ŠTO JE LOGIKA? FILOZOFSKA DISCIPLINA NASTALA U STAROJ GRČKOJ UTEMELJITELJ UTEMELJITELJ ARISTOTEL (4.st.pr.n.e.) MEGARSKO-STOIČKA MEGARSKO-STOIČKA ŠKOLA DEDUKTIVNA LOGIKA INDUKTIVNA LOGIKA UTEMELJITELJ UTEMELJITELJ F. BACON (17.st.) RAZVIO J. S. MILL (19.st.) MATEMATIČKA/SIMBOLIČKA MATEMATIČKA/SIMBOLIČKA LOGIKA G. BOOLE, G. FREGE, B. RUSSEL, C. LEWIS (19. I 20. st.) L. JE FILOZOFSKA DISCIPLINA O OBLICIMA VALJANE MISLI I METODAMA SPOZNAJE • • • • • • • •
•
VALJANOST I NEVALJANOST MISLI SVE RIBE DIŠU ŠKRGAMA INĆUN JE RIBA INĆUN DIŠE ŠKRGAMA VALJAN ZAKLJUČAK SVE PTICE IMAJU KRILA LEPTIRI NISU PTICE LEPTIRI NEMAJU KRILA NEVALJAN ZAKLJUČAK NEKI ENGLEZI SU DUHOVITI NEKI FRANCUZI SU PJESNICI NEKI PJESNICI SU DUHOVITI NEVALJAN ZAKLJUČAK SVE PTICE SU GMAZOVI SVI GUŠTERI SU PTICE SVI GUŠTERI SU GMAZOVI VALJAN ZAKLJUČAK SVE RUSSULALES SU BASIDIOMYCETES SVE LACTARIUS SU RUSSULALES SVE LACTARIUS SU BASIDIOMYCETES VALJAN ZAKLJUČAK VALJANOST # ISTINITOST TRADICIONALNA (FORMALNA) LOGIKA POJAM ŠTO JE POJAM? PR. OTOK JE DIO KOPNA OKRUŽEN VODOM Gdje je DIO KOPNA OKRUŽEN VODOM - BITNE OZNAKE POJAM JE MISAO O BITI PREDMETA POJAM JE OPĆE OBILJEŽJE 1) SADRŽAJ POJMA SKUP BITNIH OZNAKA NEKOG POJMA 2) OPSEG POJMA SKUP NIŽIH (VRSNIH) (VRSNIH) POJMOVA NEKOG NEKOG VIŠEG (RODNOG) POJMA; POJMA; UKUPNOST SVIH PREDMETA NA KOJE SE POJAM ODNOSI
SAT
RUČNI SAT
SADRŽAJ NAPRAVA KOJA MJERI VRIJEME
+ NOSI SE NA RUCI OPSEG
RUČNI, DŽEPNI, ZIDNI...
R. ANALOGNI SAT, R. DIGITALNI SAT ...
SADRŽAJ I OPSEG SU OBRNUTO PROPORCIONALNI VIŠI (RODNI) I NIŽI (VRSNI) POJMOVI PR. SAT RUČNI SAT APSTRAKCIJA ⇒ POSTUPAK ODUZIMANJA OBILJEŽJA (OD NIŽEG KA VIŠEM) DETERMINACIJA (ODREĐENJE) ⇒ POSTUPAK DODAVANJE OBILJEŽJA (OD VIŠEG KA NIŽEM)
EULEROVI KRUGOVI (njem. matem. XVIII. st) A=SAT B=RUČNI SAT
DEFINICIJA (ODREĐENJE) DEFINICIJA JE SUD KOJIM ODREĐUJEMO SADRŽAJ NEKOG POJMA POJAM JE MISAO O BITI PREDMETA Gdje je: POJAM - DEFINIENDUM MISAO O BITI PREDMETA - DEFINIENS MISAO - GENUS PROXIMUM O BITI PREDMETA - DIFFERENTIA SPECIFICA DEFINIENDUM pojam čiji sadržaj definiramo DEFINIENS pojam pomoću kojeg definiramo definiendum GENUS PROXIMUM najbliži rodni pojam DIFFERENTIA SPECIFICA vrsna razlika
