SADRŽAJ 1.
UVOD.... UVOD............ ............... .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. ..........................3 ...................3
2.
POVIJEST POVIJEST RAZVOJA RAZVOJA KONTEJNE KONTEJNERA... RA.......... .............. .............. ............... ............... .............. ............... ......................................4 ..............................4
3.
VRSTE VRSTE KONTEJNE KONTEJNERA... RA.......... .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ...........................6 ....................6
3.1 Mali kontejneri...........................................................................6 3.2 Srednji kontejneri........................................ kontejneri..................................................................... ............................... ..6 6 3.3 Veliki kontejneri.........................................................................7 3.6 Označavanje Označavanje kontejnera.................... kontejnera.............................................. ....................................... ................8 ...8 4.
PRETOV PRETOVA ARNE TEHNI TEHNIKE KE ZA KONTEJNER KONTEJNERE...... E............. .............. .............. ............... ............... .............. ...........................10 ....................10
5.
PREDNOST PREDNOSTII I NEDOST NEDOSTA ATCI TCI KONTEJNE KONTEJNERA RA I KONTEJNE KONTEJNERIZA RIZACIJE. CIJE......... ............... .................12 ..........12
6.
LUČKI LUČKI KONTEJNER KONTEJNERSKI SKI TERMINAL TERMINALI..... I............. ............... .............. .............. ............... ............... ......................................14 ...............................14
7.
KONTEJNER KONTEJNERSKI SKI PROMET PROMET NAJVEI NAJVEIH H SVJETSKI SVJETSKIH H LUKA....... LUKA.............. ....................................15 .............................15
!.
SJEVERNO SJEVERNO EUROPSKE EUROPSKE LUKE....... LUKE.............. .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ............... ......................16 ..............16
".
JUŽNO JUŽNO EUROPSKE EUROPSKE LUKE.... LUKE........... ............... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ............... ............... .............. ............... ............... ..........17 ...17
10. 10.
UPOTR UPOTRE#A E#A KONTEJ KONTEJNER NERA A U CEST CESTOVN OVNOM OM I ŽELJEZ ŽELJEZNI NIČKO ČKOM M PROMET PROMETU.......1 U.......1!!
11. 11.
UPOTR UPOTRE#A E#A KONT KONTEJN EJNER ERA A U ZRAČNOM ZRAČNOM PROME PROMETU. TU..... ....... ....... ........ ....... ....... .......... ........... ........... ............ .........21 ...21
12. 12.
NAJVE NAJVEI I #RODOVI #RODOVI ZA PRIJEV PRIJEVOZ OZ KONTEJNE KONTEJNERA RA.... ........ ....... ....... ........ ....... ....... ........ ....... ........ ........... ........... .........22 ....22
13.
ZAKLJUČA ZAKLJUČAK...... K............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ............... ............... .............. ............... ............... ...................... .................... .....25 25
1. UVOD
Naziv kontejner potječe od engleske riječi rij eči “container“ (contain – sadržavati), a znači sve ono što u sebi može sadržavati nešto drugo. Kontejner je
manipulacijska prijevozna oprema, najčeše u obliku zatvorene posude, koja služ služii za !orm !ormir iran anje je krup krupni ni"" mani manipu pula lati tivn vni" i" jedi jedini nica ca tere tereta ta u cilj ciljuu raci racion onal aliz izac acij ijee manipulacijski" i skladišni" operacija. znač značii aktiv aktivno nost st impl implem emen enta taci cije je i ko koriš rište tenj njaa razl različ ičit iti" i" vrst vrstaa i ob obli lika ka spremnika u procesu uklanjanja ili bilo koje kretanje materijalni" dobara. #ontejnerizacija je najvažnija vrsta integriranog prijevoza, koji igraju važnu ulogu kontejnera, prijevoz i prekrcaj sredstava i nji"ovu dosljednost.
Kontejnerizacija Kontejnerizacija
$azvoj kontejnerskog prometa je zbog prijelaza iz uobičajenog načina rada u me"anizirani i automatizirani o!!% loading operacija u svakoj !azi prometa. &svrt na jednostavan i brzo odva odvaja janj njee tere tereta ta iz prom promet etaa imov imovin inee imao imao je neiz neizmj mjer eran an utje utjeca cajj na diza dizajn jn razv razvoj oj kontej kon tejner neriza izacij cija. a. #orišt #orišten enje je kon kontej tejner neraa je mogue mogue brzo brzo odv odvaja ajanje nje od kretan kretanja ja teretn teretnom om prostoru s prijevozni" sredstava koji mogu biti u isto vrijeme vee količine tereta koji prijevozi. #ontejneri obično raspolažu raspolažu sa pred"odno pred"odno zapakiranom robom, robom, teretima, svi" vrsta oblika i svojstva (kartonske (kartonske kutije, bala, torbe, bačve, bačve, košare, palete i sl.). na uvodu emo još još samo napomenuti da imamo više vrsta kontejnera koji imaju svoje podjele od veličine i namijene, koje opet imaju svoje neke pod grupe na koje se dijele.
