UNIVERZITET SINERGIJA FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD TEMA: Detektivska djelatnost u Sloveniji PREDMET: PREDMET: Detektivska djelatnost
Mentor:
Student:
Banja Luka, april 2013. Godine
Sadržaj
1.
Uvod ............................................................................................................................. 3
2.
Detektivska djelatnost................................................................................................... 4
3.
Detektivska djelatnost u Sloveniji ............................................... ................................. 5 3.1.
Nadzor nad detektivskom djelatnošću................................................................. 10
4.
Zaključak .................................................................................................................... 12
5.
Literatura .................................................................................................................... 14
2
1. Uvod U nekim zemljama detektivska djelatnost je regulisana u okviru istog zakona kojmm je
regulisana oblast fizičkog i tehničkog obezbjeĎenja, ali čini se da je u većini zemalja djelatnost detektiva regulisana pose bnim zakonom. Pošto se radi o relativno novoj djelatnosti, makar na
našim prostorima, jasno je da zakonodavna regulativa još uvijek nije na adekvatan način uredila ovu oblast. Ako znamo da ima i onih zemalja koje nemaju uopšte zakonsku regulativu koja
reguliše ovu oblast (kao što je slučaj u Srbiji), a da ova djelatnost postoji i da se, štaviše, ubrzano razvija, možemo konstatovati da je makar po pitanju propisa stanje kod nas zadovoljavajuće. Ali upravo potreba izgradnje i usaglašavanja privatnog sektora bezbjednosti sa okruženjem zahtijeva da se upoznamo sa zakonskim rješenjnma po pitanju detektivske djelatnosti u nekim drugim
zemljama. Zakonska rješenja su različita od države do države, ali stoji konstatacija da su rješenja u regionu i Evropi značajno bol ja nego kod nas, a pogotovo se to odnosi na zakonsku regulativu u Americi. Primjera radi, u Americi detektivi, ne samo što imaju mogućnost da rade na
slučajevima na kojnma radi policija, već imaju mogućnost i da hapse. U MaĎarskoj je već postala praksa da privatni detektivi radeći na slučaju dobijaju i koriste kancelarije u policiji. U
svakom slučaju, nije čudno što postoje razlike u zakonskoj regulatvi, kao i u praktičnom postupanju u pojedinim zemljama, ali to istovremeno stvara i potrebu izgradnje standarda u
vršenju detektivskih poslova. U ovom seminarskom radu ćemo posvetiti pažnju na rad i zakonsku regulativu detektivske djelatnosti u Sloveniji.
3
2. Detektivska djelatnost Privatna detektivska djslatnost na našim prostor ima (kao i u ostalim bivšim socijalističkim
zemljama) je novijeg datuma, što utiče na to da se i u teoriji i praksi nameću odreĎena pitanja na koja treba dati odgovore. U svakom slučaju detektivska djelatnost je realnost i svakako potreba u savremenom društvu. Tako je i kod nas, budući da je Republika Srpska i Bosna i Her cegovina društvo u tranziciji koje opterećuju brojni problemi na koje sve više različiti privredni subjekti, ali i pojedinci reaguju nevezano za reakci ju države, a to su: korupcija, kleptokratija, finansijske i druge zloupotrebe, razni oblici prevara unutar samostalnih privatnih sistema (organizacija, porodica i sl.), drugih oblika kriminalnog ponašanja, socijalno- patoloških pojava itd. Upravo pojava privatne bezbjednosti i u okviru nje detektivske djelatnosti, koja teži da bude profesionalna, depolitizovana i naravno dezideologizovana, dakle slobodna i autonomna
detektivska djelatnost u našoj zemlji i zemljama našeg okruženja daje doprinos konstruktivnom rješavanju postojećih problema u svim strukturama savremenog društva. Pored toga, ne smije se zanemariti ni činjenica da je privatna bezbjsdnost i detektivska djelatnost (ili može biti) značajan
izvor zapošl javanja za stručna, obrazovana lica koji imaju interes i entuzijazam za bavl jenje ovom vrstom posla (primjera radi, u MaĎarskoj je radni angažman u oblasti detektivske djelatnosti našlo više od 6.000 lica).
