POTPIS DOGAĐAJ KONTEKST
Još se uvijek zadržavajući, radi jednosavnosi, na govornim iskazi!a" Wordss #sr" $$%&" Ausin, How to do Things with Word
komunikac kacija ija od(ovara neki jedinsven, jednozna)an, sro(o Je 'i si(u si(urn rnoo da rije)i rije)i komuni sav'adiv i *renosiv *oja!+ ko!unikai'an- Pre!a jednoj neoi)noj .i(uri diskursa, *rvensveno se, dak'e, !ora *osavii *ianje o o!u ko!uni/ira 'i rije) i'i ozna)ie'j 0ko!unika/ija1 odre2eni sadržaj, razazna'jiv s!isao, o*isivu vrijednos" No da i se ovo *ianje ariku'ira'o i *osavi'o, !orao sa! *re*osavii s!isao rije)i komunikacija+ !orao !orao sa! una una*ri *rijed jed odredi odredii i ko!uni ko!unika/ ka/iju iju kao *rijev *rijevozn oznoo sreds sredsvo, vo, rans* rans*or or i'i komuni nika kaci cija ja i'a *rosor *rijenosa jedno(a smisla, i o o jednoga s!is'a is'a"" Ka Kadd i komu višes!is'ena i kad se a *'ura'nos ne i !o('a redu/irai, ne i i'o o*ravdano od!a3 de.inirai de.inirai ko!unika/i ko!unika/iju ju kao *rijenos *rijenos jedno( jedno( smisla, )ak i *od *re*osavko! da se !ože!o s'ožii o zna)enju svake od i3 rije)i #*rijenos, s!isao, id"&" I*ak, rije) komunikacija, koju nis!o ini/ija'no ov'ašeni zane!arii kao rije), nii je osiro!ašii kao *o'ise *o'ise!i) !i)nu nu rije), rije), ovara ovara se!a se!ani ni)ko )ko *o'je *o'je koje koje se ne o(rani o(rani)a )ava va u*rav u*ravoo na se!a se!an nik iku, u, se!i se!io oik iku, u, a još još !anj !anjee na 'in( 'in(vi vis sik iku" u" Se!a Se!an ni) i)ko ko! ! *o'j *o'juu rije rije)i )i komunikacija *ri* *ri*ad adaa o da ozna ozna)a )ava va i nese nese!a !an ni) i)ka ka kre krean anja ja"" Ov Ovdje dje nas nas )ak )ak i *rovizoran *o('ed na oi)an oi)an jezik i višezna)nosi *rirodno( jezika u)i da se, *ri!jeri/e, *ri!jeri/e, !ože komunicirati pokret , i'i da se *ores, šok, *re!ješa *re!ješanje nje sile !o(u ko!uni/irai 4 odnosno širii, *renijei" Kaže se i da raz'i)ia i'i uda'jena !jesa !o(u !e2usono ko!uni/irai *ue! akvo(a *rijenosa i'i ovaranja" Ono šo se do(a2a, dak'e, šo se rans!iira, ko!uni/ira, nisu .eno!eni s!is'a i'i zna)enja" 5 ovo! s'u)aju ne!a!o *os'a nii sa se!ani)ki! nii *oj!ovni! sadržaje!, nii sa se!ioi)ko! o*era/ijo!, a još !anje s jezi)no! jezi)no! raz!jeno!" 6e2ui!, 6e2ui!, neće!o neće!o reći da aj nese!ioi)k nese!ioi)kii s!isao s!isao rije)i komunikacija, onakav kakav je na dje'u u oi)no! jeziku, jedno! i'i neko'i/ini akozvani3 *rirodni3 jezika, propre8 i' vori pravi 7 propre i 'i prvobitan s!is s!isao ao e da so( so(aa se!a se!an ni) i)ki ki,, se!i se!io oi) i)ki ki i'i i'i
$
'in(visi)ki s!isao od(ovara nekoj deriva/iji, širenju i'i reduk/iji, !ea.ori)ko! *rijenosu" Neće!o reći, kako is!o !o('i doći u kušnju, da se se!io'in(visi)ka ko!unika/ija naziva 0ko!unika/ijo!1 more metaphorico jer, u ana'o(iji s 0je'esno!1 i'i 0zi'jsko!1, ona *ro*uša, rans*orira, rans!iira nešo, o!o(ućuje *risu* ne)e!u" Neće!o o reći+ $& jer se vrijednos pravoga smisla doi!a *ro'e!ai)nijo! ne(o ikada, 9& jer je vrijednos *rijenosa, rans*ora id"", u*ravo konsiuivna za *oja! !ea.ore koji! navodno razu!ijeva!o se!ani)ki *rijenos koji se vrši iz ko!unika/ije kao nese!io'in(visi)ko( .eno!ena u ko!unika/iju kao se!io'in(visi)ki .eno!en" #5 za(radi i'ježi! da će u ovo! *rio*ćenju ii rije), i već je rije), o *ro'e!u *o'ise!ije i ko!unika/ije, dise!ina/ije 4 koju ću su*rosavii *o'ise!iji 4 i ko!unika/ije" 5 jedno! će renuku !orai inervenirai odre2eni *oja! *is!a, kako i se rans.or!irao, a !ožda rans.or!irao i *ro'e!aiku"& :ini se sa!orazu!'jivi! da se *o'je višezna)nosi rije)i 0ko!unika/ija1 !ože znano redu/irai (rani/a!a ono(a šo zove!o kontekst #i najav'juje!, o*e u za(radi, da će u ovo! *rio*ćenju ii rije) o *ro'e!u koneksa i *ianju ono(a šo se ziva s *is!o! u odnosu na koneks o*ćenio&" Pri!jeri/e, na kolokviju o filozofiji na francuskom jeziku, )ini se da konven/iona'an koneks, svoren neko! vrso! *rešuno( a'i srukura'no nejasno( s*orazu!a, na'aže da se iz'ože 0*rio*ćenja1 7 communications8 o ko!unika/iji, *rio*ćenja u diskurzivno! o'iku, ko'okvija'na, us!ena, )iji je /i'j da udu s3vaćena e da *oaknu i'i *rae raz(ovore u vidokru(u ine'i(ii'nosi i isine s!is'a, akve da i se, .aki)ki, u kona)ni/i !o('a us*osavii o*ća su('asnos" Ta i se *rio*ćenja !ora'a održai u e'e!enu jedno( odre2eno( 0*rirodno(1 jezika, ono(a koje(a zove!o .ran/uski!, koji na!eće neke vr'o s*e/i.i)ne u*orae rije)i komunikacija" Pred!e ovi3 *rio*ćenja !orao i se, *rije sve(a, redo! *rioriea i'i *rivi'e(ija, or(anizirai oko ko!unika/ije kao diskursa i'i, u svako! s'u)aju, kao zna)enja" Ne is/r*'jujući sve i!*'ika/ije i /ije'u srukuru ovakvo(a 0do(a2aja1, koji i zas'uživao vr'o du(u *re'i!inarnu ana'izu, *reduvje koji sa! u*ravo s*o!enuo doi!a se o)i('edni!; kad i neko u nje(a *osu!njao, i'o i dovo'jno konzu'irai naš *ro(ra! kako is!o (a uvjeri'i" No !ože!o 'i ikada a*so'uno odredii *reduvjee jedno(a koneksa- To je, u e!e'ju, najo*ćeniije *ianje koje i3 3io *okušai razradii" Posoji 'i sro( i znansven *oja! konteksta- Ne *rikriva 'i *oja! koneksa, iza sanovie zrke, vr'o odre2ene .i'ozo.ske *red<*osavke- Ako i3 o sada rekao na najsažeiji na)in, 3io i3 *okazai zašo se koneks nikada ne !ože a*so'uno odredii i'i, radije, zašo nje(ova de.ini/ija nikada nije si(urna i zasićena" Ta srukurna nezasićenos i!a'a i dvosruki u)inak+ $& ozna)i'a i eorijsku nedosanos uvriježenog pojma konteksta #'in(visi)ko( i'i ne'in(visi)ko(& kakav je *ri3vaćen u rojni! *odru)ji!a israživanja, sa svi! *oj!ovi!a s koji!a je susavno *ovezan; 9& u)ini'a i nužno! sanoviu (enera'iza/iju i izvjesno *re!ješanje *oj!a *is!a" Ono se više ne i !o('o ou3vaii kae(orijo! ko!unika/ije, are! ako je razu!ijeva!o u o(rani)eno! zna)enju *renošenja s!is'a" Na*roiv, sa!o će se u o*će! *o'ju ako de.inirano( *is!a u)in/i se!ani)ke ko!unika/ije !oći odredii kao *ariku'arni, sekundarni, u*isani, su*'e!enarni"
9
Pismo i telekomunikacija
