SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................2 2. ANTROPOLOŠKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH JUDAŠA .................4 2.1. Motoričko-funkcionalne i antropometrijske značajke judaša ......................4 3. ANTROPOLOŠKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH HRVAČA .............14 3.1. Motoričko-funkcionalne i antropometrijske značajke hrvača ....................14 4. ANTROPOLOŠKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH KARATISTA ........22 4.1. Motoričko-funkcionalne i antropometrijske značajke karatista .................23 5. ANTROPOLOŠKE
KARAKTERISTIKE
VRHUNSKIH
TAEKWONDO
BORACA ..........................................................................................................28 5.1.Motoričko-funkcionalne i antropometrijske značajke taekwondo boraca ..29 6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................36 7. LITERATURA ..................................................................................................37 8. SAŽETAK ........................................................................................................38
1
1. UVOD Uspješnost sportaša određena je razinom i strukturom velikog broja sposobnosti,osobina i dimenzija. Karakterističan antropološki status formira svojevrstan kompleks individualnih obilježja koja omogućuju visoku efikasnost sportaša u konkretnim uvjetima natjecanja. Da bi u budućnosti predvidjeli rezultate mlađih sportaša moraju se izdvojiti bitne karakteristike koje određuju pojedinog sportaša. Vrhunski sportski rezultati u svakom sportu produkt su niza „kockica“ poslaganih prema redoslijedu, a naglasak u trenažnom procesu bit će na onim elementima antropološkog statusa koje ističu dominantne sposobnosti sportaša. Za procjenu efikasnosti treninga tj. motoričkog statusa, koriste se valjani i pouzdani mjerni instrumenti. Pokazatelji efikasnosti treninga mogu se iskazati kroz vizualno vrednovanje treninga, testiranje motoričkih sposobnosti sportaša i natjecateljske rezultate. Izuzetno je važno da se sve osobine i dimenzije koje leže u osnovi sportske efikasnosti mogu izmjeriti i razvijati trenažnim operatorima, te podizati na sve višu razinu. Svaka dugoročna procedura za planiranje i programiranje sportske karijere mora sadržavati podatke o svim važnim psihosomatskim karakteristikama pojedinih sportaša. Svaki sport po svojoj strukturi je različit. Neki pred sportaše stavljaju visoke zahtjeve, drugi su manje kompleksni i imaju mali broj zahtjevnih dimenzija. Sama hijerarhijska struktura pokazatelja uspješnosti u sportu napravljena je od više skupina sposobnosti, osobina i znanja. Prvu skupinu čine pokazatelji bazičnog, drugu specifičnog motoričkog statusa a višu razinu čine pokazatelji situacione i natjecateljske efikasnosti sportaša. Motoričke i funkcionalne sposobnosti temelj su svakog trenažnog programa i uvjet za postizanje vrhunskih sportskih dostignuća. Podizanje nivoa motoričkih i funkcionalnih sposobnosti osnova je svih vrsta treninga pripreme sportaša borilačkih sportova za natjecanje .Ono se odvija u skladu sa didaktičkim principima, među kojima su i principi individualizacije i racionalizacije. Međutim ne može se govoriti o primjeni tih principa u treningu ukoliko se ne
2
poznaje trenutno i željeno stanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, na svakoj etapi sportaševa sportskog razvoja. Te činjenice poznate su mnogo godina, pa je važno da se utvrđuju razlike između različito kvalitetnih grupa boraca, u motoričkom i funkcionalnom prostoru, na različitim etapama sportaševa sportskog razvoja. Poznavanje rezultata dobivenim takvim mjerenjima olakšava se rad trenerima. Oni tada imaju egzaktne podatke o željenom stanju kojem trebaju težit na svakoj etapi trenažnog procesa koji podrazumijeva dugi niz godina sportskog usavršavanja. Kontrola sportaša je obavezan i kontroliran proces koji se provodi kontinuirano tijekom cijelog sportaševog sportskog vijeka. Na temelju dijagnostike predviđaju se i utvrđuju mogući sportski rezultati, te uočavamo pravilnosti ili anomalije u procesu treninga. Rezultati prikupljeni ovakvim testiranjem koriste se za izradu planova i programa rada, a na osnovi njih moći će se kvalitetnije provesti orijentacija i selekcija u sportu. Samo točna i pravovremena stanja treniranosti mladih sportaša može odrediti koji su strateški pravci u postizanju najvećih vrhunskih dostignuća.
3
2. ANTROPOLOŠKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH JUDAŠA Za uspjeh u judu je potrebno imati razvijene gotovo sve antropološke dimenzije na vrlo visokoj razini. Oni judaši koji genetski imaju i/ili treningom dosegnu vrhunsku razinu u što većem broju antropoloških dimenzija, koja su na funkciji specifičnih tehničko taktičkih znanja, imaju bolje predispozicije za ostvarivanje vrhunskog rezultata. U ovom poglavlju dat će se pregled dosadašnjih istraživanja u kojima su analizirani uglavnom vrhunski judaši kako bi se utvrdili modeli antropološkog statusa judaša.
2.1. Motoričko-funkcionalne i antropometrijske značajke judaša Autori su u svojim eksperimentima u dosta navrata istovremeno promatrali i motoričkofunkcionalne sposobnosti i antropometrijske karakteristike judaša, stoga će se u ovom potpoglavlju objediniti istraživanja kojima se analiziraju navedena obilježja vrhunskih judaša. Prvo značajnije istraživanje proveo je češki autor Žara, J. (1980.). On je prikazao rezultate u nekim dinamometrijskim i spiroergometrijskim testovima 108 vrhunskih judaša. Pri tome je i analizirao promjene u stupnju njihove tjelesne pripremljenosti pomoću skupa motoričkih testova te utvrdio njihovu faktorsku strukturu. Faktorskom analizom motoričkih testova dobiveno je deset faktora, od kojih su četiti interpretirana kao subfaktori za očitovanje statičke snage, a ostali kao faktori dinamičke snage, izdržljivosti u snazi, aerobnih sposobnosti i opće radne sposobnosti.
4
Tablica 1. Prikaz rezultata istraživanja nekih motoričkih, dinamometrijskih i spiroergometrijskih testova (Sertić, H. 2000, modificirano prema Žara, J. 1980.) gdje je A.S. - aritmetička sredina, a S.D. - standardna devijacija. TESTOVI
Jed. mjere
A.S.
S.D.
Bench – press Čučanj s maksimalnom težinom Pretklon s maksimalnom težinom Australsko vučenje s maksimanom težinom Ponavljajući skokovi na udaljenosti 30 m Ponavljajući skokovi na udaljenosti 30 m Penjanje na uže (5m) Maksimalna sila fleksora prstiju lijeve ruke Maksimalna sila fleksora prstiju desne ruke Maksimalna sila fleksora lijevog lakatnog zgloba Maksimalna sila fleksora desnog lakatnog zgloba Maksimalna sila ekstenzora lijevog lakatnog zgloba Maksimalna sila ekstenzora desnog lakatnog zgloba Maksimalna sila ekstenzora lijevog koljenog zgloba Maksimalna sila ekstenzora desnog koljenog zgloba Maksimalna sila ekstenzora kralježnice Maksimalna sila ekstenzora kuka Maksimalna sila fleksora trupa Maksimalni O2 Maksimalni relativni VO2/kg Maksimalni puls kisik Laktat Bask excess Tjelesna visina Tjelesna težina
kg kg kg kg s broj broj N N N N N
109,39 122,75 44,99 94,52 11,20 12,36 3,72 545,32 570,35 455,77 457,47 334,32
17,11 16,39 6,82 13,33 0,97 0,88 0,49 79,76 84,95 68,18 68,53 49,34
N
354,14
49,54
N
842,29
126,45
N
989,01
125,86
N N N ml ml ml mmol/l mmol/l cm kg
461,07 2.523,62 1.397,83 4.522,99 57,39 23,95 12,55 15,90 174,05 80,09
66,51 371,41 216,70 636,90 8,86 3,58 1,77 2,29 7,02 10,46
5
Testiranja fizičkih sposobnosti vrhunskih juniora i seniora proveo je Little, N. G. (1991.). On je na uzorku od 43 judaša, članova Alberta Judo Teama proveo bateriju testova koja je obuhvaćala: visinu, težinu, kožne nabore, statičku snagu (hvata, ruku, leđa i kompletnog tijela), fleksibilnost te maksimalnu aerobnu i anaerobnu izdržljivost. Rezultati su bili nešto slabiji od očekivanja temeljenih na do tada objavljenim rezultatima koja su se odnosila na vrhunske judaše. Nisu utvrđene značajne razlike u rezultatima testova između juniorskih i seniorskih natjecatelja. Autori Callister, R. i suradnici (1991.) istraživali su kompoziciju tijela, aerobni kapacitet, izokinetički snagu fleksora i ekstenzora podkoljenice i dužinu mišićnih vlakana mišića vastusa lateralisa na uzorku 18 vrhunskih judaša. Rezultati upućuju na zaključak da su faktori uspješnosti specifični i uvjetovani težinskom kategorijom. Stoga predstavljaju kompromis između mišićne mase i maksimalizacije fizioloških kapaciteta i mogućnosti. Svaka sportska aktivnost determinira pojedine specifičnosti u kondicijskoj pripremi sportaša. Pretpostavku da bi judaši mogli imati značajno jače mišiće trupa, s obzirom na specifičnu pripremu, u odnosu na ostale sportaše testirali su Kort, H. H., Hendriks, E. (1992.). Oni su usporedili rezultate izokinetičke snage fleksora, ekstenzora i rotatora trupa 28 vrhunskih judaša, s rezultatima 34 vrhunska biciklista. Njihove početne hipoteze su se potvrdile, s obzirom da su judaši postigli značajno bolje rezultate u svim provedenim testovima za procjenu izokinetičke snage trupa. Autori Franchini i suradnici (2007.) te Sbriccoli, P. i suradnici (2007.) testirali su reprezentativce Brazila, odnosno Italije nekim testovima za procjenu snage1, a rezultati su prikazani u tablici 2.
