POGLAVLJE 8
DOKOVANJE BRODA
1. UVOD Dokovanjem se brod izvlači izvan doticaja s morskom vodom u svrhu pregleda, održavanja ili remonta podvodnog dijela trupa broda i brodske opreme koja se nalazi uronjena u more. Osim toga, na dokovima se mogu izvoditi preinake broda, dodavanjem ili izmjenama brodskih prostora (kao zasebnih brodskih sekcija), čime se mijenja korisna nosivost broda, dimenzije i oblik brodskih prostora. Postoje više načina dokovanja broda, a najčešće se izvodi pomoću objekata morske tehnologije koji se nazivaju dokovi. Za izvođenje operacije dokovanja koriste se: - plutajući dokovi, - suhi dokovi, - synchro-liftovi. 2. PLUTAJUĆI DOKOVI Operacija dokovanja u plutajućem doku izvodi se podizanjem iznad razine vode. Brod na poziciju ulaska u plutajući dok dolazi tegljenjem pomoću remorkera, te se pomoću vitala na plutajućem doku uvlači kroz dok na željenu poziciju. Plutajući dok se naplavljivanjem vlastitih tankova spušta u morsku vodu, tako da iznad njegove palube brod uplovi u plutajući dok. Prikaz ulaska broda u dok dan je na slici xxx.
Slika xxx. Ulaz broda u plutajući dok Nakon uplovljavanja broda u plutajući dok i crpljenja morske vode iz njegovih tankova, brod i dok se sasvim izdignu iz morske vode, prilikom čega brof nasjedne na centralne i bočne potklade plutajućeg doka. Proces dokovanja broda vrlo je osjetljiv posao. Tijekom operacije dokovanja nastaje period kada je stabilitet sustava brod-dok vrlo loš. Taj period traje od trenutka kada centralne potklade počinju podupirati kobilicu broda, pa sve dok paluba plutajućeg doka čitava ne izroni. Prilikom toga se težište broda počinje dizati i ako bi to težište broda došlo iznad položaja metacentra, brod bi se nagnuo jer gubi stabilan položaj. To se sprječava pravodobnim postavljanjem bočnih potklada, koje preuzimaju dio težine broda. Plutajući dokovi mogu biti opremljeni dizalicama manje nosivosti, pa se na njima mogu graditi manji brodovi ili drugi objekti morske tehnologije kao što su naftne platforme, brodovi za specijalne namjene itd. Prema obliku poprečnog presjeka postoje U i L tipovi plutajućih dokova. U-dok ima poprečni presjek u obliku U. Sastoji se od vodoravnog i dva okomita tornja. Tornjevi doka održavaju 1
potrebnu stabilnost plutajućeg doka prilikom njegova uranjanja i izranjanja. L-dok ima samo jedan okomiti toranj. Primjer plutajućeg U doka dan je na slici xxx.
Slika xxx. Plutajući U dok 2.1 Oprema plutajućeg doka Oprema za balastiranje i debalastiranje jedana je od najvažnije opreme plutajućeg doka. Sastoji se od balastnih pumpi, cjevovoda za balastiranje i debalastiranje, ventila i opreme za daljinsko upravljanje ventilima. Pumpe su redovito centrifugalnog tipa s električnim pogonom. Pumpe su smještene na najnižem dijelu doka, a električni motori iznad sigurnosne palube. Pumpe za usis balasta spojene su sistemom cjevovoda s usisnim košarama plutajućeg doka, koje se nalaze ispod lake vodene linije i označene su na bokovima plutajućeg doka. Osim balastnog cjevovoda, tankovi balasta opremljeni su cijevima za zrak, odušnicima, kao i zvučnim uređajima pomoću kojih se prati i nadzire proces dokovanja broda. Ventilima se upravlja s gornje palube tornjeva i to redovito s centralnoga mjesta. U