Ako se *oja! *is!a s3vai u uvriježeno! s!is'u 4 šo nikako ne zna)i nedužno!, *rvoino! i'i *rirodno! 4 ada u nje!u doisa rea videi sredstvo komunikacije" :ak !u rea *riznai da je vr'o !oćno sredsvo ko!unika/ije koje u ve'ikoj !jeri, ako ne i eskrajno, proširuje *o'je us!ene i (esua'ne ko!unika/ije" To je svojevrsna ana'na o)i('ednos o kojoj će!o se za/ije'o 'ako s'ožii" Ne i3 o*isivao sve moduse ovo( širenja u vre!enu i *rosoru" 5!jeso o(a ću se zausavii na oj vrijednosi širenja kojo! sa! se u*ravo *os'užio" Kad kaže!o da *isanje proširuje *o'je i !oći 'oku/ijske i'i (esua'ne ko!unika/ije, ne *re*osav'ja!o 'i neku vrsu homogenog *rosora ko!unika/ije- :ini se da ras*on ('asa i'i *okrea ovdje svakako nai'aze na odre2en .aki)ki 'i!i, e!*irijsku (rani/u u o'iku *rosora i vre!ena; a *is!o i, u iso! vre!enu, u iso! *rosoru, rasvori'o e (rani/e, ovori'o isto polje u vr'o ve'iko! ras*onu" S!isao, sadržaj se!ani)ke *oruke, i će *renesen, komuniciran raz'i)ii! sredstvima, e3ni)ki snažniji! *osredni/i!a, na !no(o veću uda'jenos, a'i !edije! koji !u je u *o*unosi ideni)an i koninuiran s nji!e sa!i!, u 3o!o(eno! e'e!enu *ue! koje(a jedinsvo, ine(rie s!is'a ne i i'i ino u(roženi" Svako i u(rožavanje ovdje i'o s'u)ajno" Susav ovo(a u!a)enja #koji je na neki na)in i ključni susav u!a)enja i'i, u svako! s'u)aju, /ije'o( jedno( u!a)enja 3er!eneuike&, !a ko'iko io uvriježen, i'i u !jeri u kojoj je uvriježen *o*u zdravo(a razu!a, io je reprezentiran u /ije'oj *ovijesi .i'ozo.ije" =ekao i3 da je o )ak, u e!e'ju, usko .i'ozo.ijsko u!a)enje *is!a" 5ze ću sa!o jedan *ri!er, a'i ne vjeruje! da i se u /je'oku*noj *ovijesi .i'ozo.ije kao akvoj !o(ao *ronaći ijedan su*roan *ri!jer, jedna jedina ana'iza koja i ino *rourje)i'a ono!e šo >ondi''a/, ins*irirajući se, sro(o (ovoreći, ?arurono!, kaže u Ogledu o podrijetlu ljudskih spoznaja # ssai sur l!origine des connaissances humaines &" Odarao sa! aj *ri!jer jer se jedna eksplicitna re.'eksija o *odrije'u i .unk/iji *isano(a #a se eks*'ika/ija ne susreće u svakoj .i'ozo.iji i rea'o i *ro*iai uvjee njezina *ojav'jivanja i'i *rikrivanja& ovdje or(anizira u .i'ozo.sko! diskursu koji, ovo( *ua, *o*u svake .i'ozo.ije, *re*osav'ja jednosavnos iskona, koninuie svake deriva/ije, svako( svaranja, svake ana'ize, 3o!o(enos svi3 razina" Ana'o(ija je važan *oja! >ondi''a/ove !is'i" @ira! aj *ri!jer i zo( o(a šo se ana'iza koja 0o*isuje1 *odrije'o i .unk/iju *is!a, na donek'e nekrii)ki na)in, *odvr(ava autoritetu kategorije komunikacije"$ Ako 'judi *išu, o je+ $" zo( o(a šo i!aju nešo *rio*ćii 7communi"uer 8; 9" zo( o(a šo su o šo i!aju *rio*ćii nji3ove 0!is'i1, nji3ove 0ideje1, nji3ove *redodže" 6iš'jenje u *redodža!a *re3odi ko!unika/iji #koja *renosi 0ideju1, ozna)eni sadržaj& i u*rav'ja njo!e; %" zo( o(a šo su 'judi ve# s*osoni ko!uni/irai i *rio*ćavai jedni dru(i!a svoje !is'i kada, na iso! ra(u, *rona'aze sredsvo ko!unika/ije koje zove!o *is!o!" Evo od'o!ka Po('av'ja III Dru(o(a dije'a #0O jeziku i !eodi1&, Prvi odje'jak #0O *odrije'u i na*reku jezika1& #*is!o je, dak'e, !oda'ie jezika i ozna)ava koninuirani na*redak u ko!unika/iji jezi)ne naravi&, *ara(ra. III, 0O *is!u1+ 0Bjudi koji su s*osoni *rio*ćii svoje !is'i $
=ousseauova eorija jezika i *is!a ako2er je iz'ožena *od o*ći! i!eno! ko!unika/ije" #0O raz'i)ii! sredsvi!a *rio*ćavanja !is'i1, nas'ov *rvo(a *o('av'ja Ogleda o podrijetlu jezika "&
%
zvukovi!a osjei'i su *oreu da iz!is'e nove znakove koji!a će i3 u)inii rajniji!a e i3 dai na znanje odsutnim osoa!a1 #na('ašava! ovu vrijednos odsutnosti koja će, raz!orena u novo! svje'u, donijei rizik svojevrsno( razijanja 3o!o(enosi susava&" Od renuka u koje! su 'judi već s*osoni 0*rio*ćavai svoje !is'i1 i o )inii zvukovi!a #šo je, *re!a >ondi''a/u, dru(a ea*a, jer ariku'irani jezik 0nado!ješa1 (ovor dje'a, jedinsveno i radika'no na)e'o svako( jezika&, nasanak i na*redak *is!a s'ijedi će izravnu, jednosavnu i ne*rekinuu 'iniju" Povijes *is!a *okorava će se zakonu !e3ani)ke ekono!ije+ naj*rik'adniji! skraćivanje! zadoii šo više *rosora i vre!ena; ono nikada neće i!ai nii naj!anje( u)inka na srukuru i sadržaj s!is'a #ideja& koje rea *renijei" Isi sadržaj, ranije *rioćavan (esa!a i zvu/i!a, i će od sada *renošen *is!o!, a *osu*no i raz'i)ii! o'i/i!a noa/ije, od *iko(ra.sko( do ae/edno( *is!a, *reko 3ijero('i.sko( *is!a E(i*ćana i ideo(ra.sko( *is!a Kineza" >ondi''a/ nasav'ja+ 0Dak'e, i!a(ina/ija će i! *redsav'jai sa!o iste s'ike koje su već izražava'i dje'i!a i rije)i!a e koje su, od sa!o(a *o)eka, )ini'e jezik .i(uraivni! i !ea.ori)ki!" $ajprirodnija je metoda so(a i'a /ranje s'ika svari" Da i se izrazila ideja )ovjeka i'i konja, *redsavi će se o'ik jedno( i'i dru(o(, *a je *rvi *okušaj *isanja i'o sa!o oi)no s'ikanje1 #kurziv !oj&" =e*rezena/ijski karaker *isane ko!unika/ije 4 *is!a kao s'ike, re*roduk/ije, i!ia/ije svoje(a sadržaja 4 i će sa'na osoina svi3 na*redaka koji će us'ijedii" Poja! reprezentacije ovdje je neodvojiv od *oj!ova komunikacije i izraza koje sa! *odvukao u >ondi''a/ovu eksu" =e*rezena/ija će se svakako ko!*'i/irai, zadoivai do*unske re'eje i su*njeve, *osa će re*rezena/ija re*rezena/ije u 3ijero('i.sko!, ideo(ra.sko!, zai! i .onesko
ondi''a/ zak'ju)uje #o je *raki)ki /ia ?arurona, *o*u (oovo /ije'o(a *o('av'ja&+ 0Evo o*će *ovijesi *is!a koja se vodi jednostavnom gradacijom od sanja s'ikanja do sanja s'ova; jer s'ova su posljednji korak koji rea u)inii *os'ije kineski3 oznaka šo s jedne srane i!aju udje'a u *rirodi e(i*aski3 3ijero('i.a, a s dru(e u s'ovi!a, iso kao šo 3ijero('i.i *odjednako i!aju udje'a u !eksi)ki! s'ika!a i kineski! znakovi!a" Ovi zna/i su o'iko 'iski naše!u *is!u da ae/eda jednostavno smanjuje s!enju nji3ove rojnosi, e *redsav'ja nji3ov kratak sažetak "1 Nakon šo s!o jasno *redo)i'i aj !oiv ekono!ske, homogene i mehaničke reduk/ije, vrai!o se sada ono! *oj!u odsutnosti koji sa! ozna)io u od'o!ku >ondi''a/ova eksa" Kako je a!o de.inirana$& Ona je *rije sve(a odsunos *ri!ae'ja" Piše!o da is!o nešo *rio*ći'i odsuni!a" Odsunos *oši'jae'ja, odsunos *ri!ae'ja, u odnosu na oznaku 7 mar"ue8 koju na*uša, koja se odvaja od nje(a i nasav'ja izazivai u)inke s onu sranu nje(ove *risunosi i *risune akua'nosi nje(ove inen/ije 7 vouloir%dire8, šoviše, s onu sranu sa!o( nje(ovo( živoa, akvu odsunos koja, !e2ui!, *ri*ada srukuri svako(a *is!a 4 i, doda ću kasnije, svako( jezika uo*će 4 akvu odsunos >ondi''a/ ne *ro*iuje"