2
2. POVIJE POVIJEST ST RAZVOJA RAZVOJA KONT KONTEJN EJNERA ERA & razvoju kontejnera i kontejnerizacije, u svijetu postoji mnogo različiti mišljenja. 'an den erg u svom djelu “kontejnerizaciju“ označava kao da je riječ kontejner bila u upotrebi ve i *. * . godine godine ili čak i ranije, ranije, +*+. god u $usiji $usiji je izveden izveden prvi prijevoz pomou pomou “odvojiv “odvojiv vagon“, meutim od te se ideje odustalo jer problem je bio dizanje veliki" tovarni" jedinica. -tovari i istovari do pojave kontejnera bili su jako teški i !izički naporni, vrijeme istovara i utovara tereta trajali su jako dugo, sam teret nije bio kvalitetno zaštien od !izički kontakata i atmos!ers atmos!erski ki utjecaja. utjecaja. $oba je bila rasuta u manje terete terete pa su se pri premještajim premještajimaa stvarali stvarali i veliki gubitci.
lika -tovar robe u /omorskim lukama prija pojave kontejnera(slika kontejnera(slika preuzeta sa eandt"eit.org) eandt"eit.org)
0ako 0ako je sve bilo do *12. god kada je 3alcolm /urcell 3c4ean razvio prvi kontejner i koji je odlučio ulaganjem vlastiti sredstava riskirati u proizvodnju isti". 3alcolm je na tu ideju došao promatranjem utovara svoji" kamiona na brodove i vidio je da se dosta prostora gubi zbog tako zvanog ,lošeg slaganja tereta,. &n je došao na ideju da bi se samo ,kutija, trebala nalazit na brodu a ne i šasija kamiona. &n je svojim izumom ,preporodio, prometni transport. 5ovoljno je rei da su ga 3eunarodne pomorske ,,6all o! 7ame,, proglasili “8ovjekom stoljea“. 9enijalnost njegove njegove komercijalne zamisli zamisli ogleda se u potpuno novom novom pristupu i !ilozo!iji prijevoza koji se nudi korisnicima, u kojem se kombinira nekoliko različiti vidova prijevoza sa standardiziranim kontejnerom u kojem je složen teret, i u činjenici da kompletan prijevoz od is"odišta do odredišta prati jedan prijevozni dokument. /rekrcaji i transporti robe od tada su se znatno izmijenili, a uvidjevši da je ta inovacija sa kontejnerima uspješna s vremenom dolazi do novi" oblika, namjena i veličina kontejnera, kojima je svima zadaa bila da se roba u što kraem vremenskom periodu utovari, sigurno preveze i da su što manji gubitci.
3
lika :. 3alcolm /urcell 3c4ean (*; – :<<) (slika preuzeta ===.business"istor> ===.business"istor>.com) .com)
amim razvojem i primjenom kontejnera u transportu, tu se javlja i pojam kontejnerizacije za koju smo ve rekli da je to skup meusobno povezani" sredstava za rad i te"nološki" postupaka za automatizirano manipuliranje i transport okrupljenim jedinicama tereta – kontejnerima od sirovinske do baze potrošača. #ada govorimo o kontejnerizaciji važno je da napomenemo prednosti koje ona posjeduje ali i da se prisjetimo i neki" njeni" nedostataka. /rednosti kontejnerizacije? %
'ea iskorištenost prostora
%
-štede na ambalaži
%
@e!tiniji transport
%
'ei obrt transportni sredstava
%
3aksimalna zaštita tereta od atmos!erski i !izički utjecaja.
lika A. /atentni nacrt i stvarni 0ransportainer (5ravo Borporation)
&d nastanka kontejnera pa do danas možemo zaključiti da se kontejnerskim brodovima prevozi i preko C
4
3. VRST VRSTE E KON KONTE TEJN JNER ERA A /odjela kontejnera zavisi od stajališta onoga tko i" promatra. /rocjenjuje se da postoji veoma veliki broj tipova kontejnera. 3ogu se nai izvori po kojima postoji preko :<.<<< tipova kontejnera, koji se mogu razlikovati po svojim speci!ičnostima i obilježjima. Najčeša podjela kontejnera po namjeni odnosi se na podjelu u dvije osnovne skupine? %
univerzalne
%
specijalne.
obzirom na veličinu, obično se kontejneri dijele na? %
male,
%
srednje,
%
velike.
3.1 M$%& '()*+,)+-& 3ale kontejnere ope namjene možemo svrstati u? kategoriju E % slobodnog volumena do ,: mA kategoriju % slobodnog slobodnog volumena ,: ,: do : mA i kategoriju B – slobodnog slobodnog volumena volumena : do A mA. /okušaji da se mali kontejneri standardiziraju nisu pobudili interes, jer se oni ne koriste u prekomorskom prijevozu. 3ali su kontejneri često u posjedu željeznice, iako to kod nas nije slučaj. ve ostale željeznice u Furopi posjeduju male kontejnere.
