnog sertifikacionog tijela Monteorganica, čija je uloga sertifikacija i kontrola organskih farmera u skladu sa pomenutim zakonom. Ideja donosilaca ovog pravnog akta je da se pokušaju

Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori

7

zAštItA zAštIt A Od bOleStI I štetOčInA

33

BERBA

38

UVOd U OrgAnSkU rASAdnIčkU prOIzVOdnjU

41

Izbor lokacije za organski rasadnik Priprema Pripre ma zemljišta Obrada zemljišta prije sadnje podloga Sadnja podloga Đubrenje u rasadniku Navodnjavanje u rasadniku Redovna kontrola bolesti i štetočina Kontrola korova u rasadniku Kvalitet sadnica

jAbUkA

44


krUškA

47


MALINA

48


MASLINA

49



51

lIterAtUrA

53

PRILOG: KALENDAR RADOVA PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

pratiti navedeni svjetski i evropski trendovi, da se na najbolji način iskoriste prirodni i proizvodni resursi, da se slabost, u vidu usitnjenih poljoprivrednih poljoprivr ednih površina i malih proizvodnih kapaciteta, pretvori u prednost, kao i da se zaštite, uobliče i prilagode poljoprivred poljoprivredne ne prakse, duboko utemeljene u našoj tradiciji. Sve je to u cilju jačanja poljoprivrednog sektora, ali i prilika malim proizvođačima da proizvode kvalitetnu hranu i da kroz njen plasman ostvare značajniju ekonomsku dobit. Kada se ima u vidu da će uvođenje navedenih praksi voditi očuvanju i razvoju prirodnih resursa, jasno je da se organska poljoprivreda postavlja kao osnova ekonomskog razvoja turističke i ekološke Crne Gore.

8

POLJOPRIVREDI

Želja autora ovog priručnika jeste da približi ideju organske poljoprivrede proizvođačima koji u tom sektoru vide svoju budućnost i čija je vizija proizvodnja ukusnog i z dravstveno bezbjednog proizvoda koji će lakše naći put do potrošača, koji su, evidentno je, sve izbirljiviji. Priručnik je napravljen sa nastojanjem da se proizvođačima proizvođa čima predoči činjenica da organska proizvodnja proizvodnja ne znači ne raditi ništa u voćnjaku i pustiti ga da se sam bori protiv bolesti i štetočina. Naprotiv, biti organski proizvođač znači biti stalno u voćnjaku, primijetiti i pratiti sve promjene na stablima, a i oko njih, poznavati osnovne osobine štetočina i izazivača bolesti, znati kako izbjeći štete, ali i kako reagovati ako se problemi pojave. Jedino na taj način organska proizvodnja voća može biti održiva i konkurentna, a proizvođaču može donijeti sigurnu prodaju i veći profit.

PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

POLJOPRIVREDI

UVOd Koliko god termin „organska poljoprivreda“ zvučao novo, ipak kao koncept, ali i kao ustaljena praksa, postoji još od tridesetih godina prošlog vijeka. Ocem organske poljoprivrede smatra se Sir Albert Howard, britanski botaničar koji je svoj život posvetio proučavanju prouča vanju i promovisa promovisanju nju ideje razvoja poljoprivrede, uz očuvanje prirode i korišćenje prirodnih zakona. Od osamdesetih godina prošlog vijeka ovaj sektor poljoprivre poljoprivrede de bilježi konstantan rast, gledano na nivou Evropske unije. Novija istraživanja govore da se svjetsko tržište organskih proizvoda, od 2002. do 2005. godine uvećalo za 43%, a da se, na nivou EU, uvećava za 10 do 15% svake godine. Evropa i Sjeverna Amerika su najveći proizvođači i potrošači organske hrane, a činjenica je da proizvodnja još nije dostigla dostigla potrošnju. potrošnju. To To utiče i na forimiranje cijena organske hrane, koja je skuplja, u prosjeku, za 10 do 20% od konvencionalno proizvedene.

Time ova grana poljoprivredne proizvodnje postaje sve atraktivnija za proizvođače, pa se evropski farmeri sve češće odlučuju za organsku poljoprivredu kao perspektivu koja će im donijeti profit, ali i druge benefite kao što je čistija okolina, manje otpada, zdravstveno bezbjednija hrana i sigurnije tržište. U prilog ovome govori podatak da udio organske proizvodnje u cjelokupnoj poljoprivredi Danske iznosi 5 %, Švedske 3 %, Njemačke 2,6 %, Holandije 1,8 %, a Francuske 1,3%, kao i da se konstantno uvećava. uvećava. U Crnoj Gori organska poljoprivreda takođe bilježi rast. Potporu ovom trendu predstavlja Zakon o organskoj poljoprivredi poljoprivre di donešen 2004. godine, kao i osnivanje nacionalnog sertifikacionog tijela Monteorganica, čija je uloga sertifikacija i kontrola organskih farmera u skladu sa pomenutim zakonom. Ideja donosilaca ovog pravnog akta je da se pokušaju


7

IzbO r pOlOžAj A Izbor položaja budućeg voćnjaka od izuzetnog je značaja u organskom voćarstvu. Termin Termin „položaj“ objedinjuje faktore proizvodnje koji su veoma usko povezani: klimu, zemljište i lokaciju . Ekonomija organske proizvodnje voća u velikoj mjeri zavisi od izbora položaja. Kako je u organskom voćarstvu veoma ograničena upotreba sredstava za zaštitu, pravilan izbor položaja voćnjaka je od neprocjenjivogg značaja za preventivu neprocjenjivo bolesti i štetočina. Da bi se postigla ekonomski uspješna proizvodnja, faktori proizvodnje moraju odgovarati specifičnim zahtjevima voćnih vrsta i sorti. Dakle, najvažniji preduslov za uspješnu organsku proizvodnju voća jeste pravilan izbor voćne vrste i sorte spram proizvodnih uslova na izabranoj lokaciji. Bilo bi besmisleno pokušati sa zasnivanjem komercijalne organske proizvodnje u području gdje su nepovoljni uslovi. Ako postoje samo manji nedostaci,

treba razmotriti mogućnosti i isplativost njihovog otklanjanja. U svakom slučaju, prije osnivanja organskog voćnjaka ili konverzije postojećeg u organski, potrebno je konsultov konsultovati ati Savjetodavnu službu u biljnoj proizvodn proizvodnjiji.

Klima Klima je od fundamentalnog značaja u određivanju određivan ju koja se voćna vrsta i sorta može uspješno gajiti u određenom području. Najznačajniji klimatski faktori su: o temperatura (minimalne i maksimalne

godišnje temperature, broj dana sa srednjim dnevnim temperat temperaturama urama iznad +5 °C, suma srednjih dnevnih temperatura tokom vegetacionog perioda, opasnost od mrazeva ...); o padavine (suma godišnjih padavina,

intenzitet padavina, raspored tokom vegetacione sezone, pojava grada ...);


9

pratiti navedeni svjetski i evropski trendovi, da se na najbolji način iskoriste prirodni i proizvodni resursi, da se slabost, u vidu usitnjenih poljoprivrednih poljoprivr ednih površina i malih proizvodnih kapaciteta, pretvori u prednost, kao i da se zaštite, uobliče i prilagode poljoprivred poljoprivredne ne prakse, duboko utemeljene u našoj tradiciji. Sve je to u cilju jačanja poljoprivrednog sektora, ali i prilika malim proizvođačima da proizvode kvalitetnu hranu i da kroz njen plasman ostvare značajniju ekonomsku dobit. Kada se ima u vidu da će uvođenje navedenih praksi voditi očuvanju i razvoju prirodnih resursa, jasno je da se organska poljoprivreda postavlja kao osnova ekonomskog razvoja turističke i ekološke Crne Gore.

8

Želja autora ovog priručnika jeste da približi ideju organske poljoprivrede proizvođačima koji u tom sektoru vide svoju budućnost i čija je vizija proizvodnja ukusnog i z dravstveno bezbjednog proizvoda koji će lakše naći put do potrošača, koji su, evidentno je, sve izbirljiviji. Priručnik je napravljen sa nastojanjem da se proizvođačima proizvođa čima predoči činjenica da organska proizvodnja proizvodnja ne znači ne raditi ništa u voćnjaku i pustiti ga da se sam bori protiv bolesti i štetočina. Naprotiv, biti organski proizvođač znači biti stalno u voćnjaku, primijetiti i pratiti sve promjene na stablima, a i oko njih, poznavati osnovne osobine štetočina i izazivača bolesti, znati kako izbjeći štete, ali i kako reagovati ako se problemi pojave. Jedino na taj način organska proizvodnja voća može biti održiva i konkurentna, a proizvođaču može donijeti sigurnu prodaju i veći profit.


o svjetlost (broj sunčanih sati tokom

vegetacije).

POLJOPRIVREDI

ovome će biti više riječi u poglavlju Obrada zemljišta u organskom voćnjaku.

Zemljište

Lokacija

Plodno, drenirano zemljište odgovarajuće dubine i vodnovazdušnog kapaciteta, bogato korisnim zemljišnim organizmima, preduslovv je za razvoj zdravih voćki, preduslo posebno u godinama sa izraženim klimatskim pojavama, kakve su suše, veoma visoke temperature ili intenzivne padavine. padavine. Ustaljeni sistemi održavanja zemljišta, kao što je stalna obrada, dovode do sabijanja z emljišta, a time do smanjenja kapaciteta za razvoj korijena, smanjenja nivoa kiseonika, prezasićenja vodom tokom dugotrajnih padavina, erozije, ubrzane mineralizacije organske materije i smanjenja sadržaja humusa, odumiranje zemljišne mikrofaune i do niza drugih negativnih pojava. Plodno zemljište sadrži 50 % čv rstih materija (organskih i mineralnih), 50 % pora (od čega j e pola ispunjeno vodom, a druga polovina vazduhom), kao i aktivnu mikro floru i faunu. To se u organskom voćarstvu voćarstvu postiže redukovanom obradom, upotrebom organskih đubriva i biološkim metodama zaštite od korova. O

Izbor lokacije, tačnije, podrazumijeva uticaj nadmorske visine, nagiba, orIjentacije, okolnih uzvišenja, šuma, objekata i dr. na osnovne klimatske proizvodne uslove.

IzbO r pOlOžAj A Izbor položaja budućeg voćnjaka od izuzetnog je značaja u organskom voćarstvu. Termin Termin „položaj“ objedinjuje faktore proizvodnje koji su veoma usko povezani: klimu, zemljište i lokaciju . Ekonomija organske proizvodnje voća u velikoj mjeri zavisi od izbora položaja. Kako je u organskom voćarstvu veoma ograničena upotreba sredstava za zaštitu, pravilan izbor položaja voćnjaka je od neprocjenjivogg značaja za preventivu neprocjenjivo bolesti i štetočina. Da bi se postigla ekonomski uspješna proizvodnja, faktori proizvodnje moraju odgovarati specifičnim zahtjevima voćnih vrsta i sorti. Dakle, najvažniji preduslov za uspješnu organsku proizvodnju voća jeste pravilan izbor voćne vrste i sorte spram proizvodnih uslova na izabranoj lokaciji. Bilo bi besmisleno pokušati sa zasnivanjem komercijalne organske proizvodnje u području gdje su nepovoljni uslovi. Ako postoje samo manji nedostaci,

treba razmotriti mogućnosti i isplativost njihovog otklanjanja. U svakom slučaju, prije osnivanja organskog voćnjaka ili konverzije postojećeg u organski, potrebno je konsultov konsultovati ati Savjetodavnu službu u biljnoj proizvodn proizvodnjiji.

Klima Klima je od fundamentalnog značaja u određivanju određivan ju koja se voćna vrsta i sorta može uspješno gajiti u određenom području. Najznačajniji klimatski faktori su: o temperatura (minimalne i maksimalne

godišnje temperature, broj dana sa srednjim dnevnim temperat temperaturama urama iznad +5 °C, suma srednjih dnevnih temperatura tokom vegetacionog perioda, opasnost od mrazeva ...); o padavine (suma godišnjih padavina,

intenzitet padavina, raspored tokom vegetacione sezone, pojava grada ...);


i štetočina, povećana opasnost od mrazeva zbog zadržavanja hladnog vazduha.

9

visokih objekata ili šuma, dok se optimalnim lokacijama smatraju blage padine (5 do 10 % nagiba) okrenute jugu;

Zaklonjena lokacija

10

Zaklonjena lokacija je najbolji izbor, posebno ako je zaklonjena (objektima, šumom ...) sa sjeveroistočne strane, strane, a otvorena prema jugozapadu.

Osnovni tipovi lokacija Otvorena lokacija − prednosti: provjetrenost smanjuje

pojavu bolesti i štetočina, brže je sušenje zemljišta i lišća nakon obilnijih padavina; − mane: mehanički uticaj vjetra (lome se grane, isušuje se žig tučka cvijeta, otpadaju cvjetovi i plodovi, vjetar ometa pčele prilikom oprašivanja ...), pretjerano isušivanje vazduha i zemljišta tokom sušnog perioda. Zatvorena lokacija − prednosti: spriječen je negativan

mehanički uticaj vjetra, spriječeno je pretjerano isušivanje tokom sušnog dijela godine; − mane: učestalost pojave bolesti


POLJOPRIVREDI

Kriterijumi za izbor lokacije o Rizik od mrazeva – treba izbjegavati potpuno zatvorene lokacije i doline okružene padinama da bi se izbjegli kasni proljećni ili rani jesenji mrazevi; o Insolacija (osunčanost) – voćnjak se ne smije podizati u sijenci

o Vjetar – već su pomenuti pozitivni i negativni uticaji vjetra, a može se zaključiti da su optimalne lokacije one na kojima se redovno javljaju slabiji vjetrovi; o Nadmorska visina – sa povećanjem nadmorske visine temperatura pada, vegetaciona sezona se skraćuje i odlaže se sazrijevanje (jedan dan za svakih 30 m nadmorske visine), dok su, zbog uticaja UV zraka, plodovi boljeg kvaliteta i obojenosti, a mogu se i duže čuvati; o Blizina tržišta – kriterijum koji se ne smije zanemariti, jer se sa povećanjem udaljenosti povećava povećavaju ju troškovi troško vi proizvodnje i sama prodajna cijena, što daje prednost proizvođačima proizvođači ma koji su bliži kupcima.


11

o svjetlost (broj sunčanih sati tokom

vegetacije).

ovome će biti više riječi u poglavlju Obrada zemljišta u organskom voćnjaku.

Zemljište

Lokacija

Plodno, drenirano zemljište odgovarajuće dubine i vodnovazdušnog kapaciteta, bogato korisnim zemljišnim organizmima, preduslovv je za razvoj zdravih voćki, preduslo posebno u godinama sa izraženim klimatskim pojavama, kakve su suše, veoma visoke temperature ili intenzivne padavine. padavine. Ustaljeni sistemi održavanja zemljišta, kao što je stalna obrada, dovode do sabijanja z emljišta, a time do smanjenja kapaciteta za razvoj korijena, smanjenja nivoa kiseonika, prezasićenja vodom tokom dugotrajnih padavina, erozije, ubrzane mineralizacije organske materije i smanjenja sadržaja humusa, odumiranje zemljišne mikrofaune i do niza drugih negativnih pojava. Plodno zemljište sadrži 50 % čv rstih materija (organskih i mineralnih), 50 % pora (od čega j e pola ispunjeno vodom, a druga polovina vazduhom), kao i aktivnu mikro floru i faunu. To se u organskom voćarstvu voćarstvu postiže redukovanom obradom, upotrebom organskih đubriva i biološkim metodama zaštite od korova. O

Izbor lokacije, tačnije, podrazumijeva uticaj nadmorske visine, nagiba, orIjentacije, okolnih uzvišenja, šuma, objekata i dr. na osnovne klimatske proizvodne uslove.

i štetočina, povećana opasnost od mrazeva zbog zadržavanja hladnog vazduha.

visokih objekata ili šuma, dok se optimalnim lokacijama smatraju blage padine (5 do 10 % nagiba) okrenute jugu;

Zaklonjena lokacija

10

12

o Nadmorska visina – sa povećanjem nadmorske visine temperatura pada, vegetaciona sezona se skraćuje i odlaže se sazrijevanje (jedan dan za svakih 30 m nadmorske visine), dok su, zbog uticaja UV zraka, plodovi boljeg kvaliteta i obojenosti, a mogu se i duže čuvati;

Otvorena lokacija − prednosti: provjetrenost smanjuje

pojavu bolesti i štetočina, brže je sušenje zemljišta i lišća nakon obilnijih padavina; − mane: mehanički uticaj vjetra (lome se grane, isušuje se žig tučka cvijeta, otpadaju cvjetovi i plodovi, vjetar ometa pčele prilikom oprašivanja ...), pretjerano isušivanje vazduha i zemljišta tokom sušnog perioda. Zatvorena lokacija − prednosti: spriječen je negativan

mehanički uticaj vjetra, spriječeno je pretjerano isušivanje tokom sušnog dijela godine; − mane: učestalost pojave bolesti

POLJOPRIVREDI

ORGANIZACIJA MJEŠOVITOG PROIZVODNOG ZASADA

Šema na sljedećoj strani prikazuje jedan od načina organizacije organskog voćnjaka.

o Vjetar – već su pomenuti pozitivni i negativni uticaji vjetra, a može se zaključiti da su optimalne lokacije one na kojima se redovno javljaju slabiji vjetrovi;

Osnovni tipovi lokacija


Organsko voćarstvo ne predstavlja samo upotrebu biopesticida, organskih đubriva i redukovanih sistema obrade zemljišta, već je to, zapravo, stvaranje i održavanje što prirodnijeg sistema čija ravnoteža omogućava dobijanje organskih proizvoda visokog kvaliteta. Ne postoji (bio)pesticid koji može riješiti sve fitosanitarne probleme. Zato je veoma važno preduzeti sve mjere u cilju postizanja prirodne ravnoteže i samoregulacije. Što je veća biološka raznovrsnost, stabilniji je ekosistem voćnjaka. Zato se, prilikom podizanja organskog voćnjaka ili konverzije postojećeg u organski, mora obezbijediti stanište i za korisne biljke, životinje životinje i insekte čime će se postići pomenuta raznovrsnost i fitosanitarna fitosanitar na stabilnost.

Zaklonjena lokacija je najbolji izbor, posebno ako je zaklonjena (objektima, šumom ...) sa sjeveroistočne strane, strane, a otvorena prema jugozapadu.

Na šemi su redovi orijentisani u pravcu sjever-jug i od toga se može samo neznatno odstupati zbog već pomenutih razloga. Predložene voćne vrste ne predstavljaju pravilo, već dolaze u obzir i druge kombinacije kombinacije zavisno od regiona u kojem se voćnjak nalazi ili podiže ( jabuka-kruška, kruška-trešnja, kruška-trešn ja, smokva-vinova loza, nar-mandarina nar-mandari na i druge kombinacije). Sjeverna ni južna ograda ne smije biti suviše visoka niti gusta, osim ako ne predstavlja izolaciju od konvencionalnih konvencio nalnih poljoprivre poljoprivrednih dnih zasada. Idealno rješenje je žičana ograda koja dodatno služi kao potpora za puzavice kakav je bršljan (Hedera helix), orlovi nokti (Lonicera caprifolium), klematis (Clematis spp.) i dr.

Kriterijumi za izbor lokacije o Rizik od mrazeva – treba izbjegavati potpuno zatvorene lokacije i doline okružene padinama da bi se izbjegli kasni proljećni ili rani jesenji mrazevi; o Insolacija (osunčanost) – voćnjak se ne smije podizati u sijenci

o Blizina tržišta – kriterijum koji se ne smije zanemariti, jer se sa povećanjem udaljenosti povećava povećavaju ju troškovi troško vi proizvodnje i sama prodajna cijena, što daje prednost proizvođačima proizvođači ma koji su bliži kupcima.


i ptica. Treba birati biljne vrste kojima odgovara klima i koje zahtijevaju što manje održavanja, a izbjegavati divlje voćne vrste (divlja jabuka, divlja kruška, oskoruša, gloginja) koje mogu biti domaćini izazivača bolesti i štetočina kultivisanih sorti. Pojas stalnog travnjaka unutar voćnjaka, koji čine biljne vrste uobičajene za podneblje, uz dodatak cvjetnica, ima ulogu privlačen privlačenja ja korisnih insekata i oprašivača. Pojas je širine 3 do 5 m i održava se košenjem po potrebi (češće tokom intenzivnih radova u voćnjaku). Pokošene biljke se mogu koristiti za zastiranje (malčovanje) (malčovan je) prostor prostoraa ispod krošnji voćaka, čime se zemljište obogaćuje

11

organskom materijom i spriječava gubitak vlage iz zemljišta. Ako postoji mogućnosti širenja sjemena agresivnih korovskih korovs kih biljnih vrsta v rsta i mogućnost prenamnožavanja prenamnoža vanja glodara ispod malča, preporučuje se iznošenje pokošene mase i njeno kompostiranje kompostiranje (poglavlje Kompost). Simbolom drveta na šemi je prikazano ukrasno drveće ili voćke sa prirodnom krošnjom koje okružuju ekonomsko dvorište i prave zaštitu od hladnog sjevernog vjetra. Treba izbjegavati sadnju stabala jabučastih voćnih vrsta sa prirodnom krošnjom pored intenzivnih zasada istih vrsta zbog zajedničkih problema sa bolestima i štetočinama.

ekonomsko dvorište

jabuka šljiva

Na istočnoj i zapadnoj ivici voćnjaka treba podići živu ogradu visine oko 2 m kao izolaciju od okolnih proizvodnih imanja i kao stanište korisnih insekata


POLJOPRIVREDI


13

ORGANIZACIJA MJEŠOVITOG PROIZVODNOG ZASADA Organsko voćarstvo ne predstavlja samo upotrebu biopesticida, organskih đubriva i redukovanih sistema obrade zemljišta, već je to, zapravo, stvaranje i održavanje što prirodnijeg sistema čija ravnoteža omogućava dobijanje organskih proizvoda visokog kvaliteta. Ne postoji (bio)pesticid koji može riješiti sve fitosanitarne probleme. Zato je veoma važno preduzeti sve mjere u cilju postizanja prirodne ravnoteže i samoregulacije. Što je veća biološka raznovrsnost, stabilniji je ekosistem voćnjaka. Zato se, prilikom podizanja organskog voćnjaka ili konverzije postojećeg u organski, mora obezbijediti stanište i za korisne biljke, životinje životinje i insekte čime će se postići pomenuta raznovrsnost i fitosanitarna fitosanitar na stabilnost. Šema na sljedećoj strani prikazuje jedan od načina organizacije organskog voćnjaka. 12

Na šemi su redovi orijentisani u pravcu sjever-jug i od toga se može samo neznatno odstupati zbog već pomenutih razloga. Predložene voćne vrste ne predstavljaju pravilo, već dolaze u obzir i druge kombinacije kombinacije zavisno od regiona u kojem se voćnjak nalazi ili podiže ( jabuka-kruška, kruška-trešnja, kruška-trešn ja, smokva-vinova loza, nar-mandarina nar-mandari na i druge kombinacije). Sjeverna ni južna ograda ne smije biti suviše visoka niti gusta, osim ako ne predstavlja izolaciju od konvencionalnih konvencio nalnih poljoprivre poljoprivrednih dnih zasada. Idealno rješenje je žičana ograda koja dodatno služi kao potpora za puzavice kakav je bršljan (Hedera helix), orlovi nokti (Lonicera caprifolium), klematis (Clematis spp.) i dr.

