40
NEVEVIJEVIH HADISA
Sarajevo, 1431. h.g. / 2010. god.
1
Naslov: ﻣﺘﻦ اﻷرﺑﻌﯿﻦ اﻟﻨﻮوﯾﺔ ČETRDESET NEVEVIJEVIH HADISA Autor: Muhjiddin Jahja b. Šeref Nevevi Unos arapskog teksta i prijevod: Bilal Dervišić, prof. Redaktor prijevoda: Elvedin Pezić, prof. Šerijatska recenzija: mr. Safet Kuduzović Abdulvaris Ribo, prof. Lektura i korektura: Haris Rizvanbegović Dtp: Teufik Mešić Izdavač: UG „Sehara“, u saradnji sa www.minber.ba Štampa: d.o.o. ''Emanet'' Tiraž: 500
2
Uvod ﺑﺴــــﻢ اﷲ اﻟﺮﺣﻤﻦ اﻟﺮﺣﯿــﻢ Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na našeg poslanika Muhammeda njegovu porodicu, ashabe i na sve one koji ga slijede do Sudnjeg dana. Ne možemo u potpunosti – a ni ispravno – shvatiti ni Kur'an ni islam bez hadisa (sunneta) Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te su s te strane mnogi islamski učenjaci pisali zbirke hadisa od kojih su najpoznatije 'Kutubu Sitte' (šest zbirki: Buharijina, Muslimova, Ebu-Davuda, Tirmizija, Nesaije i Ibn-Madže). Međutim, neki učenjaci su skupljali određene hadise od posebnog značaja u vjeri, od kojih je i ova u našim rukama po izboru imama Nevevija, poznata kao 'ARBEINE NEVEVIJE' – 'ČETRDESET NEVEVIJEVIH HADISA'. S obzirom na ljepotu i važnost sadržaja ove zbirke, ulema je ukazala na njenu popularnost i najbolji uvid u studij Poslanikovih hadisa, a dokaz tome je da postoji više od pedeset napisanih komentara kroz ovih sedam vijekova diljem islamskog svijeta. Ni naše podneblje ne zaostaje kada je riječ o pridavanju važnosti ovoj zbirci, jer je ova zbirka samo u posljednjih dvadeset godina nekoliko puta prevedena i doživjela mnoga izdanja, komentarisana u mnogim gradovima, na mnogim predavanjima, sijelima i radioemisijama, tako da se ni broj ne zna. I u današnje vrijeme ona se komentariše u mnogim mjestima; uči se napamet i održavaju se mnoga takmičenja u njenom hifzu, a prevedeni su i neki komentari od kojih je napoznatija i možda najopširnija „Enciklopedija znanosti i mudrosti“ od Ibn-Redžeba Hanbelija (doduše, to je skraćena verzija od šejha Hilalija „Buđenje ambicija“). Zato molim Uzvišenog Allaha da nagradi svakoga ko je dao svoj doprinos u širenju Allahove, dželle dželaluhu, vjere i sunneta Poslanika, sallallahu aleji ve sellem.
NAPOMENE: 1- Tokom prevoda koristio sam se sljedećim komentarima, i to: imama Nevevija, imama Ibn-Redžeba, imama Ibn-Dekika, šejha Ibn-Usejmina, šejha Ismaila Ensarija i šejha Salima Hilalija, tako da sam manje jasne pojmove prevodio u kontekstu komentara. 2- Prevod sam upoređivao sa dosadašnjim prevodima, i to: prevod HO „Igasa“, Mehmeda Handžića, Huseina Ademija („Buđenje ambicija“), prijevod 'Rijadu es-Salihin' (jer se u njemu nalazi svih 40 hadisa) od Zuhdije Adilovića i Fuada Sedića, Emira Demira („Radost pogleda“). 3- Prilikom dokumentacije hadisa spominjao sam samo zbirku hadisa u kojoj se nalazi navedeni hadis i broj hadisa u dotičnoj zbirci. 4- Prilikom ocjene vjerodostojnosti hadisa naveo sam ocjenu koju je spomenuo imam Nevevi, a hadisi koji su kod Buharije i Muslima – pa, ništa nije spomenuto, jer su svi hadisi u njima sahih (vjerodostojni).