9& Odsunos o kojoj (ovori >ondi''a/ najk'asi)nije je de.inirana kao koninuirana !odi.ika/ija, *ro(resivno jenjavanje *risunosi" =e*rezena/ija *o *ravi'u nadomješta *risunos" 6e2ui!, iako ariku'ira sve !o!ene iskusva dok je ono uk'ju)eno u *ro/es ozna)avanja #0nado!jesii1 7 suppl&er 8 jes jedan od najvažniji3 i naj)ešći3 o*eraivni3 *oj!ova koje >ondi''a/ rai u Ogledu9&, a se o*era/ija nado!ješanja ne isi)e kao 'o! 7 rupture8 *risunosi, ne(o kao koninuirano, 3o!o(eno kori(iranje i !odi.i/iranje *risunosi u re*rezena/iji" Ne !o(u ovdje ana'izirai sve šo, u >ondi''a/ovoj .i'ozo.iji i dru(dje, *odrazu!ijeva ovaj *oja! odsunosi kao !odi.ika/ije *risunosi" ai'ježi!o ovdje sa!o o da on u*rav'ja još jedni! o*eraivni! *oj!o! #ovdje na k'asi)an na)in, e radi *raki)ni3 raz'o(a, operativno su*rosav'ja! tematskom&, koji i!a k'ju)no !jeso u Ogledu+ tracer 7oi'ježii, o/rai, osavii ra(, rasirai8 i retracer 7*onovno oi'ježii, o/rai, *rikazai, *redo)ii8" Po*u *oj!a nado!ješanja, *oja! ra(a i se !o(ao odredii dru(a)ije no šo o )ini >ondi''a/" Osavii ra( *re!a nje!u zna)i 0izrazii1, 0*redsavii1, 0*odsjeii1, 0u)inii *risuni!1 #0s'ikanje najvjerojanije du(uje svoj nasanak nuždi da ako zai'ježi!o naše !is'i, a a je nužda ez su!nje *ridonije'a o)uvanju jezika dje'a, kao ono(a koji se naj'akše !o(ao nas'ikai1 4 0O *is!u1, sr" $9F&" nak se ra2a isodono s i!a(ina/ijo! i *a!ćenje!, u renuku kada o raži odsunos ojeka u *risunoj *er/e*/iji #0Pa!ćenje se, kako s!o vidje'i, sasoji sa!o u s*osonosi *risjećanja znakova naši3 ideja i'i oko'nosi koje su i3 *rai'e, a a s*osonos *osoji sa!o *osredsvo! analogije znakova 7!oj kurziv #J" D"&+ ovaj *oja! ana'o(ije, koji u*rav'ja /je'oku*no! >ondi''a/ovo! sise!aiko!, na)e'no osi(urava sve koninuiee, a *oseno onaj iz!e2u *risunosi i odsunosi8 koju s!o odara'i i redos'ijeda koji s!o us*osavi'i iz!e2u naši3 ideja, ojekaa koje že'i!o *redo)ii, *ovezani3 s neko! od naši3 sadašnji3 *orea1 #$, $$, *o('av'je I, *ara(ra. %H&" Ovo vrijedi za sve redove znakova koje >ondi''a/ raz'ikuje #*roizvo'jne, s'u)ajne, *a )ak i *rirodne, disink/ija koju >ondi''a/ nijansira e, na odre2eni! !jesi!a, *onovno dovodi u *ianje u svoji! Pis!i!a >ra!eru&" i'ozo.ijska o*era/ija koju >ondi''a/ ako2er naziva 0 retracer 1 sasoji se u *ovraku *ue! ana'ize i ne*rekidne deko!*ozi/ije do *okrea (enei)ke deriva/ije koji vodi od jednosavno( osjea i *risune *er/e*/ije *re!a ko!*'eksno! zdanju re*rezena/ije+ od iskonske *risunosi do naj.or!a'nije( ra)unsko( jezika" @i'o i 'ako *okazai kako ovaj i* ana'ize *isano( ozna)avanja na)e'no ne *o)inje nii završava >ondi''a/o!" Ako sada kaže!o da je a ana'iza 0ideo'oška1, ne )ini!o o *onaj*rije kako is!o njezine *redodže su*rosavi'i 0znansveni!1 *oj!ovi!a, i'i da is!o u*ui'i na nerijeko do(!asku u*orau 4 !o('o i se reći i 0ideo'ošku1 4 sa!e rije)i ideo'o(ija, )ije se !o(ućnosi i *ovijes danas ako rijeko *ro*iuju" Ako *oj!ove /ondi''a/ovsko(a i*a de.inira! kao ideo'oške, )ini! o zao šo oni, na *ozadini o(ro!ne, !oćne i susavne .i'ozo.ijske radi/ije kojo! do!inira je'odanos ideje #eidos, idea&, *ov'a)e (rani/e *o'ja re.'eksije .ran/uski3 0ideo'o(a1 koji, na >ondi''a/ovu ra(u, razra2uju eoriju znaka kao re*rezena/ije ideje koja sa!a *redsav'ja *er/i*iranu svar" Ko!unika/ija nakon o(a *renosi re*rezena/iju kao 9
Jezik nadomješta dje'ovanje i'i *er/e*/iju, ariku'irani jezik nado!ješa jezik dje'a, *is!o nado!ješa ariku'irani jezik id"
idea'an sadržaj #ono šo zove!o s!is'o!&, a *is!o je jedna vrsa e o*će ko!unika/ije" Jedna vrsa+ ko!unika/ija koju u okviru odre2eno( roda karakerizira re'aivna s*e/i.i)nos" Ako se sada *ia!o šo je, unuar ove ana'ize, ian *redika e specifične razlike, *onovno će!o *ronaći odsunos" Iznosi! ovdje s'jedeće dvije eze i'i *re*osavke+ $& udući da svaki znak, u 0jeziku dje'a1 ko'iko i u ariku'irano! jeziku #)ak i *rije inerven/ije *is!a u k'asi)no! s!is'u&, *re*osav'ja sanoviu odsunos #koju rea *o'iže odredii&, odsunos u *o'ju *is!a !ora ii ori(ina'na, ako že'i!o *riznai ikakvu s*e/i.i)nos *isano! znaku; 9& ako i se s'u)ajno *okaza'o da *redika, za koji s!o *ri3vai'i da karakerizira odsunos svojsvenu *is!u, od(ovara svakoj vrsi znakova i ko!unika/ije, us'ijedi'o i (enera'no *re!ješanje+ *isanje ne i više i'o jedna vrsa ko!unika/ije, a svi *oj!ovi uo*će koji!a se *odre2iva'o *is!o #sa! *oja! kao s!isao, ideja i'i razu!ijevanje s!is'a i ideje, *oja! ko!unika/ije, znaka, id"& razokri'i i se kao nekrii)ki, 'oše o'ikovani i'i, šoviše, na!ijenjeni osi(uravanju auoriea i sna(e sanovio(a 3isorijsko( diskursa" Pokušaj!o, dak'e, uzi!ajući i da'je kao *o'aznu o)ku ovaj k'asi)an diskurs, karakerizirai u odsunos koja, )ini se, na s*e/i.i)an na)in inervenira u .unk/ioniranje *is!a" Pisani se znak jav'ja u odsunosi *ri!ae'ja" Kako kva'i.i/irai u odsunos6o('o i se reći da u renuku kada *iše! *ri!ae'j !ože ii odsuan iz !oje(a *o'ja sadašnje *er/e*/ije" No nije 'i a odsunos sa!o neka *risunos koja je uda'jena, zakašnje'a i'i, u ovo! i'i ono! o'iku, idea'izirana u svojoj re*rezena/iji- :ini se da nije, i'i se are! a uda'jenos, aj inerva', o kašnjenje, a diff&rance !oraju !oći *odići do sanovio( a*so'ua odsunosi kako i se, *od *re*osavko! da *is!o *osoji, us*osavi'a srukura *is!a" 5*ravo je o !jeso na koje!u diff&rance kao *is!o više ne i #i'a& #ono'oška& !odi.ika/ija *risunosi" Kako i !oje 0*isano *rio*ćenje1 7communication &crite8, ako 3oćee, i!a'o .unk/iju *is!a, odnosno )i'jivosi, ono !ora osai )i'jivo unao) a*so'uno! nesanku svako( odre2eno( re/i*ijena o*ćenio" Ono !ora ii *onov'jivo 4 ierai'no 4 u a*so'unoj odsunosi *ri!ae'ja i'i e!*irijski odredivo( sku*a *ri!ae'ja" Ta ierai'nos #iter i, o*e, do'azi'o od itara, drugi na sanskru, a sve šo s'ijedi se !ože )iai kao izra'jivanje e 'o(ike koja *ovezuje *onav'janje i a'erie& srukurira sa!u *isanu oznaku, o kakvoj se (od vrsi *is!a radi'o #*iko(ra.sko, 3ijero('i.sko, ideo(ra.sko, .onesko, ae/edno, da u*orijei!o e sare kae(orije&" Pis!o koje ne i i'o srukura'no )i'jivo 4 ierai'no 4 i nakon s!ri *ri!ae'ja ne i nii i'o *is!o" Ko'iko (od se sve o )ini'o je'odani!, ne že'i! o *ri3vaii akvi!, *a ću raz!orii krajnju za!jerku koja i se !o('a *ri'ožii ovoj ezi" a!is'i!o *is!o )iji je kod o'iko idio!ai)an da su (a us*osavi'a i u*ozna'a, *o*u ajne ši.re, sa!o dva 0sujeka1" 6ože 'i se i da'je vrdii, nakon s!ri *ri!ae'ja, šoviše, oa *arnera, da je oznaka koju je jedan osavio dru(o!e još uvijek *is!o- Da, u !jeri u kojoj je *is!o 4 ure2eno kodo!, !akar on io ne*ozna i nejezi)ki 4 u svoje! idenieu oznake konsiuirano svojo! ierai'nošću u odsunosi ko(a (od, dak'e, u kona)ni/i, svako( e!*irijski odre2eno( 0sujeka1" To i!*'i/ira da