14

Simbolom drveta na šemi je prikazano ukrasno drveće ili voćke sa prirodnom krošnjom koje okružuju ekonomsko dvorište i prave zaštitu od hladnog sjevernog vjetra. Treba izbjegavati sadnju stabala jabučastih voćnih vrsta sa prirodnom krošnjom pored intenzivnih zasada istih vrsta zbog zajedničkih problema sa bolestima i štetočinama.

ekonomsko dvorište

jabuka šljiva


POLJOPRIVREDI


Voćke svojom visinom moraju zadovoljiti potrebu obavljanja većine pomotehničkih operacija sa zemlje, što posebno pozitivno utiče na fitosanitarne prilike u voćnjaku. Time se, takođe, smanjuju operativni

Pojas stalnog travnjaka unutar voćnjaka, koji čine biljne vrste uobičajene za podneblje, uz dodatak cvjetnica, ima ulogu privlačen privlačenja ja korisnih insekata i oprašivača. Pojas je širine 3 do 5 m i održava se košenjem po potrebi (češće tokom intenzivnih radova u voćnjaku). Pokošene biljke se mogu koristiti za zastiranje (malčovanje) (malčovan je) prostor prostoraa ispod krošnji voćaka, čime se zemljište obogaćuje

organskom materijom i spriječava gubitak vlage iz zemljišta. Ako postoji mogućnosti širenja sjemena agresivnih korovskih korovs kih biljnih vrsta v rsta i mogućnost prenamnožavanja prenamnoža vanja glodara ispod malča, preporučuje se iznošenje pokošene mase i njeno kompostiranje kompostiranje (poglavlje Kompost).

Na istočnoj i zapadnoj ivici voćnjaka treba podići živu ogradu visine oko 2 m kao izolaciju od okolnih proizvodnih imanja i kao stanište korisnih insekata


Kod sistema gajenja koji omogućavaju cirkulaciju vazduha i dobru osvijetljenost, voćke su otpornije na bolesti, a lakša je i kontrola štetočina. Samim tim, takvi sistemi pogodni su za organsko voćarstvo. Treba imati na umu i visoku v isoku produktivnost produktivnost sistema koja se postiže kod savremenih, gustih voćnih zasada sa 1500 do 2000 stabala po hektaru, a koji se sve više koriste prilikom podizanja organskih voćnjaka. Međuredni razmak zavisi od kvaliteta zemljišta i klime, bujnosti vrste i sorte, kao i mehanizacije koja planira da se koristiti. Najčešće se kreće od 3-4 m kod jabuke do 4-4,5 m kod kruške i šljive, zavisno od vrste, sorte i podloge.

i ptica. Treba birati biljne vrste kojima odgovara klima i koje zahtijevaju što manje održavanja, a izbjegavati divlje voćne vrste (divlja jabuka, divlja kruška, oskoruša, gloginja) koje mogu biti domaćini izazivača bolesti i štetočina kultivisanih sorti.

voćna vrsta

podloga

način gajenja

rastojanje u zasadu

M2, M7, MM106

palmeta: - bujne sorte - srednje bujne sorte - slabo bujne sorte vretenasti žbun vitko vreteno

4,0 - 4,5 x 3,0 - 4,0 m 4,0 x 3,0 m 3,5 - 4,0 x 2,5 - 3,5 m 3,5 - 4,0 x 2,0 - 3,0 m 3,0 - 4,0 x 1,0 - 2,0 m

kruška

dunja MA, BA29 i ČA7

palmeta i vretenasti žbun: - bujne sorte - srednje bujne sorte - slabo bujne sorte

4,0 x 3,0 m 3,5 x 2,5 m 3,0 x 2,0 m

šljiva

džanarika

vaza, poboljšana piramida: -bujne sorte - srednje bujne sorte

5,0 x 4,0 - 3,0 m 5,0 x 2,0 - 3,0 m

malina

špalir

2,5 - 3,0 x 0,25 m

kupina

špalir

2,0 - 3,0 x 1,0 - 1,5 m

tupasto-piramidalni: - bujne sorte - srednje bujne sorte - slabo bujne sorte

5,0 - 5,5 x 3,5 - 4,0 m 4,5 x 3,0 m 3,5 - 4,0 x 2,0 - 2,5 m

jabuka

M9 i M26

troškovi, što je cilj svake komercijalne poljoprivredne proizvodnje. Prednosti upotrebe sistema sa niskim uzgojnim oblicima i gustom sadnjom iste su i u organsko organskom miu „standardnom““ (konvencio „standardnom (konvencionalnom nalnom ili integralnom)) voćarstvu: integralnom − rani početak plodonošenja; − redovni prinosi i izbjegavanje pojave alternativne rodnosti; − povećanje kvaliteta plodova usled u sled optimalne osvijetljenosti; − smanjenje troškova i potrebe za radnom snagom, posebno prilikom rezidbe i berbe; − efikasnija upotreba mehanizacije; − lakša i efikasnija z aštita od bolesti, štetočina, mraza itd; − smanjenje troškova proizvodnje; − mogućnost brzih promjena kao odgovora na zahtjeve tržišta i nova naučna dostignuća (kvalitetnije i otpornije sorte).


POLJOPRIVREDI

mandarina

Poncirus trifoliata

13

6,0 - 7,0 x 5,0 m

maslina nar

žbun sa 3 do 4 stabla

4,0 - 5,0 x 3,0 - 4,0 m

smokva

vaza palmeta

7,0 x 6,0 m 6,0 x 5,0 m

aktinidija

perg pe rgol olaa (odr (odrin inaa ili ili krev krevet et))

4,00 - 6,0 4, 6,0 x 3, 3,00 - 5,0 5,0 m


15

SIStemI gAjenjA U OrgAnSkOm VOĆArAStVU Kod sistema gajenja koji omogućavaju cirkulaciju vazduha i dobru osvijetljenost, voćke su otpornije na bolesti, a lakša je i kontrola štetočina. Samim tim, takvi sistemi pogodni su za organsko voćarstvo. Treba imati na umu i visoku v isoku produktivnost produktivnost sistema koja se postiže kod savremenih, gustih voćnih zasada sa 1500 do 2000 stabala po hektaru, a koji se sve više koriste prilikom podizanja organskih voćnjaka. Međuredni razmak zavisi od kvaliteta zemljišta i klime, bujnosti vrste i sorte, kao i mehanizacije koja planira da se koristiti. Najčešće se kreće od 3-4 m kod jabuke do 4-4,5 m kod kruške i šljive, zavisno od vrste, sorte i podloge. Voćke svojom visinom moraju zadovoljiti potrebu obavljanja većine pomotehničkih operacija sa zemlje, što posebno pozitivno utiče na fitosanitarne prilike u voćnjaku. Time se, takođe, smanjuju operativni 14

Prednosti upotrebe sistema sa niskim uzgojnim oblicima i gustom sadnjom iste su i u organsko organskom miu „standardnom““ (konvencio „standardnom (konvencionalnom nalnom ili integralnom)) voćarstvu: integralnom − rani početak plodonošenja; − redovni prinosi i izbjegavanje pojave alternativne rodnosti; − povećanje kvaliteta plodova usled u sled optimalne osvijetljenosti; − smanjenje troškova i potrebe za radnom snagom, posebno prilikom rezidbe i berbe; − efikasnija upotreba mehanizacije; − lakša i efikasnija z aštita od bolesti, štetočina, mraza itd; − smanjenje troškova proizvodnje; − mogućnost brzih promjena kao odgovora na zahtjeve tržišta i nova naučna dostignuća (kvalitetnije i otpornije sorte). POLJOPRIVREDI

koje se razvijaju u plićem sloju zemljišta gdje im, u iskorišćavanju vode i hraniva, konkuriše pokrovna vegetacija; − gušći sklop smanjuje cirkulaciju vazduha što isključuje bilo kakve kompromise u izboru smjera redova ili načina rezidbe.

Mali međuredni razmak povećava povećava rod, ali i osjetljivost voćki na bolesti i štetočine 16

podloga

način gajenja

rastojanje u zasadu

M2, M7, MM106

palmeta: - bujne sorte - srednje bujne sorte - slabo bujne sorte vretenasti žbun vitko vreteno

4,0 - 4,5 x 3,0 - 4,0 m 4,0 x 3,0 m 3,5 - 4,0 x 2,5 - 3,5 m 3,5 - 4,0 x 2,0 - 3,0 m 3,0 - 4,0 x 1,0 - 2,0 m

kruška

dunja MA, BA29 i ČA7

palmeta i vretenasti žbun: - bujne sorte - srednje bujne sorte - slabo bujne sorte

4,0 x 3,0 m 3,5 x 2,5 m 3,0 x 2,0 m

šljiva

džanarika

vaza, poboljšana piramida: -bujne sorte - srednje bujne sorte

5,0 x 4,0 - 3,0 m 5,0 x 2,0 - 3,0 m

malina

špalir

2,5 - 3,0 x 0,25 m

kupina

špalir

2,0 - 3,0 x 1,0 - 1,5 m

tupasto-piramidalni: - bujne sorte - srednje bujne sorte - slabo bujne sorte

5,0 - 5,5 x 3,5 - 4,0 m 4,5 x 3,0 m 3,5 - 4,0 x 2,0 - 2,5 m

jabuka

M9 i M26

troškovi, što je cilj svake komercijalne poljoprivredne proizvodnje.


Kao mane takvih sistema proizvodnje može se navesti sljedeće: − uvećana investiciona ulaganja zbog većeg broja sadnica po jedinici površine i potrebe postavljanja naslona za voćke; − obavezna upotreba podloga manje bujnosti (posebno kod jabuke)

voćna vrsta


POLJOPRIVREDI

mandarina

Poncirus trifoliata

6,0 - 7,0 x 5,0 m

maslina nar

žbun sa 3 do 4 stabla

4,0 - 5,0 x 3,0 - 4,0 m

smokva

vaza palmeta

7,0 x 6,0 m 6,0 x 5,0 m

aktinidija

perg pe rgol olaa (odr (odrin inaa ili ili krev krevet et))

4,00 - 6,0 4, 6,0 x 3, 3,00 - 5,0 5,0 m


15

PODIZANJE ORGANSKOG VOĆnjAkA Hemijska analiza zemljišta, meliorativno đubrenje i nabavka kvalitetnog, kvalitetn og, bezvirusnog sadnog materijala od proizvođača koji posjeduju deklaraciju o kvalitetu, osnovni su preduslovi podizanja komercijalnog komercija lnog voćnog zasada. Vrlo je važno izvršiti hemijsku analizu zemljišta na kojem planiramo podizanje novog zasada i, na osnovu dobijenih parametara, odrediti norme đubriva dozvoljenih u organskom voćarstvu. Centar za ispitivanje zemljišta Biotehnič Biotehničkog kog fakulteta u Podgorici vrši uzorkovanje, kao i analizu hemijskog i mehaničkog sastava, nakon čega daje preporuke za unošenje đubriva i drugih sredstava za popravljenje kvaliteta zemljišta. U organskoj poljoprivredi to moraju biti organska đubriva i drugi materijali predviđeni Zakonom o organskoj poljoprivredi. Meliorativno đubrenje izvodi se u godini prije podizanja zasada. Veoma je bitno da se ova

operacije vrši pri idealnoj vlažnosti zemljišta, a posebno je važno da zemljište nije suviše vlažno, jer bi se obradom narušila njegova prirodna struktura. Zemljište treba prvo očistiti od krupnijih grana zaostalih od prethodne vegetacije, kamenja i ostalog što bi moglo ometati rad mašina. Ova faza može se iskoristiti i za ravnanje depresija i izbočina na parceli. Nakon toga đubrivo se rastura ravnomjerno po cijeloj površini i zaorava plitkim oranjem. Zemljište se, zatim, priprema za sadnju u slučaju da se izvodi zimska sadnja, ili ostavlja da prezimi ako se planira proljećna sadnja. Rigolovanje, kao uobičajena mjera pripreme zemljišta za sadnju, ne preporučuje se u organsko organskojj poljoprivredi. poljoprivre di. Ovim načinom dubokog oranja površinski sloj zemljišta, koji je bogat aktivnom aktivnom mikro florom florom i faunom, premješta premješta se u niže slojeve u kojima prestaje njihova aktivnost. Tako


17

Kao mane takvih sistema proizvodnje može se navesti sljedeće: − uvećana investiciona ulaganja zbog većeg broja sadnica po jedinici površine i potrebe postavljanja naslona za voćke; − obavezna upotreba podloga manje bujnosti (posebno kod jabuke)

koje se razvijaju u plićem sloju zemljišta gdje im, u iskorišćavanju vode i hraniva, konkuriše pokrovna vegetacija; − gušći sklop smanjuje cirkulaciju vazduha što isključuje bilo kakve kompromise u izboru smjera redova ili načina rezidbe.

Hemijska analiza zemljišta, meliorativno đubrenje i nabavka kvalitetnog, kvalitetn og, bezvirusnog sadnog materijala od proizvođača koji posjeduju deklaraciju o kvalitetu, osnovni su preduslovi podizanja komercijalnog komercija lnog voćnog zasada. Vrlo je važno izvršiti hemijsku analizu zemljišta na kojem planiramo podizanje novog zasada i, na osnovu dobijenih parametara, odrediti norme đubriva dozvoljenih u organskom voćarstvu. Centar za ispitivanje zemljišta Biotehnič Biotehničkog kog fakulteta u Podgorici vrši uzorkovanje, kao i analizu hemijskog i mehaničkog sastava, nakon čega daje preporuke za unošenje đubriva i drugih sredstava za popravljenje kvaliteta zemljišta. U organskoj poljoprivredi to moraju biti organska đubriva i drugi materijali predviđeni Zakonom o organskoj poljoprivredi. Meliorativno đubrenje izvodi se u godini prije podizanja zasada. Veoma je bitno da se ova

Mali međuredni razmak povećava povećava rod, ali i osjetljivost voćki na bolesti i štetočine PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

16

pripremljenom zemljištu treba mnogo pripremljenom više vremena da uspostavi prirodnu ravnotežu. Ako Ako u nižim slojevima zemljišta postoji nepropusni horizont, on se razbija podrivanjem koje ne prevrće zemlju. Pokrovni usjev zasniva se ako se na Pokrovni parceli nalaze agresivne korovske vrste koje bi onemogućav onemogućavale ale izvođenje agrotehničkih operacija u organskom voćnjaku. Treba biti pažljiv oko izbora biljnih vrsta za pokrovni usjev jer, recimo, leguminoze (djeteline, lucerka, lupina, grahorica ...) mogu vezati veliku količinu atmosferskog azota koji, na taj način postaje dostupan biljkama. Višak azota kod voćaka izaziva veliku bujnost, osipanje cvjetova, osjetljivost

t r a m

o n z e v a b o

i b e r t o p o p

18

analiza zemljišta

l i r p a

j a m l i r p a

Sadnice voćnih sorti koje su otporne na bolesti i, time, pogodne za organsku proizvodnju, nijesu uvijek dostupne na tržištu. Zbog toga je potrebno, barem, godinu dana prije sadnje kontaktirati kontaktirati rasadnike i ugovoriti nabavku sadnica željenih sorti na pogodnim podlogama. To je dovoljno vremena da u rasadniku izvrše nabavku plemki, kalemljenje i pripremu sadnica za podizanje voćnjaka.

- t l u s j - u n g u v a j

kopanje rupa za sadnice sjetva pokrovnog usjeva

njega pokrovnog usjeva


POLJOPRIVREDI

Rigolovanje, kao uobičajena mjera pripreme zemljišta za sadnju, ne preporučuje se u organsko organskojj poljoprivredi. poljoprivre di. Ovim načinom dubokog oranja površinski sloj zemljišta, koji je bogat aktivnom aktivnom mikro florom florom i faunom, premješta premješta se u niže slojeve u kojima prestaje njihova aktivnost. Tako

. b e . f – l i g . i n r a r t b a r o b a t m k m o e v – o n

17

(1) Susjedno imanje koje u trenutku podizanja organskog voćnjaka može biti neobrađeno, ali treba uzeti u obzir mogućnost da će se nekada aktivirati.i. Iz tog razloga je bolje od aktivirat početka planirati izolacioni pojas.

na bolesti i štetočine i druge negativne pojave. Zbog toga, više se preporučuje podsticanje prirodne, lokalne travne vegetacije, koja je prilagođena klimatskom klimatsko m uslovima i lako se održava. Agresivne korove treba iscrpljivati češćim košenjem i okopavanjem.

. g . r a n b r a m e u r t b p e e f s l i i

operacije vrši pri idealnoj vlažnosti zemljišta, a posebno je važno da zemljište nije suviše vlažno, jer bi se obradom narušila njegova prirodna struktura. Zemljište treba prvo očistiti od krupnijih grana zaostalih od prethodne vegetacije, kamenja i ostalog što bi moglo ometati rad mašina. Ova faza može se iskoristiti i za ravnanje depresija i izbočina na parceli. Nakon toga đubrivo se rastura ravnomjerno po cijeloj površini i zaorava plitkim oranjem. Zemljište se, zatim, priprema za sadnju u slučaju da se izvodi zimska sadnja, ili ostavlja da prezimi ako se planira proljećna sadnja.


POLJOPRIVREDI

planiranje zasada; kontaktiran je rasadnika đubrenje; zaoravanje; podrivanje

PODIZANJE ORGANSKOG VOĆnjAkA

(2) Dio Vašeg imanja koji se graniči sa susjednim i predstavlja prostornu prostornu barijeru. Održava se češćim košenjem i odnošenjem pokošene mase čime se sprečava prelazak glodara u voćnjak. Širina pojasa je najmanje 2 m. Prirodni travni pokrivač se lako održava, obogaćuje zemljište organskom materijom i predstavlja utočište utočište korisnim insektima

Prilikom planiranja novog voćnjaka važno je predvidjeti prostor koji će izolovati organski voćnjak od susjednih zasada, čak i ako ih u tom trenutku nema. Izolaciju, zapravo, čine prirodne barijere koje imaju višestruku funkciju.

pripremanje za sadnju i sadnja

3 1 2

4

(3) Živa ograda visine najmanje 2 m, predstavlja barijeru, a istovremeno i utočište za mnoge korisne životinje i insekte. Treba koristiti biljke prilagođene klimatskim uslovima, a izbjegavati divlje voćne vrste koje mogu biti domaćini uzročnika bolesti kultivisanih sorti. (4) Pojas travnog pokrivača i niskih cvjetnica. Ovaj dio voćnjaka koristi se za prolaz mehanizacije, a predstavlja i utočište korisnih insekata među kojima su i polinatori (oprašivači). (oprašiva či). Održava se povremenim košenjem, u slučaju kad ometa prolaz mehanizacije. Širina Širina je 3 do 5 m, zavisno od širine traktora i zahvata priključaka, kao i od uzgojnog oblika.