3
5- Što se tiče hadisa pod brojevima: 12, 29, 30, 31, 32, 39, 41 i 42, ulema nema zajednički stav kada je riječ o vjerodostojnosti ovih hadisa, a na komentatorima je da pojasne mišljenje učenjaka i njihove dokaze. 6- U zbirci se nalaze 42 hadisa; međutim, poznata je po nazivu „40 Hadisa“. 7- Smrću Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zapečaćena je bezgrješnost, te s te strane molim Uzvišenog Allaha da sve moguće pogreške u unosu teksta, prevodu ili štamparske greške oprosti, a On je Milostivi i Koji grijehe oprašta. Bilal Dervišić Sarajevo, 1431. h.g. / 2010. god.
Biografija imama Nevevija Ime mu je Jahja ibn Šeref, a nadimak mu je Muhjiddin Ebu-Zekerijja; rođen je 631. h.g. u Nevi južno od Damaska. Još od ranog djetinjstva bio je naklonjen vjeri i traženju znanja i zbog svoje marljivosti i upornosti na tom putu. Iako mlad, ubrzo je postao ekspert u Hadisu. Vrijedi istaći da se nije ženio, a bio je izuzetno omiljen u narodu: njegova djela koja je pisao su svesrdno prihvaćena i ocijenjena kao veoma korisna i značajna, od kojih su, pored „40 Nevevijevih hadisa“, najpoznatija: „Komentar Muslimova Sahiha“, „Rijadu es-salihin“, i epohalno fikhsko djelo: „El-Medžmua“. Umro je u svom rodnom mjestu u 45. godini života, 676. godine po Hidžri. Molimo Uzvišenog Allaha da ga obaspe Svojom neizmjernom milošću i da mu podari Džennet, amin. Predgovor imama Nevevija Prenosi se od Alije ibn Ebi-Taliba, Abdullaha ibn Mes'uda, Muaza ibn Džebela, EbuDerde, Ibn-Omera, Ibn-Abbasa, Enesa ibn Malika, Ebu-Hurejre i Ebu-Seida el-Hudrija, sa različitim predajama, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko za moj ummet sakupi i prenese 40 hadisa od vjere, Allah, dželle dželaluhu, će ga na Sudnjem danu proživjeti u društvu fakiha i uleme.“ U rivajetu Ebu-Derde stoji: „Ja ću mu na Sudnjem danu biti šefadžija i svjedok.“ U rivajetu Ibn-Mes'uda: „Bit će mu rečeno: 'Uđi na koja vrata Dženneta hoćeš.'“ U rivajetu Ibn-Omera: „Bit će upisan u društvu uleme, a proživljen u društvu šehida.“ Svi hadiski eksperti se slažu da su sve predaje ovog hadisa daif (slabe). Islamski učenjaci su o ovom poglavlju (40 hadisa) napisali mnoga djela, skoro da im se broj ne zna. Među prvima je bio Abdullah ibn Mubarek, a zatim: Muhamed ibn Eslem Tusi, Hasan ibn Sufjan Nesevi, Ebu-Bekr Adžiri, Ebu-Bekr Asfehani, Darekutni, Hakim, Ebu-Nuajm, Ebu-Abdurrahman Sulemi, Ebu-Seid Malini, Ebu-Osman Sabuni, Muhammed Ensari, Ebu-Bekr Bejheki, i mnogi drugi od prvih i potonjih generacija.
4
Klanjao sam istiharu i donio odluku da sakupim 40 hadisa, slijedeći spomenute imame i učenjake i velikane islama. Islamski učenjaci su složni da je dozvoljeno postupiti po slabom hadisu u posebno vrijednim djelima; ali, i pored toga, ja se ne oslanjam na spomenuti hadis (40 hadisa) nego na Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi u sahih-predajama: „Neka oni koji su prisutni prenesu onima koji su odsutni“, i: „Neka Allah podari udoban život onome ko čuje moje riječi, shvati ih i prenese ih onako kako ih je čuo.“ Neki učenjaci su sakupljali hadise vezane za temelje vjere (akaid); neki su iz oblasti fikha; treći pak hadise vezane samo za džihad; četvrti ono što se veže za zuhd; neki opet hadise koji govore o lijepom ponašanju (ahlak) – i sve su to bile njihove dobre namjere, Allah bio zadovoljan svima njima. Što se mene tiče, donio sam odluku da sakupim 40 hadisa koji će biti važniji od od svih spomenutih, a to je 40 hadisa koji će objediniti sve spomenuto. Svaki od hadisa je ujedno i jedno od osnovnih pravila ove vjere. Islamski učenjaci neke od tih hadisa opisuju kao hadise na kojima se temelji vjera islam, ili kao pola islama, ili trećina i slično tome. Izabirajući hadise, uzeo sam sebi za pravilo, i kao obavezu, da to budu samo vjerodostojni hadisi kojih su većina u dva Sahiha (Buharija i Muslim). Hadise sam navodio bez seneda (lanca prenosilaca) kako bi se lakše pamtili, a time bi bila veća korist za čitaoce. Svako onaj ko teži Ahiretu trebao bi da poznaje i nauči ove hadise napamet zbog toga što oni sadrže temelje ove vjere, i ukazuju na sva djela pokornosti, a to će primijetiti svako ko malo razmisli. Na Allaha se oslanjam i Njemu prepuštam svoje stanje. Neka Mu je svaka hvala i zahvala i uspjeh je samo uz Allahovu pomoć.