U ekonomski i politički nesigurnim društvima, a naše je već dvije decenije u toj kategoriji, pravna, lična i poslovna sigurnost pojedinaca i pravnih lica je upitna. Štaviše, nije rijedak slučaj da postane predmet raznih manipulacija i zloupotreba. Upravo u toj oblasti postoje velike
mogućnosti da se detektivska djelatnost ostvari, odnosno da pruži sigurnost tamo gdje te sigurnosti nema, da zaštiti interese tamo gdje te zaštite nema. Pore d toga, ukupna situacija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i ostalim zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, sve više se prilagoĎava neoliberalnom okruženju, društvo se snažno mijenja i društvene promjene postavljaju nove zahtjeve i norme ponašanja. Odlika društva u novonastalim uslovima jeste da ono nije slobodno i sigurno ako njegovi pojedinci (dakle graĎani) nisu sigurni, bezbjedni, slobodni, a njihovi interesi zaštićeni. Ako je interes graĎana zaštićen, onda je
zaštićeno i društvo, pri čemu je manje bitno ko usluge zaštite pruža, da li državni ili privatni akteri. Upravo se tu nalazi velika mogućnost za razvoj detektivske djelatnosti u budućem periodu u našoj zemlji. U sklopu privatne bezbjednosti osnovana su mnoga preduzeća i agencije koje su 4
uglavnom vršile usluge fičičko-tehničke zaštite lica, imovine i poslovanja preduzeća i drugih pravnih lica, pratnju i obezbjeĎenje transporta novca i drugih vrnjednosti, zaštitu od požara kao i neke druge poslove koji spadaju u oblast privatne bezbjednosti. Daljom privatizacijom u društvu rasla je i privatna inicijativa za obavljanje i nekih drugih poslova u sklopu obezbjeĎenja lica, imovine i poslovanja preduzeća i drugih pravnih lica. Pojedine agencije koje su registrovane za obavljanje poslova fizičko-tehničk e zaštite nude i neke druge usluge detektivskog karaktera, tako da se pojavljuju i kao detektivske agencije u čijem opisu poslova i dal je stoji kao osnovna djslatiost fizičko-tehničko obezbjeĎenje objekata, ali nude i usluge pratnje nevjernih supr užnika,
vrše davanje savjeta i korisnih informacija, pronalaženje nestalih lica i sl, što znači da se orijentišu na obavljanje odreĎenih detektivskih poslova koji ne spadaju u nadležnost policije. Bitno je ponovo ukazati na činjenicu da pri obavljanju onih detektiiskih poslova pripadnici
agencija koji ih vrše ne mogu da koriste ona ovlaštenja koja ima policija. Takve detsktivske agencije su radile u vrijeme kada njihova djelatnost zakonom nije bila regulisana, da bi nakon
donošenja odgovarajućih zakona te agencije morale usaglasiti svoju organizaciju i djelatnost sa zakonskim odredbama koje regulišu detsktivsku djelatnost. Čak je bilo slučajeva da takve
agencije (što se odnosi prije svega na agencije za obezbjeĎenje lica i imovine) direktno zadiru u nadležnost policije, što je, makar kod nas, i ubrzalo donošenje zakona koji reguliše oblast
privatne bezbjednosti, što se odnosi i na detektivsku djelatnost. Sam izraz detektiv potiče od latinsk e riječi deregere, što znači otkriti i engleske riječi detect, što znači otkr ivač, dakle detektiv je službenik koji otkriva zločine i njihove izvršioce, a to
radi tajno, prikriveno. Privatni detektiv je lice koje po porudžbini ili za nagradu potajno motri rad pojedinnh ličnosti. Riječ detektiv označava agenta tajne policije, službenika za otkrivanje zločina i njihovih izvršilaca. Ustanova detektiva raširena je u anglosaksonskim zemljama, naročito u SAD-u, u zemljama gdje, pored državne tajne policije, postoji vrlo razvijena mreža privatnih
detektiva, koji za račun krupnih kapitalista čuvaju imovinu, dragocijenosti i dr, a tajno prikupljaju i podatke o kreditnoj sposobnosti firmi, o privatnom životu pojedinih lica i sl.
