ISTINITA PRIČA O
DRUŽBI BILDERBERG
TELEdisk, 2009.
UVODNA RIJEČ IZDAVAČA zdavaštvo je ponekad u većoj mjeri zagovaranje negoli zvanje. Dogodi se da mi netko
I
telefonira; opori glas s druge strane žice kaže: „Moja će knjiga promijeniti svijet i... bit će bestseler." Trudeći se da sugovorniku ne raspršim nadu, iznosim mu odabrane
pojedinosti vezane uz posao oko izdavanja knjiga, pričam mu ratne priče o pokušajima razotkrivanja „nepoćudnih" istina i obzirno nastojim unijeti dašak zbilje u nestvarni san. E, pa, ovo je knjiga koja već jest promijenila svijet i koja već jest bestseler. Ustraj na potraga Daniela Estulina za onim o čemu su svjetski politički i financijski lideri ra spravljali na tajnim godišnjim zasjedanjima - sastancima D r u ž b e Bilderberg - dovela je do zapanjujućih otkrića, do preciznih predviđanja događaja u svijetu i do užur banih, grozničavih pokušaja da se ugasi svjetlo koje je Daniel uperio ispod pokrova tajne: tamo gdje su svjetska zbivanja tek igrarije, t a m o gdje se biraju predsjednici i kroje ratovi, t a m o odakle se upravlja tržištima energije i m n o g o č i m drugim... sve uz prisutnost brojnih predstavnika tiska, ali bez izvještavanja. Istraživanje tajni nikada nije lako, a nije ni bavljenje p r e d r a s u d a m a kroz koje se treba probijati. Većina sredstava javnog priopćavanja d o n e d a v n o je jedva i spominja la D r u ž b u . U m e đ u v r e m e n u , Bilderberg je postao čudovište iz sjene, čija bi reputacija mogla doista biti zaslužena. Potrudili s m o se što smo više mogli da b u d e m o precizni; popisi dužnosnika su pri vremeni, upravni odbori se mijenjaju. Po meni, dva su uistinu važna pitanja: što li rade ti mudraci da im je potrebna takva pretjerana tajnovitost? 1 - k a m o nas to vode? Kada se djelatnost Družbe smjesti u povijesni kontekst, onako kako je to učinio Daniel, počinjemo razumijevati jasno vidljivi domašaj onoga što „oni" namjeravaju, kao i razloge zbog kojih im je potreban tako visok stupanj tajnosti da bi ostvarili svoj naum. Čini se da ih odveć ne zabrinjava što im na p u t u do zadanih ciljeva stoje zapreke poput nacionalnog i osobnog suvereniteta te ljudskih sloboda koje iz njega proizlaze. Zajedno s Danielom i s većinom čovječanstva zalažem se za istinske demokrat ske ideale naše republike, a ne za sadašnju kriptokratsku vladavinu „elite, uz p o m o ć lakeja, u ime korporacija". Uvjeren sam da većina pripadnika Bilderberga misli kako je njihov skriveni put u tajnu budućnost popločan d o b r i m namjerama. No, moglo bi biti da mnogi od nas, poput m e n e , zapravo ne žele ići... onamo. Kris Millegan, 22. rujna 2007.
herst Islanda u kanadskoj pokrajini O n t a r i o koji je g o d i n a m a bio na čelu najboljih novina u zemlji, legendarnog Eye Openera. Zahvaljujem svim ljubaznim neznancima koji su mi poslali na desetke tisuća e-mailova i uvjerili me da u životu postoje stvari
ZAHVALE
kojima se m o ž e m o veseliti. Posvećujem ovu knjigu svima o n i m a koji nikada nisu prestali tragati za istinom usprkos lažima, prijevarama, manipulacijama i o b m a n a m a vlastodržaca. O n i m a koji su intuitivno osjetili da su blasfemične laži kojima nas zasipaju tek ogavni d a h mr žnje. Svi ti ljudi zaslužuju znati istinu o našoj povijesti i naslijeđu. Povijest nas p o učava putem analogija, a ne čvrstih dokaza. Povijesno iskustvo ne znači ostanak u sadašnjosti i osvrtanje unatrag, nego odlazak u prošlost i povratak u sadašnjost uz
O
vaj dio knjige bit će možda najteže napisati jer popis suradnika - nezavisnih istraživača, izvora u n u t a r i izvan vladajućih struktura, privatnih detektiva, analitičara iz redova vojske, mornarice i ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih
Država, španjolskih generala, kuhara, glavnih kuhara, hotelskih poslužitelja, čistača
i čistačica, konobara i konobarica po bilderberškim hotelima, koji su nesebično da rivali svoju energiju i vrijeme, ne obazirući se na opasnosti što su im ih sastanci sa m n o m mogli donijeti - jednostavno je predugačak a da bi ga se navelo na stranicama moje knjige ili, bolje rečeno naše knjige, jer ja sam tek sredstvo kolektivne psihe druš tva, čiji se prirodni nagon zove sloboda. Izražavam najiskreniju i najdublju zahvalnost brojnim djelatnicima m e đ u n a r o d n i h odjela tajnih službi u Washingtonu, Londonu, Moskvi, M a d r i d u , Parizu, Caracasu, Rimu i Ottawi: njihovo poznavanje obavještajnih p o d a t a k a iz prve ruke i nji hova razboritost često su mi pomogli da u najcrnjim trenucima ne k l o n e m d u h o m . Bez njihovog neprocjenjivo vrijednog rada na prikupljanju informacija ova bi knjiga zauvijek ostala neostvareni san. Osobito sam zahvalan Kanadi, mojoj domovini, koja je - ne tražeći ništa zauz vrat - pružila mojoj obitelji d o m i n a d u u bolju budućnost. Svoj dug zahvalnosti otpla tio sam 1996. godine, kad sam otkrio đavolski plan D r u ž b e Bilderberg za razbijanje Kanade. S ljubavlju se prisjećam divnog, časnog, slobodoljubivog kanadskog n a r o d a koji je te s u d b o n o s n e godine odgovorio na moj očajnički poziv u p o m o ć i m a s o v n i m izlaskom na ulice b u č n o skršio n a d e Bilderberga u tihi raspad Kanade. Kad god mi je potreban poticaj sjetim se tih ljudi i njihova pouzdanja u dobrotu čovječanstva. Sa zahvalnošću se sjećam sreće i bezgranične vjere koje me nikad nisu napustile i koje su me držale dok sam se ustrajno probijao centimetar po centimetar, čak i o n d a kad mi više nije preostajalo ni n a d e ni snage. Uspio sam izdržati i najbeznadnije tre nutke jer sam se pouzdavao u svoju sreću i vjeru. Zahvaljujem prijatelju Johnu Harraglyju na njegovoj mudrosti, čovjeku koji pri pada neponovljivom naraštaju uistinu velikih ljudi te Geoffreyu Matthewsu iz Am
širu i snažniju svijest o ograničenostima naših prijašnjih pogleda. Naposljetku, za uspjeh knjige i m a m zahvaliti Bonnieju Toewsu, p r v o m izdavaču rukopisa, te Russu Beckeru iz izdavačke kuće „TrineDavs", bez čije bi pronicavosti i sigurne ruke knjiga ostala tek blijedom verzijom sadašnjeg, poboljšanog izdanja. Na s a m o m kraju zahvaljujem i Krisu Milleganu. Kris, ti si b r a n i o moje djelo i branio si istinu, zbog čega ti cijeli svijet duguje zahvalnost. Tvoje uvjerenje da je ova knjiga važna uvjerilo je druge. Povjerovali su jer si ti vjerovao. I ja sam povjerovao jer sam vidio da ti vjeruješ. Na čovječanstvu je da donese konačnu presudu. Kako je netko negdje rekao, čuda se događaju i bez našeg dopuštenja. Ova knjiga i svi ljudi koji su omogućili njen nastanak živi su dokaz za to. Daniel Estulin, 4. srpnja 2007.
SASTANCI
DRUŽBE
BI l.DERBERG
OD
SKUP DRUŽBE
1954.
1. 29.-31. svibnja 1954.: Oosterbeek, Nizozemska 2. 18.-20. ožujka 1955.: Barbizon, Francuska 3. 23.-25. rujna 1955.: Garmisch-Partcnkirchcn, Zapadna Njemačka 4. 11.-13. svibnja 1956.: Frcdensborg, Danska 5. 15.-17. veljače 1957.: St. Simons Island (Georgia), SAD 6. 4.-6. listopada 1957.: Fiuggi, Italija 7. 13.-15. rujna 1958.: Buxton, Engleska 8. 18.-20.rujna 1959.: Yesilkoy, Turska 9. 28-29. svibnja I960.: Burgenstock, Švicarska 10. 21.-23. travnja 1961.: St Castin, Kanada 11. 18.-20. svibnja 1962.: Saltsjobaden, Švedska 12. 29.-31. svibnja 1963.: Cannes, Francuska 13. 20.-22. ožujka 1964.: Williamsburg (Virginia), SAD 14. 2.-4. travnja 1965.: Villa d'Este (Tivoli), Italija 15. 25.-27. ožujka 1966.: Wiesbaden, Zapadna Njemačka 16. 31. ožujka-2. travnja 1967.: Cambridge, Engleska 17. 26.-28. travnja 1968.: Mont Tremblant, Kanada 18. 9.-11. svibnja 1969.: Marienlyst, Danska 19. 17.-19. travnja 1970.: Bad Ragaz, Švicarska 20. 23.-25. travnja 1971.: Woodstock (Vermont), SAD 21. 21.-23. travnja 1972.: Knokke, Belgija 22. 11.-13. svibnja 1973.: Saltsjobaden, Švedska 23. 19.-21. travnja 1974.: Megive, Francuska 24. 25.-27. travnja 1975.: Česme, Turska 25. 22.-25. travnja 1976.: Hot Springs (Virginia), SAD - OTKAZAN (afera Lockheed) 26. 22.-24. travnja 1977.: Torquay, Engleska 27. 21.-23. travnja 1978.: Princeton (New Jersey), SAD 28. 27.-29. travnja 1979.: Baden, Austrija 29. 18.-20. travnja 1980.: Aachen, Zapadna Njemačka 30. 15.-17. svibnja 1981.: Burgenstock, Švicarska 31. 14.-16. svibnja 1982.: Sandefjord, Norveška 32. 13.-15. svibnja 1983.: Montebello: Kanada 33. 11.-13. svibnja 1984.: Saltsjobaden, Švedska 34. 10.-12. svibnja 1985.: Rye Brook (New York), SAD 35. 25.-27. travnja 1986.: Cileneagles, Škotska 36. 24.-26. travnja 1987.: Villa d'Este (Tivoli), Italija 37. 3.-5. lipnja 1988.: Telfs-Buchen, Austrija 38. 12.-14. svibnja 1989.: La Toja, Španjolska 39. 11.-13. svibnja 1990.: Glen Cove (New York), SAD 40. 21.-24. svibnja 1991.: Baden-Baden, Njemačka 41. 21.-24. svibnja 1992.: Evian-les-Bains, Francuska 42. 22.-25. travnja 1993.: Atena, Grčka 43. 3.-5. lipnja 1994.: Helsinki, Finska 44. 8.-11. lipnja 1995.: Ziirich, Švicarka 45. 30. svibnja - 2. lipnja 1996.: Toronto, Kanada 46. 12.-15. lipnja 1997.: Lake Lanier (Georgia), SAD 47. 14.-17. svibnja 1998.: Turnberry, Ayrshire, Škotska 48. 3.-6. lipnja 1999.: Sintra, Portugal 49. 1.-4. lipnja 2000.: Genval, Bruxelles, Belgija 50. 24.-27. svibnja 2001.: Gothenburg, Švedska 51. 30. svibnja - 2. lipnja 2002.: Chantilly (Virginia), SAD 52. 15.-18. svibnja 2003.: Versailles, Francuska 53. 3.-6. lipnja 2004.: Stresa, Italija 54. 5.-8. svibnja 2005.: Rottach-Egern, Njemačka 55. 8.-11. lipnja 2006.: Ottawa, Kanada 56. 31. svibnja-3. lipnja 2007.: Istanbul, Turska 57. 5. do 8. lipnja 2008. - Hotel Westfields Marriott, Chantilly, Virginia, SAD 58. 14. do 17. svibnja 2009. - Hotel Astir Palace, Atena, Grčka
BILDERBERG
Istanbul, Turska 3 1 . svibnja - 3. lipnja 2007. POPIS S U D I O N I K A Graham Allison, profesor političkih znanosti, Sveučilište Harvard (SAD); George Alogoskoufis, ministar gospodarstva i financija (Grčka); Ali Babacan, ministar gospodarstva (Turska); Francisco Balsemao, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor tvrtke „IMPRESA SGPS", bivši premi jer (Portugal); Michel Barnier, potpredsjednik koncerna ..Merieux Alliance", bivši ministar vanjskih poslova (Francuska); Michael Barone, novinar/urednik u časopisu US News & World Report ( S A D ) ; Martin Bartenstein, savezni ministar gospodarstva i rada (Austrija); Nicolas Baverez, partner u odvjetničkom društvu Gibson, D u n n & Cruthcher d.o.o. (Francuska); Njezino Veličanstvo kraljica Beatrix (Nizozemska); Leonor Beleza, predsjednica Zaklade Champalimaud (Portugal); Franco Bernabe, potpredsjednik investicijske banke „Rothschild Europe" (Italija); Rosina M. Bierbaum, profesorica i predstojnica Visoke škole za prirodna bogatstva i okoliš (School of Natural Resources and Environment) na Sveučilištu Michigan ( S A D ) ; Carl Bildt, ministar vanjskih poslova, bivši premijer (Švedska); Mehmet A. Birand, kolumnist u dnevniku Milliyel (Turska); Lloyd C. Blankfein, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor grupacije „Goldman Sachs & Co." (SAD); Anders Borg, ministar financija (Švedska); Charles G. Boyd, predsjednik i glavni izvršni direktor organizacije „Gospodarski čelnici za nacionalnu sigurnost" (Business Executives for National Security) ( S A D ) ; Omit N. Boyner, član izvršnog odbora kompanije ,,Boyner Holding" (Turska); Vendeline A. H. V o n Bredow, d o p i s n i c a za p o s l o v n a pitanja u č a s o p i s u The Economist; izvjestite ljica (Njemačka); lan Bremmer, predsjednik konzultantske tvrtke „Eurasia Group" (SAD); Oskar Bronner, izdavač i urednik u dnevniku Der Standard (Austrija); Hubert Burda, izdavač i glavni izvršni direktor kompanije ..Hubert Burda Media Holding" (Belgija); Gerald Butts, glavni tajnik Ureda predsjednika vlade pokrajine Ontario (Kanada); Cengiz Candar, novinar u gospodarskom dnevniku Referans (Turska); Henri de Castries, predsjednik upravnog odbora i glavni izvršni direktor osiguravajućeg društva ,,AXA" (Francuska); Juan Luis Cebrian, glavni izvršni direktor medijske grupacije „Grupo PRISA" (Španjolska); 1 likmet Cetin, bivši ministar vanjskih poslova i bivši viši civilni predstavnik NATO-a u Afganistanu (Turska); Kenneth Clarke, zastupnik u parlamentu (Velika Britanija); Timothy C. Collins, stariji poslovodni direktor i glavni izvršni direktor kompanije ,,Ripplewood Hol ding" d.o.o. (SAD); Frans van Daele, stalni predstavnik Belgije pri NATO-u (Belgija); George A. David, predsjednik uprave tvrtke „Coca-Cola H B C " d.d. (Grčka); Etienne Davignon, potpredsjednik energetske kompanije „Suez-Tractebel" i počasni predsjednik Dru žbe Bilderberg (Belgija); Richard Dearlove, ravnatelj Pembrooke Collegea u Cambridgeu (Engleska);
Kemal Derviš, upravitelj U N D P - a (Turska);
I Ienry R. Kravis, suosnivač investicijskog fonda „Kohlberg Kravis Roberts & Co." ( S A D ) ;
Anna Dianiantopoulou, zastupnica u parlamentu (Grčka);
Marie-Josee Kravis, viši znanstveni suradnik na Institutu H u d s o n ( H u d s o n Institute) ( S A D ) ;
'lliomas 1-1. Donilon, partner u odvjetničkom društvu O'Melveny ik Myers d.o.o. ( S A D ) ;
[dar Kreutzer, glavni izvršni direktor međunarodne financijske grupacije „Storebrand ASA" (Nizozemska);
Mathias Dopfner, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor izdavačke kuće ..Axel Springer" d.d. (Njemačka);
Neelie Kroes, član Europske komisije (Nizozemska/međunarodna funkcija);
Ceni Duna, bivši veleposlanik pri Europskoj uniji (Turska);
Bernardino Leon Gross, državni tajnik za vanjske poslove (Španjolska);
Esther Dyson, predsjednica uprave tvrtke »EDventure Holdings" d.o.o. ( S A D ) ;
M o g e n s Lykkelolt, zastupnik u parlamentu (Danska);
Anders Kldrup, predsjednik energetske kompanije „ D O N G A S " (Danska);
William J. Luti, posebni suradnik predsjednika države za obrambenu politiku i strategiju ( S A D ) ;
John Hlkann, potpredsjednik uprave automobilske industrije „Fiat" d.d. (Italija);
Jessica T. Mathews, predsjednica Zaklade Carnegie za međunarodni mir (Carnegie Endowment for In
Ulrik Federspiel, stalni državni tajnik za vanjske poslove (Danska);
ternational Peace) ( S A D ) ;
Martin S. Fedelstein, predsjednik i glavni izvršni direktor Nacionalnog ureda za e k o n o m s k a istraživanja
Michael McDowell, ministar pravosuđa, ravnopravnosti i pravne reforme (Irska);
(National Bureau of E c o n o m i c Research) ( S A D ) ;
Johu M. Micklethwait, urednik u časopisu The Economist (Velika Britanija);
Timothy I'. Geithner, predsjednik i glavni izvršni direktor Banke saveznih rezervi N e w Yorka (Federal Reserve Bank of N e w York) ( S A D ) ;
Mario Monti, dekan Sveučilišta l.uigi Bocconi (Italija); (Sraig I. Munđic, glavni direktor za istraživanje i strategiju u kompaniji „Microsoft Corporation" (SA1 >);
Paul A. Gigot, uvodničar u dnevniku Wall Street journal ( S A D ) ;
Fgil Myklebust, predsjednik uprave zrakoplovne tvrtke ,,SAS" i energetske kompanije ..Norsk Hydro
Eival Gilady, glavni izvršni direktor zaklade „'Ihe Portland Trust" za Izrael (Izrael);
ASA" (Norveška);
Dermot Gleeson, predsjednik uprave financijske grupacije ,,A1B Group" (Irska); Emre Gonensay, profesor na Sveučilištu Isik i bivši ministar vanjskih poslova (Turska); Marc Grossman, potpredsjednik uprave konzultantske tvrtke „The C o h e n Group" ( S A D ) ; Alfred Gusenbauer, savezni kancelar (Austrija); Richard N. Haas, predsjednik Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e (Council on Goreign Relations) ( S A D ) ; Victor Halberstadt, profesor ekonomskih znanosti na Sveučilištu I.eiden i bivši počasni glavni tajnik skupština Družbe Bilderberg (Nizozemska); Peter D. Hart, predsjednik uprave konzultantske tvrtke „Peter D. Hart Research Associates" ( S A D ) ; Frank Heemskerk, ministar vanjske trgovine (Nizozemska); Paul Hermelin, glavni izvršni direktor informatičke grupacije „CAP G e m i n i " d.d. (Francuska); Richard C, Holbrooke, potpredsjednik uprave trgovačke banke „Perseus" d.o.o. ( S A D ) ; Jan TI. M. H o m m e n , predsjednik uprave izdavačke grupacije „Reed Elsevier N V " (Nizozemska); Jaap G. de H o o p Scheffer, glavni tajnik NATO-a (Nizozemska/međunarodna funkcija); Atte Jiiiiskclainen, direktor informativnog, sportskog i regionalnog programa nacionalne televizijske kuće YLE (Finska); Kenneth Jacobs, zamjenik predsjednika uprave i voditelj odjela za Ameriku konzultantske tvrtke ,,Lazard Frercs & Co." d.o.o. ( S A D ) ; James A. Johnson, potpredsjednik uprave banke „Perseus" d.o.o. ( S A D ) ; Vernon E. Jordan Jr, stariji izvršni direktor tvrtke „Lazard Freres & C o . " d.o.o. ( S A D ) ; Njegovo Veličanstvo kralj Juan Carlos I (Španjolska); Jyrki Katainen. ministar financija (Finska); lason Keimey, zastupnik u parlamentu (Kanada); Muhtar Kent, predsjednik i glavni direktor operative tvrtke „Coca-Cola" ( S A D ) ; John Kerr (Lord Kerr od Kinlocharda), zastupnik u D o m u lordova i zamjenik predsjednika uprave ja v n o g dioničkog društva - naftne kompanije „Royal Dutch Shell" (Velika Britanija); Henry A. Kissinger, predsjednik uprave konzultantske tvrtke Kissinger Associates ( S A D ) ; Eckart von Klaeden, glasnogovornik za vanjsku politiku stranačke koalicije C D U / C S U (Njemačka); Klaus Klcinfeld, predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke „Siemens" d.d. (Njemačka); Mustafa V. Koc, predsjednik uprave financijske grupacije „Koc Holding" d.o.o. (Turska); Bruce Kovner, predsjednik uprave investicijske tvrtke ,,Caxton Associates" d.o.o. ( S A D ) ;
Matthias Nass. zamjenik urednika tjednika Die Zeit (Njemačka); Ewald Nowotny, glavni izvršni direktor banke „BAVVAG PSK" (Austrija); Christine Ockrent, glavna urednica na France 'Television (Francuska); Jorma Ollila, predsjednik uprave javnog dioničkog društva „Royal Dutch Shell" i tvrtke „Nokia" (Finska); George Osborne, zastupnik u parlamentu i savjetnik iz sjene u državnoj riznici (Velika Britanija); Laurence Parisot, predsjednica Francuske udruge poslodavaca ( M o u v e m e n t des Fnterprises de France, skraćeno MFDF.F) (Francuska); Christopher Patten, zastupnik u D o m u lordova (Velika Britanija); Richard N. Perle, stalni predavač na Američkom p o d u z e t n i č k o m institutu za istraživanje javnog interesa (American Enterprise Institute for Public Policy Research) ( S A D ) ; Rick Perry, guverner Teksasa ( S A D ) ; Volker Perthes, direktor Zaklade za znanost i politiku (Stiftung Wissenschaft und Politik) (Njemačka); Njegovo Kraljevsko Visoćanstvo princ Filip (Belgija); RodrigO de RatO y Figaredo, izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (međunarodna funkcija); Olli Rehn, član Europske komisije (međunarodna funkcija); I leather Reisman, predsjednica uprave i glavna izvršna direktorica kompanije „Indigo Books & Music" d.o.o. (Kanada); Matias Rodriguez Inciarte, izvršni potpredsjednik uprave bankovne korporacije „Grupo Santander, Ciudad Grupo" (Španjolska); Olivier Roy, viši znanstveni suradnik N a c i o n a l n o g centra za znanstvena istraživanja (Centre National de la Recherche Scientifique, skraćeno C N R S ) (Francuska); Paolo Scaroni, glavni izvršni direktor naftne kompanije „Eni" d.d. (Italija); Eric Schmidt, predsjednik izvršnog odbora i glavni izvršni direktor informatičke korporacije „Google" (SAD); Rudolf Scholten, član odbora izvršnih direktora Austrijske kontrolne banke d.d. (Osterreichische KonIrollbank AG) (Austrija); liirgen F. Schrempp, bivši predsjednik uprave automobilskog koncerna ,,DaimlerChrysIer" d.d. (Njemačka); Klaus Schwab, izvršni predsjednik uprave Svjetskog e k o n o m s k o g foruma (Švicarska); Robert W. Scully, supredsjednik investicijske banke „Morgan Stanley" ( S A D ) ; Kathleen Sebelius, guvernerica Kanzasa ( S A D ) ; Josctte Sheeran, izvršna direktorica UN-ove agencije Svjetski program za hranu (World Food Program) (SAD);
SADRŽAJ
Kristen Silverberg, pomoćnica državnog tajnika u Uredu za odnose s međunarodnim organizacijama (SAD); D o m e n i c o Siniscalco, direktor i potpredsjednik uprave investicijske banke „Morgan Stanley" (Italija); Javier Solana, visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, glavni tajnik Vijeća Europ
3
ske unije i Zapadnoeuropske unije ( m e đ u n a r o d n a funkcija); Njezino Veličanstvo kraljica Sofija (Španjolska);
UVODNA
Ayse Soysal, rektor Sveučilišta Bosphorus (Turska);
ZAHVALE
Lawrence H. Summers, profesor na fakultetu „Charles W. Eliot" Sveučilišta Harvard ( S A D ) ;
UVOD
Peter D. Sutherland, predsjednik uprave javnog dioničkog društva naftne kompanije ,,BP" i predsjednik
D I O P R V I : D R U Ž B A B l L D E R B E R G - G O S P O D A R I SVIJETA
uprave investicijske banke „Goldman Sachs International" (Irska); Carl-Henric Svanberg, predsjednik i glavni izvršni direktor telekomunikacijske tvrtke „Telefonaktiebolaget LM Ericsson" (Švedska);
RIJEČ
IZDAVAČA
4 13
Poglavlje prvo: P O G U B A N B E Z D A N Poglavlje drugo: H I G H L A N D E R , 1992
.17 ...19 ...29 ...32
Paul A. Taggart, profesor nauke o državi na Sveučilištu Sussex (Velika Britanija);
Poglavlje treće: UTEMELJENJE D R U Ž B E
...45
S i d n e y Taurel, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor farmaceutske tvrtke „Eli Lilly and C o m
Poglavlje četvrto: SAVEZNICI D R U Ž B E
...53
pany" ( S A D ) ,
Poglavlje peto: CILJEVI D R U Ž B E
...61
J. Martin Taylor, predsjednik uprave poljoprivredne korporacije ..Syngenla International" d.d. (Velika
Poglavlje šesto: LUTKE NA K O N C I M A D R U Ž B E
...67
Britanija);
Poglavlje s e d m o : PRIJEVARA ZVANA WATERGATE
....73
Peter A. Thiel, predsjednik investicijskog fonda „Clarium Capital Management" d.o.o. ( S A D ) ;
Poglavlje o s m o : RAZOTKRIVANJE D R U Ž B E
Teija Tiilikainen, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova (Finska); Michel Tilmanl, predsjednik bankarske grupacije ,,ING N V " (Nizozemska); Jean-Claude Trichet, guverner Europske središnje banke (Francuska/međunarodna funkcija);
D I O D R U G I : VIJEĆE Z A M E Đ U N A R O D N E O D N O S E Poglavlje deveto: P O G O D I ILI PROMAŠI, 1999
Jens Ulltveit-Moe, glavni izvršni direktor korporacije „Umoe" d.o.o. (Norveška);
Poglavlje deseto: PREBJEGLI PARTNERI
Daniel L Vasella, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor farmaceutske tvrtke „Novartis" d.d. (Švicarska);
Poglavlje jedanaesto: NOVINARSKI- KURTIZANI-?
Jeroen van dre Veer, glavni izvršni direktor javnog dioničkog društva „Royal Dutch Shell" (Nizozemska);
Poglavlje dvanaesto: N A M E T N U T O R A Z O R U Ž A N J E
Jacob Wallenberg, predsjednik investicijske tvrtke ..Investor AB" Švedska);
Poglavlje trinaesto: K O N T R O L A IZ C F R O V O G KABINETA
Vin (J.v.) Weber, partner u konzullantskoj tvrtki „Clark & Weinstock" ( S A D ) ;
Poglavlje četrnaesto: C F R I P S I H O P O L I T I Ć K E OPERACIJE
Guido Westerwelle, predsjednik Slobodne demokratske stranke (Njemačka);
Poglavlje petnaesto: CFR I M A R S H A L L O V P L A N
Ross Wilson, veleposlanik u Turskoj ( S A D ) ;
Poglavlje šesnaesto: VIDLJIVI OBRASCI
James D. Wolfensohn, predsjednik investicijsko-konzultantske tvrtke „Wolfensohn & Company" d.o.o. (SAD);
D I O T R E Ć I : TRI1.ATERALNA KOMISIJA
Paul Wolfowitz, predsjednik Svjetske banke ( m e đ u n a r o d n a funkcija);
Poglavlje sedamnaesto: SUČELJAVANJE, 2 0 0 3
Joseph R. Wood, zamjenik p o m o ć n i k a potpredsjednika za nacionalnu sigurnost ( S A D ) ;
Poglavlje osamnaesto: POVRATAK U B U D U Ć N O S T
Adrian D. Wooldridge, dopisnik iz inozemstva u časopisu The Economist, izvjestitelj (Velika Britanija);
Poglavlje devetnaesto: SOFISTICIRANA SUBVERZIJA
Arzuhan Dogan Yalcindag, predsjednik Udruge turskih industrijalaca i poduzetnika (TUSIAD) (Turska);
Poglavlje dvadeseto: NAMJEŠTANJE PREDSJEDNIKA
Erkut Yiicaoglu, predsjednik odbora Mediteranskog akcijskog plana i bivši predsjednik TUSIAD-a ('Turska); Philip D. Zclikow, profesor povijesti u Centru „White Burketl Miller" na Sveučilištu Virginia ( S A D ) ; Robert B. Zoellick, bivši američki trgovački predstavnik, bivši zamjenik državnog tajnika (ministra vanj skih poslova) i direktor investicijske banke „Goldman Sachs" (SAD).
Izvjestitelji: Venileline A. II. Von Bredow, dopisnica za poslovna pitanja, The Economist (Njemačka); Adrian D. Wooldridge, dopisnik iz inozemstva, The Economist (Velika Britanija) Upadljiva je odsutnost Davida Rockefellera, koji je inače bio nezaobilazan sudionik sastanaka Družbe Bilderberg.
Poglavlje dvadeset i prvo: IGRA M O N O P O L Y Poglavlje dvadeset i drugo: BOLJŠEVIČKI D O B R O T V O R I Poglavlje dvadeset i treće: IZDAJA Z B O G PROFITA Poglavlje dvadeset i četvrto: ŽRTVOVANJE NACIJE Poglavlje dvadeset i peto: UHIĆENJE, 2004 Dodatak: I Z A Z A T V O R E N I H V R A T A - K R O Z D O K U M E N T E I S L I K E Bilješke
...77 79 89 ...101 ...113 ...121 ...125 ...133 ...137 ..141 ....143 ....149 ....159 167 173 177 189 193 199
205 307
317
Postscriptum: I Z V J E Š T A J I D R U Ž B E B l L D E R B E R G
343
PLSČEV
345
Kazalo
POGOVOR
UVOD
G
odine 1954. najmoćniji ljudi svijeta prvi su se put sastali, pod okriljem nizo zemske k r u n e i obitelji Rockefeller, u luksuznom hotelu Bilderberg u ma lom nizozemskom gradiću Oosterbeeku. Tijekom cijelog j e d n o g vikenda
raspravljali su o b u d u ć n o s t i svijeta. Kad je vikend završio odlučili su da će se sastajati
j e d n o m godišnje kako bi razmijenili mišljenja i analizirali m e đ u n a r o d n a zbivanja. Nazvali su se Družba Bilderberg. Otada se svake godine okupljaju u raskošnim h o telima negdje po svijetu i pokušavaju odlučivati o budućnosti čovječanstva. Među odabrane članove tog kluba ubrajaju se Bill Clinton, Paul Wolibwitz, H e n r y Kissin ger, David Rockefeller, Zbigniew Brzezinski, Tony Blair i mnogi drugi šefovi vlada, biznismeni, političari, bankari i novinari iz svih krajeva svijeta. Pa ipak, za svih pedeset i više godina otkako se skupovi održavaju, predstavnici tiska nikad ih nisu smjeli pratiti: nikada nije izdano niti j e d n o priopćenje sa zaključ cima prisutnih, niti je ikada objavljen ijedan dnevni red sastanka Družbe. Čelnici Bilderberga tvrde da je takva diskrecija nužna kako bi se o n i m a koji sudjeluju u ra spravama omogućilo da razgovaraju neopterećeno, bez snimanja ili izvješćivanja za javnost. U s u p r o t n o m bi se - kažu članovi D r u ž b e - bili prisiljeni izražavati jezikom tiskovnih priopćenja. N e m a sumnje, diskrecija dopušta pripadnicima Družbe da ra spravljaju s više slobode. No zbog toga bez odgovora ostaje ključno pitanje: što svjet ski moćnici na tim sastancima govore? Svako s u v r e m e n o d e m o k r a t s k o uređenje štiti pravo na privatnost, ali zar javnost nema pravo znati o čemu politički vođe čavrljaju kad se susretnu s najbogatijim po slovnim ljudima iz različitih zemalja? T k o g r a đ a n i m a jamči da Družba Bilderberg nije tek centar za trgovanje vezama i lobiranje, ako im nije d o p u š t e n o znati što njiho vi izabrani zastupnici govore na tajnim skupovima? Zašto se o sastancima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ili skupine G8 raspreda na naslovnicama svih novina, zašto im prisustvuju na tisuće novinara, a nitko ne pokriva susrete D r u ž b e Bilder berg? Ta posvemašnja cenzura postoji unatoč (ili zahvaljujući?) činjenici da na nji ma svake godine sudjeluju predsjednici M e đ u n a r o d n o g m o n e t a r n o g fonda, Svjetske
banke i Saveznih rezervi, predsjednici uprava stotinjak najmoćnijih svjetskih k o r p o racija kao što su „Daimler Chrysler", „Coca Cola", „British Petroleum" (BP), „Chase M a n h a t t a n Bank", „American Express", „Goldman Sachs" i „Microsoft", potpredsje dnici Sjedinjenih država, direktori CIA-e i EBI-ja, glavni tajnici NATO-a, američki senatori i članovi Kongresa, europski premijeri i čelnici oporbenih stranaka, te glavni urednici i glavni izvršni direktori vodećih svjetskih novina. Zaista je č u d n o da se ni u j e d n o m od vodećih sredstava javnog priopćavanja okupljanje takvih u g l e d n i k a (čije bogatstvo daleko n a d m a š u j e u k u p n o s t i m e t a k a svih g r a đ a n a Sjedinjenih Država) ne s m a t r a vrijednim objavljivanja, d o k inače svaki njihov k o r a k predstavlja u d a r n u vijest na televiziji. Nad t o m sam zagone t k o m razbijao glavu. Z b o g nje sam prije p e t n a e s t g o d i n a k r e n u o p u t e m istra živanja koje je p o s t a l o m o j i m ž i v o t n i m djelom. Polagano sam, j e d a n po j e d a n , probijao slojeve tajnovitosti koji su okruživali D r u ž b u Bilderberg i ne bih to bio uspio učiniti bez p o m o ć i „savjesnih protivnika", kako iz redova D r u ž b e , t a k o i izvan nje. Njima iskazujem najdublju zahvalnost, j e r je njihov neprocjenjivi o b a vještajni rad o m o g u ć i o ovu knjigu. Stoga m o ž e t e r a z u m j e t i da, zbog zaštite, ne smijem spominjati p o i m e n c e te istinske j u n a k e : m o g u im s a m o zahvaliti jer su mi p o m o g l i da d o z n a m što se govorilo iza zatvorenih vrata r a s k o š n i h hotela u kojima su članovi D r u ž b e održavali svoje godišnje sastanke. Prije nego što s t u p i m o u p r o s t o r tog ekskluzivnog k l u b a v a ž n o je prizna ti da n e m a ni a p s o l u t n o „zlih" ljudi, ni a p s o l u t n o „zlih" organizacija, te da isto tako n i t k o nije a p s o l u t n o „dobar". Na svijetu postoje m o ć n i ljudi, v o d e n i ideali m a , n a č e l i m a i vjerovanjima uzvišenijima od onih koje p r o m i č e m a n i p u l a c i j a m a sklono tajno udruženje i njegovi sateliti o kojima pišem u ovoj knjizi. Nastojanja prvih članova D r u ž b e da poboljšaju naš svijet bila su utemeljena na „tatica-znanajbolje" autokraciji, sličnoj p a t e r n a l i s t i č k o m r i m o k a t o l i č k o m obliku kršćanstva. Njihove su namjere isprva bile p l e m e n i t e . Nažalost, čini se da je Družba Bilderberg prerasla idealističke početke i postala svjetskom vladom u sjeni koja na godišnjim sastancima u p o t p u n o j tajnosti odlučuje o tome kako će ostvariti svoje planove. Prijete n a m oduzimanjem prava na upravlja nje vlastitom sudbinom. A to postaje sve lakše jer razvitak telekomunikacijske te hnologije - u sprezi s iznimno značajnim, trenutnim djelovanjem interneta i s novim m e t o d a m a biheviorističkog inženjeringa p o m o ć u kojih se manipulira ponašanjem pojedinca - može pretvoriti ono, s t o j e u drugim povijesnim razdobljima bila tek zla namjera, u uznemirujuću stvarnost. Svaka nova mjera, gledana pojedinačno, m o ž e n a m se činiti tek n e z n a t n i m za stranjivanjem, no sveukupno m n o š t v o promjena, kao dio neprekinutog procesa, predstavlja p o m a k u smjeru p o t p u n o g porobljavanja. Stoga je vrijeme da zavirimo
iza kulisa. Nalazimo se na raskrižju. Put kojim ć e m o krenuti uistinu ce odrediti, bu dućnost čovječanstva. M o r a m o postati svjesni stvarnih ciljeva i djelovanja D r u ž b e Bilderberg i njenih srodnika želimo li sačuvati slobode za koje su se naši djedovi, borili u D r u g o m svjetskom ratu. Nije na Bogu da nas izbavlja iz „novog Srednjeg vijeka koji n a m se sprema. Odluka je na n a m a ! H o ć e m o li iz ovog stoljeća izaći kao globalna elektronička policijska država ili kao zajednica slobodnih ljudskih bića ovisi o tome što cemo poduzeti sada. Nikada n e ć e m o naći prave odgovore ne d o z n a m o li krajnji smisao svega. Upravo to nastoji postići Istinita priča o Družbi Bilderberg.
D I O PRVI DRUŽBA
BILDERBERG:
GOSPODARI
SVIJETA
... klika najbogatijih, ekonomski i politički najmoćnijih i naju tjecajnijih ljudi Zapada koji se potajno sastaju i planiraju doga đaje za koje se kasnije čini da su posve slučajni. - Londonski Times, 1977. Teško je preodgojiti ljude odrasle na nacionalizmu i uvjeriti ih da
ustupe dio svog suvereniteta nadnacionalnom tijelu. - princ Bernhard, osnivač D r u ž b e Bilderberg
Svjetska zbivanja ne događaju se slučajno: namjerno su izazva na, bez obzira na to jesu li povezana s nacionalnim pitanjima ili trgovinom; najčešće ih insceniraju i vode oni koji u rukama drže trakice za otvaranje i zatvaranje kese. - Denis Healey, bivši britanski ministar o b r a n e
POGUBAN BEZDAN
U
svibnju 1996. boravio sam u Torontu gdje sam pratio godišnji sastanak Dru žbe Bilderberg. Ovoga puta nalazio sam se na d o m a ć e m tlu, u mojoj ado-
ptivnoj d o m o v i n i Kanadi. Bilo je d o b r o vratiti se: p o n o v n o sam se prisjetio
svih razloga zbog kojih volim tu zemlju. Toronto, u kojem živi više od pet milijuna ljudi, najveće je financijsko središte Kanade i četvrti po veličini grad u Sjevernoj Americi. Samo su New York, Chicago i Los Angeles ekonomski od njega jači. U Torontu se nalazi i burza dionica. Taje burza treća u Sjevernoj Americi po vrijednosti trgovačkih transakcija, deveta u svijetu po navedenoj tržišnoj vrijednosti, te prva na sjevernoameričkom k o n t i n e n t u koja ima
p o t p u n o kompjuterizirani sustav poslovanja. Na sat vremena vožnje od Toronta najveća je koncentracija tvornica automobila i uzgajališta konja u zemlji. Uskoro sam se trebao uputiti p r e m a sjeveru, na mjesto održavanja godišnje konferencije Bilderberga, ali sam najprije htio malo uživati šećući gradskim ulicama i p o n o v n o otkrivajući prekrasne prizore koje toliki Kanađani uzimaju zdravo za gotovo. U središtu grada, u srcu novčarske četvrti Toronta, nalazi se Bay Street, uma njena inačica glasovitog njujorškog Wall Streeta. Na k u ć n o m broju 161 uzdiže se Canada Trust Tower. Ovaj pedesettrokatni, gotovo 250 metara visoki toranj jedan je od najprepoznatljivijih nebodera u gradu i fascinira me otkako je izgrađen 1990. godine po nacrtu slavnog španjolskog arhitekta Santiaga Calatrave. Neboder je dio kompleksa BCE Place koji zaprema površinu od preko dva hektara, i druga je po redu najupečatljivija silueta na nebu Toronta; primat drži CN Tower koji je, sa svojih 553, 33 metra, najviša samostojeća građevina na svijetu. BCE Place zapravo se sastoji od više zgrada p o v e z a n i h t r g o v a č k o m galerijom, no u p r a v i m o li pogled uvis zarobit će ga prije svega C a n a d a Trust Tower i njegov blizanac - Bay Wellington Tower. Sa zeleno o b o j e n i m p r o z o r i m a i n e b r o j e n i m
n a z u p č e n i m b r i d o v i m a , dva tornja doimaju se p o p u t n e s i g u r n i h konstrukcija od
O p ć e je pravilo da se sastanke D r u ž b e n i k a d a ne spominje u medijima, budući
Lego kockica, naslaganih na dva ugla, koje prkose sili teži i pružaju j e d i n s t v e n
da su najvažnije tiskovine u p o t p u n o m vlasništvu njenih članova. No veo tajnosti
p r i z o r u u s p o r e d b i s ostalim, umjerenijim n e b o d e r i m a T o r o n t a .
iznenada je spao 30. svibnja 1996., prvoga dana konferencije.
Još jedan dragulj u
kruni zvanoj
BCE jest Galerija, velebna peterokatna blistava
Toronto Star, jedan od najtiražnijih i najutjecajnijih kanadskih dnevnika, objavio
dvorana što se prostire uz Front Street i gleda na jug, p r e m a lučkoj četvrti. Galerija
je priču na naslovnoj strani. Pod naslovom „BLACK GLUMI D O M A Ć I N A SVJET
je zamišljena kao „kristalna katedrala" trgovine čiji krov prekriva Street Gallery koja
SKIM VOĐAMA" John Deverell, poslovni dopisnik novina, ustvrdio je ne s a m o to da
povezuje Bay Street i Heritage Square. Sagrađen također po nacrtu Santiaga Calatra-
je kanadski izdavač (i lord) C o n r a d Black p o n u d i o 295 milijuna dolara kako bi dobio
ve, krov je visok preko 25 metara, širok 14 i dug gotovo 120 metara; počiva na o s a m
kontrolu nad najvećim kanadskim novinskim lancem i p o t o m prebrodio godišnju
samostojećih čeličnih potpornja sa svake strane Galerije. Potpornji se granaju u para-
skupštinu svoje korporacije „Hollinger" d.o.o., već i da se, okrunivši tako uspješan
bolične oblike koji su me tog časa podsjetili na krošnje u šumi.
tjedan, prihvatio uloge „domaćina četverodnevnog, strogo čuvanog skupa svjetskih
Naposljetku s a m se z a p u t i o k r o z Yonge Street - najdužu ulicu na svijetu,
lidera i okrunjenih glava o d m a h iznad Toronta."
d u g a č k u više od 1800 kilometara. Upravo na toj cesti, n e k i h 35 k i l o m e t a r a sjeve
Deverell je s liste koju s m o mu dostavili naveo neke od preko stotine pažljivo
r o z a p a d n o od središta grada, članovi elitne D r u ž b e Bilderberg okupljali su se u
o d a b r a n i h sudionika sa svih strana svijeta: „Ministar obrane SAD-a William Perry;
C e n t r u za r u k o v o d s t v o K a n a d s k e imperijalne trgovačke b a n k e ( C I B C L e a d e r s h i p
kanadski premijer Jean Chretien; bivši američki državni tajnik H e n r y Kissinger; Gio
C e n t r e ) , blizu starog gradića King City u kojem se imala o d r ž a t i konferencija
vanni Agnelli, počasni predsjednik uprave 'Fiata; ministar financija (i kasniji kanad
D r u ž b e . C I B C odmaralište-lječilište smješteno je u pokrajini King T o w n s h i p na
ski premijer) Paul Martin; Mario Monto, član Europske komisije; David Rockefeller
p o d r u č j u golemih, l u k s u z n i h uzgajališta konja, gdje članovi britanske kraljevske
iz 'Chase Manhattan' banke; George Soros, belgijski princ Philippe, nizozemska i špa
obitelji odsjedaju tijekom p r i v a t n i h posjeta Kanadi. Ovaj p r e k r a s n i centar, ne
njolska kraljica te drugi pripadnici poslovne, političke i sveučilišne elite."
s l u ž b e n o vlasništvo j e d n e od najvećih k a n a d s k i h b a n a k a - K a n a d s k e imperijalne
Istoga dana Toronto Sun na naslovnici objavljuje: „VELIKI IGRAČI SE O K U
trgovačke b a n k e ( C a n a d i a n I m p e r i a l B a n k of C o m m e r c e ) - p r o s t i r e se na p r e k o
PLJAJU: BROJNA M O M Č A D M E Đ U N A R O D N I H VIP-ovaca PRETRESA STVARI
tri milje š u m a i brežuljaka.
NA TAJNOM SKUPU BILDERBERGA '96. U K I N G C I T Y U " i piše da su „ ( C o n r a d )
Nije č u d o što su se Članovi D r u ž b e odlučili za ovo p r e k r a s n o mjesto. C I B C
Black, medijski magnat i predsjednik uprave korporacije 'Hollinger' d.o.o., te ostali
o d m a r a l i š t e i m a sve: od ljekovitih kupališta i usluga p o p u t masaže, k o z m e t i č k i h
stalni članovi D r u ž b e nezadovoljni insinuacijama koje dolaze od ekstremista slijeva i
t r e t m a n a , s a u n a i p a r n i h kupelji, do j e d i n s t v e n e 2 0 0 - m e t a r s k e z a t v o r e n e t r k a
zdesna, o tome kako je ovo neslužbeno događanje dio sustava tajne vladavine."
čke staze s grijanjem, ovješene na otprilike šest stopa i z n a d tla, ili z a t v o r e n i h i
Tog jutra u 7.45 sati Dick Smythe, legendarni novinar radiopostaje 680 NEWS
o t v o r e n i h bazena za plivanje i h i d r o m a s a ž u . C e n t a r se nalazi u blizini brojnih
koja ima najveću slušanost u gradu, objavio je ovaj izvještaj, emitiran više puta tije
golf-igrališta, j a h a č k i h klubova, pješačkih i biciklističkih staza, m u z e j a i d r u g i h
kom dana kao dio radijskih vijesti:
rekreacijskih c e n t a r a . Sve u svemu, bilo je m a l o vjerojatno da će se
članovi Bil
d e r b e r g a dosađivati.
D i c k S m y t h e : Dakle, ovo zvuči kao zaplet iz nekakvog filma o za vjeri, u kojem se svjetski moćnici i d r m a t o r i potajno sastaju. C o n r a d Black održava svoju godišnju konferenciju D r u ž b e Bilderberg. Javlja
N i z o m faksova, telefonskih poziva i dopisa Jim Tucker i ja prvi s m o obavijestili
se naša reporterka Karen Parsons...
sredstva javnog priopćavanja u T o r o n t u o održavanju sastanka - osobito n a k o n što
R e p o r t e r k a : O k o s t o t i n u uglednika, m e đ u kojima s u n i z o z e m s k a
sam, u najvećoj tajnosti, d o z n a o od izvora koji je prisustvovao sastanku da će ta
i španjolska kraljica, H e n r y Kissinger, a m e r i č k i m i n i s t a r o b r a n e
konferencija n a v o d n o poslužiti kao teren za p r i p r e m u skorašnjeg raspada Kanade.
William Perry i naš premijer okupili su se na konferenciji. Uz njih,
Plan je trebalo osigurati kroz j e d n o s t r a n u Deklaraciju o nezavisnosti Q u e b e c a koja
ovdje su i čelni ljudi a u t o m o b i l s k e industrije „Ford", ,,Xeroxa", Tr
je imala biti objavljena p o č e t k o m 1997. Deklaracija bi rascijepila K a n a d u s ciljem
govačke b a n k e i R e u t e r s a . Black kaže da je r e p o r t e r i m a p r i s t u p
da se do 2000. g o d i n e uspostavi „Kontinentalna unija" s SAD-om: t e r m i n je u m e
zabranjen, j e r će diskusije biti prijateljske i iskrene. „Razmjene
đ u v r e m e n u o d g a đ a n najmanje dva puta.
mišljenja često m o g u biti prilično vatrene", rekao je. Od s u d i o n i k a
se zahtijeva da se zavjetuju na šutnju. Prošlogodišnja konferen
Sastali s m o se u gostionici „Potkova" u Q u e e n Streetu, torontskoj inačici nju-
cija o d r ž a n a je u tri l u k s u z n a planinska hotela u Švicarskoj. Ove
jorške četvrti Soho. Ta gostionica, sad već šezdesetak godina stara, spada m e đ u prva
g o d i n e mjesto okupljanja je 60 milijuna dolara vrijedan l u k s u z n i
glazbenička okupljališta u gradu - glasoviti lokal u kojem su kanadske pjevačke le
rekreacijski klub u King Cityu. Tiskovna agencija T h e C a n a d i a n
gende Stompin Tom, Blue Rodeo, The Tragically Hip i The W a t c h m e n prvi put oku
press razaslala je k r a t k o izvješće o p r e t h o d n o m tajnom s k u p u .
šale sreću. U rujnu 1997. upravo su ondje Rolling Stonesi 7 5 - m i n u t n o m emisijom za
M e đ u o s t a l i m n o v i n a m a izvješće je d a n a s objavio
Toronto Sun,
koji i m a više od 350.000 p r e t p l a t n i k a .
„Live on M T V " započeli turneju No Security. D o b r o mjesto za dobru zabavu, a mi s m o smatrali da je doista i zaslužujemo. D o k se slavlje p o m a l o bližilo kraju razmišljao sam o predstojećem sastanku ko
Prvi put u povijesti Bilderbergovih konferencija netko ih je pobliže istraživao na
jeg mi je tijekom telefonskog razgovora zakazao jedan od mojih doušnika: n e o d l o ž n o
ovakav način. Članovi Družbe nisu bili navikli na to da ikome moraju išta objašnja
me želio vidjeti prije sutradan predviđenog završetka konferencije. Dogovorili s m o
vati, osobito stoga što neki od njih posjeduju ili kontroliraju vodeće novine u glavnim
se da ćemo se naći za manje od sat vremena u Calatravinoj Galeriji. Želite li ostati
gradovima, novinsko-izdavačke lance i telegrafske agencije.
nezamijećeni, BCE Place je j e d n o od najprikladnijih mjesta u gradu, baš zahvaljujući
M e đ u t i m , skupština iz 1996. godine nipošto nije bila obična. D r u ž b a Bilderberg inače se na svojim sastancima ne bavi kovanjem planova o zbacivanju vlade zemlje domaćina.
svojoj veličini i masi zblenutih turista koji o n u d a prolaze, fotografirajući i snimajući k a m e r a m a slike i zvukove glavne arhitektonske atrakcije Toronta. Društvo iz gostionice k o n a č n o se razilazilo, a ja sam odlučio prošetati do Galeri
Kad su glavni d i s t r i b u t e r i vijesti počeli provjeravati naše informacije pu
je preko Kensington Marketa, vrlo sličnog m a d r i d s k o m El Rastru, smještenog tik uz
t e m vlastitih d r ž a v n i h i p r i v a t n i h izvora p o s t a l o je j a s n o da su Bilderberg i Novi
zapadni rub kineske četvrti. Bila je subota, najživahniji d a n u tjednu, kad se čitava če
svjetski p o r e d a k odlučili n e m i l o s r d n o r a s k o m a d a t i K a n a d u , j e d n u o d najbogati
tvrt pretvara u uskomešanu tržnicu na otvorenom. Da me netko i pratio, sigurno bih
jih zemalja svijeta. Trebali su ipak znati da - kad se na kocki n a d e njihova oso
ga se otresao provlačeći se kroz labirint zakrčenih ulica i n e p r o h o d n e gomile ljudi.
b n a s l o b o d a - nikakva količina vlasničkog udjela u s r e d s t v i m a priopćavanja neće
Č i m sam zašao za ugao Galerije u g l e d a o sam svog i n f o r m a t o r a , s p l a s t i č n o m
spriječiti tajnice, redaktore, pisce članaka, istraživačke n o v i n a r e , pa čak i r u k o v o -
vrećicom u lijevoj r u c i i s m o t a n i m č a s o p i s o m u d e s n o j , kako n a s u m i c e pregleda
d n o osoblje k a n a d s k i h televizijskih, radijskih i t i s k a n i h medija da razglase istinu
va novinski š t a n d . N a k o n što su n a m se pogledi l e t i m i č n o sreli, n i č i m ne odajući
javnosti na znanje.
da s m o se p r e p o z n a l i , bez riječi s m o k r e n u l i p r e m a o k r e t n i m v r a t i m a na ulazu
Interes za izvještavanje postao je toliki da je jedan od p o m o ć n i h reportera čuo
u obližnji C a n a d a Trust Tower:
prijatelj, koji radi za izvjesnog ulagača u n e k r e
Kissingera kako urla na kanadskog premijera Jeana Chretiena neka ga vrag nosi ako
t n i n e , osigurao n a m je p r o s t o r s p a n o r a m s k i m p o g l e d o m na j e d n o m od najviših
mu netko ovo zezne. David Rockefeller je za vrijeme stanke u zasjedanju o d v u k a o
katova n e b o d e r a .