5
PRVI HADIS
Od Omera ibn El-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Zaista se djela cijene prema namjeri i svakom čovjeku pripada ono što je naumio. Ko učini hidžru Allahu i Njegovu Poslaniku, njegova hidžra je Allahu i Njegovu Poslaniku. A ko učini hidžru radi neke ovosvjetske koristi koju želi postići ili radi neke žene da bi se njome oženio, njegova hidžra je radi onoga zbog čega se preselio.“ (Bilježi Muslim, br. 4927)
6
DRUGI HADIS Prenosi se od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, da je rekao: „Pričao mi je moj otac, Omer ibn El-Hattab: 'Jednoga dana, dok smo bili kod Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iznenada se pojavio jedan čovjek veoma bijele odjeće, izrazito crne kose, na njemu se nisu vidjeli tragovi putovanja, a niko ga od nas nije poznavao. On sjede naspram Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prislonivši svoja koljena uz njegova koljena, stavivši svoje dlanove na njegova stegna, zatim reče: 'O Muhammede, obavijesti me o islamu?' Tada mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: 'Islam je da svjedočiš da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed, Allahov poslanik, da obavljaš namaz, daješ zekat, postiš Ramazan i da obaviš hadždž ako si u mogućnosti to učiniti.' Čovjek reče: 'Istinu si rekao.' Omer, radijallahu anhu, kaže: 'Začudismo se ovom čovjeku, pita i potvrđuje istinitost njegovog odgovora.' Čovjek ponovo upita: 'Obavijesti me o imanu?' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori: 'Iman je da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruješ u Njegovo određenje bilo dobro ili zlo!' Čovjek opet reče: 'Istinu si kazao', a zatim reče: 'Obavijesti me o ihsanu?' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'Ihsan je da obožavaš Allaha kao da Ga vidiš, i ako Ga ne vidiš, On zaista tebe vidi.' Čovjek ponovo upita: 'Obavijesti me o Sudnjem danu?' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: 'O njemu upitani ne zna više od onoga koji pita.' Čovjek reče: 'Obavijesti me o njegovim predznacima?' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'Kada robinja rodi svoju gospodaricu i kada se goli, bosi i siromašni pastiri počnu nadmetati u izgradnji palača!' Tada je onaj čovjek ustao i otišao. Nakon nekoliko trenutaka me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: 'O Omere, znaš li ko je bio onaj čovjek!?' Ja mu odgovorih: 'Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju.' On mi na to reče: 'To je bio Džibril, došao je da vas poduči vašoj vjeri!'“ (Bilježi Muslim, br. 93)
TREĆI HADIS
Od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Islam je sagrađen na petero: na svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadždža i postu ramazana.“ (Bilježi Buharija, br. 8)
7
ČETVRTI HADIS
Od Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Pričao nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem – a on je onaj koji istinu govori i kome se vjeruje: 'Zaista se svako od vas formira u utrobi majke četrdeset dana, zatim bude isto toliko vremena zakvačak, zatim postane komad mesa u istom tolikom periodu. Nakon toga Allah pošalje meleka da udahne u njega dušu, i naredi mu da zapiše četiri stvari: nafaku, dužinu života, djela i da li će biti sretan ili nesretan. Tako mi Allaha, pored kojeg nema drugog Boga, neko će od vas raditi djela dženetlija sve dok između njega i Dženneta ne bude ostao aršin, zatim će ga preduhitriti određenje i nastavit će raditi djela koja vode u Džehennem, pa će ući u Džehennem. A neko će od vas raditi djela džehenemlija sve dok između njega i Džehennema ne bude ostao aršin, zatim će ga preduhitriti određenje i nastavit će raditi djela koja vode u Džennet, pa će ući u Džennet.'“ (Bilježi Muslim, br. 6723)
:
8
PETI HADIS Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: 'Ko uvede u ovu našu vjeru ono što nije od nje, to je odbačeno.'“ (Bilježi Buharija, br. 2697) A u predaji kod imama Muslima stoji: „Ko bude činio nešto što nije od naše vjere, bit će mu odbijeno.“ (Bilježi Muslim, br. 4492)
