UVOD U PEDAGOGIJU Hermann Giesecke
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
Uvod - Uvod u odgojnu znanost Uvod u pedagogiju tema je odrastanje djece i mladeži Pedagogija promatra taj proces sa stajališta učenja. Što uče djeca i mladež? Od koga? Pod kojim uvjetima? o Kakva je uloga mladih? o Kakva je uloga odraslih učitelja i roditelja? tržišta o Kakva je uloga društvenih činitelja masmedija slo!odnog vremena tržišta Pojam pedagogije je dvoznačan " on podrazumijeva teoriju i praksu #jelovanje onih koji se !ave djecom i mladeži razmišljanja o tom djelovanju Pedagoško djelovanje je društvena nužnost $ve dok se ra%aju djeca sa njima se mora na neki način ophoditi $vaki čovjek je nekada !io !io dijete ima izdi&erenciranu predodž!u o pedagoškim pitanjima Onaj koji studira pedagogiju nije nikakva ta!ula rasa ve' sa so!om nosi odre%ena predznanja pred(iskustva i predrasude. )*#*+* ,- $U#/0*1,* P-#*2O2/,- U 3O4/5/)/0*1,U P0OŠ/0/6*1,U P0OŠ/0/6*1,U #/7-0-18/0*1,U / KO0/2/0*1,U O2 P0-#($6,-$1O2. PO5*)*K "
Pedagoška praksa emeljni pojmovi" o Odgoj o O!razovanje o $ocijalizacija o Učenje o #idaktika o 3etodika
oznake za praktične pro!leme koji nastaju u stručnom ili praktičnom opho%enju sa djecom i mladeži
Pedagoška znanost ima u odnosu na praksu prosvjetiteljsku &unkciju. 1ajznačajnija za to je p rosvjetiteljska dimenzija" o Kako i zašto je ono što danas pronalazimo u pedagoškim činjenicama i tumačenjima postalo takvo kakvo jest? Pedagogija je u !itnome historijski moment koji se stalno mijenja a ne prirodni nepromjenjivi &enomen. )a pedagogiju neophodne pretpostavke o 9prirodnim: predispozicijama dakle o predispozicijama koje se pedagoškim djelovanjem ne daju promijeniti.
;
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
1.
Biol Bi ološ oške ke i psih psihol ološ oške ke pret pretp posta ostavk vke e ras rasta ta
#a !i dijete moglo zadovoljiti temeljne tjelesne potrebe prijeko je potrebna skrb +++ #uševne i emocionalne potre!e za" Pažnjom )a o!ra'anjem ispunjenim lju!avlju )a tjelesnim dodirom #o škole jednostavna skr! Kasnije dijete samo organizira svoje potre!e u okviru društvenih mogu'nosti ravnopravnim komuniciranjem sa drugim ljudima Pozornost pedagogije !ila je do sada uglavnom usmjerena na dio od ro%enja do zrelosti . 3ladi čovjek mora ste'i neizmjerna " Kognitivna -mocionalna postignu'a u procesu učenja $ocijalna Što je to moralo naučiti zavisi u kojoj kulturi je raslo npr." )*P*#1*" )*P*#1*" *ktivno sudjelovanje u životu socijalnih zajednica $vrhovito uplitanje
o!jekt a danas kao su!jekt.
Čovjek je od rođenja biće otvoreno za svijet. Kantor - stav: čovjek je jedino !i'e koje se mora odgajati. )ato u svim nama poznatim kulturama O#2O,
/20* 4/1U U5O2U. U$5/,-# O6O0-1O$/ $6/,-U $6/,-U <čovjek je ne osje'a samo kao sre'u= 3ladi čovjek čovjek op'enito traži zaštitu u institucijama i ideologijama koje sigurnoš'u zamjenjuju nesigurnost života. 1ečim čega se može držati i prema čemu se može orijentirati. A. Gehlen: čovjek je kao prirodno !i'e !eznadežno neprilago%en nespecijaliziran ali to nadomješta svojom sposo!noš'u za radom ili darom daro m za djelovanje tj. rukama i inteligencijom. Temeljna postavka svih misli o odgoju: Odgoj kao čin i znanost o odgoju kao re&leksija o tom činu činu temelje se na prirodnoj uvjetovanosti da je je čovjek !i'e kojemu je potre!an odgoj odnosno učenje Učenje je opći naziv za ono sa čime se mi bavimo Bavimo se lj!dima i razmišljamo o njima" oni s! bića koja !če.
#bdarenost i obrazovnost ematiziranost pro!lema odnosa nasljednih sklonosti i naslije%enih sposo!nosti. sposo!nosti. Postoji nasljednost. Postoji naslije%eno iz socijalne okoline. *ko se nekoga želi nešto naučiti moramo pretpostaviti da njegove nasljedna struktura uključuje i tu mogu'nost.