3. Detektivska djelatnost u Sloveniji U Sloveniji je prvi zahtjev za registraciju privatnog detektiva podnesen 1988. godine, i od
tada počinje da se razvija detektivska djelatnost u Sloveniji. Već 1989. godine za prostor cijele tadašnje Jugoslavije donesen je Zakon o preduzećima koji je otvorio mogućnost registracije 5
preduzeća za pr ivatnu bezbjednost, i ovaj zakon je omogućio registraciju nekoliko novih privatnih detektiva. Prvi zakon koji se odnosio samo na detektivsku djelatnost u Sloveniji doiesen je 1994. godine, dakle nakon otcjepljenja od Jugoslavije, a što je
omogućilo brži razvoj privatne detektivske djelatnosti. Već sljedeće godine (1995.) dolazi do osnivanja Udruženja privatnih detektiva Republike Slovenije (Detektivska zbornica Republike Slovenije, slika 1) koje je dobilo
Slika 1: Logo Udruženja privatnih detektiva Republike Slovenije
ovlaštenje za izdavanje i oduzimanje "licenci" privatnim detektivima. Po osnivanju, Detektivsk o udruženje je preuzelo na sebe ulogu tijela koje je vodilo računa o stvaranju uslova za brži razvoj ove djelatnosti. Tako je prvo usvojila statut, zatim etički kodeks za privatne detektive, kao i ostale pravilnike kojima se regulišu pitanja od značaja za obavljanje ove djelatnosti u Sloveniji. Privatna detektivska djelatnost u Sloveniji je danas veoma dobro
ureĎena, kako u normativnom smislu, tako i u praktičnom, o čemu govori, recimo duplo veći broj detektivskih agencija nego u Hrvatskoj, koja je duplo veća u smislu veličine tržišta koje može da koristi usluge ove djelatnosti. Ovaj razvoj je doveo do toga da su privatni detektivi u Sloveniji prepoznatljivi, a prisutni su u svim većim preduzećima i obavljaju različite vrste poslova, i to ne samo u privatnom nego i u širem društvenom interesu. Dakle, profesija privatnog detektiva u Sloveniji je veoma cijenjena i privatni detektivi su se u Sloveniji već izborili i za potreban društveni ugled. U skladu sa zakonskim odreĎenjem, detektivska djelatnost podrazumijeva prikupl janje i davanje informacija - podataka naručiocima usluga, odnosno klijentima. Privatna detektivska djelatnost obavlja se kao slobodna, samostalna djelatnost i to individualno ili u detektivskom
udruženju (kancelariji), koje može biti registrovano samo kao društvo sa neograničenom odgovornošću. Za obavljanje poslova detektiv mora imati licencu (ioložen ispit za detektiva). koju mu izdaje, na njegov zahtjev, detektivska zbornica. Detektivski ispit se polaže pred
6
komisijom, a nju sačinjavaju po dva predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Detektivske z bornice. Ova dozvola za rad (licenca) se može izdati licu koje:
je državljanin Re publike Slovenije (po novom zakonu državljanin Evropske Unije);
ima visoku ili višu stručnu spremu;
ima položen stručni ispit za privatnog detektiva;
ni je pravosnažno osuĎivano za krivična djela koja se progone po službenoj
dužnosti;
da zadnje četiri godine nije obavljalo poslove ovlaštenog službenog lica Ministarstva unutrašnjih poslova ili obavještajnih službi; i
aktivno zna slovenački jezik.
Prema odredbama zakona, detektiv može da prikuplja i obraĎuje podatke samo na osnovu
ugovora sklopljenog izmeĎu naručioca - kli jenta i detektiva, a na osnovu pismenog ovlaštenja od strane klijenta. Inače, detektiv može podatke prikupljati od lica na koje se ti podaci odnose, ali i drugih lica koja su voljna da mu ustupe potre bne podatke. TakoĎe, podatke može prikupljati od
organa državne uprave, kao i iz sredstava javnog informisanja. Privatni detektiv ima pravo podatke prikupljati i uz pomoć odreĎenih sredstava i tehnike, kao npr. poligrafskim testiranjem od lica koja dobrovoljno pristanu na testriranje, zatim upotrebom alkotesta, videosnimanjem izjava lica, video nadzorom, uvidom u sudske i upravne spise itd. Kao i u nekim drugim zemljama (a i kod nas), i u Sloveniji detektiv može prikupljati podatke od organa državne upr ave
koji po osnovu javnih ovlaštenja vode odreĎene evidencije o:
vlasnicima motornih vozila i plovila;
stalno i privremeno prijavljenim licima; i
podacima o zaposlenju, penzijskom i invalidskom osiguranju lica.