ŠESTI HADIS
Od Nu'mana ibn Bešira, radijallahu anhuma, prenosi se da je, pokazavši svojim prstima na uši, rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Zaista je halal jasan i zaista je haram jasan, a između njih su sumnjive stvari koje mnogi ljudi ne poznaju. Ko se bude čuvao sumnjivih stvari, sačuvat će svoju vjeru i čast. A ko bude činio sumnjive stvari, past će u haram. Takav je kao pastir koji čuva svoje stado oko zabranjenog posjeda, a svakog momenta se može dogoditi da stado uđe u njega. Zaista, svaki vladar ima svoje zabranjene posjede. Zaista, Allahovi zabranjeni posjedi jesu Njegove zabrane. Istina je da u tijelu postoji jedan organ: kada je on zdrav, cijelo tijelo je zdravo; a kad on oboli, cijelo tijelo oboli. Uistinu je to srce.'“ (Bilježi Muslim, br. 4094)
9
SEDMI HADIS Od Temima Darija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Vjera je savjet i iskren odnos.“ Rekli smo: 'A kome?' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: „Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, vladarima muslimana i svim muslimanima.“ (Bilježi Muslim, br. 196)
OSMI HADIS
Od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Naređeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoče da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, i dok ne počnu obavljati namaz i davati zekat. Kada to urade, zaštit će svoje živote i imetke od mene, osim ako to zahtijeva propis islama. A njihov konačni obračun je kod Uzvišenog Allaha.“ (Bilježi Buharija, br. 25)
DEVETI HADIS
Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Što sam vam zabranio, klonite ga se, a što sam vam naredio, uradite od toga koliko možete, jer one koji su bili prije vas upropastila su mnoga zapitkivanja i nepokoravanje svojim poslanicima.'“ (Bilježi Muslim, br. 6113)
10
: ﭽﮡ ﮢ ﮣ ﮤ ﮥ ﮦ ﮧﭼ
ﭽﭽ ﭾ ﭿ ﮀ ﮁ ﮂ ﮃ ﮄﭼ
DESETI HADIS
Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „O, ljudi! Zaista je Uzvišeni Allah Dobar i ne prima ništa osim dobro. I zaista je Allah naredio vjernicima ono što je naredio i poslanicima. Uzvišeni je rekao: „O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela činite“ i Uzvišeni je rekao: „O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili“, Zatim je spomenuo čovjeka koji je dugo putovao, raščupane i prašnjave kose i koji je pružio ruke prema nebu govoreći: 'O, Gospodaru!', 'O, Gospodaru!' A njegova hrana je haram, piće mu je haram, njegova je odjeća haram i othranjen je haramom; pa kako da mu se dova usliša.“ (Bilježi Muslim, br. 2346)
JEDANAESTI HADIS Od Hasana ibn Alija, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: „Upamtio sam od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Ostavi ono što ti je sumnjivo, a prihvati ono što ti nije sumnjivo.'“ (Bilježi Tirmizi, br. 2518, hadis je hasen-sahih)
11
DVANAESTI HADIS Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Od čovjekovog lijepog islama je da se kloni onoga što ga se ne tiče.“ (Bilježi Tirmizi, br. 2317, hadis je hasen)
TRINAESTI HADIS Od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Niko od vas neće biti vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi i sebi.“ (Bilježi Buharija, br.13)
ČETRNAESTI HADIS
Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nije dozvoljeno proliti krv muslimanu koji svjedoči da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov Poslanik osim u tri slučaja: ako oženjen ili udata počini blud, glava za glavu i onoga koji ostavi svoju vjeru i napusti Zajednicu.“ (Bilježi Muslim, br. 4375)
12
PETNAESTI HADIS Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka šuti; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka bude pažljiv prema svom komšiji; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka počasti svoga gosta.“ (Bilježi Muslim, br. 173)
ŠESNAESTI HADIS
Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je neki čovjek rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: „Preporuči mi nešto.“ Poslanik mu reče: „Ne srdi se.“ Ovaj čovjek ponovi pitanje više puta, a Poslanik mu svaki put reče: „Ne srdi se.“ (Bilježi Buharija br. 6116)
SEDAMNAESTI HADIS
Od Šeddada ibn Evsa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Dvije stvari sam zapamtio od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Zaista je Allah propisao dobročinstvo prema svemu. Zato, kada ubijate, radite to na najljepši način, kada koljete, radite to na najmilostiviji način. Onaj koji od vas bude klao neka naoštri nož kako bi olakšao svojoj žrtvi.'“ (Bilježi Muslim, br. 5055)
13
OSAMNAESTI HADIS Od Ebu-Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Boj se Allaha ma gdje bio, a poslije lošeg djela uradi dobro djelo koje će ga izbrisati, i lijepo se prema ljudima ophodi.'“ (Bilježi Tirmizi, br. 1987, hadis je hasen-sahih)
DEVETNAESTI HADIS Od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: „Jednog dana sam bio iza Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa mi je rekao: 'O, mladiću, podučit ću te nekim riječima: Čuvaj Allaha, Allah će te čuvati. Pazi na Allaha, naći ćeš Ga ispred sebe. Kada moliš, moli Allaha. Ako tražiš pomoć, traži je od Allaha. Znaj, da kada bi se svi ljudi sakupili da ti neku korist pribave, ne bi ti mogli pomoći osim onoliko koliko ti je već Allah propisao. Također, kada bi se sakupili da ti nanesu neku štetu, ne bi ti mogli nauditi osim onoliko koliko ti je to Allah već odredio. Podigla su se pera i osušile su se stranice.'“ (Bilježi Tirmizi br. 2516, hadis je hasen-isahih) U drugim predajama stoji: „Pazi na Allaha, uvijek će ti biti na pomoći. Sjeti se Allaha kad si u obilju, Allah će te se sjetiti kada si u oskudici. I znaj, da ono što te je mimoišlo nije te moglo ni zadesiti, a ono što te zadesilo nije te moglo ni mimoići. Znaj, zaista je pobjeda u strpljivosti i zaista je spas nakon nevolje, i zaista je s tegobom olakšanje.“ (Bilježi Hakim, br. 6304, hadis je sahih) 14
DVADESETI HADIS
Ebu-Mes'ud, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ono što su ljudi zapamtili od vremena prvog poslanstva jesu riječi: 'Ako se ne stidiš, radi što hoćeš.'“ (Bilježi Buharija br. 3484)
DVADESET PRVI HADIS
Od Sufjana ibn Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Rekao sam: 'O Allahov Poslaniče, reci mi o islamu nešto o čemu neću morati nikoga pitati poslije tebe.' Na to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Reci, vjerujem u Allaha, a zatim ustraj na tome.'“ (Bilježi Muslim, br. 159)
DVADESET DRUGI HADIS
Od Džabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Neki čovjek pitao je Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kaži mi, ako budem samo klanjao propisane namaze, postio Ramazan, radio ono što je dozvoljeno a klonio se onog što je zabranjeno i ne budem ništa više od toga radio, da li ću ući u Džennet!?' 'Da.' odgovori mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Tada reče čovjek: 'Tako mi Allaha, neću ništa više na to dodavati!'“ (Bilježi Muslim, br. 110) 15
: DVADESET TREĆI HADIS
Od Ebu-Malika Eš'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Čistoća je polovina imana. Riječ 'El-hamdulillah' puni mizanske terazije. Riječi 'Subhanallahi vel-hamdulillahi' pune prostor što je između nebesa i Zemlje. Namaz je svjetlo. Sadaka je jasan dokaz. Strpljivost je sjaj. Kur'an je nepobitan dokaz za tebe ili protiv tebe. Svi ljudi rade i trude se i odgovorni su za svoju dušu; spasit će se onaj koji je svoju dušu očistio pokoravajući se Allahu, a propao je onaj koji ju je grijesima zaprljao.“ (Bilježi Muslim, br. 534)
16