1
Rezultati u nekim testovima su prikazani i u relativnim vrijednostima, što je po mišljenju autora dragocjeniji podatak jer se uzima u obzir težina ispitanika.
6
Tablica 2. Testovi za procjenu snage VARIJABLA
BRAZIL A
BRAZIL B i C
ITALIJA M
ITALIJA ž
1 RM Bench
N=7 110+/-25
N=15 110+/-23
N=6 160+/-30
N=5 73+/-13
1RM Row
116+/- 21
115+/-24
-
-
1RM polučučanj
104+/-27
104+/-18
-
-
1RM Bench rel.
1.24+/- 0.11
1.28+/-0.16
-
-
1RM Row rel.
1.16+/- 0.14
1.21+/-0.10
-
-
1 RM poluč.rel.
1.44+/-0.14
1.39+/-0.11
-
-
Lat mašina
-
-
141+/-15
Leg press
-
-
396+/-8.2
Mrtvo dizanje
-
-
127+/-11
Istraživanja funkcionalnih karakteristika sportskih aktivnosti vezana su za utvrđivanje važnosti pojedinih funkcionalnih parametara u pogledu sportske uspješnosti u pojedinim disciplinama. Slijedi sažeti pregled novijih radova iz navedene tematike u području juda: Dvadeset devet ruskih judo reprezentativaca podvrgnuto je testiranju s ciljem utvrđivanja modelnih karakteristika nekih fizioloških parametara vrhunskih judaša (Seluianov, I., Tabakov,S. 2001.). Mjerena je maksimalna anaerobna moć, snaga i primitak kisika pri 170 otkucaju srca u minuti, na razini anaerobnog praga. Primijenjena su dva ergometra, posebno za ruke i noge. Dobiveni rezultati ukazuju na dvostruko veći broj brzih mišićnih vlakana kod mišića ruku,nego kod mišića nogu. Stoga je, tvrde autori, aerobni kapacitet mišića ruku gotovo dvostruko manji od mišića nogu.
7
Uspoređujući brzinu i način oporavka kod dvije kvalitetom različite skupine judaša. Autori (Franchini, E. I sur. 2003.) došli su do interesantnih spoznaja. Naime, oni su svrstali 17 judaša u tri ranga, sukladno njihovim rezultatima na natjecanjima. Cilj toga istraživanja je bio utvrditi efekte aktivnog, odnosno pasivnog oporavka nakon judo borbe. Sposobnost brzine oporavka se procjenjivala koncentracijom laktata u krvi (efikasnost puferskog sustava) i sposobnošću izdržavanja ponovljenih anaerobnih zadataka visokog opterećenja. Autori su došli do zaključka da kvalitetniji judaši bolje podnose opterećenja visokog intenziteta te da aktivni oporavak bolje uklanja laktate iz krvi od pasivnog. Da judo borba iziskuje ogromni ergetski potencijal potvrdili su Cottin, F., Durbin F., Papelier, Y. (2004.). U svojoj studiji usporedili su varijacije u otkucajima srca između dva tipa opterećenja za 10 vrhunskih judaša. Uspoređivali su se i bilježili srčani intervali prilikom 4minutne judo borbe s jedne strane, te 4-minutne vožnje na bicikl ergometru na razini maksimalnog primitka kisika, s druge strane. Dobiveni rezultati upućuju na veću energetsku potrošnju pri judo borbi koja ima obilježje dinamičkog opterećenja, nego prilikom aktivnosti uglavnom statičke prirode, kakvo je vožnja biciklo ergometra. Interesantno je prikazati neka istraživanja vrijednosti maksimalnog primitka kisika (relativne vrijednosti), kao mjere aerobnog kapaciteta, te vrijednosti sile, odnosno utrošenog rada na bicikl ergometru kao mjera anaerobnog kapaciteta judaša visoke kvalitete.
8
Tablica 3. Rezultati istraživanja maksimalnog primitka kisika (relativne vrijednosti) judaša visoke kvalitete AUTORI
ISPITANICI
VO2 max
TAYLOR I SUR. 1981.
19-KANADA
57,5
TUMILTY I SUR. 1986.
17-AUSTRALIJA
53,2
MAEJAN I SUR. 1986.
9-FRANCUSKA
59,8
VIDALIN I SUR. 1988.
8-FRANCUSKA
53,8
THOMAS I SUR. 1989.
22-KANADA
59,2
CALLISTER I SUR. 1990.
8-SAD
53,2
CALLISTER I SUR. 1991.
18-SAD
55,6
EBINE I SUR. 1991.
13-JAPAN
45,9
LITTLE I SUR. 1991.
17-KANADA
53,7
9-KANADA-JUNIORI
59,3
MICKIEWITZ I SUR. 1991.
157-POLJSKA
60,3
BORKOWSKY I SUR. 2001.
58-POLJSKA
56,6
FRANCHINI I SUR. 2005.
7-BRAZIL
48,3
FRANCHINI I SUR. 2007.
15-BRAZIL B i C REPREZ.
49,6
SBRICCOLI I SUR. 2007.
6-ITALIJA
47,3
ALMANSBA I SUR. 2007.
23-FRANCUSKA
60,5
9
Tablica 4. Rezultati istraživanja anaerobnog kapaciteta (bicikl ergometar i ručni ergometar), judaš visoke kvalitete Specifične metode rada i volumen opterećenja osim na motoričko-funkcionalne RUKE NOGE REPREZENTACIJA
N W/kg
J/kg
W/kg
J/kg
KANADA
22
9,3
260
13,7
320
POLJSKA
58
-
-
12,5
273
ITALIJA
6
-
-
12,1
-
FRANCUSKA
22
-
-
16,9
-
sposobnosti, utječu i na morfološke osobine judaša. Prema važećim pravilima, na judo natjecanjima se sudionici svrstavaju po težini u jednu od sedam kategorija. Stoga je poželjan što veći udio mišićne mase u ukupnoj tjelesnoj masi. Potkožno masno tkivo je nepoželjno jer ne sudjeluje u obavljanju rada a povećava ukupnu masu što uvjetuje prelazak u višu kategoriju,odnosno smanjuje izglede za uspjeh na natjecanju. Dakle, judaše obilježava nizak postotak potkožnog masnog tkiva (osobito one u nižim težinskim kategorijama) što zorno prikazuje tablica 5.
Tablica 5. Prosječne vrijednosti postotka masnog tkiva judaša visoke kvalitete 10
REPREZENTACIJA
% MASTI
AUTORI
Mađarska 1979.
8,9
Farmosi i sur.
Kanada 1979.
12,3
Taylor i sur.
Kanada 1987.
9,3
Thomas i sur.
SAD 1991.
8,3
Callister i sur.
Japan-Svuč.-1997.
16,2
Lida i sur.
Brazil-Sveuč.-2002.
13,7
Franchini i sur.
Brazil 2002.
11,4
Franchini i sur.
Francuska 2007.
11,1
Almansba i sur.
Da judaši spadaju u sam vrh mezomorfnih somatotipova na hijerarhijskoj ljestvici sportaša potvrdila su i sljedeća dva istraživanja: 1. Morfološki status vrhunskih talijanskih judaša istraživali su (Gualdi-Russo, E., Graziani, I.,1993.). Oni su utvrdili somatotipove 1593 sportaša i sportašica raznih sportova prema Heath-Carterovoj ljestvici. Dominaciju mezomorfne komponente (mišićne komponente) u odnosu na endomorfnu i ektomorfnu komponentu autori su utvrdili osobito kod gimnastičara, veslača te judaša. 2. Također veliku studiju utvrđivanja Heath-Carterovih somatotipova na uzorku od 300 sportaša (od čega je bilo 66 judaša) iz različitih sportova (odbojka, veslanje, hrvanje, boks, judo i karate), proveli su Krawczky, B., Sklad, M. te Jackiewicz 1997. godine. Kao i kod prethodno spomenutog istraživanja dobivena je izrazito visoka mezomorfna komponenta kod judaša te su uz hrvače imali najizrazitiju mišićnu komponentu. U tom istraživanju prosječni somatotip judaša je iznosio 2.84 za endomorfiju, 6.07 za mezomorfiju, te 1.51 za ektomorfiju.
11
3. Na kraju, zanimljivo je prikazati rezultate svojevremeno najboljih hrvatskih judaša kadeta i juniora (osvajača medalja na državnom prvenstvu 2005. god.) u nekim bazičnim motoričkim testovima (Krstulović, S. 2006.). Tablica 6. Rezultati hrvatskih judaša (kadeta i juniora) u nekim bazičnim motoričkim testovima KADETI (15.6 god.) Br.ispitanika
A.S.