Što se tiče dijapazona poslova detektiva, on obuhvata prikupljanje podataka isključivo o:
nestalim licima ili licima koja se skrivaju;
dužnicima;
licima koja su napisala ili poslala anonimna pisma ili licima koja šire klevete, sumnjičenja ili uvrede;
licima k oja su prouzrokovala materijalnu ili nematerijalnu štetu; predmetima koji su izgubljeni ili ukradeni; 7
dokaznom materijalu potrebnom za pravosuĎe i druge organe u raznim postupcima;
uspješnosti i poslovnosti pravnih i drugih lica;
kontroli bolovanja, putnih troškova zaposlenih, provjer u kandidata za zaposlenje;
o disciplinskim prekršajima i počiniteljima.
Iz iznesenog vidimo da su nadležnosti privatnog detektiva u Sloveniji obuhvatile sve ono
što je dozvoljeno privatnom detektivu i u Republici Srspkoj. Ako se analiziraju iskustva iz prakse, ona govore da se detektivi u Sloveniji najčešće bave prikupljanjem podataka o nestalim licima kao što su maloljetnici, koji često bježe od kuće, zatim o licima koja su izvršila samoubijstvo i podatke o dužnicima. Inače, podatke o nestalim maloljetnicima i licima za koje se
sumnja da su izvršila samoubi jstvo u pravilu prikuplja i policija, pošto porodica te okolnosti i prijavljuje policiji, tako da privatni detektivi prikupljaju podatke o ovim činjenicama vrlo rijetko, odnosno samo u slučajevima kada stranke nisu zadovol jne uspješnošću policijske istrage, pa tragajući za alternativnim rješenjima angažuju privatne detektive. Problem dužničkih odnosa je sve više izražen na globalnom planu, pa naravno i u Sloveniji. Tako nisu rijetke ni situacije kada dužnik u želji da se sakrije od svojih povjerilaca jednostavno "nestane", a uzrok takvom nestanku su stvoreni dugovi. TakoĎe nisu nepoznati ni slučajevi da dužnici prodaju cjelokupnu imovinu u cilju izbjegavanja naplate dugovanja. U tom cilju mijenjaju i mjesto boravka, koje naravno ne prijavljuju nadležnim organima kako bi što teže bili pronaĎeni, odnosno kako bi onemogućili povjerioce da ih pronaĎu. Tako su povjerioci u situaciji da nji hovo pronalaženje pokušaju (u
čemu često i uspijevaju) koristeći usluge privatnih detektiva, koji prikupljaju podatke o njihovom stvarnom prebivalištu, njihovom imovinskom stanju i stvarnoj mogućnosti izmirenja stvorenih dugovanja prema njihovom klijentu. Vidjeli smo u popisu poslova koje mogu obavljati privatni detektivi da se oni bave i prikupljanjem podataka o licima koja su napisala ili poslala anonimna pisma i licima koja šire klevete, sumnjičenja ili uvrede. Pod anonimnim pismima podrazumijevaju se pisma koja su autori tih pisama iz različitih razloga sačinili, a nisu ih htjeli potpisati ili su ih potpisali lažnim
imenom. Najčešće su anoimna pisma bez ikakvog potpisa. Anonimna pisma se ne šalju iz pozitivnih pobuda, nego se njima uvijek želi nekom licu ili organizaciji nanijeti neka šteta, a pri tome postoji velika doza vjerovatnoće da često dolaze sa iste adrsse, odnosno od istog lica. Samo
8
dokazivanje ko su autori anonimnih pisama je veoma komplikovano i zahtijeva potrebna stručna
kriminalistička znanja i odreĎene ekspertize, a u prvom planu je svakako vještačenje rukopisa. Što se tiče samog načina na koji detektivi mogu priku pljati podatke, zakon je propisao u kojoj proceduri se to realizuje. Tako su zakonom postavljena ograničenja koja u stvar i predstavljaju opšte pravilo da detektivi mogu prikupljati podatke samo na način koji nije u suprotnosti sa zakonskim i moralnim normama koje su uobičajene i prihvaćene. Privatni detektivi moraju poštovati prilikom prikupljanja podataka načela kriminalističke taktike, metodike i tehnike. Podrazumijeva se da privatni detektivi moraju poštovati i osnovna ljudska prava i slobode, pa se razumije da moraju znati koja su ljudska prava i slobode predviĎene ustavnim i zakonskim odredbama. Prije samog početka prikupljanja podataka detektiv (kao i kod nas i u većini drugih zemalja) mora sa strankom da sklopi pismeni ugovor i da dobije od stranke