C o n r a d a Blacka na stranu i upitao ga bi li mogao „pritisnuti" neke ljude iz tiska i na
Ušao sam u lift nervozno se ogledavajući. Informator je trebao doći za m n o m pet
vesti ili da „začepe gubicu o ovome". Čak i o n d a je C o n r a d Black, danas osramoćen i
minuta kasnije. Stupivši u otmjeni a p a r t m a n , preda m n o m se ukazao veličanstven p o
u stečaju, bio umiješan preko glave.
gled na jedan od najljepših gradova Sjeverne Amerike. S visine od 800 stopa d o i m a o
O n o što su članovi Bilderberga smatrali curenjem informacija ubrzo se pretvori
se tihim. Prozori neprobojni za zvuk odvojili su me od vreve i zvukova velegrada.
lo u poplavu, a p o t o m u lavinu. Tek su se na sastanku u Sintri u Portugalu, tri godine
C a n a d a Trust Tower arhitektonsko je č u d o u kojem se četvorni metar prostora
kasnije, donekle ublažile izvanredno stroge sigurnosne mjere koje su pratile Družbu
iznajmljuje za 160 kanadskih dolara. Zgrada ima 24-satni n a d z o r televizijom zatvore
nakon dotad najgoreg poraza - konferencije u Torontu 1996.
nog kruga, 24 lifta, o s m e r o k a t n o p o d z e m n o parkiralište, sedam uniformiranih čuva ra na ulazu i policajce u civilu. U n e b o d e r u se nalaze sjedišta nekih od najuglednijih
Prvoga lipnja „Veliki Jim" Tucker i ja slavili smo, zajedno s č e t k o m povremenih
i najuspješnijih multinacionalnih korporacija na svijetu.
lovaca na članove Bilderberga, zbog činjenice da se to pretvorilo u i z n i m n o uspješnu
Iznenada sam se opet osjetio kao izvanjski p r o m a t r a č . Hoće li sve ovo i dalje biti
priču. Sve vodeće novine u zemlji htjele su intervjue, televizijske postaje neprekidno
važno? Hoće li ljudi postati svjesni opasnosti koja im prijeti? Ili će se u konačnici
su tražile svježe vijesti, a radio-stanice su nas pratile po čitavom gradu.
priča svesti na m e l o d r a m a t i č n u špijunsku pustolovinu? Uostalom, sve što mi je jedan
prolaznik odgovorio - nakon što sam mu strpljivo objasnio tko n a m je u posjetu i što gosti namjeravaju - bilo je: „Ugodan ti d a n želim, sinko!" U n a t o č svemu, m n o g o toga je učinjeno za ovih posljednjih nekoliko dana. Je d n o m se i n a m a dogodilo da p o t p u n o nadjačamo Družbu. Zanimanje medija bilo je o g r o m n o . Kissinger je pucao od bijesa: nedvojbeno d o b a r znak. Nepoželjni novinari
Zašto na svijetu n e m a više ljudi p o p u t njega? M o ž d a ih i una. Možda ih jednosta vno ne poznajemo, njih i njihove osobne bitke koje vode negdje tisućama kilometara daleko. Mnogi obični ljudi omogućili su mi da d o đ e m do velikog dijela podataka kojima raspolažem. O b i č n o bih došao na mjesto održavanja skupa D r u ž b e Bilderberg nekoliko dana
progonili su, na njihovu veliku žalost, nazočne europske okrunjene glave. Planovi za
ranije i zadržao se u l u k s u z n o m hotelu s pet zvjezdica, sve dok me službe sigurnosti
skori raspad moje adoptivne d o m o v i n e p r i v r e m e n o su stavljeni na čekanje. Kakvom
koje su pratile dolazak uvaženih gostiju ne bi izbacile d a n prije početka konferencije.
bi se još postignuću itko m o g a o nadati u tako k r a t k o m vremenu?
Tijekom boravka u hotelu u p o z n a o bih se s konobaricama, k o n o b a r i m a i ostalim
Pa ipak sam z n a o da je ovo tek privremena odgoda. Ti će ljudi izvući pouke, na
osobljem. Pristupio bih o n i m a koji su mi se činili otvorenijima i objasnio im da će se
činiti zabilješke i p o n o v n o se vratiti. O n i žele satrti svaki otpor, žele vladati svijetom
odvijati sastanak Bilderberga, čime se bavi ta tajna skupina i što će se u hotelu doga
sa ili bez pristanka njegovih stanovnika, p o m o ć u oružja ili visokog standarda, bez...
đati idućih nekoliko dana. Naravno da mi m n o g i od njih ne bi povjerovali, ali ja bih
Diskretno kucanje po teškim d r v e n i m vratima prekinulo me u razmišljanju.
ih zamolio neka mi ne vjeruju na riječ nego neka s a m o gledaju što se zbiva po hotelu i
„Naprijed!" - odgovorio sam, tek n e z n a t n o podigavši glas.
slušaju razgovore članova D r u ž b e d o k ih b u d u posluživali. Poslije toga će moći odlu
Moj doušnik, s kožnatim rukavicama na r u k a m a , polako je prošao kroz vrata
čiti žele li, na dobrobit čovječanstva, postati moje oči i moje uši.
koja su odvajala h o d n i k , u r e đ e n u svijetlim bojama, od zagasite secesije a p a r t m a n a .
Na ruku mi je išla politika zapošljavanja u hotelima s pet zvjezdica: i p o m o ć n o
Nakratko se zadubivši u prekrasan pogled na četvrt H a r b o u r Front u središtu grada,
i administrativno osoblje m o r a govoriti najmanje četiri jezika - engleski, francuski,
okruženu šetalištima uz jezero i nasadima ukrašenim puteljcima kroz luku, s divlje
njemački i još jedan - kako bi udovoljili gostima. Stoga su mogli diskretno prislu
njem je prišao prozoru.
škivati i razumjeti većinu onoga o čemu se tijekom konferencije raspravljalo. Kako
„Ovaj put ste ih zaustavili" - rekao je, važući svaki slog kao da bi i najmanja pro
su dani prolazili, oni kojima sam p r e t h o d n o pristupio bili su svjedocima nazočnosti
mjena u glasu mogla prenijeti neko drukčije značenje. Usprkos n e t o m izgovorenim
policije i tajne policije, kao i čuvanja tajnosti sudionika skupa, pa bi povjerovali da je
riječima, odisao je rezignacijom. ,,S rušenjem Kanade nastavit će se kako je planira
ono što sam im govorio istina. Za nekolicinu o n i h koji bi se odlučili da mi p o m o g n u
no. To je samo pitanje vremena."
odredio bih nekoliko lokalnih kafića u kojima s m o se neprimjetno mogli sastajati.
„Možda." - odgovorio sam. „Ali zasad je sve dobro, do idućeg bliskog susreta. O d s a d a pa dotad sasvim će ih lijep broj poumirati od starosti, bolesti i u slučajnim nezgodama." „Slučajnim? Za koga?" - upita on. Iz časopisa što ga je čvrsto stiskao u desnoj r u c i izvukao je r u k o m ispisane bilješke, ili, bolje rečeno, črčkarije za koje mi se činilo da ih s a m n e ć u uspjeti odgonetnuti. „Mislio sam da pisanje bilješki nije dopušteno" - primijetio sam tobože začuđe no, široko mu se osmjehnuvši. „Pisanje bilješki nastoji se osujetiti, prijatelju" - ispravio me. Bacio sam pogled na papir. Poznati potezi naliv-perom koje je mjestimice osta
Doušnik iz redova D r u ž b e zahtijevao je, dakako, sigurnije sastajalište. „Moram ići" - tiho progovori informator, ne dižući pogled. Mehanički sam ispružio ruku prema njemu, no u trenutku kad ju je trebao pri hvatiti otvorenog dlana, shvatio sam da ga stežem u medvjeđem zagrljaju. „Neću trošiti Vaše vrijeme zahvaljujući Vam. Nikakvi izrazi zahvalnosti ne m o g u biti dovoljni za o n o što činite." On pogleda u stranu. „ M o r a m krenuti." „Otići ćemo kao što s m o i došli" - rekao sam - „u r a z m a k u od pet m i n u t a . Ja ću sići prvi." „Nije potrebno. Ostavio sam auto u p o d z e m n o m parkiralištu. M o ž e m o zajedno sići dizalom", odvrati on.
vljalo umrljani trag... no, sve u svemu, shvatio sam da ga mogu razabrati. Vrlo sam
Navlačeći kožnate rukavice pritisnuo je dugine dizala. Plavo svjetlo zasjalo je
d o b r o poznavao inibrmatorov rukopis, s t a n u š n i m slovima T i kukastim R, brižlji
kroz prozirnu površinu vrata. Č u o sam fijukanje hidrauličkog dizala koje iz utrobe
vo rastegnut od ruba do ruba papira s crtama. Načas sam razmislio o svemu što taj
nebodera juri p r e m a n a m a b r z i n o m od šest katova u sekundi. O k r e n u o sam se p r e m a
hrabri čovjek stavlja na kocku sastajući se sa m n o m i predajući mi ove neprocjenjivo
informatoru.
vrijedne podatke.
„Kad ću Vas opet vidjeti?"
Začuo se zvuk zvonca, vrata su se otvorila, a ja sam zakoračio. „Pazite!" - kriknuo je informator, zgrabio me za ruku i povukao unazad. Buljio sam u lift. Ispred m e n e se pružao jeziv prizor... prazno o k n o dizala u ko jem bi me na dubini od 650 stopa čekala sigurna s m r t da moj doušnik nije imao brze reflekse i da me nije povukao s ruba p o n o r a . D r h t a o sam cijelim tijelom. Ledeni srsi prolazili su mi duž kralježnice jedan za drugim.
vjeri je U sve na mjestu. Većina nas misli da se to s a m o po sebi razumije. Kad mafija hoće nekoga likvidirati to im je jedna od najdražih m e t o d a . " Prvoga lipnja 1996. bio sam na pragu tridesete godine - premlad da u m r e m . Tko ih jebe, pomislio sam. Ovo ni slučajno nije gotovo. Još uvijek možemo pobijediti. Izložio sam pojedinosti događaja pozorniku, koji me s vremena na vrijeme skepti čno pogledavao ne odvajajući oči od donjeg dijela mog lica, kao da mi čita s usana. Službenik sigurnosti besprijekorno ćelavog tjemena i malko p o d r e z a n e kose još
„Pod" - p r o m r m l j a o sam, jedva shvaćajući. „Gdje je p o d ? "
me j e d n o m upitao jesam li dobro. Nekoliko ljudi koji su stajali na pločniku sjetili su
„ M o r a m o van odavde!" - obrati mi se informator. „Netko je prčkao po sustavu.
se da su vidjeli onižeg, plećatog muškarca četrdesetih godina kako izlazi iz nebodera
Očekivali su Vas!" „Slušajte" - nastavio je. „Nemojte ići dizalom. Nije sigurno. Siđite stubištem i zovite policiju. Kad oni stignu, ja ću iskoristiti trenutak i spustiti se liftom do garaže. Idite! O d m a h ! "
nekih pet minuta prije nego što je policija došla. Pred zgradom su se zaustavili policijski kombi i još dva policajca na m o t o r i m a . Da, da, predstava je počela. Došao je red na publiku da zauzme središte pozornice. Krivi ljudi upamtili su prave stvari, i o b r a t n o . Debela gospođa, koja je odbila
Preskačući po dvije stube, jurio sam kao ispaljen iz praćke s odmorišta na o d m o -
čokoladicu jer je „ n a dijeti", podnijela je m e l o d r a m a t i č a n izvještaj o t o m e kako je
rište, odgurujući se od zidova k r a t k i m pokretima ruku, naelektriziran adrenalinom,
vidjela nekoga - ili m o ž d a nešto - da h o d a , ili m o ž d a posrče... Ulični svirač violi
leteći niz stubište r e k o r d n o m brzinom. Slušao sam kako mi srce udara o prsni koš i
ne sjetio se dvojice m u š k a r a c a koji su iznosili glasovir srednje veličine iz zgrade...
d a h t a o pokušavajući doći do kisika. Na j e d n o m e od nižih katova začuo sam ispre
Gospođica s pudlicom...
kidan glas službenika sigurnosti - sudeći po naglasku, stranog podrijetla - koji se penjao stubama prema meni. „...Ne, ...dine, ...podine, g o s p o d i n e . Ste d o b r o ? Šta d o g o d i l o se? M e n e zvali na interfon na d r u g i kat... n e t k o r u č n o n a p r a v i o lift stane... s a m o u o p a s n o s t m o ž e se to r a d i t . " Zgrabio sam ga za podlakticu. „Da li biste, m o l i m Vas, mogli pozvati policiju što je brže moguće?" - izgovorio sam, hvatajući dah između riječi. Čovjek je izvukao voki-loki iz kojega se čuo piskutavi glas s drugog kraja linije.
No što god da su ti ljudi vidjeli, ili nisu vidjeli, vezano uz zločin, sada su se svi nadali da će nekako u tome sudjelovati. Da, da, doista i jesu sudjelovali, čitava gomila dobronamjernika, radoznalaca, zabadala i šarlatana. Odložite olovku. Predstava je završila.
Vi, gospodine, u dnu pozornice, nataknite
opet naočale! Policajce, prestanite škrabati po notesu! Dame i gospodo, mogu li vas za moliti da spremite sve
osobne
predmete
nazad u vaše
zamišljene kovčege i napustite
ovaj prostor? Predstava je završila! Skitnica je t u t n u o u usta napola sažvakanu cigaru. Mršav, dotjeran čovjek s du
Nastavio sam trčati. Peti kat, četvrti, treći, drugi, prvi... prizemlje. G u r n u o sam
gim zaliscima polako je koračao pokraj nas praveći se da ništa ne primjećuje, čak i
teška metalna vrata koja su se otvarala p r e m a glavnom predvorju. Pred zgradom su
ne okrećući glavu. Dva prodavača hot doga potišteno su gurala svoje hrenovke preko
već bila parkirana dva patrolna policijska automobila. Prvi radoznalci počeli su se
tramvajskih tračnica nazad na d r u g u stranu ulice, n a k o n što ih je p o z o r n i k otjerao
okupljati s ulične strane okretnih ulaznih vrata.
omalovažavajućim p o k r e t o m glave.
„Jeste li vi taj koji je zapeo u liftu?" - upita pozornik, upirući u m e n e debeli ka žiprst i srednjak. „Ne baš," - promrsio sam, vrteći glavom u istinskoj nevjerici. „Skoro sam ušao u lift kojem je nedostajao najvažniji dio, to jest p o d . " Policajac ispusti kratak uzvik. Njegov zdepasti kolega oštrih crta lica, potkresanih brkova i dlakavih zapešća preleti me pogledom. „Znaš li ti, sinko, da si pravi srećković što si ostao živ?" Policajac je stajao lagano raširenih koljena: vrhovi cipela bili su mu okrenuti p r e m a van. „Obično samo slijepci prežive takve situacije. Slijepac nikad ne bi zakoračio u dizalo a da prije toga ne pro-
Odšetao sam u d r u g o m smjeru, istim p u t e m kojim sam i došao. Prvog lipnja u Andaluziji je ljeto, ali ovdje je do ljeta manjkalo još dva mjeseca. M u š k a r a c ošišan na ježa, n e d v o j b e n o Rus, p r o š a o je pokraj m e n e , r u k u p o d ruku s g o s p o đ o m , žaleći se na p r e h r a m b e n e navike nekoga po i m e n u Vanja. Pod sjetio me na moju r o d n u zemlju. Podsjetio me t a k o đ e r i na čovjeka koji me u sve ovo zapravo u v u k a o .
H I G H L A N D E R , 1992.
oje bavljenje tajnim društvom zvanim D r u ž b a Bilderberg započelo je je d n o g jesenjeg dana u listopadu 1992. telefonskim pozivom ruskog emi granta nastanjenog u Parizu. On je već ranije u ruskim novinama koje izlaze u New Yorku pročitao članak o nedaćama moje obitelji, objavljen p o v o d o m desete obljetnice našeg izgnanstva, i htio se sastati sa m n o m da porazgovaramo o „izvjesnoj stvari od velike važnosti". Neko liko tjedana kasnije susreli s m o se u „Segoviji", p o z n a t o m španjolskom restoranu u Torontu, o d m a h uz Yonge Street. Onoga trenutka kad sam d o n i o s u d b o n o s n u odluku da se sastanem s čovjekom čiji će identitet ostati nepoznat i kojega ćemo zvati s a m o „Vladimir", ušao sam u pa ralelni svijet u kojem crveno znači - „idi", zeleno - „pucaj", a žuta, plava, naranča sta i sve ostale boje jednostavno ne postoje. To je protuintuitivni svijet, nepoznat svima osim malobrojnim o d a b r a n i m a koji su se na neki način dotaknuli ili došli u vezu s p o d z e m n o m sferom sablasti i kontrašpijunaže. On ostaje nezamijećen u sva kodnevnoj borbi najvećeg dijela čovječanstva, ali - vjerujte mi - on postoji: kloaka dvoličnosti, laži, dvosmislica, insinuacija, ucjena i podmićivanja. Nadnaravni svijet dvostrukih i trostrukih agenata, promjenjivih lojalnosti, psihotičnih profesionalnih ubojica, indoktriniranih izvršitelja ilegalnih operacija i plaćenika svih vrsta, čiji su osnovni izvori zarade najprljavije i najodvratnije subverzivne akcije p o d pokrovitelj stvom države - vrsta ljudi koji nikada ne smiju bili raskrinkani. Te osobe provode cijeli život na oštrici noža, nestajući na najmanji nagovještaj opasnosti. Koliko bi god većina ljudi voljela vjerovati d a j e to moguće jedino u filmo vima o jamesu Bondu, molim vas da mi vjerujete na riječ: taj paralelni svijet određuje najveći dio svega onoga što svakodnevno gledate, čitate i slušate. Da biste preživjeli m e đ u takvima m o r a t e postupati po njihovim pravilima i nikad ih ne smijete osuđiva ti zbog njihovih postupaka, niti vjerovati o n o m e što vam je većina njih spremna reći.
Viđao sam profesionalne novinare, dobitnike nagrada, tako d u b o k o užasnute da nisu
bilo crno, crveno je značilo - „stani", zeleno - „idi", a žuto je upozoravalo na oprez.
bili sposobni dokučiti istinu o o n o m e čemu su svjedočili.
Trebalo mi je dugo v r e m e n a dok sam se priviknuo na činjenicu da ti ljudi unose u
U tom svijetu sjena vaše je j e d i n o oružje krajnje precizno ugođeno šesto čulo
igru vlastita pravila. Ako ste željeli preživjeti, morali ste ih slijediti.
koje vas može očuvati od neprilika dovoljno dugo da preživite i shvatite neke stvari.
G o d i n a m a kasnije otkrio sam zašto je Vladimir došao baš k meni. Bio je dvo
Kad sam stupio o n a m o našao sam se u okruženju koje sam držao toliko izopačenim i
struki agent: radio je za KGB i M I 5 . Ili možda za MI5 i KGB? U j e d n o m je trenutku
zlim da je ostavilo neizbrisiv pečat na mojoj duši. To je cijena uplitanja.
njegov konspirativni identitet bio provaljen, a on je zapao u očaj. Bojao se za vlastiti život, pa kad je ugledao onaj s u d b o n o s n i novinski članak o mojoj obitelji zapazio je
Stigao sam prvi u „Segoviju", naručio piće, smjestio se u kut leđima p r e m a zidu i čekao. Deset m i n u t a kasnije pojavio se Vladimir - visok, mršav, elegantno odjeven. Ž m i r k a o je. Kad je došao do mene, položio mi je na rame dva tanka prsta, pogledao me i d o m a h n u o konobaru.
nekoga za koga je mislio da mu m o ž e pomoći: mog djeda, bivšeg KGB-ovog kontraobavještajca. Vladimir se n a d a o da će se, povukavši takav potez, m o ž d a uspjeti na blef vra titi u igru. Pokušavao se otresti svojih poslodavaca, a o n i su ga progonili. Trebalo
„Viski", progovorio je s jedva primjetnim ruskim naglaskom: značajka osobe koja
mu je n e š t o č i m e će trgovati s o n i m a koji su ga pokušavali ušutkati. S m a t r a o je da
je provela znatan dio života u inozemstvu. Sjeo je preko puta mene. Vrhom nalivpera
bismo mu ja ili, bolje reći, moj djed mogli poslužiti kao veza: ja sam dovoljno d o
otresao je narančasti končić s k r u t o uštirkane bijele košulje. O d m a h sam shvatio da
bro p o z n a v a o ljude iz n o v i n s k e djelatnosti u T o r o n t u i m o g a o sam ih nagovoriti
Vladimir nije tipični ruski emigrant.
da objave njegovu p r i č u , a moj djed je još uvijek i m a o dovoljno utjecaja da m o ž e
„Slušaj" - rekao je primaknuvši se stolu. „Koliko dobro poznaješ čovjeka koji vodi ovaj lokal?"
držati u šahu ljude iz M I 5 . Tjedan dana kasnije p o n o v n o sam se čuo s Vladimirom. Naš telefonski razgovor
„Dobar mi je prijatelj" - odgovorio sam. „Zato sam i htio da se sastanemo ovdje."
bio je suludo č u d a n . O p e t sam se našao u o n o m paralelnom svijetu u kojem ništa
Pocrvenio je, ž u r n o k l i m n u o glavom i uperio u m e n e pogled p u n nade. Na dru
nema smisla, a svaka izgovorena riječ je šifrirana. Jedino što sam uspio zapamtiti iz
gom kraju sale neki pretili biznismen s m a r a m i c o m natopljenom Chanelovim parfe
lavine brojeva i d a t u m a kojima me zasuo bilo je UP AR 340-18-5. Moji obavještajni
mom
suradnici uspjeli su ustanoviti d a j e to strogo povjerljivi izvorni d o k u m e n t naslovljen
pokušavao je zavesti nalickanu djevojku.
Vladimir je p o d i g n u o tešku, iznošenu crnu kožnatu aktovku i brižljivo je položio
OPERACIJA STRAŽARSKA KULA, o tajnom poslu švercanja droge koji je vodila
u krilo. Uz dva jedva čujna kvrcaja bravica se otključala. Dugačkim palcima pažljivo
vlada SAD-a, a kojim se financiralo antikomunističko djelovanje od 1975. do 1984.
je otvorio poklopac. Torba je bila p u n a papira, u r e d n o složenih u raznobojne fascikle.
godine. U d o k u m e n t u se također spominjalo motrenje i praćenje.
Fascikli su, pak, bili p o m n o pohranjeni ispod lažnog d n a aktovke. Tijekom iduća dva sata Vladimir me u p o z n a o s n i z o m događaja koji su zauvijek poljuljali moj udobni, mali svemir. D o k u m e n t i koje sam vidio uklonili su sve sumnje
„Možda m i j e pokušavao reći da ga promatraju" - nagađao sam. Z a b r i n u t o sam iščekivao njegov slijedeći poziv, ali ga nisam dočekao. Umjesto da mi telefonira, Vladimir je iščeznuo. Za njim je ostao t m u r n i svijet
u istinitost onoga što sam slušao i gledao. Pridobio je moju naklonost otvorenošću i
tajnih društava i neformalnih državnih poslova. Njegov prikaz D r u ž b e Bilderberg
iskrenošću, kao i s p r e m n o š ć u da odgovori na sva pitanja kojima sam ga zasipao. Sve
zauvijek je p r e o k r e n u o moj svijet naglavce i promijenio mi život. Riječ „Bilderberg"
je bilo na broju: Trilateralna komisija koja je orkestrirala uklanjanje filipinskog pred
postala je s i n o n i m o m za preuzimanje sveopće vlasti od strane Jedinstvene svjetske
sjednika Ferdinanda Marcosa; zapisnici s tajnih sastanaka na kojima se raspravljalo
vlade, a taj daleki paralelni svijet postao je mojim p o d r u č j e m djelatnosti.
o ubojstvu Johna Fitzgeralda Kennedyja; sastanak Rimskog kluba 5. prosinca 1980. u
Pretvorio sam se u jednoga od njih - u sablast, u prikazu, u sjenku... koja poigra
Washingtonu, gdje je o d o b r e n i prihvaćen „Globalni izvještaj 2000." - nacrt global
va na oštrici noža i nestaje na najmanji nagovještaj opasnosti. U Americi su me zvali
nog genocida; KGB-ovi „Spisi o Kissingeru"... i tako dalje.
jednostavno ..Highlander".
Pa ipak, prije no što sam pristao u p o t p u n o s t i povjerovati Vladimirovim dokazi ma m o r a o sam se uvjeriti da se ne radi o običnoj navlakuši - obavještajcu s ispravnim d o k u m e n t i m a u ruci, kojega su šefovi pustili s lanca sa zadaćom da uvlači krajnje opasne tipove u nesputane diskusije. Bio sam novi u igri: za m e n e je c r n o još uvijek
UTEMELJENJE DRUŽBE
Z
amislite privatni klub u kojem se r a m e uz r a m e druže predsjednici, premijeri,
m e đ u n a r o d n i bankari i generali, u kojem d o b r o h o t n e g a r d e d a m e kraljevskog roda brinu o t o m e da se svi lijepo slažu, u kojem ljudi koji upravljaju ratovima,
tržištima i E u r o p o m govore o n o što se nikad ne bi usudili izreći javno. To je Družba Bilderberg, najtajnija od svih organizacija na svijetu. Razlog zbog kojega nitko nije spreman raskinuti zavjeru šutnje oko te skupine ili se s njom suočiti objelodanjen je u riječima francuskog radio-komentatora Thierryja de Segonzaca: „Članovi D r u ž b e Bilderberg previše su m o ć n i i sveprisutni a da bi se razotkrili." Tajnovitost p r i p a d n i k a Bilderberga zaokupljala je maštu romanopisaca p o p u t
Roberta Ludluma i Gayle l.ynds. Njihove knjige prikazuju tajne organizacije na te melju o n o m a l o p o d a t a k a objavljenih o Družbi Bilderberg. U tim r o m a n i m a razja šnjava se činjenica da, kad god se bilo gdje u svijetu ukaže potreba za mijenjanjem režima - bilo zato da se, primjerice, p o d u p r e socijalna država ili zato da se isprave destabilizirajući tokovi kapitala - promjena se dogodi isključivo o n d a kad svjetsko udruženje mešetara m o ć i odluči da će se prihvatiti rješavanja problema i kad ih stavi na svoj dnevni red.
1
Nizozemski p r i n c Bernhard bio je uvjeren kako bi se ozbiljni gospodarski pa dovi, p o p u t Velike depresije, mogli izbjeći kad bi odgovorni i utjecajni lideri bili u mogućnosti da zaista upravljaju svjetskim zbivanjima onkraj svoje n u ž n o postojeće javne poze. Z b o g toga je upravo od njega bilo zatraženo da tijekom 1954. godine organizira prvi skup
„istomišljeničkih" predstavnika svih aspekata svjetskih gospo
darskih, političkih, industrijskih i vojnih sfera. Sastanak je o d r ž a n u nizozemskom gradiću Oosterbeeku, u Hotelu Bilderberg, od 29. do 3 1 . svibnja. Po završetku sastan ka sudionici su se dogovorili da će osnovati tajno udruženje. U većini izvještaja n a v o d i se da su p r v i članovi s v o m savezu dali i m e D r u žba Bilderberg po hotelu u kojem su se sastali. Pisac Gyeorgos C. H a t o n n o t k r i o
je, m e đ u t i m , d a j e p r i n c B e r n h a r d , r o đ e n i Nijemac, p o č e t k o m t r i d e s e t i h g o d i n a
tnjom k a o o v n o m za rušenje b e d e m a protiv ostatka svijeta koji im je n e s k l o n . A
bio časnik u konjičkom o d r e d u SS-a (Reiter SS), te član uprave „ F a r b e n Bildera",
kako bi mogli n a d z i r a t i E u r o p u bilo je n u ž n o e l i m i n i r a t i francusku n u k l e a r n u
p o d r u ž n i c e k o n c e r n a „I.G. Farben". U knjizi Nasilje nad Ustavom; smrt slobode-
silu kao sredstvo odvraćanja, bez obzira na o d l u č u j u ć u ulogu tog sredstva u blo
(Rape of the Constitution; Death of Freedom), Flatonn
tvrdi da je p r i n c B e r n h a r d
kiranju sovjetske n u k l e a r n e prijetnje. Životopisac generala de Gaullea, Jean La-
iskoristio svoju nacističku prošlost u k o r p o r a t i v n o j upravi kako bi p o t a k n u o ,,su-
c o u t u r e napisao je: „... de Gaulle je m o r a o uspostaviti n e o s p o r i v u poziciju m o ć i
pertajnu s k u p i n u koja kreira p o l i t i k u " d a u z m e i m e Bilderberg p o tvrtki „ F a r b e n
u n u t a r E u r o p e , n a s u p r o t b r i t a n s k o m s l o b o d n o t r g o v i n s k o m usmjerenju p r e m a
Bilder", u s p o m e n na inicijativu r u k o v o d e ć i h ljudi „Farbena", zahvaljujući kojoj
N o v o m svjetskom i m p e r i j a l n o m p o r e t k u . Z b o g toga j e F r a n c u s k a m o r a l a biti je
je oformljen „ K r u g prijatelja" H e i n r i c h a H i m m l e r a , elitnih p r e d v o d n i k a u zgr
d n i m od triju nosivih p i l o n a s l o b o d n o g svijeta, u m j e s t o j e d n i m od s t u p o v a eu
tanju bogatstva koji su i više nego izdašno nagrađivali H i m m l e r a zato što ih je
ropskog H r a m a . " 3
štitio p o d k a p o m nacionalsocijalističkih p r o g r a m a , o d prvih d a n a Hitlerove p o
A n a l i z i r a m o li točke d n e v n o g reda iz zapisnika s a s t a n a k a D r u ž b e o d r ž a n o g
p u l a r n o s t i sve do p o r a z a nacističke Njemačke. Kad je p r i n c B e r n h a r d po o k o n č a
1954. g o d i n e vidjet ć e m o k a k o se u njima j a s n o ističe nastojanje da se prevladaju
nju rata p o s t a o visokim d u ž n o s n i k o m u n i z o z e m s k o - b r i t a n s k o m k o r p o r a t i v n o m
i stave p o d k o n t r o l u ideološke razlike i z m e đ u a m e r i č k e i e u r o p s k e aristokraci
divu „Royal D u t c h Shell", n i z o z e m s k a kraljevska obitelj d i s k r e t n o je p o k o p a l a taj
je, s o b z i r o m na to k a k o će koja od dviju s k u p i n a p r i s t u p a t i pljačkanju Planeta.
dio njegove prošlosti. P r e b o g a t a e u r o p s k a naftna k o m p a n i j a d a n a s p r i p a d a naju
Primjerice, na s e d m o j stranici O p ć e g izvještaja sa s k u p a 1955. g o d i n e govori se
žem k r u g u elite Bilderberga.
o „uklanjanju n e s p o r a z u m a i m o g u ć e sumnjičavosti m e d u z e m l j a m a Z a p a d n e Europe i SAD-a, uzevši u obzir o p a s n o s t i koje prijete svijetu." 4
Tijekom prvog s a s t a n k a Bilderberga utemeljitelji su definirali svoju misiju
Počevši od 1954. g o d i n e članovi D r u ž b e Bilderberg predstavljaju elitu i n e o
i ciljeve. P r e m a riječima j e d n o g p r o m a t r a č a , i kasnije su nastavili u istom d u h u :
g r a n i č e n o bogatstvo svih država Z a p a d a - financijaše, industrijalce, b a n k a r e , p o
„Skrovita n a m j e r a svih s a s t a n a k a D r u ž b e bila je stvaranje 'namjenske aristokra
litičare, poslovne čelnike m u l t i n a c i o n a l n i h korporacija, predsjednike, premijere,
cije', zajedničke Europi i Sjedinjenim D r ž a v a m a , te usuglašavanje o pitanjima p o
m i n i s t r e financija, d r ž a v n e tajnike, p r e d s t a v n i k e Svjetske b a n k e i M e đ u n a r o d n o g
litike, g o s p o d a r s t v a i strategije u zajedničkom vladanju svijetom. N A T O savez
m o n e t a r n o g fonda, p r e d s j e d n i k e svjetskih medijskih grupacija i visokopozicio-
bio im je od p r e s u d n e v a ž n o s t i kao baza za operacije i subverzije, b u d u ć i da im
nirane vojne d u ž n o s n i k e .
je služio k a o kulisa za p l a n o v e o ' t r a j n o m ratu', ili b a r e m za p o l i t i k u ' n u k l e a r n e ucjene'"
U rujnu 2005. s e d a m d e s e t t r o g o d i š n j i predsjedatelj Bilderberga, vikont Etienne D a v i g n o n , d a o je intervju Billu H a y t o n u s BBC-ja, načinivši gestu bez p r e
2
Sve ću ovo p o d r o b n o objasniti d o k b u d e m o skidali sloj po sloj tajnosti i ra
sedana kako bi u t i š a o o p t u ž b e za kovanje u r o t e , u p u ć e n e na r a č u n D r u ž b e . U t o m
zotkrivali prave n a m j e r e Bilderberga koje su, u s p u t budi rečeno, nažalost bile p o
razgovoru p r i k a z a o je d a l e k o bezopasnijim s m i s a o D r u ž b i n i h skrovitih sastana
t p u n o jasne tadašnjem f r a n c u s k o m predsjedniku, g e n e r a l u Charlesu d e Gaulleu.
ka: „Mislim da se j e d n o s t a v n o r a d i o ljudima od utjecaja, z a i n t e r e s i r a n i m a za
U
biltenu
Politički,
diplomatski
i financijski
litiques, Diplomatiques et Financiers) iz listopada
Po-
razgovor s d r u g i m ljudima od utjecaja, na s k u p u tijekom kojeg im je o m o g u ć e n o
politički istraživač Roger
da s l o b o d n o govore i propituju m e đ u s o b n e razlike u mišljenjima bez kritizira
dokumenti
1967.
(Les
Documents,
z a p o č e o zapa
nja i javnog razglabanja njihovih stajališta." D a v i g n o n je zanijekao da članovi
njujućom o p a s k o m o t o m e kako su „svi francuski uglednici koji su bili povezani
D r u ž b e žele učvrstiti g l o b a l n u vladajuću klasu, „jer m i s l i m da ne postoji nikakva
s D r u ž b o m Bilderberg - primjerice, Georges P o m p i d o u , A n t o i n e Pi nay i G u y
globalna vladajuća klasa". Naprotiv, u s t v r d i o je: „Poslovna sfera utječe na d r u š
Mollet - ujedno bili i najljući protivnici n u k l e a r n e politike Charlesa de Gaullea",
tvo, politika utječe na d r u š t v o - to n a m govori zdrav r a z u m . Nije biznis taj koji
M e n n e v e e analizirao je o d n o s D r u ž b e i de Gaullea. Izvješće je
poznate pod nazivom
snaga udara (force de frappe). P o m p i d o u je bio premijer.
Pinay i Mollet bili su m i n i s t r i u francuskoj vladi.
osporava d e m o k r a t s k i i z a b r a n i m v o d a m a pravo d a v o d e . " Ratovi su se o b i č n o vodili o k o proširenja teritorija, ali u ovoj novoj eri glo-
Č e m u to savezništvo? Z a t o što je j e d a n od glavnih ciljeva D r u ž b e bio podvr
balizacije, u kojoj su z b o g preživljavanja biznis i politika m e đ u s o b n o ovisni, go
gavanje suvereniteta s l o b o d n i h n a r o d a E u r o p e b r i t a n s k o - a m e r i č k o j jedinstvenoj
spodarska je k o n t r o l a d o m i n a n t n a . Bez obzira na izjave predsjedatelja Bilderber
Svjetskoj vladi p o d k o n t r o l o m Bilderberga, koja će se služiti n u k l e a r n o m prije-
ga, n e m a s u m n j e d a D r u ž b a i m a e k o n o m s k u k o n t r o l u n a d svjetskom t r g o v i n o m .
Činjenica je da javnost nije u p u ć e n a u zapisnike s njihovih godišnjih skupština.
n
O n i se sastaju u tajnosti k a k o bi raspravljali o globalnoj strategiji i usuglasili sta
ć e m u se razgovara. ,,U siječnju i veljači o d r ž a v a se zasjedanje Svjetskog e k o n o m
jališta o velikom broju pitanja. Tajnovitost je s a m a po sebi sumnjiva, a moj je
skog foruma u D a v o s u , u travnju i svibnju sastanci D r u ž b e Bilderberg i s k u p i n e
cilj s k i n u t i veo s D r u ž b i n e tajnovitosti i p o k a z a t i k a k o taj privatni klub svjetskih
G8, a u rujnu - godišnja s k u p š t i n a M e đ u n a r o d n o g m o n e t a r n o g fonda i Svjetske
voda i u z a j a m n o p o v e z a n i h a g e n t u r a ustrajno pokušava p o d v r g n u t i sve s l o b o d n e
banke. Svojevrsni m e đ u n a r o d n i k o n s e n z u s p r e n o s i se s j e d n o g skupa na d r u g i .
n a r o d e svojoj vladavini p u t e m m e đ u n a r o d n i h z a k o n a kojima m a n i p u l i r a j u i čiju
Nitko ga zapravo ne p r e d v o d i . No taj k o n s e n z u s postaje p o d l o g o m za s l u ž b e n a
p r i m j e n u prepuštaju Ujedinjenim n a r o d i m a .
priopćenja s k u p i n e G8 o g o s p o d a r s t v u ; postaje i z v o r o m informacija na temelju
Članovi Bilderberga upravljaju središnjim b a n k a m a , pa su stoga u položaju da o d r e đ u j u d i s k o n t n e stope, razine n o v č a n e m a s e , k a m a t n e stope, cijene zlata
i da se skupovi održavaju, a k a m o l i da b i s m o znali što se na njima planira i o 6
kojih M e đ u n a r o d n i m o n e t a r n i fond n a m e ć e korektivni p r o g r a m A r g e n t i n i ; p o staje o n o što p r e d s j e d n i k SAD-a p r e d l a ž e K o n g r e s u . " 7
k a o i to kojim se zemljama odobravaju krediti. Provlačeći n o v a c gore-dolje d u ž
P r e m a n a c r t u d o k u m e n t a iz 1989. g o d i n e , prvi s a s t a n a k D r u ž b e Bilderberg
p o s l o v n o g lanca, u s p u t stvaraju milijarde dolara za sebe. Ideologija novca i žu
„proizašao je iz z a b r i n u t o s t i koju su iskazivali m n o g i ugledni g r a đ a n i s obiju
dnja za m o ć i njihova je p o k r e t a č k a snaga.
strana Atlantika, z b o g toga što Z a p a d n a E u r o p a i Sjeverna A m e r i k a ne s u r a đ u j u
Svaki p r e d s j e d n i k SAD-a, od Ikea E i s e n h o w e r a nadalje, bio je u D r u ž b i Bil
onoliko tijesno koliko bi m o r a l e na p i t a n j i m a od o d l u č u j u ć e važnosti. O p ć e je
derberg; p r e m d a svaki od njih p o n a o s o b nije sudjelovao na s k u p o v i m a , svi su
mišljenje bilo da će redovite, n e s l u ž b e n e diskusije doprinijeti stvaranju boljeg
o n a m o slali svoje p r e d s t a v n i k e . Bivši b r i t a n s k i p r e m i j e r Tony Blair, zajedno s ve
razumijevanja složenih sila i značajnijih kretanja koja su djelovala na nacije za
ć i n o m v o d e ć i h ljudi iz b r i t a n s k e vlade, t a k o đ e r s p a d a u članstvo D r u ž b e . Čak
p a d n e hemisfere u teškom p o s l i j e r a t n o m razdoblju."
je i P i e r r e T r u d e a u , u javnosti vrlo p o z n a t bivši k a n a d s k i premijer, bio njenim
Po
riječima
Giovannija
Agnellija,
pokojnog
predsjednika
„Fiata",
lord
č l a n o m . Uzvanici na Bilderbergovim s a s t a n c i m a bili su i Alan G r e e n s p a n , bivši
Rothschild i L a u r e n c e Rockefeller, ključni članovi dviju najmoćnijih obitelji na
p r e d s j e d n i k Saveznih rezervi, Hillary i Bill C l i n t o n , John Kerry, M e l i n d a i Bili
svijetu, o s o b n o su o d a b r a l i s t o t i n u p r i p a d n i k a svjetske elite zbog tajne namjere
Gates, te Richard Perle. 5
da regionaliziraju E u r o p u . Agnelli je još rekao: „ N a š je cilj integracija E u r o p e ; m i ,
M e d u članove Bilderberga ubrajaju se i ljudi koji n a d z i r u o n o što gledate i
industrijalci, n a d a m o se da ć e m o uspjeti t a m o gdje su političari zakazali."
čitate - medijski m o ć n i c i p o p u t Davida Rockefellera, C o n r a d a Blacka (sada sro
„Ovdje se ne stvara nikakva politika; sve je s a m o razgovor, p o n e k a d b a n a
z a n o g bivšeg vlasnika p r e k o 440 tiskovina diljem svijeta, od Jerusalem Posta do
lan i plitak", izjavio je Will H u t t o n , u r e d n i k l o n d o n s k o g d n e v n i k a The Observer,
k a n a d s k o g najnovijeg d n e v n i k a The National Post), E d g a r a B r o n f m a n a , R u p e r t a
koji je sudjelovao na s k u p u Bilderberga 1997. g o d i n e . „Ali p o s t i g n u t i k o n s e n z u s
M u r d o c h a i S u m n e r a R e d s t o n e a , glavnog izvršnog d i r e k t o r a „Viacoma", m e đ u n a
predstavlja okvir za d o n o š e n j e političkih o d l u k a diljem svijeta"."
r o d n o g medijskog k o n g l o m e r a t a koji pokriva p r a k t i č k i sve značajnije s e g m e n t e
Utemeljitelj D r u ž b e , p r i n c B e r n h a r d od N i z o z e m s k e , čije riječi Alden H a t c h
medijske industrije. Štitili su tajnost tajnog d r u š t v a , z b o g čega vam je naziv „Bil
navodi u njegovoj a u t o r i z i r a n o j biografiji, govori o t o m e kako je svatko tko prisu
derberg" možda nepoznat.
stvuje skupu Bilderberga, „ n a č u d e s a n n a č i n lišen svog položaja" čim se priključi
Bez obzira k a m o pogledali - p r e m a v l a d a m a , k r u p n o m p o d u z e t n i š t v u ili bilo
sastanku, pretvarajući se u „ o b i č n o g g r a đ a n i n a svoje zemlje za cijelog trajanja
instituciji koja želi koristiti vlast - ključ k o n t r o l e je tajnovitost. Sastanci
skupštine." P r i n c B e r n h a r d , koji je u m r o 2004., bio je o t a c n i z o z e m s k e kraljice
Organizacije za g o s p o d a r s k u s u r a d n j u i razvoj ( O E C D - a ) , g r u p e G 8 , Svjetske tr
Beatrix te bliski prijatelj i s u r a d n i k b r i t a n s k o g p r i n c a Filipa. „Kad ti p r e d s t a v n i c i
govinske organizacije, Svjetskog e k o n o m s k o g f o r u m a , središnjih b a n a k a , Vijeća
zapadnjačkog e s t a b l i š m e n t a odlaze sa s a s t a n k a Bilderberga" - kaže on - „sa so
kojoj
m i n i s t a r a Europske unije i E u r o p s k e komisije, sastanci na v r h u Europske unije,
bom o d n e s u k o n s e n z u s D r u ž b e . Ž e s t o k e rasprave vodile su se s ciljem postizanja
sastanci vladinih k a b i n e t a ili brojnih trustova m o z g o v a uvijek se odvijaju iza za
jedinstva k r o z prevladavanje razlika, pa stoga n e d v o j b e n o imaju značajan utjecaj
t v o r e n i h vrata. Jedini m o g u ć i razlog je taj da „ o n i " ne žele da vi i ja z n a m o o č e m u
na njihove s u d i o n i k e . "
raspravljaju i odlučuju.
I doista, od t r e n u t k a kad završi s k u p š t i n a Bilderberga o n o što se, po s v e m u
O n k r a j te uobičajene n e s k l o n o s t i otkrivanju d n e v n o g reda sastanaka, načelo
sudeći „gotovo slučajno", d o g a đ a jest to da s v e m o ć n e političke i p o s l o v n e intere
tajnosti proteže se i na s a m e f o r u m e ili sastanke: sve u svemu, mi n e m a m o p o j m a
sne skupine p o d u p i r u , k r o z najutjecajnije tiskovne medije, k o n s e n z u s p o s t i g n u t
u različitim p o d r u č j i m a o kojima se raspravljalo na g o d i š n j e m s a s t a n k u D r u ž b e , te da taj k o n s e n z u s i s t o d o b n o postaje z a j e d n i č k o m p l a t f o r m o m za djelovanje vladajućim s n a g a m a naizgled različitih uvjerenja.
oni, primjerice, ne m o r a j u prolaziti kroz c a r i n u , niti n o s i t i valjane isprave k a o što su p u t o v n i c e koje im nisu ni p o t r e b n e pri d o l a s c i m a na okupljanja D r u ž b e . Kad se sastanu n i t k o t k o nije na p o p i s u i o n a k o ne smije prići hotelu. Elita često sa s o b o m d o v o d i vlastite k u h a r e , p o m o ć n e k u h a r e , k o n o b a r e , tajnike, telefoniste, perače suda, osoblje za čišćenje i zaštitare.
P R O T O K O L SKUPŠTINE
Mjesto o d r ž a v a n j a s k u p š t i n e 2004. g o d i n e bio je, na primjer, G r a n d H o t e l
N
itko n e m o ž e kupiti mjesto s u d i o n i k a n a s a s t a n k u Bilderberga, p r e m d a s u
des lies B o r r o m e e s u Stresi: „174 p r e d i v n e sobe koje vjerno dočaravaju r a z d o
m n o g e korporacije to pokušavale. 9 Koordinacijski o d b o r D r u ž b e odlučuje o
blje Belle E p o q u e ; e m p i r e ili Maggiolini namještaj, r a s k o š n e zavjese, tople, bogate
t o m e koga će se pozvati - tko je, k a k o je to z g o d n o n a p i s a n o u l o n d o n s k o m Guar-
boje, t k a n i n e i m u r a n s k i lusteri koji naglašavaju stilsku a u t e n t i č n o s t . Većina soba
đianu, „čovjek za Bilderberg" - a uvjeti se nisu promijenili u pedeset g o d i n a o d r
o k r e n u t i h p r e m a j e z e r u imaju zasebne b a l k o n e , a u svim k u p a o n i c a m a , oploče-
žavanja tajnih skupova. O d b o r prije svega traži v a t r e n o g pristašu j e d i n s t v e n o g
n i m talijanskim m r a m o r o m , nalaze se k a d e s h i d r o m a s a ž o m . A p a r t m a n i su veli
svjetskog p o r e t k a i fabijanskog socijalista. Fabijanci vjeruju u n e š t o što opisuju
čanstveni: rese ih u m j e t n i č k e slike, i n k r u s t i r a n i stropovi, kipovi, o g r o m n e k a d e
k a o „ d e m o k r a t s k a k o n t r o l a d r u š t v a u svim njegovim aktivnostima". Ključna riječ
za h i d r o m a s a ž u i odvojeni tuševi u kraljevskim a p a r t m a n i m a . " 1 1
je „kontrola", a k o n t r o l a p o j e d i n c a najbolje se p o s t i ž e uz p o m o ć globalne vlasti:
D r u ž b a Bilderberg plaća smještaj delegata i u z v a n i k a koji iznosi s k r o m n i h 1200 e u r a po sobi. H r a n u spravljaju k u h a r i ocijenjeni t r i m a zvijezdama u Mic-
taj je cilj zajednički fabijanizmu i k o m u n i z m u . Po riječima izvora iz Koordinacijskog o d b o r a , „uzvanici moraju doći s a m i ,
helinovom v o d i č u . Z a p r a v o , j e d a n o d kriterija pri o d a b i r u hotela jest m o g u ć n o s t
b e z žena, djevojaka, m u ž e v a ili prijatelja. O s o b n i asistenti (čitaj: teško n a o r u ž a n i
korištenja usluga najboljih i najpoznatijih k u h a r a . D r u g i je kriterij veličina mje
tjelesni čuvari, najčešće bivši agenti CIA-e i b r i t a n s k e Tajne obavještajne službe
sta održavanja skupa (uvijek je to neki g r a d i ć udaljen od svjetla velegrada i ra
/SIS, o d n o s n o MI6/) ne smiju prisustvovati skupštini i moraju objedovati u zase
doznalih ljudi). Mali gradovi imaju i d o d a t n u p o g o d n o s t : o m o g u ć u j u o s o b n i m
b n o j sali. U z v a n i c i m a je izrijekom z a b r a n j e n o davati intervjue n o v i n a r i m a . "
asistentima s k r u p n i m k o m a d i m a oružja da šeću u o k o l o n a o č i g l e d svima a da ih
Kako bi zadržali ozračje h e r m e t i č n o s t i , članovi D r u ž b e z a k u p e h o t e l za cijelo vrijeme trajanja konferencije ( o b i č n o tri do četiri d a n a ) , a CIA i lokalne tajne
nitko ništa ne pita. Sudionici s k u p š t i n e sami plaćaju r a č u n e za telefon, p o s l u g u u sobi i pranje rublja.
službe o d s t r a n e iz z g r a d e sve d r u g e goste, osiguravajući p o s v e m a š n j u p r i v a t n o s t
Član osoblja iz palače T r i a n o n u Versaillesu ispričao mi je 2003. g o d i n e da
i s i g u r n o s t s u d i o n i k a skupa. Cjelokupni r a s p o r e d smještaja u h o t e l u je tajan, o s o
se telefonski r a č u n Davida Rockefellera u tri d a n a p o p e o na 14.000 eura. P r e m a
blje se temeljito provjerava - propituje se njihova lojalnost, utvrđuje p o d r i j e t l o
izvještajima izvora koji su i sami sudjelovali na s k u p o v i m a Bilderberga, ne bi bilo
i kontroliraju politički stavovi. Sve koji su sumnjivi p r i v r e m e n o se udaljava s ra
nimalo p r e t j e r a n o procijeniti da takva č e t v e r o d n e v n a „globalna s v e č a n o s t " stoji
d n o g mjesta.
desetak milijuna e u r a . To je više od i z n o s a p o t r e b n o g za osiguranje putovanja u
Za vrijeme s a s t a n k a 1998. g o d i n e „Policajci u c r n i m b o j n i m o d o r a m a pregle davali su uz p o m o ć pasa t r a g a č a svako d o s t a v n o vozilo i z n u t r a i izvana, o d o z g o
inozemstvo p r e d s j e d n i k a SAD-a ili p a p e . D a k a k o , ni a m e r i č k i p r e d s j e d n i k niti papa n i s u n i izdaleka t a k o v a ž n i k a o D r u ž b a Bilderberg.
i s donje strane, te ga p o t o m pratili do vrata za istovar r o b e . N a o r u ž a n i s t r a ž a r i
Svakog d a n a održavaju se četiri zasjedanja: dva ujutro i dva poslijepodne. Izu
obilazili su o k o l n e š u m e , m u š k a r c i četvrtastih čeljusti s jedva p r i m j e t n i m sluša
zetak su subote sa s a m o j e d n o m j u t a r n j o m sjednicom. Subotom, od p o d n e v a do tri
licama u ušima čuvali su ulaze. Približio se hotelu t k o mu drago, ako nije i m a o
sata poslije p o d n e članovi Bilderberga igraju golf, plivaju u pratnji svojih „osobnih
udjela u kontroli P l a n e t a bio bi otpravljen o t k u d je d o š a o . "
10
Vlada zemlje d o m a ć i n a b r i n e se o cjelokupnoj s i g u r n o s t i s u d i o n i k a skupa
asistenata", odlaze na organizirane izlete b r o d o v i m a ili vožnje helikopterima. R a s p o r e d sjedenja na zasjedanjima izmjenjuje se po a b e c e d n o m r e d u . Pri
i njihove pratnje. Plaća i troškove vojne zaštite, tajnih službi, p r i s u t n o s t i n a c i
mjerice, j e d n e g o d i n e na č e l n o m mjestu sjedi U m b e r t o Agnelli (sad već p o k o j n i
o n a l n i h i l o k a l n i h policijskih snaga te d o d a t n o g o s o b n o g osiguranja - sve k a k o
predsjednik „ F i a t a " ) . I d u ć e g o d i n e t o mjesto m o ž d a p r e u z m e Klaus Z u m w i n k e l ,
bi se zaštitila i n t i m n o s t i p r i v a t n o s t s v e m o ć n e svjetske elite. Od uzvanika se ne
predsjednik u p r a v e n j e m a č k i h p o š t a i t e l e k o m u n i k a c i j a ( D e u t s c h e Post W o r l d n e t
zahtijeva da se pridržavaju pravila i propisa koji su na snazi u zemlji d o m a ć i n u :
d.d. i D e u t s c h e T e l e k o m ) .