MPRR
19
61,89
MISP
19
MPOL
JUNORI (17.3 god.) S.D.
Br.ispitanika
A.S.
S.D.
10,51 15
79,53
12,44
75,42
13,16 15
79,87
19,41
19
8,48
1,56
15
7,43
0,98
MKUS
19
7,98
0,64
15
7,60
0,49
MSDM
19
243,26
20,06 15
258,60
16,29
MBLO
19
42,28
5,72 15
44,30
8,25
MTAR
19
37,32
4,67 15
40,53
3,50
MTAN
19
42,58
4,90
15
46,40
5,22
MDTS
19
52,74
5,10
15
57,00
8,32
MČUČ
19
58,42
9,12
15
61,40
6,07
MSKL
19
38,95
12,22
15
45,87
MVIS
19
64,64
22,11 15
59,59
16,26
MKIM
19
10,56
0,97
15
8,39
0,90
M60V
19
8,67
0,38
15
8,18
MT6M
19
1482,11
95,40
15
1522,67
varijable
12
11,95
0,34 145,18
Gdje su: MPRR-pretklon raznožno; MISP-iskret palicom; MPOL-poligon natraške; MKUSkoraci u stranu; MSDM-skok u dalj iz mjesta; MBLO-bacanje loptice 200 g. iz mjesta; MTARtaping rukom, MTAN-taping nogom; MDTS-dizanje trupa iz sjeda u 1 minuti; MČUČ-čučnjevi u jednoj minuti; MSKL-sklekovi u 1 minuti; MVIS-izdržaj u visu zgibom; MKIM-okretnost na tlu; M60V- trčanje 60 metara iz visokog starta; MT6M-trčanje 6 minuta.
13
3. ANTROPOLOŠKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH HRVAČA Kao i u judu, u hrvanju je potrebno imati razvijene gotovo sve antropološke karakteristike na visokoj razini. Do hijerarhijske strukture
određenih sposobnosti ili znanja i njihove
međusobne povezanosti i značajnosti u jednadžbi uspješnosti dolazi se temeljem opsežnih znanstvenih istraživanja na velikom broju ispitanika, uporabom valjanih baterija testova za prosudbu osobina bitnih u hrvanju, izrađenim modelima vrhunskih pobjednika, stručno provedenim strukturalnim, biomehaničkim ili funkcionalnim raščlambama sportske discipline.
3.1. Motoričko-funkcionalne i antropometrijske značajke hrvača Što se tiče radova vezanih za tu tematiku bit će vidljivo da se u radovima ovoga tipa istraživači koriste uglavnom poznatim mjernim instrumentima ali različito kombiniranim u kompletima.Primjena složenijih analiza uvjetovana je i materijalnim uvjetima u kojima istraživači rade, pa je tako u ovom polju objavljeno relativno malo radova ovisno o mogućnostima koje su ti istraživači imali. Interesantno istraživanje ovoga tipa napravili su Kuleš, B., J. Marić i Č. Cvetković 1990.godine. To istraživanje napravljeno je s ciljem utvrđivanja razlika u snazi judaša i hrvača klasičnog načina borenja. Uzorak ispitanika činilo je 22 judaša i 23 hrvača, starih 17 i 18 godina koji se sportom bave više od tri godine. Ispitanici su testirani sa šest testova: trčanje na 20 m, skok u dalj s mjesta, bacanje medicinke iz ležanja, trčanje na 1500m, sklekovi i vis u zgibu. Prema dobivenim rezultatima hrvači su bolji u pet, a judaši u jednom testu. Primjenom diskriminativne analize, utvrđena je diskriminacijska grupa, kojoj su najviše pridonijeli testovi trčanja na 20 m, sklekovi i zgibovi. Judaši su postigli bolje rezultate u testu trčanja na 20 m, a hrvači u testovima sklekovi i vis u zgibu. Na temelju toga autori su zaključila da hrvači imaju veću repetitivnu i statičku snagu ruku i ramenog pojasa, a judaši veću reguliranu eksplozivnu snagu nogu. Dobivene rezultate autori izlažu sa određenim oprezom jer je koeficijent kanoničke diskriminacije bio značajan tek na nivou 95% pouzdanosti i iznosio je 0.52. 14
Kuleš K. je u svome magistarskome radu 1999. godine utvrđivao razlike između hrvača i karatista u manifestnom i latentnom prostoru snage. Istraživanje je napravljeno na 48 vrhunskih sportaša starih od 18 do 30 godina. Od tog broja 26 ispitanika bili su hrvači a 22 karatisti. Univarijantnom analizom varijance utvrđena je statistički značajna razlika između te dvije grupe u testovima: zgibovi na preči, sargent, čučnjevi sa teretom vlastite težine, sklekovi i podizanje trupa do sjeda. Faktorskom analizom utvrđena je struktura prostorne snage, a dobivene latentne dimenzije snage interpretirao je kao maksimalnu snagu, repetitivnu snagu, eksplozivnu snagu i snagu trupa. Kanoničkom diskriminativnom analizom u latentnom prostoru snage utvrdio je razlike u snazi između hrvača i karatista. Koeficijent kanoničke korelacije bio je 0.78 i pokazao je da se 61% ukupnog varijabiliteta rezultata u prostoru četiri faktora snage može pripisati međusobnim razlikama u razini snage. Položaj centroida na diskriminativnoj funkciji i struktura diskriminativnog faktora pokazali su da hrvači imaju veću repetitivnu snagu od karatista. Vrlo blizu statistički značajne razlike bili su i u faktoru interpretiranom kao maksimalna snaga. U latentnim faktorima interpretiranim kao eksplozivna snaga i snaga trupa, nije bilo niti približnih naznaka o značajnim korelativnim vezama sa diskriminativnom funkcijom, iako su u testovima koji definirali ove faktore karatisti postizali bolje rezultate. Tablica 7. Osnovni statistički pokazatelji grupa vrhunskih hrvača (H) i karatista (K) n=48 (Kuleš, K. 1999.) R.B . 1.
VARIJABLA
OZNAKA TESTA Bacanje medicinke iz (BACMED)
A.S.H.
S.D.H..
A.S.S.
S.D.S.
8.9017
1.0325
8.233
0.8687
96.731
26.113
82.955
15.558
ležanja 2.
Bench press
3.
Čučanj s maksimalnom (CUCMAX) težinom
128.08
26.271
111.36
21.995
4.
Čučanj težinom
42.808
21.502
19.545
11.879
s
(BENCH)
vlastitom (CUCVTEZ)
15
5.
Nabačaj maksimalni
(NABMAX)
90
17.776
78.636
16.775
6.
Sargent test
(SARGEN)
44.199
0.9881
55.188
0.5554
7.
Skok u dalj s mjesta
(SDM)
254.5
1.2421
255.87
0.6125
8.
Trčanje 30m s visokim (SPRNT3) startom
4.63
1.0355
4.5221
0.9447
9.
Podizanje trupa do sjeda
(TRBUSN)
143.19
72.727
80.364
34.895
10.
Zaklon trupom
(ZAKLON)
62.846
25.359
63.955
25.357
11.
Zgibovi
(ZGIB)
23.192
6.8645
11.091
2.4085
12.
Sklekovi
(SKLEK)
62.846
15.403
46.955
10.675
Slično istraživanje ovog tipa napravio je Marić J. sa svojim suradnicima 1986. godine. Ovo istraživanje bilo je provedeno s ciljem da se utvrdi postoji li statistički značajna razlika u nekim dimenzijama tjelesne snage kod hrvača juniora i studenata prve godine Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebu. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 190 ispitanika, od čega je 95 bilo hrvača juniora a 95 studenata. Primijenjeno je pet testova za procjenu tjelesne snage i to: čučnjevi, nabačaj, skok u dalj s mjesta, zgibovi i sklekovi. Korištene su i dvije antropometrijske varijable: visina i težina tijela te varijabla starost ispitanika. Rezultati dobivena analizom varijance pokazuju da se ove dvije grupe ispitanika značajno razlikuju u primijenjenim testovima snage (eksplozivna snaga i repetitivna snaga). Hrvači juniori bolji su u sklekovima, zgibovima, nabačaju i čučnjevima od studenata. Studenti su bili pokazali samo bolje rezultate u testu skok u dalj s mjesta što se pripisivalo njihovoj većoj tjelesnoj visini i starosti. U težini tijela nije bilo statistički značajne razlike između hrvača i studenata.
16
Tablica 8. Osnovni statistički pokazatelji grupa hrvača (H) I studenata (S) n=190 (Marić,J. i sur. 1986.) R.B. VARIJABLA 1.
Starost ispitanika
OZNAKA TESTA (OB)
2.
Čučnjevi
(čUč)
9.642
6.683
5.695
5.167
3.
Nabačaj tereta
(NAB)
69.05
1.68
63.79
1.171
4.
Skok u mjesta
s (DSM)
232.2
19.62
252.3
14.83
5.
Zgibovi na preči
(ZG)
12.4
3.81
9.7
3.264
6.
Sklekovi
(SKL)
36.3
10.04
26.6
9
7.
Tjelesna visina
(TEž)
69.49
13.08
70.52
7.75
8.
Tjelesna težina
(VIS)
175.87
7.852
177.33
6.807
dalj
A.S.H.