ne *osoji kod 4 or(anon ierai'nosi 4 koji i io srukura'no ajan" 6o(ućnos *onav'janja, *a ako i *re*oznavanja oznaka i!*'i/irana je u svako! kodu, *revarajući (a u !režu kojo! se !ože ko!uni/irai, rans!iirai, deši.rirai, koja je ierai'na za neko( reće(, *a ako i za svako( !o(uće( korisnika o*ćenio" Svako *is!o, dak'e, da i i'o ono šo jes, !ora .unk/ionirai u radika'noj odsunosi svako( e!*irijski odredivo( *ri!ae'ja o*ćenio" A a odsunos nije koninuirana !odi.ika/ija *risunosi, o je 'o! 7rupture8 *risunosi, 0s!r1 i'i !o(ućnos 0s!ri1 *ri!ae'ja u*isana u srukuru oznake #u*ravo se na o! !jesu, s*o!inje! us*u, vrijednos i'i 0u)inak1 rans/endena'nosi nužno veže s !o(ućnošću *is!a i ovako ana'izirane 0s!ri1&" 6ožda *aradoksa'na *os'jedi/a !oje(a *rije(avanja iera/iji i kodu u ovo! renuku+ disru*/ija, u kona)ni/i, auoriea koda kao o(rani)eno( susava *ravi'a; isodono, radika'na desruk/ija svako( koneksa kao *rooko'a koda" a koji renuak će!o se vraii na o" Ono šo vrijedi za *ri!ae'ja, vrijedi ako2er, iz isi3 raz'o(a, za *oši'jae'ja i'i *roizvo2a)a" Pisai zna)i *roizvesi oznaku koja će svorii neku vrsu sroja koji i sa! *roizvodi, a koji neće ii na)e'no s*rije)en u .unk/ioniranju !oji! udući! nesanko!, nii će se *resai *ružai )ianju i *onovno! is*isivanju" Kad kaže! 0!oj udući nesanak1, )ini! o kako i3 ovu vrdnju u)inio šo ne*osrednije *ri3va'jivo!" 6ora! !oći jednosavno reći !oji! nesanko!, !ojo! ne*risunošću o*ćenio, *ri!jeri/e, izo)nosi !oje vouloir%dire, !oje inen/ije zna)enja, !oje(a 3jei
M
jezike uo*će ne(o, )ak izvan se!io'in(visi)ke ko!unika/ije, za /ije'o *o'je ono(a šo i .i'ozo.ija nazva'a iskusvo!, šoviše, iskusvo! ika+ akozvanu 0*risunos1" Lo su, de .a/o, ini *redikai u !ini!a'noj de.ini/iji k'asi)no( *oj!a *is!a$& Pisani znak je, u uvriježeno! s!is'u e rije)i, dak'e, oznaka koja osaje, koja se ne is/r*'juje u *rezenu svoje(a is*isivanja, e koja !ože o!o(ućii iera/iju u odsunosi i s onu sranu *risunosi e!*irijski odre2eno( sujeka koji (a je, u dao! koneksu, e!iirao i'i *roizveo" Po o!e se, are! radi/iona'no, 0*isana ko!unika/ija1 raz'ikuje od 0(ovorne ko!unika/ije1" 9& 5 isi !a3, *isani znak nosi sa soo! sanoviu sna(u raskida sa svoji! konekso!, odnosno sa sku*o! *risunosi koje or(aniziraju renuak nje(ove inskri*/ije" Ta si'a raskida nije neki s'u)ajan *redika, ne(o sa!a srukura *isano(a" Ako je rije) o akozvano! 0rea'no!1 koneksu, ovo šo sa! u*ravo iznio je i *reviše o)i('edno" 5 o! oožnje! zi'jsko! koneksu sudje'uju sanovi 0*rezen1 inskri*/ije, *risunos ono(a ko *iše u ono!e šo je na*isao, /ije'o okruženje i 3orizon nje(ova iskusva, a iznad sve(a inen/ija, vouloir%dire, koja će u dao! renuku uda3nui živo nje(ovoj inskri*/iji" naku je svojsveno da ude .aki)ki )i'jiv )ak i ako je renuak nje(ova nasajanja ne*ovrano iz(u'jen, )ak i ako ne zna! šo je nje(ov navodni auor
F
re/i!o da odre2ena sa!oideni)nos o( e'e!ena #oznake, znaka id"& !ora o!o(ućii nje(ovo *re*oznavanje i *onav'janje" Duž niza e!*irijski3 varija/ija ona, ('asa id", evenua'no odre2eno( ak/ena, *ri!jeri/e, !ora!o !oći *re*oznai idenie, re/i!o o ako, neko( ozna)ie'jsko( o'ika" ašo je aj idenie, *aradoksa'no, dije'jenje i'i odvajanje od see sa!o(a, koje će od o( .oni)ko( znaka na)inii (ra.e!- ao šo se o jedinsvo ozna)ie'jsko( o'ika konsiuira sa!o nje(ovo! ierai'nošću, !o(ućnošću da ude *onov'jen ne sa!o u odsunosi svoje(a 0re.erena1, šo se *odrazu!ijeva, ne(o i u odsunosi odre2eno( ozna)eno( i'i akua'ne inen/ije zna)enja, kao i svake *risune inen/ije ko!unika/ije" :ini !i se da ova srukura'na !o(ućnos odsije/anja od re.erena i'i ozna)eno( #dak'e, od ko!unika/ije i njezina koneksa& *revara svaku oznaku, !akar i'a i us!ena, u (ra.e! u o*ćenio! s!is'u, dru(i! rije)i!a, kako s!o vidje'i, u ne*risuni ostatak 7restance8 neke di.eren/ija'ne oznake koja je odsje)ena od svoje(a oožnje( 0*roizvo2enja1 i'i *odrije'a" A aj i3 zakon )ak *roširio na svo 0iskusvo1 uo*će, ako *ri3vai!o da ne *osoji iskusvo čiste *risunosi, ne(o sa!o 'an/i di.eren/ija'ni3 oznaka" adrži!o se !a'o na oj o)ki i vrai!o na onu odsunos re.erena, *a )ak i ozna)eno( s!is'a, dak'e inen/ije kore'aivno( zna)enja" Odsunos re.erena je !o(ućnos koja se danas *ri3vaća *ri'i)no 'ako" Ta !o(ućnos nije sa!o e!*irijska evenua'nos" Ona vori oznaku, a evenua'na *risunos re.erena u renuku u koje! je ozna)en ne !ijenja niša u srukuri oznake, koja i!*'i/ira da !ože i ez re.erena" usser' je u svoji! *ogičkim istraživanjima vr'o sro(o ana'izirao u !o(ućnos" Ona je dvosruka+ $& Iskaz )iji *red!e nije ne!o(uć, ne(o sa!o !o(uć, !ože se iz(ovorii i )ui i kada nje(ov zi'jski *red!e #nje(ov re.eren& nije *risuan, i'o ono!e ko *roizvodi iskaz, i'o ono!e ko (a *ri!a" Ako kaže!, ('edajući kroz *rozor, 0Neo je *'avo1, aj će iskaz ii ine'i(ii'an #re/i!o *rovizorno, ako 3oćee, ko!unikai'an& )ak i ako su(ovornik ne vidi neo; )ak i ako (a nii ja ne vidi!, ako (a vidi! s'ao, ako se vara! i'i ako že'i! zavarai svoje(a su(ovornika" Nije uvijek ako, no srukuri !o(ućnosi ovo( iskaza *ri*ada o da se !ože uo'i)ii i .unk/ionirai kao *razna re.eren/ija, i'i re.eren/ija odsje)ena od svoje(a re.erena" @ez e !o(ućnosi, koja ako2er *redsav'ja o*ću, *oo*ćivu i *oo*ćujuću ierai'nos svake oznake, iskaza ne i nii i'o" 9& Odsunos ozna)eno(" usser' ana'izira i nju" Prosu2uje da je uvijek !o(uća, )ak i ako, *re!a aksio'o(iji i e'eo'o(iji koja v'ada nje(ovo! ana'izo!, u !o(ućnos s!ara in.eriorno!, o*asno! i'i 0krii)no!1+ ona ovara .eno!en krize s!is'a" Ova odsunos s!is'a !ože se raz'ožii u ri o'ika+ A& 6o(u !ani*u'irai si!o'i!a ne oživ'javajući i3, akivno i akua'no, s *ozornošću i inen/ijo! zna)enja #kriza !ae!ai)ko( si!o'iz!a, *re!a usser'u&" usser' svakako na('ašava )injeni/u da o ne o!ea .unk/ioniranje znaka+ kriza i'i is*raznos !ae!ai)ko( s!is'a ne o(rani)ava e3ni)ki na*redak #ovdje je inerven/ija *is!a *resudna, kako sa! usser' o i'ježi u eseju 0O izvoru (eo!erije1&" @& Sanovii iskazi !o(u i!ai s!is'a iako su 'išeni objektivnog zna)enja" 0Kru( je )evras1 je vrdnja koja i!a s!is'a" Ona i!a dovo'jno s!is'a da i3 je !o(ao o/ijenii 'ažno! i'i konradikorno! #widersinnig , a ne sinnlos, kaže usser'&" Ovaj *ri!er s!ješa! u kae(oriju odsunosi ozna)eno(, iako rodioa
H
ozna)ie'jCozna)enoCre.eren ovdje ne i i'a *rik'adna za razu!ijevanje usser'ove ana'ize" 0:evrasi kru(1 svakako ozna)ava odsunos re.erena, kao i odsunos sanovio( ozna)eno(, a'i ne i odsunos s!is'a" 5 ova dva s'u)aja, kriza s!is'a #ne*risunos o*ćenio, odsunos kao izo)nos re.erena 4 *er/e*/ije 4 i'i s!is'a 4 iz akua'ne inen/ije zna)enja& uvijek je *ovezana s ino! !o(ućnošću *is!a; a a kriza nije s'u)ajna, )injeni)na i e!