ostalu opremu plutajućega doka spadaju: a) cjevovodi, b) električna instalacija, c) oprema za sidrenje i vez, d) oprema za uvlačenje, smještaj i učvršćivanje broda u plutajućem doku. a) cjevovodi Osim balastnog i kaljužnog cjevovoda plutajući dok je opskrbljen cjevovodima opće službe: - za protupožarnu službu, - za pranje i čišćenje, - za acetilen, - za kisik, - za komprimirani zrak. Ovi sistemi cjevovoda služe za opću i sigurnosnu službu, rezanje plinskim plamenom, zavarivanje i pneumatske alate. b) električna instalacija Električna energija potrebna je za pogon pumpi, aparata za elektrolučno zavarivanje i za rasvjetu. Najčešće se dovodi s kopna, ali plutajući dokovi mogu biti opskrbljeni i vlastitim dizel – električnim generatorima. c) oprema za sidrenje i vez Uređaj za sidrenje i vez sastoji se od dovoljnoga broja bitvi, zjevača, skretnih valjaka, itd. d) oprema za uvlačenje, smještaj i učvršćivanje broda u plutajućem doku. 2
Ova se oprema sastoji od potklada, potpornih greda, priteznih vitala i pokretnih dizalica. 2.2 Potklade suhih i plutajućih dokova Postoje dvije vrste potklada za dokovanje broda u plutajućem doku, centralne i bočne. Centralne potklade služe za nasjedanje kobilice broda tijekom dokovanja, dok bočne potklade služe za podupiranje broda na njegovim bokovima. Kod suhih dokova obično se upotrebljavaju centralne potklade. Centralne potklade na koje se osloni brod i koje preuzimaju njegovu težinu mogu biti drvene, betonske ili čelične. Visoke su ≈ 1,2 m, a razmak od jedne do druge iznosi od 0,8 m do 1,5 m i kvadratnog su poprečnog presjeka. Obično su pozicionirane tako, da se mogu pomicati unutar plutajućih dokova, dok se kod suhih dokova, centralne potklade ne mogu pomicati. Na gornjem dijelu potklada nalazi se čelični pokrov na kojem se nalaze paketi drvenih podmetača, koji služe za bolji smještaj broda na potklade. Ti se paketi sastoje od tvrdog drva, koje se nalazi u izravnom dodiru s čeličnim pokrovom potklade, a iznad tvrdog drva nalazi se mekana drvena kapa, koja osim za podupiranje broda na potkladama, služi za sprječavanje oštećenja vanjske oplate broda prilikom oslanjanja broda na potklade. Bočne potklade, koje služe za bočno podupiranje dna broda, razmaknute su tri do pet metara. One se često opremaju mehaničkim uređajem s pomoću kojega se mogu uvlačiti ispod broda čim brod sjedne na centralne potklade. Uređajem se rukuje s palube tornjeva plutajućeg doka. Bočne potporne grede umeću se između broda i tornjeva, a osiguravaju vertikalni položaj broda. Bočne potporne grede imaju ili mehanički pogon (ručni ili električki) i pridržavaju brod pri ulazu u plutajući dok, kako bi nasjeo točno na centralne potklade. Primjer nasjedanja broda na potklade prikazan je na slici xxx.
Slika xxx. Nasjedanje strukture brodskog trupa na potklade u plutajućem doku
3
3. SUHI DOKOVI Suhi dokovi su također objekti morske tehnologije kojima se obavlja operacija dokovanja broda, ali se u njima može graditi više brodova od jednog. Kod suhih dokova nije potrebno izvoditi pripreme za porinuće ili obavljati operacije dokovanja, jer se suhi dokovi naplavljuju vodom. Time su izbjegnute opasnosti oštećenja broda prilikom izranjanja doka. Na slici xxx prikazan je brod u suhom doku.