S.D.H.
A.S.S.
S.D.S.
18.02
1.369
20.15
0.825
Godine 2002., Baić M., G. Plavec, D. Vračan i J. Marić napravili su rad u kojem daju osnovne statističke pokazatelje grupe od 38 hrvača klasičnim načinom, starih 15 do 17 godina. Među tim ispitanicima 20 hrvača je koji su osvajali prva, 9 hrvača koji su osvajali druga i 9 hrvača koji su osvajali treća mjesta na nacionalnim prvenstvima u zadnje tri godine (2000., 2001. i 2003.). Među tim ispitanicima troje ih je bilo i među deset najboljih na Europskom prvenstvu (2000. i 2001.).
Tablica 9. Osnovni statistički pokazatelji grupe hrvača kadeta 17
n=38 (Baić, M. i sur. 2002.) VARIJABLE
OZNAKA TESTA
A.S.
MIN
MAX
S.D.
1.Težinska kategorija
(KATEGORIJA)
66.76
46
85-100
14.29
2.Dob
(GODINA)
16.42
15
17
0.64
3.Sportski staž
(STAZ_SPO)
5.23
1
8
1.53
4.Tjedni broj treninga
(TJ_BR_TR)
4.1944
1
5
1.06
5.Visina
(VISINA)
173.10
155
186
7.59
6.Težina
(TEZINA)
66.01
46.5
97.8
12.11
13.89
2
33
5.65
7.Zgibovi na pothvatom
prečo (ZGIB_PR)
8.Sklekovi na ručama
(SKL_NA_RU)
14
2
29
6.43
9.Bench press
(BENC-PRE)
69.06
45
117.5
16.42
92.33
60
130
19.49
10.Čučanj s (CUCANJ) maksimalnom težinom
Najvećim uspjehom autori smatraju utemeljenje „t“skale. Ona je nastala kao rezultat izvođenja serije od 18 testiranja sa 523 hrvača nacionalnog tima Poljske (Starosta, W. 1984.). Ti hrvači zastupali su oba načina hrvanja a bili su mjereni u pripremnom i natjecateljskom periodu, te kroz različite etape sportskog razvoja (kadeti, juniori i seniori). Dobiveni rezultati su statistički obrađeni, a aritmetičke sredine i standardne devijacije posložene su za izradu „t“ skale. Ona je dozvolila autorima da se svaka vrijednost dobivena nekim testom pretvori u bodove. Na taj način nivo svake sposobnosti natjecatelja bilo je moguće bodovati zbrajanjem bodova svih testova, dobiti i ukupnu opću i specifičnu spremnost natjecatelja. Baziranjem na poredbenim bodovnim vrijednostima bilo je moguće detektirati individualno stanje sportaša,a s time i utvrđivanje njegovih vodećih i slabijih sposobnosti. To po 18
autorima omogućuje stvarnu individualizaciju trenažnog programa te modeliranje adekvatnog stila borbe svakog hrvača. Dugoročno gledajući, ovaj model omogućuje utemeljenje modelnih vrijednosti hrvača koje bi trebale garantirati uspjeh u određenoj težinskoj kategoriji. Tablica 10. Motoričke sposobnosti potrebne za vrijeme izvođenja kompleta testova opće i specifične spremnosti kod naprednih hrvača (Starosta, W. 1998.)
BR. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.
Naziv testa (VARIJABLI) Maksimalni okret skoku Trčanje cik-cak Trčanje sa zadacima
Fizičke sposobnosti* 1 2 3 4 5 u
Zgibovi na preči nathvatom Sklekovi na ručama Max bench press Podizanje trupa sa zasucima i opterečenjem Trzaj maksimalne težine Nabačaj max težine na prsa Čučanj s max težinom Skok u vis s mjesta Trčanje 30m,leteći start Trčanje na 1000m Zaklon trupa iz ležanja potrbuške Premet naprijed Premet unazad Salto naprijed zgrčeni Salto unazad zgrčeni Šestarenje Most iz stojećeg položaja Sklopka s vrata Piruete Bacanje lutke prednji pojas
+ + +
Koordinacijske sposobnosti** 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 + + +
+ +
+
+
+ + + + + +
+ + + +
+ +
+ +
+ + + + + + + + + + + + + + +
+
+ + + + +
+
+
+ +
+
+
+
+
+
+
+
+ +
+
+
+
+ + +
+
+
+ +
+
+
+ +
+ +
+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +
+ + + +
+
19
+ + + + +
+ + + +
+ + + + + + + + + + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + +
+ + + + + + +
+ + + + +
+ + + +
*Fizičke (kondicijske) sposobnosti: 1.brzina; 2.snaga; 3.izdržljivost; 4.fleksibilnost; 5.skočnost **Koordinacijske sposobnosti: 6.adekvatna brzinska reakcija; 7.očuvanje ravnoteže; 8.specifična situacija; 9.ritmičnost pokreta; 10. kinestetičko razlikovanje pokreta; 11.povezanost pokreta; 12.adaptiranje (kombiniranje, premještanje); 13mišićna reakcija; 14.simetričnost pokreta; 15. sugestivnost pokreta; 16.suradnja. Marić, J. (1986.) u svom stručnom članku pod nazivom „Sportske škole“ dao je vrlo zanimljive podatke o kadetima (15-17 godina), polaznika ljetnih škola hrvanja na Badiji (1976., 1977., 1978., 1980.) testirani baterijom testova Tablica 11. Osnovni statistički pokazatelji hrvača n=90, Marić, J .(1986.) VARIJABLA R.B. 1. Bacanje nedicinke iz ležanja 2. Skok u dalj s mjesta 3. Trčanje na 20m iz visokog starta 4. Trčanje na 30m iz niskog starta 5. Dvostruki taping rukom
OZNAKA TESTA (BML)
A.S.
S.D.
MIN
MAX
665.48
133.32
385.22
1010.83
(DSM) (20V)
232.63 35.23
18.16 2.47
196.15 29.77
304.36 41.44
(30N)
49.21
3.08
43
60.85
(TAP2)
16.55
2.82
8.95
22.45
6.
Spuštanje u most u 15sekundi Dizanje trupa na klupici
(MOST15)
9.12
1.31
6
13
(DTK)
25.59
12.62
1
70
Pretklon raskoračno ravno Čeona špaga Hrvački most(fleksibilnost) Poligon natraške
(PRR)
53.31
10.04
26.89
82.7
(češ) ((MOST)
167.49 34.691
13.01 11.5
137.62 1.7
195.23 68.1
(MREPOL)
86.59
14.46
56.71
130.57
Provlačenje i preskakivanje
(POP)
105.26
18.45
72.58
108.55
7. 8. 9. 10. 11. 12.
20
13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.
Koraci u stranu Sklekovi Piruete u jednoj minuti 60m iz niskog starta čučanj s vlastitom težinom Nabačaj Zgibovi Bacanje lutke u jednoj minuti Trčanje na 1500m Zadržavanje udahnutog zraka
(KUS) (SKLEK) (PIRIM)
91.46 37.18 18
(60N) (čUčVT)
9.3 9.64
(NABAčAJ) (ZGIB) (LUTKA1M) (TR1500M) (DO2)
7.71 12.12 /
72.79 4 0
108.55 80 28
/ /
8.1 0
10.91 36
69.05 12 14
/ / /
40 4 8
110 21 18
5.25 83.7
/ /
4.48 39
6.56 183
4. ANTROPLOŠKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH KARATISTA
21
Istraživanje relacija između pojedinih dimenzija antropološkog statusa te njihov utjecaj na efikasnost u karateu predstavlja problem od vitalnog značenja za mogućnost formiranja racionalnih procedura u optimalnoj orijentaciji i selekciji, efikasnom praćenju sportske forme te ispravnom planiranju i programiranju treninga u cilju postizanja vrhunskih sportskih ostvarenja Na temelju sadržajnih, strukturalnih, biomehaničkih, energetskih i informacijskih karakteristika može se zaključiti da jednadžba specifikacije karataša nije jednostavna. Ona sadrži veliki broj antropoloških karakteristika a o postocima tj. koeficijentima učešća pojedinih karakteristika u jednadžbi specifikacije može se govoriti samo hipotetski jer je relativno malo istraživanja u tom smjeru. Stoga su tu važne empirijske spoznaje iz prakse. Poznata je jednadžba specifikacije antropoloških karakteristika suvremenog karate sporta u kojoj je uspjeh direktno zavisan od: brzine, koordinacije, snage, fleksibilnosti, preciznosti i ravnoteže. Pri tome svaki od navedenih relevantnih čimbenika dolazi (poredanih po stupnju važnosti svog utjecaja u karateu) dolazi u više svojih oblika koji su različiti po važnosti i utjecaju na uspjeh u karateu. Također se mora znati da u jednadžbi specifikacije faktor snaga dolazi u svojim bitno različitim oblicima koji su kod karatea poredani po različitim prioritetima i sa različitim koeficijentima učešća u pripremi karataša. Kod karate sporta na prvom mjestu je eksplozivna snaga (najviše tipa brzine pokreta), zatim skočnost (za brza kretanja) i repetitivna snaga tipa izdržljivosti (kretnja, izvođenja tehnika, držanje garda..) te u najnovije vrijeme zbog uvođenja nekih judo bacanja u natjecateljski karate sport i statička snaga tj. snaga ponavljanja pokreta te eksplozivna snaga tj. brzinska snaga.