*irijska ano!a'ija (ovorno( jezika, ona je nje(ova *oziivna !o(ućnos i 0unurašnja1 srukura u o'iku sanovie izvanjskosi" >& Kona)no, *osoji ono šo usser' zove +innlosigkeit i'i a(ra!ai)nos" Pri!jeri/e, 0ze'eno je i'i1 i'i 0arakadara1" 5 akvi! s'u)ajevi!a, šo se usser'a i)e, jezik više ne *osoji, are! ne 0'o(i)ki1 jezik, jezik s*oznaje, kako (a usser' razu!ijeva u e'eo'oško! s!is'u, jezik usk'a2en s !o(ućnošću inui/ije ojekaa koji su izravno dani i istinski ozna)eni" Ovdje s!o *red k'ju)no! *oeškoćo!" Prije ne(o šo zasane! na njoj, na*o!inje!, kao !o!en koji se i)e naše ras*rave o ko!unika/iji, da je *ri!arni ineres usser'ove ana'ize na koju ovdje u*ućuje! #izv'a)eći je u*ravo, u odre2enoj !jeri, iz njezina koneksa i'i e'eo'oško( i !ea.izi)ko( 3orizona, o*era/ija *ri kojoj is!o se rea'i za*iai kako je i zašo uvijek !o(uća& nasojanje *re!a /i'ju 4 a, )ini !i se, na odre2en na)in, i *osizanje /i'ja 4 ri(orozno( odvajanja ana'ize znaka i'i izraza # )usdruck & kao ozna)ujuće(a znaka, znaka koji zna)i # bedeutsame ,eichen&, od svako(a .eno!ena ko!unika/ije"% =az!ori!o *onovno s'u)aj a(ra!ai)ke +innlosigkeit " 5 *ogičkim istraživanjima usser'a zani!a susav *ravi'a jedne univerza'ne (ra!aike, ne iz 'in(visi)ke, ne(o 'o(i)ke i e*ise!o'oške *ers*ekive" 5 važnoj na*o!eni iz dru(o( izdanja, on *re/izira da je, *o nje(ovo! !iš'jenju, ovdje rije) o )iso logičkoj (ra!ai/i, odnosno o univerza'ni! uvjei!a !o(ućnosi !or.o'o(ije zna)enja u odnosu s*oznaje *re!a !o(uće! ojeku, a ne o )isoj (ra!ai/i op#enito, raz!aranoj iz *si3o'oške i'i 'in(visi)ke *ers*ekive" Dak'e, sa!o u koneksu koji je odre2en vo'jo! za s*oznajo!, e*ise!i)ko! inen/ijo!, svjesni! odnoso! *re!a ojeku kao *red!eu s*oznaje u 3orizonu isine, sa!o je u o! us!jereno! koneksua'no! *o'ju 0ze'eno je i'i1 ne*ri3va'jivo" A'i kako 0ze'eno je i'i1 i'i 0arakadara1 ne konsiuiraju svoj koneks sa!e *o sei, niša i! ne *rije)i da u neko! dru(o! koneksu dje'uju kao zna)eće oznake #odnosno naznake, rekao i usser'&" I o ne sa!o u konin(enno! s'u)aju (dje i se, *rijevodo! s nje!a)ko(a na .ran/uski, 0ze'eno je i'i1 7 le vert est ou8 !o('o odarii (ra!ai)nošću, *ri )e!u i se ou #oder & )u'o kao o- #oznaka !jesa&+ %
0Do sada s!o raz!ara'i izraze u ko!unikaivnoj .unk/iji" Ona *o)iva ino na o!u da izrazi dje'uju kao naznake" A'i izrazi!a je dodije'jena ve'ika u'o(a i u duševno! živou koji se ne *rio*ćuje u ko!unika/iji" Jasno je da iz!ijenjena .unk/ija ne *o(a2a ono šo izraze )ini izrazi!a" Oni i *rije i kasnije i!aju svoja zna)enja 7 .edeutungen8 i isa zna)enja kao u !e2usono! raz(ovoru1 7Ed!und usser'+ *ogička istraživanja #a(re+ Nak'ada @reza, 9"&, Dru(i svezak, Prvi dio, sr" %H" Prijevod neznano iz!ijenjen"8 5 ono!e šo ovdje iznosi! i!*'i/irano je jedno u!a)enje usser'ove *ro/edure, vezane uz ovo !jeso, koje sa! iznio dru(dje" So(a si do*uša! u*ućivanje na *a voi( et le ph&nom/ne 70las i fenomen #@eo(rad+ Israživa)ko izdava)ki /enar SSOS, $HFH"&8" 05 *rvo! sa! izdanju kazao )isa (ra!aikaQ 4 o je i!e koje je i'o !iš'jeno i izri)io ozna)eno kao ana'o(on Ka novoj )isoj *rirodnoj znanosiQ" No uko'iko se ni*ošo ne !ože vrdii da )isa !or.o'o(ija zna)enjR 7 .edeutungen8 ou3vaća /je'oku*ni o*ćenio<(ra!ai)ki a*riori 4 *ri!jeri/e, (ra!ai)ki o'iko uje/ajni! odnosi!a !e2usono(a s*orazu!ijevanja *si3i)ki3 sujekaa svakako *ri*ada v'asii a*riori 4, uo'iko *rednos zas'užuje izraz )isa 'o(i)ka (ra!aika "1 7 *ogička istraživanja #o*" /i"&, sr" %%" Prijevod neznano iz!ijenjen"8
$
0Gdje je nesa'o ze'eni'o #raine+ ze'eno je (dje 7 le vert est o-8&1, 0Gdje je nesa'a )aša 7verre8 iz koje sa! va! 3io dai da *ijee-1" 6e2ui!, )ak i 0ze'eno je i'i1 # the green is either & još uvijek ozna)ava primjer agramatičnosti" Inzisirao i3 na oj !o(ućnosi+ !o(ućnosi izdvajanja i /iano(a /ije*a koja *ri*ada srukuri svake oznake, (ovorne i'i *isane, i koja konsiuira svaku oznaku u *is!u, )ak *rije i izvan svako(a 3orizona se!io'in(visi)ke ko!unika/ije; u *is!u, odnosno u s*osonosi da dje'uje, u odre2enoj o)ki, odsje)ena od svoje( 0izvorno(1 inendirano( s!is'a 7 vouloir%dire8 i svoje *ri*adnosi neko! re*resivno! koneksu koji se !ože zasiii" Svaki se znak, jezi)ni i'i nejezi)ni, (ovorni i'i *isani #u uvriježeno! s!is'u e o*reke&, unuar !a'e i'i ve'ike jedini/e, !ože citirati, savii iz!e2u navodnika; i!e !ože raskinui sa svaki! dai! konekso!, u eskona)nos *roizvodii nove konekse, na a*so'uno nezasian na)in" Ti!e se ne *re*osav'ja da oznaka vrijedi izvan koneksa, ne(o ornuo, da *osoje sa!o koneksi ez ikakvo( središa a*so'uno( usidrenja" Ta !o(ućnos /iiranja, a dvosrukos i'i *odvajanje, a ierai'nos oznake nije s'u)aj i'i ano!a'ija, o je ono #nor!a'noCanor!a'no& ez )e(a oznaka ne i više !o('a i!ai .unk/iju koju zove!o 0nor!a'no!1" Lo i i'a oznaka koju ne is!o !o('i /iirai- I )ije se *odrije'o ne i !o('o us*u iz(uiiParaziti. Iter, o pismu: da možda ne postoji
Sada *red'aže! da !a'o *o!nije razradi!o ovo *ianje os'anjajući se 4 a'i sa!o zao da is!o je *rerodi'i 4 na *ro'e!aiku performativa" Ona nas ovdje zani!a iz !nošva raz'o(a" $& Prije sve(a, )ini se da Ausin, inzisiranje! na ana'izi *er'oku/ije, a iznad sve(a i'oku/ije, diskurzivne )inove raz!ara sa!o kao )inove ko!unika/ije" To je za!ijeio nje(ov .ran/uski *revodie'j, koji (a /iira+ 05s*oreda konstativnog iskaza #odnosno k'asi)ne vrdnjeQ koja se u('avno! *oi!a kao isini i'i 'ažan o*isQ )injeni/a& s performativnim #od en('esko( performative, odnosno iskaz koji na! o!o(ućava da nešo u)ini!o sa!i! (ovoro!& nave'a je Ausina da svaki iskaz dosojan o( i!ena #odnosno onaj koje!u je /i'j komuniciranje 4 šo i, *ri!jeri/e, isk'ju)iva'o *oša*a'i/e& raz!ara kao da je *rvensveno i *rije sve(a govorni čin nasao u totalnoj siua/iji u kojoj se na'aze su(ovorni/i # How to do Things with Words , sr" $M&1 #G" Bane, 5vod u .ran/uski *rijevod 7 1uand dire c!est faire #Paris+ Seui', $HM"&8 #sr" $H&, na koji ću u nasavku eksa u*ućivai&" 9& Ova je kae(orija ko!unika/ije re'aivno ori(ina'na" Ausinovi *oj!ovi i'oku/ije i *er'oku/ije ne ozna)avaju *rijenos i'i *rije'az neko( sadržaja i'i s!is'a, ne(o na neki na)in ko!unika/iju jedno( izvorno( kreanja #koje rea de.inirai unuar jedne op#e teorije djelovanja&, o*era/iju i svaranje neko( u)inka" Ko!uni/irai, u s'u)aju *er.or!aiva, ako nešo akvo *osoji u sro(o! i )iso! s!is'u #s!jesi ću se na renuak u okvire e 3i*oeze i u ea*u ana'ize&, zna)i'o i *osredovai neku si'u i!*u'so! oznake" %& a raz'iku od k'asi)ne vrdnje, od konsaivno( iskaza, *er.or!aiv ne!a re.erena #iako je a rije) ovdje nesu!njivo ne*rik'adna, u o!e je važnos Ausinovo(
$$