Svaka zemlja šalje vrlo slično sastavljenu t r o č l a n u delegaciju: osoba na vode
G o d i n e 2002. p r i m j e n a Pravilnika p r e c i z n o je objašnjena, a tekst d o p u n j e n :
ćem položaju u industriji ili p o d u z e t n i š t v u , m i n i s t a r najvišeg ranga ili senator, te
„Sastanci C h a t h a m H o u s e a m o g u se o d r ž a v a t i uz vođenje s l u ž b e n o g zapisnika, ili
intelektualac ili glavni u r e d n i k utjecajnog časopisa. Sjedinjene Države zbog svo
p r e m a Pravilniku C h a t h a m H o u s e a . U p o t o n j e m slučaju m o g u ć e je usuglasiti se s
je veličine imaju najviše izaslanika. M a n j i m zemljama, p o p u t G r č k e ili Danske,
g o v o r n i k o m ( g o v o r n i c i m a ) o t o m e da bi za s l o b o d n u i o t v o r e n u raspravu bilo p o
o s i g u r a n a su najviše dva mjesta. S k u p š t i n a m a o b i č n o prisustvuje m a k s i m a l n o
g o d n o da n a v e d e n i sastanak, ili njegov dio, b u d e strogo povjerljiv - dakle, v o d e n
130 delegata. Dvije t r e ć i n e s u d i o n i k a su iz E u r o p e , a ostali iz Sjedinjenih Država
p r e m a Pravilniku C h a t h a m H o u s e a . U cilju postizanja što boljih m e đ u n a r o d n i h
i K a n a d e . Meksički globalisti pripadaju manje m o ć n o j sestrinskoj organizaciji
o d n o s a , Pravilnik C h a t h a m H o u s e a j a m č i a n o n i m n o s t o n i m a koji govore u n u t a r
- Trilateralnoj komisiji (Trilateral C o m i s s i o n , s k r a ć e n o T C ) .
zidova t e institucije. C h a t h a m H o u s e p o k r e n u t ć e disciplinski p o s t u p a k p r o t i v
j e d n a trećina izaslanika dolazi iz s t r u k t u r a vlasti i politike, a preostale dvije trećine iz industrije, financija, obrazovanja, tržišta r a d a i k o m u n i k a c i j a . Većina ih t e č n o govori engleski, a k a o d r u g i jezik biraju francuski.
člana koji prekrši P r a v i l n i k . " " D r u ž b a Bilderberg prigrlila j e ovo n e d v o s m i s l e n o pravilo. P r e m d a s u d i o n i c i tvrde da dolaze na godišnje s k u p š t i n e D r u ž b e kao o b i č n i g r a đ a n i , a ne u svojstvu vladinih d u ž n o s n i k a , njihove su izjave sumnjive - o s o b i t o kad u s p o r e d i t e Pravil nik C h a t h a m H o u s e a i Loganov z a k o n , na snazi u Sjedinjenim D r ž a v a m a , po ko
P R O C E D U R A L N A PRAVILA BILDERBERGA
D
r u ž b o m Bilderberg od s a m o g o s n u t k a upravlja nekolicina osoba, koje od 1954. g o d i n e i m e n u j e o d b o r „ m u d r a c a " . G r u p i c u čine p r e d s j e d n i k za Eu
ropu, glavni tajnici za E u r o p u i A m e r i k u te rizničar. U skladu s D r u ž b i n i m ne
s l u ž b e n i m p r i o p ć e n j e m za tisak, godišnji pozivi za s k u p š t i n u odašilju se s a m o „utjecajnim i u v a ž e n i m ljudima koji svojim p o s e b n i m znanjem, o s o b n i m vezama i utjecajem u d o m a ć i m i m e đ u n a r o d n i m k r u g o v i m a m o g u p r i p o m o ć i ciljevima i povećati sredstva i m o g u ć n o s t i D r u ž b e Bilderberg." Sastanci D r u ž b e odvijaju se p r e m a t r a d i c i o n a l n o m p r o t o k o l u , ustanovlje n o m 1919. g o d i n e poslije Pariške m i r o v n e konferencije o d r ž a n e u Versaillesu. Protokol je bio namijenjen Kraljevskom institutu za m e đ u n a r o d n e o d n o s e (Royal Institute of I n t e r n a t i o n a l Affairs, s k r a ć e n o RIIA), čije je sjedište C h a t h a m H o u se u L o n d o n u . Kraljevski institut za vanjske poslove, za koji se najčešće koristi naziv „ C h a t h a m House", zapravo je izvršni odjel za vanjsku politiku b r i t a n s k e m o n a r h i j e . U skladu s n a č i n o m r a d a I n s t i t u t a , „ k a d se sastanak, ili dio sastanka, o d r ž a v a p r e m a Pravilniku C h a t h a m H o u s e a , s u d i o n i c i m a je d o p u š t e n o služiti se informacijama koje su dobili, ali identitet i z a n i m a n j e g o v o r n i k a , kao ni bilo ko jeg d r u g o g s u d i o n i k a ne smije biti o t k r i v e n o ; t a k o đ e r se ne smije spominjati da se do informacija došlo na s a s t a n k u I n s t i t u t a . " Osnivači D r u ž b e Bilderberg organizirali su s a s t a n k e p r e m a Pravilniku C h a t h a m Housea, jer se na taj način ljudima d o p u š t a da istupaju kao pojedinci i izra žavaju mišljenja koja ne moraju biti u skladu sa stajalištima organizacija u kojima djeluju, te se i s t o d o b n o p o t i č e s l o b o d n u diskusiju. „Ljudi se o b i č n o osjećaju o p u štenijima ne m o r a j u li s t r a h o v a t i za vlastitu reputaciju ili se bojati posljedica u slučaju da njihove riječi b u d u j a v n o c i t i r a n e . " 1 2
j e m je p o t p u n o n e z a k o n i t o da se izabrani d u ž n o s n i c i sastaju iza z a t v o r e n i h vrata s vodećim ljudima iz g o s p o d a r s t v a , te s njima pretresaju i kroje politiku. Loganov zakon stvoren je s n a m j e r o m da se spriječi uplitanje neovlaštenih građana Sjedinjenih Država u o d n o s e i z m e đ u SAD-a i s t r a n i h država. Kako se čini, u gotovo dvjestogodišnjoj povijesti log z a k o n a nije bilo slučajeva s u d s k o g progona z b o g njegova kršenja. M e đ u t i m , u sudskoj praksi često se upućivalo na njegov tekst, a nije n e u o b i č a j e n o ni da ga se koristi kao političko oružje. Sve to ne znači da se obični g r a đ a n i n m o ž e ikako izvući bez posljedica ukoliko posjećuje neku s t r a n u zemlju ili u njoj djeluje. G r a đ a n i ne smiju ilegalno izvoziti ili prodavati oružje osim - n a r a v n o - ako ih zapošljava CIA; u t o m slučaju, ne s a m o da im je d o p u š t e n o koristiti se ilegalnom p r o d a j o m oružja i droge i z l o u p o r a b o m položaja, nego se t a k o đ e r smiju i uplitati u u n u t a r n j e stvari neovisnih država. N a v e d i m o neke od onih koji su sudjelovali na skupovima D r u ž b e Bilderberg i t i m e kršili Loganov zakon: Allen Dulles (CIA); s e n a t o r William J Fullbright (iz Arkansasa, stipendist Rhodesove zaklade); D e a n Acheson (državni tajnik za vrijeme IVumana); N e l s o n Rockefeller i Laurence Rockefeller; Gerald Ford (bivši predsje dnik); H e n r y J. H e i n z II (predsjednik uprave tvrtke „ H . J. H e i n z C o " ) ; T h o m a s L. Hughes (predsjednik Carnegiejeve zaklade za m e đ u n a r o d n i m i r ) ; Robert S. M c N a mara (Kennedyjev m i n i s t a r o b r a n e i bivši predsjednik Svjetske banke); William Bundy (bivši predsjednik Zaklade Ford i u r e d n i k časopisa Vanjski poslovi (Foreign Affairs), koji objavljuje Vijeće za m e đ u n a r o d n e o d n o s e ) ; John J. McCloy (bivši pred sjednik C h a s e M a n h a t t a n banke); George F. K e n n a n (bivši američki veleposlanik u Sovjetskom Savezu); Paul H. Nitze (zastupnik Schroeder b a n k e - Nitze je igrao vrlo istaknutu ulogu u pitanjima vezanim uz s p o r a z u m e o kontroli naoružanja, n a d ko jima je uvijek utjecaj i m a o RIIA); Robert O. A n d e r s o n (predsjednik uprave naftne
kompanije „Atlantic-Richfield" i upravitelj Instituta A s p e n za h u m a n i s t i č k e studije
U r i j e t k o m i d r a g o c j e n o m p r i k a z u s t r u k t u r i r a n j a diskusija na s k u p š t i n a m a
/Aspen Institute for H u m a n i s t i c Studies/); John D. Rockefeller IV (bivši guverner
D r u ž b e , O t t o Wolff von A m e r o n g e n ( p r e d s j e d n i k uprave i glavni izvršni dire
Z a p a d n e Virginije, s e n a t o r ) ; C y r u s Vance (državni tajnik u vrijeme Č a r t e r a ) ; Euge
k t o r tvrtke „ O t t o Wolff" d.o.o. u Njemačkoj) n a v o d i da svaki s a s t a n a k započinje
ne Black (bivši predsjednik Svjetske banke); Joseph J o h n s o n (predsjednik Carnegiejeve zaklade za m e đ u n a r o d n i m i r ) ; H e n r y Ford III (čelnik k o n c e r n a „Ford M o t o r C o m p a n y " ) ; general A n d r e w J. G o o d p a s t e r (bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi, kasnije predstojnik vojne akademije West Point); Zbigniew Brzezinski (savjetnik predsjednika Č a r t e r a za n a c i o n a l n u sigurnost, osnivač Trilateralne komisije); general Alexander Haig (nekoć europski zapovjednik N A T O snaga, bivši p o m o ć n i k Henryja Kissingera, kasnije državni tajnik u vrijeme Reagana); Ja mes Rockefeller (predsjednik uprave First National City b a n k e ) .
k r a t k i m u v o d i m a u o d a b r a n e t e m e , za kojima slijedi opća rasprava.
13
Valja n a p o
m e n u t i da se A m e r o n g e n bavi oživljavanjem p o s l o v n i h veza i z m e đ u N j e m a č k e i bivšeg sovjetskog bloka. Služio je kao n e f o r m a l n i njemački veleposlanik u Rusiji, no njegova prošlost m o g l a bi ga povezati s k r a đ o m židovske i m o v i n e u nacisti čkoj Njemačkoj tijekom D r u g o g svjetskog rata. W e r n e r Ruegemer, suredatelj televizijskog d o k u m e n t a r n o g filma iz 2 0 0 1 . go d i n e o O t t o v o j obiteljskoj t v r t k i , tvrdi da je von A m e r o n g e n b i o nacistički špijun u Portugalu, umiješan u prodaju d i o n i c a kapitala u k r a d e n o g od Židova i zlata
Sastanci D r u ž b e uvijek su iskreni i o t v o r e n i , ali ne završavaju uvijek k o n
opljačkanog iz središnjih b a n a k a e u r o p s k i h zemalja koje je Hitler osvojio. Ruege
s e n z u s o m , l i j e k o m p r o t e k l i h n e k o l i k o g o d i n a F r a n c u z i , Britanci i A m e r i k a n c i
m e r kaže i to da je von A m e r o n g e n u N j e m a č k u uvozio volfram - ključni m e t a l u
gotovo da su se tukli o k o Iraka. D o m i n i q u e de Villepin, tadašnji francuski m i n i
izradi n a o r u ž a n j a , k o r i š t e n pri kaljenju čelika za p u š k e i artiljerijsko oružje - iz
star vanjskih poslova, 2003. g o d i n e rekao je H e n r y j u Kissingeru: „ D a su b a r e m
Portugala, j e d i n e zemlje koja ga je tijekom čitavog rata p r o d a v a l a Njemačkoj.
A m e r i k a n c i rekli istinu o I r a k u " - da je p r a v i razlog za invaziju b i o p r e u z i m a n j e
Dva delegata s konferencije D r u ž b e u Versaillesu 2003. g o d i n e koji su željeli
k o n t r o l e n a d izvorima nafte i p r i r o d n o g plina - m o ž d a o n i , F r a n c u z i , „ n e bi ulo
ostati a n o n i m n i - no vjerojatno su Britanci - objasnili su kako se svaka s k u p i n a
žili veto na njihove rezolucije U N - a . O s t a t a k svijeta nije glup, H e n r y . " Po riječima
s u d i o n i k a u diskusiji sastoji od m o d e r a t o r a i još dvije do tri osobe. Šest t r o č l a n i h
izvora p r i s u t n i h na s k u p š t i n i , Kissinger se, s m r k n u t , o k r e n u o i otišao.
p a n e l - g r u p a v o d e diskusiju. Svaka panel-diskusija traje p r i b l i ž n o dva sata. N a k o n
Britanski n a c i o n a l i z a m još je j e d a n razlog za z a b r i n u t o s t u D r u ž b i . Tijekom
u v o d n o g govora od desetak m i n u t a , ostali s u d i o n i c i o d l u č u j u h o ć e li sudjelovati
skupa u T u r n b u r y j u u Škotskoj 1998. g o d i n e , Tonyju Blairu su - k a o k a k v o m zlo
u raspravi i h o ć e li govoriti j e d n u , tri ili p e t m i n u t a , što p o k a z u j u d i ž u ć i j e d a n ,
č e s t o m školarcu -
očitali bukvicu zato što se nije dovoljno p o t r u d i o da Britaniju
tri ili p e t prstiju. Prvi dobivaju riječ oni koji govore j e d n u m i n u t u , p o t o m oni s
u v e d e m e d u zemlje s a z a j e d n i č k o m e u r o p s k o m v a l u t o m . P r e m a izvoru bliskom
d u l j o m m i n u t a ž o m ; slijede pitanja koja traju pet, tri ili dvije m i n u t e . Ne postoje
n o v i n a r u - i s t r a ž i v a č u Jimu Tuckeru, „Blair je uvjeravao članove Bilderberga da
nikakvi u v o d n i d o k u m e n t i , a n e m a ni zapisnika, p r e m d a se od delegata traži da
će se Britanija p r i d r u ž i t i t i m zemljama, ali da on najprije m o r a riješiti 'političke
se unaprijed p r i p r e m e za diskusije. P o č e t n a lista p r e d l o ž e n i h s u d i o n i k a stavlja se
p r o b l e m e ' zbog 'porasta n a c i o n a l i z m a ' kod kuće".
u optjecaj već tijekom siječnja, a k o n a č n i o d a b i r obavlja se u ožujku.
Spotlight - n o v i n e sumnjivog profila - objavile su 29. svibnja 1998. kako je
Kako bi se izbjegle infiltracije Koordinacijski o d b o r Bilderberga o d r e đ u j e
n e k i N i j e m a c r e k a o Blairu: „Vi ste M a g g i e T h a t c h e r u h l a č a m a . " Bilo je to o k r u
d a t u m okupljanja četiri mjeseca u n a p r i j e d , ali naziv h o t e l a objavljuje se tek tje
t n o podsjećanje na činjenicu da je, z b o g istog p r o b l e m a , lady T h a t c h e r po nalogu D r u ž b e z b a č e n a s položaja šefa države (a zbacila ju je njena vlastita Konzervati vna s t r a n k a ) i zamijenjena a k r o b a t o m na t r a p e z u , J o h n o m M a j o r o m . U kolektivne
djelu volje
Atlanticizam: (Atlanticism:
Ahilova peta
europske sigurnosti,
The Achilles' Heel
of European
osobnog Security,
Na svim materijalima koji se dijele članovima D r u ž b e stoji opaska: „osobno i stro identiteta
i
Self-Identity
and Collective Will), John Williams govori o t o m e k a k o neki p r i p a d n i c i zapadnja čke elite dolaze na skupove Bilderberga „ n e bi li dotjerali i osnažili v i r t u a l n i k o n s e n z u s , iluziju da je globalizacija, definirana p r e m a n j i h o v i m uvjetima - ono što je dobro za bankarstvo i krupno poduzetništvo, dobro je i za sve ostale - neizbježna, n a sveopće d o b r o č o v j e č a n s t v a . " "
d a n d a n a prije p o č e t k a zasjedanja. Na otvaranju s k u p š t i n e p r e d s j e d n i k ponavlja p r o c e d u r a l n a pravila Bilderberga, a zatim prelazi na p r v u t o č k u d n e v n o g reda. go povjerljivo,
nije za
objavljivanje."
POGLAVLJE Č E T V R T O
SAVEZNICI DRUŽBE
V
a ž n o je razlikovati aktivne članove D r u ž b e , koji svake g o d i n e sudjelu
ju na s k u p š t i n a m a , od o n i h koje se poziva tek p r i g o d n o . D r u ž b a broji o s a m d e s e t a k dugogodišnjih stalnih članova. Povremeni gosti, koji d o
laze k a k o bi izvještavali o t e m a m a v e z a n i m uz p o d r u č j e njihova utjecaja o d n o sno s t r u č n o g i a k a d e m s k o g znanja, n e m a j u p o j m a o formalnoj s t r u k t u r i D r u ž b e Bilderberg i baš nikakvih saznanja o njezinim višim ciljevima i s v e o b u h v a t n i m n a m j e r a m a . Manji broj o d a b r a n i h dobiva pozive zato što ih članovi Bilderberga smatraju k o r i s n i m o r u đ e m za svoje globalističke planove, te im kasnije p o m a ž u pri u s p o n u do n a j m o ć n i j i h položaja. M e đ u t i m , oni uzvanici koji prvi put ne osta ve osobit d o j a m bivaju izbačeni iz igre. Najupečatljiviji primjer „korisnog novajlije" bio je neugledni guverner Arkansasa Bill Clinton koji je prvi put sudjelovao na sastanku D r u ž b e u Baden-Badenu u Njema čkoj 1991. godine. David Rockefeller objasnio je tom prilikom Clintonu daje Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) Bilderbergov prioritet, te da je on potreban Družbi kako bi podržao taj sporazum. Sljedeće godine Clinton je izabran za predsjednika i - zamislite, molim vas - bio je energični zagovornik NAFTA-e. Popis koji slijedi ukazuje na p o d u d a r n o s t i između vremena sudjelovanja nekih od vodećih političkih čelnika na skupštinama Bilderberga i posljedičnih p o m a k a u njihovim karijerama: • Bill Clinton: sudjelovao na skupštini D r u ž b e 1991.; dobio kandida turu D e m o k r a t s k e stranke i izabran za predsjednika 1992. • Tony Blair: sudjelovao na skupštini D r u ž b e 1993.; postao predsje dnik stranke u srpnju 1994. i izabran za premijera u svibnju 1997. • George Robertson: sudjelovao na skupštini Družbe 1998.; imenovan za glavnog tajnika NATO-a u kolovozu 1999.
• R o m a n o Prodi: sudjelovao na skupštini D r u ž b e 1999.; prisegnuo kao
od Stranke pravog puta p o d vodstvom konzervativne bivše premijerke Tansu
predsjednik Europske komisije u rujnu 1999. M a n d a t mu je trajao do
ler i njegove centrističke Domovinske stranke. Yilmazova ostavka oslobodila je put
siječnja 2005.; godine 2006. Prodi je u Italiji izabran za premijera.
Necmettinu Erbakanu, vođi proislamske Stranke blagostanja, da sastavi novu tursku vladu. O v a promjena vlasti pružila je D r u ž b i dragocjenu priliku da ubace islamski utjecaj u nezaštićene slabine kršćanske Europe, stvarajući etničke napetosti i desta
TEST FRANCOISA M I T T E R A N D A
bilizirajući regiju.
N
PORTUGALSKI G A M B I T
a d a n 10. prosinca 1980. Bilderbergov „Komitet 300" naručio je službeno uskr snuće Francoisa Mitteranda, socijalista odbačenog od vladajućih krugova u
Francuskoj, kao idućeg francuskog predsjednika. Po riječima Johna Colemana, u či
joj se knjizi Hijerarhija zavjerenika: Komitet 300 (Conspirators' Hierarchy: 'The story of the Committee of 300; hrvatsko izdanje: Detecta, Zagreb, 2 0 0 4 J razmatraju ti do gađaji, „Mitterand je prošao sljedeći postupak: podigli su ga, obrisali s njega prašinu
rema dobro informiranom izvoru, skupština Bilderberga u Stresi u Italiji 2004. go
P
dine pokrenula je masovno napredovanje portugalskih Bilderbergovaca. Poslije te
skupštine u Portugalu je došlo do značajnih promjena unutar vladajućih krugova.
i vratili ga na vlast." 1 6 • P e d r o M. Lopes Santana, slabo p o z n a t i g r a d o n a č e l n i k Lisabona,
Mitterrandov povratnički govor izražavao je njegov prezir p r e m a kapitalizmu: „Razvitak industrijskog kapitalizma opreka je slobodi. Mi ga m o r a m o okončati. Eko
i z n e n a d a je i m e n o v a n p r e m i j e r o m : i m e n o v a o ga je p r e d s j e d n i k
nomski sustavi 20. i 2 1 . stoljeća služit će se strojevima kako bi uništili ljude, najprije
Republike.
na području nuklearne energije, na kojem su već ostvareni golemi rezultati."
• Jose M. D u r a o Barroso, bivši premijer, imenovan je predsjednikom
Čovjek se ježi od Colemanovih razmišljanja: „Mitterandov povratak u Elizejsku
Europske komisije.
palaču bio je veliki trijumf socijalizma. Potvrdilo se da je 'Komitet 300* dovoljno m o
• Jose Socrates, zastupnik u p a r l a m e n t u , izabran je za v o đ u Socijali
ćan da predvidi zbivanja, a p o t o m ih i omogući - silom ili kojim god sredstvom bilo
stičke s t r a n k e n a k o n što je 25. svibnja 2003. E d u a r d o Ferro Rodrigu-
p o t r e b n o - te time dokaže da m o ž e smrviti bilo kakav otpor, čak i u slučaju poput
es p o d n i o ostavku; Rodrigues je o d s t u p i o usred društveno-političke
ovoga: M i t t e r r a n d a je, naime, tek nekoliko d a n a ranije, p o t p u n o odbacila prepozna
krize do koje je dovela policijska istraga petnaest slučajeva - u koje
tljiva m o ć n a politička skupina u Parizu."
je, n a v o d n o bio umiješan - seksualnog nasilja n a d maloljetnicima
Ta „prepoznatljiva m o ć n a politička skupina", koja je - zajedno s velikim dijelom
u d r ž a v n i m d o m o v i m a za n e z b r i n u t u djecu tijekom 1999. i 2000.
njegove vlastite socijalističke stranke - odbacila Mitterranda, bila je krajnje desna
godine. (Izvori bliski istražiteljima potvrdili su mi da je kriza bila
stranka Front National p o d vodstvom jean Marie Le Pena, lika iz kućnog inventara
inscenirana, te da su iza kulisa konce vukli članovi Bilderberga.)
francuske politike, koji se borio za čvrstu kontrolu imigracije davno prije no što je
G o d i n e 2005. Socrates je postao portugalski premijer.
predsjednik Jacques Chirac uveo strožu imigracijsku politiku, zbog čega se u stude n o m e 2005. godine diljem Francuske proširio val uličnih nereda m e đ u nezaposle n o m mladeži.
P O T P R E D S J E D N I Č K I K A N D I D A T DRUŽBE srpnju 2004. članovi Bilderberga doslovce su izabrali nekadašnjeg s u p a r n i k a
OBLIKOVANJE B U D U Ć N O S T I TURSKE V
Č
etiri dana nakon što su se dva sudionika iz Turske - guverner Središnje banke
Turske Gazi Ercel i ministar vanjskih poslova E m r e G o n e n s a y - vratila kući sa
skupštine D r u ž b e u King Cityju 1996. godine, turska vlada je pala. Povukavši neočekivan potez, turski premijer Mesut Yilmaz iznenada je odstu
pio s dužnosti. Njegova ostavka učinkovito je rastočila koalicijsku vladu, skrpanu
U
d e m o k r a t s k o g p r e d s j e d n i č k o g k a n d i d a t a J o h n a Kerryja za njegova s u k a n d i -
data u izbornoj utrci: n a i m e , tijekom p r v o g b o r a v k a na s a s t a n k u D r u ž b e John E d w a r d s zadivio ih je svojim p o g l e d i m a na a m e r i č k u politiku. Različiti izvori, čija i m e n a n e m o g u o t k r i t i , p o t v r d i l i su, n e o v i s n o j e d n i o d d r u g i h , d a j e - n a k o n što je d r u g o g d a n a konferencije č u o k a k o J o h n Edwards govori o NAFTA-i - H e n r y Kissinger telefonirao J o h n u Kerryju i r e k a o m u : „John, ovdje H e n r y . Našli s m o ti p o t p r e d s j e d n i k a . "
\
U još j e d n o m trenutku kratkotrajnog podizanja koprene, New York Times od 8. srpnja 2004. ukazao je na umiješanost ove m o ć n e skupine:
stvar nakon što je otkriveno da je ,,ABB" prodala dva nuklearna reaktora, moderirana i hlađena lakom v o d o m , aktivnom pripadniku „osovine zla" - Sjevernoj Koreji. Nepotrebno je naglasiti da „British Petroleum" baš i ne
Jesu li Članovi Bilderberga izabrali Edwardsa?
oglašava tu transakciju za
vrijeme svojih javnih ,,sigurnost-na-prvom-mjestu" promidžbenih kampanja.
Nekoliko osoba naglasilo je kako je tajna i ekskluzivna konferencija Družbe Bilder
Svaki britanski premijer u posljednjih trideset godina držao je da jednostavno
berg, koja je ove godine p o č e t k o m lipnja privukla u talijanski gradić Stresu nekih
mora prisustvovati skupštinama Bilderberga. Po nekim tvrdnjama, Družbu Bilderberg
120 ljudi - medu kojima Henrya A. Kissingera, Melindu Gates i Richarda A. Perlea
zapravo je stvorio MI6 pod vodstvom Kraljevskog instituta za m e đ u n a r o d n e odnose.
- pomogla osvojiti srce gosp. Kerryja. Gosp. Edwards tako je dobro govorio tijekom
„Plan britanske obavještajne službe bio je privoljeti Josepha Rettingera, koji će kasnije
rasprave o američkoj politici s Republikancem Ralphom Reedom, da su sudionici
postati jednim od ključnih osnivača europskog pokreta, da ustroji Družbu Bilderberg
konferencije prekršili pravilo Družbe i zapljeskali prije kraja sjednice. Prethodno je
kao prave mešetare moći u pozadini
gosp. Edwards putovao u Bruxelles na sastanak s dužnosnicima NATO-a, razmećući se svojim vanjskopolitičkim akreditivima.
raznih europskih i američkih vlada."
17
Prema riječima j e d n o g drugog komentatora, „Rettinger [isusovac] je raspolagao novčanim sredstvima koja su mu potajno stizala iz američkog Ministarstva vanjskih poslova, a p o m a g a o se i golemim subvencijama do kojih je dolazio preko Thomasa
M O Ć N I PAJDAŠ1
Bradena, CIA-inog načelnika Odjela za m e đ u n a r o d n e organizacije." 1 8 U Hijerarhiji zavjerenika John Coleman navodi da je zamisao potekla od Alasta-
D
ira Buchana (člana uprave Kraljevskog instituta za m e đ u n a r o d n e odnose, pripadnika
Manfred Worner (1988.-1994.), Willy Claes (1994.-1995.), Javier Solana (1995.-
vac i slobodni zidar 33. stupnja.
a biste razumjeli tko nadzire vodstvo NATO-a, najvećeg vojnog p o g o n a na svi
jetu, današnje Svjetske vojske, dovoljno je pogledati koji su glavni tajnici pri
padali Družbi Bilderberg: Joseph Luns (1971.-1984.), lord C a r r i n g t o n (1984.-1988.),
Okruglog stola, sina lorda Tweedsmuira) i D u n c a n a Sandysa (istaknutog političara, zeta pokojnog Winstona Churchilla) koji je bio Rettingerov prijatelj, također isuso
1999.), lord Robertson (1999.-2004.), Jaap G. de H o o p Scheffer (od 2004.). Uz takve
Britanski tjednik Tlie Observer u broju od 7. travnja 1963. objavio je sljedeći
vojne veze, i s vojskom p o d kontrolom, koliko li lakšim postaje provođenje D r u ž b i n e
tekst: „Ti ljudi [članovi Bilderberga) smatraju da budućnost pripada tehnokratima;
politike na p o d r u č j i m a kao što su Perzijski zaljev, Irak, Srbija, Bosna, Kosovo, Sirija,
naime, m e đ u s o b n o govorkaju o tome kako su teška pitanja m e đ u n a r o d n i h o d n o s a
Sjeverna Koreja, ili Afganistan.
odveć osjetljiva da bi ih se prepustilo u ruke diplomata. M e đ u t i m , 'tajnost' njihovih
Zanimljivo je s p o m e n u t i da je u kolovozu 1956. Joseph Rettinger na 11. stranici Izvješća o Bilderbergu napisao: „Ova skupina mogla bi biti tvornica inicijativa; m e đutim, odlučili s m o da skupina neće razvijati niti jednu novu zamisao ili inicijativu, nego će ih prenositi na druge osobe ili organizacije koje će ih dalje razvijati." Zapravo, tijekom završnog dana osnivačke konferencije 1954. godine, Koordina cijski o d b o r Bilderberga iznio je prijedlog (Opći izvještaj , str. 8) p r e m a kojem bi se
rasprava pokazuje da žele samo jedno: bezuvjetnu dominaciju nad n a r o d i m a svijeta, ali na način da oni sami ostanu prikriveni, a odgovornost za vladanje prepuste bezna čajnim političarima." D r u ž b a Bilderberg mogla bi, ustvari, biti p r i r o d n a ekstrapolacija britanskog „Kluba sučimbenika" (Coefficients Club) utemeljenog 1902. godine. Lord Alfred Miln e r govorio je o svojoj viziji budućnosti na sastanku Kluba u Hotelu St. E r m i n s 1903.
Europsku o b r a m b e n u zajednicu integriralo u NATO, s ciljem da služi kao „središnje
godine, više od pola stoljeća prije osnutka Družbe. Na t o m je skupu Milner naglasio
tijelo za donošenje odluka, sposobno djelovati na političkom i e k o n o m s k o m , kao i na
stajalište:
vojnom planu." Dakle, odlučeno je da će Družba koristiti NATO za kontrolu europ skih poslova.
Mi m o r a m o imati aristokraciju - ne aristokraciju privilegija nego aristokraciju razu
Bivši ministar o b r a n e SAD-a Donald Rumsfeld i irski general Peter Sutherland
mijevanja i namjere - ili će čovječanstvo propasti... A tu dolazimo do jednog odre
(bivši povjerenik Europske komisije, predsjednik uprave b a n k e G o l d m a n Sachs i
đ e n o g problema kojeg vidim u vezi s demokracijom. Ako je čovječanstvo o p ć e n i t o
kompanije „British Petroleum") aktivni su članovi D r u ž b e . Tijekom 2000. godine
s p o s o b n o za onu vrst visokog obrazovanja i za onakve kreativne slobode kakve zahti
Rumsfeld i S u t h e r l a n d zaradili su nešto malo džeparca d o k su zajedno radili u upravi
jevaju naša nadanja, njegovi najbolji i najutjecajniji predstavnici moraju posjedovati
švicarske energetske kompanije ,,ABB". Njihova tajna veza postala je općepoznata
m n o g o veće sposobnosti. A ako se one, koji sada imaju m o ć i m o g u ć n o s t i slobodu
da se odazovu stvaralačkim pozivima, ne može pridobiti za ideju zajedničkog samorazvoja, onda se ni ostatak čovječanstva ne m o ž e pridobiti za tu ideju.Rješenje ne leži u izravnom suprotstavljanju. Mi m o ž e m o pobijediti demokraciju zato što razumije mo funkcioniranje ljudskog duha, nutrinu uma skrivenu iza osobe. Nama treba konstruktivna sposobnost zamišljanja koja djeluje unutar širokog sloja m o č n i h ljudi, pametnih ljudi, poduzetnih ljudi, utjecajnih ljudi m e d u kojima je danas raspoređena moć, kako bismo stvorili onu samosvjesnu, visoko selektivnu, lišenu predrasuda, posvećenu aristokratsku kulturu, koju držim sljedećom neopho d n o m lazom u razvitku ljudskih odnosa. Ja vidim ljudski napredak ne kao spontani produkt masa sirovoga uma, kojima upravljaju elementarne potrebe, već kao pri rodni, ali p o m n o razrađeni rezultat suptilno isprepletenih ljudskih međuzavisnosti, ljudske energije i znatiželje koje, oslobođene, polagano djeluju, ljudskih strasti i m o tiva preinačenih i preusmjerenih p o m o ć u književnosti i umjetnosti. "
Riječi lorda Milnera m o ž e m o sagledati u boljem svjetlu prisjetimo li se p o n o v n o onoga što je na tu temu imao za reći talijanski industrijalac, pokojni predsjednik ,,Fiata" Giovanni Agnelli: „Naš je cilj integracija Europe; mi, industrijalci, n a d a m o se da ć e m o uspjeti tamo gdje su političari zakazali." I doista se nadaju. Ako je M I 6 trebao kraljevsko lice koje bi Bilderbergu osiguralo podršku javno sti i m o g u ć n o s t i za p r o m i d ž b u , o n d a je princ B e r n h a r d od Nizozemske, poznat po svojim brojnim bliskim vezama s europskim kraljevskim obiteljima i vodećim indu strijalcima, bio idealna osoba za kontakte i kao takvome mu je prividno dodijeljeno „diplomatsko" predsjedanje D r u ž b o m . M e đ u t i m , D r u ž b u je zapravo iza kulisa vodio Rettinger sve do svoje smrti 12. lipnja 1960. godine. Na skupštini 1957. godine u redove Bilderberga primljen je Denis Healey. Bri tanac Healey - kojeg često opisuju kao najboljeg laburističkog političara, nikad iza b r a n o g za v o đ u stranke (premda se dvaput kandidirao) - bio je osnivač takozvanog „Europskog p o k r e t a " za promicanje razumijevanja i b u d u ć e suradnje m e đ u ameri čkim i europskim političarima, poslovnim ljudima, birokratima najvišeg ranga i voj nim čelnicima. Skupina je primala financijsku p o t p o r u od organizacije sa sjedištem u New Yorku, samoprozvanog „Američkog odbora za ujedinjenu Europu" („American C o m m i t t e e on United Europe"). U ono vrijeme Healey to nije znao, no taj je odbor služio kao fasada iza koje se krila CIA, a u njegovu su rukovodstvu sjedili general D o n o v a n , ratni načelnik Ureda za stratešku službu (OSS-a, preteče CIA-e), tadašnji državni tajnik George Marshall i sveprisutni Allen Dulles. Healey je kasnije imeno van m i n i s t r o m financija u britanskoj vladi, od kojeg je moćniji s a m o premijer. Mnogi smatraju da povezujem neobične nizove slučajnosti i da posvuda vidim urote. Moguće, ali slučajnosti postaju sve učestalije.
CILJEVI D R U Ž B E
Članovi
Družbe
postojati
zemlje
Drugim
riječima,
prije
negoli
Bilderberg nego
traže put
samo
regije
traže globalnu
izabranu)
u
doba post-nacionalizma:
Zemlje,
okružene
i jedinstvenu
svjetsku
religiju.
u
Univerzalnim
ekonomiju, jedinstvenu
tih ciljeva usredotočuju se „više na tehnički pristup,
doba
Svjetsku
Kako
bi
kojem
neće
vrijednostima.
vladu osigurali
(odabranu ostvarenje
a manje na upoznavanje šire
sproblemima."20
javnosti
William S h a n n o n
D
ružba Bilderberg najviše se od svega boji organiziranog otpora. Njezini čla
novi ne žele da obični ljudi diljem svijeta doznaju što oni planiraju za bu dućnost: u glavnim crtama, Jedinstvenu svjetsku vladu (Svjetsko trgovačko
društvo) s j e d n i m globalnim tržištem, jednu svjetsku vojsku koja održava red i j e d n u »Svjetsku b a n k u " koja upravlja financijama koristeći j e d n u globalnu valutu. U sljedećem „popisu želja" ukratko je izloženo na koji način pripadnici Bilder
berga namjeravaju ostvariti svoju viziju Jednog svijeta. O n i žele: • Jedan
međunarodni identitet. Ovlašćujući m e đ u n a r o d n a
tijela
da, s p o m o ć u subverzija iznutra, u p o t p u n o s t i unište sve nacionalne identitete, namjeravaju ustanoviti jedinstveni skup univerzalnih vri jednosti. U budućnosti neće biti d o p u š t e n o širenje nikakvih drugih vrijednosti. • Centraliziranu kontrolu stanovništva.
Putem
kontrole mišljenja
planiraju navesti čitavo čovječanstvo da se pokorava njihovim želja ma. Nacrt njihovog plana na jezovit je način opisan u knjizi Zbigniewa Brzezinskog Na razmeđu dvaju razdoblja: uloga Amerike u tehnotronskoj eri (Between
Two Ages: Americas Role in the Technetronic
Era). Vlasnik doktorata s Harvarda iz 1953. godine i osnivač Trilate-
Bushom i njegovom politikom. P r e m d a izgleda kao da čuva vlastiti
ralne komisije koju kontrolira Rockefeller, Brzezinski ima impresivan
suverenitet, Kanada pleše kako SAD svira. Europa se, naravno, p o k o
životopis. Ne s a m o da je bio Carterov savjetnik za nacionalnu sigur
rava konsenzusu Europske zajednice.
nost, nego i član Reaganovog Savjetodavnog o d b o r a za obavještajne
• Jačanje Ujedinjenih naroda. Služeći se o n i m čime ta organizaci
podatke iz inozemstva te (tijekom 1988. godine, za m a n d a t a Georgea
ja već raspolaže, planiraju pretvoriti Ujedinjene n a r o d e najprije u de
H.W. Busha) supredsjedavajući u Savjetodavnoj radnoj skupini za na
jure a p o t o m i u de facto svjetsku vladu, namećući „građanima svije
cionalnu sigurnost. Osim toga, saveznik je Henryja Kissingera i d o
ta" izravni porez za U N .
bro znan po svojim izlaganjima na nekoliko konferencija Bilderberga.
• Zapadni trgovinski blok. Širenje NAFTA-e diljem Z a p a d n e hemi
On predviđa da u Novom svjetskom poretku neće postojati srednja
sfere naposljetku će dovesti do stvaranja „Američke unije", slično Eu
klasa već samo vladari i sluge.
ropskoj uniji.
• Društvo s n u l t o m stopom rasta. U postindustrijskom razdoblju
• Ekspanziju NATO-a. Dok UN intervenira u žarištima sukoba di
nulta stopa rasta bit će n e o p h o d n a kako bi se uništili svi tragovi općeg
ljem svijeta kao, primjerice, u Afganistanu - N A T O postaje UN-ova
blagostanja. Gdje ima blagostanja ima i napretka. Blagostanje i na
svjetska vojska.
predak onemogućuju primjenu represije, a želite li podijeliti društvo
• Jedinstveni pravni sustav. M e đ u n a r o d n i sud pravde postat će jedi
na vlasnike i robove p o t r e b n a vam je represija. Kraj blagostanja do
na institucija pravnog poretka za cijeli svijet.
vest će do kraja proizvodnje električne energije na nuklearni pogon,
• Jednu socijalističku socijalnu državu. Članovi Bilderberga zami
kao i cjelokupne industrijalizacije (s izuzetkom r a č u n a l n e industrije
šljaju socijalističku socijalnu državu u kojoj će se p o k o r n e robove na
i uslužnih djelatnosti). Preostala kanadska i američka industrija bit
građivati, a one koji se ne pridržavaju propisa ciljano istrebljivati.
će izvezena u siromašne zemlje poput Bolivije, Perua, Ekvadora ili Nikaragve u kojima je ropski rad jeftin. Tako će se ostvariti j e d a n od
Družba Bilderberg ima dovoljno moći i utjecaja da nametne svoju politiku bilo
glavnih ciljeva kojima teži NAFTA.
kojem narodu na svijetu. Već s m o vidjeli koliko daleko sežu njihovi pipci - pružaju
• Stanje neprekidne neravnoteže. Umjetno proizvodeći krize u ko
ih kako bi kontrolirali predsjednika SAD-a, kanadskog premijera, sve glavne medijske
jima će
biti p o d v r g n u t i stalnom pritisku - fizičkom, m e n t a l n o m i
centre slobodnog svijeta, sve najvažnije političare, financijaše i predstavnike medija, sve
e m o c i o n a l n o m - m o g u ć e je držati ljude u vječitom stanju neravnote
čelnike središnjih banaka iz svih većih zemalja svijeta, Savezne rezerve SAD-a (dakle,
že. Odveć u m o r n o i iscrpljeno da bi odlučivalo o vlastitoj sudbini, pu
njihove novčane zalihe), M e đ u n a r o d n i monetarni fond, Svjetsku banku, pa čak i UN.
čanstvo će biti zbunjeno i demoralizirano do te mjere da će „suočava
Kao što ću pokazati na brojnim jezivim i zapanjujućim primjerima, zahvaljujući takvim
nje s prevelikom m o g u ć n o š ć u izbora dovesti do masovne apatije."
21
• Centraliziranu kontrolu cjelokupnog obrazovanja. Jedan od ra zloga zbog kojih Europska zajednica, „Američka unija" i b u d u ć a Azijska unija traže općenito veću kontrolu n a d obrazovanjem jest taj da se globalistima, zagovornicima Jedinstvenog svijeta, omogući steriliziranje prave prošlosti svijeta. Njihovi n a p o r i d o n o s e „fantastične" plodove. Današnja mladež gotovo uopće n e m a pojma o p o u k a m a iz povijesti, slobodama pojedinca i značenju slobode. S globalističkog stanovišta, takvo stanje stvari olakšava provođenje programa. • Centraliziranu kontrolu cjelokupne vanjske i unutarnje politike. Što god Sjedinjene Države rade, to utječe na cijeli svijet. Čini se da je D r u ž b a Bilderberg imala o d r e đ e n u kontrolu nad predsjednikom
vezama kakve imaju sposobni su uništiti svakoga - bio on velik ili malen - tko se nade na putu njihovim planovima za stvaranje Jedinstvenog svjetskog poretka. Primjera radi,
u Pustolovinama s ekstremistima
(Adventures with Extremists,
Pi
cador, 2001.J Jon R o n s o n opisuje kako je, tijekom Falklandskog rata, britanska vlada zatražila da se Argentini n a m e t n u m e đ u n a r o d n e sankcije, ali je „naišla na čvrstu o p o ziciju. M e đ u t i m , na skupštini Bilderberga u norveškom gradu Sandeljordu, britanski premijer David O w e n ustao je i o d r ž a o vatreni govor u korist sankcija. Dakle, govor je promijenio m n o g a mišljenja. Siguran sam da su se razni ministri vanjskih poslova vratili u svoje zemlje i prenijeli svojim vodama što je rekao David O w e n . I - znate što se dogodilo? Sankcije su n a m e t n u t e . " Nažalost, ova jednostavna i lijepa pričica o suradnji m e d u n a r o d i m a prava je sitnica u usporedbi s cjelokupnim izvješćem.
SS
BILDERBERGOV P O K U S N I RAD
latinoameričkim n a r o d i m a da zaborave svaku pomisao - ukoliko su ih ikad imali - o promicanju nacionalizma, neovisnosti i neograničenog integriteta."
21
J
je - protivno željama pripadnika Bilderberga - najveći dobavljač nuklearne tehnolo
„Razvijanje fuzijske baklje otpuhalo bi Bilderbergovu koncepciju ograničenih priro
gije za Meksiko. Falklandski rat na brzinu je okončao tu obostrano korisnu suradnju.
edan od ciljeva Bilderberga jest deindustrijalizacija svijeta, počevši od Sjedinjenih Država, uz obustavljanje svakog znanstvenog napretka. Osobito su na meti ekspe
rimenti s fuzijom kao b u d u ć i m izvorom nuklearne energije u m i r n o d o p s k e svrhe.
Argentina je odabrana s namjerom: kao najbogatija zemlja u
Južnoj
Americi bila
d n i h bogatstava' ravno kroz prozor. Korištena na pravi način, fuzijska baklja mogla
Bez ikakve dvojbe, Družbi je draže da Meksiko b u d e zabačena podružnica u kojoj
bi od najobičnijih tvari stvarati neograničene, dosad neiskorištene p r i r o d n e resurse i
jeftino roblje radi za sitniš negoli da se potvrdi kao p u n o p r a v n i trgovački partner.
tako p o m o ć i čovječanstvu na način koji javnost još uvijek ni izdaleka ne shvaća." 2 2 Zbog čega Novi svjetski p o r e d a k toliko m r z i n u k l e a r n u energiju? Po riječima
Osim toga, zahvaljujući neprekidnoj baražnoj vatri negativne medijske promi džbe, i d a n - d a n a s vrlo mali broj Amerikanaca razumije od kakve je životne važnosti
Johna Colemana, bivšeg britanskog tajnog agenta MI6, nuklearne elektrane koje pro
za Sjedinjene Države tržište Latinske Amerike - od tehnologije do o p r e m e za tešku
izvode obilje jeftine električne struje predstavljaju „onaj ključ koji m o ž e osloboditi
industriju. Uspješna trgovinska razmjena s Latinskom Amerikom „oživjela bi m n o g e
zemlje Trećeg svijeta iz stanja zaostalosti. S n u k l e a r n o m energijom iz koje se dobiva
posrnule američke tvrtke i osigurala tisuće novih radnih mjesta." 2 5
jeftina struja u golemim količinama zemlje Trećeg svijeta p o s t u p n o bi postale n e o
Članovi D r u ž b e nastojali su to spriječiti pod svaku cijenu.
visne o p o m o ć i iz SAD-a, kojom ih se drži u podložnosti, i počele bi zahtijevati svoj suverenitet." Manje i n o z e m n e pomoći znači manju kontrolu MMF-a nad p r i r o d n i m bogat stvima neke zemlje, te veću slobodu i neovisnost za njen narod. A upravo je ta za misao - o n a r o d i m a koji se razvijaju i uzimaju u ruke vlastitu sudbinu - odbojna Bilderbergovcima i njihovim surogatima.
UPLITANJE BILDERBERGA U POSLOVE N E Z A V I S N I H N A R O D A vo su tek neki od načina na koje se D r u ž b a Bilderberg pokušavala miješati u
O
poslove raznih država:
Potvrdu o t o m e nalazimo na 13. stranici Bilderbergovog Općeg izvještaja iz 1955.
• Bilderbergovci su odlučili da će SAD uspostaviti formalne odnose
godine: „Na području atomske energije znanstvena otkrića neprestano su sama sebe
s K i n o m prije nego što je Nixonova administracija to obznanila kao
pretjecala ... Ne smije se isključiti mogućnost da će znanstvenici stavljati b o m b u u
službenu politiku.
ruke sve većem i većem broju naroda i da će uskoro 'atomska b o m b a postati oružjem
• Na skupu u Saltsjobadenu u Švedskoj 1973. Bilderbergovci su se d o
siromašnih'. Isto vrijedi i za razvoj atomske energije u m i r n o d o p s k e svrhe, gdje s m o
govorili da će cijena nafte porasti na 12 američkih dolara po barelu,
bili gotovo prisiljeni predvidjeti nepredvidivo."
što je skok od 350 %, namijenjen stvaranju gospodarskog kaosa u Sje
Nuklearna energija, p r e m a zamislima Bilderberga, nije za siromašne narode svi
dinjenim Državama i Zapadnoj Europi, kako bi se pomoglo naftnim
jeta. Zapravo, nuklearna energija je odlučujuće oružje za prijetnju n e p o k o r n i m n a r o
kompanijama čija su bogatstva bila u opadanju. Zamjetna nestašica
dima Trećeg i Četvrtog svijeta, što je jasno pokazao Falklandski rat.
nafte poslužila je kao dio kulise za inscenirani arapsko-izraelski rat i
Kako sam doznao p u t e m vlastitih istražnih kanala, vrlo visoko rangirani član
kao pokriće za formalno odobrenje s p o r a z u m a o višoj cijeni, o kojoj
savjeta D r u ž b e iznio je tvrdnju, o kojoj je posvjedočio i Coleman: „ N a k n a d n o ru
se pregovaralo prije izbijanja rata.
šenje argentinske vlade, iza kojeg su uslijedili gospodarski kaos i politički potresi,
• G o d i n e 1983. Bilderbergovci su od tadašnjeg „ultrakonzervativnog"
isplanirala je konzultantska tvrtka „Kissinger Associates" u dogovoru s lordom Car-
predsjednika Ronalda Reagana iskamčili tajno obećanje da će 50
ringtoildm," 2 3 (bivšim britanskim ministrom vanjskih poslova, također vrlo visoko
milijardi dolara, pribavljenih od američkih poreznih obveznika, biti
rangiranim članom savjeta Družbe). Doznali smo, nadalje, da je akciju u Argentini
proslijeđeno u Treći svijet i u komunističke zemlje preko omiljenih
planirao i Aspen institut iz Colorada p o d n a z o r o m Rockefellera.
kanala - MMF-a i Svjetske banke. Obećanje je i više negoli o d r ž a n o
Razlog zbog kojeg je ova akcija poprimila toliki značaj leži u t o m e što su Bil-
te je postalo poznato kao „Bradvjev plan".
derbergovci uvidjeli da se njihov post-industrijski cilj nulte stope rasta rasplinjava,
• Bilderbergovci su orkestrirali odluku da se riješe britanske premi-
pa su s h o d n o tome odlučili postaviti „Argentinu za primjer, kao upozorenje ostalim
jerke Margaret Thatcher zbog toga što se protivila dobrovoljnom pre-
puštanju britanskog suvereniteta europskoj veledržavi koju su stvorili članovi Družbe. I svi s m o s nevjericom gledali kako ju njena vlastita stranka prodaje u zamjenu za Bilderbergovu pudlicu, Jolma Majora. • G o d i n e 1985. Bilderbergovci su se dogovorili da će p r u ž i t i p u n u p o d r š k u Strateškoj o b r a m b e n o j inicijativi ( R a t o v i m a zvijezda) da leko prije no što je taj projekt p o s t a o dijelom s l u ž b e n e politike vlade SAD-a. • Tijekom sastanka 1990. godine u Glen Cloveu na Long Islandu u državi New York odlučeno je da se moraju povisiti porezi kako bi se veća sredstva usmjerila na otplatu duga m e đ u n a r o d n i m bankarima. Bilderbergov genijalac, predsjednik George H.W. Bush, potpisao je iste godine „ugovor o p r o r a č u n u " kojim je povisio poreze i zbog toga izgubio izbore. • Na sastanku 1992. godine Družba je raspravljala o mogućnosti utje caja na javno mnijenje ne bi li javnost prihvatila zamisao o američkoj vojsci koja se, uz uporabu sile, smije miješati u unutarnju politiku i rješavanje konflikata suverenih naroda. Tijekom skupa u Ottawi 2006. godine ovaj Bilderbergov prijedlog objavila su na naslovnim stranica ma dva vodeća kanadska časopisa: Toronto Star i National Post. • O milijune dolara vrijednoj prodaji tvrtke „Ontario Hydro", čiji je vlasnik u to doba bila kanadska vlada, prvi se put raspravljalo na sku pu Bilderberga u King Cityju 1996. godine. N e d u g o p o t o m „Ontario Hydro" razdijeljena je na pet samostalnih poduzeća i privatizirana. • Kosovo se - počevši od sastanka 1996. pa sve do 1998. g o d i n e - našlo p o d m i k r o s k o p o m Bilderbergovaca p r i l i k o m rasprava o stvaranju veće a l b a n s k e države, do kojega bi došlo n a k o n „starateljstva" n a d „ n e o v i s n i m " Kosovom, k o m a d a n j a Jugoslavije (uz pripajanje M a đ a r s k o j njenog sjevernog dijela, u kojem živi 350.000 M a đ a r a ) k a o dijela općeg revidiranja g r a n i c a u regiji ( s r a č u n a t o g na produljivanje nestabilnosti i konflikata u regiji), te r e k o n s t r u kcije milijarde d o l a r a vrijedne regionalne i n f r a s t r u k t u r e na r a č u n p o r e z n i h o b v e z n i k a sa Z a p a d a . • Izvještaji koji su procurili sa sastanka 2002. pokazali su da je rat u Iraku bio o d g o đ e n za ožujak 2003. godine, dok su istodobno sve n o vine diljem svijeta očekivale da će napad početi u ljeto ili jesen 2002. • Na skupu 1999. godine Kenneth Clarke (član britanskog p a r l a m e n ta), Martin S. Feldstein (profesor na sveučilištu Harvard, predsjednik Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja /National Bureau of
E c o n o m i c Research/), Stanley Fisher (zamjenik direktora M e đ u n a r o d n o g m o n e t a r n o g fonda), O t t m a r Ising (član uprave Europske sre dišnje banke) i Jean-Claude Trichet (guverner Francuske banke) ra spravljali su o „dolarizaciji" kao o sljedećem koraku nakon uvođenja jedinstvene europske valute. • Bilderbergovci su razgovarali o stvaranju azijskog bloka p o d vod stvom Japana, sa s l o b o d n o m trgovinom, jedinstvenom valutom i p o litičkom zajednicom sličnom Europskoj uniji. • Cijepanje Kanade kao k o r a k p r e m a Američkoj uniji bilo je isprva predviđeno za 1997. godinu; m e đ u t i m , neočekivano detaljno izvje štavanje u Toronto Staru, najpopularnijim kanadskim d n e v n i m n o vinama, tijekom skupa u King Cityju 1996., prisililo je D r u ž b u da b a r e m o d g o d i izvršenje plana. Predloženi raspad Kanade opisan je u nekoliko knjiga koje su se bavile tom t e m o m , primjerice u zbirci ogleda Korumpiranost Novog svjetskog poretka
u Kanadi (New
World
Order Corruption in Canada, Saigon Press, 1994J koju su priredili Robert O'Driscoll i Elizabeth Eliott.