4.1. Motoričko-funkcionalne i antropometrijske karakteristike karatista
22
Pristup analizi motoričkog prostora od prvih istraživanja do danas znatno je usavršen. Mjerni su instrumenti najslabija karika pri utvrđivanju strukture motoričkih sposobnosti i pri pokušajima da se pouzdane informacije o motoričkim sposobnostima primjene u dijagnostičkim transformacijskim postupcima, jer su u velikoj većini slučajeva nepouzdani. Posljedica primjene testova slabe pouzdanosti u istraživanjima motoričkog prostora bile su njihove nulte ili niske interkorelacije, a iz takvih matrica iluzorno je očekivati smislenu i interpretabilnu strukturu. Osim slabe pouzdanosti motorički testovi emitiraju suviše malu količinu informacija. Da bi se umanjili nedostaci u posljednje vrijeme sve se više konstruiraju i upotrebljavaju višetemski testovi kojima se u prvom redu umanjuje greška mjerenja. Dosadašnja istraživanja na području motorike obzirom na ciljeve mogu se podijeliti na pokušaje da se utvrde latentne dimenzije koje pokrivaju cijeli motorički prostor, te na pokušaje da se utvrdi povezanost između pojedinih skupova latentnih motoričkih dimenzija. Od istraživanja latentnih dimenzija ili dijelova motoričkog prostora najobimnija su ona sa ciljem utvrđivanja faktora snage.
Istraživanjima Larsena (1941.) izolirana su 3 akciona faktora snage: dinamička, statička i dinamometrijska snaga. Uz ove akcione faktore bio je izoliran i jedan topološki, interpretiran kao faktor abdominalne snage.
Barry i Cureton (1961.) te Miler (1963.) izolirali su faktore snage kao eksplozivna snaga i izdržljivost u snazi, odnosno repetitivna snaga. Barry i Cureton su, osim toga, izolirali jedan topološki faktor snage nazvan dinamičkom snagom ramena. Isti faktor definiran gotovo istim mjernim instrumentom izolirao je veći broj istraživača.
Žara je (prema Mekota, 1972.) izolirane dimenzije u prostoru prvog reda interpretirao kao izdržljivost u snazi, dinamičku i eksplozivnu snagu a onu u prostoru višeg reda kao brzinsku snagu. Pod pojmom statičke snage podrazumijevala se sposobnost izvođenja izometrijskih 23
kontrakcija sa maksimalnim trajanjem, pod pojmom eksplozivne snage maksimalna mobilizacija energije u jedinici vremena, a pod pojmom dinamičke snage (izdržljivost u snazi, repetitivna snaga) sposobnost ponavljanja mišićnih kontrakcija za savlađivanje otpora.
Mnoga istraživanja su pokazala da se dimenzija snage ne diferencira samo obzirom na tip akcije već i prema vrsti pretežno angažirane muskulature. Hempel i Fleishman su tako (1975.) izolirali faktore snage trupa, snage ekstremiteta i faktor interpretiran kao mobilizacija energije. Guilford (1958.) je ustvrdio da uz generalni faktor snage egzistiraju i topološki faktori snagesnaga trupa i snaga ekstremiteta. Topološke faktore snage izolirali su mnogi naši istraživači. Momirović, Maver i Pađen (1960.) ekstrahirali su faktore repetitivne snage ruku i nogu te snagu trupa, a Šturn je (1969.), na uzorku studenata fizičkog odgoja, izolirao repetitivnu snagu ramenog pojasa, statičku snagu ramenog pojasa , repetitivnu snagu trupa, statičku snagu ruku i ramenog pojasa, statičku snagu nogu i eksplozivnu snagu.
Metikoš je (1973.) analizom baterije od 27 testova snage ruku i ramenog pojasa uspio izolirati dimenzije diferencirane obzirom na tip opterećenja. Interpretirao ih je kao apsolutnu i relativnu statičku snagu, relativnu repetitivnu snagu, relativnu statičku i apsolutno eksplozivnu snagu.
Šturm (1975.) uspijeva analizom baterije od 15 testova snage izolirati dvije dimenzije, interpretirane kao mehanizam za regulaciju intenziteta eksitacije centralnih i perifernih segmenata nervno mišićnog sistema, te mehanizam za trajanje eksitacije u istim segmentima. Prvi je odgovoran za veličinu mišićne sile razvijene u jedinici vremena, a drugi za trajanje dinamičkog i statičkog mišićnog rada. Rezultati svih navedenih istraživanja u prostoru snage omogućuju da se prihvati egzistencija faktora prvoga reda, diferenciranih akcionim tipom pokreta, topološkom podjelom mišića i tipom opterećenja. 24
Istraživanja u karateu:
I. Jorga (1978.) je analizirao kate s obzirom na frekvenciju srca u tri dobne kategorije oba spola. Navedeni eksperiment načinjen je na uzorku koji su sačinjavali početnici. Kata se izvodila pet puta s pauzom od 1 min između svakog izvođenja. Četrnaest i dvadesetpet-godišnjaci su maksimalnu frekvenciju imali u petom izvođenju (200, odnosno 195 otkucaja/min), a tridesetpetgodišnjaci već u drugom izvođenju (175 otkucaja/min), da bi u petom izvođenju frekvencija srca nešto opala.
B. Kuleš (1982.) je na uzorku od 86 ispitanika studenata prve godine Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebu istraživao utjecaj bazične agresivnosti na uspjeh u karate borbi sa punim kontaktom. Dobijena je visoka multipla korelacija između 25 faktora bazične agresivnosti i uspjeha u karate borbi od .75. Najveće pozitivne korelacijske koeficijente za uspjeh u karate borbi imali su faktori primarne agresivnosti, dok je utjecaj faktora sekundarne agresivnosti na uspjeh u borbi slab.
B. Kuleš (1985.) na uzorku od 55 karatista, natjecatelja u apsolutnoj kategoriji klasičnog karatea, utvrdio visoku povezanost između trinaest antropometrijskih mjera i njihovog uspjeha u tom sportu, procijenjenog rangom koji su im dodijelila trojica kompetentnih ocjenjivača.
J. A. Vos i R. A. Binkhorst (1966.) istraživali su brzinu i silu manifestiranu određenom ručnom tehnikom u karateu, u trenutku lomljenja drvenih greda. Uzorak se sastojao od troje vrhunskih karate majstora te dvoje kontrolnih subjekata koji inače ne treniraju uopće ni jednu borilačku vještinu. Pokret koji je primijenjen jest udarac lateralnim bridom šake dominantne ruke (u ovom slučaju desne). Brzina udaraca se mjerila upotrebom fotografija dobivenih uz pomoć kalibrirane stroboskopske lampe. Sila se mjerila na analognom dinamometru na kojem je bio fiksiran objekt udarca. Cilj je bio slomiti drvenu gredu dimenzija 270x105x20 mm. Pokazalo se da su obje skupine subjekata lomile drvene grede, pri sljedećim izmjerenim vrijednostima; 25
Tablica 12. Rezultati istraživanja brzine i sile manifestirane ručnom tehnikom
Majstori Kontrolna skupina
F (N) X 540.3 600
Min 470 600
V (km/h) x 4.86 3.95
Max 580 600
Min 4.6 3.9
Max 5.1 4.0
Autori su zaključili da je brzina karatista veća od brzine kontrolne skupine, da vrijednosti sile nisu puno različite između skupina, da se lomljenje drvenih površina postiže razvijanjem većih brzina pokreta koja omogućava trenutno jak i mali površinski kontakt te da dobra tehnika i velika količina hrabrosti da se udari ima istu ako ne i veću važnost. M. S. Feld i suradnici 1979. Izveli su eksperiment koji je imao dva cilja, da utvrdi koje udaračke tehnike razvijaju najveću brzinu te kakva je brzina i sila potrebna za razbijanje drvenih (28x15x1.9) i ciglenih gredica (40x29x4). Uzorak ispitanika činilo je dvoje instruktora s dugogodišnjim iskustvom u razbijanju različitih vrsta gredica upotrebom ručnih i nožnih tehnika. Za mjerenje brzine primijenjena je stroboskopija a za mjerenje sile izrađen je analogni dinamometar na kojemu se učvrstila gredica. Autori su krenuli od hipoteze da je za probojan udarac važna brzina izvođenja i mala površina kojom se udara. Tako su prvo izmjerili brzinu sljedećih tehnika: Tablica 13. Izmjerene brzine različitih tehnika udaraca Tehnika 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Udarac naprijed zadnjom rukom – direkt Čekić udarac - udarac donjim dijelom šake prema dolje Nož udarac - udarac donjim dijelom šake prema dolje Kružni udarac zadnjom nogom Stražnji kružni udarac petom u okretu Udarac naprijed zadnjom nogom Bočni udarac stražnjom nogom
Brzina (m/s) X 7.75 12 12 10.25 8.65 12.15 12.15
Min 5.7 10 10 9.5 7.3 9.9 9.9
Max 9.8 14 14 11 10 14.4 14.4
U daljnji rad uzeli su tehnike koje su imale najveću brzinu i malu udarnu površinu tj. jednu ručnu (čekić udarac) i jednu nožnu tehniku (bočni udarac). Utvrdili su da je za razbijanje jedne drvene gredice potrebna brzina od x = 6.1 m/s i sila x = 670 N, dok je za razbijanje ciglene 26
gredice potrebna brzina od x = 10.6 m/s i sila od x = 3100 N. Naglasili su da je bočni udarac proizveo oko x = 2000 N jaču silu od granične sile potrebne za razbijanje ciglene gredice. C. Layton (1993.) provodi istraživanje o vrijednostima brzine izvođenja određenih pokreta u relaciji sa godinama treninga. Na uzorku od 27 muških karatista, sa 2-8 god. treninga, mjeri brzinu reakcije pomoću specijalne vreće sa senzorima koja svakih 5 sekundi daje zvučni signal za udarac te istodobno i registrira vrijeme od trenutka signala do udarca u vreću. Mjerilo se vrijeme reakcije izvođenja dvije ručne i dvije nožne tehnike. Tehnike su se izvodile lijevom i desnom stranom tijela. Distanca s koje se udarala vreća, odabrana je individualno ma temelju dužine ruke (ili noge). Upotrebom korelacijske analize dolazi do zaključka da nema statistički značajne povezanosti između godina treninga s obzirom na brzinu izvođenja tehnike s lijevom i desnom stranom tijela.