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
$azvoj čovjeka njegova ontogeneza %individ!alni razvoj& Fovjek je u velikoj mjeri !i'e kojemu je potre!no učenje /ntenzivni ljudski razvoj teče na dvije me%uso!no povezane razine" 0azina tjelesnih procesa sazrijevanja u !itnome su genetski programirani i na njih se ne može utjecati učenjem 0azina kognitivnog emocionalnog i socijalnog učenja jelesni se procesi odga%aju ne do!iva li dijete nužne poticaje za učenje #va procesa UF-1,$*)0/,-6 $*)0/,-6*1,*1,- upu'eni upu'eni su jedan na drugi povezuje povezuje ih aktivnost aktivnost djeteta djeteta
't!pnjevi starosti ,e li dovoljno prepustiti dijete spontanom 9samo aktiviranju 9 !ez da se mi miješamo? *ktivnost djeteta proteže se i na ljude iz njegove okoline Koji se moraju uključiti jer !i dijete samo srljalo u prazno ali na koji način u kojem stupnju djetetova razvoja? 5judski razvoj teče individualno ali i zajednički sa pripadnicima svoje kulture. 1ekada su se djeca vrlo rano uključivala u živote odraslih radom i oni su mogli procijeniti njihov individualni razvoj. d jeteta. 2leda se djetetov razvoj po &azama ili stupnjevima. 3ora #anas planski se utječe na aktivnosti djeteta. savladati jednu &azu
)re!ranjivanje%po*!rivanje& i kašnjenje /z stupnjeva starosti i pridruženih im odre%enih zadatak glede učenja izvodi se i pojam Preuranjivanje
)ovijest ontogeneze Fovjek se od djetinjstva razvija a o &azama razvoja postoje različite teorije. Kao što je čovjek od ro%enja otvoren za svijet tako je i njegov individualni razvoj > ontogeneza više više ili manje otvoren može se ispuniti i o!likovati postignu'ima u učenju. Ontogeneza čovjeka podliježe snažnim povijesnim promjenama zato što se mijenjaju i socio(kulturni uvjeti okoline. U GH. st. dolazi se do spoznaje da je odrastanje op'i pro!lem i da je djetinjstvo ta &aza kojoj tre!a posvetiti pose!nu pozornost. #anas je čudno kako su mladi ljudi nekada rano odrastali. Pojedinačne rane o!darenosti.? #anas čovjek postavlja izme%u se!e i djeteta nove &aze života dijete sporije odrastanekada je dijete zauzimalo svoje mjesto me%u odraslima u veoma ranom djetinjstvu. Od *ntike do danas može se razlikovati šest sukcesivnih o!lika odnosa danas se održala 9potpora:. 3a kako se tumačio povijesni razvoj u novome vijeku on je uvelike promijenio razvoj čovjeka njegovu ontogenezu a tako 'e vjerojatno !iti i u !udu'nosti.
agoni i njihovo so,ijaliziranje Psihoanaliza Pedagogijski relevantni dijelovi te teorije jesu nauk o ljudskim nagonima i onome što od njih postaje tijekom životne povijesti te stupnjeviti model psihičkoga razvoja u ranom djetinjstvu. $igmund 7reud nazvao je 9li!idom: duševnu energiju kojom je čovjek od početka opskr!ljen. 1agonske potre!e djeteta tre!a dovesti u
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
suglasje sa društvenim normama sa zahtjevima socijalne z!ilje. Prema nauku psihoanalize nagonske su potre!e za života u opreci prema zahtjevima realnosti. 3oraju se potisnuti nagonske želje. *li one ostaju u podsvijesti. / nikada ne izlaze 9ali tre!aju i tamo i ostati:. Cjelokupna ljudska kultura je prema tome posljedica sublimacije nagona. 1a stranu sa 7reudom ali mora se poštivati predodž!a o psihičkom razvoju koji se mora odvijati u odre%enoj &azi. *li iz psihoanalize izvlačimo zaključke" Psihoanaliza ne pruža samo odgovore za pojedinačne slučajeve psihičke !olesti ona objašnjava opće zrelo ponašanje iz isk!stva ranog djetinjstva. Odgoj u ranome djetinjstvu mogao !i se o!likovati tako da po mogu'nosti ne nastaju nikakvi traumatski doživljaji koji !i kasnije mogli optere'ivati život odra sloga čovjeka. Psihoanalitička teorija uzrokovala je prenaglašavanje emo,ionalno-a(ektivnog" a zapostavljala ra,ionalno-so,ijalni aspekt 6isoko razvijena društva i njihove škole mogu 9preživjeti : samo ako im se u kritici suprotstavimo racionalnim umom tj. ako se razumije da emo,ionalno-a(ektivne potre!e tre!a smještati na za to predvi%ena socijalna mjesta"
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
.
r!š r!štv tven enoo- povi povije jesn sna a dim dimen enzi zija ja peda pedago gogi gije je
/.