okrića& izvan see i'i, u svako! s'u)aju, *rije see i'i *red soo!" On ne o*isuje nešo šo *osoji izvan jezika i *rije nje(a" On svara i'i rans.or!ira neku siua/iju, on dje'uje; i ako !ože!o reći da konsaivni iskaz ako2er i!a nekakav u)inak i uvijek rans.or!ira neku siua/iju, ne !ože!o vrdii da o vori nje(ovu unurašnju srukuru, nje(ovu !ani.esnu .unk/iju i'i desina/iju kao u s'u)aju *er.or!aiva" & Ausin je !orao os'oodii ana'izu *er.or!aiva od auoriea vrijednosti istine, o*reke isinioC'ažno, are! u njezino! k'asi)no! o'iku, e je *onekad za!ijenii vrijednošću si'e, raz'ike si'e # illocutionar2 i'i perlocutionar2 force&" #:ini !i se da o, u ovoj !is'i koja je naj!anje od sve(a niezs/3eanska, u*ućuje na Niezs/3ea; on je u sei redovio *re*oznavao sanovi a.inie *re!a jednoj sruji en('esko(a !iš'jenja&" @are! zo( ova )eiri raz'o(a, !o('o i se )inii da je Ausin razorio *oja! ko!unika/ije kao )iso se!ioi)ki, 'in(visi)ki i'i si!o'i)ki *oja!" Per.or!aiv je 0ko!unika/ija1 koja se u svojoj ii ne o(rani)ava na *rijenos neko( već usrojeno( se!ani)ko( sadržaja koji je *od nadzoro! nišana isine #isine razotkrivanja ono(a šo je u nje(ovo! iku i'i isine adekvacije iz!e2u iskazano( suda i sa!e svari&" A i*ak 4 o je, u naj!anju ruku, ono šo i3 sada *okušao nazna)ii 4 )ini !i se da sve *oeškoće s koji!a se susreće Ausin u svojoj sr*'jivoj, ovorenoj i a*orei)koj ana'izi koja je u sa'noj rans.or!a/iji, nerijeko *'odnija u *re*oznavanju svoji3 škri*a/a ne(o u svoji! )vrsi! savovi!a, i!aju zajedni)ki korijen" Ovaj+ Ausin nije ra)unao s oni! šo, u srukuri lokucije #dak'e, *rije svako( i'oku/ijsko( i'i *er'oku/ijsko( odre2enja&, već ou3vaća onaj susav *redikaa koje zove! grafematskima op#enito e so(a rka sve naknadne o*reke )iju je ue!e'jenos, )isoću i sro(os Ausin uza'ud nasojao uvrdii Kako i3 o *okazao, !ora ću s!arai da se zna i *odrazu!ijeva da Ausinove ana'ize ne*resano raže vrijednos konteksta, i o )ak koneksa koji se, .or!a'no i'i e'eo'oški, da is/r*no o*isai; du( *o*is raz'i)ii3 vrsa nesreća #infelicities& koje !o(u u(rozii do(a2aj *er.or!aiva uvijek iznova u*ućuje na e'e!en ono(a šo Ausin zove oa'ni! konekso!" Jedan od i3 ini3 e'e!enaa 4 i o ne ek jedan !e2u !no(i!a 4 osaje, k'asi)no, svijes, svjesna *risunos inen/ije (ovoreće(a sujeka u oa'ieu nje(ova 'oku/ijsko(a )ina" Tako *er.or!aivna ko!unika/ija *onovno *osaje ko!unika/ija inen/iona'no( s!is'a, M unao) o!u šo aj s!isao ne!a re.erena u o'iku neke svari i'i sanja svari koje !u *re3odi i'i !u je izvanjsko" Ova svjesna *risunos (ovornika i'i s'ušae'ja koji sudje'uju u izvršenju *er.or!aiva, nji3ova svjesna i inen/iona'na *risunos u oa'ieu dje'ovanja, e'eo'oški i!*'i/ira da nikakav ostatak ne iz!i)e *risunoj oa'iza/iji" Nikakav osaak, nii u de.ini/iji nužni3 konven/ija, nii u unurašnje! i 'in(visi)ko! koneksu, nii u (ra!ai)koj .or!i, nii u se!ani)ko! odre2enju u*orije'jeni3 rije)i; nikakva nesvodiva *o'ise!ija, dru(i! rije)i!a, nikakva 0dise!ina/ija1 koja iz!i)e vidokru(u jedini/e s!is'a" >iira! *rva dva *redavanja iz How to do Things with Words + 05o*ćeno (ovoreći, uvijek je nužno da
0""" dva .eiša koja sa!, *riznaje!, sk'on unišavai, odnosno $& .eiš isinioC'ažno, 9& .eiš vrijednosC)injeni/a1 #sr" $%&" Sr" $$%, $$, *ri!jeri/e" Sr" $, $, $H, 9, 9, 9 u 5vodu" M To *okakad *risi'java Ausina na *onovno uvo2enje krierija isine u o*is *er.or!aiva" 5s*oredi, *ri!jeri/e, sr" M% i $M"
$9
okolnosti u
koji!a se rije)i iz(ovaraju udu na neki na)in, i'i više na)ina, prikladne, a oi)no je *oreno i o da sa! (ovornik i'i neko dru(i tako3er izvede neke druge činove, je'esneQ, !ena'neQ i'i )ak )inove iz(ovaranja dodani3 rije)i" Tako je, da i3 krsio rod, nužno da ude! osoa ov'ašena da o u)ini; *ri #kršćansko!& vjen)avanju, nužno je da ne ude! već oženjen živo! i *riseno! ženo! od koje nisa! razveden id"; da i se sk'o*i'a ok'ada, na)e'no je nužno da je *ri3vai dru(a srana #koja !ora nešo u)inii, *ri!jeri/e, reći Do(ovorenoQ&, a eško i se !o('o reći da je nešo dar uko'iko kažem Daruje! i oQ, a'i o nikada ne uru)i!" a sada, u ne!a nikakvi3 *ro'e!a1 #sr" %&" 5 Dru(o! *redavanju, nakon šo je, kako o redovno )ini, savio (ra!ai)ki krierij na sranu, Ausin raz!ara !o(ućnos i *odrije'o neus*je3a i'i 0nesreća1 *er.or!aivno( iskaza" ai! de.inira šes nužni3, ako ne i dovo'jni3, uvjea za us*je3" Nakon vrijednosi 0konven/iona'nosi1, 0koreknosi1 i 0ko!*'enosi1 koje inerveniraju u ovu de.ini/iju, nužno *onovno susreće!o vrijednosi koneksa koji se !ože is/r*no de.inirai, svijesi koja je s'oodna i *risuna u oa'ieu dje'ovanja, a*so'uno *une zna)enjske na!jere 7 vouloir%dire8 koja (os*odari sa!a soo!+ e'eo'ošku jurisdik/iju nad jedni! oa'ni! *o'je! )ije or(aniza/ijsko središe osaje intencija"F Ausinova je *ro/edura *ri'i)no u*e)a'jiva i i*i)na za onu .i'ozo.ijsku radi/iju s kojo! on radije ne i i!ao nikakve veze" Sasoji se u o!u da se *rizna kako je !o(ućnos ne(aivno(a #ovdje, infelicities& svakako srukura'na !o(ućnos, kako je neus*je3 ian rizik o*era/ija o koji!a je rije); a zai!, da se (oovo neposredno simultanom (eso!, u i!e neke vrse idea'ne re(u'a/ije, aj rizik isk'ju)i kao s'u)ajan, izvanjski rizik koji na! niša ne (ovori o .eno!enu jezika koji raz!ara!o" To je uo'iko )udnije, sro(o (ovoreći neodrživo, uzevši u ozir da Ausin ironi)no oda/uje 0.eiš1 o*reke valueC fact " Tako, *ri!jeri/e, raz!arajući konven/iona'nos ez koje ne!a *er.or!aiva, Ausin *riznaje da su svi konven/iona'ni )inovi izloženi !o(ućnosi neus*je3a+ 0:ini se, *rije sve(a, jasni! da je neus*je3 4 iako nas je uzne!irio #i'i nije us*io uzne!irii& u vezi s neki! )inovi!a koji se, u /je'ini i'i dje'o!i/e, sasoje u izgovaranju rije)i 4 z'o koje!u su iz'oženi svi )inovi šo i!aju na)e'an karaker riua'a i'i /ere!onije, svi konvencionalni )inovi+ šo ne zna)i, naravno, da je svaki riua' iz'ožen svako! o'iku neus*je3a #kao, !e2ui!, nii svaki *er.or!aivni iskaz&1 #sr" 9, kurziv Ausinov&" Pored svi3 *ianja koja *osav'ja aj o'iko 3isorijski sedi!eniran *oja! 0konven/ije1, ovdje rea *ri!ijeii+ $& da Ausin na ovo! konkreno! !jesu, )ini se, raz!ara sa!o konven/iona'nos koja vori okolnosti iskaza, nje(ovo koneksua'no okruženje, a ne sanoviu inrinzi)nu konven/iona'nos ono(a šo vori sa!u 'oku/iju, sve šo će!o, kako ne is!o (ui'i vrije!e, sažei *ro'e!ai)no! sina(!o! 0arirarnosi znaka1; ono(a šo *roširuje, *o(oršava i radika'izira *oeškoće" 0=iua'1 nije neka s'u)ajnos ne(o, kao ierai'nos, srukurno oi'ježje svake oznake" 9& da se vrijednos rizika i'i iz'oženosi neus*je3u, unao) o!u šo !ože, kako Ausin *riznaje, a *riori u(rozii oa'ie konven/iona'ni3 )inova, ne *ro*iuje kao ian *redika i'i kao zakon" Ausin se ne *ia koje *os'jedi/e *roiz'aze iz )injeni/e da je ono F
Sr" F<"
