GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI (GMO) ESEJ
GMO
SADRŽAJ:
1. Uvod
2
2. GMO genetski modificirani organizmi
3
o
Šta su GMO
3
o
Zakonske regulative
4
o
Argumenti (za / protiv)
5
o
Uticaj na zdravlje
6
3. Zaključak
7
4. Literatura
8
-2-
GMO
1
UVOD:
O hrani se danas u svijetu, pa i kod nas raspravlja žučno i često kao nikada do sada. Naime, lavinu polemika pokrenula je genetski modifikovana hrana, koju je moguće proizvoditi zahvaljujući brojnim otkrićima iz oblasti biotehnologije, grane nauke koja doživljava procvat na početku XXI stoljeće. XXI stoljeće biti stoljeće naučne i tehničke obrade živih bića, a istraživanja će se vjerovatno ubrzati "Naoružani" novostečenim znanjem o DNK, naučnici širom svijeta eksperimentišu s genetskim kodom biljaka i životinja, stvarajući nove vrste i po želji birajući njihove osobine. Od momenta prvog većeg pojavljivanja genetski modifikovanih proizvoda na tržištu sredinom devedesetih primjetna je rastuća zabrinutost među aktivistima za pitanja čovjekove sredine, društveno angažovanim grupama, raznim udruženjima, kao i samim potrošačima. GMO i hrana su dio prirode nastali spontanim promjenama- mutacijama gena. To mogu biti biljke, životinje, mikroorganizmi čiji sastav gena je promijenjen prenošenjem gena sa jednog organizma na drugi.
-3-
GMO
2 GMO – GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI: 2.1 ŠTA SU GMO?
Genetski modifikovani organizmi (GMO) su organizmi dobijeni vještačkim putem u laboratoriji. Oni su nastali prenošenjem stranih genetičkih elemenata u ćeliju domaćina. Genetička modifikacija je namjerna ciljana izmjena genetičkog materijala primjenom genetičkog inženjerstva. Na primjer u genetski modifikovanom krompiru (krompir je domaćin) se nalazi gen iz visibabe (strani genetički materijal). Do te modifikacije je došlo s ciljem povećanja prinosa i osobina krompira. Najčešći GMO proizvodi su: Soja o Kukuruz o Uljana repica o A proizvodnja genetski modifikovane hrane u naučnoj javnosti ima podjednaki broj pristalica i protivnika, a među najvećim uzgajivačima su SAD, Argentina i Kanada.. Prema riječima predstavnika velikih GM korporacija, cilj genetičke modifikacije je stvaranje novih i boljih vrsta koje će poboljšati ljudsku, ali i životinjsku ishranu. Razlozi koji idu u prilog proizvodnji ovakve hrane veoma su jasni, ali posljedice koje bi takva hrana mogla da izazove nisu ispitane, jer je tako nešto i nemoguće predvidjeti u laboratorijskim uslovima. Pošto se genetski modifikovane vrste već uzgajaju, može se reći da je eksperiment izašao iz okvira laboratorija, a da prethodno nije jasno utvrđeno koliko daleko eksperiment može da ode, na koji način se kontroliše i kolika će teritorija, pa samim tim i populacija, biti obuhvaćena njime.Kada je riječ o protivnicima genetski modifikovane hrane, kao i onima koji nisu u potpunosti protiv takve ideje, ali zagovaraju vrlo oprezno postupanje, argumeti se odnose na uticaj ovakve hrane na ljudsko zdravlje, što nije ispitano, niti je dokazano da je tako nešto nedvosmisleno bezopasno. GM krompir boje cvekle sadrži gen bakterije, paradajz gen ribe lista (paradajz s bakterijskim genom, za otpornost prema herbicidima) ili crvena riža- „zlatna riža“ gen bakterije, a sve u cilju promjene osobina. Osjetljivost javnosti kada je u pitanju hrana raste u posljednje vrijeme, a najveći povod je bila histerija oko kravljeg ludila koja je dala do znanja šta se sve može dogoditi iz tanjira. Objašnjenje je jednostavno: ako se može dogoditi da s dobrim goveđim odreskom dobijemo nakon nekoliko godina oštećenje mozga, onda se može dogoditi sve. Genetska manipulacija je postala nažalost moćno oružje u rukama industrije koja je počela zarađivati novac i investirati u nove projekte. To znači više hrane, više genetike, a time i više novca i krug je zatvoren. Danas je svjetsko tržište preplavljeno namirnicama koje su nastale na temelju genetski manipuliranih sirovina.