Tablica 14. Rezultati istraživanja brzine izvođenja određenih pokreta u relaciji s godinama treninga Tehnike 1. 2. 3. 4.
Udarac naprijed zadnjom rukom Udarac naprijed lateralnim dijelom šake u stranu zadnjom rukom Udarac naprijed zadnjom nogom Kružni udarac zadnjom nogom
Lijeva strana Vrijeme reakcije (s) X 0.415 0.450
Desna strana Vrijeme reakcije (s) X 0.419 0.451
0.723 0.763
0.720 0.753
5. ANTROPOLOŠKE KARAKTERISTIKE TAEKWONDO BORCA
27
Taekwondo zahtijeva specifičnu vrstu mišića. Broj i vrsta mišićnih vlakana (mišićnih stanica) su genetski određena. Imamo crvena i bijela mišićna vlakna. Vrhunski taekwondo sportaši imaju veliki postotak bijelih ‘’brzinskih'’ mišićnih vlakana. Treningom djelujemo na dužinu i oblik mišića. Tako velikim brojem ponavljanjem određene tehnike povećavamo broj sarkomera (segmenti mišića zaduženi za kontrakciju). Sukladno tome istezanjem tog istog mišića djelujemo na sintezu bjelančevina i brzinu stvaranja novih sarkomera na spoju mišića i tetive.
Ostale karakteristike taekwondo sportaša su: 1. Brzina - sposobnost brzog reagiranja i izvođenja jednog ili više pokreta (brzina reakcije, brzina pokreta i frekvencija pokreta). 2. Eksplozivnost - eksplozivna snaga je sposobnost koja omogućuje sportašu davanje maksimalnog ubrzanja vlastitom tijelu (eksplozivnost nogu). 3. Anaerobni kapacitet - mogućnost tijela da radi pod velikim intenzitetom (uvjet: anaerobne energetske zalihe, mogućnost podnošenja velike koncentracije mliječne kiseline). 4. Motorička inteligencija - sposobnost brzog rješavanja motoričkih zadataka (brzinska koordinacija, tajming, agilnost, ravnoteža). 5. Fleksibilnost - sposobnost izvođenja pokreta s velikom amplitudom. Aktivna fleksibilnost se posebno ispoljava udarcima nogom u glavu. Da bi udarac bio brz, suprotna grupa mišića ne smije davati nepotreban otpor. 6. Antropološki status - visina tijela je zavisna od kategorije u kojoj natjecatelj sudjeluje, ali u principu je poželjna što veća razlika visine i težine. Traže se što duži ekstremiteti, uz što manji postotak masnog tkiva.
5.1.
Motoričko-funkcionalne i antropometrijske karakteristike taekwondo
borca
28
A.Šerović i suradnici (2004.) na taekwondistima seniorskog i juniorskog uzrasta utvrđuju razlike u morfološkim, motoričkim i funkcionalnim karakteristikama. Studija je provedena na uzorku 20 seniora i 20 juniora, bivših i sadašnjih pripadnika reprezentacije u stadiju u pred natjecateljskom razdoblju. Starosna dob kretala se od 16-26 godina. Razina usvojenosti vještine varirala je između 1-3 stupnja crnog pojasa s 4 do 11 godina sportskog staža. U okviru morfoloških karakteristika korišteno je 15 testova čiji su predmeti mjerenja: visina, težina, širina, opsezi, nabori te dijametri tijela. Motorički status procijenjen je na temelju 15 testova namijenjenih mjerenju brzine, eksplozivne – repetitivne i statičke snage, koordinacije, fleksibilnosti te ravnoteže, dok su funkcionalne sposobnosti registrirane u smislu aerobnih sposobnosti. Nad dobivenim podacima provedena je deskriptivna statistika, t-test i MANOVA. Rezultati svih analiza pokazali su statistički značajnu razliku u univarijantnom i multivarijantnom prostoru. Pri tome je veći dio testova rezultirao u korist boljih vrijednosti za seniore. Juniori su imali manje vrijednosti u svim testovima koji su utvrđivali morfološki status. U motoričkom prostoru, juniori su bili bolji od seniora samo u varijablama za mjerenje fleksibilnosti. Što se tiče funkcionalnog prostora, seniori su bili dominantno bolji. Danas je relativno malo poznato o poželjnim morfološkim, fiziološkim i motoričkim sposobnostima taekwondo sportaša, pogotovo ženskih. Većina prethodnih studija bavila se isključivo ozljedama u taekwondou. Autori studija smatraju da je potrebno odrediti i opći i specifični fitness profil sportaša radi odabira sportaša za određeni sport ili disciplinu te im samim time omogućiti idealni trenažni proces. U izboru sportaša za određeni sport ili disciplinu, fokus treba biti na one osobine i sposobnosti koje imaju najznačajniji utjecaj na sportske performanse, i na one koje su uglavnom pod prevladavajućim utjecajem genetskih faktora. Dakle, definicija uspjeha vezanih uz fitness profil struktura u taekwondou mogu biti vrijedne i znanstveno i praktično.
Cilj istraživanja G. Markovića, M. Mišigoj-Duraković i S. Trninića (2005.) bio je utvrditi fitness profil vrhunskih hrvatskih ženskih taekwondo sportaša i pronaći koje fizičke, fiziološke i motornih karakteristika razlikuju uglavnom uspješne od manje uspješnih boraca. 29
Uzorak se sastojao od 13 ženskih taekwondo sportaša, članova hrvatske reprezentacije. One su bile podijeljene u dvije skupine (A i B grupa) prema visini njihovih natjecateljskih rezultata bilo na Europskim ili Svjetskim prvenstvima, ili na Olimpijskim igrama. Grupa A se sastojala od šest sportašica (51-72 kg), koje su već osvojile jednu ili više medalja na navedenim natjecanjima u posljednjih pet godina. Tako se može reći da se grupa A sastojala od visokokvalitetnih taekwondo natjecateljica. Ostalih sedam sportašica (48 do 72 kg) u skupini B još uvijek nisu osvojile medalju na spomenutim natjecanjima. Trening iskustvo svih sudionica kretao se od 7 do 10 godina.
Izmjerene su sljedeće motoričke sposobnosti: eksplozivna i elastična snaga nogu, maksimalna snaga, mišićna izdržljivost, anaerobna snaga, agilnost i fleksibilnost. Razlika između uspješnih i manje uspješnih sportaša utvrđena je pomoću nezavisnog t-testa.
Antropometrijska mjerenja
Tjelesna masa i tjelesna visina mjerene su pomoću Harpenden kaliper metode. Postotak tjelesnih masti procijenjena je po metodi Durnin i Rahaman7. Lean body mass izračunata je oduzimanjem masnog tkiva od ukupne tjelesne mase. Razlike između dvije skupine prikazane su kao srednja vrijednost ± razlika pouzdanosti u 95%nim intervalima (srednja vrijednost ± 95% SD; standardna devijacija).
Tablica 15. Usporedba fizičkih karakteristika vrhunskih hrvatskih taekwondo sportašica (grupa A) s prethodno prijavljenim karakteristikama taekwondo sportašica iz drugih zemalja – Puerto Rico i Češka (grupa B) Varijable Broj sportaša
Sve grupe
Grupa A
Grupa B
13
6
7
30
srednja vrijednost ± 95 % SD -
Dob (godine) Tjelesna masa (kg) Visina (cm) Masno tkivo (%) Lean body mass (kg)
21,5 ± 4,1 60,1 ± 9,0
21,7 ± 4,3 62,3 ± 8,1
21,3 ± 4,2 59.8±10.1
0,4 ± 5,3 2.5±7.9
168,0 ± 6,6 16,5 ± 2,7 49,9 ± 5,8
171,1 ± 5,4 15,3 ± 2,0 51,8 ± 5,7
165,3 ± 6,6 17,6 ± 2,9 48,3 ± 5,9
5,8 ± 7,3 2,3 ± 3,2 3,5 ± 7,6
Iz tablice 15. se vidi da nema značajne razlike fizičkih karakteristika između A i B skupine. Sportašice u obje skupine bile su slične u dobi, tjelesnoj masi i postotku masti. Taekwondo borkinje u grupi A imaju općenito nešto manje masnog tkiva (2,3% ± 3,2%; srednja vrijednost ± 95% SD) i manju tjelesne mase (3,5 kg ± 7,6 kg; srednja vrijednost ± 95% SD). Također se primjećuje da su članice grupe u prosjeku 5,8 cm ± 7,3 cm (srednja vrijednost ± 95% SD) više od članica B skupine.