pismeno ovlaštenje za obavljanje konkretnog posla. U ugovoru i ovlaštenju mora biti navedena vrsta i namjena podataka koje stranka želi da za njen račun prikupi detektiv. Za vrijeme prikupljanja podataka detektiv ima obavezu da pokaže svoju legitimaciju licu od koga prikuplja
podatke, kao i ovlaštenom službenom licu Ministarstva unutrašnjih poslova. Ukoliko privatni detektiv u vršenju poslova koji su mu povjereni doĎe do saznanja za krivično djelo koje se goni
po službenoj dužnosti, obavezan je odmah prijaviti to djelo policiji ili nadležnom tužilaštvu. Prikupljeni podaci u obavljalju ugovorenih poslova smatraju se poslovnom tajnom i nakon što detektiv prestane obavljati detektivske poslove. Prikupljene podatke detektiv može koristiti samo u svrhu koje su bili prikupljeni i nakon obavljenog posla mora ih predati straici. Ostale podatke koji nisu od značaja za ugovoreni posao detektiv mora uništiti nakon ispunjenja ugovora. Ni u Sloveniji detektiv, što je i logično, ne smij e obavljati poslove koji su u nadležnosti policije i drugih državnih organa. Stoga je i zabranjeno privatnim detektivima da koriste metode i sredstva koja upotrebljavaju ovlaštena službena lica državnih organa, kao što su sredstva za
elsktronska snimanja ili prisluškivanja. Jasno je da detektivi ne mogu vršiti ni prikupljanje podataka za domaće i strane obavještajne službe, državne organe i političke stranke. Ipak za državne organe detektiv može da prikuplja podatke o eventualnim zloupotrebama instituta bolovanja, kao i o putnim troškovima zaposlenih u državnim organima. Detektivi moraju voditi evidenciju o zaključenim ugovorima, evidenciju o prikupljenim podacima i evidenciju o
9
prijavljenim krivičnnm djelima. Detektiv je obavezan da poštuje zakon o bezbjednosti ličnih podataka kao i druge zakonske propise.
Privatna detektivska djelatnost se smatra poslovnom djelatnošću u civilnom sektoru i ona služi kao svojevrstan servis za prikupljanje podataka za potrebe fizičkih i pravnih lica. U Republnci Sloveniji ova djelatnost je intenzivno prisutna u posljednjih dvadesetak godina i može
se konstatovati da je dobro prihvaćena od strane raznih profila kor isnika, a meĎu njima su najveća preduzeća u Sloveniji, kao i sama država. Praktična iskustva pokazuju da detektivi mogu da pružaju svoje usluge na različitim područjima, kao što su osiguravajuća društva, banke, telekomunikacijska preduzeća, sve veće ili manje kompanije koje same ne mogu da prikupljaju potrebne podatke. Stoji konstatacija da je detektivska djelatnost u Sloveniji dobro afirmisana i
prihvaćena u javnosti, što i jeste preduslov za njen uspjeh i dalji razvoj. Ulazak Slovenije u 1
Evropsku uniju i harmonizaci ja slovenačkog zakonodavstva sa Direktivom Unije br. 2006/123 ,
nužno je dovela i do liberalizacije detek tivske djelatnosti. Važno je reći i to da pomenuta direktiva Evropske unije omoguću je svim detektivima iz svih zemalja članica da pod jednakim uslovima djeluju na cijelom njenom području.
3.1.
Nadzor nad detektivskom djelatnošću
Što se tiče nadzora nad detektivskom djelatnošću u Sloveniji, on je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Detektivske zbornice kao krovnog udruženja svih privatnih detektiva u Sloveniji. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovodi inspekcijski nadzor, a taj nadzor se odnosi na:
upravne stvari;
stručne stvari; i
vršenje nedozvoljenih detektivskih radnji.