3.2 S-+),& '()*+,)+-& rednji su kontejneri slobodnog volumena veeg od A mA, dužine manje od 2 m i bruto težine t ežine od :,1 do 1 t. zapremina srednji kontejnera može biti i do :A mA. $azlika izmeu srednji i veliki" kontejnera kao da se smanjuje, ali nji"ov dio u brojčanoj strukturi ukupnog prijevoza sada ne stagnira, što se ne može uzeti kao trajnije obilježje. truktura srednji" kontejnera veoma je različita i nalazi se u !unkciji vrste robe kojoj su namijenjena. /raksa pokazuje da srednji kontejneri najčeše služe za prijevoz sirovina, minerala i speci!ičnog graevinskog materijala. Nji"ova primjena i zastupljenost bila je vea u zemljama istočne Furope, osobito u bivšem $%u. - zeml zemlja jama ma zapa zapadn dnee Furo Furope pe tako takoe err se ko koris riste te sred srednj njii ko kont ntej ejne neri, ri, a meu meu njim njim su najzastupljeniji tzv. ,,/E“ kontejneri. peci!ičnost im se ogleda u tome što su opremljeni ureajima za manipuliranje (kotačima) a i prijevoz ti" kontejnera za"tjeva specijalne vagone 5
koji omoguuju nji"ovo (speci!ično) “!iksiranje“ – vezanje. Gako “/E“ kontejneri nisu ranije odgovarali standardima (G&), u novije se vrijeme sve više uklapaju u standarde. - odnosu na male kontejnere, te"nologija prijevoza srednji" kontejnera ima speci!ična obilježja, što e sigurno i utjecati na nji"ovo manje značenje u budunosti.
3.3 V+%&'& '()*+,)+-& 'elikim kontejnerima u strukturi svi" kontejnera zajedno pripada posebno mjesto i značenje. - tome tome je osno osnovn vnii razl razlog og za pozo pozorn rnos ostt koja koja se prid pridaj ajee toj toj skup skupin inii kont kontej ejne nera ra na meunarodnom planu. Ha razliku od gabarita srednji" kontejnera, veliki kontejneri unatoč pojavi odstupanja odstupanja u gabaritima, imaju imaju standardne dimenzije dimenzije koje se iskazuju iskazuju u stopama. stopama.
3.4 P(,+%$ '()*+,)+-$ /-+$ (&-( )$ -* /*-$*$ '(,+ )$&,+),+)& obzirom na vrstu supstrata koji primaju, razlikuju se? %
kontejneri za su"i teret,
%
izotermički teret,
%
kontejneri za rasute terete,
%
kontejneri za plinove i kontejneri za tekuine.
3.5 I(*+-&'& '()*+,)+-& 8-&9(: Ha razl razlik ikuu od drug drugi" i" kont kontej ejne nera ra,, izot izoter ermi mičk čkii kont kontej ejne neri ri imaj imajuu slož složen enee stij stijen enee od termoizolacijskog materijala što omoguuje da se održe potrebni termoizolacijski uvijeti. &državanje predviene temperature može se postii vlastitom izolacijom uz izvorne vanjske utjecaje. - skupini izotermički" kontejnera razlikuju se? %
toplinski izoliran kontejner kojem nije potrebno ras"laivanje ili grijanje,
%
ras"ladni kontejner s potrošnim ras"ladnim medijem, (led, plinovi – dušik), s regulacijom isparavanja ili bez ikakve regulacije.
%
$as"ladni kontejner sa ras"ladnim strojem, (ras"ladnim ureajem),
%
izotermički" kontejner koji ima stroj za grijanje i ras"ladni kontejner i kontejner s grijanjem koji ima i ras"ladni ureaj i ureaj za grijanje.
- ras"ladnim ureajima ne mogu se koristiti otrovni ili zapaljivi mediji. $as"ladni ureaj kontejnera mora posjedovati? %
zračno "laenje 6
%
mogu mogun nos ostt od održ ržav avan anja ja mini minima maln lnee temp temper erat atur uree u un unut utra rašn šnjo jost stii ko kont ntej ejne nera ra pri pri maksimalnoj vanjskoj temperaturi, u trajanju od najviše + sati u danu.
%
automatsko isključivanje
%
otpornost na vanjske utjecaje uvjetovane dinamikom kretanja prijevoznog sredstva.
3eunarodna organizacija za standardizaciju – G& utvrdila je te"ničke uvijete za izgradnju kontej kon tejner nera. a. 0e uvijet uvijetee pri"va pri"vatila tila je i 3euna 3eunarod rodna na željez željeznič nička ka unija unija –-GB. –-GB. /rema /rema tim uvijetima kontejneri su svrstani u četiri kategorije?