DVADESET ČETVRTI HADIS Ebu-Zerr, radijallahu anhu, kazuje da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi od Uzvišenog Allaha, koji kaže: „O robovi Moji, ja sam Sebi zabranio nasilje, i vama sam ga učinio zabranjenim, pa ne činite jedni drugima nasilje. O robovi Moji, svi ste vi u zabludi osim onoga koga Ja uputim, zato od Mene uputu tražite, uputit ću vas. O robovi Moji, svi ste vi gladni osim onoga koga Ja nahranim, zato tražite od Mene da vas nahranim, nahranit ću vas. O robovi Moji, svi ste vi neodjeveni osim onoga koga Ja odjenem, zato tražite od Mene da vas odjenem, odjenut ću vas. O robovi Moji, vi zaista griješite i noću i danju, a Ja praštam sve grijehe, zato tražite od Mene oprost, oprostit ću vam. O robovi Moji, vi nikada ne možete doći do onoga što bi Meni štetu nanijelo pa da Mi naštetite; niti možete doći do onoga što bi Meni koristilo pa da Mi korist učinite. O robovi Moji, kada bi prvi i posljednji od vas, i ljudi i džini, bili svi pobožni kao najpobožniji čovjek od vas, to ne bi nimalo povećalo Moju vlast. O robovi Moji, kada bi prvi i posljednji od vas, i ljudi i džini, bili svi grješnici kao najpokvareniji čovjek od vas, to ne bi nimalo umanjilo Moju vlast. O robovi Moji, kada bi prvi i posljednji od vas, i ljudi i džini, stali na jedno mjesto i zatražili od Mene, pa da dadnem svakom pojedincu ono što traži, to ne bi umanjilo od onoga što je kod Mene osim koliko zamočena igla u more umanji od mora. O robovi Moji, sve je do vaših djela koja vam Ja zapisujem, a potom ću vam za njih dati odgovarajuću naknadu. Pa ko nađe dobro, neka zahvali Allahu; a ko nađe nešto drugo, neka kori samoga sebe.“ (Bilježi Muslim, br. 6572)
DVADESET PETI HADIS Od Ebu-Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da su Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, neki od ashaba rekli: „Allahov Poslaniče, bogati ljudi nas pretekoše s nagradama: klanjaju kao što mi klanjamo, poste kao što mi postimo i daju sadaku od viška svog imetka.“ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'Zar i vama Allah nije dao nešto s čime ćete sadaku udjeljivati!? Zaista je svako 'Subhanallahi' sadaka, svaki 17
tekbir je sadaka, svako zahvaljivanje Allahu je sadaka, svako izgovaranje 'La ilahe illellah' je sadaka, i naređivanje dobra i odvraćanje od zla je sadaka, pa čak i intimni odnos sa svojom ženom je sadaka.' Ashabi upitaše: 'Allahov Poslaniče, zar i u zadovoljavanju svojih strasti ima nagrade!?' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to odgovori: 'Šta mislite, kada bi neko od vas svoju strast zadovoljio na zabranjen način, zar to ne bi bio grijeh? Isto tako, ako je zadovolji na dozvoljen način, imat će za to nagradu.'“ (Bilježi Muslim, br. 2329)
: DVADESET ŠESTI HADIS Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Na svaki ljudski zglob u svakom danu u kome izađe Sunce treba dati sadaku. Izmiriti dvojicu je sadaka. Pomoći čovjeku da uzjaše svoju jahalicu ili mu pomoći da na nju digne tovar je sadaka. Lijepa riječ je sadaka. Svaki korak radi namaza je sadaka. Ukloniti s puta ono što ljudima smeta je sadaka.“ (Bilježe Buharija, br. 2989)
18
DVADESET SEDMI HADIS Od Nevvasa ibn Sim'ana, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Pitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o dobročinstvu i grijehu, pa mi je rekao: 'Dobročinstvo je lijepa narav, a grijeh je ono što te u prsima tišti, i ne želiš da to ljudi saznaju.'“ (Bilježi Muslim, br. 6516) A od Vabisa ibn Ma'beda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Došao sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa me upita: 'Došao si da me pitaš o dobročinstvu i grijehu?' Rekoh: 'Da.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi reče: 'Upitaj svoje srce. Dobročinstvo je ono s čime je zadovoljna duša i s čime je zadovoljno srce. Grijeh je ono što tišti dušu i koleba se u prsima, pa makar ti to ljudi potvrdili i odobrili.'“ (Bilježi Ahmed, 18169, hadis je hasen)