)edagogija ! građanskom dob!
Pro!lemi pedagogije njezini ciljevi i metode mijenjaju se tijekom povijesti. Pedagogija kao praksa vezana je za realno povijesni razvoj" trenutne vladaju'e odnose gospodarske uvjete vladaju'e ideologije postoje'e socijalno slojevanje. Ključno značenje imaju klasici pedagogije ali interpreta cija njihovih tekstova mora ostati u kulturi i društvenom sklopu u kojem su i nastali. 0ousseau prvi &ormulirao tezu o manjkavosti karaktera podruštvljena čovjeka 3arI upozoravao na klasni karakter sveg odgoja. ,avljati 'e se i novi pro!lemi ne samo oni kojim asu se !avili klasici npr." poznanstvenjivanje cjelokupnoga našeg života masovno slo!odno vrijeme sredstva masovne komunikacije. Pristupi povijesti pedagogije" #uhovno povijesni pristup /nstitucionalno povijesni pristup Povijesno pro!lemski pristup -pohalno strukturalni pristup
)edagoške implika,ije građanskoga dr!štva Pose!na o!ilježja gra%anskog društva. 1iz je teorija gra%anskoga društva. 1ajsloženiji povijesni procesi" 1orme i vrijednosti gra%anskog društva postaju višeznačne /ntelektualnom $ocijalnom emocionalnom
Učenje
Fovjek je po prirodi upu'en na učenje tek učenje čini čovjeka čovjekom. Učenje je nadre%eni pojam svim pedagoškim nastojanjima. Pedagozi promatraju ovjeka kao bi!e koje tek uenjem postaje ovjekom. Predavanje znanja u školi ima veze sa stjecanjem znanja samo jedan od aspekata učenja Učimo se modelu naših doživljaja naših osje'aja našoj jezičnoj nejezičnoj komunikaciji sa drugim ljudima zapravo vrsti i način! kako raz!mijevamo sami sebe. Fak su i svakodnevne navike kulturno uvjetovane dakle stečene učenjem Pod učenjem kao op'om teorijom pedagogije podrazumijevamo" sve ono "to se ne mo#e objasniti bio$izikim odre%enjima i što je onda otvoreno za pedago"ki utjecaj. /li pod !čenjem ! najopćenitijem smisl! nastojimo raz!mjeti raz!mjeti prod!ktivn! i na promid*b! promid*b! !p!ćen! sposobnost čovjeka da gradi" odnosno da mijenja predod*be" navike" stavove" načine ponašanja i sposobnosti. 1aučio sam nešto kada znam ili mogu nešto što prije procesa učenja nisam znao ili mogao.
Učenje kao promjena ponašanja 3nogi psiholozi učenja predlažu da se učenje de&inira kao promjena ponašanja. $vatko je nešto naučio ako poslije procesa učenja raspolaže jednom varijantom ponašanja koju prije nije posjedovao. *li pro!lematičnost toga je u činjenici da" mo gu konkretizirani kao ponašanje niti se mo gu provjeriti u Postoje učinci učenja koji se nikako ne mogu relativno kratkome roku.
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
Pokušaj konkretiziranja i operacionaliziranja ciljeva učenja kao promjena
ponašanja pretpostavlja da cjelokupno ovjekovo pona"anje& koje treba nauiti& nije ni"ta drugo nego zbroj brojnih pojedinano zamjetljivih naina pona"anja. #e&inicija da je učenje promjena ponašanja ne o!jašnjava što učenje uistinu jest. UČ00 0 200$343 5063 )032#270 )032#270 U#)80.
0ksk!rs9 empirijski i pedagogijski modeli mišljenja 2ore spomenuto de&iniranje učenja kao primjene ponašanje uspjelo je prije svega u pokusima sa životinjama tj. u kontekstu istraživanja vlastite znanstvene discipline. #e&iniran je učenja kao promjene ponašanja služilo je prije svega za to da se u učenju istakne ono što je jednoznačno mjerljivo.