T$%&;$ T$%&;$ 1. #ategorizacija kontejnera #ategorija
5užina
Iirina
'isina
Nosivost(tona)
< stopa
A,<2
:,;;
:,;;
<
:< stopa
2,<*
:,;;
:,;;
:<
A< stopa
*,:
:,;;
:,;;
:1
;< stopa
:,*
:,;;
:,;;
A<
'rsta 'rsta materijala – drveni, metalni, gumeni, plastični, od legura i dr. #onstrukci #onstrukcija ja – klasični, klasični, sklapaju sklapajui,i, rasklapaju rasklapajui, i, s drvenim drvenim metalnim metalnim oblogama oblogama,, samo% samo% istovarajui, s otvorenim krovom ili stranicama, s nogarima i sl. 3jesto korištenja – kontejneri koji se koriste samo za prijevoz unutar zemlje (nacionalni prijevozi) i u meunarodnim meunarodnim i meukontinentalnim meukontinentalnim prijevozima (tzv. (tzv. /omorski /omorski kontejneri).
3.6 O)$$$),+ '()*+,)+-$ #onvencijom G3B& o sigurnosti kontejnera koja je donijeta *C:.godine pod nazivom B utvreno je da se na svakom kontejneru nalaze ove oznake i podatci? %
naziv zemlje koja je izdala potvrdu o sigurnostiJ
%
datum izrade kontejneraJ
%
identi!ikacijski brojJ
%
najvea bruto težina i
%
dopuštena težina pri slaganju.
%
-z te podatke na kontejneru se nalaze i dopunske oznake? 7
%
naziv zemlje kojoj pripada kontejnerJ
%
oznaka vlasnika kontejneraJ
% posebne oznake oznake vlasnika. vlasnika.
0ara kontejnera smije biti izmeu 1 – :
Slik lika 4. Slagan ganje kontejnera www.skyscrapercity.com
u
Riječkom
terminalu
(slika
preuzeta
sa
!
4. PREKRCAJN PREKRCAJNE E TEHNIKE TEHNIKE ZA KONTEJNER KONTEJNERE E redstva za prekrcaj kontejnera mogu se svrstati u dvije grupe? .pokretna prekrcajna sredstva i :.portalni kranovi i prijenosnici. - svakoj grupi ima više tipova pretovarni" ureaja. /okretna pretkrcajna sredstva, imaju teoretski neograničeno područje kretanja. Havisno od pro!ila mogu vršiti ukrcaj, prijenos, i iskrcaj kontejnera. /raktično to su viljuškari vilj uškari i dizalice, odnosno "vatači ili prenosnici kontejnera različiti" dimenzija i sposobnosti dizanja (kapacitet dizanja su. 1, <, :<, A<, A1, i ;< tona). 0a sredstva imaju sljedee konstrukcije prilaza kontejneru? %sa strane (bočno)J %čeoni navoz (dolazak ispred kontejnera) i
lika 1. /okretna pretovarna sredstva(slika preuzeta ===.sk>scrapercit>.com) ===.sk>scrapercit>.com)
lika 2. /okretna pretovarna sredstva (slika preuzeta pr euzeta ===.sk>scrapercit>. ===.sk>scrapercit>.com) com)
5ruga grupa sredstava obično se kreu na kotačima po kolosijecima. 0o je prekrcajni most koji “odnosno“ ispod kojeg se nalaze kolosijeci, prometni trakovi i prostor za smještaj "
kontejnera. 0a 0a se sredstva kreu dužinom po kolosijeku, a za širinu imaju vlastiti manipulator, ureaj na mostu za lijevo i desno premještanje. 0e su dizalice u rasponu :: metra a nosivosti pretežno do ;< tona, mada i" ima i sa manjom nosivošu. nosivošu.
lika C. 5izalice
#ada ve govorimo o vrstama pretovarni" te"nika moramo napomenuti da su one od vitalnog značaja u svim svjetskim lukama, ako za primjer uzmemo da su tri najvee svjetske luke za kontejnere, prema izvoru Korld "ipping Bouncila prošle godine ostvarili više milijunske utovareLpretovare, točnije? Iangaj :*.<2*.<<< kontejnera kontejnera s tim ti m da je skoro dvostruko više tereta nego šest godina ranije. ingapur je ostvario prekrcaj od :+.;A.<<< kontejnera roba. G 6ong #ong koji konstantno bilježi rast pretovara roba izvršio je prekrcaj od :A.2**.<<< kontejnera.
#$
5. PREDNOSTI PREDNOSTI I NEDOST NEDOSTA ATCI KONTEJNERA KONTEJNERA I KONTEJNERIZACIJE &snovne prednosti koje se ostvaruju iz aspekta prijevoznika su? % ubrzavanje te"nološki" operacija u transportnom lancuJ %smanjenje potreba za manuelnim radom? %smanjenje troškova manipulacije po jedinici transportnog radaJ %višestruko skraenje vremena utovara, pretovara i istovaraJ %skraenje vremena obrta transportni" sredstava i kontejnera uz poveanje brzine dostave robeJ %poveanje broja obrta vozila i kontejnera? %poveanje stupnja iskorištenja nosivosti transportni" sredstava i me"anizacijeJ %univerzalna primjena jedinstvene te"nologije po cijelom prijevoznom putuJ &snovne prednosti sa aspekta korisnika prijevoza su? %ušteda u troškovima pakovanja i osiguranja robeJ %mogunost "orizontalnog i vertikalnog manipuliranjaJ %zaštita robe od negativni" vanjski" utjecajaJ %smanjenje rastura robeJ %mogunost korištenja za posebne vrste robe (specijalni kontejneri)J %ušteda u troškovima skladištenja i dr. Gz aspe aspekta kta države države ostvar ostvaruju uju se? racion racionaln alnaa pod podjel jelaa rada rada izmeu izmeu po pojed jedini ini"" sud sudion ionika ika u transportnom lancu kroz kooperaciju i koordinaciju rada, uz manju potrošnju energije, manje optereenje javni" prometnica i dr.