LUTKE NA K O N C I M A DRUŽBE
O
d samog početka svoje političke karijere na mjestu guvernera Kaliforni-
je Ronald Reagan distancirao se od krutih, s t a r o m o d n i h tradicionalista i postavio Rockefellerove ljude za ključne savjetnike. Oni koji su u vrijeme
predsjedničkih izbora 1980. mislili d a j e s Reaganom pobijedila „konzervativna, tra dicionalna Amerika" nisu mogli ni zamisliti koliko su u krivu. P r e m d a je obećao da će - bude li izabran - otpustiti predsjednika Saveznih rezervi Paula A. Volckera zbog njegove antiinflacijske politike, preuzevši dužnost Reagan je na zaprepaštenje kon zervativnog krila Republikanske stranke pogazio riječ. Bila to slučajnost ili ne, član britanskog parlamenta Anthony Wedgewood Benn
8. prosinca 1980. sudionicima skupa Socijalističke internacionale u Washingtonu re kao je: „Možete rasti i bogatiti se p o d zaštitom Volckerovog kreditnog kolapsa, uko liko profilirate Reagana [u prijevodu: isperete mu mozak] tako da intenzivira kreditni kolaps." Slijedom ovih zapažanja n a m e ć e n a m se nekoliko pitanja: Što je Benn t o č n o mi slio? Je li neizravno htio reći da netko ima utjecaj n a d Ronaldom Reaganom? Zašto je Reagan pogazio riječ d a n u vlastitoj stranci? Z a s t o j e dao prednost Rockefellerovim savjetnicima i isključio ostale iz svog najužeg tima? Jedan od Reaganovih „insajdera" bio je Peter Vickers Hali, poznat kao vodeći američki fabijanac i član Instituta Tavistock za ljudske o d n o s e (Tavistock Institute for H u m a n Relations), p o d r u ž n i c e D r u ž b e Bilderberg. G o d i n e 1981. Hali je u j e d n o m govoru rekao sljedeće: „Postoje dvije Amerike. Prva: klasično, na industriji zasnova no društvo iz devetnaestog stoljeća. Druga: rastuće postindustrijsko društvo, u n e k i m slučajevima g r a đ e n o na k r h o t i n a m a stare Amerike. Upravo će kriza između tih dvaju svjetova dovesti do gospodarske i društvene katastrofe tijekom idućeg desetljeća. Ta dva svijeta nalaze se u temeljnoj opreci, ne m o g u postojati istovremeno. Na kraju će postindustrijski svijet morati smrviti i uništiti onaj stari."
Hall je predvidio propast američkog gospodarstva i industrije. Koliko je u z n e m i
Coleman prepričava kako je, na suđenju članovima Crvenih brigada, „nekolicina
rujuće čuti takvo što od čovjeka koji je prije dvadeset i pet godina bio najuže povezan
njih posvjedočila da su znali za umiješanost SAD-a, na visokoj razini, u zavjeru oko
s predsjednikom Sjedinjenih Država? jeli moguće d a j e Reagan bio Bilderbergov pa
ubojstva Mora." U lipnju i srpnju 1982. „Udovica Alda Mora u svom je svjedočanstvu
ravan, postavljen u Bijelu kuću kako bi odigrao o d r e đ e n u ulogu za svoje sponzore?
izjavila da je do umorstva njenog muža došlo n a k o n niza ozbiljnih prijetnji od osobe
U knjizi Hijerarhija zavjerenika: Komitet 300 John Coleman tvrdi: „Da je savjet
koju je opisala k a o visoko pozicioniranu političku figuru iz Sjedinjenih Država."
[Petera Vickersa Halla] prihvaćen i primijenjen na Reaganovu administraciju vidljivo
Kad ju je sudac upitao m o ž e li pred s u d o m navesti što je ta osoba rekla, Eleonora
je po propadanju štedno-kreditnih i bankovnih djelatnosti, koje se ubrzalo zahvalju
Moro doslovno je ponovila rečenicu koju je u svom prijašnjem svjedočenju izgovorio
jući Reaganovoj gospodarskoj politici." Coleman usput primjećuje i to da je Milton
Guerzoni: „Ne prestanete li s Vašom politikom, skupo ćete to platiti."
F r i e d m a n upravljao Bilderbergovim planovima za deindustrijalizaciju Amerike, „ko
Na jednoj od jezovitijih stranica svoje knjige C o l e m a n piše: „Kad ga je sudac po
risteći Reaganov predsjednički m a n d a t kako bi ubrzao propast industrije čelika, a
novno pozvao radi svjedočenja, Guerzoniju je postavljeno pitanje bi li mogao identi
p o t o m automobilske industrije i stanogradnje."
ficirati osobu o kojoj je govorila gđa. Moro. Guerzoni je odgovorio d a j e to bio H e n r y
Zastrašujuća je p o m i s a o o tome kako se često čini da članovi D r u ž b e predstavlja
Kissinger, o č e m u se već p r e t h o d n o izjasnio."
ju gotovo svemoćnu silu kojoj se nikakva protusila nije u stanju suprotstaviti. N a k o n
Zašto bi američki diplomat visokog ranga prijetio vodećem političaru samostal
što je zbog Johna Majora izgubila položaj premijerke, lady Thatcher rekla je Jimu
ne europske države? Guerzonijevo senzacionalno i potencijalno štetno svjedočanstvo
Tuckeru iz novina Spotlight kako smatra „čašću" to što su joj Bilderbergovci otkazali
o o d n o s i m a SAD-a i Italije istog je dana, 10. studenog 1982., emitirano p u t e m medija
suradnju jer niti Britanija, niti ijedna druga zemlja ne bi se smjela odreći svog suve
širom Z a p a d n e Europe. Pa ipak, po svemu sudeći, niti jedna televizijska postaja u
reniteta. Lady Thatcher barem je s a m o otjerana s položaja, ali je ostala živa. Isto se ne
Americi nije smatrala tu vijest vrijednom pozornosti, u n a t o č činjenici d a j e Kissinger
bi moglo reći za talijanskog premijera Alda Mora.
bio optužen za sudioništvo u navedenim umorstvima. Takva cenzura zapravo i nije bila iznenađujuća, kao što ć e m o vidjeti u d r u g o m dijelu knjige, u kojem se govori o Vijeću za m e đ u n a r o d n e odnose.
P O V E Z A N O S T DRUŽBE S U B O J S T V O M ALDA M O R A
G
odine 1982. John C o l e m a n , bivši obavještajni operativac s p r i s t u p o m najvišim
r a z i n a m a m o ć i i tajnosti, otkrio je daje bivši talijanski premijer Aldo Moro, „lo
jalni član Demokršćanske stranke, protivnik nulte stope rasta' i redukcije stanovniš tva predviđene za njegovu zemlju, u m o r e n od ruke ubojica p o d kontrolom Masonske lože P2, s ciljem da se Italiju uskladi s o d r e d b a m a Rimskog kluba i D r u ž b e Bilderberg
B1LDERBERŠKO KRŠTENJE BILLA C L I N T O N A
E
vo i posljednje ilustracije utjecaja D r u ž b e : Bill C l i n t o n „ p o m a z a n " je za p r e d sjednika na skupštini Bilderberga 1991. g o d i n e u B a d e n - B a d e n u , na kojoj je
bio i n a z o č a n . M e đ u t i m , većina a m e r i č k i h i svjetskih medija nije imala p o j m a o
o deindustrijalizaciji zemlje i značajnoj redukciji njenog stanovništva." U Hijerarhiji
t o m e da se C l i n t o n r a v n o sa s k u p š t i n e u p u t i o na n e o č e k i v a n i i nenajavljeni p u t
zavjerenika C o l e m a n tvrdi da su globalisti namjeravali iskoristiti Italiju kako bi de
u Moskvu.
stabilizirali Bliski istok, njihov glavni cilj. „Morov plan o stabilizaciji Italije kroz p u n u
U u t o r a k 9. lipnja o d r ž a o je devedesetominutni sastanak sa sovjetskim m i n i
zaposlenost, te industrijsku i političku stabilnost, učvrstio bi katoličku opoziciju ko
strom unutarnjih poslova V a d i m o m Bakatinom. G o s p o d i n Bakatin, član zlosretnog
m u n i z m u i učinio destabilizaciju Bliskog istoka - p r i m a r n i cilj - m n o g o težom."
kabineta predsjednika Mihaila Gorbačova, nalazio se usred kampanje u žestokoj
Coleman je do u najmanje tančine opisao slijed događaja koji je paralizirao Ita
predsjedničkoj izbornoj utrci, svega šest dana prije izlaska na birališta. Ipak je u svom
liju: kako su u proljeće 1978. pripadnici Crvene brigade oteli Mora usred bijela dana,
p r e t r p a n o m rasporedu p r o n a š a o vremena za iznenadni sastanak s guvernerom Ar-
h l a d n o k r v n o ubili sve njegove tjelohranitelje i kasnije ga b r u t a l n o ustrijelili. D a n a
kansasa, n e p o z n a t i m izvan granica SAD-a. Zašto?
10. studenog 1982. C o r r a d o Guerzoni, bliski prijatelj pokojnika, svjedočio je u jednoj
Odgovor leži u nastavku karijere gospodina Bakatina. Premda je Gorbačov izgu
rimskoj sudnici o tome kako je Aldu Moru, koji je desetljećima bio vodeći političar,
bio predsjedničke izbore, Bakatin - „reformator" - dobio je od predsjednika Jeljcina
„prijetio predstavnik Kraljevskog instituta za m e đ u n a r o d n e o d n o s e (RIIA), i to još u
nagradu: najviše mjesto u KGB-u. Po svemu sudeći, Bilderbergovci su poslali predsje
vrijeme d o k je bio američki državni tajnik."
dnika Clintona ravno u Moskvu, ne bi li uspio „zakopati" svoj antivijetnamski dosje,
otvoren kod KGB-a još od studentskih dana, prije objavljivanja kandidature za pred sjednika SAD-a - što se i dogodilo nekih dva i pol mjeseca kasnije. Jedne od rijetkih američkih novina koje su se pozabavile tom pričom bile su Arkansas Democrat: objavile su članak p o d naslovom „CLINTON IMA M O Ć N O G PAJDAŠA U SSSR-u - N O V O G ŠEFA KGB-a." Dakle, ne može nas iznenaditi što je, p r e m a n e k i m izvorima, od D r u ž b e p o t p o m o g n u t i kandidat Clinton obećao predsjedniku Jeljcinu da će - pobijedi li on na izborima - ruskim r a t n i m brodovima biti omogućena opskrba gorivom i različite druge lučke povlastice u svim američkim ratnim lukama. Obećanje se čvrsto održalo nakon što je Clinton prisegnuo kao predsjednik SAD-a. Samuel ,,Sandy" Berger, bivši Clinlonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je u govoru o d r ž a n o m u Washingtonu, na Zavodu Brookings (Brookings Instituti o n ) : „Globalizacija - ekonomska, tehnološka, kulturna i politička integracija - nije izbor. Globalizacija je rastuća činjenica. Činjenica koja se neumoljivo razvija, uz naš pristanak ili bez njega. Činjenica koju ignoriramo na vlastiti rizik." Berger je u pravu. J e d n o m prilikom Jim Tucker mi je rekao: „Bog je možda stvo rio svemir, ali što se tiče planeta Zemlje, Družba Bilderberg uputila je Bogu sljedeću poruku:
Hvala,
ali odavde preuzimamo mi."
PRIJEVARA ZVANA WATERGATE
W
atergate predstavlja slučaj zamijene identiteta i travestiju pravde. Istina
o Watergateu nikada nije otkrivena, ali oni koji su orkestrirali zbaciva nje šaha Reze Pahlavija, Falklandski rat, s m r t Alda Mora i pad Margaret
Thatcher, ponovo su upleteni u događaje. Z n a m o li posve sigurno da je Richard Nix on zlorabio predsjedničke ovlasti? Sto ako su „corpus delicti" i „štetan" dokaz „zlouporabe" krivotvoreni? Pat Nixon u p o r n o je tvrdila da je njezin suprug lažno optužen, vjerujući da će povijest na kraju pokazati njegovu nedužnost. Prema navodima mojih izvora, koji su ranih sedamdesetih bili prisutni na skup štinama Družbe, novine Washington post imale su zadaću neprekidno držati Nixona pod pritiskom i objavljivati razna „otkrića", j e d n o za drugim, te na taj način stvarati u javnosti klimu nepovjerenja prema predsjedniku. John C o l e m a n , obavještajni analitičar najviše razine u britanskoj Tajnoj obavje štajnoj službi, u svojoj knjizi Hijerarhija zavjerenika uperio je prst ravno u Kathe-
rine G r a h a m , nakladnicu Washington Posta od 1963. do 1993. godine, i optužio je za ubojstvo supruga, Philipa L. G r a h a m a . Taj je slučaj FBI službeno proglasio „sa moubojstvom". C o l e m a n tvrdi da je ona ubila muža kako bi preuzela kontrolu nad novinama. Još je zanimljivije to da, unatoč tako teškoj optužbi, nikad nije pokrenuta građanska parnica zbog javne uvrede danas već pokojne multimilijunašice (i potvr đene članice Bilderberga). O n i koji su proučavali D r u ž b u i njen sustav zaštite drže da bi pokretanje sudskog spora dalo Colemanovim riječima veću vjerodostojnost, čemu obitelj, prijatelji i suradnici Katherine G r a h a m nipošto nisu željeli doprinijeti. O n i su odabrali pristup „diskrecija je bolja polovica istine" i uklopili se u obiteljski obrazac. No uloga Washington Posta u aferi Watergate pokazala je golemu m o ć tiska, što su posve ispravno nagovijestili nadzornici američkih medija, bolje poznati p o d ime nom Vijeće za m e đ u n a r o d n e odnose (Council on Foreign Relations, skraćeno CFR) - skupina o kojoj ć e m o govoriti u d r u g o m dijelu knjige. Skandal u koji su bili uvu-
čeni Nixon i njegova administracija zadao je s m r t n i udarac funkciji predsjednika i
„Što je još štetnije", napisao je C o l e m a n , „Califanove bilješke sadržavale su de
ugrozio institucije na kojima počiva društveno uređenje Sjedinjenih Država. Kako se
taljne transkripte materijala dobivenih prisluškivanjem razgovora koje je Nixon vo
time okoristila Družba Bilderberg? Neovisna i jaka Amerika s nepotkupljivim šefom
dio s O d b o r o m za reizbor, i to prije provale."
države (pritom ne mislim na Richarda Nixona) nedvojbeno bi onemogućila N o v o m svjetskom poretku ostvarivanje planova o globalnom osvajanju.
Kako to da Califano nije pozvan na odgovornost zbog zadržavanja dokaza? C o l e m a n se d o m o g a o neprocjenjivo vrijednih tajnih priručnika Instituta Tavi
T k o je odigrao značajnu ulogu u poniženju predsjednika Nixona?
stock u kojima se izlaže metodologija korištena za rušenje predsjednika Richarda
Jedan od najuočljivijih igrača bio je David Young, šef „Instalatera", međuagencij-
Nixona: „Način na koji je predsjednik Nixon najprije izoliran, p o t o m okružen izdaj
ske špijunske grupe s mentalitetom Gestapoa, u službi Jedinice za posebna istraživa
nicima i naposljetku doveden u stanje konfuzije doslovno je pratio Tavistock-metodu
nja Bijele kuće, koju je osnovao Nixon po savjetu Johna Ehrlichmana. Young je isprva
preuzimanja p u n e kontrole nad o s o b o m , p r e m a sustavu kojeg je utvrdio vodeći teo
radio za Henryja Kissingera, j e d n o g od osnivača Bilderberga, u Savjetu za nacionalnu
retičar Instituta Tavistock, dr. Kurt Lewin."
sigurnost; on je „ b u b a m a " ozvučio Bijelu kuću. Vrpce snimljene zahvaljujući njemu
Metoda sadrži sljedeće naputke: „Jedna od glavnih tehnika za slamanje s a m o p o
bile su „corpus delicti" koji je srušio Nixona. Na t i m inkriminirajućim v r p c a m a čuje
uzdanja p o m o ć u strategije zastrašivanja sastoji se upravo od taktike držanja osobe u
se kako Nixon, raspravljajući o načinima osujećivanja istrage o Watergateu, priznaje
stanju nesigurnosti, tako da ne zna na č e m u je i što t o č n o može očekivati. Osim toga,
da je naredio zataškavanje provale. Vrpce su k t o m e dokazale da je predsjednik lagao
ukoliko često kolebanje između strogih disciplinskih mjera i obećanja o d o b r o h o
američkoj javnosti p u n i h devet mjeseci.
t n o m t r e t m a n u - u kombinaciji sa širenjem kontradiktornih vijesti - učine kogni
Još jedan važan igrač bio je bivši službenik CIA-e i FBI-ja James W. M c C o r d koji
tivnu strukturu te situacije d o d a t n o nejasnom, osoba može posve izgubiti pojam o
je obnašao dužnost šefa sigurnosti u O d b o r u za reizbor predsjednika (Nixona). Kako
tome vodi li je izvjesni plan p r e m a cilju ili je od njega udaljava. Pod takvim uvjetima
izgleda, on je „slučajno" ostavio zloglasnu vrpcu na vratima u zgradi Watergate, što
čak su i oni pojedinci koji imaju utvrđene ciljeve i spremni su za njih riskirati parali
je upozorilo službenika sigurnosti na provalu. M c C o r d je, zajedno s još četvero ljudi,
zirani ozbiljnim unutarnjim konfliktom u vezi s o n i m što im je činiti."
uhićen iste noći kad se dogodila provala. Priznao je krivnju i osuđen je po šest točaka
Taktika Instituta Tavistock - zastrašivanje i ispiranje mozga - koju se koristilo za
optužnice. Kasnije je napisao p i s m o Johnu ]. Sirici, sucu u procesu Watergate, tvrdeći
uklanjanje predsjednika Sjedinjenih Država bila je toliko uspješna da su Amerikanci
d a j e tijekom suđenja počinjeno krivokletstvo. M c C o r d o v e optužbe - d a j e Bijela kuća
počeli vjerovati u to golemo m n o š t v o izmišljotina, izvrtanja i orvelovskog dvostru
znala za provalu i pokušala je zataškati - navele su istražitelje da energičnije zahti
kog govora, koje su im zavjerenici servirali kao istinu, a ,,Watergate" je zapravo od
jevaju zapljenu tajnog sustava za snimanje iz Bijele kuće. Priznavši počinjenje djela,
početka do kraja bio neprikrivena laž.
M c C o r d je optužio CIA-ine operativce da su u njegovu d o m u spalili njegove osobne
Nixon i njegova dva najbliža pomagača - H a l d e m a n i Ehrlichman - nisu imali
d o k u m e n t e . I n a k o n što je odveden u zatvor na odsluženje kazne M c C o r d se još uvi
pojma o t o m e što se zbiva. Nisu bili dorasli z d r u ž e n i m snagama Bilderberga, RIIA-
jek bojao da će ga CIA ubiti.
e i Tavistock instituta p o d vodstvom britanskog M I 6 i uz tajni, javnosti nepoznat
M e đ u t i m , ključni igrač u aferi Watergate bio je nitko drugi do general Alexander
godišnji p r o r a č u n od oko 350 do 500 milijuna dolara. (Usput budi rečeno, britanski
Haig - proizvod Okruglog stola, skupine slične Bilderbergu. U knjizi Institut Tavi
parlament n e m a stvarnu jurisdikciju n a d M I 6 ) . Bili su p o t p u n o p o t u č e n i i nikada
stock: zlokoban
iznimno
nisu doznali da je „David Young, oksfordski d i p l o m a n t i dugogodišnji Kissingerov
značajnom djelu o zlokobnim planovima najpoznatijeg zavoda za ispiranje mozgova
ortak preko imovine Okruglog stola (poput, na primjer, odvjetničke tvrtke „Milbank
na svijetu, John Coleman razmrsio je klupko tajnih nagodbi između vlade u sjeni,
Tweed"), radio u p o d r u m u Bijele kuće, nadgledajući o n o s t o j e curilo."
i smrtonosan
(The Tavistock Institute: Sinister and Deadly),
američkih političara u službi Novog svjetskog poretka i tiska s p r e m n o g na usluge.
Priznavanje krivokletstva Jamesa M c C o r d a pred sucem Johnom Siricom m o r a l o
Uvidio je kako je Haig privukao pozornost Josepha Califana, američkog člana engle
je Nixonu poslužiti kao upozorenje da mu se sprema propast. No, zbunjeni i e m o c i o
skog Okruglog stola. Califano, pravni zastupnik Nacionalne konvencije D e m o k r a t s k e
nalno paralizirani Nixon savršeno je odgovarao Tavistock-profilu osobe čije je s a m o
stranke, ispitivao je Alfreda Baldwina - jednog od „instalatora" iz afere Watergate - te
pouzdanje uništeno strategijom zastrašivanja.
načinio bilješke o McCordovoj prošlosti i o tome zašto je M c C o r d odabrao Baldwina da bude u njegovoj „momčadi".
Kissinger je bio odgovoran za ispiranje mozga i zbunjivanje Nixona, a Haig je za pravo vodio američku vladu tijekom tog predsjednikovog „orijentacijskog razdoblja".
Coleman piše da je „na inzistiranje RIIA-e Haig praktički preuzeo upravljanje vladom Sjedinjenih Država nakon državnog udara u travnju 1973." Haig je p o p u n i o sto najviših položaja u Washingtonu ljudima iz Zavoda Broo
John C o l e m a n n a d o d a o je u Hijerarhiji zavjerenika: „Od tog početnog trenutka m o ž e m o slijediti razvitak korijena recesije/depresije iz 1991. godine, zbog koje... je bez posla ostalo 30 milijuna Amerikanaca."
kings, Instituta za političke studije (Institute for Policy Studies, skraćeno IPS) i Vijeća
Daleko najutjecajniji igrač u aferi Watergate bio je Nixonov savjetnik za nacio
za m e đ u n a r o d n e o d n o s e - ljudima koji su bili o d a n i interesima Bilderbergovog N o
nalnu sigurnost - H e n r y Kissinger. Još t a m o s r e d i n o m šezdesetih godina prošloga
vog svjetskog poretka, postavljenima iznad interesa Sjedinjenih Američkih Država.
stoljeća Bilderbergovci su postavili Kissingera na čelo male skupine koju su činili
Prema C o l e m a n o v i m izvorima informacija, u proljeće 1970. godine William
James Schlesinger, Alexander Haig i Daniel Ellsberg. S njima je surađivao vodeći
M c D e r m o t t iz FBI-a posjetio je najvišeg službenika sigurnosti Korporacije za istra
teoretičar iz Instituta za političke studije N o a m Chomsky. IPS je nastao kao u m o
živanje i razvoj (Research a n d Development C o r p o r a t i o n , skraćeno R A N D ) u Santa
tvorina engleskog Okruglog stola, a Institut Tavistock utvrdio mu je p r o g r a m rada,
Monici u Kaliforniji, kako bi ga upozorio na Daniela Ellsberga kojeg se sumnjičilo da
te su z d r u ž e n o razvijali tehnike programiranog učenja. Tijekom šezdesetih godina
za američku vojsku krade istraživačke studije o Vijetnamu i kopira ih prije no što ih
Kissingerov tim i Chomsky stvarali su „Novu ljevicu" kao općenarodni pokret diljem
vrati u RAND-ov ured. R A N D je neprofitna organizacija, osnovana s ciljem povezi
Sjedinjenih Država kako bi izazvali razdor i n e m i r u zemlji. Njihov je cilj bio širenje
vanja vojnog planiranja, istraživačkog rada i razvojnih rješenja. O s i m toga, R A N D
nereda i promicanje „ideala" ljevičarskog nihilističkog socijalizma. Ta im je pozicija
se - zbog svojih eksperimenata na p o d r u č j u metodologije društvenog planiranja i
omogućila da načine „veliki štap" kojim će se mlatiti po političkom establišmentu
psiholoških reakcija na stres - navodi i kao američki Zavod za ispiranje mozgova.
Sjedinjenih Država.
Na sljedećem M c D e r m o t t o v o m sastanku u R A N D - u direktor dr. H e n r y Rowan pri
Jednom kad je Kissinger postao savjetnik za nacionalnu sigurnost, on, Ellsberg i
općio mu je d a j e istraga Ministarstva obrane već u tijeku. Zahvaljujući Rowanovom
Haig mogli su p o k r e n u t i RIIA-in votergejtski plan da se predsjednika Nixona svrgne
uvjeravanju, FBI je p r e k i n u o istragu nad Ellsbergom. O n o što FBI nije znao jest da
s položaja nakon što je javno iskazao svoje neslaganje s Općim s p o r a z u m o m o carina
su Rowan i Ellsberg bili najbolji prijatelji; Coleman je otkrio da „nikakva istraga nije
ma i trgovini, čime je razjario Davida Rockefellera. Nixon je ustvari imao pravo. Od
bila u tijeku, niti ju je Ministarstvo obrane ikada provelo. Ellsberg je zadržao stupanj
tog vremena G A T T d o k a z a n o doprinosi daljnjoj eroziji američkog nacionalnog su
sigurnosne provjere dodijeljen mu u RAND-u i drsko je nastavio odnositi i kopirati
vereniteta: o t o m e je 1994. godine, nigdje drugdje nego u američkom Senatu, nedugo
d o k u m e n t e o Vijetnamskom ratu, sve do trenutka razotkrivanja tijekom afere s „Pen-
prije smrti svjedočio sir James Goldsmith, milijarder i član Europskog parlamenta.
tagonskim spisima", koja je zatresla temelje Nixonove administracije.
Kao Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Kissinger je, zajedno sa svojim
U toj fazi Nixonova Komisija za atomsku energiju već je bila raspuštena, tako da
p o m o ć n i m osobljem, p r i m a o sve obavještajne podatke iz zemlje i inozemstva, te sve
je njen predsjednik James Schlesinger mogao biti zaposlen na mjestu ministra obra
policijsko-sigurnosne informacije (uključujući FBI-jeve strogo povjerljive izvještaje
ne. Schlesingerova je zadaća bila zahtijevati od svih vojnih zapovjednika da odbiju
s najvišim stupnjem sigurnosne provjere) prije no što bi išta od toga dospjelo do
poslušnost svim n a r e d b a m a iz Bijele kuće izdanima prije no što je s vrha Republikan
Nixona. Nije ni č u d n o što H a l d e m a n i Ehrlichman - dva čovjeka kojima je Nixon
ske stranke stigla prijetnja o pokretanju postupka opoziva s dužnosti predsjednika
neograničeno vjerovao - nisu mogli razumjeti što se oko njih zbiva.
SAD-a. Nixon je, m e đ u t i m , 8. kolovoza 1974. dragovoljno p o d n i o ostavku.
Bio je to v r h u n a c Kissingerove karijere. Osramotivši Nixona i zbacivši ga s polo
Je li Nixonovo poniženje predstavljalo primjer i upozorenje b u d u ć i m američkim
žaja, zadobio je besprimjernu m o ć kakvu d o t a d još nitko nije vidio. N a k o n Nixonove
predsjednicima kako ne bi umišljali da mogu prkositi smjernicama ili manipulacija
ostavke Bilderbergovci su k o n a č n o vidjeli kako „njihov" predsjednik Gerald Ford
ma Svjetske vlade u sjeni i pobijediti?
ulazi u Bijelu kuću. Poslušnik Novog svjetskog poretka primao je izravne naredbe od
Još konkretnije, rušenje predsjednika Nixona dovelo je do smanjenja o r u ž a n i h snaga n a k o n a m e r i č k o g povlačenja iz Vijetnama, te do deindustrijalizacije SAD-a uz potpisivanje O p ć e g s p o r a z u m a o c a r i n a m a i trgovini (General Agreement on Tariffs a n d Trade - s k r a ć e n o G A T T ) , kojem se N i x o n žestoko protivio - dvije p o sljedice koje su se izravno uklopile u Postitidustrijsku strategiju nulte stope rasta D r u ž b e Bilderberg.
Henryja Kissingera, agenta Davida Rockefellera i sluge Bilderberga.
RAZOTKRIVANJE DRUŽBE
T
h o m a s Jefferson, jedan od otaca američke demokracije, objasnio je: „Pojedi načni čin tiranije m o ž e se pripisati slučajnom mišljenju; no neprekinuti niz tlačenja, započet u n e k o m o d r e đ e n o m razdoblju i nastavljen bez promjena
kroz sve smjene ministara [predsjednika], i odveć očito ukazuje na hotimični, susta vni plan kojim nas se želi pretvoriti u roblje." Čvrsto stajalište globalne, pretežito muške, korporativne bande izrazio je Da vid Rockefeller na skupu Bilderberga u lipnju 1991. u Baden-Badenu u Njemačkoj, gdje se zalagao za „nadnacionalni suverenitet intelektualne elite i svjetskih bankara, u svakom slučaju bolji od nacionalnog samoodređenja koje se prakticiralo tijekom proteklih stoljeća." 2 6 D a n a 9. prosinca 2001. profesor John M c M u r t r y s kanadskog Sveučilišta Guelph u svom je u v o d n o m govoru, na skupu o d r ž a n o m p o d nazivom „Kako bi Kanada trebala odgovoriti na terorizam i rat?" izrekao sljedeće: „Takva struktura vladavine svijetom dostignuće je istih onih osoba iz financijskog i medijskog sustava koje su postavile Tonyja Blaira na vlast u Britaniji i Georgea W. Busha u Bijelu kuću, protivno glasu većine. Transnacionalne korporacije plasirale su na tržište i financirale te p o litičke lidere kako bi osigurale da im podčinjene države služe radije nego da narodi
biraju vlast. Na taj je način preko državnih nalogodavaca i transnacionalnih ukaza o trgovinskoj razmjeni zajamčeno da vlade više ne m o g u obnašati dužnost u o p ć e m interesu bez kršenja novih zakona o trgovini i ulaganju, koji osiguravaju prava jedino transnacionalnim korporacijama." O n o što me najviše zbunjuje jest činjenica da drugi ljudi ne primjećuju opasno sti. Je li tome tako zato što znanje sa s o b o m nosi odgovornost i zahtijeva odlučan odgovor? Ako p r i z n a m o da doista postoji m o ć , daleko veća od funkcije izabranog predsjednika, i „ m o r a l n i " autoritet daleko jači od o n o g papinog - nevidljiva sila koja kontrolira vojne snage i obavještajne sustave diljem svijeta, m e đ u n a r o d n i bankarski
sustav i najučinkovitiji p r o p a g a n d n i sustav u povijesti - o n d a ć e m o m o ž d a biti pri m o r a n i zaključiti da je demokracija u najboljem slučaju iluzija, a u najgorem uvod u diktaturu koja će postati p o z n a t o m p o d nazivom Novi svjetski poredak. Michael T h o m a s , investicijski bankar iz Wall Streeta koji je postigao velik uspjeh kao pisac i kojeg smatraju najbritkijim k o m e n t a t o r o m Reaganove i Bushove ere, rekao je za SCH News od 28. svibnja 1999.: „Ako se čini da Bilderbergovci više no ikada zaziru od publiciteta to se - između ostalog - događa zato što su njiho vi prijedlozi, koje p r o v o d e u djelo podčinjene im službe p o p u t M M F - a i Svjetske banke, tijekom posljednjih g o d i n a prouzročili više m a s o v n o g pustošenja nego cijeli D r u g i svjetski rat." „Nesretni ishod" - kako kaže bivši BBC-jev novinar Tony Gosling na svojoj webstranici 'www.bilderberg.org', - „slika je potkopane Z a p a d n e demokracije u kojoj se donositelji odluka ne udružuju zbog razloga važnih o b i č n i m ljudima - zbog socijalne pravde, općih interesa, kvalitete života - nego zato da pojačaju mjere štednje u gospo darstvu i o m o g u ć e još veće privatne zarade svjetskoj političkoj i korporativnoj eliti." Unatoč dokazima koji su im na raspolaganju, većina ljudi smatra da se, uz sve svakodnevne probleme s kojima se moraju nositi, ne m o g u zamarati još i ozbiljnim razmišljanjem o „teorijama zavjere". Takvima nas je učinilo upravo djelovanje Insti tuta Tavistock. Suočeni s kaosom, reagiramo baš kao Nixon kad su ga globalni planer] najprije izolirali, pa smeli te naposljetku uništili. Demoralizirani i zbunjeni, lišeni samopoštovanja i nesigurni u budućnost, ljudi su daleko spremniji r a d o s n o dočekati pojavu „Mesije", Novog poretka koji obećava da će iskorijeniti droge, pornografiju, dječju prostituciju, rastući kriminal, ratove, glad i patnje, jamčeći d o b r o u r e đ e n o društvo u kojem će ljudi skladno živjeti. Ali taj novostvoreni „sklad" ugrozit će n a m slobode, ljudska prava, razmišljanja i samu egzistenciju. „Sklad" će značiti društvo reda, postat ć e m o tek brojevi u gole m o m birokratskom sustavu Novog svjetskog poretka. Nonkomformisti, ovakvi kao ja, bit će internirani u koncentracijskim logorima sličnima G u a n t a n a m u . Sve će se to dogoditi ukoliko mi, n a r o d i (onoga što je ostalo od) s l o b o d n o g svijeta, ne u s t a n e m o u o b r a n u naših nacionalnih ideala, radije nego da ih ostavimo u r u k a m a vlada, p o vjerenika Europske unije, predstavnika Ujedinjenih n a r o d a i aristokrata kraljevske krvi koji su nas izdali. Svi ti prijazni, pristojni članovi europskih kraljevskih obitelji, slatkorječive p o starije d a m e i nonšalantna gospoda ustvari su krajnje bezobzirni. Okoristit će se pa tnjama bilo kojeg n a r o d a i iscrpsti mu bogatstva kako bi zaštitili svoj povlašteni način života. Bogatstva aristokracije „nerazmrsivo su protkana i isprepletena s k u p o v i n o m i prodajom droge, zlata, dijamanata i oružja, s bankarstvom, trgovinom i industrijom, s naftom, sredstvima informiranja i industrijom zabave." 2 7
Kako se sve te činjenice mogu provjeriti u z m e m o li u obzir da je praktički n e moguće prodrijeti u D r u ž b u Bilderberg? Neke od njih ne m o g u se ispitati zato što informacije dolaze izravno iz obavještajnih spisa koje tek mali broj povlaštenih uspije vidjeti. Nemojte očekivati da će sredstva informiranja ikad spomenuti ikakvu zavjeru u večernjim novostima. Tisak se nalazi pod p o t p u n o m kontrolom simpatičnih d a m a i gospode koji troše vrlo m n o g o svog vremena na filantropske pothvate. Budući da ne m o g u vidjeti motivaciju za stvari o kojima sam pisao (a one se ne pojavljuju ni u televizijskim ili radijskim vijestima, ni u n o v i n a m a koje čitaju), većina ljudi drži da to sve zajedno m o r a biti „teorija zavjere" koju treba ignorirati ili joj se podsmjehivati, no u svakom slučaju je odbaciti. Žele čvrste dokaze, a do čvrstih je dokaza teško doći. To je o n o stoje psihološko djelovanje Instituta Tavistock učinilo ljudskom rodu. Novi svjetski poredak svim silama nastoji ukloniti jedinu stvarnu prijetnju kojom se mi, ljudi, m o ž e m o suprotstaviti njihovim planovima. ja pokušavam strgnuti krinku s Novog svjetskog poretka i pokazati ga onakvim kakav jest. U ovoj knjizi nalaze se m n o g i izvori i d o k u m e n t i koji m o g u potvrditi ba rem d o b a r dio činjenica i koji će - n a d a m se - potaknuti inteligentnog čitatelja da se upita ima li u svemu t o m e još nečega što bi se moglo činiti vjerojatnim.
D I O DRUGI VIJEĆE ZA MEĐUNARODNE ODNOSE
(CFR)
Trilateraltia komisija ne upravlja potajno svijetom. To čini Vijeće za međunarodne
odnose. - sir Winston Lord, predsjednik Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose, 1978.
p o m o ć n i k državnog tajnika, Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a član Reda lubanje i kostiju Aid & Abet, sv. 2, br. 2, str. 7
P O G O D I I L I P R O M A Š I , 1999.
C
arstva dolaze i prolaze, o čemu će s p r e m n o posvjedočiti svaki Rus. Prije ne
kih dvije tisuće i petsto godina j e d a n je smioni pothvat, kojeg označavamo pridjevom „rimski", otpočeo prijevarom sestrinskih državica, p o z n a t o m u
povijesti p o d nazivom „Latinski savez". Većina Latina naposljetku je dobila nekakvu drugorazrednu vrstu državljanstva u skladu s „latinskim pravom". Nekadašnji Lalium danas je pokrajina Lacij gdje s m o moja obitelj i ja živjeli u Ladispoliu, gradiću na obali Sredozemlja u okolici Rima. Prvoga tjedna u s t u d e n o m 1999. p r i m i o sam poštom nešto što je izgledalo kao razglednica od znanca iz Ladispolia. Na razglednici je pisalo samo ovo: „ D o b r o se zabavljam. Volio bih da si ovdje." Nadnevak je bio 29. studenoga 1999. a u p o t p i s u j e stajalo „Fašoda". Bilo je očito da nešto nije u redu s tim n a o k o bezazlenim podsjetnikom na pra
znike. Štoviše, talijanska razglednica bila je frankirana francuskom markom... a pečat je nosio d a t u m 30. ožujka 1980.! Bilo tko iz obavještajnih krugova o d m a h bi vam rekao da d a t u m i i mjesta imaju o g r o m n o značenje za špijune i njihove glasonoše. Na dan 30. ožujka 1980. godine moja je obitelj službeno napustila Sovjetski Savez. Kad smo došli do Italije smjestili s m o se u Ladispoliu koji n a m je idućih godinu dana bio d o m . „Ovu je razglednicu osobno donio i ubacio mi u sandučić netko tko mi želi reći nešto važno", pomislio sam. „Talijanska razglednica s francuskom markom. Zanimljivo..." „ D a t u m 29. s t u d e n o g 1999. Za tri i pol tjedna" - izgovorio sam naglas. O k r e n u o sam r a z g l e d n i c u i p r o m o t r i o bezličnu fotografiju. Prikazivala je tipični pri zor s ljetovanja: n e p r e g l e d n o m n o š t v o k u p a č a i jedva p r i m j e t n u p r u g u m o d r e vode na h o r i z o n t u . Uspio sam razabrati dva lika: majku - po svoj prilici - i sina, odjevene u bijelo, k a k o gledaju r a v n o p r e d sebe, a pokraj njih manji dječačić n e d u ž n o grli svoje koljeno.
Izašao sam na ulicu. Lagano je kišilo. Dvoje mališana skakutalo je od lokve do
ska. Sljedeće godine vlade Francuske i Britanije dogovorile su se da će slivovi Nila i
lokve i razdragano cičalo, ostavljajući otiske cipela na rubu ceste. Prešao sam klizavu
Konga obilježavati granicu između njihovih interesnih sfera. Suvremena karta Afrike
ulicu pod c r n i m oblacima koji su hrlili n e b o m i otvorio vrata kafića na uglu.
u m n o g o m e proizlazi iz tog sporazuma. Tada je otpočelo i zatopljenje o d n o s a koje je
29. studeni 1999. Što li to, do vraga, znači?
dovelo do Anglo-francuske antante 1904. godine, značajnog koraka na putu p r e m a
P o n o v n o sam pročitao tekst.
Prvom svjetskom ratu.
„ D o b r o se zabavljam. Volio bih da si ovdje. Fašoda."
„Fašoda nije osoba nego mjesto!" - osjećao sam kako mi srce ubrzano udara.
„Tko je, k vragu, taj tip?" Naprezao sam mozak pokušavajući se prisjetiti svih
29. studenog 1999. Ladispoli. Lacij, Rim, Italija, Fašoda, 30. ožujka 1980., Fran
kontakata s obavještajcima koje sam održavao tijekom proteklog desetljeća. M o r a m
cuska... 30. ožujka, 29. studenog, 1980., 1999., Francuska, Italija, Rim, Lacij, Ladispo
priznati da je na tom d u g o m popisu bilo nekih č u d n i h imena i nadimaka, ali niti
li, Fašoda... FIFRLL... FRILLF... FFRILL...
jednoga Fašode. Naručio sam kavu, mehanički prevrćući razglednicu po rukama.
U p o r n o sam p r e m e t a o slova tražeći nekakav smisleni raspored, ali ga nikako nisam uspijevao uhvatiti.
„Zvuči afrički", pomislih. No s izuzetkom šestorice ključnih operativaca SASS-
Kiša je prestala, a ljubičasto-zelena duga izvirila je iznad trokatne zgrade. Kona
a, Južnoafričke tajne službe (South African Secret Service), nisam uspio uspostaviti
čno se pojavila zlovoljna konobarica i nezgrapno spustila do ruba p u n u šalicu bijele
stabilan o d n o s ni s j e d n i m j e d i n i m članom obavještajnog aparata iz bilo koje afričke
kave na moj stol. Postariji gospodin upravo je sjedao za susjedni stol i usput se bu
države. „Je li to možda šifra?" p r o m u m l j a o sam sebi u bradu. „Fašoda, Fašoda, Fašoda." O p e t sam prevrtao razglednicu i t u p o buljio u majku s djecom.
b n u o u koljeno. Nekoliko grlatih muškaraca uz šank raspravljalo je o novcu, prekida jući jedan drugoga teškim udarcima po žrtvinim leđima ili nadlaktici. O d j e d n o m sam poskočio. „Fašoda! Travis Read!!!" Travis Read bio je sumnjivi tip kojeg sam u p o z n a o tijekom skupštine Bilderberga
A o n d a mi je odjedanput sinulo. „Fašoda!!!"
u King Cityu 1996. godine. Ostavljao je dojam n e o b u z d a n o g i antipatičnog sitnog
Nekoć tek nezamjetna točka na karti Egipatskog Sudana, utvrđeni gradić Fašoda
lopova koji se m o t a o naokolo zajedno s G a r i k o m S., Izraelcem koji nije završio ni sre
p o d i g n u t je na prašnjavom jezičku čvrstog tla, povezanom uskom p r u g o m zemlje s
dnju školu. Kasnije se ustanovilo da je Garik visokoobrazovani Mossadov operativac
g r e b e n o m koji se pruža uz vodu. Okolni predio većinom je duboka močvara; koma
i da za rad koristi p o d r u m s k i stan u Etobicokeu, bezličnom predgrađu Toronta.
raca ima na milijune. Klima je n e p r e k i d n o vlažna, a temperature rijetko silaze ispod 35°C u hladu.
Travis je bio sklon hapšenjima i gotovo j e d n a k o čestim puštanjima na slobodu. Bio je također sklon t o m e da nekako uvijek „dijeli" zatvorsku ćeliju s važnim krimi
I ime i mjesto odavno su se izgubili u magli povijesti, ali u rujnu 1898. Britanija
nalcem ili cijenjenim vladinim d o u š n i k o m , iznimno neobična slučajnost i m a m o li na
i Francuska bile su na rubu rata - dvije zemlje nisu se našle tako blizu izbijanju oru
u m u da su vladini doušnici visokovrijedne mete čije živote ljubomorno čuvaju poli
žanog sukoba još od bitke k o d Waterlooa 1815. godine - zato što su se u Fašodi, na
cajci. Kako sam kasnije doznao, Travis Read postao je kriminalac zato da bi m o g a o
d r u g o m kraju svijeta, francuski časnici i njihove afričke postrojbe sučelili s britan
surađivati s kriminalcima. To je bio njegov konspirativni identitet. To je bio njegov
skim časnicima i njihovim afričkim postrojbama. Oba su se zapovjednika pozivala
ples na kiši.
na suverenitet i zahtijevala da se onaj drugi povuče.
Poslali su ga u Sudan preko ljudi zaduženih za vezu koji su radili i za CIA-u i
Potkraj 19. stoljeća i Britanci i Francuzi su bili uvjereni da bi - ukoliko francuska
za Kanadsku nacionalnu policiju (Canada's national police force, skraćeno R C M P )
izviđačka jedinica bude polagala pravo na pritoku Gornjeg Nila kod Fašode - Fran
- ekipa koja se bavila kriminalističkom obavještajnom djelatnošću. Travis je bio tipi
cuska na t o m mjestu mogla izgraditi branu, zapriječiti tok Nila, izazvati u Egiptu kaos
čni mutikaša - drsko samouvjeren, rođeni lažac, gotovo neprestano pijan, neotesan...
zbog kojeg bi Britanija izgubila kontrolu nad Sueskim kanalom, presjeći britanski
i gotovo uvijek bez prebijene pare. Pojedinosti o njegovom putu u Sudan nikada nisu
strateški put p r e m a Indiji i tako srušiti kraljevstvo koje je ovisilo o bogatstvu i radnoj
izišle na vidjelo, ali je - baš kao i 1898. - to mjesto Bogu iza nogu privlačilo svakojake
snazi Indije.
m u t n e likove zbog svakojakih dobrih razloga. Bio je to rasadnik droge, oružja i nafte,
N a k o n napete konfrontacije obje su strane spasile obraz potpisivanjem sporazu
područje gdje su se organizirale akcije za destabilizaciju brojnih afričkih zemalja koje
ma p r e m a kojemu će nad u t v r d o m vijoriti tri zastave: egipatska, britanska i francu-
su bile p r e u m o r n e da bi vodile dugotrajne, iscrpljujuće ratove i preslabe da bi odolje-
le američkim, francuskim, britanskim, ruskim i kineskim „prijateljskim" pregovara čkim p o n u d a m a . Sve te afričke zemlje imale su nešto zajedničko - naftu.
O d m a h s m o se složili da ne m o g u u ovu situaciju ući sam, a jedan od sugovor nika dobrovoljno m i j e p o n u d i o imena bivših KGB-ovih kontakata i osoba iz službe
Travis je mrzio licemjerstvo sustava koji ga je stvorio i iskorištavao. Paradoksal
sigurnosti smještenih u Rimu koji bi mi mogli pružiti podršku. Na moje iznenađenje,
no, no bio je još uvijek živ upravo zato što je znao p r e m n o g e tajne koje je vrlo brižlji
m e d u njima je bio i jedan vrlo poznati svećenik iz Vatikana, čiji su naizgled anti
vo čuvao od radoznalih očiju.
komunistički stavovi bili vješto prikrivena varka. S popisa od dvanaestak ljudi brzo
„Ako me Travis hoće vidjeti" - pomislio sam - „ovo će se pretvoriti u veliko sranje."
sam ih o d a b r a o tri, od kojih sam dvojicu osobno poznavao, a trećeg su jednoglasno
Travis je bio inteligentna m r c i n a sa smetlišta. Previše je znao, tijekom godina
izabrali ostali sugovornici.
naljutio je previše ljudi i b e s p o t r e b n o prijetio nekim o p a s n i m njuškama na visokim položajima. Taj čovjek je zbilja bio jezivi gnjavator. S njim sam se istodobno osjećao prestrašen i očaran. „Sto on to ima što bi me moglo zanimati?" - promrmljao sam sebi u bradu. Uhvatio sam pogledom siluetu prekrasne žene uz prozor. Graciozni tanki, dugi vrat kao da se protezao u beskonačnost. Izraz blage melankolije pridavao je miste
Travis se trebao sastati sa m n o m 29. studenoga. Barem je to bilo jasno. Ako je znao gdje će me naći očito je znao moj broj telefona i m n o g e druge korisne informacije. „Ili mi smješta, ili je u nevolji" - razmišljao sam. „Ako suTravisa, uz njegovo zna nje, namjestili njegovi kontrolori, o n d a se sigurno ozbiljno zamjerio krivim ljudima." Najvjerojatnije mu je rečeno da me preda drugoj strani ukoliko sam želi preživjeti. Odanost definitivno nije bila Travisova vrlina.
rioznu ljepotu njenom botičelijevskom licu. Dotle je za stolom u uglu, o k r e n u t o m
„Ali o p e t " - m o z g a o sam dalje - „na kocki je, po svoj prilici, njegov život..." A kad
p r e m a ulici, tinejdžerica vrckave stražnjice, odjevena u školsku uniformu, pila frape
netko n e m a prijatelja kao što ih on nije imao sve čemu se može nadati su privremeni
na slamku.
poslovni partneri. O n i su m o ž d a ulaznica za još jedan krug igre. Razumio sam njegov
Bilo je jasno da ću, želim li doista o d g o n e t n u t i o čemu je riječ, morati otići u Rim. U trenutku dok sam otvarao vrata kafića i izlazio na b u č n u ulicu ta mi pomisao nije izgledala nimalo privlačnom. Travis Read značio je nevolju, čak i ako je imao
težak položaj. Nakon još nekoliko kratkih telefonskih razgovora putem sigurne linije ugovorio sam sastanak sa svojim suradnicima u Rimu, u Hotelu Teli.
vjerodostojne informacije koje mi je htio priopćiti lako se m o g l o dogoditi da su mi ga
Hotel Tefi, čiji je vlasnik bio stari znanac m o g djeda, g o d i n a m a je služio kao
namjestili njegovi kontrolori: uvijek su ga držali na dovoljno dugačkoj uzici koja mu
skrovište o p e r a t i v a m a tajne službe iz bivšeg Sovjetskog Saveza kojima je Rim bio
je omogućavala da radi o n o što većina običnih građana ne bi mogla. N a k o n Kanade
polazišna baza za protuobavještajne aktivnosti. Strateški je smješten o d m a h pokraj
i Bilderberga 1996. godine m o g a o sam se prisjetiti priličnog broja ljudi koji bi bili
Piazze della Repubblica, nekih tristo metara od mjesta gdje je Gogolj, jedan od di
sretni da me više nikad ne vide i ne čuju.
vova ruske književnosti, 1842. godine pisao svoje b e s m r t n o djelo Mrtve duše. M e đ u
Što sam dulje razmišljao, to sam uvjereniji bio da mi se sprema klopka. Jedino nisam znao tko ju je namjestio. Trebala mi je p o m o ć da to otkrijem.
prvobitnim vlasnicima hotela bio je djedov prijatelj iz djetinjstva: obojica su rođena u Karasuzabaru, današnjem Belogorsku, na Krimu.
D a n a 7. studenog 1999. sudjelovao sam u četverosmjernom satelitskom razgovo
Ljudi koji su se 26. studenoga pojavili u Hotelu Tefi bili su iskusni veterani sa
ru preko sigurne telefonske m r e ž e s nekolicinom bivših članova obavještajnog apara
životopisima p u n i m strogo povjerljivih zadataka. Radilo se o veteranima „protupro-
ta Sovjetskog Saveza. M o r a m priznati da sam se uvijek, kad bih se našao u n e b r a n o m
pisnog ratovanja" - nadziranja, psihološkog zastrašivanja, ucjenjivanja. Gledajući ih
grožđu, m o g a o pouzdati u bivše sovjetske službenike. O n i po prirodi ne vjeruju Za
kako rukuju svojim p r i r u č n i m oružjem zaključio sam da m e đ u ostalim „kvalifikaci
padu i - s u p r o t n o od onoga u što vas nastoji uvjeriti većina novina i tiskovnih izvje
jama" vjerojatno imaju i o n u za plaćene ubojice. To nije bila vrsta ljudi koje biste ikad
štaja - nije ih lako potkupiti. Stoga su u mojim očima dostojni povjerenja.
poželjeli prevariti.
Nisu to bili kakvi god ljudi. Jedan od njih bio je stručnjak za n u k l e a r n o i bakte-
Ipak sam znao da sam u njihovom društvu siguran. Moj je djed tijekom ranih
riološko oružje kratkog i srednjeg d o m e t a te za sustave njihova korištenja. Drugi je
pedesetih godina prošloga stoljeća stavio vlastiti život na kocku kako bi spasio živote
služio kao ključni pripadnik stožera p o d generalom Valerijem Manilovim, zamje
očeva tih ljudi, sve samih KGB-ovih službenika, u trenutku kad je Staljin nekoliko
n i k o m načelnika stožera ruskih o r u ž a n i h snaga. G o d i n u dana kasnije, Manilov je
mjeseci prije smrti započeo k o n a č n u čistku časničkog korpusa u vrhu Crvene armije
postao najistaknutijim likom u ruskim vojnim krugovima jer je proglasio „nesreću"
i u visokom zapovjedništvu tajne službe. O n i su bili moja nevidljiva vojska s m r e ž o m
p o d m o r n i c e „Kursk" n a m j e r n o m a m e r i č k o m provokacijom.
kontakata koja je dopirala do svake tajne službe na Planetu. NSA, CIA i FBI nisu
pritom nikakve iznimke. Ruska obavještajna služba uvijek je bila iznenađujuće učin
Nazvao sam Konstantina iz javne govornice.
kovita pri prodiranju u američke službe.
„ D o b r o " - bilo je sve što je rekao prije no što je prekinuo vezu.
Aleksandar Ivanovič rođen je u gradiću blizu Rige koji je tijekom Drugog svjet skog rata do temelja uništilo njemačko topništvo. Konstantin je iz grada Borisova u Bjelorusiji. Anatolij je iz Moskve. Sva trojica su bivši obavještajni časnici, nositelji visokih odlikovanja, koji su bili opsjednuti Z a p a d o m . N a k o n kratkog i srdačnog Kak djela, dorogoj? (Kako si, dragi?) i Privjet, čelovjek! (Zdravo, m o m č e ! ) , prihvatili s m o se posla. Konstantin je izvukao pištolj i polako ga položio na stol. Znaješ što eto? (Znaš što je ovo?), upitao me zirnuvši n a d e s n o dok je posebno naglašavao riječ znaješ. Pogledao sam u t a m n i predmet koji je ležao preda m n o m .