)roblemi !čenja Pred pedagošku praksu postavljaju se ponajprije sljede'i temeljni pro!lemi" Pod kojim se socijalnim uvjetima optimalno uči? raznoliki su!jektivni &aktori Kako se postignu'a u učenju mogu 9pravilno: procijeniti registrirati? o Školske ocjene ne služe samo za označavanje napretka u učenju pojedinog učenika i za njegovo daljnje ohra!rivanje. 1jihova je najva#nija uloga naprotiv u procjeni postignu!a uenika po izvanjski postavljanom mjerilu& koje naje"!e nije objektivno dano& ve! ga uitelj mo#e uvelike sam ustvrditi. o Proturječnost i nedostatnost školskih ocjena nisu pro!lematični sve dok te ocjene nemaju u pojedinačnim slučajevima neopozive socijalne posljedice. Koji se motivi za učenje mogu koristiti ? o Učenje je postignu'e pojedinca onaj tko uči mora dakle imati motiv sa kojim se može ostvariti cilj učenja. o 3otivacije u svojoj temeljnoj strukturi nastaju vrlo rano još u do!a rane socijalizacije. /ntrinzične
vije vrste !čenja Učenje koje nas angažira Učenje iz nužde Učenje za ispit za!oravljamo čim prestane prisila /skustvo učenje kojim se mijenja raniji uzor učenje novih interpretacija Uzor
0azlika izme%u pukog učenja činjenica i i učenja novih interpretacija
Učenje i po!čavanje U srednjovljekovlju djeca i mladi učili su tak da su prema svojim mogu'nostima sudjelovali u svijetu odraslih. #anas je to dosta ograničeno u krugu o!itelji slo!odnoga vremena avika mnogo ih se uči u školi redovite zada'e Od djetinjstva navikavamo se često !ez znanja i nesvjesno na " 3išljenja stavove vrijednosne sudove i predrasude na čisto'u urednost poslušnost i pravila zajedničkog života
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
Učenje nije samo navikavanje
#anas se učenje mora nadopunjavati sistematskim uenjem nastavom )astava je jedan od velikih kulturnih pronalazaka ovjeanstva U do!a prosvjetiteljstva odnosno 9merkantilizma: uvedeno je o!avezno školovanje. ,avila su se dva pitanja koja ostaju do danas" Kako se dijete uop'e može sistematski podučavati u dužem vremenskom periodu? o astao je problem didaktike i metodike što ne'e? ko i sa kojim kriterijima i legitimnoš'u može odrediti što 'e se učiti a što o astao problem nastavnoga plana i programa kurikuluma
astavne zabrane 8jelokupna povijest odgoja mogla !i se napisati sa stajališta onoga što se nije učilo odnosno kao povijest nastavnih za!rana. Učenik je uvijek nešto propuštao a što je mogao naučiti.
:7nten,ionalno; i :(!nk,ionalno; !čenje /ntencionalno kada se učenje organizira planski dakle sa namjerom 7unkcionalno kada nema plana (J neorganizirano
Učenje i eman,ipa,ija $amo zato što uči dijete se može emancipirati
*p!enito cilj je uenja : OSAMOSTALJIVANJE OD SKRBNIKA, SPOSOBNOST DA SE STVORE NOVI ATONOMNI ODNOSI PREMA NJIMA I PREMA DRGIM LJDIMA
Od neprocjenjivog je značaja institucionalna pluralnost opcija opcija učenja i ukidanje in&ormacijskih monopola.
*dgoj
+rsta i cilj opho%enja odraslih sa ne,odraslima *dnos mo!i ovjeka nad ovjekom
$. 4ern&eld " odgoj je ukupnost reakcija društva na činjenicu razvoja. . 4rezinka " pod odgojem se podrazumijevaju socijalne radnje kojima ljudi poku šavaju sklop psihičkih predispozicija drugih ljudi trajno po!oljšati psihičkim i
'o,ijaliza,ija i odgoj O!uhva'a sve planirane pedagoške mjere neplanirane utjecaje kojima se djeca i mladi uklapaju u društvo i preuzimaju svoje područje odgovornosti. $adrži ono što smo razlikovali kao /ntencionalno 7unkcionalno učenje Odgoj je dio socijalizacije onaj dio koji se zato planski organizira. *drasli moraju i nakon punoljetnosti uiti& ali nakon punoljetnosti ne mogu se vi"e odgajati. *biteljski #ivot ne mo#e se i ne smije se pretvoriti samo u odgoj(
#dgoj kao nasilni i skrbnički odnos )a razliku od pojma učenja pojam odgoja uvijek implicira nasilni odnos čovjeka nad čovjekom. Postoji nužna povezanost izme%u učenja s!r"# i nasilja.
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
#dgoj i zrelost 9)relost je cilj svih odgojnih mjera i istodo!no o!ilježava njihov kraj:. )relost je prije svega pedagogijski ekvivalent pravnom pojmu punoljetnosti.
#dgoj i odnos naraštaja #anas na mjesto hijerarhijskog sraza" $nala%a # ne$nal#%a& $rel#h # ne$rel#h& #s!'sn#h # ne#s!'sn#h sada više stupa na snagu odnos uzajamnosti izme%u onih koji uče. radicijsko shva'anje gu!i se pred novim sadržajima.
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
#brazovanje )a razliku od pojma odgoja pojam o!razovanja se veže uz !avljenje zrelom djecom i mladeži gotovo kao nešto elitno luksuzno. Pojam o!razovanja ukazuje na normativnu idealnu sliku ljudske oso!nosti odnosno put koji tre!a dovesti do oz!iljenja te slike?
:
eoh!manisti !potrebljavali pojam obrazovanja za određen! ,iljan! predod*b!