Fiziološka testiranja
Fiziološke značajke, uključujući i maksimalnu potrošnju kisika (VO2max), procijenjene su tijekom kontinuiranog progresivnog treadmill testa. Tablica 16. Fiziološke karakteristike Varijable
Sve grupe
Grupa A
Grupa B
VO2max (l/min) VO2max (ml/kg*min– 1) Maksimalna brzina (km/h) Tvent (ml kg/min) Tvent (% VO2max) Otkucaji srca u Tvent (otkucaja/min) Brzina trčanja na Tvent (km/h)
2,9 ± 0,5 48,3 ± 2,8
3,1 ± 0,5 49,6 ± 3,3
2,8 ± 0,4 47,2 ± 2,1
srednja vrijednost ± 95 % SD 0,3 ± 0,5 1,9 ± 3,3
15,4 ± 0,8
15,8 ± 0,5
14,9 ± 0,7*
0,9 ± 0,7
39,4 ± 3,5 81,4 ± 3,9 169,1 ± 9,0
41,4 ± 4,1 83,4 ± 4,5 166,8 ± 6,8
37,6 ± 2,0* 79,4 ± 3,2* 171,0 ± 8,2*
3,8 ± 3,4 4,0 ± 3,4 -4,2 ± 3,8
10,6 ± 0,8
11,0 ± 0,6
10,2 ± 0,8
0,8 ± 0,9
* Značajna razlika između dvije skupine sportaša (A i B), p <0,05 31
Iz tablice 16. vidljivo je da su se dvije skupine značajno razlikovale (p <0,05) u maksimalnoj brzini trčanja tijekom treadmill testa, u razini ventilatornog anaerobnog praga (Tvent) te u otkucajima srca u Tventu. Sportašice u grupi A su ostvarile znatno veću maksimalnu brzinu trčanja (15,8 ± 0,5 prema 14,9 ± 0,7 km h-1, p <0,05), njihov anaerobni prag bio je značajno viši (41,4 ± 4,1 prema 37,6 ± 2,0 mL kg-1 min-1, p <0,05) na znatno niži broj otkucaja srca (166,8 ± 6,8 u odnosu na 171,0 ± 8,2 otkucaja u min-1, p <0,05) u odnosu na manje uspješne sportaše. Neki autori su tvrdili da aerobne sposobnosti nisu bitne za taekwondo sport. Tvrdnja teško može biti prihvaćen čak i kada su aerobni zahtjevi potrebni u samo jednoj borbi (3 x 2 min), a da ne spominjemo da za vrijeme natjecanja sportaš obično sudjeluje u nekoliko borbi (35, ovisno o težini kategorija) tijekom dana. Autori ove studije smatraju da je adekvatan aerobni kapacitet nužan jer omogućava relativno brz oporavak i povratak borbi između rundi. Visok aerobni kapacitet također olakšava brži oporavak tijekom i nakon treninga. Motoričke sposobnosti Eksplozivna
snaga
mišića
nogu
određena
je
pomoću
tri
vertikalna
testa:
čučanj skok (SJ), protu-pokret skok (CMJ) i protu-pokret skok s rukom ljuljačka (CMJA). Tablica 17. prikazuje razlike u motoričkim sposobnostima između dvije skupine ženskih taekwondo sportaša i ICC pouzdanost rezultata za testove eksplozivne snage, elastične snage te testove čvrstoće i agilnosti.
Tablica 17. Motoričke sposobnosti
32
Varijable
Sve grupe
Grupa A
Grupa B
srednja vrijednost ± 95 % SD
ICC
SJ (cm) CMJ (cm) CMJA (cm) RJ5 (cm) 15 sec skokova (W • kg-1) 20 metara sprinta (sec)
28.6±2.8 30.6±3.4 34.9±3.0 30.3±2.8 24.4±3.4 3.7±0.2
29.8±2.9 32.8±3.9 36.4±3.5 31.7±1.9 27.0±2.6 3.6±0.2
27.7±2.4 28.7±1.9* 33.2±2.3* 29.1±3.5 22.1±2.1* 3.81±0.1*
2.1±3.3 4.1±4.0 3.2±3.2 2.6±3.0 4.9±2.8 –0.2±0.2
0.96 0.98 0.97 0.94 – 0.98
Push-up (broj u 60 s) Sit-ups (broj u 60 s) Čučanj s utegom na leđima (kg) Čučanj s utegom na leđima relativno (kg tm-1) Bench press (kg) Potisak s klupe relativno (kg tm-1) Sit-and-do (cm) Koraci u stranu (sec)
24.4±7.8 55.2±6.1 79.0±18.8
25.8±8.5 58.7±7.0 89.1±17.6
23.1±7.7 52.2±3.5 72.1±15.2
2.7±9.9 6.5±6.7 17.0±20.1
– – –
1.3±0.2
1.43±0.2
1.2±0.2
0.2±0.3
–
51.2±11.0 0.9±0.1
55.7±11.6 0.9±0.1
48.5±8.2 0.8±0.1
7.2±16.6 0.1±0.6
– –
55.8±4.8 8.0±0.3
54.8±4.5 7.8±0.3
56.6±5.2 8.21±0.2*
–1.8±5.7 –0.4±0.3
0.96 0.93
*Značajna razlika između dvije skupine sportašica (A i B) ICC – korelacije unutar klase izračunate za testove eksplozivne snage, elastične snage, fleksibilnosti, agilnosti i ispitivanje analiziranih skupina. U tablici 17. je vidljivo da je u svim izmjerenim motoričkim sposobnostima, osim u fleksibilnosti, grupa A postizala bolje rezultate. Sljedeće motoričke varijable se značajno razlikuju između dvije skupine: protu-pokret skok (p <0,05), counter-pokret skok (p <0,05), 20 m sprinta
(p <0,05), koraci u stranu (p <0,05) i 15 s skokova
(P <0,01).
Rezultati motoričkih testova pokazuju da grupa A ima znatno veću eksplozivnu snagu nogu od grupe B. Naime, značajne razlike u eksplozivnim moći između dvije grupe zabilježene su (osim na 20 m sprinta) u dva testa protu-pokret skoka (CMJ i CMJA, Tablica 3). Treba istaknuti da je grupa A imala bolje rezultate (2,6 cm ± 3,0 cm; srednja vrijednost ± 95% SD), iako ne statistički značajne, u RJ5 testu koji mjeri elastičnu (SSC) snagu. Grupa je također imala manju varijabilnost (1,9 cm vs 3,5 cm) rezultata u RJ5 test.
33
Najveća značajna razlika između grupe A i B je u maksimalnoj mehaničkoj snazi nogu, mjerena pomoću testa 15-sekundnog skakanja.
Osim toga, izlazna snaga (W kg-1) za vrijeme 15-sec skakanja za bolju grupu je bila slična rezultatima mjerenja vrhunskih španjolskih muških nogometaša. Budući da je kratkoročna izlazna snaga vrlo važna komponenta za nogometne performance, možemo reći da je analizirani uzorak razvio visoku anaerobnu sposobnost. Opažanja na terenu su pokazala da je taekwondo borba isprekidane djelatnosti, s 3-5 sec maksimalno intenzivnog rada pri napadu koji se izmjenjuje s razdobljem niskog intenziteta. Aktivnost takve prirode postavlja visoke zahtjeve na anaerobni kapacitet. Visoki kratkoročni anaerobni kapacitet je, dakle, od primarne važnosti za uspjeh u taekwondo.
Mišićna izdržljivost gornjeg dijela tijela (ocjenjivanje tehnikom push-up-a) je od manjeg značaja za taekwondo performanse. Međutim, čini se da veličina razlike između dviju skupina u području mišićne izdržljivosti trbušne sekcije (6,5 ± 6,7 ponavljanja; srednja vrijednost ± 95% SD), iako ne statistički značajna, može biti važna. Također je očito da promatrane hrvatske ženske taekwondo sportašice imaju značajno veću mišićnu izdržljivost trbušnog područja (55,1 ponavljanja/min) nego portorikanske (42,8 ponavljanja/min). To je važno jer snaga i izdržljivost igraju važnu ulogu u sportu i prevenciji ozljeda. Nije bilo značajne razlike između dvije grupe sudionika u mjerenjima apsolutne i relativne maksimalne snage.