Plan je bio na brzinu sastavljen ranije, u hotelu. „Onaj Volvo je tvoje vozilo za bijeg", rekao je Anatolij, pokazujući crni automobil parkiran u hladu pokraj kioska sa sladoledima. „Krene li nešto po zlu" - d o d a o je Konstantin - „Saša [Aleksandar] će za manje od pet sekundi biti kraj tebe." „Ako ti se u o p ć e približe" - primijetio je Anatolij zamišljeno. Iskreno sam sumnjao da moji neprijatelji - ukoliko ih i bude - slute što bi ih moglo snaći. Ujutro 29. s t u d e n o g Anatolij i Konstantin, iskusni snajperisti i bivši pripadnici
Razumijem se u oružje, pa mi zbog nemetalnog kućišta od polimera nije bilo teško
ruskih specijalnih postrojbi, zauzeli su položaje na krovovima obližnjih zgrada. O k o
pogoditi da zurim u Glock poluautomatski pištolj. ,,G36," prozbori Anatolij, „godinu
četiri sata p o p o d n e naručio sam piće na jednoj od terasa poredanih u krug oko trga.
dana prije početka javne konzumacije." Bilo je očigledno da uživa. Tada sam prvi put
Anatolij i Konstantin mogli su nepogrešivo naciljati svakoga tko mi se približi iz bilo
vidio novi Glock-kompakt kalibra .45 ACP, s 3,78-inčnom cijevi i spremnikom s je
kojeg smjera. Obojica su imala po narudžbi napravljene puške smanjenog presjeka.
dnostrukim djelovanjem kapaciteta šest metaka, 0,36 centimetara uži i punih 113,40
To nije bila roba iz dućana. Ove puške posebne izrade ispaljuju metke malog kalibra
grama lakši za nošenje od svog prethodnika, Glocka G30 s dvostrukim djelovanjem
iznimno velikom b r z i n o m od preko 1500 metara u sekundi. Putanja metka zbog toga
kapaciteta deset metaka. O n i koji su se njime služili zvali su ga „poezija u pokretu".
je izrazito ravna, s m a l i m p a d o m zbog sile teže kod velikih udaljenosti. Samo ljudi
„Možda ćeš ga morati upotrijebiti" - odsječnim ritmom podvikne Anatolij. „Piazza della Repubblica, predvečer" - oglasi se Konstantin. „Što god da učiniš, ne dopusti mu da ti određuje mjesto i vrijeme sastanka" - reče
vrlo debelih džepova m o g u si priuštiti takve skupe igračke. D o k sam sjedio i čekao da se moj čovjek pojavi, velika skupina francuske djece na školskom izletu prošetala je pokraj mene, blaženo i gotovo p o t p u n o sinkronizira
Anatolij usrdno, zgrabivši me za podlakticu svojom golemom šakom. „Inače te mi ne
no ližući sladolede. Aleksandar Ivanovič sjedio je i čekao u c r n o m Volvu na suprotnoj
m o ž e m o zaštititi."
strani Piazze.
Kasno poslije p o d n e 27. studenog zazvonio mi je mobitel. Zvao me Travis. O d
Pet i trideset je došlo i prošlo. Nigdje ni traga Travisu. Šest sati. Šest i petnaest.
sjeo je u nekakvoj jazbini na periferiji Rima. Zatražio je da se sastanemo pokraj C o -
Ništa. Naposljetku me nazvao oko sedam i rekao da je odlučio predati mi zapečaćene
loseuma u 10 sati ujutro 29. studenog.
diplomatske torbe s inkriminirajućim dokaznim materijalima u kojima su navedene
„Piazza della Repubblica u 5 i 30 p o p o d n e " - prekinuh ga.
sve pojedinosti o upletenosti američke vlade u vjerski rat u Sudanu. To se precizno
„Ja određujem pravila" - zareži Travis.
uklapalo u d u g o r o č n e ciljeve D r u ž b e Bilderberg: profit ostvaren na b e s k o n a č n o m
„Piazza della Repubblica u 5 i 30 p o p o d n e " - ponovio sam, podižući glas.
ratu i nestašici nafte.
„Jel' ti želiš te informacije ili ne?" - upita Travis.
Rekao sam mu da, ukoliko je to njegova namjera i ukoliko razgovara sa m n o m
„Ne želim ih toliko da me zbog njih ubiju" - odgovorio sam h l a d n o .
preko običnog mobitela, vrlo vjerojatno nikada neće živ stići do Piazze. Rekao sam
Poklopio je slušalicu. N a k o n nekih dvadesetak minuta p o n o v n o je nazvao. Pso
mu neka ostane t a m o gdje je smatra li da ima ikakvih izgleda da ga p r o n a đ u .
vao je, prijetio, molio, opet psovao. Naposljetku je pristao. „U redu, Piazza della Repubblica u 5 i 30 p o p o d n e . " „Travis" - rekao sam - „ z n a m da si u nevolji. Samo se n a d a m da me ne iskorišta vaš k a o pizdu. To bi bilo krajnje neumjesno." Poklopio je slušalicu. Piazza della Repubblica prikladno je udaljena pedesetak metara od Hotela Tefi. Posred Piazze nalazi se remek-djelo Maria Rutellia, Fontana Najada, postavljena 1901. godine.
U tom času je telefonska linija pukla. Po svoj se prilici nećete iznenaditi kad vam kažem da se Travis nikad nije pojavio na sastanku. O k o 8 i 30 navečer upali s m o u Travisov stan - ako se to uopće m o ž e tako nazvati - s izvučenim pištoljima. Jednosobni ć u m e z bio je isprevrtan od p o d a do stropa. Ipak, n i s m o našli nikakvih drugih znakova prljave igre, nije bilo tragova krvi. A nije bilo ni Travisa Reada.
Koliko sam uspio saznati, za njega više nikad nitko nije čuo. Nisam nimalo su mnjao u to da sam doista razgovarao s Travisom. Prepoznao sam njegov jedinstveni stil govora, poseban način na koji je žvakao i prežvakavao riječi prije nego što bi ih ispljunuo. Bio je jedini čovjek kojeg sam ikada u p o z n a o a da je tako govorio. D o k sam vozio p r e m a a e r o d r o m u neprekidno sam se osvrtao, ali nisam opazio ni traga od Travisa. Sve bih dao da d o z n a m što se s njim dogodilo. „Budi oprezan sa željama" - opominje me moje šesto čulo. „ M o g a o bi naletjeti na nešto za što n e m a š želuca." U ovoj vrsti posla čovjek nauči ne biti odveć sentimentalan, niti previše revan. Jedna i druga osobina m o g u se protumačiti kao slabost; jedna i druga osobina mogu vas postaviti s krive strane puščane cijevi. Svako toliko Travisov d u h se pojavi u najdubljim zakutcima m o g sjećanja: mor bidni podsjetnik na krhkost i nesavršenost ljudskog duha.
PREBJEGLI PARTNERI
B
aš kao u nekakvoj konvencionalnoj TV-drami, u stvarnosti postoje tajne organizacije-kćeri koje su slične Družbi Bilderberg. Najveća m e đ u njima je Okru gli stol, u čije ogranke se ubrajaju britanski Kraljevski institut za m e đ u n a r o
dne odnose; tu su još instituti za m e đ u n a r o d n e o d n o s e iz Kanade, Australije, Južne Afrike, Indije i Nizozemske, kao i instituti za pacifičke odnose zaduženi za Kinu, Rusiju i Japan. Jedan od ogranaka Okruglog stola u Sjedinjenim Državama zove se Vijeće za m e đ u n a r o d n e odnose ili CFR (Council on Foreign Relations). CFR j e d n i m je dijelom utemeljen još 1921. godine: m e d u osnivačima je bio Edw
ard Mandell House, glavni savjetnik predsjednika Woodrowa Wilsona i osoba koja je n a v o d n o vukla sve konce iza kulisa Wilsonove administracije u razdoblju od 1913. do 1921. godine. Ironično, H o u s e je bio poznati marksist. Idealizirao je socijalizam, te se tijekom službovanja u Bijeloj kući zalagao za središnju banku pod kontrolom dr žave, ovlaštenu za izradu američkog novca. Kongres Sjedinjenih Država kontrolirao je američku valutu do 1913. godine, kad je prihvaćen Zakon o saveznim rezervama prema kojem su ovlasti Kongresa prenesene na privatnu središnju banku. H o u s e je također predložio 16. a m a n d m a n na Ustav Sjedinjenih Država koji je značio uvođe nje progresivnog poreza na d o h o d a k , još j e d n e zamisli posuđene od Karla Marxa. 2 8 H o u s e je sastavio i p r o g r a m za Ligu n a r o d a koja je na Pariškoj mirovnoj konfe renciji 1919. godine predstavljena kao hvalevrijedni prijedlog predsjednika Wilsona. Charles Seymour, Houseov službeni biograf, napisao je da je Wilson „odobrio Houseov nacrt gotovo u p o t p u n o s t i , a njegove osobne preinake praktički su bile ograni čene na frazeologiju." Potkraj Wilsonovog mandata, 1921. godine House i njegovi istomišljenici osno vali su Vijeće za m e đ u n a r o d n e odnose. Njihovo zalaganje oko stvaranja jedinstvene svjetske vlade, utemeljene na centraliziranom globalnom financijskom sustavu, od samog je početka privlačilo najčudniju m o g u ć u mješavinu kapitalista i socijalista,
oportunista i idealista. U potpuriju pripadnika američke elite na prvom sastanku Vi
na gledajući, mi i m a m o ustavnu vlast. M e đ u t i m , u n u t a r našeg državnog i političkog
jeća nije nedostajalo bogatih i slavnih.
sustava djeluje j e d n o drugo tijelo, drugi oblik vlasti, birokratska elita koja, uvjerena
U roku od godine d a n a Rockefellerova i Carnegieva zaklada usuglasile su se oko
u svoju pobjedu, smatra da je naš Ustav staromodan... Svi čudnovati događaji vezani
financiranja programa rada i razvoja CFR-a. Predsjednik Franklin Roosevelt odgo
uz vanjskopolitičke s p o r a z u m e m o g u se dovesti u vezu s tom skupinom koja će nas
voran je za popunjavanje Ministarstva vanjskih poslova članovima CFR-a tijekom
prodati zbog vlastitog zadovoljstva."
1940. godine; otada tim ministarstvom upravlja generacija za generacijom službenika
Povjesničar A r t h u r Schlesinger Jr. nazvao je CFR „čelnom organizacijom" „srca američkog establišmenta." Newsweek je vodstvo CFR-a nazvao „vanjskopolitičkim
proizašlih iz CFR-a. Sjedište CFR-a nalazi se u N e w Yorku, na uglu Park Avenue i 68. ulice, u četvero
establišmentom SAD-a." Richard Rovere ih je u svom napisu za Esquire Magazine
katnoj palači poznatoj p o d nazivom Harold Pratt House. Udovica j e d n o g od baštini-
opisao kao „svojevrsni prezidij o n o g dijela državnog sustava koji upravlja s u d b i n o m
ka bogatstva Rockefellerove tvrtke „Standard Oil" Charlesa Pratta tu je zgradu 1929.
našeg n a r o d a . "
godine darovala Vijeću na korištenje. Prema podacima iz 2006., više od 4000 pripa
Dvjestotinjak novinara, dopisnika i rukovoditelja sredstava komunikacije koji
dnika najviših slojeva američkog establišmenta doživotni su članovi CFR-a. P r e m d a
pripadaju članstvu CFR-a brane pravo Vijeća na rasprave iza zatvorenih vrata te
je vrlo utjecajan u s t r u k t u r a m a vlasti, većina Amerikanaca n e m a pojma o CFR-u.
meljem tobožnje potrebe za postojanjem mjesta na kojem zainteresirani dužnosnici
Tek jedna od pet tisuća osoba zna za tu organizaciju, a još ih je manji broj upoznat s
mogu s l o b o d n o govoriti i analizirati ključna zbivanja koja utječu na političke smjer
njezinim ciljevima.
nice SAD-a u n u t a r svjetskog gospodarstva, ukoliko imaju nade da će moći razraditi
Tijekom prvih pedeset godina postojanja CFR se rijetko pojavljivao u medijima.
ikakva rješenja i/ili pravce djelovanja. CFR r a d o prihvaća tiskovno izvještavanje i ja
Takva a n o n i m n o s t m o ž e se činiti neobičnom sve dok ne vidite popis CFR-ovih čla
vnu raspravu, ali tek od trenutka kad se objave gotova rješenja i smjernice. To znači,
nova. Popis uključuje - uz m n o g e druge iz sfere medija - generalne direktore novina
recimo, da bismo zdravo za gotovo morali prihvatiti CFR-ov izvještaj iz 1987. godine,
New York Times, Washington Post, Los Angeles Times,
Wall Street Journal, Time, For
objavljen na CFR-ovoj vvefr-stranici. No kad bilo koja organizacija ne prihvaća slobo
tune, Business Week, U.S. News, World Report te TV-mreža N B C , CBS, ABC i FOX.
d n o objavljivanje rasprava i aktivnosti koje se u njoj odvijaju, m o r a m o se zapitati o
Budući da predstavnici sredstava javnog priopćavanja sudjeluju na sastancima CFR-
istinitosti p r u ž e n i h n a m informacija. Predstavljaju li ti izvještaji činjenice ili o n o što
ovog trusta mozgova, treba dovesti u pitanje njihovu „diskreciju". Ako je pretjerana,
Vijeće želi da vidimo i vjerujemo?
zašto je tome tako? Z b o g čega bi oni sami sebe cenzurirali?
U knjizi Jima Marrsa Vladavina tajnom (Rule by Secrecy) ekonomist John Ken
Kad su je to upitali prije gotovo 25 godina n a j e d n o m skupu u organizaciji ClA-e,
neth Galbraith, i sam bivši član CFR-a, nazvao je postupke Vijeća skandaloznima.
članica CFR-a i legendarna nakladnica Washington Posta Katherine G r a h a m odgovo
„Zašto bi" - postavio je Galbraith pitanje - „ vladini službenici p o t a n k o izvještavali
rila je nazočnima: „Postoje neke stvari u vezi s n a m a koje šira javnost ne m o r a znati
biznismene o p o d a c i m a koji nisu d o s t u p n i javnosti, osobito ako su ti podaci finan
i ne bi ih ni trebala doznati."
cijski korisni?" Da bi zbrka bila veća, postoji još j e d n a paralelna organizacija s istim
Neke od vodećih javnih osoba u Americi ipak su, više nego j e d n o m , spominjale
ciljem stvaranja jedinstvene svjetske vlade, samo što njeno članstvo predstavlja glo
CFR-ovu sustavnu konspirativnost. Još 26. ožujka 1922. gradonačelnik New Yorka
balne trgovačke saveze: Sjevernu Ameriku, Z a p a d n u Europu i Pacifičku Aziju. Ta se
John F. Hylan rekao je u svom govoru: „Stvarnu prijetnju našoj republici predstavlja
organizacija zove Trilateralna komisija (TC), a osnovao ju je i novac osigurao 1973.
nevidljiva vlast koja, p o p u t divovske hobotnice, širi svoje ljigave pipke našim gra
David Rockefeller. Prije no što ju je ustrojio Rockefeller je na sastanku D r u ž b e Bil
d o m , našom državom i cijelom d o m o v i n o m . Glavu joj čini grupica banaka, o kojima
derberg u Knokkeu u Belgiji provjerio kako ostali članovi gledaju na zamisao o stva
se najčešće govori kao o ' m e đ u n a r o d n i m bankama. Ta mala klika m o ć n i h među
ranju komisije.
n a r o d n i h bankara praktički upravlja n a š o m državnom vlašću, ravnajući se vlastitim
Pogodite što se dogodilo!
sebičnim interesima."
Velik broj osoba koje su bile članovi CFR-a i Bilderberga pristupio je Trilateralnoj
D a n a 23. veljače 1954. senator William Jenner upozorio je: „Danas je m o g u ć e
komisiji. Članstvo CFR-a čine isključivo Amerikanci. Družba Bilderberg ima članove
p o t p u n o legalnim sredstvima utrti p u t totalnoj diktaturi u Sjedinjenim Državama, a
iz Sjedinjenih Država, Kanade i Z a p a d n e Europe. Trilateralna komisija okuplja na
da to ni predsjednik, ni Kongres, ni narod ne primijete, niti o tome išta čuju... Izva-
j e d n o m mjestu m o ć n i k e cijeloga svijeta, čime ću se podrobnije pozabaviti u trećem
dijelu knjige. David Rockefeller, čija je obitelj financirala CFR, predstavlja zajednički
n a p o m e n u t i da je John A n d e r s o n , nezavisni k a n d i d a t na i z b o r i m a 1980. g o d i n e ,
nazivnik svih ovih paralelnih skupina. Osim što je počasni predsjednik CFR-a, pruža
t a k o đ e r bio član CFR-a.
i stalnu novčanu i osobnu p o t p o r u TC-u, CFR-u i Družbi Bilderberg. Ne čudi, dakle, što kritičari smatraju da ove tri organizacije okupljaju koristo-
Predsjednik Reagan natjecao se 1984. protiv demokrata i člana CFR-a Waltera Mondalea; Republikanski predsjednički kandidat George H.W. Bush, bivši šef CIA-e
ljubive elitiste koji, na r a č u n zemalja u razvoju i država Trećeg svijeta, štite vlastito
i član CFR-a, borio se 1988. s Michaelom Dukakisom, malo poznatim članom CFR-a
bogatstvo i ulaganja multinacionalnih banaka i korporacija u rastuće svjetsko go
i guvernerom Massachusettsa. Predsjednik Bush sučelio se 1992. s a n o n i m n i m gu
spodarstvo. Politika koju provode njima donosi korist, a sve nas zajedno vodi prema
vernerom zaostale države Arkansas kao s u p a r n i k o m u predsjedničkoj utrci. Bio je to
stvaranju jedinstvene svjetske vlade.
Bill Clinton, član D r u ž b e Bilderberg, a također i CFR-a i Trilateralne komisije. Kad
Kako bismo shvatili razmjere moći kojom raspolažu Bilderberg, CFR i TC do
je Clinton ustoličen za predsjednika zaposlio je gotovo 100 članova CFR-a u svojoj
voljno je prisjetiti se da su gotovo svi američki predsjednički kandidati - bilo iz De
administraciji. Osim toga, Clintonovu i Goreovu ekipu financirali su i podupirali
mokratske, bilo iz Republikanske stranke - pripadali barem jednoj od triju organiza
članovi i projekt CFR-a.
cija. Isto vrijedi za m n o g e od američkih kongresmena i senatora, za većinu vodećih
Clinton je 1996. odbio napad republikanskog veterana i člana CFR-a Roberta
političkih dužnosnika (osobito s područja vanjske politike), za brojne predstavnike
Dolea. G o d i n e 2000. član CFR-a i demokrat Al Gore upustio se u borbu protiv te-
tiska, za najveći dio rukovodećeg kadra CIA-e, FBI-ja i Službe unutarnjih prihoda
ksaškog guvernera Georgea W. Busha, sina bivšeg predsjednika Georgea H.W. Busha.
(IRS-a), k a o i za veliki broj ostalih državnih organizacija u Washington u. Članovi
George W. Bush, koji je pobijedio, nije bio član CFR-a, ali je - po običaju - bio okru
CFR-a zauzimaju gotovo sve položaje u kabinetu Bijele kuće.
žen pripadnicima Vijeća u kuloarima moći. Njegov najuži tim činili su Condoleezza
M e d u svim direktorima CIA-e jedino James R. Schlesinger, koji joj je tijekom
Rice, Dick Cheney, Richard Perle, Paul Wolfowitz, Lewis Libby, Colin Powell i Robert
1973. godine kratko bio na čelu, nije bio član CFR-a. D o d u š e , bio je štićenik člana
Zoellick - od prvog do zadnjeg članovi CFR-a. Nositelj položaja Bush pobijedio je
CFR-a Daniela Ellsberga (glasovitog
2004. člana CFR-a i Bilderberga, demokratskog protukandidata Johna Kenya.
zbog objavljivanja „Pentagonskih spisa" iz vi
jetnamskog doba), a njegovo postavljanje na dužnost o d o b r i o je H e n r y Kissinger, ključna osoba u vrhu Bilderberga, CFR-a i TC-a.
Zapravo je na svakim predsjedničkim izborima između 1928. i 1972. godine pobijedio član CFR-a (osim Lyndona Johnsona koji je više nego širokogrudno na
Sto se tiče predsjednika SAD-a, pratili smo kako neprekinuti niz članova CFR-a
mirio Vijeće, popunivši većinu vodećih položaja u vladi članovima CFR-a). George
pobjeđuje na izborima svake četiri godine: 1952. i 1956. - član CFR-a Adlai Stevenson
H.W. Bush imao je u administraciji 387 članova CFR-a i TC-a. Nixon je na početku
protiv člana CFR-a Eisenhowera; 1960. - član CFR-a Nixon protiv člana CFR-a Ken-
mandata smjestio 115 članova CFR-a na ključne položaje u izvršnom resoru. Prema
nedya. G o d i n e 1964. konzervativno krilo Republikanske stranke „zapanjilo je Vijeće"
izvještaju Arnolda Beichmana u izdanju dnevnika Christian Science Monitor od 1.
n o m i n i r a n j e m svog kandidata Barrya Goldwatera nasuprot Nelsonu Rockefelleru.
rujna 1961., na vrhu popisa, sastavljenog za predsjednika Kennedya kao p o m o ć pri
Rockefeller i CFR-ovo krilo stranke prikazali su Barrya Goldwatera kao „opasnog
zapošljavanju osoblja u Ministarstvu vanjskih poslova, nalazila su se 82 imena, od ko
radikala koji će ukinuti socijalno osiguranje, baciti atomsku b o m b u na Hanoj i, opće
jih je 63 pripadalo članovima CFR-a. Izvještaj je i m a o jednostavan naslov: „Vijeće za
nito uzevši, bit će utjelovljenje fašističkog diktatora Mussolinia." 2 9 Goldwater je bio
m e đ u n a r o d n e odnose". Uistinu, CFR je služio kao virtualna agencija za zapošljavanje
ponižen, a Jonson je velikom većinom glasova pobijedio na izborima.
u saveznoj vladi, kako p o d demokratima, tako i p o d republikancima.
O n d a je 1968. o p e t na red d o š a o član CFR-a N i x o n p r o t i v člana CFR-a Hu-
Kolumnistica Edith Kermit Roosevelt, u n u k a predsjednika Theodorea Roose-
b e r t a F l u m p h r e y a iz D e m o k r a t s k e s t r a n k e . Član CFR-a i p r e d s j e d n i k N i x o n o d n i o
velta, o njima je rekla sljedeće: „Većina ljudi ne zna za postojanje ove zakonite Mafije.
j e 1972. p o b j e d u nad d e m o k r a t s k i m p r o t u k a n d i d a t o m G e o r g e o m M c G o v e r n o m .
Pa ipak, m o ć Vijeća m o g u osjetiti svi - od profesora koji traži novčanu p o t p o r u neke
Član CFR-a i r e p u b l i k a n s k i p r e d s j e d n i k / k a n d i d a t G e r a l d Ford s u p r o t s t a v i o se
zaklade, do kandidata za mjesto u kabinetu ili posao u Ministarstvu vanjskih poslova.
1976. p r o t u k a n d i d a t u Č a r t e r u , članu CFR-a i T C - a . P r e d s j e d n i k a Č a r t e r a p o r a
O n o utječe na državnu politiku u gotovo svim područjima."
zio je 1980. R o n a l d Reagan koji je, p r e m d a s a m nije bio član CFR-a, i m a o za
George Wallace, američki d e m o k r a t koji je tijekom šezdesetih i sedamdesetih go
p o t p r e d s j e d n i k a Georgea H.W. Busha, člana CFR-a. N a k o n što je p o s t a o predsje
dina prošloga stoljeća u četiri navrata bio predsjednički kandidat, učinio je slavnom
d n i k Reagan je brzo u svoj u r e d n a g u r a o 313 članova CFR-a. Usput je zanimljivo
uzrečicu: „ I z m e đ u Demokratske i Republikanske stranke nema razlike niti koliko je
c r n o p o d n o k t o m . " I bio je u pravu. Državna politika kao da se nikada ne mijenja, čak
skog poretka' m o r a t će se graditi od temelja p r e m a vrhu, umjesto od vrha p r e m a
i kad se u n u t a r vlade koja obnaša vlast dogode značajne „filozofske" promjene. Kako
dnu... Ustrajno taktičko obigravanje oko nacionalnog suvereniteta, koje ga malo-po-
tvrdi Gary Allen, jedan od američkih istraživačkih reportera - „specijalista za urote"
malo nagriza, postići će m n o g o veći uspjeh negoli s t a r o m o d n i juriš."
- u svom briljantnom i već r a s p r o d a n o m bestseleru Dosje Rockefeller (Vie Rockefeller
James Warburg, sin utemeljitelja CFR-a Paula Warburga i član Rooseveltovog
File), t o m e je tako zbog toga što „dok najširi slojevi D e m o k r a t a i Republikanaca obi
„trusta mozgova" (sastavljenog od osoba koje nisu bile u vladi, uključujući profesore,
č n o imaju uvelike različite stavove o gospodarstvu, političkim načelima i djelokrugu
odvjetnike i druge koji su došli u Washington kao savjetnici za ekonomske poslove),
rada saveznih vlasti, kako se penjete p r e m a vrhu političke piramide tako obje stranke
dao je 17. veljače 1950. bezobzirno izravan iskaz pred senatskim O d b o r o m za o d n o s e
postaju sve sličnije."
s inozemstvom: "Mi ć e m o imati svjetsku vladu, svidjelo se to vama ili ne, bilo uz po
Bilo da je na vlasti demokrat, republikanac, konzervativac ili liberal, bujice posve
koravanje, bilo uz pristanak."
različitih kitnjastih fraza koje kandidati vješto deklamiraju očigledno imaju vrlo malo
No najdojmljivije su bile riječi H e n r y a Kissingera - s k i n u t e s v r p c e koju
utjecaja na to tko će zapravo pobijediti na izborima: donositelji odluka koji vuku kon
je s n i m i o švicarski delegat Michael Ringier, n a k l a d n i k i glavni izvršni d i r e k t o r
ce uvijek su isti, jer na stolicama u kabinetu uvijek sjede članovi CFR-a. Američki
u izdavačkoj kući ,,Ringier"d.o.o. - koje je izrekao u govoru na s k u p u D r u ž b e
predsjednici dolaze i odlaze, a m o ć i program CFR-a ostaju nepromijenjeni.
Bilderberg 2 1 . svibnja 1992. u Evianu u F r a n c u s k o j : „ D a n a s bi A m e r i k a n c i bili
No prosječni glasač nije blesav. Javnost shvaća da nešto ne valja. Politička istra
ogorčeni kad bi U N - o v e j e d i n i c e ušle u Los Angeles da uspostave red; sutra će
živanja ukazuju na rastuću svijest o tome da se u vlasti ništa ne mijenja bez obzira na
na t o m e biti zahvalni. To će vrlo p o u z d a n o biti t a k o ukoliko im se b u d e reklo da
rezultate glasovanja. To sveprisutno zapažanje dovelo je do smanjenog odaziva birača
postoji nekakva vanjska o p a s n o s t , stvarna ili nagoviještena, koja izdaleka prijeti
u vrijeme izbora i do trajnog cinizma m e d u građanima.
s a m o m n a š e m o p s t a n k u . Tada će svi n a r o d i svijeta preklinjati svjetske vode da ih
Bez obzira na to kakav je o t o m e dojam u javnosti, krajnji cilj tvrdolinijaškog užeg
izbave od tog zla. Jedina stvar koje se svaki čovjek boji jest n e p o z n a t o . Kad im se
kruga CFR-a nije se promijenio od osnutka Vijeća 1921. godine u pariškom Hotelu
p o d a s t r e takav scenarij o s o b n a prava bit će d r a g o v o l j n o ustupljena u z a m j e n u za
Majestic. U izdanju CFR-ovog službenog tromjesečnika Vanjski poslovi, posvećenom
opću d o b r o b i t koju će im jamčiti svjetska vlada."
pedesetoj obljetnici Vijeća, američki veleposlanik u Velikoj Britaniji i dekan Sveučili
U svojoj knjizi Budućnost federalizma Nelson Rockefeller je obznanio: „Danas
šta Yale Kingman Brewster Jr. objavio je uvodnik p o d naslovom „Razmišljanja o svrsi
niti jedna država nije u stanju obraniti svoju slobodu ni zadovoljiti potrebe i želje
naše nacije". Kao član CFR-a, Brewster se nije sustezao od iznošenja krajnjeg cilja
svog n a r o d a u n u t a r vlastitih granica ili samo uz p o m o ć vlastitih resursa... Dakle, sa
kojem je Vijeće posvećeno: „Svrhu naše nacije trebalo bi pronaći u ukidanju američke
mostalna nacionalna država prijeti da će po m n o g o č e m u postati jednako anakroni
nacionalnosti i preuzimanju izvjesnih rizika kako bismo ohrabrili i druge da ujedine
stična kao što su to u drevna vremena na kraju postali grčki gradovi-države."
vlastiti suverenitet s našim."
Rockefeller je vjerojatno ukazivao na t v r d o k o r n u stratešku politiku za vla
Ti rizici uključuju razoružavanje do stupnja na kojem bi Amerika bila bespomo
davine Perikla i Alkibijada koja je uvukla Atenu u katastrofalni Peloponeski ral i
ćna protiv „mirovnih" snaga svjetske UN-ove vlade. Štoviše, Amerika bi s veseljem
p o s r e d n o dovela do p r o p a s t i i s a m o u n i š t e n j a a t e n s k o g Z l a t n o g d o b a . Te je stra
predala svoj suverenitet svjetskoj vladi u interesu onoga što je Brewster nazvao „svjet
teške p o t e z e lako u s p o r e d i t i s d a n a š n j o m vanjskom p o l i t i k o m SAD-a i n j e n i m
skom zajednicom," a što današnja sredstva javnog priopćavanja vole zvati „ m e đ u n a
zlosretnim napredovanjem. CFR je zapravo planirao Novi svjetski poredak još prije 1942. godine. Uvodnik
r o d n o m zajednicom". Ove skrovite namjere o d r a z su djelatnosti desetina različitih agencija i komisija,
na drugoj stranici dnevnika Baltimore News-Post od ponedjeljka, 8. prosinca 1941.
a u posljednje ih vrijeme energično propagira Povjerenstvo za globalno upravljanje
- dan nakon što je b o m b a r d i r a n Pearl Harbor - pretkazuje postojanje novog svjet
( C o m m i s s i o n on Global Governance). Izvještaj Povjerenstva pod naslovom Naše glo
skog saveza koji će sastaviti „osnovnu deklaraciju o pravima čovjeka... a da bi zaštitio
balno susjedstvo (Our Global Neighbourhood) predstavlja plan buduće uloge UN-a
ta prava, sustav će imati vlast da poduzima mjere protiv pojedinaca i kažnjava ih u
3
kao globalne supervlade. "
određenim
slučajevima" [kosi tisak d o d a n ] .
Još jedan suradnik u časopisu Vanjski poslovi, bivši zamjenik p o m o ć n i k a drža
O s i m toga, „UN je pokrenula skupina članova CFR-a, p o d i m e n o m Neformalna
vnog tajnika Richard N. Gardner, u travnju 1974. napisao je: „Ukratko, 'zgrada svjet-
skupina za p r i p r e m u programa. O n i su izradili nacrt izvornog prijedloga za osniva-
nje U N - a i pozvali u p o m o ć tri pravna stručnjaka, člana CFR-a, koji su ustvrdili da
Ako je to njihov krajnji cilj - stvaranje jedinstvenog globaliziranog tržišta kojim
je prijedlog ustavan. Potom su ga predali na uvid predsjedniku Rooseveltu, koji ga je
će upravljati svjetska vlada (koja će r e d o m kontrolirati svoje sudove, škole, čitalačke
o d m a h sljedećeg dana o b z n a n i o javnosti. Kad su Ujedinjeni narodi održali osniva
navike ljudi, pa čak i njihove misli), gdje će red održavati svjetska vojska, a financije
čku skupštinu u San Franciscu, više od četrdeset američkih izaslanika bili su članovi CFR-a."
31
regulirati svjetska banka (putem jedinstvene svjetske valute) - o n d a si ne m o ž e m o priuštiti da i g n o r i r a m o o n o što n a m se događa i svijet u kojem živimo.
Kasnije su Ujedinjeni n a r o d i usvojili Deklaraciju o ljudskim pravima. U to se
Od presudne je važnosti da shvatimo kako skupštine i sastanci Vijeća za m e đ u
doba m e đ u n a r o d n o pravo bavilo isključivo time na koji način državne vlasti provode
n a r o d n e odnose, Vijeća dviju Amerika, Kraljevskog instituta za m e đ u n a r o d n e o d n o
zakon nad svojim g r a đ a n i m a kao pojedincima. D a n a s UN ima pravo otimati poje
se, Instituta za pacifičke odnose, Trilateralne komisije, Zaklade Gorbačov, Zaklade
dince u n u t a r granica njihove države i privoditi ih na suđenje u Haag. P r e m d a su ratni
Billa Gatesa itd. nisu mjesta gdje se donose značajne odluke ili prihvaćaju nove stra
zločini gnusni, na svakoj je državi koja je bila žrtvom tih zločina da sudi vlastitim
tegije. Prije svega, ta društvena okupljanja prilika su da se CFR-ov način rada pose
ljudima po vlastitim zakonima. Ipak, nitko se nije p o b u n i o protiv te drske travestije
bnih skupina za diskusiju i studijskih grupa iskoristi za unapređivanje i propagiranje
m e đ u n a r o d n e pravde.
političkih smjernica.
Ponovo s m o u 1941. godini: Q u i n c y Wright, doktor znanosti, član CFR-a i stru
G. William Domhoff, pisac i istražitelj m e t o d a kojima se elitne organizacije služe
čnjak za m e đ u n a r o d n o pravo na Sveučilištu u Chicagu, najranije se i najjasnije oči
u nastojanju da postignu konsenzus, govori o t o m e kako je CFR tijekom svoje p o
tovao o t o m e kako vidi „Novi svjetski poredak" - kao jedinstvenu vlast nad čitavim
vijesti djelovao kroz „male grupe od oko 25 osoba, u kojima su se okupljali vodeći
svijetom koja bi ograničila nacionalni suverenitet i neovisnost pojedinih država. Či
ljudi iz šest zavjereničkih kategorija (industrijalci, financijeri, ideolozi, vojni časnici,
njenica da takva izjava u vrijeme početka Drugog svjetskog rata nije naišla ni na ka
stručnjaci iz različitih zanimanja - pravnici, liječnici itd. - i predstavnici sindikalnog
kve kritike, niti na usporedbe s Hitlerovim zastrašujućim „Novim poretkom", poka
pokreta), te vodili iscrpne rasprave o o d r e đ e n i m t e m a m a s područja vanjskih p o
zuje do koje je mjere duboka bila američka izolacija u to doba. Nitko nije prepoznao
slova." U svojoj knjizi Visoki krugovi (The Higher Circles), objavljenoj 1970. godine,
sličnost ciljeva nacističke države i ove ideologije.
Domhoff je ispitao „kako elita m o ć n i k a stvara vanjsku politiku": „Grupe za diskusiju
Razmatrajući ideje dr. W r i g h t a u svom predavanju o „ N o v o m svjetskom p o
razmatraju probleme na općoj razini, pokušavajući definirati s p o r n a pitanja i alterna
retku", o d r ž a n o m u l i s t o p a d u 1998. g o d i n e u kući Rudolfa Steinera u L o n d o n u ,
tive. Njihova rješenja često vode p r e m a studijskoj grupi kao sljedećoj razini. Studijske
Terry B o a r d m a n rekao je g o l e m o m auditoriju od gotovo 1500 ljudi da je Wright
grupe opslužuju rad nekog znanstvenog suradnika ili djelatnika Vijeća (kojeg finan
p r e d v i đ a o tri k o n t i n e n t a l n a sustava: „Sjedinjene E u r o p s k e Države", Azijski su
ciraju Carnegie, Ford i Rockefeller).
stav i P a n a m e r i č k u uniju. Wright je isto tako p r e d v i d i o da će svaki k o n t i n e n t a l n i
Kao član grupe za diskusiju, 1968. godine bivši CIA-in direktor Odjela za plani
sustav imati zajedničku vojsku te da će n a c i o n a l n e vojne snage biti uvelike sma
ranje Richard Bissel - koji je radio i kao savjetnik za Zakladu Ford - izložio je pitanje
njene ili zabranjene. Ipak, uz nadolazeću svjetsku vlast, svjetsku vojsku i svjetsku valutu zašto bi obi
rastuće potrebe za diskretnijim sudjelovanjem članova CFR-a u prikrivenim akci jama kad CIA zatraži od njih da b u d u pokriće za tajne poslove. „Ako agencija želi
telj Rockefeller htjela, zajedno sa svojim bogatstvom, prepustiti američki suverenitet
biti učinkovita, m o r a t će se u m n o g o većoj mjeri koristiti privatnim institucijama,
i pravo na vlast (koje ionako već kontrolira) n a d z o r u i o d r e d b a m a Svjetske vlade? Ne
p r e m d a se one veze koje su „provaljene" više ne m o g u obnoviti. Trebamo djelovati u
bi li takva Svjetska vlada ugrozila njihovu financijsku m o ć i ne bi li stoga bila zadnja
većoj tajnosti, s povećanom opreznošću glede upotrebe 'silueta [posrednika koji zna
stvar na svijetu koju bi oni željeli poduprijeti?
ju s a m o p o r u k u koju prenose]. Sučelje preko kojeg se CIA dodiruje s ostatkom svijeta
Naravno da bi, osim ako Rockefelleri, Družba Bilderberg, Vijeće za m e đ u n a r o
m o r a biti bolje zaštićeno. Da različite skupine nisu bile upoznate sa svojim izvorom
d n e o d n o s e i Trilateralna komisija ne očekuju da će buduća Svjetska vlada biti p o d
novčanih sredstava, šteta nastala razotkrivanjem mogla je biti daleko manja. CIA-ine
njihovom kontrolom. U pismu j e d n o m suradniku, d a t i r a n o m 21. studenog 1933.,
k o n t a k t n e točke s raznim neslužbenim g r u p a m a , uključujući poslovne i studentske
predsjednik Franklin D. Roosevelt je napisao: „Kao što Vi i ja z n a m o , prava istina o
grupe, moraju se poboljšati."
ovom pitanju jest da je financijski element u velikim središtima i m a o vlasništvo nad izvršnom vlašću još od v r e m e n a Andrewa Jacksona."
Utjecaj CFR-a neprimjetno se proteže kroz cjelokupni američki način života. U Visokim krugovima Domhoff navodi riječi politologa Lestera Milbratha o uspješnosti
kojom se to provodi: „ P r e m d a ga vlada ne financira, Vijeće za m e đ u n a r o d n e odnose tako tijesno s njom surađuje da je teško razlikovati djelovanje Vijeća koje stimulira vlada od samostalnog djelovanja... najvažniji izvori p r i h o d a su vodeće korporacije i najznačajnije zaklade." A što se tiče zaklada koje spominje Milbrath, tijekom godina najviše su novčano doprinijele Zaklada Rockefeller, Zaklada Carnegie i Zaklada Ford. „Svim zakladama koje p o d u p i r u CFR" - zaključuje Domhoff u Visokim krugovima - „redovito upravlja ju ljudi iz poduzeća kao što su 'Bechtel Construction', 'Chase Manhattan', 'Kimber ly-Clark', 'Monsanto Chemical' i desetaka drugih korporacija. Usto - čime se krug zatvara - većina direktora zaklada pripada članstvu CFR-a. Početkom šezdesetih go dina Dan Smoot je otkrio da su dvanaestorica od dvadesetorice povjerenika Zaklade Rockefeller, desetorica od petnaestorice povjerenika Zaklade Ford, te desetorica od četrnaestorice povjerenika Zaklade Carnegie ujedno i članovi CFR-a." 3 2
NOVINARSKE KURTIZANE?
Naš je posao davati ljudima ne ono što oni hoće, nego ono za što mi odlučimo da moraju
imati. Richard Salant, bivši predsjednik TV kuće CBS News
J
edna od najbolje čuvanih tajni jest kako šačica divovskih konglomerata - svi u vlasništvu tajne D r u ž b e Bilderberg, Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose, NATO-a, Rimskog kluba i Trilateralne komisije - nadziru svjetski protok informacija. O n i
određuju što ć e m o gledati na televiziji, slušati na radiju i čitati u novinama, časopisi
ma, knjigama i na internetu. Predstavnici svih najvećih američkih i europskih novinskih i televizijskih kuća u nekom su trenutku prisustvovali sastancima Bilderberga. Ljudi iz medija dobivaju pozive ukoliko obećaju da neće ništa objaviti. Tako Bilderbergovci p o t p o m a ž u cen zuru informacija o sebi diljem Sjedinjenih Država i Europe. O b a v i m o li letimični pregled web-stranica glavnih m e đ u n a r o d n i h distributera
vijesti n e ć e m o naći niti jednu natuknicu o najvažnijoj skupini koja m e đ u svoje čla nove ubraja sve najvažnije političare, biznismene i financijaše. Još gore, nigdje nije bilo ni slova o početku neprijateljstava u Iraku, čak ni u tisku čiji su predstavnici bili prisutni na sastanku Bilderberga 2002. godine. Washington Post, Newsweek, magazin Time, Wall Street Journal, Economist, govorimo o vodećim novinama u svijetu, koje su točno znale kada će rat početi a nisu ispunile niti m i n i m u m novinarske dužnosti. Jedna od najozbiljnijih svađa m e đ u članovima Bilderberga izbila je na godišnjem skupu o d r ž a n o m od 30. svibnja do 2. lipnja 2002. u predgrađu Washingtona. Eu ropski Bilderbergovci zatražili su hitan dolazak američkog ministra obrane Donalda
Rumsfelda. Htjeli su iz prve ruke, od ministra, čuti o američkim ratnim planovima.
nedvojbeno uklapa u skupinu „zlih i protuzakonitih režima" u o d n o s u na koje „su
Primoran promijeniti redoslijed sastanaka za taj dan, Rumsfeld se 31. svibnja pojavio
zdržavanje nije m o g u ć e . "
pred ogorčenim europskim Bilderbergovcima i obećao im u ime Bushove vlade da se
Washinglon Post, 4. lipnja 2002., str. A 1 6
prije veljače ili ožujka 2003. nikakav napad na Irak neće dogoditi. Nije li sama ta priča
jim Hoagland | novinar, član Bilderberga)
bila dovoljno važna da se objavi širom svijeta kao u d a r n a vijest? „Što n a m j o š nedostaje?"
M o r a m riješiti j e d n o pitanje koje me progonilo za vrijeme izučavanja, istraživa nja i djelovanja s ciljem otkrivanja istine o Družbi Bilderberg. D o z n a o sam da neki od
Izvadak - U stalnoj rubrici stranice s komentarima stoji da bi gosp. Bush morao
mojih „saveznika" dolaze iz „zanimljivih" tabora. U vrijeme kad sam započeo s po
uskladiti svoje govorništvo s ubrzanim postupkom za uklanjanje terorističke prije
tragom vladala je nestašica informacija uz gotovo nepostojeće izvještavanje važnijih
tnje Saddama Husseina u Iraku.
novina o Družbi Bilderberg. American Free Press i, prije njih, Spotlight bile su m e d u
New York Times, 6. lipnja 2002., odjeljak A, str. 3 1 , stupac 1
doista malobrojnim novinama koje su pratile tajne sastanke D r u ž b e . Ja se ne slažem
William Safire | novinar, član Bilderberga |
s većinom njihovih političkih stavova, ali smatram da je njihovo izvještavanje s tih „Zemlja poricanju"
sastanaka bilo profesionalno, k o m p e t e n t n o i jedinstveno. Jedini se American Free Press odvažio u lipnju 2002. obavijestiti svoje čitatelje o
Izvadak - U stalnoj rubrici stranice s komentarima stoji da bi najbolja stvar, koju bi
t o m e da je - po riječima izvora iz redova Bilderberga - rat u Iraku o d g o đ e n do ožujka
egipatski
2003., d o k je istodobno cjelokupni svjetski tisak vrištao o predstojećem napadu pla
borbu protiv svjetskog terorizma, bila vraćanje Egipta onoj misiji koju je imao u 19. i
n i r a n o m za ljeto ili ranu jesen 2002. godine.
33
predsjednik Hosni Mubarak m o g a o učiniti za postizanje mira u Izraelu i
p o č e t k o m 20. stoljeća: da vodi arapsko-muslimanski svijet prema suvremenosti.
Kako je moguće da Nicolas Beytout, glavni urednik francuskog dnevnika Les
New York Times, 5. lipnja 2002., odjeljak A, str. 27, stupac 5
Echos, za to nije znao? Ili da Philippe Camus, glavni izvršni direktor europskog ae
Thomas L, Friedman (novinar, član Bilderberga)
ronautičkog k o n c e r n a EADS, i H e n r i de Castries, predsjednik uprave osiguravajućeg društva ,,AXA", možda nisu čuli ništa o tome? Jesu li C a m u s i de Castries iskoristili
„ S A D m o r a djelovati prvu u borbi protiv terorizmu, rekuo B u s h kudetimu"
povjerljivu informaciju kako bi od nje profitirah? Koliko je znao D o n a l d G r a h a m ,
Izvuduk - Predsjednik Bush održao je pred 1000 diplomiranih studenata Vojne aka
predsjednik uprave i glavni izvršni direktor Washington Posta7. Da li se on okoristio
demije Sjedinjenih Država oštro sročen govor, kojim kao daje namjeravao pripremiti
time što je bio dionikom tako dragocjene informacije?
Amerikance na mogući rat s Irakom.
Čini se da su najveći dnevnici, poput New York Timesa i Washington Posta, čiji
New York Times, 2. lipnja 2002., odjeljak 1, str. 1, stupac 6
urednici čine samu jezgru D r u ž b e Bilderberg, dobili izričitu n a r e d b u da ne objavljuju
Elisabeth Bumiller
vijest koja bi nedvojbeno predstavljala najvažniju priču ljeta 2002. Umjesto rata u Iraku, kao po dogovoru, servirali su n a m ovo:
Zanimljivo je usput n a p o m e n u t i da su i Jim Hoagland i William Safire i Tomas L. F r i e d m a n dobitnici Pulitzerove nagrade za novinarstvo, te članovi s Bilderbergom
„ R u m s f e l d o p o m i n j e p r o t i v n i k e s n u k l e a r n i m oružjem"
isprepletenog Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose. Svi su u prošlosti sudjelovali na kon
Izvadak - Ministar obrane D o n a l d 11. Rumsfeld danas je izjavio kako će pokušati
ferencijama Družbe, ali su prisegnuli da će čuvati njihovu tajnost. Po svemu sudeći,
uvjeriti vode Indije i Pakistana da se povuku s ruba ponora rata i podsjetiti ih da je
nikada neće otkriti američkoj javnosti što se zbivalo na sastancima Bilderberga.
nuklearno oružje „bitno različito" od bilo kojeg drugog ratnog naoružanja. Washington Post, 6. lipnja 2002., str. A20
Cristopher Bollen, diplomatski dopisnik American Free Pressa iz UN-a, upitao je kolege koji su čekali početak redovite konferencije: „Zašto 'najugledniji' urednici u državi izbacuju iz novina sve što ima veze s Bilderbergom?" Njegovo pitanje naišlo je
„Prelazak u ofenzivu"
na ironični smijeh u novinarskoj sobi.
Izvadak - M n o g i promatrači protumačili su govor gosp. Busha o zapodijevanju
„Bilderbergovci su već odavno p u t e m izvršnog naloga uklonjeni s našeg popisa
„bitke s neprijateljem" kao pripremnu fazu za mogući ratni p o h o d na Irak, koji se
zadataka", rekao je Anthony Holder, bivši dopisnik iz UN-a za londonski Economist, vodeći m e đ u n a r o d n i poslovni tjednik.
„Mi jedva da z n a m o za postojanje Bilderbergovaca, pa ni ne izvještavamo o nji
2005. godine: „Mislim da ne postoji nikakva globalna vladajuća klasa. Poslovna sfera
hovim aktivnostima", ustvrdio je William Glasgow, iskusni novinar koji piše o m e đ u
utječe na društvo, politika utječe na društvo - to n a m govori zdrav r a z u m . Nije biznis
n a r o d n i m organizacijama u tjedniku Business Week. „Čovjek jednostavno mora biti
taj koji osporava demokratski izabranim v o d a m a pravo da vode."
p o m a l o sumnjičav kad o najvažnijim stvarima za b u d u ć n o s t čovječanstva u najdu bljoj tajnosti razmišljaju oni koji imaju stvarnog utjecaja na tu budućnost."
34
U svakom slučaju, mišljenje koje je na sastanku od 26. do 28. travnja 1968. u Mont Tremblantu u Kanadi George Ball iznio pred Bilderbergovu elitu tijekom izla
„Upletenost Rockefellerovih u medije ima m n o g o s t r u k e posljedice. Jedna od njih
ganja p o d naslovom „Internacionalizacija poduzetništva" pruža daleko vjerodostoj
jest da se u sredstvima javnog dezinformiranja nikada, ali baš nikada, nisu pozabavi
niji i precizniji uvid u e k o n o m s k o usmjerenje Družbe. Državni podtajnik za gospo
li planovima Rockefellerove gangsterske družine za monopolističku Svjetsku vladu. Mediji odlučuju o t o m e što će biti p r e d m e t o m diskusije u zemlji. Oni mogu uključiti raspravu o siromaštvu ili je isključiti. Isto vrijedi i za demografsku eksploziju, zagađe nje, mir, detant ili što mu drago" - napisao je američki istraživački novinar, sada već pokojni Gary Allen u knjizi Dosje Rockefeller. „Mediji m o g u odabrati čovjeka p o p u t Ralpha Nadera i za tren oka ga pretvoriti u n a r o d n o g heroja. Ili m o g u odabrati nepri jatelja Rockefellerovih ( p o p u t Goldwatera) i stvoriti o njemu sliku kao da je kreten, lakrdijaš, zadrti bogomoljac ili opasni paranoik." Zanimljivo je primijetiti da Rockefellerova mreža financira Ralpha Nadera - vje čnog „nezavisnog" predsjedničkog kandidata, „vrlo cijenjenog zbog svojih stajališta protivnih establišmentu" - i njegovo nastojanje da uništi sustav slobodnog poduze
darstvo u vrijeme Johna Kennedya i Lyndona Johnsona, član Koordinacijskog o d b o ra D r u ž b e Bilderberg, stariji izvršni direktor banaka Lehman Brothers i Kuhn Loeb d.o.o., Bali je definirao kakva će biti nova Bilderbergova politika globalizacije i na koji će način oblikovati cjelokupnu politiku D r u ž b e . „U biti" - piše Pierre Beaudry u knjizi Sinarhistički imperijalni pokret (Synanhy Movement of Empire) - „Bali je ukratko prikazao prednosti neokolonijalnog svjetskog gospodarskog poretka, utemeljenog na konceptu svjetskog
trgovačkog društva, i opi
sao neke od prepreka koje će se morati prevladati kako bi plan uspio. Po Ballovom mišljenju, prva i najvažnija stvar koju treba eliminirati jest arhaična politička struktu ra
nacionalne države". D r u g i m riječima, Bali poziva na o b n o v u starog kolonijalnog uređenja, ali ovaj
tništva. Naderovi glavni financijeri su Zaklada Ford i Zaklada Field, obje isprepletene
put izgrađenog p r e m a konceptu svjetskog
s CFR-om. P r e m a navodu iz članka objavljenog u časopisu Business Week i p o n o
„Želimo li biti produktivni, m o r a m o započeti analizu tako da jasno i glasno prizna
vno tiskanog u Kongresnoj dokumentaciji (Congressional Record) od 10. ožujka 1971.,
mo pomanjkanje sinkroniziranosti između izgradnje svjetskog
„John D. Rockefeller IV je N a d e r o v savjetnik." Zahvaljujući novcu, Rockefellerovi su stekli o g r o m a n utjecaj nad medijima. A zahvaljujući medijima obitelj je stekla m o ć nad javnim mnijenjem. Zahvaljujući ispi pavanju pulsa javnog mnijenja stekli su snažan utjecaj u politici. A zahvaljujući poli tici suptilne k o r u m p i r a n o s t i preuzimaju kontrolu n a d državom.
trgovačkog društva. Beaudry citira Balla: trgovačkog društva -
koncepta koji odgovara s u v r e m e n i m p o t r e b a m a - i neprekinutog postojanja arhaične političke strukture nacionalnih država - uglavnom malih ili tek srednje veličine - koja se razvija puževim k o r a k o m u o d n o s u na goleme zahtjeve novog svijeta. Beaudry sažima bit Ballovog govora: „Sama struktura nacionalne države, kao i ideja zajednice nezavisnih država ili opće dobrobiti naroda, predstavljaju za Bal
N e k o l i k o je izvora p o t v r d i l o da je David Rockefeller na s k u p u u Baden-Ba-
la glavnu prepreku bilo kakvom pokušaju n e o m e t a n o g pljačkanja Planeta (osobito
d e n u 1991. g o d i n e izrekao sljedeći k o m e n t a r : „Zahvalni s m o Washington Postu,
slabih i siromašnih n a r o d a svijeta) i najvažniju smetnju stvaranju neokolonijalnog
New York Timesu, m a g a z i n u Time i ostalim u g l e d n i m glasilima, čiji su direktori
svjetskog carstva. P r i o r i t e t n o područje djelovanja svjetskog trgovačkog društva očito
sudjelovali na n a š i m s a s t a n c i m a i poštivali obećanje koje ih je obvezivalo na di
se temelji na slobodnoj m e đ u n a r o d n o j trgovini bez ikakvih ograničenja o d n o s n o , na
skreciju k r o z g o t o v o č e t r d e s e t g o d i n a . " Nastavio je s objašnjenjem: „ D a s m o svih
trgovini mjerenoj britanskim n o r m a m a profita: kupi jeftino, prodaj skupo. Problem
ovih g o d i n a bili izloženi reflektorima javnosti bilo bi n a m n e m o g u ć e r a d i t i na ra
je što nacionalne vlade imaju prioritete koji su različiti, štoviše, oprečni su prioriteti
zvoju našeg plana n a m i j e n j e n o g svijetu. No svijet je sada sofisticiraniji i s p r e m a n
ma pljačkaškog trgovačkog društva."
35
je k r e n u t i u smjeru svjetske vlade. N a d n a c i o n a l n i suverenitet i n t e l e k t u a l n e elite
G o s p o d i n Bali izvukao je velikog zeca iz šešira kad je (kako stoji na stranici 39
i svjetskih b a n k a r a n e d v o j b e n o je prihvatljiviji od n a c i o n a l n o g s a m o o d r e đ e n j a ,
Bilderbergovog zapisnika sa sastanka 1968. godine u Mont Tremblantu) čeznutljivo
u o b i č a j e n o g tijekom m i n u l i h stoljeća."
upitao: „Gdje čovjek m o ž e pronaći legitimnu osnovu za to da korporativnim r u k o
Je li baš tako, gospodine Rockefeller? Mogu li se riječi Etiennea Davignona uzeti zdravo za gotovo? Sjetite se što je gosp. Davignon m o r a o reći u razgovoru za BBC
vodstvima osigura pravo donošenja odluka od snažnog utjecaja na gospodarski život naroda, p r e m a čijim vladama imaju tek ograničenu odgovornost?"