19

pripremljenom zemljištu treba mnogo pripremljenom više vremena da uspostavi prirodnu ravnotežu. Ako Ako u nižim slojevima zemljišta postoji nepropusni horizont, on se razbija podrivanjem koje ne prevrće zemlju. Pokrovni usjev zasniva se ako se na Pokrovni parceli nalaze agresivne korovske vrste koje bi onemogućav onemogućavale ale izvođenje agrotehničkih operacija u organskom voćnjaku. Treba biti pažljiv oko izbora biljnih vrsta za pokrovni usjev jer, recimo, leguminoze (djeteline, lucerka, lupina, grahorica ...) mogu vezati veliku količinu atmosferskog azota koji, na taj način postaje dostupan biljkama. Višak azota kod voćaka izaziva veliku bujnost, osipanje cvjetova, osjetljivost

t r a m

o n z e v a b o

i b e r t o p o p

18

analiza zemljišta

Sadnice voćnih sorti koje su otporne na bolesti i, time, pogodne za organsku proizvodnju, nijesu uvijek dostupne na tržištu. Zbog toga je potrebno, barem, godinu dana prije sadnje kontaktirati kontaktirati rasadnike i ugovoriti nabavku sadnica željenih sorti na pogodnim podlogama. To je dovoljno vremena da u rasadniku izvrše nabavku plemki, kalemljenje i pripremu sadnica za podizanje voćnjaka.

j a m l i r p a

l i r p a

- t l u s j - u n g u v a j

planiranje zasada; kontaktiran je rasadnika đubrenje; zaoravanje; podrivanje

. g . r n a b r a m e u r t b p e e f s l i i

kopanje rupa za sadnice sjetva pokrovnog usjeva

Prilikom sadnje treba strogo poštovati osnovna osnovna pravila: o koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice, po mogućnosti sertifikovane; o ne vršiti sadnju na temperatu temperaturama rama ispod 0 °C ili kada vlažnost zemljišta nije optimalna – zemljište ne smije da se lijepi za alat ili da bude suviše suvo;

. b e . f – l i g . i n r a r t b a r o b a t m k m o e v – o n

POLJOPRIVREDI

Dimenzije rupa zavise od tipa zemljišta i od toga da li je prethodno izvršeno podrivanje.. Na težim zemljištima i gdje nije podrivanje vršeno podrivanje treba kopati dublje rupe (do 80 cm), dok na lakšim zemljištima rupe mogu biti pliće (do 50 cm).

dubinu na kojoj je bila u rasadniku (mjesto se poznaje po razlici u boji kore – dio sadnice koji je bio u zemlji svjetlije je boje), ili 4 do 6 cm dublje; o rasporediti korjenove žile radijalno na dnu rupe, prekriti korijen kvalitetnom kvalitet nom zemljom sa površine i dobro nagaziti da ne bi ostali vazdušni džepovi;

o u rupu dodati 5 do 10 kg zgorelog o korijenje treba skvasiti prije sadnje, stajnjaka ili komposta – to će biti a najbolje ga je potopiti u smješu značajna rezerva hranljivih materija jednakih dijelova dijelova zemlje, svježe tokom prvih godina rasta i razvoja kravlje balege i vode; voćke; o odrezati oštećene korjenove žile; o obratiti pažnju na dubinu sadnje – sadnica treba da bude posađena na

20

(2) Dio Vašeg imanja koji se graniči sa susjednim i predstavlja prostornu prostornu barijeru. Održava se češćim košenjem i odnošenjem pokošene mase čime se sprečava prelazak glodara u voćnjak. Širina pojasa je najmanje 2 m. Prirodni travni pokrivač se lako održava, obogaćuje zemljište organskom materijom i predstavlja utočište utočište korisnim insektima

Prilikom planiranja novog voćnjaka važno je predvidjeti prostor koji će izolovati organski voćnjak od susjednih zasada, čak i ako ih u tom trenutku nema. Izolaciju, zapravo, čine prirodne barijere koje imaju višestruku funkciju.

pripremanje za sadnju i sadnja

njega pokrovnog usjeva


Pripreme za sadnju počinju krajem Pripreme ljeta, kada treba roto-frezom obraditi redove širine do 1 m, u kojima će se saditi voćke. Tako dobijene obrađene trake treba održavati čistim od korova. Kopanje rupa vrši se ručno ili mašinski.

(1) Susjedno imanje koje u trenutku podizanja organskog voćnjaka može biti neobrađeno, ali treba uzeti u obzir mogućnost da će se nekada aktivirati.i. Iz tog razloga je bolje od aktivirat početka planirati izolacioni pojas.

na bolesti i štetočine i druge negativne pojave. Zbog toga, više se preporučuje podsticanje prirodne, lokalne travne vegetacije, koja je prilagođena klimatskom klimatsko m uslovima i lako se održava. Agresivne korove treba iscrpljivati češćim košenjem i okopavanjem.

3 1 2

4

(3) Živa ograda visine najmanje 2 m, predstavlja barijeru, a istovremeno i utočište za mnoge korisne životinje i insekte. Treba koristiti biljke prilagođene klimatskim uslovima, a izbjegavati divlje voćne vrste koje mogu biti domaćini uzročnika bolesti kultivisanih sorti. (4) Pojas travnog pokrivača i niskih cvjetnica. Ovaj dio voćnjaka koristi se za prolaz mehanizacije, a predstavlja i utočište korisnih insekata među kojima su i polinatori (oprašivači). (oprašiva či). Održava se povremenim košenjem, u slučaju kad ometa prolaz mehanizacije. Širina Širina je 3 do 5 m, zavisno od širine traktora i zahvata priključaka, kao i od uzgojnog oblika.


19

ObrAdA zemljIštA U OrgAnSkOm VOĆnjAkU Organsko voćarsto samo po sebi podrazumijeva redukovanu obradu zemljišta kojom se postiže bolja poroznostt i veći vodno-vazdušni poroznos kapacitet kapacit et zemljišta, veći sadržaj organske materije materije u zemljištu i veća plodnost, aktivnija mikro flora i fauna zemljišta, veća biološka raznolikost (biodiverzitet) itd. Neprihvatljiv je sistem jalovog jalovog ugara (stalna (stalna obrada zemljišta) koji je najrašireniji sistem kod nas, posebno u južnim krajevima. Takva obrada izaziva veliki broj negativnih pojava i povećanje troškova proizvodnje. Iskustva organskih proizvođača voća širom svijeta preporučuju nekoliko sistema koji se mogu primjenjivati i u našim proizvodnim uslovima.

Obrada zone ispod krošnji Međuredni prostor pokriven je spontanom travnom vegetacijom ili pokrovnim usjevom. Prostor ispod krošnji neprestano se obrađuje tokom vegetacije.

o zaliti vodom odmah nakon sadnje, posebno ako se sadi u proljeće proljeće – time će se i dodatno slegnuti zemlja koju treba nadoknaditi do vrha rupe.


POLJOPRIVREDI


21

Pripreme za sadnju počinju krajem Pripreme ljeta, kada treba roto-frezom obraditi redove širine do 1 m, u kojima će se saditi voćke. Tako dobijene obrađene trake treba održavati čistim od korova. Kopanje rupa vrši se ručno ili mašinski.

Prilikom sadnje treba strogo poštovati osnovna osnovna pravila: o koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice, po mogućnosti sertifikovane; o ne vršiti sadnju na temperatu temperaturama rama ispod 0 °C ili kada vlažnost zemljišta nije optimalna – zemljište ne smije da se lijepi za alat ili da bude suviše suvo; o korijenje treba skvasiti prije sadnje, a najbolje ga je potopiti u smješu jednakih dijelova dijelova zemlje, svježe kravlje balege i vode; o odrezati oštećene korjenove žile; o obratiti pažnju na dubinu sadnje – sadnica treba da bude posađena na

20

Dimenzije rupa zavise od tipa zemljišta i od toga da li je prethodno izvršeno podrivanje.. Na težim zemljištima i gdje nije podrivanje vršeno podrivanje treba kopati dublje rupe (do 80 cm), dok na lakšim zemljištima rupe mogu biti pliće (do 50 cm).

dubinu na kojoj je bila u rasadniku (mjesto se poznaje po razlici u boji kore – dio sadnice koji je bio u zemlji svjetlije je boje), ili 4 do 6 cm dublje; o rasporediti korjenove žile radijalno na dnu rupe, prekriti korijen kvalitetnom kvalitet nom zemljom sa površine i dobro nagaziti da ne bi ostali vazdušni džepovi; o u rupu dodati 5 do 10 kg zgorelog stajnjaka ili komposta – to će biti značajna rezerva hranljivih materija tokom prvih godina rasta i razvoja voćke;

ObrAdA zemljIštA U OrgAnSkOm VOĆnjAkU Organsko voćarsto samo po sebi podrazumijeva redukovanu obradu zemljišta kojom se postiže bolja poroznostt i veći vodno-vazdušni poroznos kapacitet kapacit et zemljišta, veći sadržaj organske materije materije u zemljištu i veća plodnost, aktivnija mikro flora i fauna zemljišta, veća biološka raznolikost (biodiverzitet) itd. Neprihvatljiv je sistem jalovog jalovog ugara (stalna (stalna obrada zemljišta) koji je najrašireniji sistem kod nas, posebno u južnim krajevima. Takva obrada izaziva veliki broj negativnih pojava i povećanje troškova proizvodnje. Iskustva organskih proizvođača voća širom svijeta preporučuju nekoliko sistema koji se mogu primjenjivati i u našim proizvodnim uslovima.

Obrada zone ispod krošnji Međuredni prostor pokriven je spontanom travnom vegetacijom ili pokrovnim usjevom. Prostor ispod krošnji neprestano se obrađuje tokom vegetacije.

o zaliti vodom odmah nakon sadnje, posebno ako se sadi u proljeće proljeće – time će se i dodatno slegnuti zemlja koju treba nadoknaditi do vrha rupe.



POLJOPRIVREDI

21

Održavanje:

Sendvič sistem

Održavanje:

Zastiranje (malčovanje)

Košenje rastinja u međurednom prostoru - po potrebi, češće tokom intenzivnih radova u voćnjaku da ne bi ometalo rad mehanizacije.

Sličan je prethodnom sistemu samo što se između stabala u redu ostavlja traka pokrivena vegetacijom, dok se sa obije strane formiraju trake širine 50 cm koje se stalno obrađuju. Ovim sistemom postiže se smanjenje potrebe za održavanjem, ali z ahtijeva nešto veće količine đubriva.

Košenje rastinja u međurednom prostoru kao u prethodnom slučaju. Plitka obrada traka – koristiti freze i kultivatore radnog zahvata do 50 cm, isključivo pri optimalnoj vlažnosti zemljišta.

Koristi se odmah nakon sadnje, posebno u sušnim krajevima i na zemljištima siromašnim organskom materijom i kalijumom. Zona ispod krošnji održava se zastiranjem različitim materijalima, kao što su folije od biorazgra biorazgradivih divih plastičnih masa, papirom, slamom, piljevinom, tresetom, kompostom itd. Nakon 2 do 3 godine, kada se malč razgradi, postupak se može ponoviti ili preći na obradu zemljišta u redu (ispod krošnji). Međuredni prostor održava se košenjem.

Iznošenje pokošene mase preporučuje se samo ako postoji opasnost od prenamnožavanje prenamnoža vanje glodara ili od požara. Nakon iznošenja može se koristiti za ishranu stoke ili pravljenje komposta. Obrada prostora ispod krošnje – u savremenoj, komercijalnoj voćarskoj proizvodnji za ovu operaciju koriste se kultivatori sa senzorom koji se pomjeraju u stranu kada naiđu na stablo. U manjim zasadima se mogu koristiti motokultivatori sa frezom.

Održavanje trake sa travnom vegetacijom ispod krošnji – košenje po potrebi, jednom do dva puta tokom vegetacije. Đubrenje – može se izvesti zastiranjem obrađenih traka nekim organskim đubrivom neposredno prije obrade (detaljnije u poglavlju Đubrenje).

Savjet: Za košenje pokrovnog rastinja u voćnjaku koristite strižne kosačice prije nego malčere. Iako malčeri bolje usitnjavaju travu, takođe uništavaju i veliki broj korisnih insekata koji su prirodni neprijatelji štetočina voćaka. To može u značajnoj mjeri poremetiti biološku ravnotežu voćnjaka.

22


POLJOPRIVREDI


23

Održavanje:

Sendvič sistem

Održavanje:

Zastiranje (malčovanje)

Košenje rastinja u međurednom prostoru - po potrebi, češće tokom intenzivnih radova u voćnjaku da ne bi ometalo rad mehanizacije.

Sličan je prethodnom sistemu samo što se između stabala u redu ostavlja traka pokrivena vegetacijom, dok se sa obije strane formiraju trake širine 50 cm koje se stalno obrađuju. Ovim sistemom postiže se smanjenje potrebe za održavanjem, ali z ahtijeva nešto veće količine đubriva.

Košenje rastinja u međurednom prostoru kao u prethodnom slučaju. Plitka obrada traka – koristiti freze i kultivatore radnog zahvata do 50 cm, isključivo pri optimalnoj vlažnosti zemljišta.

Koristi se odmah nakon sadnje, posebno u sušnim krajevima i na zemljištima siromašnim organskom materijom i kalijumom. Zona ispod krošnji održava se zastiranjem različitim materijalima, kao što su folije od biorazgra biorazgradivih divih plastičnih masa, papirom, slamom, piljevinom, tresetom, kompostom itd. Nakon 2 do 3 godine, kada se malč razgradi, postupak se može ponoviti ili preći na obradu zemljišta u redu (ispod krošnji). Međuredni prostor održava se košenjem.

Iznošenje pokošene mase preporučuje se samo ako postoji opasnost od prenamnožavanje prenamnoža vanje glodara ili od požara. Nakon iznošenja može se koristiti za ishranu stoke ili pravljenje komposta. Obrada prostora ispod krošnje – u savremenoj, komercijalnoj voćarskoj proizvodnji za ovu operaciju koriste se kultivatori sa senzorom koji se pomjeraju u stranu kada naiđu na stablo. U manjim zasadima se mogu koristiti motokultivatori sa frezom.

Održavanje trake sa travnom vegetacijom ispod krošnji – košenje po potrebi, jednom do dva puta tokom vegetacije. Đubrenje – može se izvesti zastiranjem obrađenih traka nekim organskim đubrivom neposredno prije obrade (detaljnije u poglavlju Đubrenje).

Savjet: Za košenje pokrovnog rastinja u voćnjaku koristite strižne kosačice prije nego malčere. Iako malčeri bolje usitnjavaju travu, takođe uništavaju i veliki broj korisnih insekata koji su prirodni neprijatelji štetočina voćaka. To može u značajnoj mjeri poremetiti biološku ravnotežu voćnjaka.

22


Pravila organske poljoprivrede nalažu da se komercija komercijalna lna bio-đubriva i organska đubriva proizvedena na imanju koriste na osnovu rezultata analize zemljišta i potreba gajenih biljaka. Jedino je tako moguće izračunati potrebnu količinu hraniva koju treba unijeti u vidu dozvoljenih đubriva. Optimalni osnovni parametri kojima treba težiti su: pH 6-7, sadržaj humusa min 3 %, sadržaj K2O 30 mg/100 g zemljišta, sadržaj P2O5 15 mg/100 g zemljišta. Kod organske proizvodnje, u principu, moraju se preduzimati sve mjere da se poveća plodnost zemljišta. To podrazumijeva pažljivu obradu zemljišta koja neće narušiti njegovu strukturu, povećanje procenta humusa, kao i unošenje organskih đubriva dobijenih na farmi. Optimalna plodnost, postignuta na taj način, garantuje dovoljne količine hraniva za gajene biljke. 24

POLJOPRIVREDI

Sadržaju azota u zemljištu treba posvetiti posebnu pažnju jer je veoma bitan za normalan rast i razvoj voćaka. Simptomi koji ukazuju na nedostatak azota u zemljištu su slab porast izadanaka, nepravilni cvjetovi i njihovo osipanje, promjena boje lišća, posebno starijeg, u svijetlo zelenu ili žutu, otpadanje velikog broja zametnutih plodova itd. Azot u višku, takođe, izaziva razne fiziološke poremećaje koji mogu dovesti u pitanje količinu i kvalitet roda. Zbog toga treba imati na umu blisku povezanost sadržaja azota i količine humusa u zemljištu. Što je veća količina (procenat) humusa veća je i količina azota dostupnog biljkama. Tako 1 % humusa obezbjeđuje oko 30-40 kg/ha godišnje, što je, zapravo, i godišnja potreba voćaka tokom vegetacije. Ako je sadržaj humusa preko 3 % i ako je, prije početka vegetacije, unijeto organsko đubrivo bogato azotom, onda


POLJOPRIVREDI


nema potrebe za dodatnim azotnim đubrivima. Tokom jeseni i zime azot iz zemljišta se imobiliše u pokrovnom rastinju. Prvom proljećnom obradom zemljišta u zoni između stabala, dolazi do mineralizacije azota i on postaje dostupan voćkama. Ako se, po simptomima na voćkama, identifikuje nedostatak azota, nije potrebno odmah koristiti azotna đubriva, već je, najčešće, dovoljno preduzeti neku od sljedećih mjera: - obradom zemljišta, odnosno zone koju inače obrađujete, izazvati mineralizaciju azota koji postaje dostupan biljkama; - ako je sušno, navodnjavanjem ćete pospješiti mobilnost azota; - podstaći drenažu zemljišta - ako je zemljište suviše vlažno vlažno i hladno, simptomi nedostatka azota će se pojaviti, čak i ako je njegov sadržaj visok. Ako ni jedna od ovih mjera ne donosi očekivani rezultat, treba izvršiti hemijsku analizu sadržaja azota u zemljištu i u lišću voćki i na osnovu rezultata analize izvršiti đubrenje nekim od dozvoljenih đubriva. Savjet: Đubriva bogata azotom (stajnjak, kompost) unose se u zonu

23

ispod krošnji neposredno prije obrade, dok se ostala organska đubriva rasturaju po cijeloj površini voćnjaka bez naknadne obrade. Mineralna bio-đubriva, posebno fosforna, unose se dublje u zemljište (najčešće prilikom meliorati meliorativnog vnog đubrenja).

Tabela na sljedećoj strani prikazuje sadržaje hraniva (u kg/m 3) u najčešće primjenjivanim organskim đubrivima i optimalne periode za njihovu upotrebu. Ako se zna da, za z a ostvarivanje prinosa između 25 i 50 t/ha, voćka iskoristi 20-30 kg N, 5-15 kg P 2O5, 50-80 kg K2O, 17-20 kg CaO i 6-8 kg MgO, uz informacije iz prethodne tabele mogu se izračunati godišnje norme đubrenja. Pri tome, svakako, treba uzeti u obzir specifične zahtjeve pojedinih voćnih vrsta, stvarne sadržaje hraniva u đubrivu kojim raspolažete, kao i činjenicu da se određena količina hraniva ispira ili fiksira u zemljištu ili pokrovnom rastinju. Zbog ovih razloga, precizne norme đubrenja treba odrediti na osnovu višegodišnjih zapažanja i rezultata proizvodnje, kao i povremenih analiza sadržaja hraniva u zemljištu ili lisnom materijalu.


25

Pravila organske poljoprivrede nalažu da se komercija komercijalna lna bio-đubriva i organska đubriva proizvedena na imanju koriste na osnovu rezultata analize zemljišta i potreba gajenih biljaka. Jedino je tako moguće izračunati potrebnu količinu hraniva koju treba unijeti u vidu dozvoljenih đubriva. Optimalni osnovni parametri kojima treba težiti su: pH 6-7, sadržaj humusa min 3 %, sadržaj K2O 30 mg/100 g zemljišta, sadržaj P2O5 15 mg/100 g zemljišta.

Sadržaju azota u zemljištu treba posvetiti posebnu pažnju jer je veoma bitan za normalan rast i razvoj voćaka. Simptomi koji ukazuju na nedostatak azota u zemljištu su slab porast izadanaka, nepravilni cvjetovi i njihovo osipanje, promjena boje lišća, posebno starijeg, u svijetlo zelenu ili žutu, otpadanje velikog broja zametnutih plodova itd. Azot u višku, takođe, izaziva razne fiziološke poremećaje koji mogu dovesti u pitanje količinu i kvalitet roda. Zbog toga treba imati na umu blisku povezanost sadržaja azota i količine humusa u zemljištu. Što je veća količina (procenat) humusa veća je i količina azota dostupnog biljkama. Tako 1 % humusa obezbjeđuje oko 30-40 kg/ha godišnje, što je, zapravo, i godišnja potreba voćaka tokom vegetacije.

Kod organske proizvodnje, u principu, moraju se preduzimati sve mjere da se poveća plodnost zemljišta. To podrazumijeva pažljivu obradu zemljišta koja neće narušiti njegovu strukturu, povećanje procenta humusa, kao i unošenje organskih đubriva dobijenih na farmi. Optimalna plodnost, postignuta na taj način, garantuje dovoljne količine hraniva za gajene biljke.

Ako je sadržaj humusa preko 3 % i ako je, prije početka vegetacije, unijeto organsko đubrivo bogato azotom, onda


24

N dostupno

P2O5

K2O

Mg

Ca

Optimalno vrijeme upotrebe

4,9

0,5

2,8

4,0

2,2

20,0

feb.- april

stajnjak (1m3 3,4 700 kg)

0,7

2,2

4,6

0,6

2,6

mart - april

supstrat za pečurke (1m3 500 kg)

3,5

1,5

2,5

4,0

1,5

2,7

mart – april

tečni stajnjak

4,3

2,2

1,7

5,2

0,7

1,3

april – maj

≈

≈

≈

Kompost Kompost predstavlja najkompletn najkompletnije ije organsko đubrivo koje se koristi u organskoj poljoprivre p oljoprivredi di. Može se proizvoditii na farmi, pa postaje sve proizvodit popularnije kod proizvođača. Kompost je sačinjen od razgrađenih razgrađenih ostataka ostataka biljnog (svježe pokošena trava, sijeno, slama, lišće, piljevina ...) i životinjskog porijekla (stajnjak, koštano i krvno brašno ...), kao i kuhinjskih i kancelarijskih otpadaka (ostaci i kore voća i povrća, iskorišćena kafa i kesice čaja, ljuske jaja, usitnjeni kancelarijski papir, kartonska ambalaža ...). 26

Osnovno je pravilo da materijali koji se kompostoriju nijesu hemijski tretirani pesticidima i sličnim sintetičkim sredstvima, a da materijali životinjskog porijekla ne potiču sa intenzivnih farmi gdje se koriste hormoni, antibiotici i druge hemikalije koje nijesu dozvoljene u organskoj poljoprivredi. Takođe treba izbjegavati i zaražene, odnosno oboljele biljne djelove. Kompostiranje je aerobni proces (zahtijeva prisustvo vazduha) pri kojem mikroorganizmi razlažu organsku materiju i transformišu je u humus. Osnovni proces razlaganja traje kratko, između 15 i 30 dana


POLJOPRIVREDI

- obradom zemljišta, odnosno zone koju inače obrađujete, izazvati mineralizaciju azota koji postaje dostupan biljkama; - ako je sušno, navodnjavanjem ćete pospješiti mobilnost azota; - podstaći drenažu zemljišta - ako je zemljište suviše vlažno vlažno i hladno, simptomi nedostatka azota će se pojaviti, čak i ako je njegov sadržaj visok. Ako ni jedna od ovih mjera ne donosi očekivani rezultat, treba izvršiti hemijsku analizu sadržaja azota u zemljištu i u lišću voćki i na osnovu rezultata analize izvršiti đubrenje nekim od dozvoljenih đubriva. Savjet: Đubriva bogata azotom (stajnjak, kompost) unose se u zonu

ispod krošnji neposredno prije obrade, dok se ostala organska đubriva rasturaju po cijeloj površini voćnjaka bez naknadne obrade. Mineralna bio-đubriva, posebno fosforna, unose se dublje u zemljište (najčešće prilikom meliorati meliorativnog vnog đubrenja).