PRAVILA DEFINIRANJA: 1) DEFINICIJA MORA BITI ADEKVATNA (PRIMJERENA) KRŠENJEM DOBIVAMO PREUSKU DEFINICIJU PR. OTOK JE DIO KOPNA OKRUŽEN MOREM. (JER POSTOJE JEZERSKI I RIJEČNI OTOCI) 2) DEFINICIJA MORA BITI JASNA KRŠENJEM DOBIVAMO NEJASNU DEFINICIJU PR. SUPSTANCIJA JE SINTETIČKO JEDINSTVO AKCIDENCIJA. (NEJASNO DEFINIRAMO NEJASNIM) 3) DEFINICIJA NE SMIJE BITI KRUŽNA PR. BUBA-MARA JE BUBA-MARČEVA ŽENA, A BUBA-MARAC JE BUBA-MARIN MUŠKARAC. 4) DEFINICIJA NE SMIJE BITI PREOBILNA PR. KLARINET JE DRVENI PUHAČKI GLAZBENI INSTRUMENT NA KOJEM SE SVIRA. (MORA SADRŽAVATI SAMO NAJBITIJA OBILJEŽJA) 5) DEFINICIJA NE SMIJE BITI NEGATIVNA PR. ČOVJEK JE BIĆE KOJE NIJE ŽIVOTINJA. (NEMA POZITIVNOG ODREĐENJA ČOVJEKA) 6) DEFINICIJA NE SMIJE BITI SLIKOVITA PR. ŠUMA JE RAJ ZA PTICE I SKLONIŠTE ZA VJEVERICE. NEKI POJMOVI SE NE MOGU DEFINIRATI: 1. nemaju viši rodni pojam - najopćenitiji pojmovi PR. BIT; BIĆE; ODNOS 2. nemaju vrsnu razliku PR. BOJE; OKUSI NEKE POJMOVE JE TEŠKO DEFINIRATI PA IH: 1. opisujemo (deskripcija) nabrajamo oznake 2. razlikujemo (distinkcija) upućujemo na neki srodni pojam PR. SARKAZAM JE SLIČAN IRONIJI ALI JE ŽEŠĆI I BEZOBZIRNIJI RAZDIOBA (DIOBA; DIVIZIJA) RAZDIOBA JE SUD KOJIM ODREĐUJEMO OPSEG NEKOG POJMA
PARALELNE DIOBE (koodivizije)
PODDIOBA ILI SUBDIVIZIJA
KLASIFIKACIJA području
dijeljenje iste diobene cjeline po različitim kriterijima
dijeljenje pojma koji je član neke diobe
niz međusobno vezanih dioba, poddioba i paralelnih dioba u određenom
PRAVILA DIOBE 1. PRIMJERENOST DIOBE - skup opsega članova diobe mora biti isti kao opseg diobene cjeline PREUSKA DIOBA PR. GLJIVE DIJELIMO NA: OTROVNE I JESTIVE
(+ NEJESTIVE) 2. POSTUPNOST DIOBE – ne smiju se preskakati razine, pojam treba dijeliti na najbliže vrste NEPOSTUPNA DIOBA PR. GLJIVE DIJELIMO NA: ZELENU PUPAVKU, MUHARU, BLAGVU ... PRESKOČILI SMO PODJELU NA: RAZRED (STAPČARKE) RED (AGARICALES CLEMENTIS) PORODICU (AMANITACEAE ROZE) ROD (AMANITA) 3. JEDINSTVENOST DIOBE – dioba mora biti izvedena po jednom principu NEJEDINSTVENA DIOBA PR. GLJIVE DIJELIMO NA: OTROVNE, STAPČARKE I SIMBIONTE ČLANOVI DIOBE MORAJU SE MEĐUSOBNO ISKLJUČIVATI ODNOSI MEĐU POJMOVIMA PIRAMIDA POJMOVA
VENNOVI DIJAGRAMI JOHN VENN (1834. – 1923.)
VENNOVI DIJAGRAMI JOHN VENN (1834. – 1923.)
UKRŠTENI POJMOVI (INTERFERIRAJUĆI)
USPOREDNI POJMOVI (KOORDINIRANI)
RAZDVOJENI POJMOVI (DISPARATNI)
ZAMJENIČNI POJMOVI (EKVIPOLETNI) PR. OSNIVAČ LOGIKE (A) – UČITELJ ALEKSANDRA MAKEDONSKOG (B)
SUPROTNI POJMOVI (KONTRARNI)
PROTUSLOVNI POJMOVI (KONTRADIKTORNI) PR. MATERIJALAN (A) – NEMATERIJALAN (ne-A)
PROTUSLOVNO-USPOREDNI POJMOVI (KONTRADIKTORNO-KOORDINIRANI) PR. OTROVNO (A) – NEOTROVNO (ne-A)