Slika xxx. Smještaj broda u suhom doku Proces naplavljivanja obavlja se tako da se u suhi dok postepeno pušta morska voda i u određenom trenutku brod zapluta na mirnoj površini morske vode. Suhi dokovi grade se na obalnom terenu ili na morskom dnu, što zavisi od konfiguracije terena gdje će se suhi dok graditi. Oblik suhog doka u tlocrtu je pravokutan, a poprečni presjek može biti trapez ili pravokutnik. Dno suhog doka u uzdužnom smjeru ima manji pad prema vratima doka, kako bi se omogućilo lakše otjecanje vode tijekom isušivanja doka. Kod suhih dokova brodovi izlaze kroz vrata na jednom kraju doka, a ostali su dijelovi suhog doka dio kopna. Osim ovakvih tipova suhog doka, postoje i suhi dokovi s vratima na oba kraja doka, kao i dokovi s poprečnim i uzdužnim vratima unutar bazena suhog doka. Vrata suhih dokova mogu biti s šarnirima za vertikalno otvaranje, s šarnirima za horizontalno otvaranje ili klizna vrata. Suhi dokovi se prazne i pune uređajima koji se sastoje od pumpne stanice, zdenaca i odvodnih kanala. Voda se pumpa iz zdenaca centrifugalnim pumpama i izbacuje u more. Suhi dok naplavljuje se kroz iste kanale kroz koje se i prazni. U suhom doku je uza sam rub smješten cjevovod plina i kisika, te razvod električne energije. Sa strane doka nalaze se dizalice za posluživanje. Suhi dokovi grade se od armiranog betona. Na slici xxx prikazani su sastavni dijelovi suhog doka.
4
Slika xxx. Tlocrt i bokocrt suhog doka LEGENDA: 1. Vrata suhog doka 2. Dno suhog doka 3. Pumpna stanica 4. Potklade suhog doka 5. Odvodni kanal 4. SYNCRO-LIFTOVI Syncrolift je dizalo za podizanje plovila iz mora. Sastoji se od plutajuće platforme, snažnih vitala koja sinkronizirano dižu i spuštaju plutajuću platformu, sistema upravljanja i kontrole vitala, te čeličnih užadi. Plutajuća platforma je s gornje strane obložena drvom i nalazi se između dva međusobno razmaknuta mola. Syncrolift objedinjuje funkcije suhog doka, navoza i plutajućeg doka.
Slika xx. Syncrolift 1-plutajuća platforma, 2-kolijevka, 3-platforma brodogradilišta (mol)
5
Slika xxx. Brod na synncroliftu 5. USPOREDNE KARAKTERISTIKE PLUTAJUĆIH I SUHIH DOKOVA 1. Po veličini brodova koji se mogu dokovati, plutajući dokovi ograničeni su veličinom i nosivošću plutajućeg doka, dok su suhi dokovi ograničeni samo veličinom suhog doka. 2. Kod suhih dokova troškovi izgradnje su veći nego kod plutajućih dokova. Karakteristike obalnog terena imaju veliku ulogu u početnim troškovima izgradnje suhih dokova. 3. Plutajućim dokovima dokovanje broda se brže izvodi. Operacije dokovanja kod plutajućih dokova traju jedan do tri sata, dok kod suhih dokova te operacije traju šest do deset sati. 4. Kod održavanja dokova, bilo plutajućih ili suhih, uređaji i strojevi na dokovima moraju se pregledavati i preventivno održavati. Zajedničko suhim i plutajućim dokovima je i to što moraju imati odgovarajuću katodnu zaštitu, a i cink protektori moraju biti redovito pregledavani i održavani. U suhim i plutajućim dokovima provodi se kontrola pojave korozije i sanacije oštećenja zbog njenog djelovanja na licu mjesta.. 5. Godišnji trošak održavanja plutajućih dokova iznosi 1– 4 % početnih troškova gradnje plutajućeg doka, dok kod suhih dokova ta vrijednost iznosi od 1 – 2 % početnih troškova gradnje suhog doka. 6. Kod plutajućih dokova bočni tornjevi doka ograničavaju pristup doku, dizalice imaju manju nosivosti, a time je otežan transport materijala na brod u doku. Suhi dokovi imaju dizalice većih nosivosti i neometan pristup sa kopna, pa je transport materijala lakše organizirati. 7. Zbog vremenskih nepogoda, plutajuće dokove potrebno je sidriti, slično kao i brod. Suhi dokovi pak suočeni su s problemom podizanja razine mora tijekom plime. 