D r u g i m riječima, gospodo Rockefeller i Davignon, gospodin Bali bi volio znati
potpredsjednik Wall Street Journala te član Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e i Trilate-
kako se m o ž e osnovati svjetsko trgovačko društvo, nalik naftnoj kompaniji „Halli
ralne komisije; M o r t i m e r B. Z u c k e r m a n , predsjednik uprave i glavni urednik tjednika
burton", koje će ovlastima uvelike nadmašiti bilo koju vladu na svijetu? Kako se može
U.S. News and World Report, njujorškog dnevnika Daily News i mjesečnika Atlantic
utemeljiti utopijski ideal svijeta Davida Rockefellera, u kojem će „nadnacionalni su
Monthly, također član Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose; William E Buckley, Jr., glavni
verenitet svjetskih bankara nadomjestiti nacionalno samoodređenje, uobičajeno tije
urednik časopisa National Review; T h o m a s L. F r i e d m a n , kolumnist New York Timesa;
k o m minulih stoljeća"?
Bill Moyers, izvršni direktor televizijske mreže „Public Affairs" i bivši direktor Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e . Opširniji popis naveden je u bilješci na kraju knjige.
Zapravo, vrlo jednostavno.
37
Današnja predstavnička demokracija funkcionira na osnovi „izabrane" vlade
Ideje i smjernice proizašle iz godišnjih skupova Bilderberga koriste se za stvara
- šefa države i prilično velikog raspravnog tijela - a tu vladu je, zajedno s trećom ka
nje vijesti u vodećim svjetskim časopisima i novinskim grupacijama. Bitno je stavove
rikom vlasti (zvanom „neovisni središnji bankarski sustav") z a d u ž e n o m za financije,
koji prevladavaju m e d u Bilderbergovcima učiniti tako privlačnima da postanu javnim
moguće svrgnuti uz p o m o ć „orkestrirane krize" kad god se tako odluči.
interesom i izvršiti pritisak na svjetske vođe da se p o d č i n e „potrebama G o s p o d a r a
U Sjedinjenim Državama taj „neovisni" bankarski sustav - poznat p o d nazivom Savezni sustav pričuva - zapravo je banka u privatnom vlasništvu, čvrsto povezana
svemira". „Tisak slobodnog svijeta" prepušten je na milost i nemilost Bilderbergovaca koji šire unaprijed dogovorenu propagandu.
s Bilderbergovcima. U Europi neovisnim bankarskim sustavom upravlja Europska
Najviše u z n e m i r u j e to što korporacije koje j a v n o posluju d r ž e u tajnosti Bil
središnja banka, čiju su m o n e t a r n u politiku stvorili vodeći pripadnici Bilderbergove
derbergove p o p i s e uzvanika, a k o r p o r a t i v n i tisak gotovo u o p ć e ne izvješćuje o
elite, a m e d u njima i Jean Claude Trichet.
d o g a đ a n j i m a v e z a n i m uz D r u ž b u . Tvrtke kao što su „Microsoft", „AT&T", „Bec-
U Britaniji "neovisni" sustav vodi središnja banka - Bank of England - čiji su čla novi također redoviti članovi Bilderbergovog užeg kruga. „Neovisni središnji bankar ski sustav" nadzire izdavanje novca, državne kredite i k a m a t n e stope. Ako mu vlast u bilo kojem trenutku nije po volji, iskoristit će svoju m o ć i izrežirati zbacivanje vlade. Britansku premijerku Margaret Thatcher uklonila je s pozicije njena vlastita Konzer vativna stranka zato što se odupirala prijenosu britanskog suvereniteta na europsku
htel", „Cisco", ,,Compaq" ili „Priče W a t e r h o u s e C o o p e r s " ne moraju se n i m a l o bojati tiska. Nije v a ž n o što su „Microsoft" i TV m r e ž a N B C suvlasnici kablovske mreže M S N B C . Z a p r a v o , m e d u čestim Bilderbergovim gostima m o ž e m o p r o n a ć i ime A n t h o n y a R i d d e r a iz ,,Knight-Riddera"d.o.o., d r u g o g po veličini a m e r i č k o g novinskog lanca, u čijem su vlasništvu tiskovine p o p u t d n e v n i k a Detroit Free Press, Miami Herald i Philadelphia Inquirer.
naddržavu, koju su stvorili Bilderbergovci. Prema Beaudryevim riječima, „To je ono što su 'Kuhn Loeb' i 'Lehman Brothers'
U broju od kolovoza/rujna 1993. ugledni nizozemski časopis Exposure ukratko je
gradili, p u t e m udruživanja i kupnji poduzeća, od šezdesetih godina sve do danas.
iznio uznemirujuće pojedinosti o t o m e kako je Institut Tavistock, prvi behavioristički
Tijekom proteklih desetljeća cjelokupna politika smanjivanja vladine kontrole nad
istraživački centar u svijetu, planirao n a d z o r nad upravnim o d b o r i m a triju najvećih
američkom industrijom i bankarstvom bila je brižljivo utvrđena u skladu s okvirnim
i najprestižnijih televizijskih mreža u Sjedinjenim Državama: NBC-a, CBS-a i ABC-
scenarijem stvaranja gigantskih korporacija za novo carstvo, čije namjere uopće nisu
a. Sve tri mreže iznjedrila je, kao nove kompanije, „Radio Corporation ol America"
daleko od trajnog ratnog stanja."
36
(RCA). Organizacije i institucije koje su j e d n a drugoj tobožnja „konkurencija" - što je dio „neovisnosti" koja Amerikancima osigurava uživanje u nepristranim vijestima - zapravo su toliko tijesno povezane i isprepletene s bezbrojnim tvrtkama i b a n k a m a
MEDIJI
da ih je gotovo n e m o g u ć e razmrsiti.
M
NBC-a „General Electric" „jedna je od najvećih korporacija na svijetu, korporacija s
edu prijašnjim uzvanicima s područja medija zabilježeni su danas pokojna Katharine G r a h a m , vlasnica i predsjednica izvršnog o d b o r a Washington Posta;
Donald E. G r a h a m , nakladnik Washington Posta; Jim Hoagland i Charles Krautham
mer, kolumnisti Washington Posta; Andrew Knight, direktor korporacije „KnightRidder", ogranka medijskog konglomerata ,,News Corporation"; A r t h u r Sulzberger, u r e d n i k New York Timesa i član Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose; Robert L. Bartley,
Po riječima nekadašnjeg člana američkog Kongresa Berniea Sandersa, vlasnik d u g o m poviješću protusindikalne djelatnosti. „General Electric", glavni d o n a t o r Re publikanske stranke, ima značajne financijske interese u proizvodnji oružja, financij skim operacijama, nuklearnoj energiji i m n o g i m d r u g i m g r a n a m a industrije. Bivši glavni izvršni direktor tvrtke Jack Welch bio je jedan od predvodnika u zatvaranju
američkih industrijskih postrojenja i njihovom preseljenju u zemlje niskih nadnica 38 p o p u t Kine ili Meksika."
Rockefellerovu radio-televizijsku kompaniju, Rockefellerov radio-televizijski sustav i
NBC (National Broadcasting Company) podružnica je medijskog konglome
Na čelu ABC-jevog poslovodnog o d b o r a stoje: Ray Adam, direktor banke J.P.
rata RCA. U u p r a v n o m o d b o r u RCA sjedi T h o r n t o n Bradshavv, predsjednik naftne
Morgan, osiguranja „Metropolitan Life" (pod kontrolom Morgana) i Morganovog
kompanije „Atlantic Richfield Oil", član Svjetskog fonda za zaštitu p r i r o d e (World
garancijskog fonda; Frank Cary, predsjednik uprave računalne tvrtke IBM, direktor
Wildlife F u n d ) , Rimskog kluba, Instituta Aspen za humanističke studije i Vijeća za
banke J.P. Morgan i Morganovog garancijskog fonda; Donald C. C o o k (član CFR-a i
m e đ u n a r o d n e odnose. Bradshaw je ujedno i predsjednik uprave NBC-a.
Bilderberga), p a r t n e r (tzv. k o m p l e m e n t a r ) u banci Lazard Freres, čiji članovi uprave
Rockefellerov radio-televizijski konzorcij.
RCA je odigrala legendarnu ulogu tijekom Drugog svjetskog rata, pružajući uslu
često posjećuju skupove Družbe; John T. C o n n o r (član CFR-a) iz odvjetničkog druš
ge britanskoj obavještajnoj službi. Treba p o s e b n o s p o m e n u t i da se predsjednik RCA
tva „Gravath, Swaine and M o o r e " koje zastupa „Kuhn, Loeb & Co." (pod kontro
David Sarnolf preselio u London u isto vrijeme kad je sir William Stephenson (poznat
lom Rothschilda), bivši ministar pomorstva, ministar trgovine, direktor banke Chase
pod k o d n i m i m e n o m Intrepid) doselio u zgradu RCA-e u New Yorku. Tijekom rata
Manhattan (pod kontrolom Rockefellera i Rothschilda), direktor „General Motor-
S a i noffje bio Eisenhowerov glavni stručnjak za komunikacije i nadgledao je gradnju
sa" i predsjednik uprave banke J. H e n r y Schroder; T h o m a s M. Macioce, direktor
radio-odašiljača koji je bio dovoljno jak da dopre do svih savezničkih snaga diljem
banke Manufacturers Hanover Trust (pod k o n t r o l o m Rothschilda); George Jenkins,
Europe. Vodio je kampanju za dobivanje počasnog naslova brigadnog generala, i
predsjednik uprave osiguranja „Metropolitan Life"(pod kontrolom Morgana) i in
uspio, te je n a k o n toga volio da ga zovu „general Sarnoff". D a n a s je ravnateljstvo RCA
vesticijske banke Citibank (veza s Rothschildima); M a r t i n J. Schwab, direktor b a n k e
sastavljeno od osoba iz britansko-američkog establišmenta koje pripadaju i drugim
Manufacturers Hanover (pod kontrolom Rothschilda); Alan Greenspan (član CFR-a,
organizacijama p o p u t CFR-a, NATO-a, Rimskog kluba, Trilateralne komisije (TC),
Trilateralne komisije i Bilderberga), predsjednik uprave Vijeća guvernera saveznih
D r u ž b e Bilderberg, Okruglog stola, itd. M e đ u direktorima NBC-a, imenovanima u članku u časopisu Exposure, nalaze se: John Brademas (član CFR-a, TC-a i Bilderberga), direktor Zaklade Rockefeller;
rezervi, direktor banke J.P. Morgan, Morganovog garancijskog fonda, Instituta H o o ver, magazina Time i kompanije za proizvodnju h r a n e „General Foods"; Ulric Haynes Jr., direktor Zaklade Ford i banke „Marine Midland".
Peter G. Peterson (član CFR-a), bivši šef banke Kuhn Loeb & Co. (pod kontrolom
Nije li neobično što se isti Rockefeller-Rothschild-Morgan likovi iz uprave ABC-
Rotschilda) i bivši američki ministar trgovine; Robert Cizik, predsjednik uprave
a - koji, kako nas uvjeravaju, n e m a veze s N B C - e m - pojavljuju kao predstavnici
RCA-e i b a n k e iz Hustona First City Bancorp, za koju se tijekom j e d n o g kongresnog
konkurencije? ABC je preuzela medijska kompanija „Cities Communications", čiji je
saslušanja ustanovilo da je u vlasništvu obitelji Rotschild; T h o m a s O. Paine, predsje
najpoznatiji direktor Robert Roosa (član CFR-a i Bilderberga), glavni ortak u banci
d n i k tvrtke „ N o r t h r u p C o . " (velikog dobavljača za američku vojsku) i direktor Insti
Brown Brothers Flarriman koja je usko povezana uz Bank of England. Roosa i David
tuta za strateška istraživanja (Institute of Strategic Studies) u L o n d o n u ; Donald Smi
Rockefeller zaslužni su za izbor Paula Volckera na mjesto predsjednika uprave Vijeća
ley, direktor dviju kompanija „Morgan", osiguravajućeg društva „Metropolitan Life" i
za savezne rezerve.
čeličana „U.S. Steel"; ranije s p o m e n u t i T h o r n t o n Bradshaw, predsjednik uprave RCA,
CBS je u vlasništvu kompanije „Viacom" koja posjeduje preko 200 televizijskih i
direktor Fonda braće Rockefeller, „Atlantic Richfielda" i Instituta Aspen za h u m a n i
255 radijskih p o d r u ž n i c a širom Amerike. Taj golemi medijski konglomerat uključuje,
stičke studije (i „Atlantic Richfield" i Institut Aspen vodi Robert O. Anderson, član
m e d u ostalima, MTV, ..Showtime", „Nickelodeon", V H 1 , T N N , CMT, 39 televizijskih
D r u ž b e Bilderberg). Uprava NBC-a očito je pod snažnim utjecajem trojke Rockefel-
postaja, 184 radio-postaje, filmski studio ..Paramount Pictures" i distribucijski lanac
ler-Rothschild-Morgan, vodećih eksponenata inicijative za Novi svjetski poredak.
videoteka ..Blockbuster" d.o.o. Osnivač CBS-a William Paley, američki obavještajac,
ABC je u vlasništvu korporacije ,,Disney", „koja proizvodi igračke i druge artikle po zemljama u razvoju, gdje radnicima osigurava s r a m o t n o niske nadnice i užasne radne uvjete."
39
prošao je tijekom Drugog svjetskog rata obuku iz m e t o d a masovne indoktrinacije na Institutu Tavistock u Engleskoj.
Posjeduje 135 TV-stanica. Chase M a n h a t t a n Bank kontrolira 6,7%
Financijska ekspanzija CBS-a godinama se odvijala pod n a d z o r o m banke Brown
dionica ABC-a - dovoljno za većinsko pravo glasa. Preko svog odjela za upravljanje
Brothers H a r r i m a n i njenog glavnog ortaka Prescotta Busha (oca i djeda dvaju ame
fiducijarnim računima, Chase kontrolira 14% CBS-a i 4,5% RCA-e. Sve u svemu, tri
ričkih predsjednika), koji je bio CBS-ov direktor. U upravi CBS-a bili su: predsjednik
konkurentske televizijske mreže koje se zovu NBC, CBS i A B C zapravo predstavljaju
Paley, kojem je Prescott Bush osobno n a m a k n u o novac da kupi kompaniju; Harold
Brown (član CFR-a), izvršni direktor Trilateralne komisije i bivši ministar vojnog zrakoplovstva i obrane Sjedinjenih Država; Roswell Gilpatric (član CFR-a i Družbe) iz odvjetničkog društva „Cravath, Swaine and M o o r e " (zastupnika „Kuhn, Loeba" p o d kontrolom Rothschilda), bivši direktor Banke saveznih rezervi u New Yorku; Henry B. Schnacht, direktor banke „Chase M a n h a t t a n " ( p o d k o n t r o l o m Rockefellera i Rothschilda), Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose, Zavoda Brookings i O d b o r a za gospodarski razvoj; Michel C. Bergerac, predsjednik uprave kozmetičke tvrtke ,,Revlon" i direktor banke Manufacturers Hanover (pod kontrolom Rothschilda); James D. Wolfensohn (Član CFR-a, Trilateralne komisije i Bilderberga), bivši šef banke J. Henry Schroder (čvrsto povezane s Rothschildima i Rockefellerima), kojeg je Bili Clinton 1995. godine s uspjehom predložio za šefa Svjetske banke; Franklin A. Tho mas (član CFR-a), upravitelj Zaklade Ford koju kontrolira Rockefeller; Newton D. Minow (član CFR-a), direktor neprofitne Korporacije RAND i, m e đ u m n o g i m dru gima, Zaklade Ditchley koja je tijesno vezana uz Institut Tavistock iz L o n d o n a i uz D r u ž b u Bilderberg. Bivši predsjednik CBS-a dr. Frank Stanton (član CFR-a) također je i povjerenik Zaklade Rockefeller i Zavoda Carnegie. Dakle, da li obitelji Rothschild i Rockefeller, dvije vodeće grupe na čvrsto kontroliranom području komunikacija, odgovaraju izravno Družbi Bilderberg? Informativni p r o g r a m „FOX News Channel", dio TV mreže „FOX network", u vlasništvu je Ruperta M u r d o c h a koji posjeduje značajan dio svjetskih medija. Njegova TV kuća blisko je povezana s Republikanskom s t r a n k o m , a m e đ u njegove „poštene i objektivne" k o m e n t a t o r e ubraja se i Newt Gingrich, bivši republikan ski predsjednik Z a s t u p n i č k o g d o m a Kongresa. M u r d o c h je - suvišno je reći - vrlo istaknuti p r i p a d n i k tajne D r u ž b e Bilderberg. N e d a v n o je s v o m e carstvu p r i d o d a o Wall
Street Journal. Sve s p o m e n u t e televizijske mreže čvrsto su isprepletene s D r u ž b o m Bilderberg,
Vijećem za m e đ u n a r o d n e o d n o s e i Trilateralnom komisijom. Kako je o n d a moguće tvrditi da većina Amerikanaca dobiva informacije iz neovisnih izvora?
Loganov zakon: Stavak 9 5 3 . Privatna korespondencija s i n o z e m n i m vladama. Bilo koji građanin Sjedinjenih Država, ma gdje bio, koji bez ovla štenja Sjedinjenih Država izravno ili neizravno započne ili nastavi bilo kakvu korespondenciju ili općenje s bilo kojom i n o z e m n o m vladom, ili službenikom ili predstavnikom iste, s n a m j e r o m da utječe na mjere ili postupke bilo koje i n o z e m n e vlade, ih službenika ili predstavnika iste, vezano uz bilo kakve nesuglasice ili sporove sa Sjedinjenim Dr žavama, ili s namjerom da osujeti mjere Sjedinjenih Država, bit će novčano kažnjen na osnovu ovog stavka ili upućen na izdržavanje zatvorske kazne ne dulje od tri godine, ili oboje. Ovaj stavak ne umanjuje pravo građanina da on sam, ili njegov predstavnik, p o d n e s e zahtjev bilo kojoj inozemnoj vladi, ih predsta vnicima iste, za n a k n a d u bilo kakve štete koju je pretrpio od te vlade, ili od bilo kojeg od njenih predstavnika ili podanika. 1 Stat. 613, 30. siječnja 1799., kodificirano u 18 U.S.C. st. 953 (2004.)
N A M E T N U T O RAZORUŽANJE
B
ez gotovo ičijeg znanja američka je vlada, p o d pokroviteljstvom Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose, tajno preuzela obvezu da će neopozivo predati Uje dinjenim n a r o d i m a sredstva za zaštitu državnog suvereniteta i naposljetku
konfiscirati svo oružje u vlasništvu svojih građana, kao dio budućeg programa glo balnog razoružanja. Samo što se „ b u d u ć n o s t " u slučaju ovog programa čini doista vrlo blizu. Neki ugledni članovi američke političke zajednice p o t p u n o se slažu s tom politi kom. Suradnik CFR-a Walter Rostow, savjetnik Johna Kennedya tijekom Vijetnam skog rata, napisao je u svojoj knjizi Sjedinjene Države u svjetskoj areni ('The United States in the World Arena) d a j e „legitimni američki cilj pobrinuti se za to da se svim državama - uključujući i Sjedinjene Države - o d u z m e pravo korištenja jakih vojnih snaga zbog ostvarivanja vlastitih interesa. Budući da je to pravo temelj državnog su vereniteta, u američkom je interesu dovesti do nestanka državnosti u o n o m smislu u kojem je bila povijesno definirana." Kao službenik Ministarstva vanjskih poslova na čelu savjeta za planiranje poli tike, Walt Rostow sastavio je zloglasne Rostowljeve spise, u kojima su izloženi ciljevi američke vanjske politike: j e d n o s t r a n o razoružanje, svjetska vlada i pomirenje s ko munističkim svijetom. Je li Walter W h i t m a n Rostow bio komunist, antiamerikanac ili globalist, zagovornik jedinstvenog svijeta? Otac mu je bio marksistički revolucio nar u Rusiji. Brat, Eugene Debs Rostow, dobio je ime po istaknutom članu radničke organizacije i socijalističkom vodi Eugeneu Debsu. Dvije od njegovih tetaka bile su
članice Komunističke partije. Njega samoga Eisenhowerova je administracija odbila u tri navrata kad je tražio zaposlenje u Ministarstvu vanjskih poslova. Obavještajna služba američkog vojnog zrakoplovstva proglasila ga je osobom koja ugrožava drža vnu sigurnost. CIA ga je isključila iz j e d n o g osjetljivog ugovora. D u g o je drugovao s članovima Komunističke partije, uključujući i poznate sovjetske špijune. Da bi ga
se ubacilo na mjesto savjetnika, Kennedyjeva administracija morala je otpustiti Otta
tucija za očuvanje mira s druge. Slabi su izgledi da će države odba
Otepku, šefa sigurnosti u Ministarstvu vanjskih poslova.
citi sredstva za s a m o o b r a n u ukoliko ne postoje drugi načini zaštite
Koliko se god zapanjujuće činile ove tvrdnje, sve su u potpunosti potkrijepljene d o k u m e n t i m a američke vlade. P r e m d a je „službeno" objavljen u rujnu 1961., j e d a n je d o k u m e n t - IZDANJE BR. 7277 MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA, objavljen u neskraćenom obliku kao „PLAN M I R O V N E U T R K E " AMERIČKE A G E N C I J E ZA K O N T R O L U ORU
njihovih
legitimnih
interesa.
postupno jačanje međunarodnih
Taj je cilj moguće ostvariti jedino kroz institucija
u
okviru
Ujedinjenih
na
roda i kroz stvaranje mirovnih snaga Ujedinjenih naroda, dok se u isto vrijeme
nastavlja proces
razoružanja.
ŽJA I RAZORUŽANJE (IZDANJE #4, R E D O V N A SERIJA # 3 , SVIBANJ 1962.)
CILJ I Z A D A Ć E RAZORUŽANJA
-
zbog osjetljivosti sadržaja i dalekosežnih posljedica d u g o vremena bilo vrlo teško
Sveobuhvatni cilj Sjedinjenih Država jest slobodan, siguran i miro
pronaći. O t k a k o je 1962. godine izdan, d o k u m e n t je postao „nedostupan" sudeći po
ljubiv svijet u kojem neovisne države poštuju opća mjerila pravde i
brojnim odgovorima na upite koje sam upućivao američkoj mornarici, CIA-i, vojsci i
ophođenja m e d u narodima, a upotreba sile podložna je vladavini
drugima. Konačno mi gaje pokazao izvjesni zapovjednik američkog protuobavještaj-
zakona; svijet koji je postigao opće i potpuno razoružanje pod djelo
nog odjela koji je, stupivši sa m n o m u vezu, stavio na kocku svoj posao i život. Kakve
tvornim
li ironije, danas je isti taj d o k u m e n t m o g u ć e bez problema naći na internetu.
promjenama odvija u skladu s načelima
međunarodnim
nadzorom; svijet u kojem se
prilagođavanje
Ujedinjenih naroda.
Kako bi se taj cilj ostvario, p r o g r a m predviđa sljedeće specifične zada će, p r e m a kojima bi države morale usmjeriti svoje napore: OSLOBOĐENJE OD RATA: P R O G R A M SJEDINJENIH DRŽAVA
• Raspuštanje svih nacionalnih oružanih snaga i zabrana njihovog
ZA O P Ć E I P O T P U N O R A Z O R U Ž A N J E U MIROLJUBIVOM SVI
p o n o v n o g ustrojavanja u bilo kakvom obliku, osim o n o m koji je po
JETU. IZDANJE MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA BR. 7277,
treban za očuvanje mira u zemlji i za sudjelovanje u mirovnim snaga
objavljeno u rujnu 1961.
ma Ujedinjenih naroda; • Eliminiranje cjelokupnog naoružanja iz nacionalnih arsenala, uklju
UVOD: Ovaj novi program osigurava postupno smanjenje ratne moći država i
čujući svo oružje za m a s o v n o uništavanje i sredstva za njegovo lan
istodobno pojačavanje nastojanja m e đ u n a r o d n i h institucija oko rješava
naroda i za očuvanje mira u zemlji;
nja sporova i održavanja mira. Temelj programa čine tri načela koja drži
• Ustanovljenje djelotvornih načina provedbe međunarodnih sporazuma,
mo ključnima za postizanje stvarnog napretka na polju razoružanja:
kontrole međunarodnih sporova i primjene načela Ujedinjenih naroda;
Prvo, moraju se poduzeti neposredni koraci p r e m a razoružanju.
• Prihvaćanje i učinkovita primjena m e đ u n a r o d n o g razoružanja u n u
siranje, s i z n i m k o m oružja p o t r e b n o g za mirovne snage Ujedinjenih
Potrebno je uložiti ozbiljne i trajne n a p o r e u ostvarenje cilja - općeg
tar okvira Ujedinjenih naroda, kako bi se osiguralo stalno ispunjava
i p o t p u n o g razoružanja; u isto vrijeme važno je da se, što je prije m o
nje svih dužnosti vezanih uz razoružanje.
guće, započne s primjenom specifičnih mjera. Drugo, sve preuzete obveze koje se tiču razoružanja moraju podlije
NAČELA UPRAVLJANJA
gali djelotvornom m e đ u n a r o d n o m nadzoru.
• Dok se države odriču svog naoružanja, Ujedinjeni narodi moraju
Organizacije za provođenje nadzora moraju imati ljudstvo, o p r e m u i
p o s t u p n o jačati kako bi povećali sposobnost osiguravanja m e đ u n a r o
učinkovitost kako bi osigurale da se ograničenja ili smanjenja naoru
d n e sigurnosti i miroljubivog rješavanja sporova.
žanja poštuju p r e m a dogovoru. Treće, m o r a se uspostaviti adekvatni m e h a n i z a m za očuvanje mira.
ETAPE RAZORUŽAVANJA
Postoji neodvojiva veza između smanjivanja količine naoružanja u
Program predviđa p o s t u p n o odvijanje razoružanja u tri etape i isto
državi s jedne strane i stvaranja m e đ u n a r o d n i h m e h a n i z a m a i insti-
d o b n o jačanje m e đ u n a r o d n i h institucija.
PRVA ETAPA
r o d n e sigurnosti i miroljubivog rješavanja sporova, te kako bi o m o
Prva etapa obuhvaća mjere kojima bi se z n a t n o umanjila sposobnost
gućili razvoj m e đ u n a r o d n e suradnje na zajedničkim poslovima na
država da zapodijevaju agresivne ratove.
dobrobit čovječanstva. (kosi tisak d o d a n i
• D o š l o bi do redukcije n a o r u ž a n j a i o r u ž a n i h snaga: o r u ž a n e sna ge Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza bile bi o g r a n i č e n e na po 2,1 milijun vojnika (ostale u v o j n o m p o g l e d u značajne države
Na temelju ukaza br. 25 iz predsjedničke odluke, a u svezi s Izdanjem Ministar
zadržale bi prihvatljivu k v o t u ljudstva koja ne p r e l a z i s p o m e n u t i
stva vanjskih poslova br. 7277, p r o g r a m Sjedinjenih Država „Partnerstvo za m i r " slu
broj); stupanj n a o r u ž a n j a bio bi s r a z m j e r n o u m a n j e n , a proizvo
ži s n a ž n o m učvršćivanju ljudi u vezi između građana Sjedinjenih Država i globalne
dnja oružja o g r a n i č e n a .
vojske organizacija Ujedinjenih n a r o d a .
• UN-ove mirovne snage bile bi pojačane: odgovarajućim mjerama pridonijelo bi se usavršavanju i učvršćivanju m e h a n i z a m a Ujedinje nih n a r o d a za arbitražu, za razvoj m e đ u n a r o d n o g prava i, u II etapi, za stvaranje stalnih UN-ovih mirovnih snaga. • Pristupilo bi se osnivanju organizacije za m e đ u n a r o d n o razoružanje koja bi efikasno verificirala p r o g r a m razoružanja: kako proces razo ružanja napreduje, njene bi se funkcije p o s t u p n o širile. O n a bi jamčila svim državama da su dogovorene redukcije provedene i da preostale vojne snage i naoružanje ne prelaze dopuštene kvote. S p o m e n u t a or ganizacija određivala bi prelazak iz jedne u d r u g u etapu. • Daljnje značajne redukcije oružanih snaga, naoružanja i vojnih usta nova po državama, uključujući vozila za prijenos i lansiranje strate škog nuklearnog oružja, kao i protuoružje; • Proizvodnja oružja bila bi zabranjena, osim dogovorenih vrsta i ko ličina kojima bi se koristile mirovne snage UN-a, te oružja p o r e b n o g za održavanje mira u n u t a r država. Svo d r u g o naoružanje bilo bi uni šteno ili prenamijenjeno za m i r n o d o p s k e svrhe. • UN-ova m o ć održavanja mira bila bi dovoljno jaka, a obveze svili država slijedom dogovorenih mjera dovoljno dalekosežne da m o g u osigurati m i r i pravedno rješavanje sporova u r a z o r u ž a n o m svijetu. Postavljeno kao zadaće p r o g r a m a općeg i p o t p u n o g razoružanja u miroljubivom svijetu: a) Raspuštanje svili nacionalnih oružanih snaga i zabrana njihovog p o n o v n o g ustrojavanja u bilo kakvom obliku, osim o n o m koji je po treban za očuvanje m i r a u zemlji i za sudjelovanje u mirovnim snaga ma Ujedinjenih n a r o d a ; b) D o k se države o d r i č u svog naoružanja, Ujedinjeni n a r o d i moraju p o s t u p n o jačati kako bi povećali sposobnost osiguravanja m e đ u n a
S T R O G O POVJERLJIVI V O J N I PLANOVI
S
tranicu 554 u izdanju Zakonika Sjedinjenih Država iz 1982., svezak 9 - Javno pra
vo #87-297 (1961.) 1962. godine potpisao je predsjednik Kennedy; poslije toga je
zakon ažuriran osamnaest puta, a svi predsjednici sustavno su primjenjivali njegove odredbe. Javni zakon #87-297 (1961.) poziva na uklanjanje američkih oružanih snaga i,
štoviše, proglašava da „nitko osim policije ili vojnog osoblja ne smije posjedovati vatreno ili s m r t o n o s n o oružje." Taj zakon se uči i tumači na Državnoj ratnoj školi i na raznim vojnim akademijama. Što on podrazumijeva? Da će N o v o m svjetskom poretku trebati vojska i da će se ta vojska ustrojiti p o d zastavom UN-a. Na stranici 555 Javnog zakona #87-297 (1961.), „razoružanje" je definirano kao eliminiranje američkih oružanih snaga i bezuvjetno ograničenje " s m r t o n o s n o g oru žja" u privatnom vlasništvu; na stranici 557, članci (a) i (d), p o n o v n o se predviđa eliminiranje američkih oružanih snaga; stranica 558 o d n o s i se na „razradu politike", to jest na izvršenje navedenih ciljeva.'10 Ironijom sudbine upravo je Alger Hiss, kasnije o s u đ e n kao sovjetski špijun, za jedno s kolegama iz američkog Ministarstva vanjskih poslova osnovao Ujedinjene narode. Obnašao je dužnost privremenog Glavnog tajnika UN-a, a bio je i gost-suradnik Zaklade Carnegie za m e đ u n a r o d n i mir; zaslužan je za osnivanje UN-ovog Odjela za politička i sigurnosna pitanja, p o d čijom će se jurisdikcijom odvijati sve UN-ove vojne operacije. Hissov utjecaj očitovao se u pojedinostima pravila i propisa koji reguliraju UN-ove vojne operacije. Jedno od pravila određivalo je da na čelu spomenutog UN-ovog odjela uvijek m o r a biti sovjetski građanin - vojni časnik ili osoba koju su imenovali Sovjeti. Tako je i bilo prve 53 godine, tijekom kojih je četrnaest komunista zaredom zauzimalo
ključni položaj podtajnika UN-a za politička pitanja i za Vijeće sigurnosti. Arkadij Sobolev prvi je preuzeo dužnost na 35. plenarnoj skupštini održanoj 24. listopada 1946. Evo i popisa komunističkih dužnosnika: 1946.- 1949. Arkadij Sobolev 1949.- 1953. Konstantin Z i n č e n k o 1953.- 1954. Uja Černišev 1954.- 1957. Dragoslav Protić 1960.- 1962. Georgij Arkadev 1962.- 1963 E.D. Kiseljv 1963.- 1965 V.P. Suslov 1965.- 1968 Aleksej E. Nesterenko 1968. 1973 Leonid N. Kutakov 1973. 1978 Arkadij N. Ševčenko 1978.- 1981 Mihail D. Sitenko 1981. 1986 Vjačeslav A. Ustinov 1987. 1992 Vasilij S. Safrončuk 1992. 1997 Vladimir Petrovski Jedini imenovani bez sovjetskih veza sadašnji je podtajnik Kieran Prendergast iz Velike Britanije, koji je preuzeo dužnost 1997. godine. U b r z o p o t o m , na skupštini u T u r n b u r r y u u Škotskoj 1998., postao je članom D r u ž b e Bilderberg.
KONTROLA IZ CFR-OVOG K A B I N E T A
akon o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. godine utvrdio je dužnost ministra obrane. Od 1947. četrnaest se ministara obrane našlo na popisu članova Vije ća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e i/ili Trilateralne komisije. Jedan FBI-jev tajni agent objasnio m i j e to o v a k o : „ P r e d s j e d n i k C l i n t o n i m e novao je tri m i n i s t r a vanjskih poslova: Williama C o h e n a , W i l l i a m a Perrya i Lesa Aspina. P o d t a j n i c a
z a m e đ u n a r o d n u s i g u r n o s t Lynn E t h e r i d g e Davis k o o r d i
nirala je p s i h o l o š k e operacije za vrijeme sve trojice. Davisova je bila uključena u a m e r i č k u obavještajnu zajednicu i službovala je u svim v l a d a m a od s e d a m desetih do kraja d e v e d e s e t i h . Davisova, C l i n t o n i P e r r y članovi su T r i l a t e r a l n e komisije. Davisova, C l i n t o n , C o h e n i Aspin p r i p a d a j u članstvu Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e . Davisova j e usto i p o t p r e d s j e d n i c a C h a s e M a n h a t t a n a , b a n k e Davida Rockefellera." „Dakle" - upitao me moj FBI-ovac - „što misliš, k o m e je Lynn Etheridge Davis odana?" Davisova je 1974. g o d i n e objavila knjigu p o d n a s l o v o m Hladni rat počinje: sovjetsko-američki konflikt oko Istočne Europe
(The Cold
War Begins: Soviet-Ame
rican Conflict Over Eastern Europe). U knjizi se nalazi ova zastrašujuća rečenica: »Najvažniji vladin k o r a k bio bi stavljanje dobrovoljačkih o r u ž a n i h snaga p o d za povjedništvo U N - a . " Zar je imalo č u d n o da toliki časni, domoljubno nastrojeni muškarci i žene iz ame ričke špijunske zajednice p o m a ž u u borbi protiv prijetnje Novog svjetskog poretica? Od 1940. g o d i n e svaki a m e r i č k i d r ž a v n i tajnik (uz j e d i n u i z n i m k u Jamesa Byrnesa koji je kasnije p o s t a o g u v e r n e r Južne Karoline) bio je član Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e i/ili njegovog o g r a n k a , Trilateralne komisije. Počevši od 1940. gotovo svaki m i n i s t a r r a t a / o b r a n e t a k o đ e r je bio član CFR-a. U p r o t e k l i h
80 g o d i n a praktički svaki ključni savjetnik za n a c i o n a l n u sigurnost i za vanjsku politiku bio je član CFR-a. G o t o v o svi vodeći generali i admirali, uključujući o n e iz Z d r u ž e n o g glavnog stožera i m n o g e linijske službenike, jesu ili su bili člano vi Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e . Popisi koji slijede obuhvaćaju kako sadašnje tako i bivše članove.
M I N I S T R I F I N A N C I J A (ČLANOVI CFR-A) Ministar financija glavni je gospodarski i financijski savjetnik vlade kojeg ime nuje predsjednik Sjedinjenih Država. Sljedeći ministri financija bili su članovi Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e : Robert B. A n d e r s o n (predsjednik države - Eisenhower), Douglas C. Dillon (Ken nedy/Johnson), H e n r y H. Fowler (Johnson), David M. Kennedy i George P. Schultz
P R E D S J E D N I Č K I KANDIDATI (ČLANOVI CFR-A)
(Nixon), William E. Simon (Nixon/Ford), W. Michael Blumenthal (Carter), G. Wil liam Miller (Carter), James A. Baker III (Reagan), Nicholas F. Brady (Reagan/Bush),
Izabrani u svojim strankama kao službeni kandidati za funkciju predsjednika države
Lloyd M. Bentsen (Clinton), Robert E. Rubin (Clinton), Paul H. O'Neil ( G . W Bush),
John W. Davis (1924.), H e r b e r t Hoover (1928.-1932.), Wendell Wilkie
John W. Snow (G.W. Bush), H e n r y Paulson (G.W. Bush).
(1940.), T h o m a s Dewey (1944.-1948.), Adlai Stevenson (1952.-1956.), Dwight
Ministar financija u m n o g o m e se oslanja na povjerljive informacije koje dobiva
E i s e n h o w e r (1952.-1956.), John F. K e n n e d y ( I 9 6 0 . ) , Richard Nixon (I960., 1968.,
od Savjeta za nacionalnu sigurnost. Te povjerljive informacije omogućuju Ministar
1972.), Jimmy C a r t e r (1976.-1980.), John A n d e r s o n (1980.), George W. Bush
stvu financija da u cijelosti doprinosi „postizanju ciljeva nacionalne sigurnosti i oso
(1980., 1988.-1992.), Walter M o n d a l e (1984.), Michael D u k a k i s (1988.), Bill Clin
bitoj klimi mišljenja što je Sjedinjene Države nastoje ostvariti u svijetu," objašnjava
ton (1992.-1996.).
dr. Richard J. Boylan, stručnjak s područja behaviorističkih znanosti, počasni izvan redni sveučilišni profesor i istraživač, u izdanju časopisa True Democracy od ljeta 2001. godine.
D I R E K T O R I CIA-E (ČLANOVI CFR-A) Richard Helms (1966.-1973., predsjednik države - Johnson), James R. Schlesinger (1973., Nixon), William E. Colby (1973.-1976., Nixon), George W. Bush (1976.-1977.,
Pokojni Gary Allen konstatirao je u svom m e đ u n a r o d n o m bestseleru Dosje Ro ckefeller. „Rockefellerovi su Ministarstvo financija praktički pretvorili u p o d r u ž n i c u Chase M a n h a t t a n banke."
Ford), Stansfield T u r n e r (1977.-1981., Carter), William J. Casey
(1981.-1987., Reagan), William H. Webster (1987.-1991., Reagan), Robert M. Gates (1991.-1993., Bush), R. James Woolsey (1993.-1995., Bush), John Deutsch (1995.1996., C l i n t o n ) , George Tenet (1997.-2004., Bush).
IMENOVANJA N A V R H O V N O M S U D U Kad neki od sudaca Vrhovnog suda ode u mirovinu najšira javnost svjedoči kako predsjednik države, u to vrijeme na vlasti, predlaže novog suca koji vjerno odražava njegov vlastiti način razmišljanja, uključujući politička i religiozna uvjerenja. Potom
M I N I S T R I OBRANE (ČLANOVI CFR-A) Neil McElroy (1957.-1959., p r e d s j e d n i k države - E i s e n h o w e r ) , T h o m a s S. Gates (1959.-1961., E i s e n h o w e r ) , R o b e r t S. M c N a m a r a (1961.-1968., Kennedy, J o h n s o n ) , Melvin Laird (1969.-1973., N i x o n ) , Elliot R i c h a r d s o n (1973., Nix o n ) , D o n a l d Rumsfeld (1975.-1977., F o r d ) , H a r o l d B r o w n (1977.-1981., Car t e r ) , C a s p e r W e i n b e r g e r (1981.-1987., R e a g a n ) , F r a n k C. C a r l u c c i (1987.-1989., R e a g a n ) , R i c h a r d C h e n e y (1989.-1993., G.H.W. Bush), Les A s p i n (1993.-1994., C l i n t o n ) , William J. P e r r y (1994.-1997., C l i n t o n ) , William C o h e n (1997.-2001., C l i n t o n ) , D o n a l d Rumsfeld (2001.-2006., G.W. B u s h ) , R o b e r t M. G a t e s ( 2 0 0 6 . - , G.W. B u s h ) .
Senat, kao i
obično, o d o b r i njegov prijedlog. O n o što najšira javnost ne vidi jest
kako predsjednik odabire imena za uži krug. Ako je predsjednik član CFR-a, moguće kandidate p o m n o provjerava gomila od stotinjak ili više članova Vijeća okupljenih u »Specijalnu g r u p u " ili „Tajnu ekipu" koja radi iza zatvorenih vrata. Svako se i m e te meljito ispituje kako bi se vidjelo tko će od odabranih najbolje provoditi odluke koje doprinose javnom mnijenju što ga članovi Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e nastoje promicati diljem svijeta. Ako pak predsjednik nije član CFR-a - u takvom je č u d n o m položaju bio George W. Bush - izabrani kandidat opet je p o d utjecajem savjetnika koji su članovi CFR-a. Na taj se način, bez obzira na smjene predsjednika države, osigurava kontinuitet na Vrhovnom sudu. Primjerice, u povijesnom slučaju Roe protiv Wadea, temeljem ko jeg je legalizirano pravo žene na pobačaj, odlučili su glasovi devetorice sudaca koje
su imenovali američki predsjednici-članovi CFR-a: Burger (Nixon, 1969.), Douglas (Roosevelt, 1939.), B r e n n a n (Eisenhower, 1956.), Stewart (Eisenhower, 1958.), White (Kennedy, 1962.), Marshall (Johnson, 1967.), Blackmun (Nixon, 1970.), Powell (Nix o n , 1971.), Rehnquist (Nixon, 1971.).
41
Što se tog slučaja tiče, m n o g i će se ljudi složiti
da je donesena p r e s u d a ispravna. No ta bi odluka mogla u budućnosti otvoriti vrata selektivnom rađanju. Krajnje je m u č n a spoznaja da predsjednik države zapravo ne odlučuje o izboru nego mu drugi govore koga da odabere za ispražnjeno mjesto na Vrhovnom sudu.
CFR I PSIHOPOLITIČKE OPERACIJE
T i m e ne samo da se k o m p r o m i t i r a američki pravni poredak, onakav kakav mislimo da bi m o r a o biti, nego se također potvrđuje da najviši čuvari naših osobnih prava ustvari brinu o interesima CFR-a.
Kako stoji u brošuri Vojnog odsjeka br. 525-7-1, p o d naslovom Umijeće i zna nost psiholoških operacija [The art and Science of Psychological Operations), „ministar obrane je glavni predsjednikov p o m o ć n i k u svim stvarima koje se tiču Ministarstva obrane, te usmjerava Ministarstvo, obnaša u njemu vlast i provodi nad njim kontro lu. On ima i funkciju člana Savjeta za nacionalnu sigurnost. M e d u nekolicinom gla vnih vojnih i civilnih savjetnika i p o m o ć n i k a iz redova osoblja, p o m o ć n i k ministra za pitanja m e đ u n a r o d n e sigurnosti ima najveće odgovornosti u vezi s psihološkim operacijama (PSYOP)." 4 2 Hadley Cantril, uspješni sociolog i istraživač javnog mnijenja iz četrdesetih godina, objasnio je to u svojoj knjizi Ljudska dimenzija: iskustva u istraživanju po litike (Jlie Human Dimension: Experiences in Policy Research), koju je
1967. objavio
Rutgers University Press: „Psiho-političke operacije su p r o p a g a n d n e kampanje koji ma je cilj stvaranje n e p r e k i d n i h napetosti i manipuliranje različitim s k u p i n a m a lju di, za koje se želi da prihvate upravo onakav način razmišljanja kakav CFR nastoji uspostaviti u svijetu." Kao što je primijetio Ken Adachi: „Ono što većina Amerikanaca smatra „javnim mnijenjem" ustvari je lukavo osmišljena i brižljivo zacrtana propaganda kojom se ja vnost nastoji potaknuti na željeni behavioralni odgovor.""
Dobiti željeni behavioralni
odgovor znači navesti ljude da se ponašaju o n a k o kako vi očekujete da će se ponašati, uvjeravajući ih da je to u njihovom interesu. Ispitivanja javnog mnijenja kvalitativne su studije kojima se dubinski istražuju motivacije, osjećaji i reakcije odabranih druš tvenih skupina u o d n o s u na prihvaćanje CFR-ovih predviđenih programa. Provedbu p o d m u k l e p r o p a g a n d e i manipuliranje javnim mnijenjem (uključujući i p r o g r a m e kontrole mišljenja) u SAD-u obavlja preko 200 institucija - „trustova mozgova" - kao što su Korporacija RAND, Korporacija za plansko istraživanje (Planning Research
C o r p o r a t i o n ) , Institut H u d s o n , M e đ u n a r o d n i institut za primijenjene behaviorističke znanosti (International Institute for Applied Behavioral Sciences), Matica iselje nika i Zavod Brookings, čiji rad u Sjedinjenim Državama nadzire i usmjerava Istra živački zavod Stanford (Stanford Research Institute, skraćeno SRJ) iz Menlo Parka u Kaliforniji.'
11
lohn Coleman u Hijerarhiji zavjerenika napisao je: „Institut Tavistoc danas upra vlja m r e ž o m zaklada diljem SAD-a vrijednom šest milijardi dolara godišnje, za koju se sredstva namiču od novca američkih poreznih obveznika. Pod izravnom kontro lom Instituta nalazi se deset najznačajnijih ustanova, zajedno s 400 p o d r u ž n i c a i 3000 ostalih studijskih grupa i trustova mozgova koji p o k r e ć u m n o g o v r s n e p r o g r a m e za pojačavanje nadzora nad Amerikancima. Istraživački zavod Stanford, združen s In stitutom Hoover, predstavlja pogon od 3300 zaposlenih koji godišnje stoji 150 miliju na dolara. Provodi n a d z o r p r o g r a m a za „Bechtel", „Kaiser" i još četiri stotine tvrtki, te opsežne obavještajne operacije za CIA-u. To je najveća institucija na Zapadnoj obali koja se bavi razvojem kontrole mišljenja i behaviorističkih znanosti." Korporacija R A N D koju financiraju Rockefellerovi i Institut Tavistoc u Engle skoj, koji također novčano p o m a ž u Rockefellerovi, istražuju „dinamiku evolucije". To je logika kojom se objašnjava zašto ljudi različitog podrijetla, interesa, veza i razina informiranosti imaju o d r e đ e n o mišljenje o nečemu. Elitisti iz establišmenta to nazi vaju „projektiranje pristanka". Coleman u svojoj knjizi jasno i glasno kaže: „Institut Tavistoc i srodne američke ustanove imaju samo jedan cilj: slomiti psihološku snagu pojedinca i učiniti ga n e m o ć n i m da se odupre diktatorima Svjetskog poretka." B.K.
Eakman
u knjizi Obrazovanje za Novi svjetski poredak (Educating for the
New World Order, izdanje Halcyon House, 1991.) ukazao je na utjecaj trusta mozgova koji pripada establišmentu: „Specifična RAND-ova politika, koja je postala djelatna, uključuje američku n u k l e a r n u politiku, analize rada tvrtki, stotine projekata za vojsku i za Središnju obavještajnu agenciju (CIA-u), u vezi s u p o t r e b o m psihodeličnih droga poput pejotla ili LSD-a." jedan takav projekt dobio je k o d n o ime MK-ULTRA. Dvadesetogodišnja tajna operacija MK-ULTRA bila je čedo Richarda Helmsa, ka snijeg direktora CIA-e. ULTRA je bio kodni naziv za CIA-in istraživački program kon trole uma, koji je trajao od pedesetih sve do kraja sedamdesetih godina. Pod vodstvom psihijatra dr. Ewena C a m e r o n a i bivših nacističkih znanstvenika, „doktori" su koristili neke tehnike identične o n i m a iz koncentracijskih logora: elektrošokove, uskraćivanje spavanja, usadivanje sjećanja, brisanje sjećanja, preinačivanje osjetila i pokuse s psihoaktivnim drogama. Da ironija bude još veća, dr. C a m e r o n je službovao kao član Niirnberškog suda na kojem su se vodili postupci protiv nacističkih liječnika. „Ideologiju američkih zaklada i zavoda" - piše dr. Byron T. Weeks, umirovljeni pukovnik američkog zrakoplovstva - „stvorio je Institut Tavistock za ljudske o d n o -
se iz Londona. G o d i n e 1921. vojvoda od Bedforda i markiz od Tavistocka poklonio je Institutu zgradu kao mjesto za istraživanje djelovanja borbenog šoka ( o d n o s n o , borbene traumatske neuroze) na britanske vojnike koji su preživjeli Prvi svjetski rat. Svrha istraživanja bila je utvrdili krajnju granicu do koje ljudi mogu izdržati u trau matičnim uvjetima. Istraživanjem je upravljao Ured za vođenje psihološkog rata bri tanske vojske (British Army Bureau of Psychological Warfare) pod zapovjedništvom sir Johna Rawlings-Reesea."
45
Ruski časopis Međunarodni odnosi koji izlazi u Moskvi objavio je u izdanju od siječnja 1971. članak p o d naslovom Načini i sredstva američke ideološke ekspanzije. U članku su se analizirala nastojanja američke propagande: „Psiho-političke operacije dijele se na strateške psiho-političke operacije koje usredotočuju propagandu na male skupine ljudi - kao što su akademski znanstvenici ili stručnjaci, sposobni utjecati na javno mnijenje - i taktičke psiho-političke operacije koje usredotočuju propagandu na mase služeći se m a s o v n i m medijima (npr. novinama, radijem, televizijom, udžbeni cima, obrazovnim materijalom, umjetnošću, zabavom, itd.)."' 1 6 „Naša" strana očigledno je o samoj sebi imala jednako mišljenje. „Oba oblika pro pagande koriste se za manipuliranje javnim mnijenjem, kako bi se u o d r e đ e n o m roku postigli vanjskopolitički ciljevi." Tako se izjasnila skupina stručnjaka u brošuri pod na slovom Umijeće i znanost psiholoških operacija: analiza slučajeva vojne primjene, svezak 1 (The Art and Science of Psychological Operations: Case Studies of Military Applications Volume One), koju je 1976. godine objavio Stožerni odjel američke vojske.'17 Iste te godine Thomas R. Dye, jedan od najplodnijih američkih pisaca koji se bavi tajnovitim funkcioniranjem današnje Amerike, opisao je postupak kojim se stvara „javno mnijenje": „Javno mnijenje oblikuju istaknuti članovi Vijeća za m e đ u n a r o dne odnose, pripadnici užeg kruga zvanog 'Specijalna grupa' koji planira i koordinira psiho-političke operacije koje se koriste za manipuliranje američkom javnošću, i to preko goleme međuvladine tajne infrastrukture zvane „Tajna ekipa" koja uključuje institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, državnog tajnika, ministra obrane, ministra financija i direktora CIA-e, one koji kontroliraju televizijske, radijske i n o vinske korporacije, o n e koji stoje na čelu najvećih odvjetničkih društava, one koji upravljaju najvećim i najprestižnijim sveučilištima i trustovima mozgova, o n e koji vode velike privatne zaklade i one koji rukovode najvećim javnim poduzećima."
18
„Tajna ekipa" Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e slijedi obrazac rukovođenja svih tajnih društava. Organizacija je izgrađena u obliku krugova u n u t a r krugova, pri čemu vanjski sloj („Tajna ekipa") uvijek štiti vladajuće uže članstvo („Specijalnu grupu") koja koordinira psiho-političke operacije. Krijući ciljeve, identitete i uloge članova »Tajne ekipe" od ostalih članova, „Specijalna grupa" CFR-a štiti sebe od hipotetskog sudskog progona poricanjem sudjelovanja u operacijama. Zbog d o d a t n e zaštite od
m o g u ć e sudske istrage, C F R ne otkriva svakom pojedinom članu Vijeća kakve se
Pogledajmo, na primjer, informativni sažetak istrage američke vlade o aferi
psiho-političke operacije planiraju, niti koja je točno njegova uloga u određenoj ope
Iran-Contra (poznatoj i kao „Irangate"), dostupan u Nacionalnom arhivu Sjedinje
raciji. Još ekskluzivnija D r u ž b a Bilderberg funkcionira po istim principima.
nih Američkih Država (U.S. National Archives & Records Administration), godišta
U CFR-u je dugo vladalo uvjerenje da je „bez svjesne spoznaje čovječanstva o nadolazećoj krizi... sveobuhvatna kontrola ponašanja neizbježna."