-4-
GMO
2.2 ZAKONSKE REGULATIVE:
Evropska Unija je donijela oko 40 zakona o deklariranju GM hrane. Zakonom, ova bi se hrana trebala ispitivati 5 godina prije izdavanja dozvole za upotrebu. U praksi se te dozvole daju već poslije 2 godine. Pored ostalih zakona EU donijela je i Zakon o genetski mijenjanim organizmima koji zabranjuje uvoz sjemena GM (genetski modificirane) i GM hrane. Proizvodi koji ga sadrže u većem procentu od 0,5%, moraju biti obilježeni. Bosna i Hercegovina Prema riječima Dženana Hozića, koordinatora Centra za životnu sredinu, "Veliki problem predstavlja to što u BiH nema odgovarajućih zakonskih propisa koji bi osiguravali sigurnost potrošača i sigurnost za zdravlje ljudi i životinja, a i Zakon o hrani još je nedovoljno razvijen i nedovoljno funkcionalan". Vojislav Trkulja, šef Laboratorije za istraživanje GMO, ističe da je BiH jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja još nema zakonsku regulativu o GMO, odnosno genetski modifikovanim organizmima u hrani, a postoje pokazatelji da je hrana koja sadrži takve organizme zastupljena na našem tržištu."Zbog nepostojanja odgovarajućih zakona potrošači nemaju mogućnost izbora hrane koju jedu, niti postoje odgovarajući sistemi koji bi garantovali sigurnost proizvoda koji sadrže GMO po zdravlje ljudi"."To su uglavnom proizvodi iz uvoza, dok su domaći proizvodi prošli kontrolu". U BiH se uvozi oko 40-50 odsto hrane, a budući da nema odgovarajuće kontrole postoji realna mogućnost da u toj hrani budu proizvodi koji sadrže GMO. Nova hrana je hrana i sastojci hrane koji se do sada nisu znatnije rabili za prehranu ljudi ili hrana koja je dobivena novim tehnologijama čiji je utjecaj na zdravstvenu ispravnost nedovoljno poznat . Vrste nove hrane1: hrana i sastojci hrane koji sadrže genetski modificirane organizme ili se sastoje od o njih (u daljnjem tekstu: GMO), hrana i sastojci hrane, osim prehrambenih aditiva (aroma i enzima), koji su o proizvedeni od GMO, ali ne sadrže GMO, hrana ili sastojci hrane s novom ili namjerno modificiranom primarnom o molekularnom strukturom, hrana i sastojci hrane koji se sastoje od mikroorganizama, gljivica ili algi ili su o izolirani iz njih, hrana ili sastojci hrane koji se sastoje od biljaka ili životinja, mineralnih ili sintetskih tvari ili su izlučeni iz njih, osim hrane i sastojaka hrane koji su dobiveni tradicionalnim načinima razmnožavanja ili za koje je odavno poznato da se sigurno mogu konzumirati, hrana i sastojci hrane na kojoj je bio primijenjen proizvodni postupak koji se sada o ne koristi, a u slučajevima kada on uzrokuje znatne promjene u sastavu ili strukturi hrane ili sastojaka hrane, koje utječu na njihovu prehrambenu vrijednost, metabolizam, ili razinu nepoželjnih tvari. 1
Na temelju članka IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 27. srpnja 2004, i na sjednici Doma naroda, održanoj 9. rujna 2004, usvojila je ZAKON O HRANI, a njen pod član je navedeni tekst.
-5-
GMO
2.3 NEKI OD ARGUMENATA ZA I PROTIV: AFIRMACIJA:
I.U razgovoru sa stručnjacima iz ove
NEGACIJA:
I.Mnogi naučnici upozoravaju:
oblasti GM hrana je obogaćena posebnim hranjivim sastojcima, npr. „zlatna riža“ obogaćena je kerotinom, a to utiče na suzbijanje sljepila.
o
o
II.GMO rješava probleme u poljoprivredi
o
– manje pesticida, mnogi geni ugrađeni u biljke omoguće da biljka promijeni osobine svoje vrste (otpornost na bolesti, mraz, sušu, herbicide...)
o
o
III.Povećava se otpornost biljke na
insekte, parazite i korove pa se time smanjuje upotreba pesticida. IV.Smanjit će se cijena proizvodnje
da postoji nepredvidiv utjecaj na duži vremenski period. da se pojavljuju novi alargeni i toksini u proizvodnji živežnih namirnica. da postoji opasnost od pojave novih virusa. da se razvija sve veća otpornost na antibiotike. da postoji potencijalna opasnost od infekcija i mutacija u ljudskim stanicama.
II.GM
proizvodi ne mogu biti povučeni s tržišta jer nisu označeni.
hrane.
III. GM hrana povećava rizik od nastajanja
V.GM biljke stvaraju vlastite toksine i
supstance koje uništavaju viruse.
raka, a pripisuje joj se i povećan broj alergijskih bolesti kao i slabljenje imunološkog sistema.
VI.GM biljke imaju produženi period
IV.GM biljke mogu izazvati veliki broj
sazrijevanja. VII.GM biljke mogu dugo ostati svježe u
neželjenih posljedica u okolini (zagađivanje zemljišta, a time i voda)
prodavnicama.
V.Uvođenje velikih količina GM hrane utiče
VIII.GM proizvodi su bezopasni i imaju
na zdravlje. Uneseni gen može razoriti druge gene.
istu vrijednost kao i konvencionalni proizvodi.
VI.GM procesima dobivamo biljke koje
nisu sočne, mirisne ni ukusne. VII.GM hrana stvara nove alergijske
bolesti.