##
&snovni nedostatci kontejnerizacije? %relativno visoki transportni troškovi (brodski troškovi :ADJ održavanje kontejnera +DJ lučki i terminalni troškovi :DJ troškovi kopnenog transporta :1D i ostali troškovi AD)J %visoke investicije za sredstva i in!rastrukturne objekteJ %otežane dispozicije kod usklaivanja veza u redovima vožnjeJ %za"tjeva se odreeni intezitet robni" tokovaJ %potreban je jedinstven nivo te"nologijeJ %znatna !inancijska sredstva i druge mjere radi razvoja ove te"nologijeJ %problem distribucije prazni" kontejnera i osiguranje povratni" tovarni" vožnji ( u svakom trenutku :,1 miliona 0F- kontejnera kontejnera stoji prazno i čeka na utovarJ %djelomično odricanje od vlastite autonomije pojedini" vidova prijevozaJ %problem disponiranja prazni" kontejnera na mrežiJ %prilagoavanje ispunjenju carinski" i drugi" državni" propisa /ored svi" ovi" gore navedeni" nedostataka treba napomenuti da se predvia da trenutno svjetskim morima plovi negdje od 2<< – +<< milijuna kontejnera. vake godine se izgubi u moru negdje oko < <<< kontejnera za vrijeme plovidbe, u veini sluča slučajev jevaa za vrijem vrijemee nev nevrem remena ena ili uzbur uzburka kanog nog mora, mora, što stvara stvara potenc potencija ijalnu lnu eko ekološ lošku ku prijetnju.
#2
6. LUČKI LUČKI KONTEJN KONTEJNERS ERSKI KI TERMI TERMINAL NALII 4uka i pristaništa su glavna prometna čvorišta, bez koji se ne može ni zamisliti uspješan klasič klasični ni kao ni suv suvrem remen enii transp transport ort.. &ni su mjesto mjesto po povez veziva ivanja nja i ukršta ukrštanja nja svi" svi" vrsta vrsta tran transp spor orta ta.. - dana današn šnjim jim suvr suvrem emen enim im kret kretan anjim jima, a, u prim primje jeni ni i razv razvoj ojuu razn razni" i" nači načina na interm intermoda odalni lni", ", multim multimoda odalni lni"" i kombin kombinira irani" ni" transp transport ortni" ni" sistem sistemaa lučki lučki i prista pristaniš nišni ni ,a skladišni kontejnerski terminali, suvremeno opremljeni, omoguavaju vrlo brz, kvalitetan, i ekonomičan pretovar robe, na čelu jedinstvenog te"nološkog sistema ,,od vrata do vrata“. 4učki i pristanišni kontejnerski terminali imaju vrlo značajnu ulogu za optimalni i suvremeni razvoj morskog i riječnog brodarstva, koji su glavni prijevoznici meunarodne trgovinske robne razmjene. &d opremljenosti i razvijenosti lučki", pristanišni" i skladišni" terminala zavisi i e!ikasnost željezničkog, cestovnog i riječnog prometa. -pravo iz ti" razloga u svijetu se razvilo veoma mnogo veliki", srednji" i mali" kontejnerski" terminala. Gzbor lokacije neke luke luke,, naro naroči čito to s aspe aspekt ktaa razv razvoj ojaa i prim primje jene ne suvr suvrem emen enee tran transp spor ortn tnee te"n te"nol olog ogij ije, e, kontejnerizacije, $o%$o, 4E6, i drugi" sistema, treba promatrati i projektom utvrditi s razni" aspekata. 0u pripadaju prvenstveno zemljopisni, topogra!ski, zatim privredni potencijal tzv. gravitacijsknog privrednog zalea, zatim postojee stanje potreba i mogunosti razvoja kopneni" in!rastrukturni" brzi" i suvremeni" prometnicaJ željeznički", cestovni", riječni" i zračni zračni"" uz razvij razvijeno enost st suv suvrem remeni eni"" kop kopne neni" ni" zbirno zbirno%di %distr stribu ibutiv tivni" ni" termin terminala ala i čvori čvorišta šta,, skladišta i stanica. 'eoma je značajna pomorska povezanost s raznim brodskim linijama i sa što više svjetski" regija, tržišta, zemalja i luka, uz brzo prilagoavanje pretvaranja klasični" linija u kontejnerske i $o%$o. $azvijena trgovina, industrija i bankarstvo u samoj luci omoguavaju bržu trans!ormaciju klasične u suvremenu luku, pri svemu je bitno da je takva luka relativno udaljena od konkurentske luke ili potencijalno mogue luke.