Tabela na sljedećoj strani prikazuje sadržaje hraniva (u kg/m 3) u najčešće primjenjivanim organskim đubrivima i optimalne periode za njihovu upotrebu. Ako se zna da, za z a ostvarivanje prinosa između 25 i 50 t/ha, voćka iskoristi 20-30 kg N, 5-15 kg P 2O5, 50-80 kg K2O, 17-20 kg CaO i 6-8 kg MgO, uz informacije iz prethodne tabele mogu se izračunati godišnje norme đubrenja. Pri tome, svakako, treba uzeti u obzir specifične zahtjeve pojedinih voćnih vrsta, stvarne sadržaje hraniva u đubrivu kojim raspolažete, kao i činjenicu da se određena količina hraniva ispira ili fiksira u zemljištu ili pokrovnom rastinju. Zbog ovih razloga, precizne norme đubrenja treba odrediti na osnovu višegodišnjih zapažanja i rezultata proizvodnje, kao i povremenih analiza sadržaja hraniva u zemljištu ili lisnom materijalu.


POLJOPRIVREDI

N ukupno kompost (1m3 700 kg)

nema potrebe za dodatnim azotnim đubrivima. Tokom jeseni i zime azot iz zemljišta se imobiliše u pokrovnom rastinju. Prvom proljećnom obradom zemljišta u zoni između stabala, dolazi do mineralizacije azota i on postaje dostupan voćkama. Ako se, po simptomima na voćkama, identifikuje nedostatak azota, nije potrebno odmah koristiti azotna đubriva, već je, najčešće, dovoljno preduzeti neku od sljedećih mjera:

u prosjeku. Tokom te prve faze temperatura raste unutar kompostišta, dostižući i 60 °C. Visoka temperatura uništava sjeme korova i najveći dio biljnih patogena (kompostiranje, ipak, preživljavaju virus mozaika duvana, zatim Sclerotinia koja izaziva bijelu trulež i izazivači nekih bolesti kupusnjača). Nakon faze razlaganja kompost treba da prođe i fazu zrenja koja traje i do 10 mjeseci. Za to vrijeme proste organske materije prelaze u stabilnije humusne supstance koje su pristupačnije pristupa čnije biljkama.

Formiranje kompostne hrpe Za proizvodna imanja najprikladnije su kompostne hrpe ravnih ili kosih strana (do 45 °), sa bazom širine od 2 do 2,5 m, visine 1,5 do 2 m i dužine prema potrebi, odnosno raspoloživoj količini materijala. Kompostnu hrpu treba formirati u polusjenci, zaklonjenu od jakog vjetra, u pravcu sjever-jug da bi što ravnomjernije bila zagrijana. Osnovno je pravilo da se kompostna hrpa formira tek kada se sakupi dovoljno materijala. Zemlja na kojoj se podiže kompostište treba da je porozna, što se može poboljšati

25

laganim, površinskim prekopavanjem. Na površini zemlje treba naslagati nešto krupnije grančice koje će odvojiti hrpu od zemlje, u cilju ocjeđivanja suvišne vode i bolje prozračnosti. Pošto se formira baza od grančica, počinje se sa naizmjeničnim slaganjem tankih slojeva različitih materijala. Slaganje treba izvesti tako da se smjenjuju materijali koji su bogati azotom (stajnjak, svježe pokošena trava, kuhinjski ostaci, sijeno mahunarki), sa materijalima koji sadrže manje azota (grančice, suvo lišće, piljevina, usitnjeni papir i karton, slama). Osjemenjene korove i kuhinjske ostatke treba smjestiti u sredinu hrpe gdje je najviša temperatura. temperat ura. Razlaganje će se ubrzati ako tokom slaganja slojeva unesete i nekoliko slojeva već pripremljenog komposta ili plodne zemlje, sa kojim i završite slaganje hrpe. Tokom slaganja slojeva treba ih vlažiti vodom, najbolje izvorskom ili bunarskom, do te mjere da iz materijala stisnutog u šaci ne curi voda, ali da ostaje kompaktan nakon puštanja iz ruke. Tako ćete znati da je vlažnost između 50 i 60 %, što što je optimalno za kvalitetno kompostiranje. Na kraju hrpu treba prekriti po vrhu slamom, sijenom, starim platnom ili najlonom, ostavljajući strane slobodne za protok vazduha.


27

N ukupno

N dostupno

P2O5

K2O

Mg

Ca

Optimalno vrijeme upotrebe

4,9

0,5

2,8

4,0

2,2

20,0

feb.- april

stajnjak (1m3 3,4 700 kg)

0,7

2,2

4,6

0,6

2,6

mart - april

supstrat za pečurke (1m3 500 kg)

3,5

1,5

2,5

4,0

1,5

2,7

mart – april

tečni stajnjak

4,3

2,2

1,7

5,2

0,7

1,3

april – maj

kompost (1m3 700 kg) ≈

≈

≈

Kompost Kompost predstavlja najkompletn najkompletnije ije organsko đubrivo koje se koristi u organskoj poljoprivre p oljoprivredi di. Može se proizvoditii na farmi, pa postaje sve proizvodit popularnije kod proizvođača. Kompost je sačinjen od razgrađenih razgrađenih ostataka ostataka biljnog (svježe pokošena trava, sijeno, slama, lišće, piljevina ...) i životinjskog porijekla (stajnjak, koštano i krvno brašno ...), kao i kuhinjskih i kancelarijskih otpadaka (ostaci i kore voća i povrća, iskorišćena kafa i kesice čaja, ljuske jaja, usitnjeni kancelarijski papir, kartonska ambalaža ...). 26

Osnovno je pravilo da materijali koji se kompostoriju nijesu hemijski tretirani pesticidima i sličnim sintetičkim sredstvima, a da materijali životinjskog porijekla ne potiču sa intenzivnih farmi gdje se koriste hormoni, antibiotici i druge hemikalije koje nijesu dozvoljene u organskoj poljoprivredi. Takođe treba izbjegavati i zaražene, odnosno oboljele biljne djelove. Kompostiranje je aerobni proces (zahtijeva prisustvo vazduha) pri kojem mikroorganizmi razlažu organsku materiju i transformišu je u humus. Osnovni proces razlaganja traje kratko, između 15 i 30 dana


POLJOPRIVREDI

u prosjeku. Tokom te prve faze temperatura raste unutar kompostišta, dostižući i 60 °C. Visoka temperatura uništava sjeme korova i najveći dio biljnih patogena (kompostiranje, ipak, preživljavaju virus mozaika duvana, zatim Sclerotinia koja izaziva bijelu trulež i izazivači nekih bolesti kupusnjača). Nakon faze razlaganja kompost treba da prođe i fazu zrenja koja traje i do 10 mjeseci. Za to vrijeme proste organske materije prelaze u stabilnije humusne supstance koje su pristupačnije pristupa čnije biljkama.

Formiranje kompostne hrpe Za proizvodna imanja najprikladnije su kompostne hrpe ravnih ili kosih strana (do 45 °), sa bazom širine od 2 do 2,5 m, visine 1,5 do 2 m i dužine prema potrebi, odnosno raspoloživoj količini materijala. Kompostnu hrpu treba formirati u polusjenci, zaklonjenu od jakog vjetra, u pravcu sjever-jug da bi što ravnomjernije bila zagrijana. Osnovno je pravilo da se kompostna hrpa formira tek kada se sakupi dovoljno materijala. Zemlja na kojoj se podiže kompostište treba da je porozna, što se može poboljšati

laganim, površinskim prekopavanjem. Na površini zemlje treba naslagati nešto krupnije grančice koje će odvojiti hrpu od zemlje, u cilju ocjeđivanja suvišne vode i bolje prozračnosti. Pošto se formira baza od grančica, počinje se sa naizmjeničnim slaganjem tankih slojeva različitih materijala. Slaganje treba izvesti tako da se smjenjuju materijali koji su bogati azotom (stajnjak, svježe pokošena trava, kuhinjski ostaci, sijeno mahunarki), sa materijalima koji sadrže manje azota (grančice, suvo lišće, piljevina, usitnjeni papir i karton, slama). Osjemenjene korove i kuhinjske ostatke treba smjestiti u sredinu hrpe gdje je najviša temperatura. temperat ura. Razlaganje će se ubrzati ako tokom slaganja slojeva unesete i nekoliko slojeva već pripremljenog komposta ili plodne zemlje, sa kojim i završite slaganje hrpe. Tokom slaganja slojeva treba ih vlažiti vodom, najbolje izvorskom ili bunarskom, do te mjere da iz materijala stisnutog u šaci ne curi voda, ali da ostaje kompaktan nakon puštanja iz ruke. Tako ćete znati da je vlažnost između 50 i 60 %, što što je optimalno za kvalitetno kompostiranje. Na kraju hrpu treba prekriti po vrhu slamom, sijenom, starim platnom ili najlonom, ostavljajući strane slobodne za protok vazduha.


27

NAVODNJAVANJE

Kompostna Kompo stna hrpa pokrivena sijenom

Tokom prve faze kompostiranja korisno je rastresti materijal u cilju dodatne aeracije i ravnomjernijeg razlaganja, što se obavlja jednom u 15 do 20 dana. Ovo je naročito preporučljivo preporuč ljivo ako je j e materijal prevlažan i ako hrpa, usljed toga, ne postiže očekivanu temperaturu. Završetak ove faze prepoznaje se po spuštanju temperature unutar hrpe na nivo spoljašnje temperature, dok materijal postaje homogen i dobija tamnu, zemljanu boju. Nakon toga kompost prelazi u fazu sazrijevanja, tokom koje nije potrebno miješanje niti bilo koja druga intervencija. Potrebno ga je samo pokriti da se izbjegne ispiranje hranljivih materija kišom. Tokom sazrijevanja u kompostu se može 28

primijetiti veća aktivnost insekata i kišnih glista. Završetak ove faze treba očekivati očekiva ti za najmanje 10 mjeseci što se prepoznaje po izrazito tamnoj boji komposta i odsustvu mikro faune koja je obavila svoju svoju funkciju.

Nedostatak vode tokom vegetacije usporava rast i smanjuje veličinu i kvalitet voća. Najveći je rizik za mlade voćnjake na plitkim i lakim zemljištima. Voda takođe mobiliše hraniva iz zemljišta i čini ih dostupnim biljkama. Voćke kojima se podižu komercijalni, gusti zasadi, kaleme se na slabo bujne podloge koje mogu patiti usljed nedostatka vode u površinskom sloju zemljišta, gdje se najvećim dijelom

i razvijaju. Problem nedostataka vode može se umanjiti nekim od posrednih načina kao što je izbor bujnijih podloga, malčovanje malčovanje,, češće košenje pokrovne vegetacije itd. Ipak navodnjavanje, kao direktna mjera, ostaje kao jedina garancija dobrog stanja voćnjaka i sigurnog prinosa. Tabela na sljedećoj strani navodi prednosti i nedostatke pojedinih načina navodnjavanja.

Savjet: Zrelost komposta se može provjeriti pomoću pomoću testa sa sjemenom salate. Kutija manjih dimenzija napuni se kompostom u koji se posije sjeme salate i zalije vodom. vodom. Nicanje bi trebalo da uslijedi nakon 2 do 3 dana, dana , a mlade biljke treba da budu zelene i uspravne sa bijelim korijenom. Ako to nije slučaj, kompost se mora vratiti na dozrijevanje dozrijevan je još par mjeseci, nakon čega treba ponoviti test.


POLJOPRIVREDI


29

NAVODNJAVANJE

Kompostna Kompo stna hrpa pokrivena sijenom

Tokom prve faze kompostiranja korisno je rastresti materijal u cilju dodatne aeracije i ravnomjernijeg razlaganja, što se obavlja jednom u 15 do 20 dana. Ovo je naročito preporučljivo preporuč ljivo ako je j e materijal prevlažan i ako hrpa, usljed toga, ne postiže očekivanu temperaturu. Završetak ove faze prepoznaje se po spuštanju temperature unutar hrpe na nivo spoljašnje temperature, dok materijal postaje homogen i dobija tamnu, zemljanu boju. Nakon toga kompost prelazi u fazu sazrijevanja, tokom koje nije potrebno miješanje niti bilo koja druga intervencija. Potrebno ga je samo pokriti da se izbjegne ispiranje hranljivih materija kišom. Tokom sazrijevanja u kompostu se može 28

primijetiti veća aktivnost insekata i kišnih glista. Završetak ove faze treba očekivati očekiva ti za najmanje 10 mjeseci što se prepoznaje po izrazito tamnoj boji komposta i odsustvu mikro faune koja je obavila svoju svoju funkciju.

prednost

navodnjavanje brazdama





 

kap-po-kap 



vještačka kiša prskalice 

30

i razvijaju. Problem nedostataka vode može se umanjiti nekim od posrednih načina kao što je izbor bujnijih podloga, malčovanje malčovanje,, češće košenje pokrovne vegetacije itd. Ipak navodnjavanje, kao direktna mjera, ostaje kao jedina garancija dobrog stanja voćnjaka i sigurnog prinosa. Tabela na sljedećoj strani navodi prednosti i nedostatke pojedinih načina navodnjavanja.

Savjet: Zrelost komposta se može provjeriti pomoću pomoću testa sa sjemenom salate. Kutija manjih dimenzija napuni se kompostom u koji se posije sjeme salate i zalije vodom. vodom. Nicanje bi trebalo da uslijedi nakon 2 do 3 dana, dana , a mlade biljke treba da budu zelene i uspravne sa bijelim korijenom. Ako to nije slučaj, kompost se mora vratiti na dozrijevanje dozrijevan je još par mjeseci, nakon čega treba ponoviti test.




Nedostatak vode tokom vegetacije usporava rast i smanjuje veličinu i kvalitet voća. Najveći je rizik za mlade voćnjake na plitkim i lakim zemljištima. Voda takođe mobiliše hraniva iz zemljišta i čini ih dostupnim biljkama. Voćke kojima se podižu komercijalni, gusti zasadi, kaleme se na slabo bujne podloge koje mogu patiti usljed nedostatka vode u površinskom sloju zemljišta, gdje se najvećim dijelom

navodnjava se zona korijena; nema troškova instalacije sistema;

ekonomično korišćenje vode; autonoman rad; jednostavno određivanje normi zalivanja; mogućnost dodavanja rastvorljivih organskih đubriva;

može se koristiti kao prevencija smrzavanja pupol jaka u proljeće; navodnjava se i pokrovna vegetacija;

POLJOPRIVREDI


29

nedostatak

velika potrošnja vode; značajan utrošak radnog vremena – otvaranje brazde i premještanje crijeva; otežano određivanje norme zalivanja;

 





 



ograničena zona zalivanja koja ne obuhvata kompletnu zonu kori jena – problem problem je moguće riješiti riješiti ugradnjom mikrorasprskivača koji pokrivaju širu zonu; cijena instalacije; mogućnost oštećenja sistema prilikom obrade zemljišta; mogućnost začepljenja sistema taloženjem kamenca ili đubriva;

  


cijena instalacije; neekonomično neekonomič no iskorišćenje vode; povećanje vlažnosti u zoni krošnje podstiče razvoj gljivičnih oboljenja;

POLJOPRIVREDI

zAštI tA Od kOrO VA U OrgAnSkOm VOĆnjAkU Formiranjem i održavanjem pokrovne vegetacije u organskom voćarstvu, kontrola korova dobija drugu dimenziju, i više ne znači suzbijanje kompletne vegetacije ispod voćaka. Pojedine biljke u organskom voćarstvu, ipak, zadržavaju pridjev korovske, a to su uglavnom višegodišnji korovi koji se, jedino upornim tretiranjem mogu potpuno suzbiti (čičak – Xanthium spp., štir – Amaranthus retroflexus, slačac – Convolvulus arvensis, divlja kupina – Rubus spp.). Korovi predstavljaju poseban problem kada se zapušteni voćnjak (npr. maslinjak), ponovo privodi kulturi ili u proizvodnji jagoda u organskoj organskoj poljoprivredi. poljoprivredi. Iako postoje neki organski herbicidi, zbog njihove male efikasnosti, može se prvo pokušati sa nekim od sljedećih načina suzbijanja.

Plitka obrada zemljišta Primjenjuje se prilikom pripremanja terena za podizanje voćnjaka ako je veliko prisustvo prisustvo višegodišnjih korova. Naizmjenično se kombinuje sa navodnjavanjem čime se podstiče klijanje sjemena korova. Otkopavanjem i iznošenjem iz voćnjaka mogu se iskorijenitii pojedinačni višegodišnji iskorijenit korovi i spriječiti njihovo dalje širenje.

Malčovanje (zastiranje zemljišta) Posebno se koristi prilikom uzgoja jagoda ili za održavanje održavanje prostora prostora između stabala u voćnjaku. U jagodnjacima se često koriste koriste plastične plastične folije, ali se može koristiti i malč od prirodnih materijala. Da bi bio efikasan, sloj prirodnog malča mora biti debeo oko 10 cm. Najčešće se koristi sijeno, piljevina, treset, usitnjeni papir itd.


31

prednost 

navodnjavanje brazdama





 

kap-po-kap 



vještačka kiša prskalice 

30

navodnjava se zona korijena; nema troškova instalacije sistema;

ekonomično korišćenje vode; autonoman rad; jednostavno određivanje normi zalivanja; mogućnost dodavanja rastvorljivih organskih đubriva;

može se koristiti kao prevencija smrzavanja pupol jaka u proljeće; navodnjava se i pokrovna vegetacija;

nedostatak

velika potrošnja vode; značajan utrošak radnog vremena – otvaranje brazde i premještanje crijeva; otežano određivanje norme zalivanja;

 





 



ograničena zona zalivanja koja ne obuhvata kompletnu zonu kori jena – problem problem je moguće riješiti riješiti ugradnjom mikrorasprskivača koji pokrivaju širu zonu; cijena instalacije; mogućnost oštećenja sistema prilikom obrade zemljišta; mogućnost začepljenja sistema taloženjem kamenca ili đubriva;

  


cijena instalacije; neekonomično neekonomič no iskorišćenje vode; povećanje vlažnosti u zoni krošnje podstiče razvoj gljivičnih oboljenja;

POLJOPRIVREDI

zAštI tA Od kOrO VA U OrgAnSkOm VOĆnjAkU Formiranjem i održavanjem pokrovne vegetacije u organskom voćarstvu, kontrola korova dobija drugu dimenziju, i više ne znači suzbijanje kompletne vegetacije ispod voćaka. Pojedine biljke u organskom voćarstvu, ipak, zadržavaju pridjev korovske, a to su uglavnom višegodišnji korovi koji se, jedino upornim tretiranjem mogu potpuno suzbiti (čičak – Xanthium spp., štir – Amaranthus retroflexus, slačac – Convolvulus arvensis, divlja kupina – Rubus spp.). Korovi predstavljaju poseban problem kada se zapušteni voćnjak (npr. maslinjak), ponovo privodi kulturi ili u proizvodnji jagoda u organskoj organskoj poljoprivredi. poljoprivredi. Iako postoje neki organski herbicidi, zbog njihove male efikasnosti, može se prvo pokušati sa nekim od sljedećih načina suzbijanja.

Plitka obrada zemljišta Primjenjuje se prilikom pripremanja terena za podizanje voćnjaka ako je veliko prisustvo prisustvo višegodišnjih korova. Naizmjenično se kombinuje sa navodnjavanjem čime se podstiče klijanje sjemena korova. Otkopavanjem i iznošenjem iz voćnjaka mogu se iskorijenitii pojedinačni višegodišnji iskorijenit korovi i spriječiti njihovo dalje širenje.

Malčovanje (zastiranje zemljišta) Posebno se koristi prilikom uzgoja jagoda ili za održavanje održavanje prostora prostora između stabala u voćnjaku. U jagodnjacima se često koriste koriste plastične plastične folije, ali se može koristiti i malč od prirodnih materijala. Da bi bio efikasan, sloj prirodnog malča mora biti debeo oko 10 cm. Najčešće se koristi sijeno, piljevina, treset, usitnjeni papir itd.


31

Solarizacija Pokrivanjem manjih parcela providnom plastičnom folijom tokom ljetnjih mjeseci postiže se povećanje temperature u površinskom sloju zemljišta, čime se uništava sjeme korova. Metod Metod je efikasan u suzbijanju jednogodišnjih korova, korova, a srednje efikasan za suzbijanje v išegodišnjih. Korisno je izvršiti navodnjavan navodnjavanje je prije pokrivanja folijom, jer se vlažno zemljište bolje zagrijava nego suvo.

ZAŠTI TA OD BOLES TI I štetOčInA U organskoj poljoprivredi je najveća pažnja usmjerena na preventivne preventivne metode zaštite. Kako je izbor dozvoljenih pesticida veoma slab i kako su bio-pesticidi, generalno, manje efikasni od sintetičkih, moraju se preduzeti sve mjere zaštite da bi se postigli željeni rezultati. Te mjere počinju izborom pozicije voćnjaka, izborom sorte, uzgojnog oblika, zasnivanjem pokrovne kulture, da bi primjena bio-pesticida došla kao krajnja mjera.

Kultivacija plamenom Sve češće primjenjivan tretman u organskoj poljoprivredi, koji podrazumijeva upotrebu gasnih plamenika ili baklji čiji plamen isušuje korove. Najefikasniji je do pojave trećeg lista na stabljici korova. Korov se tretira par sekundi, a potpuno sušenje će uslijediti nakon nekoliko dana. Prije kultivacije plamenom treba izvršiti prevenciju požara, oštećenja voćaka, sistema za navodnjavanje i malč folija i preduzeti druge mjere bezbjednosti.

Kontrola brojnosti i uticaja štetočina u organskoj poljoprivredi koristi prednost mnogobrojnih antagonostičkih relacija koje su prisutne u prirodi, u cilju smanjenja populacije štetnih organizama. To se postiže na dva načina: o kontrolom uslova u voćnjaku, u cilju zaštite i povećanja efikasnosti postojećih, prirodnih antagonista

32


POLJOPRIVREDI

(neprijatelja štetnih organizama); o unošenjem i širenjem prirodnih antagonista.