#brazovanje i izobrazba Utapanje radnika u gra%ansko društvo postalo nužno potkraj GM st" socijalno( političke mjere i o!razovno političke mjere. Ponovo se morao de&inirati pojam o!razovanja. 1eposredna egzistencija( rad postao predmetom o!razovanja
B!d!ćnost obrazovanja ri varijante" 5heodor >ilhem O!razovanje uzimamo kao historijski pojam jer je !io ključni pojam neohumanističke ideje o!razovanja
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
O!razovanje usmjereno na učeš'e su!jekte koje ne moraju o!razovati drugi ve'
sami moraju ste'i svoja znanja i sposo!nosti o O!razovanje kao zahtjev za individualnim ljudskim samooz!iljenjem kojemu tre!a služiti o!razovni sustav O!razovanje se !avi sposo!noš'u distanciranja od neposrednih privatnih i društvenih interesa antiutilatiralistički impuls #anas nitko ne osporava da se ljudi moraju o!razovati i za odre%enu političk! egzisten,ij! i egzisten,ij! k!lt!re slobodnoga vremena te da im se za to mora dati prilika u okvir! obrazovnog s!stava. ,edna od mogu'nosti distanciranje uloga" razdvajanje rada i slo!odnog vremena upotre!a znanstvenih kategorija -++/0)-12 23452: individualiziranje sveo!uhvatni razvoj ljudskih sposo!nosti udaljavanje od puke korisnosti
#brazovna politika O!razovanje nije nipošto samo pedagoški &enomen 2ra%anstvo je zanimao samo viši stupnjevi radi pro!itka u više slojeve društva
'vakom djetet! treba dati da razvije svoje sposobnosti. #brazovni s!stav postaje !sl!*nom djelatnošć! pop!t svake dr!ge. #ržavna o!razovna politika mora rješavati" 1ačini nastavni plan i program Postignu'a učiniti usporedivima
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
avni odgojni i obrazovni ,iljevi
@ EN g. 3inistarstvo kulture ((J 6kola treba" Posredovati znanje umije'e i sposo!nosti
Osposo!iti za samostalnu kritičku prosud!u za samoodgovorno djelovanje i stvaralačku djelatnost Odgojiti za slo!odu i demokraciju Odgojiti za tolerantnost poštovanje dostojanstva drugih ljudi i tu%ih uvjerenja Pro!uditi mirolju!ivost u duhu sporazumijevanja naroda Učiniti razumljivim etičke i kulturne i religijske no rme Potaknuti spremnost za socijalno djelovanje i političku odgovornost Osposo!iti za štovanje prava i odgovornosti u društvu Orijentirati prema uvjetima svijeta rada 1eodre%eni i op'eniti ciljevi ne zna se kako se tre!aju odnosno mogu ostvariti u školskim uvjetima #emokratska država samo u tako širokom okviru može utvrditi o!razovne i odgojne ciljeve
?relost" s!djelovanje" eman,ipa,ija )relost )relost se može ostvariti odnosno provjeriti samo sudjelovanjem u političkim kulturnim i strukovnim
zada'ama $udjelovanje proteže se na &ormalnu stranu demokratskog društva ((J svaki gra%anin ima pravo sudjelovanja
Uloga odgojne znanosti #o @A. razumijevala se!e kao normativnu znanost& a izvo%enje normi iz " dijelom historijskih analiza pokazalo se kao za!luda dijelom dječje psihologije posljednjih desetlje'a mnogi pedagozi ol&ang 4rezinka pokušali isključiti pro!lem normi znanost& dakle i odgojna nije nadle#na za rje"avanje normativnih pitanja& ve!: roditelji ministarstvo kulture parlamentizvano!razovne institucije crkva uloga znanosti je samo pomo' i kritika takvih normi
3idaktika i metodika astava9 red!k,ija kompleksnosti Uenje na mnogim socijalnim mjestima i pritom stječemo iskustva *li učimo i tako da planski pouavamo u školama visokim učilištima U gotovo neograničenom o!ilju onoga što se uči i što !i se moglo učiti mora se napraviti izbor.( 1. 6to se treba uiti i tko donosi odluke 7 2. problem unutra"njeg izbora : kvalitativno i kvantitativno vrednovanje8reduciranje struktura i stajali"ta zemljopisni princip pronalaženje onog tipičnoga elementarnoga egzemplarnoga nema smisla učiti nešto !ez nastojanja da se to i razumije
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
sve što se može naučiti u školama i sveučilištima mora imati nekakvoga smisla i izvan tih ustanova didaktička re&leksija ((J koja je korist nastave za sada"nji i budu!i #ivot uenika7 3ože se re'i da je zada'a nastavne gra%e da se učenik osposo!i za zrelo
idaktička stajališta #va smjera " 1. stajalište ol&ang Kla&ka O!razovna je ona gra%a odnosno oni njeni aspekti koja je prikladna za to da učenicima otkriva odre%eno stajalište ili dio svijeta te da istodo!no učenicima otkriva taj svijet 1astavne metode ne mogu se izolirati od sadržaja $vaka metoda utječe ne samo ne rezultat učenje nego i na njegov sadržaj #idaktika i metodika stoje u uskoj svezi 2. stajalište 4erlinska škola Paul Deimann ol&gang $chulz didaktika je teorija nastave i ima različite podvrste nastao iz pretežno empirijskog istraživanja predstavnici 9duhovnoznanstvene pedagogije pedagogije -rich agner agner poslije G. svj. 0ata didaktika kao pitanje pitanje o
a!kovne instit!,ije i polja !čenja Kada se misli na pedagogiju najčeš'e se imaju u vidu samo pedagoške institucije u užem smislu poput škole i o!itelji. U socijalizaciji djece sudjeluje mnogo više činitelja nakon tri dodine" o!itelj i roditelji vlastita o!itelj od I g masovni mediji od N g o!razovanje odraslih škola odnošajno(odnosne grupe grupe vršnjaka pogon sustav slo!odnog vremena idealno ( tipske mogu'nosti učenja?