lika + 4učki kontejnerski terminal u $ijeci (slika preuzeta ===.novilist."r )
#3
7. KONTEJNERSKI PROMET NAJVEIH SVJETSKIH LUKA <-$8&'() 1. -kupan promet važniji" mediteranski luka u 0F- za period :<<2L:<
#ada promatramo ukupan promet važniji" mediteranski" luka u 0F- za period :<<1L:<<2 posebno se izdvajaju luke? Elgericas, 9ioa 0auro, 'alencia, arcelona i 9enova a posebno Elgerciras sa A.:<<.<<< 0F- u :<<2.godini i 9ioa 0auro sa A.<<<.<<< 0F- u :<<2.godini. od bivši" @ugoslovenski" republika u statističkim pregledima javljaju se samo luka #oper sa :<<.<<< 0F- i luka $ijeka sa <<.<<< 0F-. /rema službenim podacima, kontejnerski promet luke $ijeka u :<. godini iznosi 1<.2CC 0F-%a, dok je :<<. iznosio AC.<1+, što znači da je došlo do rasta prometa. $iječka luka bilježi gotovo stalan porast od :<<<. godine, jer samo je :<<*. došlo do pada u odnosu na :<<+. godinu (:<<+. % 2+.C2 0F-%aJ :<<*. % A<.C;< 0F-%a). <-$8&'() 1. K()*+,)+-'& /-(+* %'+ R&,+'$ ( 2000. ( 2011.
#4
lika *. /omični pretovarni kontejnerski mostovi luke #oper (slika skinuta ===.!inance.si)
!. SJEVERNO EUROPSKE LUKE
lika < Najvee sjeverno Furopske luke (slika preuzeta ===.geogra!ija."r)
<-$8&'() 2. 9odišnji kontejnerski promet najvei" europski" luka za period *+* %:<<2
#5
". JUŽN JUŽNO O EURO EUROPS PSKE KE LUK LUKE E
lika Najvee južno Furopske luke (slika preuzeta ===.geogra!ija ===.geogra!ija ."r)
9ra!ikon 9ra!ikon A.godišn A.godišnji ji kontejners kontejnerski ki promet promet najvei" najvei" europski" europski" luka za period period *+* *+*%:<<2 %:<<2
#6
10. UPOTRE#A KONTEJNERA U CESTOVNOM I ŽELJEZNIČKOM PROMETU Na samu pomisao kontejnera za transport veina ljudi odma" pomisli na velike pomorske terminale i velike prekooceanske brodove za transport isti". 0o nije pogrešno no meutim transport transport kontejnerim kontejnerimaa u cestovnom cestovnom i željeznič željezničkom kom prometu prometu s vremena vremena na vrijeme sve više napreduje i razvijaju se sve novije i praktičnije i u ostalom isplativije te"nologije. 3i emo navesti neke od nji" a to su? 6uckepack te"nologija% naziv ove te"nologije dolazi od njemačke riječi ,"uckepack tragen, (nositi na leima)
lika:. 6uckepack – utovar cestovni vozila na željezničke vagone (slika preuzeta ===.dr.=ikpedia ===.dr.=ikpedia.org) .org)
/rednosti "uckepack te"nologije su? %
ušteda u potrošnji energije,
%
smanjenje udjela troškova transporta na cijenu robe
% bolje korištenje željezničkog željezničkog prometa, prometa, % produženje vijeka vijeka trajanja cestovni cestovni vozila, %
sigurnije i brže transportovanje robe od proizvoača do potrošača,
% bolja zaštita čovjekove čovjekove okoline od od ispuštanja štetni" plinova iz teški" kamiona, kamiona, %
znača značajno jno smanje smanjenje nje broja broja nesre nesrea, a, smanje smanjenje nje ljudsk ljudski" i" žrtava žrtava i znatn znatnoo manje manje uništeni" ili ošteeni" vozila i robe u prometu.
imodalni sistem% to je riječ o transportnoj te"nologiji kombiniranog transporta cesta – želje željezni znica, ca, koja koja usp uspješ ješno no !unkci !unkcioni onira ra ve nek nekoli oliko ko god godina ina u E5, E5, a poč počela ela se primjenjivati i u Gtaliji, 7rancuskoj, Norveškoj i drugim zemljama, naravno u #7
eksperimentalnoj !azi. Gdeja je da se napravi teretno vozilo koje e cestom i prugom voziti uz najmanji mogui utrošak vremena, troškova i izdataka.
lika A. imodalni sistem transporta (slika preuzeta sa ===.deluMeinovations.com) ===.deluMeinovations.com)
imodalna vozila da bi sa jednog vida prijevoza prešli na drugi treba im približno 1 minuta, a nije potrebna naročita pretovaran oprema. Fkonomski e!ekti bimodalnog sistema su? %sniženje investicijski" troškova, %smanjenje troškova pretovara na terminalima, za čije ureenje nisu potrebne značajne investicijeJ %smanjenje ukupne vlastite težine željezničkog i cestovnog vozilaJ %sigurnos %sigurnostt da investici investicije je u željezničk željezničkom om djelu transportne transportne kombinaci kombinacije je zbog rastui" dimenzija cestovni" dimenzija nee zastariti.