Upravna inspekcija podrazumijeva kontrolu u segmentu ispunjenosti uslova u pogledu licence, odnosno odobrenja za obavljanje detektivske djelatnosti. Inspekcija u oblasti stručnih stvari odnosi se na kontrolu da li detektivi vode potrebne evidencije (o sklopljenim ugovorima,
1
Ova Direktiva ima za cilj stvaranje pravnog okvira koji će osigurati slobodu poslovnog nastanka i slobodu kretanja usluga izmeĎu država članica, te ne usklaĎuje i ne dovodi u pitanje kazneno pravo. MeĎutim, države članice ne bi trebale smjeti ograničavati slobodu pružanja usluga primjenjujući odredbe kaznenog prava koje posebno utiču na pristup ili obavljanje uslužnih djelatnosti zaobilaženjem propisa sadržanih u ovoj Direktivi. 10
prikupljenim podacima i prijavljenim krivičnim djelima), da li je detektiv prikupljao podatke u skladu sa potpisanim ugovorom i ovlaštenjima stranke, te kako i na koji način detek tiv čuva i obezbjeĎuje prikupljene podatke, da li su prostori u skladu sa tehničk im uslovima za zaštitu od požara, kraĎe i drugih nezgoda i zloupotreba. Što se tiče inspekcije nad vršenjem nedozvoljenih radnji, ona se odnosi na kontrolu činjenica da li detektiv obavlja zadatke za koje su ovlašteni
policijski organi i organi pravosuĎa, da li prikuplja podatke za domaće i strane bezbjednosne službe, državne organe i političke partije, te da li prilikom obavljanja detektivske djelatnosti koristi sredstva i naprave za elektronsko snimanje ili pri sluškivanje, što je u isključ ivoj
nadležnosti državnih organa i to u skladu sa utvrĎenom procedurom. U vršenju nadzora važnu ulogu ima i Detektivska zbornica, koja na osnovu Zakona o detektivskoj djelatnosti i Statuta zbornice slijedi, provodi i provjerava rad detektiva odnosno svo jih članova, zastupa njihove interese, nudi moralnu i stručnu pomoć u različitim postupcima protiv njih i sl. Za vršenje nadzora Upravni odbor Zbornice imenuje tročlanu komisi ju koja vrši
nadzor i u pisanom obliku obavještava Detektivsku zbornicu o rezultatima izvršenog nadzora. Način i postupke vršenja nadzora detektivske zbornice nad svojim članovima ureĎuje Pravilnik o vr šenju nadzora nad radom članova. Po pravilniku, vrši se nadzor nad:
ispunjavanjem uslova za rad o očuvan ju statusa detektiva i detektivske kancelarije;
ispunjavanja obavsza voĎenja evidencija;
ispunjavanja članskih obaveza do detektivske zbornice.
Zanimljivo je pomenuti i Sud časti, koji vodi postupak i odlučuje o disci plinskoj odgovornosti detektiva zbog kršenja etičkog kodeksa, zakona, statuta i drugih akata zbornice.
Ono što je takoĎe važno, jeste i da Sud časti vodi postunak i odlučuje o s porovima izmeĎu samih članova z bornice, kao i izmeĎu članova zbornice i trećih lica. Sud časti ima sedam članova, odlučuje u senatu koji broji tri člana. Postupak pred Sudom časti detaljno je ureĎen pravilnikom koji donosi skupština.