8. Plutajući dokovi mogu se projektirati da budu rastavljivi u dvije nezavisne jedinice, dok kod suhih dokova međuvrata omogućuju podjelu suhog doka za istovremeno dokovanje više brodova. 9. Povećanje kapaciteta plutajućih dokova može se ostvariti u svim dimenzijama i to pregrađivanjem ili dodavanjem sekcija, dok se suhi dokovi mogu produljiti iskapanjem. 10. Za čišćenje podvodnog dijela, kod plutajućih dokova potrebno je osigurati odgovarajuću nominalnu dubinu u području ispod plutajućeg doka, dok se kod suhih dokova mora osigurati da razina dna bude održavana ispod razine praga vrata. 6. IZVOĐENJE OPERACIJE DOKOVANJA BRODA NA PLUTAJUĆEM DOKU Pripremni postupak operacije dokovanja, kao i samo dokovanje ovise o karakteristikama objekta morske tehnologije koji se dokuje, a na realizaciji sudjeluje oko petnaest radnika različitih zanimanja. Radove na plutajućem doku organizira upravitelj doka. Pripremni postupak sastoji se od 6
više faza. Upravitelj doka zajedno sa zapovjednikom plovnog objekta, a po potrebi i s voditeljem objekta utvrđuje uvjete dokovanja, koje plovni objekt mora zadovoljiti pri ulasku na plutajući dok. Ispunjava se obrazac koji sadrži osnovne tehničke podatke o plovnom objektu, stanju masa na brodu (prazan brod, brod s balastom, težina goriva, težina vode, ostale težine, ukupna težina itd.), gaz na pramcu kao i gaz na krmi broda, stanje plovnog objekta u pogledu stabiliteta (metacentarska visina broda), zahtjevi u odnosu na opskrbu električnom energijom, vodom i drugo. Zapovjednik plovnog objekta treba upravitelju doka dati na uvid potrebnu dokumentaciju. Osnovni nacrt za izvođenje operacije dokovanja je „Plan dokovanja“. Na njemu se vidi forma trupa plovnog objekta, smještaj opreme na brodskom trupu (usisne košare, oplatni priključci, dubinomjer, brzinomjer, čepovi tankova, ljuljne kobilice, stabilizatori), te se na osnovi toga određuje položaj plovnog objekta u plutajućem doku i razmještaju centralne i bočne potklade. Kod određivanja položaja plovnog objekta u uzdužnom smislu, osnovni zahtjev odnosi se na položaj težišta plovnog objekta u odnosu na položaj težišta plutajućeg doka. U idealnom slučaju položaj tih dvaju težišta treba se poklapati. Nastoji se da ta razlika bude što manja, osobito kada je istisnina plovnog objekta blizu maksimalne nosivosti doka. U slučaju dokovanja plovnih objekata nestandardnih veličina u pogledu dužine, širine, trima, istisnine ili rasporeda težina, konzultira se konstrukcijski ured brodogradilišta. U poprečnom smislu simetrale plutajućeg doka i plovnog objekta moraju se poklapati. Svi parametri koji određuju položaj plovnog objekta u plutajućem doku, kao i sve radnje izvršene na pripremi operacije dokovanja, upisuju se u dokument pod nazivom „Karton“, koji se koristi prilikom narednog dokovanja istog plovnog objekta ili za slične slučajeve. Pripremne radnje za ulazak broda na plutajući dok obuhvaćaju potapanje doka na određeni gaz, ovisno o gazu broda, pripremu priteznih vitala, konopa za tegalj broda i čeličnih užadi za pozicioniranje broda na plutajućem doku. Plutajući dok se potapa naplavljivanjem balastnih tankova s centralnog upravljačkog mjesta. Prilikom potapanja doka, s upravljačkog mjesta prate se instrumenti koji pokazuju pramčani i krmeni gaz, uzdužni i poprečni nagib, izvijanje i savijanje plutajućeg doka. Sve veličine moraju biti u skladu s tehničkim uputstvima, a prema potrebi izvode se korekcije položaja broda u doku. Za ulazak plovnog objekta u plutajući dok koriste se pritezna vitla na pramcu broda i konopi za tegalj. Po ulasku, plovni objekt se pozicionira u uzdužnom i poprečnom smjeru na poziciju definiranu u pripremnom postupku. Pozicioniranje se ivodi pomoću čeličnih užadi i priteznih