%$ šo je !o(uće 4 kao !o(ući rizik 4 !o(uće uvijek , da na neki na)in *redsav'ja nužnu !o(ućnos" Nii *redsav'ja 'i o, udući da *riznaje nužnu !o(ućnos neus*je3a, još uvijek nekakvu s'u)ajnos" Lo je us*je3 kada !o(ućnos neus*je3a nasav'ja konsiuirai nje(ovu srukuru:ini se, dak'e, kako je o*reka us*je3Cneus*je3 i'oku/ije i'i *er'oku/ije ovdje *osve nedosana i vr'o derivirana" Ona *re*osav'ja o*ću i susavnu e'aora/iju srukure 'oku/ije kojo! i se izje('a ova eskona)na a'erna/ija ii i s'u)aja" No vr'o je zna)ajno da Ausin oda/uje u 0o*ću eoriju1, od(a2a je u are! dva navraa, *oseno u Dru(o! *redavanju" Od'aže! *rvo isk'ju)ivanje u sranu #0Ovdje ne u'azi! u o*ću eoriju+ u !nošvu ovakvi3 s'u)ajeva !o('i is!o )ak reći da je )in io nišavanQ #i'i se !ože *onišii zo( *risi'e i'i nedo*ušeno( uje/aja& i ako da'je" Pre*osav'ja! da i neka vr'o o*ćenia krovna dokrina !o('a ou3vaii u jednoj eoriji ono šo s!o nazva'i neus*jesi!a i ove dru(e nesreneQ karakerisike dje'ovanja 4 u naše! s'u)aju dje'ovanja koja sadrže *er.or!aivan iskaz+ no neće!o ovdje uk'ju)ii akvu vrsu nesreće 4 !ora!o, !e2ui!, jednosavno i!ai na u!u da se akve karakerisike !o(u neprestano nametati #o i )ine& u i'o koje! s'u)aju koji raz!ara!o" Karakerisike ove vrse oi)no i se svrsa'e u o'akšavajuće oko'nosiQ i'i .akore koji u!anjuju i'i ukidaju od(ovornos *o)inie'jaQ, i ako da'je1, sr" 9$, !oj kurziv&" Dru(i )in o( isk'ju)ivanja izravnije se i)e naše( iz'a(anja" =ije) je u*ravo o !o(ućnosi da se svaki *er.or!aivni iskaz #i, a *riori, svaki dru(i& 0/iira1" No Ausin isk'ju)uje u evenua'nos #i o*ću eoriju koja i je ojasni'a& neko! vrso! 'aera'ne žesine, koja !ar(ina'izira a'i je uo'iko zna)ajnija" Inzisira na )injeni/i da a !o(ućnos osaje abnormalna, parazitska, da *redsav'ja neku vrsu is/r*'jivanja, šoviše, a(onije jezika koju rea snažno držai na razda'jini, e kojoj rea od'u)no okrenui 'e2a" I *oja! 0oi)no(1, dak'e 0oi)no( jezika1 na koji se zai! *oziva, *ri'i)no je oi'ježen i! isk'ju)ivanje!" 5o'iko *osaje *ro'e!ai)niji!, a *rije ne(o šo o *okaže!o, svakako i i'o najo'je da jednosavno *ro)ia! jedan od'o!ak iz Dru(o( *redavanja+ 0#ii& Dru(o, kao iskazi, naši su *er.or!aivi tako3er iz'oženi neki! dru(i! vrsa!a nevo'je koje *o(a2aju sve iskaze" I nji3 4 iako i i3 se, o*e, !o('o uvesi u neki o*ćeniiji *rikaz 4 u ovo! renuku na!jerno isk'ju)uje!o" 6is'i!, *ri!jeri/e, na s'jedeće+ *er.or!aivni će iskaz, *ri!jeri/e, ii na specifičan način ja'ov i'i nišavan ako (a iz(ovori ('u!a/ na *ozorni/i, ako je uk'ju)en u neku *jes!u i'i izre)en u so'i'okviju" To na s'i)an na)in vrijedi za svaku vrsu iskaza 4 *reokre # sea%change& zo( *oseni3 oko'nosi" 5 akvi! se oko'nosi!a jezik na s*e/i.i)an na)in 4 razazna'jivo 4 ne korisi ozbiljno 7kurziv J" D"8, ne(o na)ini!a koji parazitiraju na nje(ovoj nor!a'noj u*orai 4 na)ini!a koji *ri*adaju dokrini etiolacija jezika" Sve o isključujemo iz ras*rave" Naše *er.or!aivne iskaze, us*ješne i'i ne, rea s3vaii kao da se iz(ovaraju u oi)ni! oko'nosi!a1 #sr" &" Ausin, dak'e, isk'ju)uje, zajedno sa svi!e šo zove sea%change, ono 0ne
$
Posav'ja!, dak'e, s'jedeće *ianje+ je 'i a !o(ućnos o*ćenio i neizježno !o(ućnos neus*je3a i'i za!ke u koju jezik !ože pasti i'i iz(uii se kao u neko! ezdanu s!ješeno! izvan i'i is*red nje(a- A šo je s parazitiranjem- Dru(i! rije)i!a, je 'i jezik okružen o*ćenii! riziko!, koji Ausin *riznaje, kao neko! vrso! rova, !jesa izvanjsko(a (uika u koje 'oku/ija nikada ne !ora izaći, koje !ože izjeći osavši *ri sei, u sei, u sk'onišu svoje ii i'i svoje(a telosa- I'i je aj rizik, na*roiv, unurašnji i *oziivan uvje nje(ove !o(ućnosi, a ona izvanjskos nje(ova unurašnjos, sa!a si'a i zakon nje(ova *ojav'jivanja- Lo i, u dru(o! s'u)aju, zna)io 0oi)an1 jezik, de.iniran isk'ju)enje! sa!o(a zakona jezika- Isk'ju)ujući o*ću eoriju o( srukurno( *araziiz!a, ne *okušava 'i na! Ausin, koji i*ak že'i o*isai )injeni/e i do(a2aje oi)no( jezika, *odva'ii kao oi)nu jednu de.ini/iju koja je e'eo'oška i ei)ka #jednozna)nos iskaza 4 za koju na dru(o! !jesu *riznaje da osaje .i'ozo.ski 0idea'1, sr" H% 4, sa!o*risunos oa'no( koneksa, rans*arennos na!jere, *risunos inen/ije zna)enja 7 vouloir%dire8 u a*so'uno sin(u'arnoj *ojedina)nosi speech acta, id"&Jer, na*okon, nije 'i ono šo Ausin isk'ju)uje kao ano!a'iju, izni!ku, 0ne< ozi'jno1,H citat #na *ozorni/i, u *jes!i i'i u so'i'okviju&, odre2ena !odi.ika/ija o*će !o(ućnosi /iiranja 4 šoviše, o*će ierai'nosi 4 ez koje ne i i'o nii 0us*ješno(1 *er.or!aiva- I o akva da je 4 *aradoksa'na a'i neizježna *os'jedi/a 4 us*ješan *er.or!aiv nužno 0ne)is1, da *reuz!e!o rije) koju će Ausin u*orijeii nešo kasnije, kada *rizna da ne!a 0)iso(a1 *er.or!aiva #sr" $9, $, $$H&" $ Sada ću sa('edai svari sa srane *oziivne !o(ućnosi, a ne više sa!o sa srane neus*je3a+ i 'i *er.or!aivni iskaz io !o(uć ako /iano udvosru)enje ne i /ije*a'o )isu sin(u'arnos do(a2aja, razdvaja'o je od nje sa!e- Posav'ja! *ianje u ovo! o'iku kako i3 *redu3irio *ri!jedu" 6o('o i !i se, uosa'o!, reći+ ne !ožee nasojai ojasnii navodno (ra.e!asku srukuru 'oku/ije sa!o na e!e'ju s'u)aja neus*je3a *er.or!aiva, ko'iko (od oni !o('i ii rea'ni i ko'iko (od nji3ova !o(ućnos i'a dje'oovorna i'i o*ćenia" Ne !ožee nijekai da *osoje i us*ješni *er.or!aivi, *a rea ojasnii i nji3+ ovaraju se sku*ovi, kako je o ju)er u)inio Pau' =i/ur, kaže se 0Posav'ja! *ianje1, k'adi!o se, izaziva!o se, do(a2aju se *orinuća rodova, a *okakad se )ak i vjen)ava!o" Takvi su se do(a2aji, )ini se, do(odi'i" A da se i sa!o jedan od nji3 do(odio sa!o jedan jedini *u, o*e i (a rea'o uzei u ozir" =eći ću 0!ožda1" Ovdje is!o se naj*rije rea'i s'ožii oko o(a šo je o 0do(a2a se1 i'i do(a2ajnos do(a2aja, koji u svoje!u oožnje *rezenno! i sin(u'arno! iskrsavanju *re*osav'ja inerven/iju iskaza šo *o sei !ože i!ai sa!o re*eiivnu i'i /ianu srukuru i'i, radije, udući da e dvije rije)i ovaraju *rosor *o!unji, ierai'nu srukuru" raća! se, dak'e, na u o)ku koja !i se )ini .unda!ena'no! i koja se sada i)e sausa do(a2aja uo*će, do(a2aja (ovora i'i H
Krajnje su!njiva vrijednos 0ne
$
do(a2aja koji se ziva (ovoro!, neoi)ne 'o(ike koju *re*osav'ja i koja )eso osaje neza!ijećena" 6ože 'i *er.or!aivni iskaz us*jei ako nje(ova .or!u'a/ija ne *onav'ja neki 0kodiran1 i'i ierai'an iskaz, dru(i! rije)i!a, ako se .or!u'a koju iz(ovara! kako i3 ovorio neki sku*, *orinuo rod i'i se oženio, ne !ože ideni.i/irai kao suglasna jedno! ierai'no! !ode'u, ako se, dak'e, na neki na)in ne !ože ideni.i/irai kao 0/ia1- Ne že'i! reći da je /iiranje ovdje iso(a i*a kao u kaza'išnoj *redsavi, .i'ozo.skoj i'ješ/i i'i re/ia/iji *jes!e" ao *osoji re'aivna s*e/i.i)nos, kako kaže Ausin, neka 0re'aivna )isoća1 *er.or!aiva" A'i a re'aivna )isoća nije us!jerena protiv !o(ućnosi /iiranja i'i ierai'nosi, ne(o *roiv dru(i3 vrsa iera/ije unuar o*će ierai'nosi koja *rova'juje u oože sro(u )isoću svako( do(a2aja diskursa i svako( speech acta" Dak'e, !anje je važno su*rosavii /iiranje i'i iera/iju ne
$
Potpisi