#bitelj O!itelj u istinu nije nikakva intencionalna pedago ška institucija nego životna zajednica <&unkcionalno polje učenja=
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
/dealno(tipske šanse o!iteljskog života" zadovoljavanje osnovnih ljudskih potre!a za " o sigurnoš'u o priznanjem i povjerenjem
2r!pe vršnjaka Od tre'e godine d aju važna socijalna iskustva e grupe daju Prihva'anje ili od!ijanje od strane grupe dokazivanje u grupi e grupe imaju vrlo važnu ulogu u stvaranju mnijenja i sudova kod mladeži
ječji vrtić 1iz ustanova koje se mogu smatrati pod Pedagoški odgoj #ječji vrti' mora na'i pravu mjeru izme%u socijalnih i o!razovnih zadataka ovisno o individualnom i drugim o!ilježjima djece ri različita polja učenja N( C godina godina $ocijalni O!razovni Kompenzatorska uloga
@kola Pedago"ki intencionalna ustanova $tupanje djeteta u javni život vlada )akon školskog sata ,oš prije nekoliko desetlje'a škola je !ila klasna kasnije škola više ne reproducira socijalne socijalne klase nego ih sama proizvodi u velikoj mjeri škola $chelsk postaje mjestom dodjeljivanja socijalnih šansi 1ajvažnije tri &unkcije škole" 1vali$ikacija -elekcija 2ntegracija 1. re!a osposo!iti za strukovne djelatnosti 2. 3ora davati kvali&ikacije kvali&ikacije u tzv kvantitativnoj raspodjeli 3. Oda!ire učenike 4. re!a ih integrirati u društvo
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
re!a osposo!iti za strukovne djelatnosti ideologijska integracija vrlo teško
mogu postati učenikovim iskustvom $elektivne &unkcija doživljava se putem svjedodž!e premještaja #vije perspektive škole" 1. društvena &unkcija
6asovni mediji Od N. godine 9ku'ni suodgojitelj: djeluju u o!itelji grupi vršnjaka u školi 9školska televizija: koriste se isključivo selektivno obavijesti i zabava dva su glavna zadatka masovnih medija& za pedagogiju je od osobita znaenja injenica da su masovni mediji razbili in$ormacijski monopol obitelji i "kole prema osobama u razvoju poravnavaju granice izme%u odraslih i djece socijalizacijski učinci masmedija" 1. sudjelovanje nije mogu'e !ez duhovnog napora
'!stav slobodnog vremena i potrošnje 0ad i slo!odno vrijeme danas su suprotstavljeni društveni podsustavi Kod ne samostalnih radnika održala se tendencija da se slo!odno vrijeme promatra kao 9pravo: područje života za čije optimalno korištenje tre!a priskr!iti 9lovu:. $lo!odno vrijeme ima vrijednost samo ako se raspolaže sa dovoljnim sredstvima za sudjelovanje u materijalnim ponudama
$ad sa mladima Predstavlja su!vencionirani dio sustava slo!odnog vremena 1azvano još i !riga za mlade 1akon G. svj rata nastali radnički i omladinski pokreti reakcija države na njih n jih je rad s mladima
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
Odre%ene udruge prisne sa svojim članovima teže odre%enim religioznim političkim sindikalnim ciljevima Ponude u radu sa mladima" stvarno orijentirane
)oziv i :pogon; /maju prije svega utjecaj na odraslog čovjeka. 1ekada se vjerovalo da je učenje ono po čemu se odrastao čovjek razlikuje od djece i mladih pogon Kao djeca i mladi pripremamo se za tržište rada kao odrasli sudjelujemo kao umirovljenici ga napuštamo $ pojavo suvremenoga masovnog slo!odnog vremena i potrošačkih mogu'nosti postupno je nestao na" radno orijentirani moral $a područja slo!odnog vremena stekli smo iskustva"
-amoodre%enje& u#itak& luksuz
$a područja radnog vremena stekli smo nužno iskustva"
dva razdvojena vrijednosna svijeta
*dre%enje od strane drugoga& "tedljivost& disciplina
6iše se ne može tako lako odgovoriti koje !i socijalne učinke moglo imati polje učenja na radnome mjestu kao što je to !ilo prije nekoliko desetlje'a svakako različit za napredne dru"tvu 9=8> radi u svojoj struci; ?8> nema ostaje bez posla& postavlja se pitanje koje bi socijalno mjesto moglo biti sredi"te njihova #ivota i uenja.