49
1986. do 1993.: Tijekom listopada i studenog 1986. raskrinkane su dvije tajne operacije američke
Udruženje za n a d z o r i razvitak programa obuke (The Association for Supervi
vlade, u koje su bili umiješani službenici Reaganove administracije koji su se bavili
sion a n d C u r r i c u l u m Development) u okviru liberalnog Nacionalnog udruženja za
nezakonitim djelatnostima: pomaganjem vojnih aktivnosti nikaragvanskih pobunje
obrazovanje (National Education Association) ukazuje na djelotvornost suvremene
nika - Kontrasa - u razdoblju zabrane pružanja takve p o m o ć i , koje je trajalo od
sofisticirane inačice starog hegelijanskog dijalektičkog procesa koji čini srž sovjet
listopada 1984. do listopada 1986., te prodajom američkog oružja Iranu protivno
skog sustava ispiranja mozga.
utvrđenoj politici SAD-a i kršeći propise o kontroli izvoza oružja. Te su operacije
Postoje tri temeljna pravila:
postale poznate pod nazivom afera Iran-Contra. Operacija Iran odvijala se kao d i o
1) Brižljivo smišljena prijevara m o r a sadržavati zrnce istine;
nastojanja da se tijekom 1985. i 1986. godine, unatoč važećem embargu, preko pro
2) Prijevara m o r a biti dovoljno zamršena da o n e m o g u ć i jednostavno utvrđiva
daje američkog oružja Iranu ishodi puštanje američkih talaca zarobljenih na Bliskom
nje činjenica. To se m o ž e postići tako da se javnosti uskrate ključne informacije. Dale
istoku. Operacije Contra, koje su trajale od 1984. gotovo do kraja 1986., obuhvaćale
Keiger, viši suradnik časopisa Johns Hopkins Magazine koji se bavi humanističkim
su tajnu vladinu podršku vojnim i paravojnim aktivnostima Kontrasa u Nikaragvi,
znanostima, m e đ u n a r o d n i m o d n o s i m a i pitanjima od javnog interesa, napisao je
unatoč t o m e što je Kongres zabranio takvu potporu.
u članku pod naslovom Drugi oblik kapitalizma
(A Different Form of Capitalism):
Operacija Iran i operacija Contra spojile su se kad su sredstva dobivena od
„Ona strana, za koju je predviđeno da će izgubiti, zadržava ključne informacije koje
prodaje oružja Iranu preusmjerena za podršku borbi Contrasa u Nikaragvi. Premda
bi mogle okrenuti javno mnijenje protiv planova Vijeća. U psiho-političkoj operaciji
je to „preusmjeravanje" m o ž d a najdramatičniji aspekt afere Iran/Contra, važno je
poznatoj kao Marshallov plan, Kennan je bio za plan, a L i p p m a n n protiv plana. Ken-
naglasiti da su obje te operacije, svaka za sebe, predstavljale nepoštivanje politike
nanova strana je pobijedila. G o d i n a m a kasnije Kennan je u m e m o a r i m a priznao da
SAD-a i kršenje Zakona o kontroli izvoza oružja. Krajem studenog 1986. službenici
je, kad se bolje razmisli, L i p p m a n n bio u pravu."
Reaganove administracije otkrili su da je dio prihoda od proda je američkog oružja
3) Korištenje prijevarom ne bi smjelo diskreditirati izvor koji ima za budućnost
Iranu bio preusmjeren Kontrasima.
dragocjeni potencijal. To znači da mediji, koji su uglavnom u vlasništvu korporacija pod kontrolom CFR-a, moraju igrati na kartu vjerodostojnosti. Primjerice, uz p o m o ć
Dana 26. studenog 1986. ministar pravosuđa naredio je Saveznom istražnom
medija C F R je već uvjerilo ljude diljem svijeta da „ p o n o v n o oživljavanje nacionalizma
uredu (FBI-u) da otvori istragu o Iran/Contra epizodi. Na d a n 19. prosinca 1986.
te rast fundamentalizama i vjerske netrpeljivosti" predstavlja globalnu prijetnju. 5 0
Lawrence Walsh je i m e n o v a n nezavisnim savjetnikom, zaduženim da nastavi s istra gom. Je li Lawrence Walsh kao nezavisni savjetnik odigrao ustavom definiranu ulogu
Vijeće za m e đ u n a r o d n e odnose stvara i provodi psiho-političke operacije manipuli
ili je m o ž d a i on bio dijelom m n o g o šire zavjere?
rajući stvarnošću koja okružuje ljude uz p o m o ć „taktike obmanjivanja", tako da postavlja
D o k u m e n t i pokazuju da je Walsh pristupio ekipi Henrya Kissingera za vrije
članove Vijeća s obiju strana nekog predmeta polemike. Prijevara je potpuna onda kad se
me Vijetnamskih pregovora 1969. godine u Parizu. Tijekom 1981. Walsh je radio za
javnost navede da vjeruje kako provedba politike CFR-a služi javnim interesima.
„Crowe a n d Dunlevy", j e d n o od najstarijih odvjetničkih društava u Oklahomi, ute
Budući da ima značajan utjecaj u pravnom, z a k o n o d a v n o m i sudskom sustavu, CFR se gotovo i ne m o r a bojati nikakve „službene" istrage. Može, dakle, n e o m e t a n o
meljeno 1902. godine: tvrtka je zastupala naftne i osiguravajuće kompanije kojima su upravljali članovi CFR-a.
kod najšire javnosti, koja nije u stanju razabrati razmjere o b m a n e , stvarati dojam da
Svi članovi CFR-a iz „Specijalne grupe" - George H . W Bush (potpredsjednik),
se zakoni poštuju. Pravnici, zakonodavci i suci, koje Vijeće bira, p o d u p i r e i štiti, čine
Donald T. Regan (šef kabineta predsjednika), Elliot Abrams ( p o m o ć n i k državnog
očigledne nezakonitosti služeći ciljevima CFR-a ili prikrivajući nepravilnosti koje bi,
tajnika za o d n o s e s m e đ u n a r o d n i m organizacijama), John Poindexter (savjetnik za
da se otkriju, izazvale ozbiljno nezadovoljstvo javnosti.
nacionalnu sigurnost), Casper Weinberger (ministar obrane), Robert M. Gates (za-
mjenik direktora CIA-e), William J. Casey (direktor CIA-e) i Robert C. McFarlane
trdesetih godina poljska Komunistička partija unajmila je Achesonovu odvjetničku
( p o m o ć n i k predsjednika za poslove nacionalne sigurnosti) - savjetovali su Reaganu
tvrtku da joj p o m o g n e izboriti priznanje od SAD-a. Isti taj Acheson, bivši državni
da nastavi s operacijom Iran-Contra.
tajnik, nagovorio je - zajedno s ranije s p o m e n u t i m Waltom Rostowim - predsjednika
Kako izvještava Associated Press, 24. prosinca 1992., šest godina po izbijanju
Lyndona Johnsona da zaoštri ratne sukobe u Vijetnamu.
skandala Iran-Contra, predsjednik George H.W. Bush iskoristio je vrijeme Božića,
Vijeće za m e đ u n a r o d n e o d n o s e koristi zaklade koje su oslobođene plaćanja p o
kad je pozornost medija obično slabija, i pomilovao kolege iz CFR-a - Weinbergera,
reza kao glavne kanale za usmjeravanje sredstava u odgovarajuće političke procese.
McFarlana, Abramsa - i tri šefa CIA-e, poimence Fiersa, Georgea i Clarridgea. Zbog
Thomas R. Dye ustanovio je da se gotovo 4 0 % imovine svih zaklada nalazi p o d kon
čega „slobodni tisak" nije prenio ovu travestiju pravde u d n e v n e boravke širom Ame
trolom deset ih jedanaest najvećih zaklada, koje pak kontrolira Vijeće za m e đ u n a r o
rike? U p o r n o m šutnjom (još j e d n o m od taktika obmanjivanja) tisak je jasno pokazao
dne odnose. 5 1 Osim toga, „Direktori ili povjerenici imaju veliku slobodu pri upravlja
da spada u dio operacije, u dio sustava, u dio vlade u sjeni.
nju korištenjem novca od zaklade kojim će se osiguravati znanstveni rad, istraživati
Po isteku sedmogodišnje istrage koja je američke porezne obveznike stajala mili j u n e dolara jedna jedina osoba, nekakav drugorazredni a n o n i m u s , osuđen je i zatvo ren... jer nije platio porez na d o h o d a k .
društvene probleme, stvarati ili podupirati sveučilišta, okupljati 'trustove mozgova', subvencionirati muzeje, itd." 5 2 Rene Wormser otkrio je 1993. godine da je ,,RAND-ov Institut za proučavanje
D o d a t n a „taktika obmanjivanja", koju se koristilo pri ostvarivanje ciljeva Vijeća
nacionalne obrane ( R A N D National Defense Research Institute) 'trust mozgova' Vi
za m e đ u n a r o d n e o d n o s e jest financiranje i „ n a d z o r " legitimnog istraživanja što ga
jeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e (financiranog saveznim sredstvima), p o d pokrovitelj
provodi neka uvažena organizacija, s jasnom namjerom da se uz p o m o ć m u d r o g ko
stvom kabineta Ministarstva obrane i p o d vodstvom Michaela D. Richa, člana Vijeća
rištenja odgovarajućeg jezika manipulira javnim mnijenjem.
za m e đ u n a r o d n e o d n o s e . M e đ u korisnicima usluga Instituta su Pentagon, teleko
Kai Bird, p o m o ć n i k urednika i komentator za vanjske poslove u časopisu The
munikacijska kompanija „AT&T", Chase M a n h a t t a n banka, IBM, Republikanska
Nation, objasnio je kako se to radi u svojoj knjizi Boja istine: McGeorge Bundy i
stranka, Ratno zrakoplovstvo SAD-a, Ministarstvo energetike i NASA. Zajedničko
William Bundy:
braća po oružju
(The Color of Trurh: McGeorge Bundy and
William
upravljanje koje provode povjerenici u RAND-u i povjerenici u zakladama Ford, Ro
Bundy: Brothers in Arms): „William 1. Langer... ustrojio je CIA-in Ured za nacional
ckefeller i Carnegie predstavlja klasičan primjer za način rada CFR-a i D r u ž b e Bilder
ne procjene (Office of National Estimates, skraćeno O N E ) 1950. godine... Langer je
berg. Zaklada Ford dala je R A N D - u milijun dolara tijekom 1952. godine, u vrijeme
došao u Washington na poziv CIA-e i o d m a h zaposlio McGeorgeovog brata Billa
kad je predsjednik Zaklade Ford istodobno bio predsjednik uprave RAND-a." 5 3
kao j e d n o g od najbližih suradnika. Njih dvojica bila su stari prijatelji i politički save
Dvije trećine RAND-ovih istraživanja bave se pitanjima nacionalne sigurnosti
znici... McGeorge je u glasovitom časopisu Tlie Reporter ranije bio objavio recenziju
i stoga se smatraju tajnima. Preostala trećina istraživanja Korporacije RAND p o
o g r o m n e studije u dva sveska o ulasku Amerike u Drugi svjetski rat, rad Langera i
svećena je proučavanju populacijske kontrole (primijenjene demografije). Jedno od
S. Everetta Gleasona. Langer je dovršio projekt u vrijeme d o k je on radio u CIA-i, a
ključnih područja RAND-ovog znanstvenog rada obuhvaća proučavanja načina p o
Gleason - kao visoki časnik u Savjetu za nacionalnu sigurnost. McGeorge Bundy na
grešnog informiranja i manipuliranja velikim skupinama ljudi. Pritom se često ko
zvao je studiju 'veličanstvenim ostvarenjem... do te mjere temeljitim da takvo što više
risti još jedna taktika obmanjivanja: orvelovska upotreba dvostrukog govora. U tom
nikada neće biti napisano...' Plaćena novcem Zaklade Rockefeller i Vijeća za među
govoru m i r se naziva ratom, pacifiste se naziva teroristima, a one koji pokušaju reći
n a r o d n e o d n o s e s ništa manje nego 139.000 dolara - nevjerojatan iznos za o n o doba
istinu blati se o p t u ž b a m a za propagiranje mržnje i širenje zla.
- i napisana uz povlašteni pristup povjerljivim d o k u m e n t i m a , dva sveska Langera i Gleasona sadržavala su službenu povijest, a p o n o s n o ih se isticalo kao plod neovisne znanstvene spoznaje."
U lipnju 1992. p o d utjecajem neizvjesnosti oko raspada Sovjetskog Saveza i za brinutosti zbog predstojećih promjena u Istočnoj Europi RAND je okupio vodeće svjetske stručnjake da razmijene gledišta o p r o b l e m i m a u novom svjetskom okru
William (Will) Bundy, čovjek kojeg je Langer zaposlio, o d g o v o r a n je za izradu
ženju. Po završetku sastanka sastavljen je d o k u m e n t , koji je zatim „revidiran" - to
nacrta Rezolucije o Tonkinškom zaljevu. Bio je i jedan od urednika CFR-ovog časo
jest, preudešen tako da odgovara ciljevima RAND-a - i objavljen kao Ljetni izvještaj
pisa Vanjski poslovi. Osim toga, bio je zet člana CFR-a D e a n a Achesona. Achesonov
Instituta pod naslovom „Očuvanje mira i mirotvorstvo n a k o n H l a d n o g rata" („Peace-
odvjetnik ortak bio je Donald Hiss, brat sovjetskog špijuna Algera Hissa. Krajem če-
keeping a n d Peacemaking after the Cold War"). Kako piše u izvještaju, Glavni tajnik
U N - a „definira izgradnju mira kao akciju koja slijedi poslije konflikta... Glavni tajnik je povezao preventivnu diplomaciju s preventivnim razmještanjem vojnih snaga." R A N D ističe: „Glavni tajnik u s v o m m i r o v n o m planu stavlja težište na p o t r e b u da vlade m e đ u s o b n o razmjenjuju informacije o političkim ili vojnim okol n o s t i m a i p r i t o m traži proširenje razmjene obavještajnih p o d a t a k a . . . " P o n o v n o n a g l a š a v a m da je R A N D - o v s t r u č n i r a d na p o g r e š n o m i n f o r m i r a n j u i m a n i p u liranju velikim s k u p i n a m a ljudi j e d n a od ključnih značajki te k o r p o r a c i j e koju
CFR I MARSHALLOV PLAN
financiraju Rockefellerovi i CFR.
M
arshallov plan d o b i o je i m e po g o v o r u što ga je 5. lipnja 1947. na Sveu čilištu H a r v a r d o d r ž a o bivši general i tadašnji a m e r i č k i državni tajnik
G e o r g e M a r s h a l l . M a r s h a l l je p r e d l o ž i o rješenje za g o s p o d a r s k e i soci
jalne prilike s kojima su se Europljani suočavali, a koje su, kao posljedica D r u g o g svjetskog rata, bile u p o s v e m a š n j e m rasulu. P r e m a t o m p r o g r a m u Sjedinjene Dr žave osigurale bi p o m o ć k a k o bi se spriječilo gladovanje na g o l e m i m p o d r u č j i ma p o h a r a n i m a r a t o m , uklonili što je prije m o g u ć e tragovi pustošenja i pozvale europske zemlje da se ujedine o k o zajedničkog p l a n a g o s p o d a r s k e o b n o v e . Kako stoji u b r o š u r i koja se nalazi u Kongresnoj knjižnici: „ A m e r i k a je t a k o đ e r imala koristi od p l a n a j e r je stekla d r a g o c j e n e trgovinske p a r t n e r e i p o u z d a n e saveznike m e đ u z a p a d n o e u r o p s k i m n a r o d i m a . Č a k su od većeg značaja bile m n o g o b r o j n e veze p o j e d i n a č n i h i kolektivnih prijateljstava koja su se razvila i z m e đ u Sjedinje nih Država i E u r o p e . " U javnosti je manje poznato da je „Plan" podrazumijevao i uvjete. Amerika je postavila izravne zahtjeve u vezi s liberalizacijom trgovine i povećanjem produkti vnosti, „osiguravajući na taj način amerikanizaciju Europe, a kad se europska politi čka i gospodarska elita združila sa svojim američkim p a r t n e r i m a nikakav značajniji ekonomski ili politički napredak nije se m o g a o ostvariti bez odobrenja Sjedinjenih Država": tako je u ogledu „Tko zapravo upravlja svijetom?" („Who really runs the world?") napisao engleski politički pisac Richard Greaves. Temeljem Z a k o n a o p o m o ć i inozemstvu (The Foreign Assistance Act), donese nom 1948. godine, osnovana je Agencija za gospodarsku suradnju (Economic C o o
peration Agency, skraćeno ECA) koja je provodila Europski program obnove (Euro pean Recovery P r o g r a m , skraćeno ERP). Od 1948. do 1951. godine, dok je Marshal lov plan formalno bio na snazi, Kongres je odobrio 13,3 milijarde dolara p o m o ć i za šesnaest z a p a d n o e u r o p s k i h država.
U članku pod naslovom Družba Bilderberg i projekt europskog ujedinjenja, obja vljenom u časopisu Lobster, politički komentator Mike Peters je napisao: „To bespri
skih poslova i CFR-a, koji su se počeli održavati 1939. godine, p o t a n k o opisuju ulogu Sjedinjenih Država kao osvajačke sile i zamjene za Britansko carstvo."
51
mjerno iskazivanje m e đ u n a r o d n e velikodušnosti (koje je Churchill nazvao 'najpodli-
Mike Peters se složio: „Plan koji je Marshall predstavio u govoru na Harvardu
jim č i n o m u povijesti') zadovoljavalo je neposredne e k o n o m s k e potrebe m e đ u n a r o
p r e t h o d n o je bio okvirno sastavljen u prijedlozima CFR-ove studijske g r u p e koju
d n o orijentiranih američkih korporacija koje su ga podupirale. Primjerice, William
su od 1946. g o d i n e vodili pravnik Charles M. Spofford i David Rockefeller. Pri
Clayton [član CFR-a], p o m o ć n i k ministra gospodarstva, čija je turneja po Europi (uz
jedlozi su
pisma koja je o d a n d e slao u Washington) odigrala ključnu ulogu u pripremanju pla
Western
dobili
radni
naziv
Rekonstrukcija
u Zapadnoj Europi
(Recostruction
in
55
Europe)."
na i koji je taj plan p r o g u r a o kroz Kongres, o s o b n o bi svake godine utržio ne manje
Po riječima G. Williama Domhoffa u knjizi Postojeće vlasti (The Powers that Be,
od 700.000 dolara, njegova pak vlastita tvrtka - „ A n d e r s o n , Clayton 8c Co., trgovci
izdanje Vintage Books, 1978.), preko O d b o r a za Marshallov plan (Committee for the
p a m u k o m " - priskrbila je do ljeta 1949. godine 10 milijuna dolara od narudžbi iz
Marshall Plan), osnovanog 1947. godine, nastojalo se postići još nešto: „boriti se pro
Marshallovog plana. „General M o t o r s " dobio je od lipnja 1950. do lipnja 1951. naru
tiv desničarskih američkih izolacionista. O d b o r o m je predsjedavao Henry L. Stim-
džbi u vrijednosti od 5,5 milijuna dolara (14,7% u k u p n e vrijednosti), a "Ford Motor
son, bivši ministar rata i državni tajnik koji je od dvadesetih godina prošlog stoljeća
C o m p a n y " zaradio je milijun dolara (4,2% ukupne vrijednosti narudžbi)."
u redovima CFR-a." Domhoff je primijetio da su petorica od sedam članova O d b o r a
Kai Bird opisao je skrivene s t r a n e Plana u svojoj knjizi o braći Bundy. G o d i n e
bila učlanjena u CFR.
1949. „ M c G e o r g e Bundy, bivši predsjednik Z a k l a d e F o r d , uključio se pri Vijeću
Pokret za stvaranje ujedinjene Europe dio je šireg plana stvaranja svjetske vlade.
za m e đ u n a r o d n e o d n o s e u N e w Yorku u projekt izučavanja Marshallovog plana
Caroll Quigley, profesor povijesti na Diplomatskoj školi Sveučilišta Georgetown (Fore
za p o m o ć Europi... Studijska g r u p a Vijeća za p o m o ć E u r o p i okupila je neke od
ign Service School of Georgetown University), pratio je u knjizi Tragedija i nada (Tra
v o d e ć i h ljudi iz vanjskopolitičkog establišmenta. Z a j e d n o s m l a d i m Bundyjem
gedy and Hope) evoluciju establišmenta - odnosno, budućeg Novog svjetskog poretka
na projektu su radili Allen Dulles, David Lilienthal, D w i g h t Eisenhower, Will
- kroz 20. stoljeće; zapisao je daje „integraciju Zapadne Europe, započetu 1948. godine,
Clayton, G e o r g e K e n n a n , Richard M. Bissell i F r a n k l i n A. Lindsay. Dulles, Bissell
potaknuo Marshallov plan... Sjedinjene Države ponudile su Marshallov plan uz uvjet
i Lindsay... n e d u g o n a k o n toga postali su v i s o k o p o z i c i o n i r a n i službenici novo
da kooperacija bude temelj na koji će se postaviti obnova Europe. To je rezultiralo Kon
o s n o v a n e Središnje obavještajne agencije... Njihove se s a s t a n k e s m a t r a l o do te
vencijom o europskoj ekonomskoj suradnji (Convention for European Economic C o
mjere osjetljivima da se uobičajeni n e s l u ž b e n i z a p i s n i c i nisu dijelili članovima
operation)... potpisanom u travnju 1948. i do Haškog kongresa o Europskoj uniji (The
Vijeća. Postojao je valjani razlog za tajnost. O n i su bili vjerojatno j e d i n i „obi
Hague Congress for European Union), održanog slijedećeg mjeseca."
č n i " g r a đ a n i koji su znali za s t r o g o povjerljivu činjenicu da postoji skrivena stra
Sudionici Haškog kongresa pozvali su na ujedinjenje Europe i objavili sedam
na M a r s h a l l o v o g p l a n a . CIA bi, na primjer, svake g o d i n e 'nažicala' 200 milijuna
rezolucija o različitim aspektima političkog ujedinjavanja. U članku Dennisa Behre-
d o l a r a u različitim v a l u t a m a od sredstava koja su d o n o s i l i korisnici p o m o ć i iz
andta objavljenom u časopisu The New American stoji navod iz rezolucije broj sedam:
Marshallovog p l a n a . Taj n e p r o k n j i ž e n i novac CIA je trošila na financiranje anti
»Stvaranje ujedinjene Europe m o r a se smatrati p r e s u d n i m korakom na putu p r e m a
k o m u n i s t i č k i h p r e d i z b o r n i h a k t i v n o s t i u F r a n c u s k o j i Italiji, te na p o t p o m a g a n j e
stvaranju ujedinjenog svijeta." 56
p o ć u d n i h n o v i n a r a , s i n d i k a l n i h vođa i političara."
Behreandt dalje objašnjava kako je „Marshallov plan, osim što je p o m o g a o Eu ropi da p o n o v n o stane na noge, 1950. godine doveo do Schumanovog plana. Tada je, naime, francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predložio da cjelokupna
ZAČETAK M A R S H A L L O V O G PLANA
proizvodnja ugljena i čelika u Francuskoj i Njemačkoj budu stavljene pod nadležnost
Z
ačetak Marshallovog plana m o ž e se naći u m r e ž a m a za oblikovanje politike koje
je tijekom 1939. godine, prije Drugog svjetskog rata, organiziralo Vijeće za me
đ u n a r o d n e odnose. Michio Kaku i Daniel Axelrod objašnjavaju u knjizi Pobijediti u nuklearnom
ratu: Pentagonovi tajni ratni planovi (To
Win
the Nuclear War:
The
Pentagon's Secret War Plans) da „zapisnici sa zatvorenih sastanaka Ministarstva vanj-
jednog n a d n a c i o n a l n o g tijela", što je najprije dovelo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik, p o t o m do EURATOM-a (Europske zajednice za atomsku energiju) i na kraju do Zajedničkog tržišta. Profesor Quigley je zabilježio da je Europska zajednica za ugljen i čelik „bila istinski revolucionarna organizacija jer je imala suverene ovlasti, uključujući i ovla-
štenje da prikuplja novčana sredstva m i m o svih postojećih državnih ovlasti... da kon trolira cijene, usmjerava investicije... raspodjeljuje ugljen i čelik u vrijeme nestašica i određuje razinu proizvodnje u vrijeme viškova." Ukratko, „Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ) bila je r u d i m e n t a r n a vla da." N a k o n što je u srpnju 1952. ugovor o osnivanju Zajednice stupio na snagu, p o d
VIDLJIVI OBRASCI
upravom j e d n o g ovlaštenog tijela objedinjeni su izvori ugljena i čelika iz šest zemalja (Francuske, Z a p a d n e Njemačke, Italije, Belgije, Luksemburga i Nizozemske), ukinuta su ograničenja izvoza i uvoza, stvoreno je jedinstveno tržište rada, usvojena je za jednička gospodarska politika i usklađeni životni standardi u zemljama članicama kako bi se p o m o g l o spriječiti izbijanje nekog novog rata. General Marshall i društvo iz CFR-a prikrili su činjenicu da je E Z U Č predsta vljala prvi konkretan korak p r e m a političkom ujedinjenju, prvi i najvažniji kamen u izgradnji carstva, to jest Jedinstvene svjetske vlade. Sljedeći korak učinjen je p o tpisivanjem Rimskog s p o r a z u m a 1957. godine kojim je utrt put osnivanju Europske ekonomske zajednice. Rimski s p o r a z u m stupio je na snagu 1. siječnja 1958.
E
uropa je bila p r i m o r a n a na ulazak u zajednicu država. Ne onakvu o kakvoj je
sanjao Napoleon, p o d francuskom zastavom, niti onakvu kakvu je planirao Hitler, podjarmljenu p o d svastikom. Ironija je, m e đ u t i m , u tome što su i Na
p o k o n i Hitler htjeli ujediniti Europu p o d z n a k o m orla koji je ujedno i simbol Sjedi njenih Država, a m o ć n i Amerikanci radili su tajno i javno ne bi li uništili a u t o n o m n e suverenitete i stvorili današnju Europsku uniju. Ambrose Evans-Pritchard prati američka nastojanja oko ujedinjenja Europe u članku koji je u rujnu 2000. objavio londonski dnevnik The Telegraph: „Tijekom pe desetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća američka obavještajna zajednica vodila
je kampanju za stvaranje poticaja ujedinjenoj Europi. Ta zajednica financirala je i usmjeravala europski federalistički pokret." U s p o m e n u t o m razdoblju CIA-om su upravljali utjecajni članovi Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e : Allen Dulles, general Walter Bedell Smith, te William Donovan, bivši šef Ureda strateških službi (Office of Strategic Services, skraćeno OSS), preteče CIA-e. D o n o v a n je vodio Američki o d b o r za ujedinjenu Europu (American C o m mittee for a United Europe), koji je upravljao europskim federalističkim p o k r e t o m i p o t p o m a g a o ga, što je također s p o m e n u t o u Evans-Pritchardovom članku. Tragovi koji vode do ujedinjenja europskih država vode od Marshallovog plana, preko Europske zajednice za ugljen i čelik, do Europske ekonomske zajednice, pa nije pretjerano reći da je Vijeće za m e đ u n a r o d n e o d n o s e iz Amerike u trio put današnjoj europskoj vladi. Članovi CFR-a bili su prisutni na svakom koraku putovanja. Izdanje Ministarstva vanjskih poslova br. 7277, specijalne grupe i tajne ekipe CFR-a, kao i projekt Vijeća p o d nazivom „Proučavanje rata i m i r a " („War and Peace Studies") - sve je imalo golem utjecaj na svjetsku geopolitiku. Pa ipak, još uvijek n e m a izvještaja o tim događajima i zakulisnim m a n e v r i m a . Zašto se uloga Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e u financiranju i provođenju tih aktivnosti ignorira u suvremenoj
povijesnoj literaturi? Zašto n e m a niti jednog sveučilišta - a sveučilišta su pokretači američkog liberalizma - na kojem bi se držala predavanja o jednoj od najutjecajnijih i najstarijih neslužbenih organizacija u Americi, o organizaciji koja modelira vanj sku politiku Sjedinjenih Država u skladu s vlastitim tajnim planom? Zašto nitko od istraživačkih novinara, dobitnika Pulitzerove nagrade, sveučilišnih profesora, povje sničara, pisaca, državnika, političara i istraživača nije opazio kako se stvari razvijaju u smjeru jedinstvene svjetske vlade? Ako nitko drugi, Sokrat bi bio preneražen. Ljudsko biće istražuje i tako uči. Mi sliocu je korisna bilo koja tema. je li nedostatak intelektualne radoznalosti u javnosti simptom b u d u ć e mentalne pacifikacije? Priznajem: Vijeće stavi na raspolaganje svoj godišnji izvještaj koji sadrži p o pis svih članova, p o n u d i o p ć i n s t v u pretplatu na svoje glasilo, časopis Vanjski po slovi, i pozove ih da pregledaju njegovu wefr-stranicu, ljudima je teško povjerovati da je C F R tajna organizacija sa skrivenim p o b u d a m a . Na tvefr-stranici lijepo je objašnjeno kako M e đ u n a r o d n i savjetodavni o d b o r CFR-a broji č e t r d e s e t a k čla nova, o d a b r a n i h iz E u r o p e , Sjeverne i Južne A m e r i k e , Afrike, Azije i s Bliskog Istoka, te da su ti članovi „pozvani da iznose mišljenja o s l u ž b e n i m p r o g r a m i m a , s t r a t e š k i m s m j e r n i c a m a i o p r a k t i č n i m m o g u ć n o s t i m a s u r a d n j e i z m e đ u Vijeća i i n o z e m n i h institucija." Za razliku od D r u ž b e Bilderberg, CFR i m a čak i tajnika koji će pristojno o d g o v o r i t i na većinu vaših pitanja. M e đ u t i m , sve je to smicalica. Njihove prave namjere m o g u se iščitati na s t r a n i c a m a istih o n i h izvještaja koje t a k o ljubazno svake g o d i n e dijele publici. Pregledate li, na primjer, p o p i s d o ž i v o t n i h članova CFR-a, shvatit ćete da ih 9 0 % sjedi u Trilateralnoj komisiji ili p r i p a d a D r u ž b i Bilderberg. Proučite li brižljivije, primjerice, CFR-ov izvještaj za 1992. godinu, otkrit ćete k a k o se na m n o g i m mjestima i različitim izrazima kategorički u p o z o rava da bi bilo najbolje kad članovi ne bi govorili n e č l a n o v i m a Vijeća o t o m e „tko je što r e k a o . " 5 7 Ako se ne radi o tajnoj organizaciji, zašto C F R inzistira na krajnjoj diskreciji članstva? U o v o m se t r e n u t k u v a ž n o prisjetiti što kaže glava 50, članak 783 Zako nika Sjedinjenih Država, „Rat i n a r o d n a o b r a n a Sjedinjenih Država": „ S m a t r a t će se n e z a k o n i t i m ako bilo koja službena osoba ili z a p o s l e n i k u Sjedinjenim Drža vama, ili u bilo kojoj službi ili u s t a n o v i SAD-a, ili u bilo kojoj korporaciji čije di o n i c e su u cijelosti ili većinski u vlasništvu Sjedinjenih Država ili bilo koje službe ili u s t a n o v e SAD-a, b u d e p r i o p ć i o na bilo koji način ili bilo kojim s r e d s t v i m a bilo kojoj d r u g o j osobi, za koju ta službena osoba ili z a p o s l e n i k znaju ili imaju razloga vjerovati da je agent ili p r e d s t a v n i k bilo koje s t r a n e vlade, bilo kakvu informaciju koju je p r e d s j e d n i k SAD-a (ili šef bilo koje službe, u s t a n o v e ili korporacije uz
odobrenje p r e d s j e d n i k a SAD-a) proglasio t a j n o m jer ugrožava sigurnost Sjedi njenih Država, u k o l i k o znaju da je ta informacija proglašena t a j n o m , o s i m ako je s p o m e n u t i s l u ž b e n i k ili zaposlenik d o b i o izričito o d o b r e n j e od p r e d s j e d n i k a SAD-a, ili od šefa službe, u s t a n o v e ili korporacije u kojoj s p o m e n u t i s l u ž b e n i k ili zaposlenik radi, d a otkrije s p o m e n u t u informaciju." D r u g i m riječima, svaka s k u p i n a ili p o j e d i n a c koji svjesno r a d i p r o t i v Sjedi njenih Država k a k o bi se okoristio t i m e što će s t r a n a sila p r e u z e t i zemlju, vrši čin izdaje.
D I O TREĆI ZAVJERA R O C K E F E L L E R O V I H I TRILATERALNA KOMISIJA
Kakva god bila cijena Kineske revolucije, ona je očigledno uspjela ne samo stvoriti djelotvorniju i angažiraniju upravu već i izgraditi visoki moral i društvo s ciljem... Društveni eksperiment u Kini pod vodstvom predsjednika Maoa jedan je od najvažnijih
i najuspješni
jih u ljudskoj povijesti. David Rockefeller, 1973.
Neki čak vjeruju da smo dio nekakve tajne klike koja radi protiv najboljih interesa Sjedinjenih Država i govore o mojoj obitelji i o meni kao o „internacionalistima" koji zajedno s drugima
diljem
svijeta snuju zavjeru da izgrade cjelovitiju globalnu političku i go spodarsku strukturu - jedan svijet, ako hoćete.
Ukoliko sam za to
optužen, kriv sam i time se ponosim. David Rockefeller, Memoari, str. 405
SUČELJAVANJE, 2003.
K
rug s m e đ i h i zlaćanih boja poigravao je na kasnovečernjem n e b u p o n a d
f r a n c u s k o g g r a d a Versaillesa, n o večer s e i p a k d o i m a l a m r a č n o m . N e p o dnošljiva v r u ć i n a i vlaga pritiskale su me d o k sam h o d a o ulicama, tražeći
mjesto gdje bih utažio žeđ. Tristotinjak m e t a r a od glasovitog hotela T r i a n o n Pala ce pogled mi je privukla potkova koja se njihala i z n a d ulaza u t r o š n u k r č m u . P o
h a b a n a ljubičasto-zelena fasada vapila je za p o š t e n i m ličenjem, a kontrast i z m e đ u l u k s u z n o g hotela i p r i p r o s t e g o s t i o n e t a k a o je moj s m i s a o za ironiju: je li n a m s u đ e n o da se v r a t i m o u svijet gdje postoje s a m o dvije klase - bogati i s i r o m a š n i , vladari i r a d n i c i - u p o r e d a k koji podsjeća na feudalne velmože i k m e t o v e , p o d j e d n u vlast koja g o s p o d a r i svijetom? Bio je to p l a n za kojega su tek m a l o b r o j n i htjeli znati, a ja s a m te večeri bio u m o r a n od p o t r a g e za d o k a z i m a koji bi razot krili tu prijetnju našoj slobodi. N i s a m i m a o d o g o v o r e n i h intervjua. Jedino što sam želio bila je utjeha svakidašnjice i galama n e p o v e z a n i h glasova. Primamljivi mirisi iz k r č m e p r o b u d i l i su mi želju za bijelom kavom, pa sam prešao prag. U n u t r a je bilo mjesta s a m o uz šank. P r o n a š a o s a m mjesto, n a s l o n i o se na pult i p r i o p ć i o p i p n i č a r u svoju n a r u d ž b u . Preda m n o m su na p o l i c a m a p r i č v r š ć e n i m uza zid stajale p o r e d a n e bezbrojne b o c e a l k o h o l n i h pića, šalice i čaše. Aparat za kavu bio je n a s a đ e n na pult. Iza m e n e i m e n i zdesna velški turisti i nekakav bradati grbavac s k o ž n a t i m r u k a v i c a m a i p u t n o m k a p o m sjedili su o k o n e k o l i k o spojenih stolova. Tek što sam se upitao zašto grbavac nosi rukavice za tako s p a r n e večeri debela d a m a s g o l e m i m m a d e ž o m na b r a d i objasnila je t u r i s t i m a da je on pijanist i da m o r a čuvati r u k e . Za s t o l o m m e n i slijeva k a r t a l o je b u č n o d r u š t v a n c e . Jedan m e đ u njima, kra t k o v i d n i m u š k a r a c , p r i v u k a o m i j e p o z o r n o s t . Z a m i s l i o s a m d a j e u p r a v o isko račio s n e k e od van G o g h o v i h slika. Postariji, ćelav i o t r o m b o l j e n , bio je odjeven u preveliko sivo odijelo koje ga je, umjesto elegantnijim činilo još n e u g l e d n i j i m .
O g r o m n e naočale s okvirima od imitacije kornjačevine povećavale su mu krvave,
P o d i g a o je pogled i u p e r i o mi ga n e t r e m i c e u oči. „Vaše uplitanje, g o s p o d i n e
vodenaste oči koje su šarale p o g l e d o m po ljudima uokolo. T a m n a sjena guste brade
Estulin, utjecalo je čak i na n a š o d a b i r p o j e d i n i h sudionika. U j e d n o m t r e n u t k u
širila mu se d o n j o m polovicom lica, a iznad usta su mu stršali prosijedi, nehajno
pomislili s m o da s m o Vas otkrili. Vjerovali s m o da je izvjesni član, koji nije sudje
p o d r e z a n i brkovi. N a r u č i o je r u m , n a p u n i o lulu i o d s u t n o se zagledao u karte.
lovao na s k u p š t i n i , bio Vaša osoba iznutra. Da ste pogriješili u predviđanju mje
Već je o d a v n o p r o š l o o s a m sati - pariško vrijeme za večeru - pa s a m iz sale č u o sviranje klavira, glasne šale, smijeh i povike r a z d r a g a n e djece. D o k s a m pla ć a o svoju omiljenu kavu shvatio sam da g l e d a m na k r č m u drukčije n e g o spočetka. M o ž d a je to mjesto bilo toliko p o p u l a r n o da ga vlasnik nije i m a o kad obnoviti. Ta m e p o m i s a o osokolila. „Rado bih s Vama porazgovarao." Osjetio sam nečiji d a h na dlačicama sa stra žnje s t r a n e vrata. I n s t i n k t i v n o sam se o k r e n u o n a d e s n o . T a m o nije bilo nikoga.
sta održavanja s k u p š t i n e taj bi član, ništa ne sluteći, p r e t r p i o ozbiljne posljedice. Na sreću - po njega - Vi ste t o č n o p o g o d i l i . " D o k sam ga slušao k o n a č n o mi je pošlo za r u k o m o d r e d i t i koji naglasak p o kušava o p o n a š a t i : onaj grofovije Kent. „Kako Vi znate sve te stvari?" - upita C v i l i b u m . L e t i m i č n o ga p o g l e d a m i uspijem se suzdržati da se ne nasmiješim. N a p o k o n se „ o n i " - p r e d s t a v n i c i te vrlo tajne s k u p i n e m e đ u n a r o d n i h m o ć n i k a i financija
„Ostanite sjediti, m o l i m Vas" - sipljivo zaškripi d r u g i glas.
ša koji čine D r u ž b u Bilderberg - obraćaju izravno m e n i . To je bio k o m p l i m e n t ,
Živci mi se nakostriješe. Koliko često m o r a m trpjeti da me gnjavi CIA, ili
p r e m d a o p a s a n . M o r a o sam ostati p r i b r a n .
Mossad, da mi prijeti lokalna policija, da me fotografiraju službenici sigurnosti?
„ R e c i m o d a j e to profesionalna tajna" - o d g o v o r i m , zahvaljujući u sebi zvije
Je li ovo bio j o š j e d a n p r e p a d ? Z a v r t i o sam se na barskoj stolici da v i d i m o d a k l e
z d a m a na t o m e što n i s a m o d a b r a o tu k r č m u za s a s t a n a k s d o u š n i c i m a iz T r i a n o n
dolaze glasovi. „ O b i l a z i m o sirotinjske birtije, jel'da, d e č k i ? "
Palacea. Cvilibimove riječi j a s n o su mi govorile da bi bilo koji zaposlenik hotela,
G o s p o d i n s b r i t a n s k i m š t i h o m prešao je p r e k o moje zajedljive primjedbe.
kojeg bi vidjeli kako razgovara sa m n o m , najvjerojatnije d o b i o otkaz.
„ G o s p o d i n e Estulin, žao n a m je što z a d i r e m o u Vaš prostor, ali jako bismo voljeli
Cvilibumovi poput slame potkresani brkovi i gomoljasti nos nekontrolirano se tr
porazgovarati s Vama." P r u ž i o je mlitavu ruku nadajući se da je m o ž d a o d l u č i m
žnu na moj jezgroviti odgovor. I m a o je debele obrve, izvijene u širokom luku, i malešna
prihvatiti. „Nije p o t r e b n o naglašavati, m o l i m o Vas za najveću m o g u ć u diskreciju."
ustašca koja su se rastegnula u hladni trokutasti osmijeh koji me trebao zastrašiti.
Sudeći po nezgrapnoj sintaksi, naučio je svoj pseudokultivirani engleski od la
Cvilibim je z a v u k a o d e s n u r u k u u lijevi d ž e p hlača - pri č e m u se sako ra
ž n i h literata, specijaliziranih za podučavanje otmjenog britanskog jezika i m a n i r a .
stvorio, pa sam vidio lanac od sata koji je visio p r e k o prsluka - i rekao: „Vi ste
„ O t k u d z n a t e m o j e ime? Ne sjećam se da s a m v a m se p r e d s t a v i o . "
prava e n i g m a , g o s p o d i n e . " D o b a c i o je C v i l i b u m u značajan pogled kojim je poka
„ Z n a m o mi d o s t a toga o Vama, g o s p o d i n e Estulin" - o d l u č n o će h r a p a v i glas
zao p r e m a izlazu i p r e d l o ž i o t i h i m , ali o d l u č n i m glasom: „ M o l i m Vas, p o đ i t e za
ž u t o k o s o g m u š k a r c a širokih r a m e n a . Stajao je otraga, u sjeni o n o g a prvoga. Tje lohranitelj, n e m a sumnje. „Cvilibim i Cvilibum", izgovorim u sebi dva p r i k l a d n a imena.
n a m a . Vani m o ž e m o slobodnije razgovarati." Z a č u d o sam pristao. O g r o m n i mjesec već je blještao kroz udaljene krošnje drveća koje je o k r u ž i
„ M a zbilja" - o d g o v o r i m naglas, naslonivši se na barsku stolicu i p u s t i m da
valo hotelsku terasu. Ispred nas su ž m i r k a l e ulične svjetiljke. M o g a o sam razabra
tišina ispuni p r o s t o r m e d u n a m a . Tišina je bila m o j prijatelj, j e d n a k o kao i nji
ti p r i g u š e n i ž a m o r koji je d o p i r a o iz obližnjih kavana na o t v o r e n o m i lajanje pasa.
h o v o oružje.
Nekoliko m i n u t a s m o šutjeli sva trojica.
Lažni Cvilibim spusti pogled, iščeprka d o z u s c i g a r e t a m a iz u n u t a r n j e g gor njeg d ž e p a svog d o b r o skrojenog sakoa i stane je brižljivo proučavati.
„ Z a š t o nas slijedite n a o k o l o ? " - upita Cvilibim. „ N e r a d i t e ni za j e d n e r e n o m i r a n e n o v i n e . Pišete članke zbog kojih je n a š i m članovima n e u g o d n o . Nekoli
„Na primjer, z n a m o da ste ovdje zato da biste pratili s k u p š t i n u Bilderberga.
ko a m e r i č k i h k o n g r e s m e n a i z a s t u p n i k a k a n a d s k o g p a r l a m e n t a bilo je prisiljeno
Vi nas slijedite već g o d i n a m a . Izgleda da n e k a k o uvijek z n a t e t o č n o mjesto sva
otkazati sudjelovanje na n a š e m godišnjem s k u p u n a k o n što ste ih Vi naveli k a o
kog sastanka, p r e m d a m n o g i o d s u d i o n i k a doznaju tek tjedana d a n a unaprijed
uzvanike."
gdje će se s k u p š t i n a o d r ž a t i . Sa žaljenjem m o r a m p r i z n a t i : koliko g o d se mi t r u dili p r i k r i t i tragove i p o d u z e t i sve p o t r e b n e mjere opreza, Vama kao da je p o z n a t sadržaj naših rasprava i većina naših planova za b u d u ć n o s t . "
„Nije d o b r o " - naglasi C v i l i b u m . Cvilibim nastavi: „ G o s p o d i n e Estulin, D r u ž b a Bilderberg je n e s l u ž b e n i fo r u m , u okviru kojega se v o d e n e s l u ž b e n e , prijateljske rasprave m e đ u utjecajnim
č l a n o v i m a p o d u z e t n i č k e zajednice. Političare se poziva zato da s o s t a l i m a podije
Cvilibum n a t a k n e šešir i udalji se u k o r a k sa šefom.
le svoja o s o b n a i profesionalna iskustva. Sve se to čini u n a d i da takva vrst f o r u m a
Tek sam t a d a shvatio koliki je ulog u pitanju. To nije bio običan razgovor
m o ž e p r e m o s t i t i jaz i z m e đ u visoke politike i širih p o t r e b a n a r o d a svijeta. Mi niti
i z m e đ u Bilderbergovih izaslanika i m e n e . To je bilo upozorenje.
na j e d a n n a č i n ne p o k u š a v a m o utjecati na vlade, na njihovu politiku ili na o d l u k e koje d o n o s e . " „Sranje!" - d r e k n e m ja. Osjetio sam kako mi se napinju v r a t n i mišići. Iz m e n e provali bijes. „ D a nije bilo t r u d a u p o r n i h n o v i n a r a , K a n a d a bi d o s a d već bila dio Velikih Sjedinjenih Država. A zašto ste vi, m o m c i , ubili Alda M o r a ? " „Vi znate da Vam ne m o ž e m o ništa reći, g o s p o d i n e Estulin. Ja se n i s a m d o š a o svađati s Vama." Cvilibim me zamišljeno p r o m a t r a o . „Bi li bilo previše tražiti od Vas da g o v o r i m o n e s l u ž b e n o ? " „Ja o b i č n o n e g o v o r i m n e s l u ž b e n o , o s o b i t o n e k a d j e u p i t a n j u D r u ž b a Bilderberg." Shvatio sam da se p o n a š a m kao budala, ali tog sam t r e n u t k a uživao u prilici da p r e d „utjelovljeno obličje" m o g zlokobnog, skrivenog neprijatelja istresem osje ćaj zatomljene frustracije, p r o u z r o č e n e njegovim tajnim planovima. Palo mi je na um da bih, ako uspijem razljutiti Cvilibima, m o g a o d o z n a t i što zapravo rade na t o m skupu. M e đ u t i m , on je sljedećih nekoliko m i n u t a lupetao o p r e d n o s t i m a par tnerstva, suradnji m e d u n a r o d i m a , gladnoj djeci u Africi... uobičajena p r o p a g a n d a . Pokušavao sam se usredotočiti na slušanje, ali sam u b r z o uhvatio s a m o g sebe kako p r o m a t r a m Cvilibumovo lice. On se o d s u t n o smješkao i oblizivao brkove. „Mi zaista m o ž e m o n a d o k n a d i t i Vaš trud, g o s p o d i n e Estulin." Moja p o z o r n o s t naglo se vratila Cvilibimu. „Koje biste Vi uvjete željeli postaviti?" - upitao je. P o n o v n o sam p o g l e d a o šutljivog Cvilibuma ne bih li p r o c i j e n i o koliko ga z a n i m a m o j odgovor. Stajao je s k a m e n j e n a lica. Cvilibim je p r e b i r a o p r s t i m a po cigareti i lagano je trljao, g r i c k a o donju usnu i m o z g a o . Nije gledao u cigaretu n e g o u daljinu, čekajući da o d g o v o r i m . „Kao uvjet za moju šutnju htio bih da svi b u d u ć i skupovi Bilderberga b u d u javno oglašeni. Želim da se s v a k o m n o v i n a r u koji želi biti p r i s u t a n o d o b r i slo b o d a n i n e o m e t a n p r i s t u p . Sve s k u p š t i n e m o r a t će biti s l u ž b e n o d o k u m e n t i r a n e , p o p i s s u d i o n i k a m o r a t će biti unaprijed objavljen. Bez CIA-e, bez pištolja, bez pasa, bez o s o b n o g osiguranja i, prije svega - bez tajnostil" „ Z n a t e da mi to ne m o ž e m o učiniti, g o s p o d i n e Estulin. Ulozi su previsoki, a igra je već d o b r a n o o d m a k n u l a . " „ O n d a ćete m e , g o s p o d i n e " - o d v r a t i o sam - „ n a p r o s t o m o r a t i p o d n o s i t i sve d o k s u d a c ne p u h n e posljednji p u t u zviždaljku." Cvilibim d o s t o j a n s t v e n o k i m n e . „U t o m slučaju, želim Vam u g o d n u večer, g o s p o d i n e Estulin. Ispričavam se što sam p o t r o š i o Vaše vrijeme."
14(.
147
POVRATAK U B U D U Ć N O S T
D
r u ž b a Bilderberg bez s u m n j e je najviši tajni forum koji djeluje u sjeni vlasti, no j e d n o m a l o p o z n a t o tijelo - Trilateralna komisija - t a k o đ e r igra značajnu ulogu u p r o g r a m u N o v o g svjetskog p o r e t k a p r e m a kojem
se bogatstvo, k o n c e n t r i r a n o u r u k a m a m a l o b r o j n i h , koristi za postizanje k o n t r o l e nad svijetom. M o ć n i pojedinci koji pripadaju Trilateralnoj komisiji dijele istu a n tinacionalističku filozofiju i pokušavaju spriječiti n a c i o n a l n e snage u n u t a r država da utječu na politiku. Trilateralna komisija o s n o v a n a je 1973. g o d i n e . Njen utemeljitelj i najvažniji pokretač bio je m e đ u n a r o d n i financijaš David Rockefeller, dugogodišnji predsje dnik uprave b a n k e C h a s e M a n h a t t a n koju k o n t r o l i r a obitelj Rockefeller. N o v i n a r Bill Movers g o v o r i o je o m o ć i Davida Rockefellera u d o k u m e n t a r n o m TV-fil-
mu Tajna vlada (The Secret Government) iz 1980.: „David Rockefeller je d a n a s najistaknutiji p r e d s t a v n i k vladajuće klase, m u l t i n a c i o n a l n o g bratstva ljudi koji oblikuju g l o b a l n u e k o n o m i j u i upravljaju k r e t a n j i m a njenog kapitala... O b i č n i g r a đ a n i n David Rockefeller uživa povlastice kao da je poglavar države... On je nedodirljiv za c a r i n s k e i pasoške službe i jedva da se zaustavlja na s e m a f o r i m a . " Prvi s a s t a n a k Trilateralne komisije o d r ž a n je od 2 1 . do 23. listopada 1973. u Tokiju. Šezdeset i p e t osoba predstavljalo je s j e v e r n o a m e r i č k u g r u p u . Od tog broja, njih 35 je p r i p a d a l o članstvu Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e . Trilateralna komisija podijeljena je u tri regije - američku, e u r o p s k u i paciličko-azijsku. A m e r i č k o sjedište nalazi se u W a s h i n g t o n u , e u r o p s k o - u Parizu, a azijsko - u Tokiju. T r o d n e v n i godišnji s a s t a n a k Trilateralne komisije o d r ž a n je 2006. g o d i n e u Tokiju, 2007. u Bruxellesu, a 2008., u razdoblju od 25. do 28. travnja, u W a s h i n g t o n u . Sastanci su zatvoreni za javnost, a n e s v r s t a n i m m e d i j i m a pristup je zabranjen. T h o m a s Foley od svibnja 2001.obnaša d u ž n o s t predsjedava jućeg za s j e v e r n o a m e r i č k u regiju. Dugogodišnji predsjedavajući za e u r o p s k u re-
giju je m e đ u n a r o d n i b i z n i s m e n i političar Peter S u t h e r l a n d , a p o s l o v n i m e n a d ž e r
izvještaju je b i o p r i d o d a t sažetak diskusije s g o d i š n j e g sastanka kako bi se pobli
Yotaro Kobayashi predsjedavajući je za pacifičko-azijsku regiju.
že razjasnile n e s u g l a s i c e do kojih je d o š l o . " 5 9
Kako piše na wefr-stranici Trilateralne komisije, „svaka r e g i o n a l n a g r u p a ima predsjedavajućeg i z a m j e n i k a predsjedavajućeg, koji zajedno čine v o d s t v o K o m i
Osim Izvještaja radne skupine, Trilateralna komisija izdaje i časopis p o d nazi
sije. Izvršni o d b o r okuplja d r u g i h 36 osoba iz šireg članstva", koje p r o p o r c i o n a l n o
vom Trijalog(Trialogue). ,,U prijašnjem razdoblju godišnje kolekcije Trijaloga sadrža
predstavljaju tri regije. Č l a n o v i O d b o r a sastaju se n e k o l i k o p u t a godišnje kako bi
vale su, uz brojeve posvećene sastancima Trilateralne komisije, i izvanredne brojeve u
k o o r d i n i r a l i djelatnosti i p r i p r e m i l i plan r a d a .
kojima su se obrađivale pojedine t e m e . " 6 0
Izvršni o d b o r izabire članstvo Trilateralne komisije. U bilo kojem t r e n u t k u
Komisija ima regionalna sjedišta, malobrojno stalno zaposleno osoblje, telefon
Komisija broji o k o 350 članova s trogodišnjim m a n d a t o m . Č a k i l e t i m i č a n pogled
ske i telefaks-linije, posjetnice i wefr-stranicu. P r e m d a su njene interne djelatnosti
na p o p i s članova pokazuje, bez tračka sumnje, da su svi ljudi koji su p o z v a n i da
tajna, godišnji izvještaji dostupni su uz sitnu n a k n a d u najširoj publici. Popis članstva
se priključe Komisiji bili (i jesu) p r i p a d n i c i e s t a b l i š m e n t a - poslovični „poznava
također je d o s t u p a n na zahtjev, ali se članove - isto kao k o d Bilderberga i CFR-a
telji prilika" - o d a b r a n i zahvaljujući izvanrednoj s p o s o b n o s t i i z b o g o d r e đ e n o g
- obvezuje na tajnost u pogledu ciljeva i poslova Komisije. Trilateralna komisija si
cilja iz političkih, trgovačkih, b a n k a r s k i h i m e d i j s k i h krugova. Č l a n o v i Komisije
gurno nije na razini otmjenosti Bilderberga. Nego, što su oni zapravo? I kako njihove
imaju obvezu istupiti iz njenog članstva ukoliko u đ u u n e k o tijelo izvršne vlasti.
političke smjernice utječu na nas?