U sit-and-do testu, dvije skupine žena sportaša nisu se značajno razlikovale. Međutim, hrvatske taekwondo sportašice postigli su znatno više rezultate (55,8 cm) nego portorikanske (35,2 cm) 18 ili češke (37,9 cm). Također grupa A postiže i značajno bolje rezultate testa koraka u stranu od B grupe. Kao i u mnogim sportovima, tako i u taekwondou, brzo je izvođenje pokreta u više smjerova zajedno s održavanjem ravnoteže, brzine i preciznosti izvedbe od presudne važnosti. Uzevši u obzir veličinu uočene razlike između dvije analizirane skupine sportaša, možemo reći 34
da se najveća važnost u razlikovanja uspješnih od manje uspješnih sportaša može pripisati mjerama anaerobne snage, agilnosti i eksplozivnosti. Ove studije pokazuju da je u promatranoj ženskoj taekwondo grupi prisutna niska razina tjelesne masnoće, visoko razvijena fleksibilnost te visoka relativna maksimalna snaga. Za razliku od rezultata prethodnih istraživanja, ova studija pokazuje da poboljšanje aerobne snage može biti od praktične važnosti s aspekta sportskih postignuća u natjecateljskom taekwondou. Članice grupe A iskazale su bolje performanse u skoro svim fitness varijablama. Na temelju rezultata ove studije, može se zaključiti da su za učinkovitost ženskog taekwondoa sportaša prvenstveno bitne sljedeće varijable: anaerobna i aerobna snaga, eksplozivna snaga i agilnost. Budući taekwondo i karate koriste slične obrasce pokreta i zahtijevaju slične energetske karakteristike, fitness komponente relevantne za uspjeh u taekwondou mogu biti od značaja i za izvedbu u karateu. Daljnje studije su potrebne za uspostavu veze između fitness varijabli izmjerenih tijekom cijele sezone i stvarnog natjecateljskog uspjeha u taekwondou.
35
6. ZAKLJUČAK Selekcija nije jednostavan postupak već višegodišnji proces s mnogobrojnim etapama sportskog usavršavanja. Upravljati pojedinim sposobnostima i osobinama, te utjecati na formiranje organizma u cjelini može se tek zahvaljujući poznavanju senzibilnih perioda. Dinamika razvoja motoričkih sposobnosti ne teče jednoliko tijekom različitih životnih doba. Selekcija je neprekidan proces, a njeni kriteriji se razlikuju i zaoštravaju s porastom sportske kvalitete. Ukupna analiza stanja sportaša omogućava da se otkriju vodeće sposobnosti pomoću kojih se određuje strategija i sadržaji budućeg trenažnog procesa. Da bi se odredili osnovni strateški pravci u postizanju vrhunskih dostignuća nužna je procjena jakih i slabih točaka motoričkih i ostalih dimenzija. Osim ovih pokazatelja za uspješan razvoj sportske karijere morali bi se pratiti stabilnost i pouzdanost sportaša na natjecanjima, sposobnost postizanja visokih rezultata za vrijeme natjecanja, sposobnost oporavka nakon fizičkih i emocionalnih stresova, adaptacija na različite klimatske uvjete, adaptacija na neobične reakcije publike i ostale čimbenike koji su u vezi s natjecanjem. Neprekidna statička i dinamička naprezanja, visok tempo borbe, veliki utrošak aerobnih i anaerobnih kapaciteta uz sudjelovanje gotovo svih velikih mišićnih skupina osobitosti su borilačkih sportova. Usprkos svojoj relativnoj jednostavnosti u pravilima, smanjenom izboru tehničko taktičkih mogućnosti i smanjenoj dužini borbe, zahtjevi na natjecateljev organizam u funkcionalnom i motoričkom obliku ostali su vrlo visoki. Dodamo li ovim pokazateljima i sustav natjecateljskog tipa s kratkim stankama između borbi, koje nisu dostatne restituciju ispražnjenih energetskih potencijala glikolitičkog i fosfagenog tipa, jasno je zašto su pobjednici oni borci sa najizraženijim funkcionalno-motoričkim karakteristikama. Iz prikazanih istraživanja vidljivo je da je nužno nastaviti sa daljnjim istraživanjima relacija antropoloških karakteristika u okviru borilačkih sportova kako bi se dobivene spoznaje mogle upotrijebiti za poboljšanje procesa obuke u klubovima, u svrhu orijentacije, selekcije, programiranja i kontrole trenažnog procesa sa subjektima čije su sposobnosti i osobine visoko povezane sa zahtjevima ovih kinezioloških aktivnosti. 36
7. LITERATURA 1. Marković, G., Mišigoj-Duraković M., Trninić S. (2005.): Fitness profile of Elite Croatian Female Taekwondo Athlete. Collegium Anthropologicum, vol.29, No.1:93-99. Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia. Faculty of Natural Sciences, Mathematics and Education, University of Split, Croatia 2. Šerović, A. (2005.): Razlike natjecatelja različite pripremljenosti tijekom standardnog opterečenja udarcima u taekwondou u sili, vremenu reakcije i frekvenciji srca (Magistarska disertacija). Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 3. Roštaš, I. (1988.): Povezanost repetitivne i eksplozivne snage s uspješnošću u karate borbi (Diplomski rad). Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 4. Rogalo, G. (2005.): Neke razlike u bazičnim motoričnim dimenzijama nogometaša i hrvača uzrasne skupine 12-14 godina (Magistarska disertacija). Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 5. Baić, M. (2003.): Razlike u razini izabranih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kod poljskih i hrvatskih kadeta hrvača klasičnim načinom (Magistarska disertacija). Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 6. Marić J., članak „Sportske škole“, 1986. 7.
37
8. SAŽETAK U ovom završnom radu dan je osvrt na neka dosadašnja istraživanja vezana za motoričkofunkcionalne karakteristike sportaša borilačkih sportova. Upotrijebljena istraživanja provedena su na judašima, hrvačima, karatistima i taekwondašima. Istraživanja su prezentirana kroz tabelarni prikaz nekih motoričko-funkcionalnih specifičnosti relevantnih za uspjeh u judu, hrvanju, karateu i taekwondu. U prvome dijelu prikazano je šest tablica različitih autora, uz kratke komentare. Svaka tablica prikazuje dio cjeline motoričko-funkcionalnih karakteristika judaša. Tako je u prvoj tablici dan uvid u motoričke, dinamometrijske i spiroergometrijske karakteristike 108 vrhunskih judaša. U drugoj tablici prikazani su rezultati testova snage provedeni na brazilskim i talijanskim judašima, a u trećoj
je prikazan maksimalan primitak kisika judaša vrhunske
kvalitete. Dani su još rezultati istraživanja anaerobnog kapaciteta, prosječna vrijednost postotka masnog tkiva vrhunskih judaša te rezultati nekih bazičnih motoričkih vještina hrvatskih judaša (kadeta i juniora). U drugome dijelu prikazano je pet tablica uz kratke komentare. U prvoj su utvrđene razlike između vrhunskih judaša i karatista u manifestnom i latentnom prostoru snage. U drugoj su ispitane razlike između judaša juniora i studenata prve godine u nekim dimenzijama tjelesne snage. Prikazani su još osnovni statistički pokazatelji motoričkih sposobnosti grupe od 38 hrvača klasičnim načinom, motoričke sposobnosti potrebne za vrijeme izvođenja kompleta testova opće i specifične pripremljenosti kod naprednih hrvača te osnovni statistički pokazatelji motoričkih sposobnosti hrvača kadeta. U trećem dijelu spomenuto je desetak istraživanja provedenih na karatistima te su prikazane tri tablice sa rezultatima istraživanja brzine i sile manifestirane ručnom tehnikom, izmjene brzine različitih tehnika udaraca te brzine izvođenja određenih pokreta u relaciji s godinama treninga.
38
U četvrtom dijelu naglasak je na istraživanju G. Markovića, M. Mišgoj-Duraković i S. Trninića kojemu je bio cilj utvrditi fitness profil vrhunskih hrvatskih ženskih taekwondo sportaša i pronaći koje fizičke, fiziološke i motorne karakteristike razlikuju uglavnom uspješne od manje uspješnih boraca. Rezultati istraživanja su prokomentirani i prikazani u tri tablice.
39
SUMMARY In this final work is given a review of some previous studies related to motorfunctional characteristics of martial arts athletes. Used experiments were conducted to judo, wrestling, karate and taekwondo athletes. Researches are presented throught tabulation of some motor-functional characteristics relevant for success in judo, wrestling, karate and taekwondo. The first part presents six tables of different authors with brief comments. Each table shows part of a motor-functional characteristics of judo athletes. So in the first table is shown an insight into the motor, dynamometric and maximal ergometry features of 108 top judo players. The second table shows the results of strength tests performed on the Brazilian and Italian judo athletes, and the third one shows their maximum oxygen capacity. There are also given the results of anaerobic capacity, the average value of the adipose tissue and the results of some basic motor skills of Croatian judo athlethes (cadets and juniors). The second section presents five tables with short comments. The first one determined differences between elite karate and judo athlethes in the manifest and latent space power. In the second one is tested the difference between judo junior and first-year students in some dimensions of physical strength. There are also shown the basic statistical indicators of motor abilities of a group of 38 wrestlers, motor skills needed during the tests of general and specific preparation for advanced wrestlers, and basic statistical indicators of motor abilities of wrestlers cadets. In the third part is mentioned a dozen surveys conducted on karate athletes with three tables consisting the results of speed and power manifested throught manual techniques, speed change of different bump techniques and speed performing of certain movements in relation to years of training.
40
The fourth part is based on research of G. Marković, M. Mišgoj-Duraković and S. Trninić whose goal was to determine the fitness profile of elite Croatian female taekwondo athletes and found what physical, physiological and motor characteristics distinguish successful from less successful fighters. Results of this study were commented and presented in three tables.
41