#brazovanje odraslih Ustanove za o!razovanje odraslih do!ivaju sve ve'e značenje Uz intencionalne ponude za o!razovanje o draslih značenje je sačuvao i niz &unkcionalnih institucija" $ustav slo!odnog vremena Poziv 3asovni mediji
)l!ralistička so,ijaliza,ija i problem identiteta Livotna iskustva izmiču egzaktnom istraživanju kako uop'e selektirati odre%eno polje kad su u interakcji. )aključci" Proces sazrijevanja u suvremenom društvu iznimno složen jer u njemu sudjeluje cijeli niz uvjeta uenja i socijalizacijskih initelja Pedagoški intencionalne ustanove kao škola samo su dio tog kompleksa čij eznačenje ne smijemo precijeniti o Uenje iznad svega predstavlja popratnu pojavu samog socijalnog #ivota: uimo #ive!i& znai time "to smo socijalno aktivni Pedago"ki planirana polja uenja – poev"i od ranog djetinjstva – nisu vi"e samo polja koja spremaju za #ivot& ve! oduvijek i polja koja prate #ivot kojem do!u tre!a učiti
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
p luralističke kao i samo društvo. 0ad sa različite situacije u učenju one su pluralističke mladima je ne samo nastavak roditeljskih rod iteljskih nastojanja u odgoju ve' i njegova korektura odgoj i učenje izgu!ili svoju jednoznačnost sazrijevanje postalo kompliciranije velika šansa za samostalnost mladog čovjeka pluralizam &aktora učenja otvara priliku da se se oni me%uso!no korigiraju
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
A.
'met 'metnj njee ! saz sazri rije jeva vanj nj!9 !9 'o, 'o,ij ijal alna na peda pedago gogi gija ja
Što se doga%a sa onom djecom i mladima koji ne mogu rasti u 9normalnoj : o!itelji? Što je sa onima koji su !ili zatvorski kažnjavani? Što je sa onima koji imaju o!itelj ali su postali socijalno nasrtljivi i prijeti da postanu kriminalci? Što to može uzrokovati? Pluralistička socijalizacija
Takvom djecom i mladima bavi se socijalna pedagogija pedagog ija 3ru"tveno historijski uvjetovan je ipak ne samo nastavak nastavak disocijalnosti& nego i dru"tvena reakcija na to& vrsta i nain kako se ophodi s takvom djecom i mladima. Kako razumjeti povezanost društvenog vrednovanja i pedagoške reakcije? Od početak GM st. do danas tri &aze" 1. $pašavanje osiromašene radničke djece
'o,ijalna pedagogija i ind!strijsko dr!štvo %1.(aza& % 1.(aza&
:?ap!štena mlade*; %. (aza& zahtjevi za totalnim odgojem
1jemačka socijalna se situacija promijenila radnički pokret
)omoć mladima sadašnja &aza &aza opho%enja sa disocijalnom mladeži
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
Kaserniranje šti'enika u ustanovama sve se više smatra nesvrhovitim
mnogima je individualna sloboda postala nevolja preventiva može onemogu'iti mlade u individualizaciji uvo%enje pojma Pomo! mladima za sve vrste javne pomo'i" materijalne i oso!ne ne koriste se više pojmovi zapuštenost i skr!nički odgoj usredotočenost novog koncepta na jačanje odgojne uloge o!itelji napuštanje pojma totalni odgoj tri skupine ugro#ene djece i mlade#i: socijalno neupadljiva socijalno upadljiva tjelesno i duševno zapriječena djeca ; mladi zaprijeeni u razvoju 9 tjelesno o mogu mogu'n 'nos ostt sek sekun unda darn rnih ih pore poreme me'aj 'aja a
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
#dgojna znanost
U prošlim poglavljima o!ra%ivani praktični pro!lemi odgoja i socijalizacije
#dgojna znanost kao eman,ipa,ija i legitima,ija /deologijske osnove gra%anskog društva počivale su od početka na znanosti odnosno na racionalnom znanstvenom mi"ljenju za razliku od &eudalizma čija je vladavina !ila utemeljena na tradicijama i predajama te autoritetu vezanom za osobe 2ra%ansko društvo kritiziralo stari poredak na osnovu znanstvenog mišljenja te na osnovu toga stvaralo novi svijet Pojedine znanosti koje su tada nastajale !ile su potre!ne ne samo ideologijski nego i praktično