5ouble stack% te"nologija koja se u Emerici koristi za prijevoz kola preko :< t nosivosti a sam naziv se doslovno može prevesti ,dvostruka "rpa,. #od ove te"nologije prijevoza postavljeni su jedni preko drugi" kontejnerizirane jedinice tereta i izmjenljivi tovarni sanduci.
#!
lika; ,,5&-4F 0EB#“ 0EB#“ te"nologija (slika preuzeta en.=ikpedia.org) en.=ikpedia.org)
&vo su samo neke od te"nologija koje se koriste u cestovnom i željezničkom transportu a koji su nastali upotrebom ,razni", vrsta kontejnera. Gz ovog dijela još emo spomenuti i /lato vagon koja mogu utovariti i do šest kontejnera, u zavisnosti od dužine i nosivosti vozila odnosno broja osovina.
lika1 plato vagon za prijevoz kontejnera (slika preuzeta ===.vlakovi.com ===.vlakovi.com))
#"
11. UPOTRE#A KONTEJNERA KONTEJNE RA U ZRAČNOM PROMETU 9eneralno gledajui transporti zračnim prometom se u odnosu na druge aspekte transporta puno manje koriste (ne gledajui prijevoze putnika), razlog tome su prevelike cijene zračni" transportni usluga, ulaganja u in!rastrukturu (piste za slijetanje, "angare), velika ovisnost o vremenski uvjetima. No meutim zračni transporti postoje da li iz razloga što drugi drugi aspekt aspektii transp transport ortaa ne mogu mogu oba obaviti viti odree odreene ne zadat zadatke ke ili je "itnos "itnostt za nek nekim im dijelovima velika. &d svi" transportni" metoda avion ima najkrae vrijeme transporta od stanice do stanice. &vo vremensko učeše ipak čini samo
lika 2 $aspored kontejnera i paleta u avionu 5B%< (slika preuzeta pr euzeta scguacc.net.)
12. NAJVEI #RODOVI ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA 2$
$azvoj kontejnerski" brodova prati i razvoj kontejnerizacije. #ontejnerski brod je vrsta tere teretn tnog og brod brodaa ko koji ji sav sav tere terett prev prevoz ozii u ko kont ntej ejne nerim rimaa u sklo sklopu pu te"n te"nik ikee nazv nazvan anee kontejneriazcija, što je uobičajeno sredstvo intemodalnog prijevoza tereta.
lika C. rodovi za prijevoz kontejnera(slika preuzeta dr.=ikpedia.org.) dr.=ikpedia.org.)
/o vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama i kontejnerski brod za "orizontalno ukrcavanje, dok se prema namjeni dijele na velike oceanske, i manje feedere), koji opskrbljuju vee brodove u središnjim kontejnerskim lukama. ( feedere /ost /ostep epen enoo se razv razvil iloo neko nekoli liko ko tipo tipova va brod brodov ovaa za prij prijev evoz oz ko kont ntej ejne nera ra,, od ko koji ji su najznačajniji? %potpuni kontejnerski brodovi ( full container ships) s elijama za smještaj kontejnera u unutrašnjosti broda (cellular type) i u više redova na palubi. s ervice) mani brodovi sa ravnom palubom ureenom %obalno kontejnerski brodovi ( feeder service za smje smješt štaj aj ko kont ntej ejne nera ra,, ko koji ji do dovo voze ze ko kont ntej ejne nere re iz manj manji" i" luka luka u glav glavnu nu luku luku radi radi ukrcavanja na prekomorski brod ili i" iz te luke razvoze u druge, manje luke.
Najveći kontejnerski brodovi na svijetu izvor! "iki#edia$ 2#
%z&ra' en
%(e
)u*in ,a#a-itet +irina a o.a. /0
2$$6.
%mma &'rsk
2$$".
&S+ *anit
2$$".
&S+ eatrice
366 m
2$$!.
+&, +/& 01alassa
2$$5.
/urun &'rsk
3465 m 3673 m
3"77 564 m m 3655 5#2$ m $m
2$$6.
+S+ /uangz1ou
#4 $$$
456 m
#$ "6$
42! m
#$ #5$ 66$$
35$ m 42! m
"45$
+&, +/& &eea 35$ m 42! m
"4#5
2$$3.
,el &'rsk
2$$6.
8 9ega
2$$5.
&S+ -amela
2$$6.
&S+ &aeleine
2$$6.
#4 $$$
5# m
2$$2. +lementine &'rsk 34!7 426 m 2$$6.
#5 2$$
3526 m 33!2 m 3367 m 34!5 m
42! m
"3#$
456 m
"2$$
456 m
"#7!
42! m
"#$$
;anno
"$4$
#5# 6 !7 #53 $ "2 #5# 5 5" #2! 6 $$ "7 "3 3 "6 $$ $ "" !3 3 "" 5$ $ "3 4" 6 "7 !2 5 "$ 5$ $ #$7 5 5# !" $$ $
Vlasn lasni itv tvo o
4astav a
&aersk )ine
*anska
&S+ S.,.