Utočište za korisne insekte u organskom kupinjaku

Povratak prirodnim relacijama uključuje, ne samo korišćenje odbrambenih kapaciteta biljke (sorte otporne na bolesti), već i primjenu


33

Solarizacija Pokrivanjem manjih parcela providnom plastičnom folijom tokom ljetnjih mjeseci postiže se povećanje temperature u površinskom sloju zemljišta, čime se uništava sjeme korova. Metod Metod je efikasan u suzbijanju jednogodišnjih korova, korova, a srednje efikasan za suzbijanje v išegodišnjih. Korisno je izvršiti navodnjavan navodnjavanje je prije pokrivanja folijom, jer se vlažno zemljište bolje zagrijava nego suvo.

ZAŠTI TA OD BOLES TI I štetOčInA U organskoj poljoprivredi je najveća pažnja usmjerena na preventivne preventivne metode zaštite. Kako je izbor dozvoljenih pesticida veoma slab i kako su bio-pesticidi, generalno, manje efikasni od sintetičkih, moraju se preduzeti sve mjere zaštite da bi se postigli željeni rezultati. Te mjere počinju izborom pozicije voćnjaka, izborom sorte, uzgojnog oblika, zasnivanjem pokrovne kulture, da bi primjena bio-pesticida došla kao krajnja mjera.

Kultivacija plamenom Sve češće primjenjivan tretman u organskoj poljoprivredi, koji podrazumijeva upotrebu gasnih plamenika ili baklji čiji plamen isušuje korove. Najefikasniji je do pojave trećeg lista na stabljici korova. Korov se tretira par sekundi, a potpuno sušenje će uslijediti nakon nekoliko dana. Prije kultivacije plamenom treba izvršiti prevenciju požara, oštećenja voćaka, sistema za navodnjavanje i malč folija i preduzeti druge mjere bezbjednosti.

Kontrola brojnosti i uticaja štetočina u organskoj poljoprivredi koristi prednost mnogobrojnih antagonostičkih relacija koje su prisutne u prirodi, u cilju smanjenja populacije štetnih organizama. To se postiže na dva načina: o kontrolom uslova u voćnjaku, u cilju zaštite i povećanja efikasnosti postojećih, prirodnih antagonista

32


praksi koje doprinose prirodnoj raznolikosti (plodored, kombinovani zasadi, pokrovno rastinje, žive ograde), a sve u cilju obnove izgubljenih antagonističkih odnosa i prirodne samoregulacije. Naredne mjere mogu se preduzeti u cilju postizanja raznolikosti raznolikosti flore i faune u voćnjaku: o povećanje broja korisnih ptica – postavljanje kućica za ptice koje se hrane insektima (sjenice), ili postavljanje visokih prečki za ptice grabljivice koje kontrolišu brojnost glodara; o povećanje broja insekata koji su prirodni predatori štetočina – uzgoj i održavanje traka sa različitim cvjetnicama oko voćnjaka ili podizanje jednostavnih konstrukci konstrukcija ja od porozne gline koje će poslužiti kao stanište korisnih insekata.

Uholoža se hrani biljnim vašima 34

POLJOPRIVREDI

Savjet: Kućice za ptice treba da su dimenzija 250 x 150 x 150 mm sa otvorom prečnika 25 do 30 mm. Kače se na drvo ili stub, na visinu 150 do 200 cm, okrenute u pravcu juga ili jugoistoka, jugoistoka, odnosno u pravcu pravcu redova u voćnjaku. Treba da su zaklonjene od uticaja jakog vjetra i direktnih sunčevih zraka. Razmak između kućica mora biti 20 do 25 m jer su sjenice veoma teritorijalne ptice. Kućice Kućice treba treba čistiti svake jeseni od ostataka gniježđenja. Savjet: Napravite konstrukciju od isprepletanih vrbovih grančica, nalik ljesama od pruća. Obložite je mješavinom gline, pijeska i slame, formirajući formiraju ći sloj debljine oko 20 cm sa obije strane i ostavite da se osuši na suncu. s uncu. Uspravno postavite dobijenu konstrukciju pored ili unutar voćnjaka, okrenite je sj everu i zaštitite jednostavnim krovom od tankih dasaka. Korisni insekti će, u poroznom zidu konstrukcije, vremenom vremeno m formirati svoja gnijezda.

Takođe se mora vršiti stalni monitoringg (praćenje) prisustva monitorin štetnih insekata, ponajviše u cilju procjene ekonomskih pragova štetnosti nakon kojih treba preduzimati direktne mjere zaštite. Pošto su štetočine


POLJOPRIVREDI

(neprijatelja štetnih organizama); o unošenjem i širenjem prirodnih antagonista.

Utočište za korisne insekte u organskom kupinjaku

Povratak prirodnim relacijama uključuje, ne samo korišćenje odbrambenih kapaciteta biljke (sorte otporne na bolesti), već i primjenu


veoma malih dimenzija, posebno kada su u formi jaja ili larve, svaki organski voćar mora imati lupu koja će mu olakšati posmatranje, kao i određivanje pravog trenutka za preduzimanje preduziman je odgovara odgovarajućih jućih zaštitnih mjera. Neki od načina monitoringa su: o pregled uzoraka grančica uzetih sa stabala tokom zime – najčešće se ocjenjuje prisustvo zimskih jaja crvenog pauka – Panonychus ulmi (tretman je obavezan ako nakon prelaska prstom po baznom dijelu grančice ostane vidljiva crvena boja); o stresanje insekata udaranjem po granama vrši se preko dana kada je temperatura temperat ura iznad 12 °C – vrši se u cilju praćenja pojave i brojnosti cvjetojeda jabuke – Anthonomus pomorum, kao i druge faune u krošnjama; o vizuelna kontrola – proizvoljno se uzima 100 različitih organa voćaka (cvjetni pupoljci, lisne rozete, duge grančice, plodovi ...) na kojima se ispituje brojnost štetočina pomoću lupe; o kontrolne table u boji – na njima se lijepe insekti privučeni jarkom bojom čime se procjenjuje datum njihovog pojavljivanja i brojnost; o feromonske zamke – sličan koncept

33

kao i u prethodnom slučaju samo što insekte privlači seksualni hormon ženki koji se oslobađa iz malih kapsula pričvršćenih na ljepljivu ploču;

Pojas od sintetičke vune „rinchotrap „rinchotrap““ spriječava penjanje štetnih insekata u krošnju voćke

Glodari i divljač mogu nanijeti štete, kako mladom voćnjaku, tako i voćnjaku u rodu. Zaštita se postiže na nekoliko načina: - održavanjem prostor prostornih nih barijera košenjem i iznošenjem pokošene mase koja bi mogla predstavljati zaklon za glodare; - košenjem i iznošenjem pokrovnog rastinja unutar voćnjaka prije nego formira sjeme koje, zaostalo na zemlji, može privući sitne glodare; - postavljanjem žičane mreže malog promjera (5 do 10 mm) u dnu ograde oko voćnjaka. Visina mreža


35

praksi koje doprinose prirodnoj raznolikosti (plodored, kombinovani zasadi, pokrovno rastinje, žive ograde), a sve u cilju obnove izgubljenih antagonističkih odnosa i prirodne samoregulacije. Naredne mjere mogu se preduzeti u cilju postizanja raznolikosti raznolikosti flore i faune u voćnjaku: o povećanje broja korisnih ptica – postavljanje kućica za ptice koje se hrane insektima (sjenice), ili postavljanje visokih prečki za ptice grabljivice koje kontrolišu brojnost glodara; o povećanje broja insekata koji su prirodni predatori štetočina – uzgoj i održavanje traka sa različitim cvjetnicama oko voćnjaka ili podizanje jednostavnih konstrukci konstrukcija ja od porozne gline koje će poslužiti kao stanište korisnih insekata.

Uholoža se hrani biljnim vašima 34

Savjet: Kućice za ptice treba da su dimenzija 250 x 150 x 150 mm sa otvorom prečnika 25 do 30 mm. Kače se na drvo ili stub, na visinu 150 do 200 cm, okrenute u pravcu juga ili jugoistoka, jugoistoka, odnosno u pravcu pravcu redova u voćnjaku. Treba da su zaklonjene od uticaja jakog vjetra i direktnih sunčevih zraka. Razmak između kućica mora biti 20 do 25 m jer su sjenice veoma teritorijalne ptice. Kućice Kućice treba treba čistiti svake jeseni od ostataka gniježđenja. Savjet: Napravite konstrukciju od isprepletanih vrbovih grančica, nalik ljesama od pruća. Obložite je mješavinom gline, pijeska i slame, formirajući formiraju ći sloj debljine oko 20 cm sa obije strane i ostavite da se osuši na suncu. s uncu. Uspravno postavite dobijenu konstrukciju pored ili unutar voćnjaka, okrenite je sj everu i zaštitite jednostavnim krovom od tankih dasaka. Korisni insekti će, u poroznom zidu konstrukcije, vremenom vremeno m formirati svoja gnijezda.

Takođe se mora vršiti stalni monitoringg (praćenje) prisustva monitorin štetnih insekata, ponajviše u cilju procjene ekonomskih pragova štetnosti nakon kojih treba preduzimati direktne mjere zaštite. Pošto su štetočine


treba da bude 0,8 do 1 m, s tim da se pola mreže ukopa u zemlju, a na vrhu treba postaviti pojas od lima ili plastike širine 10 cm; - postavljenjem pojedinačnih zaštita od mreže oko svakog stabla, kao alternativa prethodnoj mjeri; - podsticanjem prisustva ptica grabljivica; - postavljanjem zamki i mišolovki u slučaju napada koji se ne može kontrolisati kontro lisati nekim od prethodnih mjera.

POLJOPRIVREDI

Tokom perioda sazrijevanja voća problem mogu predstavljati ptice koje se hrane tim voćem. Treba imati na umu da to nijesu iste ptičje vrste koje su naselile kućice koje ste postavili u voćnjaku, jer se one hrane pretežno insektima. Za kontrolu kontro lu šteta od ptica, sa manje ili više uspjeha, mogu se koristiti čegrtaljke, plinski topovi (ne smiju se koristiti u naseljenom području), razne svjetlucave trake, ogledala itd. Najefikasniji metod je zaštita mrežama kojima se prekrivaju prekrivaju pojedinačna stabla ili cijeli voćnjaci.

veoma malih dimenzija, posebno kada su u formi jaja ili larve, svaki organski voćar mora imati lupu koja će mu olakšati posmatranje, kao i određivanje pravog trenutka za preduzimanje preduziman je odgovara odgovarajućih jućih zaštitnih mjera. Neki od načina monitoringa su: o pregled uzoraka grančica uzetih sa stabala tokom zime – najčešće se ocjenjuje prisustvo zimskih jaja crvenog pauka – Panonychus ulmi (tretman je obavezan ako nakon prelaska prstom po baznom dijelu grančice ostane vidljiva crvena boja); o stresanje insekata udaranjem po granama vrši se preko dana kada je temperatura temperat ura iznad 12 °C – vrši se u cilju praćenja pojave i brojnosti cvjetojeda jabuke – Anthonomus pomorum, kao i druge faune u krošnjama; o vizuelna kontrola – proizvoljno se uzima 100 različitih organa voćaka (cvjetni pupoljci, lisne rozete, duge grančice, plodovi ...) na kojima se ispituje brojnost štetočina pomoću lupe; o kontrolne table u boji – na njima se lijepe insekti privučeni jarkom bojom čime se procjenjuje datum njihovog pojavljivanja i brojnost; o feromonske zamke – sličan koncept

kao i u prethodnom slučaju samo što insekte privlači seksualni hormon ženki koji se oslobađa iz malih kapsula pričvršćenih na ljepljivu ploču;

Pojas od sintetičke vune „rinchotrap „rinchotrap““ spriječava penjanje štetnih insekata u krošnju voćke

Glodari i divljač mogu nanijeti štete, kako mladom voćnjaku, tako i voćnjaku u rodu. Zaštita se postiže na nekoliko načina: - održavanjem prostor prostornih nih barijera košenjem i iznošenjem pokošene mase koja bi mogla predstavljati zaklon za glodare; - košenjem i iznošenjem pokrovnog rastinja unutar voćnjaka prije nego formira sjeme koje, zaostalo na zemlji, može privući sitne glodare; - postavljanjem žičane mreže malog promjera (5 do 10 mm) u dnu ograde oko voćnjaka. Visina mreža


Preporučljivije je pokrivan Preporučljivije pokrivanje je stabala da se ne bi ometao let korisnih ptica kroz voćnjak. Mreže moraju biti samo za tu namjenu i moraju se uklanjati odmah nakon berbe. Bolesti u voćnjaku mogu biti izazvane od strane gljivica, bakterija, virusa, mikoplazmi i protozoa. Dobra odbrana od uzročnika bolesti podrazumijevaa održavanje voćnjaka podrazumijev u odličnoj kondiciji uz dovoljn dovoljnuu količinu hraniva i vode. Prije upotrebe krajnjih mjera u vidu dozvoljenih sredstava za zaštitu protiv bolesti, moraju se sprovesti sve preventivne mjere:

35

osnovni preduslov razvoja gljivičnih bolesti; o uklanjanje orezanih grana, otpalog lišća i voća – ako se procjenjuje da orezani ili otpali dijelovi stabla mogu biti zaraženi, najbolje je da se unište spaljivanjem, dok se u suprotnom mogu kompostirati; o povećanje plodnosti zemljišta i vitalnosti mikro faune u zemljištu - gliste se hrane otpalim lišćem uništavajući tako i gljivice zaostale na njemu, na taj način smanjujući produkciju spora i do 90 %.

o izbor vrste i sorte voća – treba izbjegavati vrste i sorte koje su jako osjetljive na bolesti koje se često javljaju u regionu regionu u kojem se podiže organski voćnjak; o izbor položaja organskog voćnjaka – pozicije otvorene prema jugu, sa konstantnom i umjerenom cirkulacijom cirkulacijo m vazduha na kojima nema opasnosti od izmrzavanja, osiguraćee voćkama vitalnost osigurać v italnost i smanjiće mogućnost pojave bolesti; o pravilna zimska i zelena rezidba – osigurava prozračnost krošnje i smanjuje vlažnost unutar nje, koja je

36


POLJOPRIVREDI


37

treba da bude 0,8 do 1 m, s tim da se pola mreže ukopa u zemlju, a na vrhu treba postaviti pojas od lima ili plastike širine 10 cm; - postavljenjem pojedinačnih zaštita od mreže oko svakog stabla, kao alternativa prethodnoj mjeri; - podsticanjem prisustva ptica grabljivica; - postavljanjem zamki i mišolovki u slučaju napada koji se ne može kontrolisati kontro lisati nekim od prethodnih mjera.

Tokom perioda sazrijevanja voća problem mogu predstavljati ptice koje se hrane tim voćem. Treba imati na umu da to nijesu iste ptičje vrste koje su naselile kućice koje ste postavili u voćnjaku, jer se one hrane pretežno insektima. Za kontrolu kontro lu šteta od ptica, sa manje ili više uspjeha, mogu se koristiti čegrtaljke, plinski topovi (ne smiju se koristiti u naseljenom području), razne svjetlucave trake, ogledala itd. Najefikasniji metod je zaštita mrežama kojima se prekrivaju prekrivaju pojedinačna stabla ili cijeli voćnjaci.

Preporučljivije je pokrivan Preporučljivije pokrivanje je stabala da se ne bi ometao let korisnih ptica kroz voćnjak. Mreže moraju biti samo za tu namjenu i moraju se uklanjati odmah nakon berbe. Bolesti u voćnjaku mogu biti izazvane od strane gljivica, bakterija, virusa, mikoplazmi i protozoa. Dobra odbrana od uzročnika bolesti podrazumijevaa održavanje voćnjaka podrazumijev u odličnoj kondiciji uz dovoljn dovoljnuu količinu hraniva i vode. Prije upotrebe krajnjih mjera u vidu dozvoljenih sredstava za zaštitu protiv bolesti, moraju se sprovesti sve preventivne mjere:

osnovni preduslov razvoja gljivičnih bolesti; o uklanjanje orezanih grana, otpalog lišća i voća – ako se procjenjuje da orezani ili otpali dijelovi stabla mogu biti zaraženi, najbolje je da se unište spaljivanjem, dok se u suprotnom mogu kompostirati; o povećanje plodnosti zemljišta i vitalnosti mikro faune u zemljištu - gliste se hrane otpalim lišćem uništavajući tako i gljivice zaostale na njemu, na taj način smanjujući produkciju spora i do 90 %.

o izbor vrste i sorte voća – treba izbjegavati vrste i sorte koje su jako osjetljive na bolesti koje se često javljaju u regionu regionu u kojem se podiže organski voćnjak; o izbor položaja organskog voćnjaka – pozicije otvorene prema jugu, sa konstantnom i umjerenom cirkulacijom cirkulacijo m vazduha na kojima nema opasnosti od izmrzavanja, osiguraćee voćkama vitalnost osigurać v italnost i smanjiće mogućnost pojave bolesti; o pravilna zimska i zelena rezidba – osigurava prozračnost krošnje i smanjuje vlažnost unutar nje, koja je

36



POLJOPRIVREDI

kriterijumi za određivanje datuma berbe

napomene

tehnike berbe

-zavisno od predviđene dužina i načina skladištenja, plodovi se beru u različitim fazama zrelosti. Često je potrebno brati i iz dva puta. Dobro je unaprijed tražiti instrukcije distributera.

-koristiti kengur torbe, čiste gajbice ili druge v rste ambalaže; -za berbu plodova na višim granama ne smiju se koristiti metode koje mogu povrijediti pokožicu ploda – koristiti merdevine ili pokretne platforme. -sortirati plodove prije skladištenja; -pažljivo postupati sa plodovima da se ne bi javile povrede i promjene na površini;

-slično kao kod jabuke, s tim što je tačno vrijeme berbe teže odrediti;

-isto kao kod jabuke;

BERBA Vrijeme i tehnika berbe imaju veliki uticaj na kvalitet voća, čime z aslužuju posebnu pažnju organskih proizvođača. Organsko voće mora zadovoljiti sertifikacione standarde, ali, isto tako, i zahtjeve potrošača. Distributeri ne procjenjuju samo spoljašnji izgled plodova, već se, sve češće, mjeri sadržaj šećera i čvrstoća mesa ploda.

Opšta pravila kojih se treba pridržavati su sljedeća: • berači moraju održavati ličnu higijenu, posebno čistoću ruku; • potrebno je obezbijediti sanitarne prostorije, koje mogu biti i montažnog tipa, unutar ili u blizini voćnjaka; • plodovi se slažu pažljivo u ambalaži da ne bi došlo do pojave povreda na površini; • ambalaža mora biti čista i dezinfikovana sredstvima dozvoljenim u organskoj proizvodnji; • ambalaža sa voćem se ne smije držati direktno na zemlji; • potrebno je obezbijediti zasijenjeno mjesto za odlaganje ubranog voća prije transporta u skladište; • transport obavljati pažljivo da ne bi došlo do oštećenja plodova.

a k u b a j

-organoleptička metoda -oblik, boja, miris, ukus; -lakoća odvajanje peteljke od grane; -broj dana od T stadi juma; -čvrstina mesa ploda (mjereno penetrometrom); -sadržaj šećera (mjereno refraktometrom); - jodno-skrobni jodno-skrobni test; test;

a k š -isto kao kod jabuke u r izuzev T stadijuma; k

a v i j l š

-organoleptička metoda - oblik, boja, -zavisno od procimiris, ukus, pepeljak na jenjenog vremena vremena pokožici; koje će proći između -lakoća odvajanje peberbe i prodaje, teljke od grane; plodovi se beru u -čvrstina mesa ploda različitim fazama (mjereno penetromezrelosti. Često je trom); potrebna i berba u -nivo šećera i kisenekoliko navrata. lina (za svaku sortu posebno);

37

-slagati plodove direktno u malu ambalažu za prodaju ili u veću za preradu; -prilikom berbe plodova za upotrebu u svježem stanju treba nastojati da se očuva pepeljak na pokožici – treba koristiti rukavice ako je to neophodno.

Berba masline 38


POLJOPRIVREDI


39

kriterijumi za određivanje datuma berbe

napomene

tehnike berbe

-zavisno od predviđene dužina i načina skladištenja, plodovi se beru u različitim fazama zrelosti. Često je potrebno brati i iz dva puta. Dobro je unaprijed tražiti instrukcije distributera.

-koristiti kengur torbe, čiste gajbice ili druge v rste ambalaže; -za berbu plodova na višim granama ne smiju se koristiti metode koje mogu povrijediti pokožicu ploda – koristiti merdevine ili pokretne platforme. -sortirati plodove prije skladištenja; -pažljivo postupati sa plodovima da se ne bi javile povrede i promjene na površini;

-slično kao kod jabuke, s tim što je tačno vrijeme berbe teže odrediti;

-isto kao kod jabuke;

BERBA Vrijeme i tehnika berbe imaju veliki uticaj na kvalitet voća, čime z aslužuju posebnu pažnju organskih proizvođača. Organsko voće mora zadovoljiti sertifikacione standarde, ali, isto tako, i zahtjeve potrošača. Distributeri ne procjenjuju samo spoljašnji izgled plodova, već se, sve češće, mjeri sadržaj šećera i čvrstoća mesa ploda.