3uhovno,znanstvena 3uhovno,znanstvena pedagogija eimarsko do!a ih godina 1isu !ile korištene empirijske metode te istraživački rezultati i istraživanja drugih znanosti
nanstvena teorija i ideologija
Odgojna znanost po svojem historijskom podrijetlu znanost od interesa za pedagoge kojima je to glavni poziv. Pedagozi se kao i svi drugi znanstvenici osje!aju obvezatnima temeljnim znanstvenim naelima 9sloboda istra#ivanja i pouavanjaB sloboda izbora metodeB obvezatnost na istinu; Ograničavanje te slo!ode " #ruštvena prezrivost
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
Odgojna znanost @ EB došla do pokušaja suglasnosti o ciljevima školovanja. re!alo !i optimalno u nastavi promicati sposo!nosti sve d jece
Teorija i praksa
/z znanstvenih sustava i rezultata nikad se ne !i mogao izvesti jednoznačni recept za praksu. #a je mogu'e sve !i !ilo jednostavnije
2zme%u nauenih teorija i primjene u pojedinim sluajevima postoji stanoviti djelokrug neodre%enosti 9eksperimentalni djelokrug; kojeg pedagog mora znati produktivno popuniti. neodre%enost
Prema tome stajalištu odgojna znanost nema neki vlastiti predmet !avljenja. 3odu"e uenje je op!a tema pedagogije. 4li 4li uenje ispituju i psihologija& socijalna psihologija
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
P-#*2O2/,* $P-8/,*51* P-#*2O2/,*
O$*5- 60$P-#*2O2/,*
P-#*2O2/,$K* 3-O#O5O2/,* 1*$*6* )*#*+* 1*$*6120*R-
#/#*K/K*
3-O#/K*
1*$*61/ 1*$*61/ P5*1 P 5*1
KU0/KU5U3
3-O#O5O2/,* 3-O#* 5O2/ 5O 2/K K*
)nanost odgoju i o!razovanju )nanost o prin,ipima" metodama i sredstvima odgoja i o!razovanja
e(ektologija prosvjetiteljstva ko i sa kojim kriterijima i legitimnoš'u može odrediti što 'e se učiti a što ne'e? astao problem nastavnoga plana i programa kurikuluma )nanost o metodama
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
op'e metode spoznaje istine Organizirano učenje znanja i vještina
Oso!ine kod kojih je !itna kognitivna sastavnica ličnosti
P0-#3- O#2O,*
Fuvstvene
/)O40*)4* UF-1,1*$*6*
O#2O,1* PO#0UF,*
PO#,-5* PO#0UF,*
-*P-
P0/$UP* P0/ $UP* $D6*+*1,U 3OF/ O#2O,*
#--03/1*/ $O8/ $O8/,* ,*5/) 5/)*8 *8/, /,* * P-#*2O P-#*2O2/) 2/)*8/ *8/,,
Učenje je generalna tema pedagogije !opće sistematsko učenje 1astava je jedan od velikih kulturnih pr onalazaka čovječanstva
7ntelekt!alno %osnova je intelekt kojim se čovjek uzdigao u zdigao iznad svih drugih živih !i'a & 6oralno % osnova je čovjekova društvenost i moralitet& $adno %osnova je ljudska aktivnost rad i stvaralaštvo & 5jelesno %osnova je čovjekov organizam i zdravlje & 5ehničko %& 0stetski odgoj %smisao za skladnost i ljepotu & &unkcionalno 1.
)nanje
2.
$hva'anje
3.
primjena
4.
analiza
5.
sinteza
6.
evaluacija
)edagoški pesimizam >nativistička teorija zanemaruje djetetovu slo!odnu volju i želju za aktivnostima 6iliam $trn 6!lti(aktorska analiza uzima u o!zir da o!zir da je mladi čovjek kreator svoje kreator svoje oso!nosti sam svoj odgojitelj $ocijalni klasna determinacija determinacija Povijesni Klasni generacijski Uklj Uključ učiv ivanj anje e u druš društv tven enu u sredin sredinu u ,edins ,edinstve tvenos nostt odgoj odgojnog nog djelov djelovanj anja a
www.sajt.com.hr Uvod u Pedagogiju –Hermann Giesecke
* -5//)*3 #emokracija znanja i sposo!nosti O!itelj PU-6/
Predškolska ustanova
0-*5/)*8/,-
Škola
3O0* 3O0*5( 5( -/K -/K* * 0*#
0azne organizacije ,eda ,edan n od o!li o!lika ka čovj čovjeko ekove ve druš društv tven ene e svij svijest estii 1ajmo'nije odgojno sredstvo