vitala na pramcu i krmi broda. Uzdužno je pozicioniranje određeno položajem Plimsol oznake u odnosu na oznaku glavnog rebra doka, a poprečno, prema oznakama na centralnim potkladama ili mjerenjem udaljenosti paralelnog srednjaka na pramčanom i krmenom dijelu od tornja doka. Po završetku pozicioniranja broda, plutajući dok izranja otvaranjem izlaznih ventila balasta i ventila balastnih tankova te uključivanjem balastnih pumpi. Do trenutka dodira kobilice plovnog objekta i centralnih potklada plutajućeg doka izvodi se korekcija pozicioniranja. Radom balasntih pumpi i ventila balasta upravlja dežurni strojar prema uputama upravitelja doka. Tijekom dizanja plutajućeg doka stalno se prati stanje sistema plovni objekt-plutajući dok i izvodi se korekcija uzdužnog poprečnog nagiba i savijanja broda. Ovisno o formi podvodnog dijela plovnog objekta podižu se bočne potklade koje ga osiguravaju od naginjanja, budući da izranjanjem postepeno gubi stabilitet. Broj upotrebljenih bočnih potklada kao i veličine sila kojima su opterećene zapisuju se u poseban formular. Točna vremena svake faze u procesu dokovanja od ulaska plovnog objekta u plutajući dok do samog završetka operacije dokovanja upisuju se u dokument pod nazivom „Protokol dokovanja“, koji se pohranjuje u „Karton“ dotičnog objekta. Iz razloga sigurnosti potrebno je kontinuirano praćenje sistema plutajući dok-plovni objekt što je dužnost upravitelja doka, a u njegovoj odsutnosti dežurnog strojara koji je u tom slučaju odgovorna osoba. Nadzor se provodi vizualno i pomoću instaliranih instrumenata na plutajućem doku.
7
Slika xxx. Brod na potkladama plutajućeg doka 7. RAZDOKOVANJE BRODA Kada su svi zahtijevani radovi kod dokovanja broda završeni, započinje razdokovanje broda. Prije početka razdokovanja broda, mora se pogledati jesu li svi podvodni ventili dobro zatvoreni, a brod se mora dovesti u stanje u kakvom je obavljeno dokovanje. To znači da svi tereti na brodu moraju biti na istim mjestima, tankovi u istom stanju napunjenosti, itd. Razumljivo je da mala odstupanja neće predstavljati prepreku prilikom razdokovanja, ali o njima zapovjednik broda mora upozoriti rukovoditelja doka. Prilikom razdokovanja stalno se kontroliraju svi otvori na oplati, posebno mjesto gdje je obavljen popravak (bez obzira na ispitivanje tlačenjem prije razdokovanja) i u slučaju propuštanja mora se obustaviti razdokovanje, a propuštanje ukloniti. Daljnji postupak razdokovanja obrnut je od redoslijeda dokovanja broda. Postupci i radovi u suhom doku, na navozu i syncroliftu su isti, s time da se kod tih sistema razlikuje samo faza spuštanja broda u vodu. 8. SIGURNOSNI ASPEKTI KOD DOKOVANJA BRODA Obavljanje radova u plutajućem doku nosi određenu rizik, te je potrebno voditi računa o sljedećim sigurnosnim aspektima: vremenski uvjeti pri izvođenju radova remonta u plutajućem doku, iskustvo radnika brodogradilišta za obavljanje radnih aktivnosti u plutajućem doku, stanje alata i opreme za izvođenje radova u plutajućem doku, adekvatna rasvjeta, kako bi se osiguralo izvođenje radova noću ili u slučajevima slabe vidljivosti, sva dokumentacija potrebna za pregled broda u plutajućem doku mora biti odobrena od strane klasifikacijskog društva i predstavnika brodovlasnika, moraju biti otklonjene sve opasnosti od naplavljivanja plutajućeg doka tijekom loših vremenskih prilika, moraju biti otklonjene sve opasnosti vezane za požar i eksploziju u plutajućem doku, mora biti osigurano adekvatno oskeljenje brodske oplate i unutrašnjosti broda, ako se radovi izvode na visini, moraju biti osigurana odgovarajuća sredstva i medicinske prostorije za pružanje prve pomoći unesrećenima, radna snaga brodogradilišta mora koristiti propisana zaštitna sredstva.
8