-6-
GMO
2.4 UTICAJ NA ZDRAVLJE:
Uticaj GM hrane na ljudsko zdravlje nije dovoljno ispitan, jer "brzinska" ispitivanja koja sprovode korporacije najčešće se odnose na upoređivanje nivoa određenih hranjivih supstanci u ispitivanoj namirnici i njenom GM srodniku. Iako se prilikom genetske modifikacije mogu pojaviti određeni virusi, moguću pojavu virusa niko ne ispituje. Naučnici još ne mogu sa sigurnošću reći koje će sve posljedice imati GM proizvodi, iako su već evidentni neki zdravstveni problemi kod ljudi koji su konzumirali biljne i životinjske proizvode i životinja koje su hranjene GM hranom. Posljedice konzumiranja GM hrane, tvrde stručnjaci, mogu biti razne alergije. Primjer za to je i genetski modifikovana soja firme "Pioneer", koja je reklamirana kao najbolji ispitani proizvod, ali ubrzo je morala biti povučena sa tržišta, jer je izazvala masovne alergijske pojave. A mnogi GMO, navode stručnjaci, nose gene koji su otporni na antibiotike, što može prouzrokovati velike zdravstvene probleme. Mogućnost da genetički modificirana hrana može uzrokovati alergijske reakcije kod ljudi veliki je razlog za protivljenje takvoj hrani. Iako su u protokolima ostavljena mjesta za takva pitanja, još uvijek nisu obavljeni testovi koji bi ponudili definitivne odgovore. No sve bi se to moglo promijeniti otkako su istraživači s Michigan State University razvili prvi životinjski model ne bi li testirali može li genetički modificirana hrana izazvati ljudsku alergijsku reakciju. Za takvo je testiranje Environmental Protection Agency izdvojila 447.000 dolara. Genetski modificirana hrana stvorena je dodavanjem proteina različitih organizama u originalan genom. To se najčešće radilo kod biljaka koje su tako postajale otpornije na insekte i bolesti. Osnovno je pitanje glasilo: hoće li ti dodani proteini izazvati alergijske reakcije kod životinja? A problem je bio u tome što se nije mogao pronaći dobar životinjski model na kojem bi se to moglo ispitati. Istraživači su zato u laboratoriju razvili model miša koji je odgovarao zahtjevima testiranja, pa će se uskoro GMO hrana moći testirati prije nego uđe u ljudski i životinjski prehrambeni lanac.
-7-
GMO
3
ZAKLJUČAK:
Kada su u pitanja genetski modificirani organizmi (GMO), mnogi ljudi vjeruju da oni dodaju bolji ukus hrani, sa više hranljivih sastojaka i dužim vijekom trajanja. Drugi ljudi vjeruju da će GMO pomoći pri hranjenju sve rastuće svijetske populacije. Naučnici pretpostavljaju da će do 2020 godine svijetska populacija dostići čak osam biliona stanovnika. Postavlja se pitanja hoće li biti dovoljno zahila hrane za sve, GMO može biti odgovor koji smo tražili. U 2002 godini, 58.7 miliona hektara zasađenih površina upravo otpada na GMO. A osnovni zasadi su soja, pamuk i kukuruz. Samo je u SAD-ma zasađeno 35.7 miliona hektara, a njih prati Argentina sa 11.8 miliona i Kanada sa 3.2 miliona hektara. Upravo ta mogućnost povečavanja svojstava kod zasada da se oduprije nepovoljnim klimatskim promjenama i općenito promjenama iz okruženja, omogučuje poljoprivrednici da imaju što manje nepovoljnih prinosa. Ovo također omogućuje ekonomijama zemalja u razvoju, veću produktivnost i analogno tome i veću zaposlenost. Kao primjer možemo navesti Kinu koja je imala slučaj da su poljoprivrednici sa GM zasadima pamuka imali veće prinose i veći prihod, nego poljoprivrednici koji su sadili pamuk na tradicionalan način. Štoviše poljoprivrednici su koristili manje pesticida i prijavljeno je manje problema vezanoza zagađenje okoliša. Ali GMO, nužno, ne znači i zdravo!
-8-
GMO
4 LITERATURA: o
o
o
“Geneticallay modified organisms” Flerida A. Carino, ph.d. 2003 god.
South East Asian Ministers of Education Organization – Biotechnology Information Center (SEARCA-BIC). (2001) Frequently Asked Questions on Biotechnology. www.searca.org/~bic/FAQs/FA_Qs/FA_Questions.htm “Sjeme obmane : razotkrivanje korporacijskih i državnih laži o sigurnosti genetski modificirane hrane koju jedete“ Jeffrey M. Smith ; [preveo Nebojša Buđanovac]. - Zagreb : Biovega, 2005.
o
Internet:
www.vet.gov.ba/legislativa/na-snazi/bih/Default.aspx? cid=309,2,1 o
www.poljoprivreda.ba/zanimljivosti/genetski-eksperimentopasan-po-zdravlje.html o
o
http://www.gmo.hr/
-9-