Opšta pravila kojih se treba pridržavati su sljedeća: • berači moraju održavati ličnu higijenu, posebno čistoću ruku; • potrebno je obezbijediti sanitarne prostorije, koje mogu biti i montažnog tipa, unutar ili u blizini voćnjaka; • plodovi se slažu pažljivo u ambalaži da ne bi došlo do pojave povreda na površini; • ambalaža mora biti čista i dezinfikovana sredstvima dozvoljenim u organskoj proizvodnji; • ambalaža sa voćem se ne smije držati direktno na zemlji; • potrebno je obezbijediti zasijenjeno mjesto za odlaganje ubranog voća prije transporta u skladište; • transport obavljati pažljivo da ne bi došlo do oštećenja plodova.

a k u b a j

-organoleptička metoda -oblik, boja, miris, ukus; -lakoća odvajanje peteljke od grane; -broj dana od T stadi juma; -čvrstina mesa ploda (mjereno penetrometrom); -sadržaj šećera (mjereno refraktometrom); - jodno-skrobni jodno-skrobni test; test;

a k š -isto kao kod jabuke u r izuzev T stadijuma; k

a v i j l š

-organoleptička metoda - oblik, boja, -zavisno od procimiris, ukus, pepeljak na jenjenog vremena vremena pokožici; koje će proći između -lakoća odvajanje peberbe i prodaje, teljke od grane; plodovi se beru u -čvrstina mesa ploda različitim fazama (mjereno penetromezrelosti. Često je trom); potrebna i berba u -nivo šećera i kisenekoliko navrata. lina (za svaku sortu posebno);

-slagati plodove direktno u malu ambalažu za prodaju ili u veću za preradu; -prilikom berbe plodova za upotrebu u svježem stanju treba nastojati da se očuva pepeljak na pokožici – treba koristiti rukavice ako je to neophodno.

Berba masline 38


a -lakoća odvajanja ploda n od cvjetne lože; i l a -čvrstina ploda; m

-boja i ukus ploda;

a n i l s a m

40

-boja ploda - za ulje; -boja, veličina i tekstura ploda - za konzerviranje;

POLJOPRIVREDI

-za upotrebu u svježem stanju ili zamrzavanje, plodovi se beru dan ili dva dana prije pune zrelosti. -plodovi namijenjeni preradi beru se u punoj zrelosti.

-berba se obavlja ručno i u više navrata. -zbog svoje osjetljivosti, plodovi se, prilikom berbe, odmah klasiraju i slažu u ambalažu u kojoj će se prodavati. -berbu treba obavljati ujutro i predveče.

-masline za proizvodnju ulja treba brati kada plodovi počnu mijenjati boju (šarak). -masline za stonu upotrebu treba brati neposredno prije promjene boje za zeleno konzerviranje, ili pri punoj zrelosti (potpuno tamna boja) i kada su najkrupnije za crno konzervisanje.


-masline za konzervisanje beru se ručno uz pomoć kengur torbi i plitke ambalaže. Često je potrebna berba u više navrata. -masline za preradu beru se uz pomoć tresača ili pneumatskih češljeva i mreža, a transportuju se u plitkim ambalažama (gajbicama).

POLJOPRIVREDI


39

UVOd U OrgAnSkU rASAdnIčkU prOIzVOdnjU Prema Zakonu o organskoj poljoprivredi, samo sadnice dobijene po metodama organske proizvodnje mogu se koristiti za podizanje organskih voćnjaka (osim u slučaju prelaznog perioda kada se može koristiti i standardni sadni materijal). To znači da podloge i sadnice moraju biti proizvedene u organskim rasadnicima.

Izbor lokacije za organski rasadnik Samo relativno ravno zemljište pogodno je za rasadničku proizvodnju. Na nagnutim terenima postoji opasnost od erozije pošto se zemljište u rastilu rasadnika mora održavati čistim od drugog rastinja. Lokacije na kojima postoji rizik od mraza (zimskog ili proljećnog) nisu pogodne za rasadnik, posebno u proizvodnji sadnica koštičavih voćnih vrsta. Najpogodnije je

srednje teško zemljište, tipa pjeskovite ilovače, sa sadržajem humusa između 1,5 i 4 % i pH između 5,5 i 6,5.

Priprema zemljišta Analiza zemljišta je neophodna prije podizanja organskog rasadnika, jer se na osnovu nje određuje norma meliorativnog đubrenja. Nakon meliorativnih meliorati vnih zahvata preporučljiva je sjetva biljaka za zelenišno đubrenje. Leguminoze se preporučuju u tu svrhu, u cilju obogaćenja zemljišta azotom koji fiksiraju iz atmosfere. Ni preko zime zemljište ne treba ostaviti golo, već treba posijati leguminoze koje će obezbijediti azot za voćne podloge koje će se saditi u rano proljeće. Prije zaoravanja zelene mase u rano proljeće poželjno je ravnomjerno rasuti đubrivo bogato azotom kao što su: usitnjene uljne pogače, rožno ili krvno brašno, osoka i dr.


41

a -lakoća odvajanja ploda n od cvjetne lože; i l a -čvrstina ploda; m

-boja i ukus ploda;

a n i l s a m

40

-boja ploda - za ulje; -boja, veličina i tekstura ploda - za konzerviranje;

-za upotrebu u svježem stanju ili zamrzavanje, plodovi se beru dan ili dva dana prije pune zrelosti. -plodovi namijenjeni preradi beru se u punoj zrelosti.

-masline za proizvodnju ulja treba brati kada plodovi počnu mijenjati boju (šarak). -masline za stonu upotrebu treba brati neposredno prije promjene boje za zeleno konzerviranje, ili pri punoj zrelosti (potpuno tamna boja) i kada su najkrupnije za crno konzervisanje.


Obrada zemljišta prije sadnje podloga Obrada zemljišta se sastoji od plitkog zaoravanja zaoravan ja zelenišnog ili drugog organskog đubriva na dubini do 20 cm. Prije same sadnje potrebno je cijelu površinu obraditi roto-frezom.

Sadnja podloga Mjere koje treba preduzeti prije sadnje podloga su sljedeće: - skratiti korijen podloge 10 do 14 dana prije sadnje na dužinu 15 do 20 cm i potopiti ga, prije sadnje, u 1 % rastvor bakarnog preparata u cilju prevencije od raka korijena i stabla (Bacterium tumefaciens); - skratiti podlogu na 50 cm visine mjereno od korijenovog vrata; - neposredno prije sadnje korijen treba potopiti u smješu jednakih dijelova vode, gline i svježe kravlje balege u cilju boljeg kontakta zemlje i korijena. Sadnja se vrši ručno ili pomoću priključne mašine, koja može biti isplativa ako je broj podloga veći od 15000. Rastojanje između podloga je 80 - 120 cm x 30 - 40 cm što zavisi od bujnosti podloge. Ovih se rastojanja treba pridržavati u cilju dobijanja 42

-berba se obavlja ručno i u više navrata. -zbog svoje osjetljivosti, plodovi se, prilikom berbe, odmah klasiraju i slažu u ambalažu u kojoj će se prodavati. -berbu treba obavljati ujutro i predveče.

-masline za konzervisanje beru se ručno uz pomoć kengur torbi i plitke ambalaže. Često je potrebna berba u više navrata. -masline za preradu beru se uz pomoć tresača ili pneumatskih češljeva i mreža, a transportuju se u plitkim ambalažama (gajbicama).

POLJOPRIVREDI

kvalitetnih sadnica sa prijevremenim kvalitetnih izdancima, a moguće ih je i povećati ako to zahtijeva zahvat mehanizacije za obradu i kontrolu korova.

Đubrenje u rasadniku Đubrenje u rastilu rasadnika podrazumijeva redovno dodavanje đubriva bogatih azotom kao što su: usitnjene uljne pogače, koštano, rožno ili krvno brašno, osoka, stajnjak, kompost i dr. Takođe se preporučuje i folijarno đubrenje ako za tim ima potrebe, ali ne prije pojave 3 do 5 razvijenih listova.

Navodnjavanje u Navodnjavanje rasadniku Adekvatno navodnjavanje je potrebno u prvih nekoliko mjeseci nakon sadnje da se osigura slijeganje zemljišta i dobar rast korijena. Proizvodnja bez navodnjavanja je nezamisliva na pjeskovitim zemljištima.

Redovna kontrola bolesti i štetočina Pažnja se mora obratiti na prve znake bolesti i prisustva štetočina. Tako se kod jabuke opaža pojava krastavosti


POLJOPRIVREDI

UVOd U OrgAnSkU rASAdnIčkU prOIzVOdnjU Prema Zakonu o organskoj poljoprivredi, samo sadnice dobijene po metodama organske proizvodnje mogu se koristiti za podizanje organskih voćnjaka (osim u slučaju prelaznog perioda kada se može koristiti i standardni sadni materijal). To znači da podloge i sadnice moraju biti proizvedene u organskim rasadnicima.

Izbor lokacije za organski rasadnik Samo relativno ravno zemljište pogodno je za rasadničku proizvodnju. Na nagnutim terenima postoji opasnost od erozije pošto se zemljište u rastilu rasadnika mora održavati čistim od drugog rastinja. Lokacije na kojima postoji rizik od mraza (zimskog ili proljećnog) nisu pogodne za rasadnik, posebno u proizvodnji sadnica koštičavih voćnih vrsta. Najpogodnije je

srednje teško zemljište, tipa pjeskovite ilovače, sa sadržajem humusa između 1,5 i 4 % i pH između 5,5 i 6,5.

Priprema zemljišta Analiza zemljišta je neophodna prije podizanja organskog rasadnika, jer se na osnovu nje određuje norma meliorativnog đubrenja. Nakon meliorativnih meliorati vnih zahvata preporučljiva je sjetva biljaka za zelenišno đubrenje. Leguminoze se preporučuju u tu svrhu, u cilju obogaćenja zemljišta azotom koji fiksiraju iz atmosfere. Ni preko zime zemljište ne treba ostaviti golo, već treba posijati leguminoze koje će obezbijediti azot za voćne podloge koje će se saditi u rano proljeće. Prije zaoravanja zelene mase u rano proljeće poželjno je ravnomjerno rasuti đubrivo bogato azotom kao što su: usitnjene uljne pogače, rožno ili krvno brašno, osoka i dr.


41

(uljne mrlje na mladom lišću) i pepelnice (na izdancima i lišću j avlja se bijela prevlaka nalik prahu), kao i prisustvo biljnih vaši ili crvenog pauka. Takođe se ne smije zanemariti preventiva preventi va šteta koju mogu nanijeti glodari mladim sadnicama.

prvoj godini podizanja voćnjaka. Kod sadnica bez prijevremenih izdanaka, u prvoj godini nakon sadnje prvo treba podsticati razvoj izdanaka na stablu, koji tek u narednoj godini mogu dati rod, što odlaže dobijanje roda i produžava investicioni period.

Kontrola korova u rasadniku

Kvalitetna sadnica mora posjedovati sljedeće karakteristike: - razvijen i zdrav korjenov sistem; - pravo deblo sa sazrelom korom, debljine 10 do 13 mm; - najmanje 4 prijevremena izdanka duža od 30 cm na visini od 70 do 100 cm i plitkog ugla grananja; - mjesto kalemljenja je 15 cm od korjenovogg vrata; korjenovo - osovina korijena je, najmanje, 30 cm duga.

Iako se u organskoj proizvodnji voća podstiče prisustvo pokrovnog rastinja, ono u rastilu rasadnika nije poželjno i treba ga redovno uništavati. Kako je upotreba upotreba herbicida zabranjena, zaštita od korova se vrši roto frezama ili gasnim kultivato kultivatorima rima (plamenom). Osnovna je obrada u prvim fazama rasta korova, pa se preporučuje obrada odmah nakon sadnje i nekoliko tokom vegetacije (po potrebi).

Kvalitet sadnica Jedan od najvažnijih najvažnijih faktora faktora uspješne organske proizvodnje proizvodnje voća je kvalitet sadnica. Mora se garantovati tip ili klon podloge, uniformnost, porijeklo i kvalitet plemke, odsustvo bolesti, štetočina i mehaničkih oštećenja. Sve su traženije sadnice sa prijevremenim izdancima, jer mogu dati rod i u Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori

43

Obrada zemljišta prije sadnje podloga Obrada zemljišta se sastoji od plitkog zaoravanja zaoravan ja zelenišnog ili drugog organskog đubriva na dubini do 20 cm. Prije same sadnje potrebno je cijelu površinu obraditi roto-frezom.

Sadnja podloga Mjere koje treba preduzeti prije sadnje podloga su sljedeće: - skratiti korijen podloge 10 do 14 dana prije sadnje na dužinu 15 do 20 cm i potopiti ga, prije sadnje, u 1 % rastvor bakarnog preparata u cilju prevencije od raka korijena i stabla (Bacterium tumefaciens); - skratiti podlogu na 50 cm visine mjereno od korijenovog vrata; - neposredno prije sadnje korijen treba potopiti u smješu jednakih dijelova vode, gline i svježe kravlje balege u cilju boljeg kontakta zemlje i korijena. Sadnja se vrši ručno ili pomoću priključne mašine, koja može biti isplativa ako je broj podloga veći od 15000. Rastojanje između podloga je 80 - 120 cm x 30 - 40 cm što zavisi od bujnosti podloge. Ovih se rastojanja treba pridržavati u cilju dobijanja 42

kvalitetnih sadnica sa prijevremenim kvalitetnih izdancima, a moguće ih je i povećati ako to zahtijeva zahvat mehanizacije za obradu i kontrolu korova.

Đubrenje u rasadniku Đubrenje u rastilu rasadnika podrazumijeva redovno dodavanje đubriva bogatih azotom kao što su: usitnjene uljne pogače, koštano, rožno ili krvno brašno, osoka, stajnjak, kompost i dr. Takođe se preporučuje i folijarno đubrenje ako za tim ima potrebe, ali ne prije pojave 3 do 5 razvijenih listova.

Navodnjavanje u Navodnjavanje rasadniku Adekvatno navodnjavanje je potrebno u prvih nekoliko mjeseci nakon sadnje da se osigura slijeganje zemljišta i dobar rast korijena. Proizvodnja bez navodnjavanja je nezamisliva na pjeskovitim zemljištima.

Redovna kontrola bolesti i štetočina Pažnja se mora obratiti na prve znake bolesti i prisustva štetočina. Tako se kod jabuke opaža pojava krastavosti


(uljne mrlje na mladom lišću) i pepelnice (na izdancima i lišću j avlja se bijela prevlaka nalik prahu), kao i prisustvo biljnih vaši ili crvenog pauka. Takođe se ne smije zanemariti preventiva preventi va šteta koju mogu nanijeti glodari mladim sadnicama.

prvoj godini podizanja voćnjaka. Kod sadnica bez prijevremenih izdanaka, u prvoj godini nakon sadnje prvo treba podsticati razvoj izdanaka na stablu, koji tek u narednoj godini mogu dati rod, što odlaže dobijanje roda i produžava investicioni period.

Kontrola korova u rasadniku

Kvalitetna sadnica mora posjedovati sljedeće karakteristike: - razvijen i zdrav korjenov sistem; - pravo deblo sa sazrelom korom, debljine 10 do 13 mm; - najmanje 4 prijevremena izdanka duža od 30 cm na visini od 70 do 100 cm i plitkog ugla grananja; - mjesto kalemljenja je 15 cm od korjenovogg vrata; korjenovo - osovina korijena je, najmanje, 30 cm duga.

Iako se u organskoj proizvodnji voća podstiče prisustvo pokrovnog rastinja, ono u rastilu rasadnika nije poželjno i treba ga redovno uništavati. Kako je upotreba upotreba herbicida zabranjena, zaštita od korova se vrši roto frezama ili gasnim kultivato kultivatorima rima (plamenom). Osnovna je obrada u prvim fazama rasta korova, pa se preporučuje obrada odmah nakon sadnje i nekoliko tokom vegetacije (po potrebi).

Kvalitet sadnica Jedan od najvažnijih najvažnijih faktora faktora uspješne organske proizvodnje proizvodnje voća je kvalitet sadnica. Mora se garantovati tip ili klon podloge, uniformnost, porijeklo i kvalitet plemke, odsustvo bolesti, štetočina i mehaničkih oštećenja. Sve su traženije sadnice sa prijevremenim izdancima, jer mogu dati rod i u Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori

POLJOPRIVREDI

rak grana Nectria galligena

Najčešće bolesti i mjere zaštite preventivne mjere

čađava krastavost Venturia inaequalis

Podosphaera leucotricha

44

Izbjegavati sorte koje su osjetljive na ovu bolest, kao što su: gala, zlatni delišes, mekintoš, gloster, rubinet, samerred ili jonagold. Pažljivo birati poziciju za podizanje organskog voćnjaka (ne smije se zadržavati magla i rosa, tj. mora postojati konstantna cirkulacija vazduha). Održavati voćke u dobroj kondiciji. Sakupljanjem i usitnjavanjem otpalog lišća tokom jeseni, broj spora koje izazivaju infekciju može se smanjiti i za 90%. Preduzeti sve mjere da se obezbijedi što veće prisustvo glista u zemljištu – hraneći se lišćem, mogu uništiti i do 90% spora V.

bakteriozna plamenjača Erwinia amylovora

sredstva na bazi sumpora

Izbjegavati sorte koje su veoma osjetljive na ovu bolest, kao što su: jonagold, ajdared i mekintoš. sredstva na bazi Tokom kasne ljetnje i zimske rezidbe ukloniti sumpora zaražene izdanke i ljetoraste. Izbjegavati Izbjegavati ranu rezidbu ako je napad veoma jak, jer će mladi izdanci i lišće takođe oboljeti. PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

Izbjegavati sorte koje su veoma osjetljive na ovu bolest, kao što su: gala, gloster, ajdared, samerred i mekintoš. Koristiti sertifikovan sadni materijal. Održavati voćke u dobroj kondiciji. Obezbijediti drenažu zemljišta, ako postoji potreba za tim. Vršiti stalno praćenje simptoma ove bolesti, posebno u mladim voćnjacima. Zaražena stabla, posebno mlada, treba odmah ukloniti iz voćnjaka. Vršiti dezinfekciju dezinfekciju alata z a rezidbu.

Tokom rezidbe treba ukloniti zaražene ljetoraste, a rezove premazati sredstvom na bazi pčelinjeg voska i smole. Ako je primijećena infekcija, treba obaviti više tretiranja sredstvima na bazi bakra.

Koristiti sertifikovan sadni materijal. Redovno suzbijati biljne vaši koje su prenosioci ove bakterije. Prilikom rezdbe treba uklanjati zaražene ljetoraste 20 cm ispod zaraženog mjesta, a nakon toga obavezno izvršiti dezinfekciju makaza za rezidbu.

bakar-sulfat tokom mirovanja

Uklanjati mumificirane plodove sa drveća, kao i otpale plodove, grane i lišće, posebno ako se primijeti prisustvo bolesti. Preduzeti sve mjere da se u zemljištu obezbijedi što veće prisustvo glista koje se hrane otpalim biljnim dijelovima. Nikako ne brati vlažne plodove za skladištenje. Obezbijediti brz transport do skladišta, kao i optimalne uslove u skladištu (temperatura i vlažnost vazduha).

Koristiti ekstrakte od rastavića ili hajdučke trave za povećanje otpornosti voćki.

direktne mjere

inaequalis.

pepelnica

43

POLJOPRIVREDI

trulež plodova Monilinia fructigena


45

rak grana Nectria galligena

Najčešće bolesti i mjere zaštite preventivne mjere

čađava krastavost Venturia inaequalis

Podosphaera leucotricha

44

Izbjegavati sorte koje su osjetljive na ovu bolest, kao što su: gala, zlatni delišes, mekintoš, gloster, rubinet, samerred ili jonagold. Pažljivo birati poziciju za podizanje organskog voćnjaka (ne smije se zadržavati magla i rosa, tj. mora postojati konstantna cirkulacija vazduha). Održavati voćke u dobroj kondiciji. Sakupljanjem i usitnjavanjem otpalog lišća tokom jeseni, broj spora koje izazivaju infekciju može se smanjiti i za 90%. Preduzeti sve mjere da se obezbijedi što veće prisustvo glista u zemljištu – hraneći se lišćem, mogu uništiti i do 90% spora V.

bakteriozna plamenjača Erwinia amylovora

sredstva na bazi sumpora

trulež plodova Monilinia fructigena

Izbjegavati sorte koje su veoma osjetljive na ovu bolest, kao što su: jonagold, ajdared i mekintoš. sredstva na bazi Tokom kasne ljetnje i zimske rezidbe ukloniti sumpora zaražene izdanke i ljetoraste. Izbjegavati Izbjegavati ranu rezidbu ako je napad veoma jak, jer će mladi izdanci i lišće takođe oboljeti. PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

Koristiti sertifikovan sadni materijal. Redovno suzbijati biljne vaši koje su prenosioci ove bakterije. Prilikom rezdbe treba uklanjati zaražene ljetoraste 20 cm ispod zaraženog mjesta, a nakon toga obavezno izvršiti dezinfekciju makaza za rezidbu.

bakar-sulfat tokom mirovanja

Uklanjati mumificirane plodove sa drveća, kao i otpale plodove, grane i lišće, posebno ako se primijeti prisustvo bolesti. Preduzeti sve mjere da se u zemljištu obezbijedi što veće prisustvo glista koje se hrane otpalim biljnim dijelovima. Nikako ne brati vlažne plodove za skladištenje. Obezbijediti brz transport do skladišta, kao i optimalne uslove u skladištu (temperatura i vlažnost vazduha).

Koristiti ekstrakte od rastavića ili hajdučke trave za povećanje otpornosti voćki.

direktne mjere

inaequalis.

pepelnica

Izbjegavati sorte koje su veoma osjetljive na ovu bolest, kao što su: gala, gloster, ajdared, samerred i mekintoš. Koristiti sertifikovan sadni materijal. Održavati voćke u dobroj kondiciji. Obezbijediti drenažu zemljišta, ako postoji potreba za tim. Vršiti stalno praćenje simptoma ove bolesti, posebno u mladim voćnjacima. Zaražena stabla, posebno mlada, treba odmah ukloniti iz voćnjaka. Vršiti dezinfekciju dezinfekciju alata z a rezidbu.

Tokom rezidbe treba ukloniti zaražene ljetoraste, a rezove premazati sredstvom na bazi pčelinjeg voska i smole. Ako je primijećena infekcija, treba obaviti više tretiranja sredstvima na bazi bakra.