DVADESET OSMI HADIS Od Irbada ibn Sarije, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Jednoga dana klanjali smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a onda se okrenuo prema nama i održao nam je veoma dirljiv govor od kojeg su oči orosile suzama i srca zadrhtala, pa smo rekli: 'Allahov Poslaniče, ovo kao da je oproštajni govor pa nam nešto oporuči!' Na to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'Oporučujem vam bogobojaznost prema Uzvišenom Allahu, poslušnost i pokornost vladarima, pa čak i kada bi rob abesinski postao vaš emir. Zaista, ko poživi od vas poslije mene, vidjet će mnoga razilaženja, zato, prihvatite se moga sunneta i sunneta pravovjernih i u vjeri iskrenih halifa, vašim očnjacima čvrsto se držite toga. Čuvajte se novina u vjeri, jer je svaka novina novotarija, a svaka novotarija je zabluda.'“ (Bilježi Ebu Davud, br. 4607, hadis je hasen)
19
ﭽﮔ ﮕ ﮖ ﮗ ﮘ ﮙ ﮚ ﮛ ﮜ ﮝ ﮞ ﮠ ﮡ ﮢ ﮣ ﮤ ﮥ ﮦ
ﮧ ﮨ ﮩ ﮪ ﮫ ﮬﭼ
DVADESET DEVETI HADIS Od Muaza ibn Džebela, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Allahov Poslaniče, obavijesti me o djelu koje će me uvesti u Džennet a udaljiti od Vatre. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'Pitao si me o velikoj stvari. Ona je lahka onome kome to Allah olakša. Robuj Allahu, ne pridružuj Mu ništa, obavljaj namaz, daji zekat, posti Ramazan i obavljaj hadždž.' Zatim reče: 'Želiš li da te uputim na vrata dobra: post je štit, sadaka neutrališe grijehe kao što voda gasi vatru, i namaz čovjeka u dubini noći.' Tada je proučio: „Bokovi njihovi se postelja lišavaju i oni se Gospodaru svome iz straha i želje klanjaju, a dio onog što im Mi dajemo udjeljuju. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju.“ Nakon toga je rekao: 'Želite li da vas obavijestim o glavnoj stvari, njenom stubu i njenom vrhuncu?' Rekoh: 'Svakako, Allahov Poslaniče.' On reče: 'Glavna stvar je islam, njegov stub je namaz, a njegov vrhunac je džihad.' Zatim reče: 'Hoćeš li da te obavijestim o najvažnijem temelju svega toga?' Rekoh: 'Svakako, Allahov Poslaniče.' On se uhvati za jezik i reče: 'Čuvaj ovo.' Rekoh: 'Allahov Poslaniče, pa zar ćemo i za govor biti pitani!?' Poslanik odgovori: 'O Muaze, teško tebi! A zar će ljude u Vatru išta drugo bacati na njihova lica, ili na njihove noseve, do plodovi njihovih jezika!?'“ (Bilježi Tirmizi, br. 2616, hadis je hasen-sahih)
20
TRIDESETI HADIS
Od Ebu-Sa'lebe Hušenija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Uzvišeni Allah propisao je farzove pa ih ne zanemarujte, a zabranio je neke stvari pa ih ne činite, i odredio je i granice pa ih ne prekoračujte; a neke stvari je prešutio iz milosti prema vama, a ne iz zaborava, i nemojte ih istraživati.“ (Bilježi Darekutni u Sunenu, 4/184, hadis je hasen)
TRIDESET PRVI HADIS Od Sehla ibn Sa'da, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Došao je neki čovjek Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 'Allahov Poslaniče, ukaži mi na neko djelo, koje ako ga budem radio, zavoljet će me Allah, i zavoljet će me ljudi.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu reče: 'Sustegni se od dunjaluka, voljet će te Allah; a ne želi i ne traži od ljudi što je njihovo, voljet će te ljudi.'“ (Bilježi Ibn-Madže, br. 4102, hadis je hasen)
21
TRIDESET DRUGI HADIS Od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne činite štetu, niti uzvraćajte štetom.“ (Bilježi Ibn-Madže, br. 2341, hadis je hasen)
TRIDESET TREĆI HADIS Od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada bi se ljudima presudilo po onome što tvrde da im pripada, bilo bi ljudi koji bi tražili imetke i živote drugih. Međutim, onaj koji traži, dužan je podnijeti dokaz; a onaj koji poriče, opovrgnut će to zakletvom.“ (Bilježi Bejheki, 10/252, hadis je hasen)
TRIDESET ČETVRTI HADIS
Od Ebu-Seida Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Ko od vas vidi neko zlo, neka ga ukloni rukom; a ako to ne može, neka to onda učini svojim jezikom. Ako ni to ne može, onda neka to osudi svojim srcem, a to je najslabiji vid imana.'“ (Bilježi Muslim, br. 177)
22
TRIDESET PETI HADIS
Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne zavidite jedni drugima, nemojte lažno povećavati jedni drugima cijene robe, ne mrzite se, ne okrećite jedni drugima leđa, nemojte se jedni drugima nametati u kupoprodaji i budite, Allahovi robovi, braća. Musliman je brat muslimanu: ne čini mu nasilje, ne ostavlja ga na cjedilu, ne omalovažava ga. Takvaluk je ovdje – pa je pokazao na svoja prsa tri puta – dovoljno je zla čovjeku da omalovaži svoga brata muslimana. Muslimanu je zabranjena krv muslimana, njegova čast i njegov imetak.“ (Bilježi Muslim, br. 6541)
TRIDESET ŠESTI HADIS
Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko otkloni vjerniku nevolju od dunjalučkih nevolja, Allah će od njega otkloniti nevolju od nevolja Sudnjeg dana. Ko olakša onome ko je u teškoći, Allah će njemu olakšati na ovom i budućem svijetu. Ko sakrije mahanu muslimana, Allah će sakriti njegovu mahanu na ovom i budućem svijetu. Allah pomaže roba koji je pomogao svoga brata. Ko se uputi putem da na njemu traži znanje, Allah će mu njime olakšati put do Dženneta. Kada god se ljudi sakupe u jednoj od Allahovih kuća radi učenja Allahove Knjige i njenoga proučavanja, na njih se spusti smiraj i prekrije ih milost, i okruže ih meleki, i Allah ih spomene onima koji su kod Njega. Koga na tom putu spriječe njegova djela, neće mu biti od koristi njegovo porijeklo.“ (Bilježi Muslim, br. 6853)
23
TRIDESET SEDMI HADIS
Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhuma, kazuje da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi od Uzvišenog Gospodara koji kaže: „Zaista je Uzvišeni Allah odredio dobra i loša djela, a zatim je to objasnio: Ko naumi da uradi dobro djelo pa ga ne uradi, Allah mu to upiše kod Sebe kao potpuno dobro djelo; a ko naumi da uradi dobro djelo i uradi ga, Allah mu upiše kod Sebe nagradu od deset do sedam stotina puta, ili još mnogo veću. Ko naumi da uradi loše djelo pa ga ne uradi, Allah mu to upiše kod Sebe kao potpuno dobro djelo; a ko naumi da uradi loše djelo i uradi ga, Allah mu upiše samo jedno loše djelo.“ (Bilježi Muslim br. 338)
TRIDESET OSMI HADIS Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Zaista je Uzvišeni Allah rekao: 'Ko bude postupao neprijateljski prema Mom evliji, objavio sam mu rat. Najdraže s čime Mi se Moj rob može približiti jesu farzovi. I neće prestati Moj rob da Mi se približava nafilama sve dok ga ne zavolim; Ja tada postanem njegov sluh kojim čuje, njegov vid kojim vidi, njegova ruka kojom hvata i njegova noga kojom hodi. Ako Me nakon toga zamoli za nešto, sigurno ću mu udovoljiti; a ako zatraži Moju zaštitu, sigurno ću ga zaštititi.“ (Bilježi Buharija, br. 6502)
24
TRIDESET DEVETI HADIS Od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Allah neće kazniti moj ummet za ono što učine nehotice, u zaboravu, ili što urade pod prisilom.“ (Bilježi Ibn-Madže, br. 2045, hadis je hasen)
ČETRDESETI HADIS
Od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: „Uzeo me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za rame pa mi rekao: 'Budi na ovom svijetu kao da si stranac ili putnik.'“ I sam Ibn-Omer je govorio: „Kada omrkneš, ne očekuj da ćeš osvanuti; a kada osvaneš, ne očekuj da ćeš omrknuti. Od svog zdravlja ostavi za svoju bolest, a od svog života za svoju smrt.“ (Bilježi Buharija, br. 6416)
25
ČETRDESET PRVI HADIS Od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Niko od vas neće biti vjernik, dok mu ne budu prohtjevi slijedili ono s čime sam ja došao.“ (Bilježi Begavi, br. 1/213, hadis je hasen-sahih)
ČETRDESET DRUGI HADIS Od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Uzvišeni Allah kaže: 'O sine Ademov, sve dok Me budeš molio i nadao se oprostu opraštat ću ti grijehe ne obazirući se na njih. O sine Ademov, kada bi ti grijesi dostigli nebeske visine, a potom Me zamolio za oprost, Ja bih ti oprostio grijehe ne obazirući se na njih. O sine Ademov, kada bi Mi došao sa grijesima skoro velikim kao Zemlja, i susreo Me bez imalo širka, došao bih ti sa isto toliko oprosta.'“ (Bilježi Tirmizi, br. 3540, hadis je hasen)
26
''Svako onaj ko teži Ahiretu trebao bi da poznaje i nauči ove hadise napamet zbog toga što oni sadrže temelje ove vjere, i ukazuju na sva djela pokornosti.'' Imam Nevevi
27