-anama
&S+ S.,.
-anama
+&, +/&
+ipar
&aersk )ine
*anska
&aersk )ine
*anska
+S+
/rčka
+&, +/&
rancus ka
&aersk )ine
*anska
ippon usen -anama 8ais1a &S+ S.,.
)i:erija
&S+ S.,.
)i:erija
8 )ine
=apan
lika +. Fmma 3aersk najvei kontejnerski brod na svijetu ( slika preuzeta ===.emrieipecki.com) ===.emrieipecki.com)
22
lika *. 5io 4uke - "angaiu (slika preuzeta sa ===.bc.co.uk.).
#ako su brodovi za transport kontejnera postajali sve vei i kako je s vremenom bilo sve više potreban vei prostor za prijem i spremanje kontejnera u svijetu su se počele javljati velike pomorske luke koje godišnje vrše što utovara, istovara, prekrcaja i preko nekoliko desetaka milijuna 0F-, a trenutno u svijetu prednjače luke u Eziji.
Naj#ro(etnije kontejnerske luke u svijetu izvor! "iki#edia$ 5ored /0 u 9: od < #ro(jene od uka )r*ava ak 1$ 2;. 2;. # ingapur ingapur 23 #"2 #!63 !73 2 6ong #ong #ina 22 427 443 2$2 3 "ang"ai #ina #! $!4 3527 2423 4 "enz"en #ina #6 #"7 25!2 #!"6 5 usan @užna #oreja ## !43 4#3 36# 6 #ao"siung 0ajvan "47# $ $$$ 7 $otterdam Nizozemska "2!7 #$$6 #2#5 ! 6amburg Njemačka !$!! #$!5 #54" " 5ubai -jedinjeni Erapski Fmirati 76#" ##"$ #!5# #$ 4os Engeles E5 74!5 #64 224
0renutno stanje prikaza najprometniji kontejnerski luka u svijetu. 'ažno je napomenuti da one svake godine bilježe porast u svome poslovanju, dali svojim širenjem, poveanjem kapaciteta ili veim stupnjem modernizacije.
23
13. ZAKLJUČAK 0ema 0ema kon kontej tejne neri ri i kon kontej tejne neriz rizaci acija ja predst predstav avlja lja jedan jedan jako jako širok širok po pojam jam u promet prometnom nom transportu i sam nji"ov razvoj je unaprijedio i na puno veu razinu doveo i olakšao ,trans ,transpor porte, te, robe robe učini učinioo sigurn sigurniji ijima, ma, za vrijem vrijemee transp transport ortaa don donose osei i sa sob sobom om i ono najvažnije a to je pro!it. 5o same pojave kontejnera kontejnera utovar, istovar istovar i prekrcaj roba je pored toga što je bio jako !izički težak posao, utovari istovari trajali su danima, prebacivanjima roba u ne adekvatnim smještenim ambalažama dolazilo je do gubitaka i ošteenja roba. 5anas kada pogledamo situaciju da su ljudi prepoznali potencijal te ideje ulaganja u kontejnerske terminale, velike brodove za prijevoz kontejnera i samu izradu i prodaju kontejnera i za druge vidove transporta, i pratei razvoje najvei svjetski kontejnerski terminala terminala mi dolazimo dolazimo do zaključka zaključka da se svi ti terminali iz godine godine u godinu proširuju, proširuju, poveavaju svoj svoj rast (osim luke u ariju koja koja je zbog dogaanja dogaanja *<%ti", i uvoenja sankcija sankcija doživjela blagi pad poslovanja). /ozitivna /ozitivna slika iz našeg okruženja okruženja je 4uka $ijeka, koja koja stalnim ulaganjima i proširenjima ima mogunost da za odreeno vrijeme ima važnu ulogu u prome prometno tnom m transp transport ortu, u, i to pon ponajp ajprije rije zbog zbog svoje svoje zemljo zemljopis pisne ne pozicije pozicije i dob dobre re povezanosti (blizu lovenija i Gtalija. Nadalje važno je istaknuti da je sam proces izrade kontejnera otišao toliko daleko da mi danas u svijetu imamo preko :< <<< različiti tipova kontejnera, što je dovoljan dokaz o kolikom globalnom procesu je riječ, i danas je nezamislivo da transport robe (izuzev, rasuti tereta) da se vrši a da tu nije uključen jedna od neke vrste kontejnera.
24
POPIS LITERATURE 1:. K(. S. V-$)&=. D> M(-'$ '()*+,)+-'$ *+?)(%(9&,$ I. 2:. K(. S. V-$)&=. D> M(-'$ '()*+,)+-'$ *+?)(%(9&,$ II. 3:. <-/$ $*(-$@ T+?)(%(9&,$ T+?)(%(9&,$ & (-9$)&$;&,$ %*&($%)(9 *-$)/(-*$.
I)*+-)+* /(-*$%& 1:../-(+*)$ B ()$.;( 2:. .?-$*'&/-&,+()&'.?3:../((-'((-(. com/hr/
25
26