POLJOPRIVREDI

45

Najčešće štetočine i mjere zaštite preventivne mjere

lisne vaši

krvava vaš Eriosoma lanigerum

jabučna osica Hoplocampa testudinea

cvjetojed jabuke Anthonomus pomorum

smotavac jabuke Cydia pomonella

46

direktne mjere

Spriječiti pretjerano bujan rast voćki. Podsticati prisustvo korisnih insekata kao što su bubamare, zlatooke, parazitske osice i dr. Postaviti oko debla u proljeće ljepljive trake za insekte, koje će spriječiti ulazak mrava u krošnje voćaka (mravi štite biljne vaši od njihovih prirodnih predatora).

meki sapun; ekstrakt koprive ili bijelog luka; azadirahtin prije cvjetanja; piretrin i rotenon nakon cvjetanja;

Najčešće bolesti i mjere zaštite

Izbjegavati sadnju osjetljivih sorti. Zaštititi voćke od mehaničkih povreda. Spriječiti bujan rast izdanaka.

Sredstva na bazi mekog sapuna, piretrina ili rotenona.

čađava krastavost

Erwinia amylovora

Nijesu poznate preventivne mjere zaštite.

Sredstva na bazi piretrina i rotenona protiv odraslih insekata. Sredstva na bazi kvazije protiv larvi.


Venturia pyrina

bakteriozna plamenjača

kruškina buva


POLJOPRIVREDI

direktne mj mjere

kao kod jabuke

kao kod jabuke

kao kod jabuke

kao kod jabuke

Najčešće štetočine i mjere zaštite

rotenon/piretrin

Sakupljanje otpalih zelenih plodova i njihovo kompostiranje, može značajno granulose virus smanjiti potencijal napada ove štetočine.

preventivne mj mjere

Cacopsylla pyri Cacopsylla pyricola Cacopsylla pyrisuga


direktne mj mjere

Podsticati prisustvo insekata predatora kao što je Anthocoris nemoralis, kojeg privlače cvjetnice tipa margareta ili suncokreta. Spriječiti bujan rast izdanaka, jer kruškina buva napada njihove vrhove.

Tretirati sredstvima na bazi Tretirati piretrina nakon kiše. Sredstvo na bazi mekog sapuna ispira mednu rosu koju stvara kruškina buva i toksično djeluju na njene larve. Ovo sredstvo koristiti do kraja cvjetanja.


47

Najčešće štetočine i mjere zaštite preventivne mjere Spriječiti pretjerano bujan rast voćki. Podsticati prisustvo korisnih insekata kao što su bubamare, zlatooke, parazitske osice i dr. Postaviti oko debla u proljeće ljepljive trake za insekte, koje će spriječiti ulazak mrava u krošnje voćaka (mravi štite biljne vaši od njihovih prirodnih predatora).

lisne vaši

krvava vaš Eriosoma lanigerum

jabučna osica Hoplocampa testudinea

cvjetojed jabuke

meki sapun; ekstrakt koprive ili bijelog luka; azadirahtin prije cvjetanja; piretrin i rotenon nakon cvjetanja;

Sredstva na bazi mekog sapuna, piretrina ili rotenona.

čađava krastavost

Erwinia amylovora


Sredstva na bazi piretrina i rotenona protiv odraslih insekata. Sredstva na bazi kvazije protiv larvi.


uvenuće pupoljaka i rodnih izdanaka – ljubičasta pjegavost Didymella applanata

smeđa pjegavost lišća Sphaerulina rubi

siva trulež plodova Botryotinia fuckeliana

Byturus tomentosus

preventivne mjere Saditi otporne sorte (sorta Miker pokazuje otpornost). Ograničiti unošenje đubriva bogatih azotom. Prorjeđivati Prorjeđiva ti rodne izdanke. Iznijeti i uništiti oboljele izdanke nakon berbe.

Cacopsylla pyri Cacopsylla pyricola Cacopsylla pyrisuga

kao kod jabuke

kao kod jabuke

kao kod jabuke

kao kod jabuke


direktne mj mjere

Podsticati prisustvo insekata predatora kao što je Anthocoris nemoralis, kojeg privlače cvjetnice tipa margareta ili suncokreta. Spriječiti bujan rast izdanaka, jer kruškina buva napada njihove vrhove.

Tretirati sredstvima na bazi Tretirati piretrina nakon kiše. Sredstvo na bazi mekog sapuna ispira mednu rosu koju stvara kruškina buva i toksično djeluju na njene larve. Ovo sredstvo koristiti do kraja cvjetanja.


direktne mjere paunovo oko sredstva na bazi bakra

isto kao kod ljubičaste pjegavosti


Ograničiti unošenje đubriva bogatih azotom. Brati zdrave, čvrste i suve plodove i odmah ih pakovati u ambalažu za prodaju.

Sredstva na bazi ekstrakta preslice čine malinu otporniju na ovu bolest, dok druge direktne mjere nijesu poznate.

preventivne mjere

direktne mjere

Malinjake podizati dalje od šume.

Suzbija se mehanički, sakupljanjem i uništavanjem.

Ukloniti iz malinjaka i uništiti zaražene izdanke.



direktne mj mjere

47


Najčešće štetočine i mjere zaštite malinina buba


Najčešće štetočine i mjere zaštite

POLJOPRIVREDI


48

bakteriozna plamenjača

rotenon/piretrin

Sakupljanje otpalih zelenih plodova i njihovo kompostiranje, može značajno granulose virus smanjiti potencijal napada ove štetočine.

Cydia pomonella

Agrilus rubicola

Venturia pyrina

kruškina buva

smotavac jabuke

malinin prstenar


Izbjegavati sadnju osjetljivih sorti. Zaštititi voćke od mehaničkih povreda. Spriječiti bujan rast izdanaka.


Anthonomus pomorum

46

direktne mjere

POLJOPRIVREDI

Byturus tomentosus

čađavica Capnodium spp. Alternaria spp.

truljenje drveta Coriolus spp. Fomes spp. Stereum spp. Polyporus spp.

preventivne mjere

direktne mjere

Sakupljati i iznositi iz maslinjaka otpalo lišće sa znacima bolesti.

sredstva na bazi bakra

Vršiti redovnu i pravilnu rezidbu čime će se dobiti optimalna provjetrenos provjetrenostt krošnje. Redovno suzbijati biljne vaši.

Medna rosa, na kojoj se čađavica javlja, spira se sredstvima na bazi mekog sapuna. Tokom ljeta se vrši tretiranje sredstvima na bazi bakarsulfata.

Održavati stabla masline u dobroj kondiciji, uz dovoljno hraniva. Spriječiti mehaničko oštećenje grana i stabla.

Odstraniti oboljelo tkivo stabla, dezinfikovati ranu sredstvom na bazi bakra i premazati sredstvom na bazi pčelinjeg voska i smole.


49



uvenuće pupoljaka i rodnih izdanaka – ljubičasta pjegavost Didymella applanata

smeđa pjegavost lišća Sphaerulina rubi

siva trulež plodova Botryotinia fuckeliana

preventivne mjere Saditi otporne sorte (sorta Miker pokazuje otpornost). Ograničiti unošenje đubriva bogatih azotom. Prorjeđivati Prorjeđiva ti rodne izdanke. Iznijeti i uništiti oboljele izdanke nakon berbe.

direktne mjere paunovo oko sredstva na bazi bakra



Ograničiti unošenje đubriva bogatih azotom. Brati zdrave, čvrste i suve plodove i odmah ih pakovati u ambalažu za prodaju.

Sredstva na bazi ekstrakta preslice čine malinu otporniju na ovu bolest, dok druge direktne mjere nijesu poznate.

Najčešće štetočine i mjere zaštite malinina buba Byturus tomentosus

malinin prstenar Agrilus rubicola 48

preventivne mjere

direktne mjere

Malinjake podizati dalje od šume.


Ukloniti iz malinjaka i uništiti zaražene izdanke.



POLJOPRIVREDI

Byturus tomentosus

čađavica Capnodium spp. Alternaria spp.

truljenje drveta Coriolus spp. Fomes spp. Stereum spp. Polyporus spp.

preventivne mjere

direktne mjere

Sakupljati i iznositi iz maslinjaka otpalo lišće sa znacima bolesti.

sredstva na bazi bakra

Vršiti redovnu i pravilnu rezidbu čime će se dobiti optimalna provjetrenos provjetrenostt krošnje. Redovno suzbijati biljne vaši.

Medna rosa, na kojoj se čađavica javlja, spira se sredstvima na bazi mekog sapuna. Tokom ljeta se vrši tretiranje sredstvima na bazi bakarsulfata.

Održavati stabla masline u dobroj kondiciji, uz dovoljno hraniva. Spriječiti mehaničko oštećenje grana i stabla.

Odstraniti oboljelo tkivo stabla, dezinfikovati ranu sredstvom na bazi bakra i premazati sredstvom na bazi pčelinjeg voska i smole.


49

Najčešće štetočine i mjere zaštite maslinina muva Bactrocera oleae

maslinin moljac Prays olea

maslinin medić Saissetia oleae

maslinina buva Euphyllura olivina

preventivne mjere

direktne mjere

Treba sakupljati otpale plodove i unuštivati ih izvan maslinjaka.

Kombinacija klopki sa mamcem, sredstava na bazi spinosada i kaolinitske gline.


azadirahtin i Bacillus isto kao kod maslinine muve thuringiensis Sakupljati i uništavati otpalo lišće napadnuto medićem. Podsticati prisustvo prirodnih predatora (bubamara). Podsticati prisustvo prirodnih predatora.

Tretirati mineralnim uljem, najviše u 2 navrata tokom ljeta, manjim koncentracijama koncentr acijama i pri nižim temperaturama (predveče). meki sapun i azadirahtin; mehanački uklanjati i uništavati legla larvi.

Preparat od mekog sapuna Koristi se protiv biljnih vaši i gusjenica. Gubi efikasnost nakon sušenja, tako da ga treba koristiti pri višoj relativnoj vlažnosti vazduha, nižim temperaturama i kada nema vjetra. U suprotnom, koristiti ga u kasnim poslijepodnevnim časovima. Prepara Preparatt koristiti do precvjetavanja, jer ostaci na plodovima mogu izazvati pojavu pjene prilikom pranja voća (kao kod svakog sapuna), što nije štetno po zdravlje, ali može izazvati nepovjerenje kod potrošača. Priprema se koncentracija od 5 do 8 g kalijumovog sapuna na 1 l vode. Kalijumov sapun se prodaje u prodavnicama boja i lakova. Neke vrste ili sorte voća mogu biti osjetljive na preparat, tako da treba

50


POLJOPRIVREDI

napraviti probu na manjem broju grana i sa manjom koncentracijom, a zatim povećati ako se na voćkama ne registruju oštećenja. Sačekati 2 dana nakon prskanja na pojavu simptoma oštećenja na biljkama.

Preparat od sode bikarbone Koristi se preventivno protiv pepelnice kod voćaka, kao i kod drugih biljaka. Pripremiti koncentraciju od 10 do 15 g sode bikarbone na 10 l vode. Napraviti probu na jednom stablu ili manjem dijelu krošnje koristeći manju koncentraciju. Ako nakon 2 dana nema simptoma oštećenja, nastaviti prskanje ponavljajući ga u intervalu od 7 dana. Probu napraviti za svaku vrstu, kao i sortu voća posebno. Preparat je posebno koristan u početku vegetacije, dok su temperature suviše niske za


51

Najčešće štetočine i mjere zaštite maslinina muva Bactrocera oleae

maslinin moljac Prays olea

maslinin medić Saissetia oleae

maslinina buva Euphyllura olivina

preventivne mjere

direktne mjere

Treba sakupljati otpale plodove i unuštivati ih izvan maslinjaka.

Kombinacija klopki sa mamcem, sredstava na bazi spinosada i kaolinitske gline.


azadirahtin i Bacillus isto kao kod maslinine muve thuringiensis Sakupljati i uništavati otpalo lišće napadnuto medićem. Podsticati prisustvo prirodnih predatora (bubamara). Podsticati prisustvo prirodnih predatora.

Tretirati mineralnim uljem, najviše u 2 navrata tokom ljeta, manjim koncentracijama koncentr acijama i pri nižim temperaturama (predveče). meki sapun i azadirahtin; mehanački uklanjati i uništavati legla larvi.

Preparat od mekog sapuna Koristi se protiv biljnih vaši i gusjenica. Gubi efikasnost nakon sušenja, tako da ga treba koristiti pri višoj relativnoj vlažnosti vazduha, nižim temperaturama i kada nema vjetra. U suprotnom, koristiti ga u kasnim poslijepodnevnim časovima. Prepara Preparatt koristiti do precvjetavanja, jer ostaci na plodovima mogu izazvati pojavu pjene prilikom pranja voća (kao kod svakog sapuna), što nije štetno po zdravlje, ali može izazvati nepovjerenje kod potrošača. Priprema se koncentracija od 5 do 8 g kalijumovog sapuna na 1 l vode. Kalijumov sapun se prodaje u prodavnicama boja i lakova. Neke vrste ili sorte voća mogu biti osjetljive na preparat, tako da treba

50


upotrebu sumpora. Ako se pepelnica već pojavila ovo sredstvo je, ipak, ne može suzbiti, ali može spriječiti širenje.

Preparat od bijelog luka Koristi se preventivno protiv pepelnice, ali i protiv biljnih vaši i grinja. Potrebno je 75 g sitno isjeckanog ili zdrobljenog bijelog luka preliti sa 10 litara ključale vode, poklopiti i, nakon 1 sat, procijediti. Kao i prethodni, i ovaj preparat se koristi protiv pepelnice u početku vegetacije, dok se ne steknu temperaturni temperat urni uslovi za upotrebu sumpora.

Preparat od hajdučke trave (Achillea millefolium) Koristi se kao preventivno sredstvo protiv pepelnice, truleži i drugih gljivičnih oboljenja. Potrebno je 2 kg svježih, odnosno 200 g suvih listova hajdučke trave držati tri dana u 10 litara l itara vode uz povremeno miješanje. Ekstrakt dobijen nakon procjeđivanja procjeđivan ja razrijediti vodom u razmjeri 5:1 i time prskati biljke svakih 7 dana ili prema procjeni potencijala zaraze.

52

POLJOPRIVREDI

Preparat od rastavića (Equisetum arvense)

Koristi se za povećanje otpornosti otpornosti biljaka na pepelnicu, plamenjaču, rđu i druga gljivična oboljenja. Potrebno je 1 kg svježe biljke bez korijena potopiti u 10 litara vode tokom 24 časa, a nakon toga prokuvati 20 do 30 minuta. Ocijeđenu tečnost razrijediti vodom u razmjeri 5:1 i prskati voćke finim rasprskivačem.

napraviti probu na manjem broju grana i sa manjom koncentracijom, a zatim povećati ako se na voćkama ne registruju oštećenja. Sačekati 2 dana nakon prskanja na pojavu simptoma oštećenja na biljkama.

Preparat od sode bikarbone Koristi se preventivno protiv pepelnice kod voćaka, kao i kod drugih biljaka. Pripremiti koncentraciju od 10 do 15 g sode bikarbone na 10 l vode. Napraviti probu na jednom stablu ili manjem dijelu krošnje koristeći manju koncentraciju. Ako nakon 2 dana nema simptoma oštećenja, nastaviti prskanje ponavljajući ga u intervalu od 7 dana. Probu napraviti za svaku vrstu, kao i sortu voća posebno. Preparat je posebno koristan u početku vegetacije, dok su temperature suviše niske za


51

lIterAtUrA 1. Lind, K., Lafer, G., Schloffer, K., Innerhofer, G., Meister, H. (2003): Organic fruit growing. CABI Publishing, Oxon, United Kingdom. 2. Schmid, A., Weibel, F., Haseli, A. (2005): Dwarf tree orchard maintenance, Organic fruit growing, part part 1 and Organic fruit growing, part 2 . FiBL, Frick, Switzerland. 3. Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Globus, Zagreb, Hrvatska. 4. Radulović, M., Šturanović, M. (2009): Podizanje i održavanje voćnjaka i vinograda. Biotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore. 5. Miranović, K. (2006): Maslina . „Pobjeda“ „Pobjeda“,, Podgorica, Crna C rna Gora. Gora . 6. Bjeliš, M. (2009): Zaštita masline u ekološkoj proizvodnji. Solin, Hrvatska. 7. Karoglan Todorović, S., Malić, D. (1997): Osnove biovrta i biopoljoprivrede . Znanje za okoliš, Zagreb, Hrvatska. 8. Veličković, N. (2007): Malina . Pegaz, Bijelo Polje, Crna Gora.

Preparat od koprive Koristi se protiv biljnih vaši i za jačanje biljaka. Za dobijanje preparata treba narezati 1 kg svježe koprive (nadzemni dio) i potopiti je u 10 litara vode. Pustiti da odstoji, najviše 24 časa i nakon toga procijediti. Preparat koristiti u kasnim popodnevnim časovima, prskajući finim rasprskivačem po napadnutim napadnut im biljkama. Ako je došlo do jakog napada preporučuje se prskanje 3 dana zaredom, dok je u redovnim uslovima dovoljno ponavljati tretman u sedmodnevnom intervalu ili po potrebi.


POLJOPRIVREDI


53

(Equisetum arvense)

Koristi se preventivno protiv pepelnice, ali i protiv biljnih vaši i grinja.

Potrebno je 1 kg svježe biljke bez korijena potopiti u 10 litara vode tokom 24 časa, a nakon toga prokuvati 20 do 30 minuta. Ocijeđenu tečnost razrijediti vodom u razmjeri 5:1 i prskati voćke finim rasprskivačem.

Potrebno je 75 g sitno isjeckanog ili zdrobljenog bijelog luka preliti sa 10 litara ključale vode, poklopiti i, nakon 1 sat, procijediti. Kao i prethodni, i ovaj preparat se koristi protiv pepelnice u početku vegetacije, dok se ne steknu temperaturni temperat urni uslovi za upotrebu sumpora.

Preparat od koprive Koristi se protiv biljnih vaši i za jačanje biljaka.

Preparat od hajdučke trave (Achillea millefolium)

Za dobijanje preparata treba narezati 1 kg svježe koprive (nadzemni dio) i potopiti je u 10 litara vode. Pustiti da odstoji, najviše 24 časa i nakon toga procijediti. Preparat koristiti u kasnim popodnevnim časovima, prskajući finim rasprskivačem po napadnutim napadnut im biljkama. Ako je došlo do jakog napada preporučuje se prskanje 3 dana zaredom, dok je u redovnim uslovima dovoljno ponavljati tretman u sedmodnevnom intervalu ili po potrebi.

Koristi se kao preventivno sredstvo protiv pepelnice, truleži i drugih gljivičnih oboljenja. Potrebno je 2 kg svježih, odnosno 200 g suvih listova hajdučke trave držati tri dana u 10 litara l itara vode uz povremeno miješanje. Ekstrakt dobijen nakon procjeđivanja procjeđivan ja razrijediti vodom u razmjeri 5:1 i time prskati biljke svakih 7 dana ili prema procjeni potencijala zaraze.


januar

februar

za sve voćne vrste

2

jabuka

A

mart

april

1

1. Lind, K., Lafer, G., Schloffer, K., Innerhofer, G., Meister, H. (2003): Organic fruit growing. CABI Publishing, Oxon, United Kingdom. 2. Schmid, A., Weibel, F., Haseli, A. (2005): Dwarf tree orchard maintenance, Organic fruit growing, part part 1 and Organic fruit growing, part 2 . FiBL, Frick, Switzerland. 3. Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Globus, Zagreb, Hrvatska. 4. Radulović, M., Šturanović, M. (2009): Podizanje i održavanje voćnjaka i vinograda. Biotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore. 5. Miranović, K. (2006): Maslina . „Pobjeda“ „Pobjeda“,, Podgorica, Crna C rna Gora. Gora . 6. Bjeliš, M. (2009): Zaštita masline u ekološkoj proizvodnji. Solin, Hrvatska. 7. Karoglan Todorović, S., Malić, D. (1997): Osnove biovrta i biopoljoprivrede . Znanje za okoliš, Zagreb, Hrvatska. 8. Veličković, N. (2007): Malina . Pegaz, Bijelo Polje, Crna Gora.

Koristi se za povećanje otpornosti otpornosti biljaka na pepelnicu, plamenjaču, rđu i druga gljivična oboljenja.

Preparat od bijelog luka

52

lIterAtUrA

Preparat od rastavića

upotrebu sumpora. Ako se pepelnica već pojavila ovo sredstvo je, ipak, ne može suzbiti, ali može spriječiti širenje.

maj 4

jun


POLJOPRIVREDI

jul

avgust

5

septembar 6

oktobar

novembar 7

decembar 1

3 B

šljiva

A

maslina

A

B

D

C

D

B

Kalendar radova za sve voćne vrste (1) Rezidba se može obaviti tokom cijele fenofaze mirovanja, a preporučuje se neposredno prije početka vegetacije – u ka snu zimu ili rano proljeće.Obavezno je vršiti dezinfekciju alata za rezidbu,za šta se može koristiti alkohol ili 8% rastvor izbjeljivača vača u vodi. Nakon rezidbe orezane grane treba treba ukloniti iz voćnjaka,jako zaražene zapaliti,a ostale se mogu usitniti i kompostirati.Velike rezove premazati premazati smješom voska i smole.U ovo doba godine vrši se uzorkovanje i analiza zemljišta i,na osnovu dobijenih rezultata,pravi plan đubrenja za predstojeću sezonu. (2) Napraviti plan fitosanitarnih mjera i naručiti zaštitna sredstva ako nijesu dostupna na domaćem tržištu; nabaviti stajsko đubrivo vo i rasuti ga prije početka vegetacije,zavisno od klimatskih uslova i sistema održavanja zemljišta; servisirati mehanizaciju; osmisliti strategiju prodaje i reklamiranja za predstojeću sezonu. (3) Provjeriti stanje postojećih i napraviti nova skloništa za solitane pčele,uholože i parazitske ose.Provjeriti kućice za ptice i popraviti one koje imaju oštećenja. (4) Izvršiti prorjeđivanje cvjetova na voćkama u slučaju prevelikog broja; pokositi travu unutar redova; obnoviti sloj malča ako se na taj način održava zemljište. (5) Tokom juna i jula vršiti zelenu rezidbu u cilju uklanjanja prirasta koji nepravilno rastu ili su oštećeni; navodnjavati po potrebi; vršiti prihranu stabala ako se pojave znaci deficita na lišću; nakon formiranja plodova ukloniti one koji smetaju normalnom razvoju ostalih ili koji su oštećeni; raditi na formiranju uzgojnog oblika mladih stabala; naručiti sadnice za eventualnu zamjenu u jesen. (6) Navodnjavati po potrebi; pripremiti ambalažu i opremu za berbu; pokositi rastinje unutar redova prije berbe i iznijeti ga,ako je potrebno,da ne smeta prilikom berbe i da ne bi pružalo zaklon glodarima nakon berbe. (7) Postaviti ljepljive trake oko stabla voćaka u cilju sprečavanja prelaska ženki malog PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

C

POLJOPRIVREDI

C

D

mrazovca i drugih štetočina u krošnju gdje bi položile jaja; ukloniti iz krošnji sve mumificirane plodove plodove i oštećene i zaražene grane (pepelnica) i zapaliti ih van voćnjaka (ova operacija se može izvršiti i kasnije tokom faze mirovanja); sakupiti lišće otpalo sa voćki,iznijeti ga iz voćnjaka i kompostirati.i.