Taj o*ći *rosor je *rije sve(a o*rosorenje 7 espacement 8 kao disru*/ija *risunosi u ozna/i, ono šo ovdje zove! *is!o!" a )injeni/u da se sve *oeškoće na koje nai'azi Ausin križaju u o)ki koja isodono *osav'ja *ianje *risunosi i *is!a, vidi! naznaku u ono! od'o!ku Peo( *redavanja (dje se *ojav'juje *odvojena insan/ija potpisa" Je 'i s'u)ajno šo Ausin ondje !ora za!ijeii+ 06ora! *onovno *ojasnii da je ovo !jeso na koje! se ko*r/a!o" Osjećaj da na! is*od no(u iz!i)e )vrso 'o *redrasuda donosi us3i, a'i na! se !ože i osveii1 #sr" F&" 6a'o ranije se *ojavio 0škri*a/1, onaj u koje!u završava!o uvijek kada raži!o 0i'o kakav jednostavan i jedinstven (ra!ai)ki i'i 'eksiko'oški krierij1 koji! is!o raz'ikova'i *er.or!aivne i konsaivne iskaze" #6ora! reći da !e u Ausinovu *o3vau najviše zani!a'a i najviše uvjeri'a a kriika 'in(visi/iz!a i auoriea koda, vo2ena na e!e'ju ana'ize jezika"& Ausin zai! *okušava ne'in(visi)ki! raz'ozi!a o*ravdai *rednos koju je u ana'izi *er.or!aiva do sada davao .or!a!a *rvo( 'i/a indikaiva *rezena, akivno! ('asu" Kona)no o*ravdanje ('asi da se u i! .or!a!a re.erira na ono šo Ausin zove izvorom iskaza" Taj će se *oja! izvora 4 )iji je u'o( o'iko o)i('edan 4 )eso *ojav'jivai u ono!e šo s'ijedi, u*rav'jajući /je'oku*no! ana'izo! u .azi koju raz!ara!o" 6e2ui!, ne sa!o da Ausin ne su!nja u o da je izvor us!eno( iskaza u *rvo! 'i/u indikaiva *rezena #u akivno! ('asu& prisutan u iskazivanju i u iskazu #*okušao sa! ojasnii koje i!a!o raz'o(e da ne vjeruje!o u o&, ne(o još !anje su!nja u o da je ekviva'en e veze s izvoro! u *isani! iskazi!a jednosavno evidenan i zaja!)en potpisom+ 0Ta!o (dje nema, u vera'noj .or!u'i iskaza, re.eren/ije na osou koja iskazuje, dak'e dje'uje, u o'iku za!eni/e jaQ #i'i njezino( osono( i!ena&, na nju će se za*ravo u*ućivaiQ jedni! od dva na)ina+ #a& 5 vera'ni! iskazi!a, činjenicom da je upravo to osoba koja daje iskaz 4 ono šo is!o !o('i nazvai izvorom iskaza 7 utterance%origin8 koji se na)e'no korisi u svako! susavu vera'ni3 koordinaa" #& 5 *isani! iskazi!a #i'i inskri*/ija!aQ&, stavljanjem potpisa #o se !ora u)inii jer *isani iskazi o)io nisu *rivezani za svoj izvor *o*u us!eni3&1 #sr" F%
$M
izvoro!, rea o)uvai a*so'unu sin(u'arnos do(a2aja *o*isa i o'ika *o*isa+ )isu re*rodukii'nos )iso( do(a2aja" Posoji 'i nešo akvo- Do(odi 'i se ikada a*so'una sin(u'arnos do(a2aja *o*isa- Posoje 'i *o*isiDa, sasvi! si(urno, svakodnevno" 5)in/i *o*isa su najoi)nija svar na svijeu" No uvje !o(ućnosi i3 u)inaka je isodono, o*e, uvje nji3ove ne!o(ućnosi, ne!o(ućnosi nji3ove sro(e )isoće" Kako i .unk/ionirao, odnosno io )i'jiv, *o*is !ora i!ai *onov'jiv, ierai'an, i!iai'an o'ik; !ora se !oći odvojii od *rezenne i sin(u'arne inen/ije *o kojoj nasaje" 5*ravo nje(ova isos, narušavajući !u idenie i sin(u'arnos, rasko'juje nje(ov *e)a" eć sa! ranije nazna)io na)e'o ove ana'ize" ak'ju)i!o ovo vr'o suhoparno 7 sec8 iz'a(anje+ $& kao *isanje, ko!unika/ija, ako že'i!o zadržai u rije), nije sredsvo *renošenja s!is'a, raz!jene inen/ija i inendirani3 zna)enja, ras*rava i 0ko!unika/ija svijesi1" 6i ne nazo)i!o nekakvo! kraju *is!a koji i *onovno us*osavio, *o 6/Bu3anovoj ideo'oškoj *redodži, rans*arennos i'i ne*osrednos drušveni3 odnosa, ne(o sve snažnije! i snažnije! 3isorijsko! odvijanju jedno( o*će( *is!a )iji će susav (ovora, svijesi, s!is'a, *risunosi, isine, id", ii sa!o u)in/i, e i3 rea ana'izirai kao akve" Taj sa! u)inak, o koje!u je rije), na dru(o! !jesu nazvao 'o(o/enriz!o!; 9& se!ani)ki ozor koji oi)no u*rav'ja *oj!o! ko!unika/ije *re!ašen je i *roijen inerven/ijo! *is!a, odnosno diseminacijom koja se ne svodi na polisemiju" Pis!o se )ia, ono 0u kona)ni/i1 ne daje !jesa 3er!eneui)ko! deši.riranju, od(oneanju neko( s!is'a i'i isine; %& unao) o*će! iz!ješanju k'asi)no(, 0.i'ozo.sko(1, za*adno( id" kon/e*a *is!a, )ini se nužni! zadržai, *rovizorno i sraeški, nje(ovo staro ime" To *odrazu!ijeva /ije'u jednu 'o(iku paleonimije koju ovdje ne !o(u razvijai" $$ Krajnje s3e!aski+ o*reka !ea.izi)ki3 kon/e*aa #*ri!jeri/e, (ovorC*is!o, *risunosCodsunos, id"& nikada nije su)e'javanje dvaju *oj!ova, ne(o 3ijerar3ija i *oredak suordina/ije" Dekonsruk/ija se ne !ože o(rani)ii na neura'iza/iju, nii *rijeći izravno u nju+ ona !ora, dvosruko! (eso!, dvosruko! znanošću, dvosruki! *is!o!, izvršii preokret k'asi)ne o*reke i o*će premještanje susava" Sa!o će si *od i! uvjei!a dekonsruk/ija *riskrii sredsva za intervenciju u *o'je o*reka koje kriizira i koje je ujedno *o'je nediskurzivni3 si'a" Svaki *oja!, s dru(e srane, *ri*ada jedno! sise!sko! 'an/u i sa! *redsav'ja susav *redikaa" Ne!a !ea.izi)ko(a *oj!a *o sei" =ije) je o radu 4 !ea.izi)ko! i'i ne 4 na *oj!ovni! susavi!a" Dekonsruk/ija se ne sasoji u *rije'azu s jedno(a *oj!a na dru(i, ne(o u *reokreanju i *reure2enju *oj!ovno(a *oreka, kao i ne*oj!ovno(a *oreka s koji! je on ariku'iran" Pri!jeri/e, *is!o, kao k'asi)an *oja!, sadrži *redikae koje su suordinira'e, isk'ju)iva'e i'i o(rani)ava'e odre2ene si'e i nužnosi koje rea ana'izirai" To su oni *redikai #neko'iko sa! i3 s*o!enuo& )ija se si'a o*ćeniosi, *oo*ćenja i (eneraivnosi os'oa2a, /ije*i na jedan 0novi1 *oja! *is!a koji ako2er od(ovara ono!e šo se oduvijek odupiralo saroj or(aniza/iji sna(a, šo je vje)io *redsav'ja'o ostatak , nesvodiv na do!inannu si'u koja je or(anizira'a 4 re/i!o, da is!o se *ožuri'i 4 $$
idi *a diss&mination 7Paris+ Seui', $HM9"8 i 5ositions 7Paris+ diions de 6inui, $HM9"8"
$F
'o(o/enri)ku 3ijerar3iju" Osavii o! novo! *oj!u saro i!e *is!a zna)i održai srukuru /ije*a, *rije'az i *rianjanje koje je neo*3odno za dje'ovornu intervenciju u konsiuirano 3isorijsko *o'je" To zna)i *odarii sve!u šo se odi(rava u o*era/ija!a dekonsruk/ije odre2enu *ri'iku i sna(u, !oć komunikacije" 6e2ui!, s3vai će se ono šo se već *odrazu!ijeeva, *oseno na jedno! .i'ozo.sko! ko'okviju+ kao dise!inirajuća o*era/ija koja je odmaknuta od *risunosi #ika& u svi! nje(ovi! !odi.ika/ija!a, *is!o, ako (a i!a, !ožda ko!uni/ira, a'i sasvi! si(urno ne *osoji" I'i jedva *osoji, ovi! 7 hereb28, u o'iku najnevjerojanije( *o*isa"
# $apomena+ eks 4 *isani 4 ovo(a *rio*ćenja 7 communication8 !orao se *rije sku*a u*uii na adresu )ssociation des soci&t&s de philosophie de langue fran6aise " Takvu je *oši'jku, dak'e, rea'o *o*isai" Lo sa! u)inio, a ovdje krivovori!" Gdje- Tu" J"D"&
0Si(naure UvUne!en /oneVe1" Iz'a(anje *red 7ongr/s international des +oci&t&s de philosophie de langue fran6aise #6onrUa', ko'ovoz $HM$"&" Te!a ko'okvija i'a je 0Ko!unika/ija1" Proširena verzija iskana u 8arges de la philosophie #Paris+ diions de 6inui, $HM9", sr" %<%H%&" Pre!a sr*sko! *rijevodu #6" Sanisava/, ovdje eksenzivno !odi.i/irano&+ 4elo r" #$HF&, sr" M<%"
$H