11
4. Zaključak Sam izraz detektiv potiče od latinsk e riječi deregere, što znači otkriti i engleske riječi detect, što znači otkr ivač, dakle detektiv je službenik koji otkriva zločine i njihove izvršioce, a to
radi tajno, prikriveno. Privatni detektiv je lice koje po porudžbini ili za nagradu potajno motri rad pojedinnh ličnosti. Riječ detektiv označava agenta tajne policije, službenika za otkrivanje zločina i njihovih izvršilaca. Ustanova detektiva raširena je u anglosaksonskim zemljama, naročito u SAD-u, u zemljama gdje, pored državne tajne policije, postoji vrlo razvijena mreža privatnih
detektiva. Što se tiče država bivše Jugoslavije, Slovenija ima najbolje ureĎenu zakonsku regulativu rada privatnih detektiva. Prvi zakon koji se odnosio samo na detektivsku djelatnost u Sloveniji doiesen je 1994. godine, dakle nakon otcjepljenja od Jugoslavije, a što je omogućilo brži razvoj privatne
detektivske djelatnosti. Već sljedeće godine dolazi do osnivanja Udruženja privatnih detektiva Republike Slovenije koje je dobilo ovlaštenje za izdavanje i oduzimanje licenci privatnim detektivima. U skladu sa zakonskim odreĎenjem, detektivska djelatnost podrazumijeva prikupljanje i davanje informacija - podataka naručiocima usluga, odnosno klijentima. Privatna detektivska djelatnost obavlja se kao slobodna, samostalna djelatnost i to individualno ili u
detektivskom udruženju (kancelariji), koje može biti registrovano samo kao društvo sa neograničenom odgovornošću. Za obavljan je poslova detektiv mora imati licencu (položen ispit za detektiva). koju mu izdaje, na njegov zahtjev, detektivska zbornica. Prema odredbama zakona,
detektiv može da prikuplja i obraĎuje podatke samo na osnovu ugovora sklopljenog izmeĎu naručioca - klijenta i detektiva, a na osnovu pismenog ovlaštenja od strane klijenta. Privatni detektiv ima pravo podatke prikupljati i uz pomoć odreĎenih sredstava i tehnike, kao npr. poligrafskim testiranjem od lica koja dobrovoljno pristanu na testriranje, zatim upotrebom alkotesta, videosnimanjem izjava lica, video nadzorom, uvidom u sudske i upravne spise itd. Nadležnosti privatnog detektiva u Sloveniji su obuhvatile sve ono što je dozvoljeno i privatnom detektivu u Republici Srspkoj. Ako se analiziraju iskustva iz prakse, ona govore da se
detektivi u Sloveniji najčešće bave prikupljanjem podataka o nestalim licima kao što su maloljetnici, koji često bježe od kuće, zatim o licima koja su izvršila samoubi jstvo i podatke o dužnicima. Zakon je propisao u kojoj proceduri se to realizuje. Tako su zakonom postavljena ograničenja koja u stvar i predstavljaju opšte pravilo da detektivi mogu prikupljati podatke samo 12
na način koji nije u suprotnosti sa zakonskim i moralnim normama koje su uobičajene i prihvaćene. Privatni detektivi moraju poštovati prilikom prikupljanja podataka načela
kriminalističke taktike, metodik e i tehnike. Prije samog početka prikupljanja podataka detektiv mora sa strankom da sklopi pismeni ugovor i da dobije od stranke pismeno ovlaštenje za obavljanje konkretnog posla. U ugovoru i ovlaštenju mora biti navedena vrsta i namjena podataka koje stranka želi da za njen račun prikupi detektiv. Ni u Sloveniji detektiv, što je i
logično, ne smije obavljati poslove koji su u nadležnosti policije i drugih državnih organa. Što se tiče nadzora nad detektivskom djelatnošću u Sloveniji, on je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Detektivske zbornice kao krovnog udruženja svih privatnih detektiva u Sloveniji. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovodi inspekcijski nadzor, a taj nadzor se odnosi na: upravne stvari; stručne stvari; i vršenje nedozvoljenih detektivskih radnji.
13
5. Literatura
1. Jovičić D.: „Detektivska djelatnost“, Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka, 2012. god; 2. Vejnović D.: „Detektivska djelatnost - teorijski i praktični aspekti po standardima Evropske unije“, Detektivska zbornica Republike Slovenije, Ljubljana, 2008. god; 3. Službeni list Evropske unije, Direktiva 2006/123/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća o
uslugama na unutarnjem tržištu, od 12. decembra 2006. god; Internet stranice: 1. http://www.detektivska-zbornica-rs.si/; 2. https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:VD6iGE8xWkQJ:www.hkig.hr/fdsak 3jnFsk1Kfa/suradnja/Direktiva_2006-123EZ.pdf+&hl=hr&gl=ba&pid=bl&srcid=ADGEESjeVLmVAcLdvS9d5vSkdc412VPtJ AEI8z3FRwg7nc9el5S-nmL5d0RWXLmXIVb0k0nNYvbb6FHlMQ90uw4cAROCNSITSuzIED4MLXGBsz0lMKh206fZ7XTNLziLfdxFQ9IqK3&sig=AHIEtbQrqalxGYl34N7c7QXeoYDmMzRdVQ; 3. http://www.defendologija.com/latinica/izdanja/detektivska_djelatnost.htm.
14