Jabuka (A) Neposredno nakon rezidbe,tretirati stabla crvenim uljem koje djeluje protiv izazivača čađave krastavosti plodova,bakteriozne plamenjače,raka plamenjače,raka grana kao i prezimljujuć prezimljujućih ih formi crvenog pauka,lisnih vaši, štitastih vaši i drugih štetočina.Stabla temeljno isprskati. (B) Period vegetacije,od aktiviranja pupoljaka do kraja cvjetanja,kritičan je za prevenciju najbitnijih bolesti i najopasnijih štetočina jabuke,kao što su: Pepelnica i čađava krastavost jabuke – nakon kretanja pupoljaka započeti sa tretiranjem sredstvom na bazi sode bikarbone sa ponavljanjima ponavljanjima u intervalu od 7 dana. Kada srednja dnevna temperatura dostigne 12°C,preći na kvašljivi sumpor sa istim intervalom ponavljanja. Lisne vaši – reagovati na prvu pojavu lisnih vaši prskanjem vodenim rastvorom mekog (kalijumov) sapuna ili ekstraktom koprive.U slučaju jačeg napada tretirati sredstvom vom na bazi azadirahtina neposredno prije cvjetanja,zbog odloženog djelovanja. Cvjetojed jabuke – sa prvim toplim danima krajem februara i početkom marta, potrebno je,metodom stresanja grana,utvrditi prisustvo i brojnost odraslih insekata. Ako se testom utvrdi 10 i više insekata na 100 grana,preporučuje se tretiranje stabala sredstvomnabazi rotenona/pir rotenona/piretrina. etrina. Jabučna osica osica – praćenje brojnosti brojnosti odraslih odraslih formi vršise pomoću bijelih ih ljepljivih tabli tabli Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori

postavljenih u krošnjama sa sunčane strane.Prag štetnosti predstavlja 20 do 50 osica uhvaćenih na jednoj tabli.U tom slučaju,preporučuje se tretman sredstvom na bazi piretrina/rotenona.Ako piretrina/r otenona.Ako se sa ovim zakasni, treba tretirati larve u trenutku izlijeganja sredstvom na bazi kvazije.Treba potražiti oštećeni pupoljak,pažljivo ga otvoriti pomoću igle i pronaći jaje ose.Pupoljak se obilježava i ostavlja na grani, a jaje se svakodnevno provjerava sve do faze pojave crne tačkice na njemu.To je znak da će se larva izleći u narednih 1-3 dana,kada treba tretirati voćke.Kod sorti koje cvjetaju u različito vrijeme treba izvesti posebno praćenje trenutka trenutka izlijeganja larvi, a time i posebno prskanje. (C) Period vegetacije od kraja cvjetanja do berbe : Pepelnicaa i čađava krastavost jabuke – nastaviti sa prskanjem kvašljivim sumporom Pepelnic imajući na umu da se,sa povećanjem dnevne temperature temperature iznad 28°C,uvećava opasnost od fitotoksičnosti.U tom slučaju smanjiti koncentraciju sredstva sredstva na najnižu preporučenuu uputstvom za upotrebu i prskati samo u kasnim popodnevnim časovima. preporučen Interval između prskanja produžiti ti na 10 do 14 dana. Smotavac jabuke – kada temperature u predvečerje dostignu 13 do 15°C može se očekivati aktivnost odraslih jedinki prve generacije ove štetočine,čije ženke polažu jaja na starijim listovima blizu plodova, plodova, ili na samim plodovima.Jaja su okrugla i pljosnata, prečnika 1 mm,bijela do svijetlo-zelena.Ako se jaja primijete,treba pratiti trenutak trenutak izlijeganja larvi i u tom momentu prskati sredstvom na bazi granulose virusa.Prskati u samo predvečerje zbog osjetljivosti sredstva sredstva na UV zračenje.Tretman ponoviti nakon 5 do 7 dana ako je vrijeme sunčano i toplo,odnosno nakon 8 do 12 dana ako je hladno i kišovito.Praćenje o.Praćenje napada druge generacije generacije započeti započeti tokom druge druge polovine jula i nastaviti tokom okom avgusta.Ako se uoče jaja,postupiti kao što što je objašnjeno za prvu generaciju. Lisne vaši – u slučaju intenzivnog napada tretirati tretirati ekstraktom koprive 3 dana uzastopno ili sredstvima na bazi rotenona/piretrina rotenona/piretrina u intervalu od 10 do 14 dana, dok traje napad vaši.Mlada stabla koja ne donose plod mogu se prskati mekim sapunom. (D) Kada otpadne najveći dio lišća potrebno je isprskati voćke sredstvom na bazi bakra u cilju preventive čađave krastavosti plodova,bakteriozne plamenjače i raka grana. Prskanje obaviti po lijepom vremenu i temperaturi iznad 10°C.Stabla temeljno isprskati.

Šljiva (A) Nakon rezidbe,odnosno pred kretanje vegetacije neophodno je šljive isprskati bakarnim sredstvom i mineralnim uljem,ili crvenim uljem koje predstavlja kombinaciju kombinaciju ova dva pomenuta sredstva.Ovo se radi u cilju prevencije gljivičnih bolesti bolesti čiji izazivači, u nekoj formi, prezimljuju na kori ili pupoljcima npr.izazivač rogača šljive.Mineralno ulje je efikasno protiv prezimljujućih formi lisnih vaši, štitastih vaši,crvenog pauka itd. (B) U fazi cvjetnih pupoljaka u balonu započeti sa prskanjem sumporom,ili nekim alternativnim sredstvom sredstvom ako se još nijesu stekli temperaturni uslovi za upotrebu PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

POLJOPRIVREDI

53

sumpora (sredstvo na bazi sode bikarbone,ekstrakt bijelog luka, hajdučke trave ili rastavića). (C) Nakon precvjetavanja nastaviti sa sumporom poštujući interval ponavljanja od 7 do 10 dana. Sa povećanjem dnevnih temperatura iznad 28°C produžiti vrijeme između tretiranja,smanjiti koncetraciju sredstva na najmanju preporučenu uputstvom za upotrebu,a voćke prskati u kasnim popodnevnim časovima. U samom precvjetavanju,kada se završi oplodnja cvjetova i krunični listići počnu otpadati,voćke treba isprskati rotenonom protiv šljivine osice. Tretm Tretman an ponoviti još jednom nakon 7 dana. dana. Pošto prva generacija šljivinog smotavca ne pričinjava značajne štete,tokom faze junskog otpadanja plodova treba se skoncentrisati sati na preduzimanje opisanih preventivnih mjera. Ako se tokom druge polovine jula i avgusta primijeti aktivnost odraslih štetočina,a zatim i pljosnata bijela jaja položena pojedinačno na dnu ploda, treba pratiti trenutak njihovog izlijeganja i tada prskati voćke sredstvom na bazi granulose virusa.Prskanje obaviti u kasnim popodnevnim časovima i ponoviti ga nakon 5 do 7 dana. (D) Kada otpadne najveći dio lišća potrebno je isprskati voćke sredstvom na bazi bakra u cilju preventive rogača šljive i drugih gljivičnih bolesti.Prskanje obaviti po lijepom vremenu i temperaturi iznad 10°C. Stabla temeljno isprskati.

Maslina (A) Nakon rezidbe,a prije početka vegetacije stabla treba temeljno isprskati nekim sredstvom na bazi bakra u cilju preventive gljivičnih bolesti paunovo oko i olovna bolest.Ako se,na osnovu zapažanja iz prethodne godine,sumnja na prisustvo prezimljujućih prezimljuju ćih formi štetočina, može se koristiti crveno ulje. (B) U ovom periodu posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od sljedećih štetočina: Lisne vaši i maslinina buva – sa prvom pojavom ovih štetočina prskati vodenim rastvorom mekog sapuna ili ekstraktom koprive.U slučaju jačeg napada koristiti sredstvo na bazi azadirahtina neposredno prije cvjetanja. Maslinin moljac – pomenuti tretman azadirahtinom biće djelotvoran i protiv ove štetočine,a može se koristiti i Bacillus thuringiensis thuringiensis u trenutku otvaranja prvih cvjetova. Maslinina muva – u aprilu postaviti klopke tipa Mc Phail sa buminalom ili torula kvascem kao mamcem.Mamac mijenjati svake dvije nedelje. (C) Po potrebi nastaviti zaštitu od lisnih vaši ekstraktom koprive ili, u slučaju jačeg napada, sredstvomnabazi rotenona/pire rotenona/piretrina. trina. Kada se na žutim kontrolnim pločama pojave odrasle jedinke maslinine muve,treba početi sa tretiranjem stabala sredstvom na bazi spinosada sa intervalom ponavljanja od 7 dana. Od kraja avgusta pa sve do berbe,stabla treba prskati sredstvom na bazi kaolinitske gline što treba ponavljati po potrebi (ako kiša spere zaštitni sloj kaolinitske gline sa plodova).Sve ovo je nepotrebno ako monitoring u maslinjaku ili izvještaji stručnih službi ne upozoravaju na štete od maslinine muve. Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori

januar

februar

za sve voćne vrste

2

jabuka

A

mart

april

1

maj 4

jun

jul

avgust

5

septembar 6

oktobar

novembar 7

decembar 1

3 B

šljiva

A

maslina

A

B

D

C

D

B

Kalendar radova za sve voćne vrste (1) Rezidba se može obaviti tokom cijele fenofaze mirovanja, a preporučuje se neposredno prije početka vegetacije – u ka snu zimu ili rano proljeće.Obavezno je vršiti dezinfekciju alata za rezidbu,za šta se može koristiti alkohol ili 8% rastvor izbjeljivača vača u vodi. Nakon rezidbe orezane grane treba treba ukloniti iz voćnjaka,jako zaražene zapaliti,a ostale se mogu usitniti i kompostirati.Velike rezove premazati premazati smješom voska i smole.U ovo doba godine vrši se uzorkovanje i analiza zemljišta i,na osnovu dobijenih rezultata,pravi plan đubrenja za predstojeću sezonu. (2) Napraviti plan fitosanitarnih mjera i naručiti zaštitna sredstva ako nijesu dostupna na domaćem tržištu; nabaviti stajsko đubrivo vo i rasuti ga prije početka vegetacije,zavisno od klimatskih uslova i sistema održavanja zemljišta; servisirati mehanizaciju; osmisliti strategiju prodaje i reklamiranja za predstojeću sezonu. (3) Provjeriti stanje postojećih i napraviti nova skloništa za solitane pčele,uholože i parazitske ose.Provjeriti kućice za ptice i popraviti one koje imaju oštećenja. (4) Izvršiti prorjeđivanje cvjetova na voćkama u slučaju prevelikog broja; pokositi travu unutar redova; obnoviti sloj malča ako se na taj način održava zemljište. (5) Tokom juna i jula vršiti zelenu rezidbu u cilju uklanjanja prirasta koji nepravilno rastu ili su oštećeni; navodnjavati po potrebi; vršiti prihranu stabala ako se pojave znaci deficita na lišću; nakon formiranja plodova ukloniti one koji smetaju normalnom razvoju ostalih ili koji su oštećeni; raditi na formiranju uzgojnog oblika mladih stabala; naručiti sadnice za eventualnu zamjenu u jesen. (6) Navodnjavati po potrebi; pripremiti ambalažu i opremu za berbu; pokositi rastinje unutar redova prije berbe i iznijeti ga,ako je potrebno,da ne smeta prilikom berbe i da ne bi pružalo zaklon glodarima nakon berbe. (7) Postaviti ljepljive trake oko stabla voćaka u cilju sprečavanja prelaska ženki malog PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

C

POLJOPRIVREDI

C

D

mrazovca i drugih štetočina u krošnju gdje bi položile jaja; ukloniti iz krošnji sve mumificirane plodove plodove i oštećene i zaražene grane (pepelnica) i zapaliti ih van voćnjaka (ova operacija se može izvršiti i kasnije tokom faze mirovanja); sakupiti lišće otpalo sa voćki,iznijeti ga iz voćnjaka i kompostirati.i.

Jabuka (A) Neposredno nakon rezidbe,tretirati stabla crvenim uljem koje djeluje protiv izazivača čađave krastavosti plodova,bakteriozne plamenjače,raka plamenjače,raka grana kao i prezimljujuć prezimljujućih ih formi crvenog pauka,lisnih vaši, štitastih vaši i drugih štetočina.Stabla temeljno isprskati. (B) Period vegetacije,od aktiviranja pupoljaka do kraja cvjetanja,kritičan je za prevenciju najbitnijih bolesti i najopasnijih štetočina jabuke,kao što su: Pepelnica i čađava krastavost jabuke – nakon kretanja pupoljaka započeti sa tretiranjem sredstvom na bazi sode bikarbone sa ponavljanjima ponavljanjima u intervalu od 7 dana. Kada srednja dnevna temperatura dostigne 12°C,preći na kvašljivi sumpor sa istim intervalom ponavljanja. Lisne vaši – reagovati na prvu pojavu lisnih vaši prskanjem vodenim rastvorom mekog (kalijumov) sapuna ili ekstraktom koprive.U slučaju jačeg napada tretirati sredstvom vom na bazi azadirahtina neposredno prije cvjetanja,zbog odloženog djelovanja. Cvjetojed jabuke – sa prvim toplim danima krajem februara i početkom marta, potrebno je,metodom stresanja grana,utvrditi prisustvo i brojnost odraslih insekata. Ako se testom utvrdi 10 i više insekata na 100 grana,preporučuje se tretiranje stabala sredstvomnabazi rotenona/pir rotenona/piretrina. etrina. Jabučna osica osica – praćenje brojnosti brojnosti odraslih odraslih formi vršise pomoću bijelih ih ljepljivih tabli tabli Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori

postavljenih u krošnjama sa sunčane strane.Prag štetnosti predstavlja 20 do 50 osica uhvaćenih na jednoj tabli.U tom slučaju,preporučuje se tretman sredstvom na bazi piretrina/rotenona.Ako piretrina/r otenona.Ako se sa ovim zakasni, treba tretirati larve u trenutku izlijeganja sredstvom na bazi kvazije.Treba potražiti oštećeni pupoljak,pažljivo ga otvoriti pomoću igle i pronaći jaje ose.Pupoljak se obilježava i ostavlja na grani, a jaje se svakodnevno provjerava sve do faze pojave crne tačkice na njemu.To je znak da će se larva izleći u narednih 1-3 dana,kada treba tretirati voćke.Kod sorti koje cvjetaju u različito vrijeme treba izvesti posebno praćenje trenutka trenutka izlijeganja larvi, a time i posebno prskanje. (C) Period vegetacije od kraja cvjetanja do berbe : Pepelnicaa i čađava krastavost jabuke – nastaviti sa prskanjem kvašljivim sumporom Pepelnic imajući na umu da se,sa povećanjem dnevne temperature temperature iznad 28°C,uvećava opasnost od fitotoksičnosti.U tom slučaju smanjiti koncentraciju sredstva sredstva na najnižu preporučenuu uputstvom za upotrebu i prskati samo u kasnim popodnevnim časovima. preporučen Interval između prskanja produžiti ti na 10 do 14 dana. Smotavac jabuke – kada temperature u predvečerje dostignu 13 do 15°C može se očekivati aktivnost odraslih jedinki prve generacije ove štetočine,čije ženke polažu jaja na starijim listovima blizu plodova, plodova, ili na samim plodovima.Jaja su okrugla i pljosnata, prečnika 1 mm,bijela do svijetlo-zelena.Ako se jaja primijete,treba pratiti trenutak trenutak izlijeganja larvi i u tom momentu prskati sredstvom na bazi granulose virusa.Prskati u samo predvečerje zbog osjetljivosti sredstva sredstva na UV zračenje.Tretman ponoviti nakon 5 do 7 dana ako je vrijeme sunčano i toplo,odnosno nakon 8 do 12 dana ako je hladno i kišovito.Praćenje o.Praćenje napada druge generacije generacije započeti započeti tokom druge druge polovine jula i nastaviti tokom okom avgusta.Ako se uoče jaja,postupiti kao što što je objašnjeno za prvu generaciju. Lisne vaši – u slučaju intenzivnog napada tretirati tretirati ekstraktom koprive 3 dana uzastopno ili sredstvima na bazi rotenona/piretrina rotenona/piretrina u intervalu od 10 do 14 dana, dok traje napad vaši.Mlada stabla koja ne donose plod mogu se prskati mekim sapunom. (D) Kada otpadne najveći dio lišća potrebno je isprskati voćke sredstvom na bazi bakra u cilju preventive čađave krastavosti plodova,bakteriozne plamenjače i raka grana. Prskanje obaviti po lijepom vremenu i temperaturi iznad 10°C.Stabla temeljno isprskati.

Šljiva (A) Nakon rezidbe,odnosno pred kretanje vegetacije neophodno je šljive isprskati bakarnim sredstvom i mineralnim uljem,ili crvenim uljem koje predstavlja kombinaciju kombinaciju ova dva pomenuta sredstva.Ovo se radi u cilju prevencije gljivičnih bolesti bolesti čiji izazivači, u nekoj formi, prezimljuju na kori ili pupoljcima npr.izazivač rogača šljive.Mineralno ulje je efikasno protiv prezimljujućih formi lisnih vaši, štitastih vaši,crvenog pauka itd. (B) U fazi cvjetnih pupoljaka u balonu započeti sa prskanjem sumporom,ili nekim alternativnim sredstvom sredstvom ako se još nijesu stekli temperaturni uslovi za upotrebu PROIZVODNJA VOĆA U O R G A N S K O J

POLJOPRIVREDI

sumpora (sredstvo na bazi sode bikarbone,ekstrakt bijelog luka, hajdučke trave ili rastavića). (C) Nakon precvjetavanja nastaviti sa sumporom poštujući interval ponavljanja od 7 do 10 dana. Sa povećanjem dnevnih temperatura iznad 28°C produžiti vrijeme između tretiranja,smanjiti koncetraciju sredstva na najmanju preporučenu uputstvom za upotrebu,a voćke prskati u kasnim popodnevnim časovima. U samom precvjetavanju,kada se završi oplodnja cvjetova i krunični listići počnu otpadati,voćke treba isprskati rotenonom protiv šljivine osice. Tretm Tretman an ponoviti još jednom nakon 7 dana. dana. Pošto prva generacija šljivinog smotavca ne pričinjava značajne štete,tokom faze junskog otpadanja plodova treba se skoncentrisati sati na preduzimanje opisanih preventivnih mjera. Ako se tokom druge polovine jula i avgusta primijeti aktivnost odraslih štetočina,a zatim i pljosnata bijela jaja položena pojedinačno na dnu ploda, treba pratiti trenutak njihovog izlijeganja i tada prskati voćke sredstvom na bazi granulose virusa.Prskanje obaviti u kasnim popodnevnim časovima i ponoviti ga nakon 5 do 7 dana. (D) Kada otpadne najveći dio lišća potrebno je isprskati voćke sredstvom na bazi bakra u cilju preventive rogača šljive i drugih gljivičnih bolesti.Prskanje obaviti po lijepom vremenu i temperaturi iznad 10°C. Stabla temeljno isprskati.

Maslina (A) Nakon rezidbe,a prije početka vegetacije stabla treba temeljno isprskati nekim sredstvom na bazi bakra u cilju preventive gljivičnih bolesti paunovo oko i olovna bolest.Ako se,na osnovu zapažanja iz prethodne godine,sumnja na prisustvo prezimljujućih prezimljuju ćih formi štetočina, može se koristiti crveno ulje. (B) U ovom periodu posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od sljedećih štetočina: Lisne vaši i maslinina buva – sa prvom pojavom ovih štetočina prskati vodenim rastvorom mekog sapuna ili ekstraktom koprive.U slučaju jačeg napada koristiti sredstvo na bazi azadirahtina neposredno prije cvjetanja. Maslinin moljac – pomenuti tretman azadirahtinom biće djelotvoran i protiv ove štetočine,a može se koristiti i Bacillus thuringiensis thuringiensis u trenutku otvaranja prvih cvjetova. Maslinina muva – u aprilu postaviti klopke tipa Mc Phail sa buminalom ili torula kvascem kao mamcem.Mamac mijenjati svake dvije nedelje. (C) Po potrebi nastaviti zaštitu od lisnih vaši ekstraktom koprive ili, u slučaju jačeg napada, sredstvomnabazi rotenona/pire rotenona/piretrina. trina. Kada se na žutim kontrolnim pločama pojave odrasle jedinke maslinine muve,treba početi sa tretiranjem stabala sredstvom na bazi spinosada sa intervalom ponavljanja od 7 dana. Od kraja avgusta pa sve do berbe,stabla treba prskati sredstvom na bazi kaolinitske gline što treba ponavljati po potrebi (ako kiša spere zaštitni sloj kaolinitske gline sa plodova).Sve ovo je nepotrebno ako monitoring u maslinjaku ili izvještaji stručnih službi ne upozoravaju na štete od maslinine muve. Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori


POLJOPRIVREDI

Organsko vocarstvo.pdf

Recommend Documents