M e đ u t i m , p r e m a riječima A r l e n e J o h n s o n , n a k l a d n i c e časopisa True Democracy,
A n t h o n y Sutton,
autor knjige
Trilateralci nad
Washingtonom
{Trilaterals over
njihova o d a n o s t i njihova ideologija „ne mijenjaju se s a m o zato što b u d u izabrani
Washington), napisao je: „Ova skupina građana organizirana je upravo na način koji
na položaj u d r ž a v n o j upravi. Štoviše, o d a n o s t p r e m a Komisiji z b o g njene p o t p o
im jamči da će njihova zajednička stajališta imati značajnog utjecaja na javni poredak.
re pri dobivanju u n o s n o g položaja kao da p o t i č e u z a j a m n o djelovanje kojim se
Oni se sastaju, oni odlučuju, oni raspravljaju, oni izvještavaju i - nakon tih rasprava
o d r ž a v a trajna učinkovitost Komisije. Stoga su m n o g i visoki državni d u ž n o s n i c i
-javnosti obznanjuju svoje preporuke." 6 1
prije izbora ili i m e n o v a n j a bili aktivni članovi T r i l a t e r a l n e komisije."
58
U prvih g o d i n u i p o l postojanja Trilateralna komisija je objavila šest d o k u
O s i m toga, članovi se o b i č n o vraćaju u Komisiju č i m završi njihova državna
m e n a t a sa svojim stajalištima. Tijekom slijedećih g o d i n a proizvodnja takvih d o k u m e n a t a p o s t a l a je z a š t i t n i m z n a k o m strategije T C - a : oni su služili ne s a m o slo
služba. Tri osobito brižljivo o d a b r a n a stručnjaka, koji predstavljaju tri regije, pišu
b o d n o m procjenjivanju raspoloženja javnosti, već i predstavljanju p r o g r a m a r a d a
godišnje Izvještaje r a d n e s k u p i n e (Task Force R e p o r t s ) za Trilateralnu komisiju.
Komisije. O n i h p r v i h šest d o k u m e n a t a nosilo je naziv Trokut-spisi (The Triangle
Ti se izvještaji koji p u t p r i p r e m a j u i po g o d i n u d a n a . U svojoj knjizi Trilateral-
Papers): dva su se bavila tokijskim s a s t a n k o m iz listopada 1973., tri su davala pre
nost:
Trilateralna
gled rezultata s a s t a n k a u Bruxellesu u lipnju 1974., a j e d a n je n a s t a o n a k o n skupa
The
Trilateral
komisija
i planovi
elite za
upravljanje
Commission
and Elite
Planning for
World
svijetom
(Trilateralism:
Management),
glasovita
spisateljica i Knight-Ridderova k o l u m n i s t i c a Holly Sklar objašnjava k a k o se ure
u W a s h i n g t o n u u p r o s i n c u 1974. U Dosjeu Rockefeller Gary Allen je iznio predviđanje u vezi s Trilateralnom ko misijom: „Ako su Trokut-spisi ikakav pokazatelj, o n d a m o ž e m o očekivati četiri velika
duju Izvještaji r a d n e s k u p i n e :
udarca na gospodarsku kontrolu svijeta." predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućih i direktori,
Prvi će - zapisao je Allen - biti pokretanje obnovljenog svjetskog m o n e t a r n o g
savjetujući se s Izvršnim o d b o r o m i d r u g i m č l a n o v i m a . P o t o m se p o z o v u budući
sustava; drugi - pljačka bogatstva Sjedinjenih Država zbog daljnje radikalizacije si
autori, katkad po izboru članstva Komisije. Za vrijeme dok pripremaju izvještaj
romašnih naroda; treći - jačanje trgovine s k o m u n i s t i m a , a četvrti - iskorištavanje
autori se ne s e l e u urede Komisije. Ostaju na svojim d o t a d a š n j i m radnim mjesti
energetske krize u svrhu stjecanja značajnije m e đ u n a r o d n e kontrole. 6 2
T e m e projekata biraju
ma, a Komisija im o m o g u ć u j e da se po potrebi sastaju, m e đ u s o b n o ili s različitim savjetnicima. Izvještaji se p o d n o s e Trilateralnoj komisiji, izvještaje
ne p o d n o s i
U desetljećima koja su prošla otkako je Allen iz prvih d o k u m e n a t a sa stajalištima utvrdio namjere Komisije, što je TC zapravo postigla?
Komisija. Č l a n s t v o Komisije o d v i š e je raznoliko a da bi m o g l o u kratkom roku postići precizan d o g o v o r o proturječnim vrstama problema; u n e k o l i k o prigoda
Br. 1: Svjedočili smo nastanku dvaju regionalnih gospodarskih blokova Europske zajednice i Sveameričkog saveza (Union of the Americas) - uz
usvajanje Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA-
„ekonomski pritisci" utjecati na građane. „Standard [života] prosječnog Amerikanca
e). Azijska monetarna unija koja će ubrzo biti stvorena, već čeka na red.
mora pasti."
Br. 2: Sjedinjene Države i države Zapada intenzivno su subvencioni
Volcker je bio čovjek od riječi. U skladu s njegovim p r o g r a m o m „fiskalne stro
rale i snosile otplatu dugova za zemlje Trećeg svijeta.
gosti" koji se počeo primjenjivati u listopadu 1979. tijekom m a n d a t a predsjednika
Br. 3: Sjedinjene Države slale su milijarde dolara vrijednu tehnologi
Jimmya Čartera, cijena obveznice državne blagajne porasla je za neshvatljivih šest
ju Sovjetima i Kinezima i, n a k o n detanta u m e đ u s o b n i m odnosima,
posto kroz razdoblje od šest mjeseci. Kamatne stope, koje su 1977. godine iznosile
uspostavile cvatuću trgovinsku razmjenu s Kinezima i Rusima.
5%, skočile su do 1980. na preko 18%, što je procijenjeno p r e m a visini kamata koje je
Br. 4: Vidjeli s m o k a k o j e d n a energetska kriza smjenjuje d r u g u :
vlada plaćala na obveznice državne blagajne. Taj porast pridonio je z a m a h u inflacije
p o č e l o je sa S u e s k o m k r i z o m 1973.; za n j o m je, p o č e t k o m 1991.,
koja je osamdesete i rane devedesete strovalila u e k o n o m s k u krizu usporedivu s Veli
došla operacija „Pustinjska oluja" k o j o m se, n a k o n iračke invazije
kom depresijom po načinu na koji je izmijenila globalnu ekonomiju i uništila r a d n a
i zauzimanja kuvajtskih naftnih polja, svjetska proizvodnja
mjesta u industriji.
na
fte o p e t vratila u Kuvajt; sada je tu rat u Iraku. Sjedinjene D r ž a v e
U vrijeme kad je pročitao knjigu Na razmeđu dvaju razdoblja: uloga Amerike u
opravdavale su z a u z i m a n j e Iraka uklanjanjem oružja za m a s o v n o
tehnotronskoj eri, koju je 1970. godine objavio profesor Zbigniew Brzezinski sa Sveu
uništavanje koje je, n a v o d n o , predstavljalo prijetnju svjetskoj sta
čilišta Columbia, David Rockefeller već je dijelio mišljenje osnivača CFR-a, marksista
bilnosti, ali to oružje n i k a d a nije p r o n a đ e n o ; očito je, dakle, da je
Edwarda Mandella Housea, da „narodi, vlade i gospodarstva svili država moraju slu
pravi a m e r i č k i cilj bio m a n i p u l i r a n j e p r o t o k o m bliskoistočne na
žiti potrebama multinacionalnih banaka i korporacija."
fte, u n a t o č o b e ć a n j i m a o oslobađanju iračkog n a r o d a koji će sam izgraditi svoju d e m o k r a c i j u .
Brzezinski je zapravo bio toliko b e z o b r a z a n da je otpisao Ustav Sjedinje nih Država - akt koji u p r a v o ograničava z l o u p o r a b u vlasti - kao „neprimjeren". Ustvrdio je, d a p a č e , kako „stari okvir m e đ u n a r o d n e politike s i n t e r e s n i m sfera
Holly Sklar - prva koja je prepoznala kretanje Trilateralne komisije u smjeru
ma... i maštarija o suverenitetu... o č i g l e d n o više nisu u skladu sa s t v a r n o š ć u " te
„globalizacije", davno prije no što je ta riječ ušla u m o d u - smatra da globalna među
je predložio sljedeće: „ n a d o l a z e ć a dvjestota obljetnica Deklaracije nezavisnosti
zavisnost Velike trojke svjetskih gospodarskih sila „omogućava bogatima očuvanje
mogla bi biti p o v o d o m za poziv na n a c i o n a l n u u s t a v n u konvenciju, na kojoj bi se
interesa Z a p a d n o g kapitalizma u nesigurnom svijetu - po svoj prilici tako da obe
p o n o v n o ispitao f o r m a l n i i n s t i t u c i o n a l n i okvir države... [i] m o g l a bi poslužiti k a o
shrabruju protekcionizam, nacionalizam, ili bilo kakve mjere zbog kojih bi se povla
primjereni d a n koji bi predstavljao kulminaciju n a c i o n a l n o g dijaloga o u m j e s n o
šteni slojevi jedne sile suprotstavili povlaštenim slojevima druge. Očekivani ekonom
sti postojećeg p o r e t k a . "
ski pritisci skretat će se nadolje radije nego u stranu."
Iste te godine Brzezinski je sudjelovao u CFR-ovom časopisu Vanjski poslovi,
63
David Rivera u svojoj e-knjizi Posljednje upozorenje: povijest Novog svjetskog
dokazujući postojanje potrebe za novim i širim p r i s t u p o m . Predlagao je „stvaranje
zastupa mišljenje da
zajednice razvijenih država, koja m o ž e djelotvorno pristupiti rješavanju krupnijih
je cilj Trilateralne komisije „ svijet učiniti s i g u r n i m za m e đ u o v i s n o s t t a k o što će
problema s kojima se čovječanstvo suočava... Vijeće koje bi predstavljalo Sjedinjene
štititi davanja o d r e đ e n a za svaku zemlju zbog zaštite od vanjskih i u n u t a r n j i h
Države, Z a p a d n u Europu i Japan, s redovitim sastancima šefova vlada i malim, ali
prijetnji, koje će n e p r e k i d n o dolaziti od o n i h koji su voljni platiti cijenu za veću
stalnim p o g o n o m , predstavljalo bi d o b a r početak."
poretka
(Final
Warning: A
History of the New
World Order)
n a c i o n a l n u a u t o n o m i j u . To će k a t k a d zahtijevati usporavanje k o r a k a kojim m e
Te su riječi s i g u r n o zazvučale k a o poziv na oružje koji je p o k r e n u o Davida
đ u o v i s n o s t n a p r e d u j e i ograničavanje n e k i h njenih aspekata. Ipak, češće će se ra
Rockefellera, b u d u ć i da je on u proljeće 1972. na godišnjem s k u p u Bilderberga u
diti o ograničavanju p r o d o r a n a c i o n a l n i h vlada u m e đ u n a r o d n u r a z m j e n u kako
Knokkeu u Belgiji n a č e o t e m u Trilateralne komisije. Po riječima G e o r g e a S. F r a n -
gospodarskih, tako i negospodarskih dobara."
klina, bivšeg k o o r d i n a t o r a Trilateralne komisije, D r u ž b a je s velikim oduševlje
Potkraj sedamdesetih godina Paul Volcker, tadašnji predsjednik uprave Save
njem prihvatila Rockefellerov prijedlog o osnivanju m e đ u n a r o d n o g saveza koji
z n i h rezervi - član Trilateralne komisije koji je nekoć radio za Rockefellerovu Chase
bi stvarao strateške i političke smjernice za konsolidaciju četiriju stupova m o ć i
M a n h a t t a n b a n k u - nije birao riječi kad je priopćio a m e r i č k o m n a r o d u kako će ti
"~ »političke, n o v č a n e , i n t e l e k t u a l n e i vjerske" - p o d okriljem središnje svjetske
vlade. „Sljedećih o s a m g o v o r n i k a reklo je da je to p r e k r a s n a zamisao. Bilo kako bilo, n e t k o ju je p o k r e n u o . "
64
Dva mjeseca poslije skupštine Bilderberga, u srpnju 1972., David Rockefeller
tkom s e d a m d e s e t i h godina, pretvara se u 'globalizaciju'. Potreba za zajedničkim razmišljanjem i zajedničkim vodstvom Trilateralnih zemalja - koje (uz glavne m e đ u n a r o d n e organizacije) i nadalje predstavljaju najvažnija uporišta šireg m e
ustupio je svoje glasovito imanje Pocantico Hills u njujorškoj Hudson Valley kao sje
đ u n a r o d n o g p o r e t k a - nije se smanjila, već u najmanju r u k u intenzivirala. U isto
dište prvog organizacijskog sastanka Trilateralne komisije. Dvije stotine pedeset i pet
vrijeme njihovo vodstvo m o r a se promijeniti i uzeti u obzir d r a m a t i č n u p r e o b r a z b u
financijaša i industrijalaca, povezanih članstvom u Družbi Bilderberg i CFR-u, nazo-
m e đ u n a r o d n o g p o r e t k a . D o k o d n o s i s d r u g i m zemljama postaju sve zreliji - a m o ć
čili su t o m p r v o m druženju. Je li David Rockefeller osnivanjem Trilateralne komisije posijao sjeme ovosto-
sve raspršenija - poslovi rukovođenja iz izvornih Trilateralnih zemalja moraju u još većoj mjeri biti izvršeni k o d ostalih."
ljetne revolucije u n u t a r političkih institucija naših m o d e r n i h republika? Taj korak,
Dakle, koji je sljedeći korak? Brzezinski je predvidio da će tu međunarodnu među
nedvojbeno napravljen po uzoru na Brzezinskijevu viziju, pretvorio je „kretanje pre
zavisnu zajednicu financirati „globalni sustav oporezivanja". Baš zanimljivo! Upravo je to
ma široj zajednici preko zemalja u razvoju... posredstvom niza neizravnih veza i već
ono što još od početka devedesetih Bilderbergovci zahtijevaju od Ujedinjenih naroda.
rastućih ograničenja n a c i o n a l n o m suverenitetu" u živu stvarnost. No, i prema najboljem scenariju, postoji nešto vrlo uznemirujuće u vezi s koalicijom snaga tolikih razmjera koju se sastavlja iza kulisa. Čak je i Washington Post, u vlasništvu establišmenta, u izdanju od 16. siječnja 1977. pronašao neke sumnjive značajke Trilate ralne komisije: „Trilateralci nisu trostrani ljudi. Oni su članovi neslužbene, iako ne i tajne, međunarodne organizacije koju je okupio bogati bankar David Rockefeller kako bi po taknuo razgovor establišmenta Zapadne Europe, Japana i Sjedinjenih Država. Ah evo što nas uznemiruje kod Trilateralne komisije. Izabrani predsjednik, koji još nije stupio na du žnost [Carter], član je Komisije. Član je i izabrani potpredsjednik Walter E Mondale. Čla novi su i novi državni tajnik, te novi ministri obrane i financija: Cyrus R. Vance, Harold Brown i W. Michael Blumenthal. Član je i Zbigniew Brzezinski, bivši direktor Trilateralne komisije i Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Među članovima je i gomila drugih ljudi koji će stvarati američku vanjsku politiku u iduće četiri godine." Društvo iz establišmenta „shvatilo je poruku". U b r z o je Katherine Graham, predsjednica uprave novinsko-izdavačkog poduzeća ..Washington Post Companies", dobila poziv da postane članicom Trilateralne komisije i tako skladno u p o t p u n i član stvo u Družbi Bilderberg i Vijeću za m e đ u n a r o d n e o d n o s e . Od tog trenutka nadalje ugledni dnevnik više nije smatrao p o t r e b n i m otkrivati istinu o najnovijoj od „neslu žbenih" organizacija. Od samog početka Komisija je težila stvaranju trajnog partnerstva m e đ u povlašte nim vladajućim krugovima Sjeverne Amerike, Zapadne Europe i Japana; koordiniranje triju siera moći razlog je zbog kojeg je dobila ime Trilateralna komisija. TC je najprije morala podučiti javnost i vođe većine zemalja da svoje shvaćanje svijeta razdijeljenog na zasebne nacije i države zamijene razmišljanjem u okvirima globalnih pogleda. D u g o n a k o n što je započela s r a d o m , Trilateralna komisija je na vlastitoj slu žbenoj vveb-stranici pripisivala sebi u zaslugu stvaranje globalnog tržišta: „'Rastuća međuzavisnost', koja je toliko impresionirala osnivače Trilateralne komisije poče-
SADAŠNJE Č L A N S T V O KOMISIJE
S
pisak Trilateralne komisije iz kolovoza 2007. uključuje članove iz svih europskih zemalja. Dok su u prošlosti azijsku skupinu sačinjavali samo japanski povjerenici,
današnja Trilateralna komisija dodala im je nove članove iz rastućih azijskih gospodar stava kao što su Indonezija, Malezija, Filipini i Tajland, ali i iz prokušanih kapitalističkih središta poput Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje i Singapura. O s i m toga, David Rockefeller i Zbigniew Brzezinski, utemeljitelji Komisije i članovi Izvršnog o d b o r a za Sjevernu A m e r i k u , doista su pretvorili Trilateralnu ko misiju u globalističku organizaciju. Novi Trilateralci iz tako egzotičnih krajeva kao Kuvajt, M a r o k o , Jordan i Ukrajina pridružili su se D o m i n g u F. Cavallu, bivšem
argentinskom m i n i s t r u gospodarstva - čovjeku koji je, p r e m a mišljenju m n o g i h , odgovoran za uništenje gospodarstva u Argentini. Primljeni su također brižljivo odabrani kandidati iz Tajvana, Turske, Izraela, H o n g Konga, Južne Afrike, Urugva ja, Kine, Rusije i Brazila. S i z n i m k o m ekvatorijalne Afrike i Indijskog p o t k o n t i n e n ta, Trilateralna je komisija uistinu prerasla u globalni energetski p o g o n . T k o su ljudi koji čine dio te „ n e s l u ž b e n e " organizacije zvane Trilateralna komisija? Većina ih je n e p o z n a t a , čak i n j i h o v i m s u n a r o d n j a c i m a , ali n e v a ž n i zasigurno nisu. M e đ u njima su sadašnji i bivši predsjednici, veleposlanici, dr žavni tajnici i m i n i s t r i , ulagači iz Wall Streeta, m e đ u n a r o d n i b a n k a r i , d i r e k t o r i zaklada, d i r e k t o r i istraživačkih institucija, p r a v n i savjetnici i n t e r e s n i h skupina, vojni zapovjednici iz NATO-a i P e n t a g o n a , bogati industrijalci, šefovi sindikata, medijski m a g n a t i , rektori i najugledniji profesori sveučilišta, o d a b r a n i s e n a t o r i i k o n g r e s m e n i , i m u ć n i p o d u z e t n i c i . Najveći dio članova T C - a dolazi iz g l o b a l n i h korporacija: 3 4 % iz Sjedinjenih Država, 39% iz Z a p a d n e E u r o p e , 6 5 % iz Japana. Holly Sklar je objasnila zašto su sindikati uključeni u članstvo TC-a: „Sindikalna
k o m p o n e n t a p o m a ž e u kontroli populističkog izolacionizma i smanjuje razdaljinu koja dijeli Trilateralce od širokih n a r o d n i h masa."
„Potreba" koju Kissinger spominje, ali je izrijekom ne navodi, odnosi se na nje gov gubitak kontrole nad članovima Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose, čija su se mi
65
Na početku je razlika između Bilderberga i TC-a bila u t o m e što je m n o g o starija
šljenja o Vijetnamskom ratu sve više i više razilazila. Iznenada je „uvidio" pogodnost
D r u ž b a Bilderberg ograničavala izbor sudionika u radu na članove NATO-a iz Zapa
u stvaranju novog globalnog tijela koje bi moglo nadomjestiti CFR. Rockefellerov
dne Europe, na Sjedinjene Američke Države i na Kanadu. Danas je Družba, ukorak s
izbor profesora Zbigniewa Brzezinskog sa Sveučilišta Columbia za direktora nove
N A T O - o m i E u r o p s k o m zajednicom, proširila granice i p r i m a u svoje redove građane
organizacije Kissingeru je izgledao itekako opravdan, jer ideje Brzezinskog o stvara
zemalja iz bivšeg Varšavskog pakta.
nju velikog saveza između Sjeverne Amerike, Z a p a d n e Europe i Japana ne samo da
P r e m d a Trilateralna komisija prikazuje samu sebe kao bezopasni debatni klub običnih građana koji nemaju utjecaja na javni poredak, t r e b a m o li im vjerovati? Zbog čega bi članovi Komisije posvećivali toliko svog vremena pukoj intelektualnoj vježbi
su odražavale Rockefellerova razmišljanja, već su se poklapala i s njegovim vlastitim idejama, kao i sa zamislima osnivača CFR-a Edwarda Mandella Housea. Ipak, sudeći p r e m a članku koji je Will Banyon objavio u časopisu Nexus, David Rockefeller u svojoj autobiografiji, naslovljenoj j e d n o s t a v n o Memoari (Memoirs), nije
od zanemarivog značaja? Novinar i istraživač Robert Eringer primijetio je u svojoj knjizi Globalni mani
priznao vlastite ciljeve koji su ga vodili pri osnutku Trilateralne komisije. Rockefel
pulator! (The Global Manipulators, izdanje Pentacle Books, 1980.) da se „ m n o g i od
ler je očigledno bio razbješnjen N i x o n o v o m N o v o m e k o n o m s k o m politikom (New
članova osnivača Trilateralne komisije danas nalaze na vladajućim položajima, na
Economic Policy, skraćeno NEP) iz 1971. godine, kojom se - p o m o ć u kontrole plaća
kojima m o g u provoditi politiku po p r e p o r u k a m a Komisije - po p r e p o r u k a m a koje
i cijena, te povećanjem tarifa - nastojalo n a m e t n u t i državnu upravu n a d osnovnim
su oni sami pripremili u ime Komisije."
elementima gospodarstva. Nixon je uspio na 90 dana zamrznuti plaće i cijene kako bi
Da li bi stvarna namjera Komisije mogla biti suradnja s Bilderbergom i Vijećem
obuzdao inflaciju. Njegovo stajalište bilo je protivno Rockefellerovom: Banyon pri
za m e đ u n a r o d n e o d n o s e na „utvrđivanju javnopolitičkih ciljeva, koje bi provodile
kazuje žar Rockefellerove odlučnosti da p r e u z m e uzde u Nixonovoj administraciji,
vlade širom svijeta?" Do tog je zaključka došao Antony Sutton u knjizi Trilateral^
„koja se okoristila r a z d o r o m u redovima establišmenta i odbacila liberalni internaci
nad Amerikom
onalistički p r o g r a m . " 6 7
(Trilaterals
over
America).
N a k o n svega, kao što je Brzezinski zapisao Na razmedi dvaju razdoblja, „Premda
Daniel Yergin i Joseph Stanislaw, autori knjige Zapovjedni visovi (The Commanding
stvaranje zajednice razvijenih država nije tako ambiciozan cilj kao stvaranje svjetske
Heights), istog su mišljenja: „Establišment, koji je zastupala elita iz TC-a, CFR-a i Bil
vlade, ipak je dostižniji."
derberga, bio je razjaren što se državni dužnosnici bave određivanjem cijena i plaća." Osnivanje Trilateralne komisije postalo je Rockefellerovim p l a n o m za poticanje
Debatni klub, kako da ne. Na večeri u p o v o d u 25. obljetnice Trilateralne komisije H e n r y Kissinger je otkrio na koji mu je način bio predstavljen prijedlog o osnivanju TC-a:
„jedinstva m e d u industrijskim silama kao privremene alternative Ujedinjenim na rodima, kojima sve više vladaju radikalizirane države Trećeg svijeta, kako bi zajedno dostigle njegov cilj - cjelovitiju političku i gospodarsku globalnu strukturu."66
G o d i n e 1973. d o k sam obnašao službu državnog tajnika David Ro
U m e đ u v r e m e n u , Rockefeller je nakanio vratiti „zabludjelog" Nixona na pravi
ckefeller se j e d n o g dana pojavio u m o m u r e d u i rekao mi kako misli
put: pokušao je ugovoriti privatni sastanak na kojem bi se razgovaralo o „ m e đ u n a r o
daje meni potrebna mala pomoć. Moram priznati, u tom času mi baš
dnoj m o n e t a r n o j i trgovinskoj situaciji", ali je Nixonov šef kabineta H.R. H a l d e m a n
nije bilo jasno što kani. Predložio je okupljanje skupine Amerikanaca,
odbio prijedlog. Kad se k o n a č n o uspio sastati s predsjednikom, jedan od dužnosnika
Europljana i Japanaca koji će unaprijed zaviriti u budućnost.
odbacio je Rockefellerova stajališta kao „ne osobito inovativna."" 1 '
Pa sam ga upitao: „ A tko će to voditi za tebe, David?" Odgovorio je: „Zbig Brzezinski."
sustava ukinut je u travnju 1974., kad je Nixonov zlosretni drugi m a n d a t već bio
Znao sam da Rockefeller misli ozbiljno. Iskopao je nešto što je bilo
dobrano o d m a k a o . Četiri mjeseca kasnije Nixon je p o d n i o ostavku na dužnost pred
važno. Kad sam promislio, uvidio sam da zbilja postoji potreba za ne čim
O n o što se dogodilo n a k o n tog sastanka već pripada povijesti. Najveći dio N E P
6
takvim?
(kosi tisak dodan]
sjednika države.
SOFISTICIRANA SUBVERZIJA
K
ako se m o ž e objasniti suptilna međuzavisnost industrijskog Sjevera i Trećeg svijeta?" - upitala se Knight-Ridderova kolumnistica Holly Sklar u knjizi Trilateralna komisija i planovi elite za upravljanje svijetom.
D o u g H e n w o o d , e k o n o m i s t i p o m o ć n i k u r e d n i k a časopisa The Nation, obja vio je svoj
o d g o v o r u biltenu Ljevičarski poslovni komentator (Left Business Obser
ver) koji je p o č e o izdavati 1986. g o d i n e : „Svaki član Trijade o k u p i o je p o d svojim skutima šačicu s i r o m a š n i h zemalja, gdje se nalaze tvrtke koje b e z o č n o iskori štavaju r a d n i k e , p l a n t a ž e i r u d n i c i : Sjedinjene D r ž a v e imaju Latinsku A m e r i k u , Europska zajednica - i s t o č n o e u r o p s k e i j u ž n o e u r o p s k e zemlje i Afriku, a Japan - j u g o i s t o č n u Aziju. U n e k o l i k o slučajeva dva člana Trijade dijele j e d n u zemlju: Tajvan i Singapur razdijeljeni su i z m e đ u Japana i Sjedinjenih Država, A r g e n t i n a - između SAD-a i E u r o p s k e zajednice, a Malezija - i z m e đ u E u r o p s k e zajednice i Japana; Indiju dijele svi." „Rockefellerova strategija" - piše Will Banyon - „također n a m otkriva nešto bitno o bogatstvu i moći: nije važno koliko novaca netko ima. Naime, ako se taj novac ne upotrijebi za pridobivanje i kontrolu onih organizacija koje stvaraju ideje i političke smjernice kojima se rukovode tijela izvršne vlasti i.^naposljetku, njihovi službenici istinska moć proistekla iz velikog bogatstva nikada neće biti ostvarena." 7 0 Uputivši 20. kolovoza 1980. otvoreno pismo u r e d n i k u New York Timesa, David Rockefeller, predsjednik uprave Chase M a n h a t t a n banke, branio je svrhu postojanja Trilateralne komisije u d o t a d nezabilježenoj izjavi za javnost. „Trilateralna komisija je zapravo skupina građana zainteresiranih za njegovanje šireg razumijevanja i suradnje među saveznicima iz različitih zemalja." Senator Barry Goldwater, m e đ u t i m , nije stekao takav dojam. Pri iznošenju sta jališta nije bio osobito blag. U svojoj knjizi Bez isprika (With No Apologies) nazvao J e Trilateralnu komisiju „najnovijom m e đ u n a r o d n o m spletkarskom klikom Davida
Rockefellera" i ustvrdio: „Zamišljena je kao sredstvo za multinacionalnu konsolida
vo donošenja odluka od snažnog utjecaja na gospodarski život naroda, prema čijim
ciju trgovačkih i bankarskih interesa preuzimanjem kontrole nad političkom admini
vladama imaju tek ograničenu odgovornost?"
stracijom Sjedinjenih Država." Senator Jesse Helms u govoru pred Senatom 15. prosinca 1987. otišao je još dalje u procjeni m e đ u s o b n o isprepletenih neslužbenih udruženja:
Jedini odgovor koji čovjeku pada na pamet jest orkestriranje krize koja će p o vezati „slobodne" zemlje oko zajedničkog cilja - borbe protiv svjetske prijetnje, bilo gospodarske, bilo političke, bilo terorističke naravi. A to je smjer kojim se Trilateralci javno kreću.
Ova kampanja protiv američkog naroda - protiv tradicionalne američke kulture i
Njihove m e t o d e ukratko su prikazane u otvorenom izvještaju p o d naslovom Kri
vrijednosti - sustavno je vođenje psihološkog rata. Orkestrirana je od strane široke
za demokracije (The Crisis of Democracy) iz 1974. godine, čiji su koautori politolog
palete interesnih skupina koja obuhvaća ne s a m o establišmenl Istoka, nego i radikal
s Harvarda Samuel H u n t i n g t o n , francuski sociolog i član Akademije moralnih i poli
nu ljevicu. U toj skupini naći ć e m o Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo tr
tičkih znanosti (Accademie des sciences morales et politiques) Michel Crozier i japan
govine, središnje banke i multinacionalne korporacije, medije, obrazovne ustanove,
ski Trilateralac Joji Watanuki. Izvještaj ukazuje na „potrebu za dijalektičkom igrom
industriju zabave i velike zaklade o s l o b o đ e n e poreza.
između Ministarstva vanjskih poslova i multinacionalnih kompanija; Ministarstvo
G o s p o d i n e predsjedniče, brižljivo istraživanje svega što se događa iza kulisa ot
će putem pritisaka morati tražiti od zemalja u razvoju da usvoje liberalno zakono
kriva nam da te interesne skupine rade na stvaranju onoga o č e m u neki govore k a o o
davstvo i da prestanu s nacionalizacijama, a multinacionalne kompanije prenosile bi
N o v o m svjetskom poretku. Neslužbene organizacije kao što su Vijeće za međunaro
Ministarstvu vanjskih poslova svoje znanje o zemljama u kojima posluju."
d n e odnose, Kraljevski institut za vanjske poslove, Trilateralna komisija, Konferenci
U izvještaju se k tome tvrdi d a j e demokratska republika „tek j e d a n način konsti
je u Dartmouthu, Institut Aspen za humanističke studije, Atlantski institut i Družba
tuiranja vlasti, koji nipošto nije univerzalno primjenjiv... postoje potencijalno poželj
Bilderberg služe širenju i koordiniranju planova za taj takozvani Novi svjetski pore
ne granice b e s k o n a č n o m širenju političke demokracije... Osim ako se dogodi kakva
dak unutar m o ć n i h poslovnih, financijskih, akademskih i službenih krugova...
kalaklizmička kriza, vlada baš neće biti sposobna n a m e t n u t i svom narodu žrtvu koja
Utjecaj pripadnika establišmenta na našu vanjsku politiku postao je u naše vri
će možda biti nužna... U m n o g i m situacijama zahtjevi za stručnošću, bogatim ra
j e m e činjenicom. Taj sveprisutni utjecaj protivan je temeljnoj dugoročnoj nacional
d n i m stažem, iskustvom i p o s e b n i m talentima m o g u prevagnuti nad zahtjevima za
noj sigurnosti naše države. Radi se o utjecaju koji bi, ako ga se ne bude spriječilo,
demokracijom kao n a č i n o m konstituiranja vlasti... Borilišta u kojima se demokratski
m o g a o na kraju srušiti naš ustavni poredak. 7 1
načini rada m o g u smatrati primjerenima su, ukratko, malobrojna." Zvuči represivno, zar ne?
Zanimljivo, zar ne? Do istog zaključka došao Antony Sutton u biltenu Trilateral-
Autori izvještaja također su izrazili zabrinutost zbog „rastućeg sudjelovanja širo
ni komentator [Trilateral Observer). „Trilateralci su odbacili Ustav SAD-a i demokrat
kih n a r o d n i h masa u radu postojećih društvenih, političkih i gospodarskih institucija
ski politički razvoj."
te njihove kontrole nad tim institucijama, a osobito zbog otpora koncentraciji moći
Goldwater zaključuje knjigu Bez isprika sljedećom procjenom: „Ono što je Tri-
Kongresa, države i lokalnih vlasti."
lateralcima doista na u m u jest stvaranje svjetske gospodarske sile, n a d m o ć n e poli
D r u g i m riječima, Trilateralci se boje da bi se n a r o d u demokratskom društvu
tičkim vlastima p o d l o ž n i h joj nacionalnih država... Kao upravitelji i stvaratelji tog
mogao pobuniti protiv načina na koji oni žele upravljati stvarima. Dakle, da bi se
sustava oni će vladati b u d u ć n o š ć u . "
spriječilo pojavu takvog otpora, Trilateralci preporučuju uvođenje ovlasti ukaza,
O n o na što upozoravaju s p o m e n u t i kritičari, a što se d o g a đ a l o tijekom se
kako kaže Gary Allen, zbog uspostavljanja „pravičnijeg odnosa između državne
d a m d e s e t i h i o s a m d e s e t i h g o d i n a , o d r a z je iste o n e i m p e r i j a l n e politike koju je
vlasti i o p ć e n a r o d n e kontrole" p o m o ć u „centraliziranog gospodarskog i socijalnog
G e o r g e Ball, zamjenik m i n i s t r a g o s p o d a r s t v a za vrijeme J o h n a K e n n e d y a i Lyn-
planiranja... centralizacije vlasti u Kongresu... i p r o g r a m a smanjivanja izgleda za za
d o n a J o h n s o n a , zagovarao na s a s t a n k u Bilderberga 1968. g o d i n e u M o n t Trem
pošljavanje onih koji završe fakultet." 7 2
b l a n t u u Kanadi.
D a k a k o , niti j e d n a od n a v e d e n i h inicijativa ne m o ž e s t v a r n o zaživjeti a da
Kako je već ranije navedeno, Bali je uobličio problem u pitanje: „Gdje čovjek
se najprije ne u k r o t i tisak te p o t o m stavi na k r a t k u uzicu. Z b o g toga Trilateralna
m o ž e pronaći legitimnu osnovu za to da korporativnim rukovodstvima osigura pra-
komisija p r e d l a ž e ograničenja s l o b o d e tiska: na primjer, „ p r e t h o d n o ograničava-
nje o n o g a što n o v i n e smiju objaviti u nespecificiranim n e o b i č n i m o k o l n o s t i m a ,
Novinari koji sudjeluju u p r o g r a m u Sat novosti s Jimom Leherom m e đ u najpo
osiguravanje p r a v n e s p o s o b n o s t i temeljem koje vlasti m o g u zadržavati i n f o r m a
znatijim su političkim eruditima u Sjedinjenim Državama: Paul Gigot, David Ger-
cije na izvoru... n e o d l o ž n o predlaganje vraćanja z a k o n a o kleveti kao n u ž n e i
gen, William Kristol i William Safre. Svi propadaju Družbi Bilderberg, CFR-u ili Tri-
p r i m j e r e n e zapreke zlorabljenju ovlasti od s t r a n e tiska i n o v i n a r s k i h vijeća koja
lateralnoj komisiji.
zahtijevaju poštivanje ' s t a n d a r d a profesionalizma', alternativa [kojima] bi mogla biti u r e d b a koju su donijele vlasti."
73
Nemojte pogrešno shvatiti: navedene odlomke nisu objavili kritičari Trilateralne komisije. Tekst je preuzet izravno iz formalnih prijedloga Trilateralne komisije. Pomisao o „medijskoj kontroli" i „medijskom m o n o p o l u " kojima se prikriva isti
Bi li bilo r a z u m n o posumnjati da PBS m o ž d a nije baš tako nepristran u određe nim osjetljivim pitanjima od javnog interesa, kao što su ustavna kriza u Americi koju je predvidio Brzezinski, b u d u ć n o s t nacionalnih država ili budućnost nacionalnog su vereniteta? Tri godine po objavljivanju Krize demokracije Samuel H u n t i n g t o n - član CFR-a
na može se činiti besmislenom m n o g i m ljudima na Z a p a d u . Pa ipak, još t a m o 1983.
i TC-a - p r o m a k n u t je na položaj koordinatora za planiranje nacionalne sigurnosti
godine Ben Bagdikian, bivši urednik dvomjesečnika Saturday Evening Post, otkrio je
u Vijeću nacionalne sigurnosti Jimmya Čartera. Kao koordinator Vijeća, H u n t i n g
u knjizi jednostavnog naslova Medijski monopol (Trie Media Monopoly) da pedeset
ton je izradio nacrt M e m o r a n d u m a o predsjedničkoj reviziji br. 32 (Presidential Re
korporacija, koje nadziru što Amerikanci gledaju, slušaju i čitaju, dijele zajedničko
view M e m o r a n d u m 32 [PRM 32] koji je doveo do Carterove predsjedničke odluke
rukovodstvo. Možete li se prisjetiti prijašnjeg raspredanja o utjecaju Bilderberga na
temeljeni koje je 19. lipnja 1979. ustrojena Savezna agencija za upravljanje k r i z n i m
američke medije? U Bagdikianovom ažuriranom izdanju Novi medijski monopol (The
situacijama. FEMA, krizni zapovjedni centar, ne djeluje po n a r e d b a m a predsjednika
New Media Monopoly, 2004.) broj korporacija koje kontroliraju američki četvrti sta
nego Vijeća nacionalne sigurnosti, čiji članovi pripadaju k o m b i n i r a n o m i z d r u ž e n o m
lež - novinare - sveden je na pet. U z m i m o , na primjer, Službu za javno emitiranje (Public Broadcasting Service
vodstvu Bilderberga/CFR-a/TC-a. Jedan od bivših direktora FEMA-e je i sveprisutni Zbigniew Brzezinski, prognostičar cjelosvjetskog idealizma.
- PBS). PBS je n a v o d n o javna ustanova. Na njenoj vvefr-stranici stoji: „PBS je nepro
Craig S. Karpel napisao je članak pod naslovom „Cartergate: smrt demokracije"
fitno medijsko poduzeće u vlasništvu i pod upravom američkih... javnih televizijskih
(Cartergate: The Death of Democracy) za izdanje Penthousea od studenog 1977. „Fun
postaja. Pouzdan izvor informacija za zajednicu, PBS koristi m o ć nekomercijalne te
kciju predsjednika Sjedinjenih Država i ključna ministarstva savezne vlade" - ocije
levizije, interneta i d r u g i h medija da obogati živote svih A m e r i k a n a c a kvalitetnim
nio je - „preuzela je neslužbena organizacija, posvećena podređivanju nacionalnih
p r o g r a m i m a i odgojno-obrazovnim sadržajima koji informiraju, inspiriraju i uvese
interesa Sjedinjenih Država m e đ u n a r o d n i m interesima multinacionalnih b a n a k a i
ljavaju. Dostupna u 99% američkih domova koji imaju televizore, te rastućem broju
korporacija. Bilo bi nepravedno reći da Trilateralna komisija upravlja Carterovom
domaćinstava s digitalnim multimedijima, PBS svakog tjedna opslužuje više od 90
administracijom; Trilateralna komisija jest Carterova administracija."
7 1
milijuna ljudi." '
Karpelove riječi mogu n a m se činiti teškim pretjerivanjem sve dok ne o b r a t i m o
Kamen temeljac programske sheme PBS-a je večernji televizijski informativni pro
pozornost o n o m e što je Flenry Kissinger izjavio pred predsjednikom Kanade, susje
Sat novosti s Jimom Lehrerom (Trie NewsHour with Jim Lehrer). Međutim, Jim
dne države i nepokolebljivog saveznika Sjedinjenih Država: ,,Jimmy Carter nije pred
Lehrer je član Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose. Gotovo svo vrijeme otkako PBS postoji,
sjednik Sjedinjenih Država", rekao je Kissinger. „Trilateralna komisija je predsjednica
za osiguravanje sredstava se brinu telekomunikacijska kompanija AT8cT [CFR-ova tvr
Sjedinjenih Država; ja predstavljam Trilateralnu komisiju." To mi je prenijela osoba
tka]; poljoprivredno-prehrambeni konglomerat „Archer Daniels Midland", čiji je pred
koja je na vlastite uši čula razgovor.
gram
sjednik uprave Dwayne Andreas bio član Trilateralne komisije; „PepsiCo" [CFR-ova tvrtka], čiji je novoizabrani glavni izvršni direktor hidra Krišnamurli Nooyi član Dru
Još uvijek niste uvjereni da s m o suočeni s ozbiljnom prijetnjom našim o s o b n i m slobodama i d e m o k r a t s k o m načinu života? Evo nekoliko d o d a t n i h primjera.
žbe Bilderberg i Izvršnog odbora Trilateralne komisije; brokerska kuća „Smith Barney"
Richard Cooper, stipendist Zaklade Maurits C. Boas i profesor m e đ u n a r o d n e
[CFR-ova tvrtka], jedna od vodećih financijskih institucija u svijetu. Osim toga, „Smith
ekonomije na Harvardu, bio je na čelu r a d n e skupine Trilateralne komisije za m o
Barney" je do početka 2009. godine (kad ga je kupila banka „Morgan Stanley") bio
netarnu politiku: skupina je dala preporuku da se službene zlatne rezerve prodaju
ujedinjen s tvrtkom za pružanje globalnih financijskih usluga „Citigroup'd.o.o., koja je
privatnim tržištima kapitala. Kad je C o o p e r i m e n o v a n za p o m o ć n i k a ministra go
članica Družbe Bilderberg, CFR-a i Trilateralne komisije.
spodarstva, M e đ u n a r o d n i m o n e t a r n i fond p r o d a o je dio svog zlata.
G o d i n e 1976. Fred Bergsten, Georges B e r t h o i n i K i n h i d e M u s h a k o j i pri p r e m i l i su Izvještaj #11 r a d n e s k u p i n e Komisije p o d n a s l o v o m Reforma među narodnih
institucija
(The
Reform
of International
Institutions).
Iznijeli
su
svoj
„najvažniji cilj": učiniti svijet „ s i g u r n i m za m e đ u z a v i s n o s t " . Do toga bi se došlo „sprječavanjem zadiranja n a c i o n a l n i h vlada u m e đ u n a r o d n u razmjenu, k a k o go s p o d a r s k i h , tako i n e g o s p o d a r s k i h d o b a r a " (str.90). Bergsten je kasnije p o s t a o p o m o ć n i k tajnika za m e đ u n a r o d n e poslove u a m e r i č k o m M i n i s t a r s t v u financija: tu je d u ž n o s t o b n a š a o od 1977. do 1981. g o d i n e . Trilateralac John C. Sawhill, Keichi Oshima i H a n n s W . Maull potpisali su Izvje štaj #17 radne skupine Komisije - Energija: upravljanje tranzicijom (Energy: Mana ging the Transition). Izvještaj sadrži preporuke za uspješni prelazak na skuplju ener giju. D a n a 12. rujna 1979. Carter je imenovao Johna Sawhilla zamjenikom ministra energetike. Na temelju svega što s m o dosad vidjeli nije odviše teško zaključiti da Trilateralna komisija nastupa sa striktno ekonomskog stajališta. „Zajedničko rukovođenje i udjeli na svjetskom tržištu osiguravaju najveću političku m o ć , jer pojedine transnacionalne kompanije ne posluju kao pojedinačne ili a u t o n o m n e tvrtke već kao dijelovi cjelovi te mreže, o d n o s n o kao objedinjeni sustavi. Trilateralna komisija predstavlja daljnje proširenje te mreže." 7 5 Političke pretpostavke, kao što su ideali nacionalnih država, opće pravo i soci jalna zaštita, prava su anatema za materijalističke planove Komisije. U Trilateralnoj viziji globalnog financijskog partnerstva i međuovisnosti, pojam slobode - duhovne, političke i ekonomske - nailazi na krajnje neodobravanje, a nužnosti njenog posto janja odriče se bilo kakva važnost. Sve te kriterije najbolje sažimaju s r a m o t n e riječi Richarda Gardnera, j e d n o g od Carterovih m e n t o r a , u izdanju CFR-ovog časopisa Vanjski poslovi za srpanj 1974., kojima poziva na „ustrajno taktičko obigravanje oko nacionalnog suvereniteta koje ga malo-pomalo nagriza." M o d e l upravljanja za koji se zalažu Trilateralna komisija/Bilderberg/CFR sastoji se od financijskih šefova najvišeg ranga i p r i p a d n i k a establišmenta. Me đ u t i m , ključ uspostavljanja c e n t r a l i z i r a n e vlasti za k o j o m TC č e z n e jest p r o n a laženje „ n a č i n a da nas n a v e d u na ustupanje naših s l o b o d a u i m e nekakve zaje d n i č k e prijetnje ili krize. Z a k l a d e , o b r a z o v n e u s t a n o v e i istraživačke institucije, koje p o d u p i r u članovi Trilateralne komisije i Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e , vraćaju uslugu financirajući takozvana 'istraživanja
koja se kasnije koriste kao
o p r a v d a n j e za svako prekoračenje granica. Isprike se mijenjaju, ali cilj je uvijek isti: o s o b n a s l o b o d a . Naša s l o b o d a . " 7 6 Unatoč prvenstveno financijskoj prirodi njihovih motiva i metoda, imaju oni i političkih ciljeva: „ P r e m d a se Komisija brine prije svega za gospodarstvo, Trilateralci
su precizno odredili vitalni politički cilj - steći n a d z o r nad funkcijom predsjednika 77 Amerike."
NAMJEŠTANJE PREDSJEDNIKA
U
proljeće 1972. godine skupina visokopozicioniranih ljudi okupila se na ve čeri kod W. Averella H a r r i m a n a , časne starine iz Demokratske stranke, Bilderbergovca i člana CFR-a. Uz ostale, pozvani su bili Milton Katz, član CFR-
a i ravnatelj M e đ u n a r o d n i h studija na Harvardu, Robert Bowie, koji će kasnije postati zamjenikom direktora CIA-e, George Franklin, koordinator Davida Rockefellera za Trilateralnu komisiju i Gerald Smith, putujući veleposlanik Sjedinjenih Država za pitanja neširenja nuklearnog oružja. Rasprava koju su vodili bila je usredotočena na ne tako daleke predsjedničke izbore koji su se imali održati 1976. godine. H a r r i m a n je ustvrdio da, ako d e m o k r a t i žele p o n o v o osvojiti Bijelu kuću, „bilo bi n a m bolje da se prestanemo b a h a t o ponašati i da malo p o g l e d a m o neke od onih južnjačkih guver nera". I m e n a su nicala kao gljive poslije kiše. M e đ u s p o m e n u t i m a su se našli James Earl Carter, guverner Georgie, Reubin Askew, guverner Floride, i Terry Sanford, bivši guverner Sjeverne Karoline i tadašnji rektor Sveučilišta Duke. Katz je n a v o d n o o d m a h obavijestio Davida Rockefellera da je Carter p o g o d a n kandidat i da bi ga se, u političkom pogledu, moglo prodati američkoj javnosti. U jesen 1973. Rockefeller je pozvao Čartera na večeru u London kako bi bolje u p o z n a o guvernera Georgie. D o k je slušao tog južnjačkog džentlmena u njemu je raslo uvjere nje da je Carter savršeno skrojen za idućeg predsjednika SAD-a. Londonski Times objavio je prikaz Rockefellerovog i Carterovog o d n o s a u nasta janju: „Guverner j i m m y Carter, demokratski kandidat za predsjedničke izbore 1976. godine, izjavio je - iz s a m o njemu poznatih razloga - da je tek obični i n o z e m n i gost, ali podaci govore drukčije. Kao guverner Georgie, države koja ima aspiracije postati središtem novog Juga, vodio je u inozemstvo državna trgovačka izaslanstva. D o k je ujesen 1973. boravio u Londonu, večerao je s još j e d n i m američkim gostom kojeg se nipošto ne bi m o g l o nazvati običnim: s gosp. Davidom Rockefellerom iz Chase Manhattan banke. U to je vrijeme gosp. Rockefeller, uz p o m o ć profesora Brzezinskog
sa Sveučilišta Columbia, upravo osnivao m e đ u n a r o d n u grupu, danas poznatu p o d
bez odjeće, ili bez mjesta za počinak. Kad su javne škole loše ili zahvaćene r a z d o r o m i
i m e n o m Trilateralna komisija. Tražio je članove iz Amerike... bio je impresioniran
sukobima, njihova djeca idu u ekskluzivne privatne škole. A kad je birokracija bahata
guvernerom - ako zbog ničega drugog, barem zbog toga jer se odvažio na put u ino
i konfuzna, m o ć n i c i uvijek uspiju otkriti i zauzeti skrovita mjesta s p o s e b n i m utjeca
zemstvo - i pozvao ga da se pridruži članstvu Komisije. G u v e r n e r Carter je objeručke
jem i pogodnostima."
prihvatio poziv, možda zato što je već izdaleka bacio oko na Bijelu kuću."
Na temelju ovog o d l o m k a čovjek bi zbilja bio sklon povjerovati da je j i m m y
Rockefeller je osjetio da bi C a r t e r „ m o g a o stvoriti sliku južnjačkog g u v e r n e r a
Carter bio istinski autsajder, je li stvarno? Pogledajmo. D n e v n i k Los Angeles Ti
koju bi se dalo iskoristiti da se p r e v a r i velik broj glasača, b u d e li se prikazivao
mes objavio je u lipnju 1976. članak u kojem je nabrojeno dvanaest osoba koje
'konzervativnim' ili 'umjerenim', d o k će se ustvari zalagati za krajnje ljevičarske
su p o m o g l e Č a r t e r u o k o pripremanja prvog značajnog govora o vanjskoj politici:
p r o g r a m e . S u k l a d n o toj koncepciji, C a r t e r će se udvarati i bijelim i c r n i m glasa
Zbigniew Brzezinski, Richard Cooper, Richard Gardner, H e n r y O w e n , Edwin O.
čima, svima koje će g o l e m a u r b a n a politička mašinerija D e m o k r a t s k e s t r a n k e biti
Reischauer, Averell H a r r i m a n , A n t h o n y Lake, R o b e r t Bowie, Milton Katz, Abram
u stanju izroditi."
78
Chayes, George Ball i Cyrus Vance. Zar bi bilo m o g u ć e da se, uz takvu spisateljsku
Prije nego što nastavimo dalje, bilo bi zapravo d o b r o da se vratimo unazad, do
ekipu, C a r t e r pojavi s lošim političkim govorom? Svaki od tih ljudi bio je p r i p a d n i k
postupka „odabira" i do 1973. godine. Te su godine Carter i Askew bili pozvani na
najužeg kruga povlaštenih, velika zvjerka s p r o g r a m o m rada. Većina ih je bila u
imanje Davida Rockefellera u Tarrytownu n a d o m a k New Yorka. Tamo je bio i Zbi
D r u ž b i Bilderberg. Svi su bili članovi Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e i Trilateralne
gniew Brzezinski, koji je p o m a g a o Roekefelleru pri izboru kandidata za Trilateralnu
komisije. U govoru koji su napisali za Čartera, napisali su sve o n o što je američki
komisiju. Carterova južnjačka otmjenost šarmirala je obojicu, no još ih se više dojmi
narod č e z n u o čuti od b u d u ć e g vođe.
la činjenica da je Carter već ranije otvorio trgovačke urede države Georgije u Bruxellesu i Tokiju. To se savršeno poklapalo s težnjama Trilateralne komisije.
U Carterovoj prvoj p o t p o r n o j skupini iz Atlante, u vrijeme prije kandidature, bilo je nekoliko ljudi „vrlo blisko povezanih s obitelji Rockefeller, na primjer G a m -
Međutim, o n o što ih je doista impresioniralo nije bila Carterova neovisnost.
brell, Kirbo i Austin." 7 9 „Autsajderska" obitelj Gambrell bila je veliki dioničar u zra
Carter je omilio društvu iz establišmenta zbog svoje bezobzirnosti i ambicioznosti.
koplovnoj tvrtki „Eastern Airlines", u kojoj je Davidov brat Laurence Rockefeller bio
Gary Allen napisao je u svojoj kontroverznoj knjizi Jimmy Carter, Jimmy Carter iz
najveći pojedinačni dioničar.
1976. godine: „Carterova golema ambicija i potkupljivost činile su ga ranjivim. Za
Unatoč svemu, Carter je savršeno igrao ulogu autsajdera. I čim je ušao u Bijelu
hvaljujući t i m osobinama, bio je u dosluhu s vlastitim o s o b n i m b a n k a r o m Bertom
kuću p o p u n i o je m n o š t v o administrativnih položaja pripadnicima CFR-a i Trilateral
l.anceom dok se novac štediša slijevao u Carterov biznis s kikirikijem, te na banko
ne komisije. Zapanjujućih 40% američkih članova Komisije zaposlilo se u Carterovoj
vne račune poduzeća za p r o m e t nekretninama „Lance associates" i članova obitelji,
administraciji. Sve u svemu, 291 član CFR-a, TC-a, ili obiju organizacija, sudjelovao
od čega se - dok je čekao dodijeljena mu sredstva iz savezne blagajne - financirala
je u Carterovom predsjednikovanju - uključujući, dakako, samog predsjednika Čar
njegova kampanja. Počinjene nezakonitosti dostajale su da pošalju cijelo društvance
tera i potpredsjednika Mondalea.
u zatvor. A ključ za otkrivanje tajne bio je u r u k a m a Davida Rockefellera i njegovih kolega iz bankarskih krugova." I tako su tri organizacije - CFR, Bilderberg i Trilateralna komisija u nastajanju
U izdanju Wall Street Journala od 2. p r o s i n c a 1976. objavljen je izvještaj o biranju i provjeri šesnaestorice k a n d i d a t a u g r a d i ć u Plains ( C a r t e r o v o m r o d n o m mjestu) u Georgii; C y r u s u Vanceu, Trilateralcu, namijenjeno je mjesto d r ž a v n o g
- iščupale uzgajivača kikirikija s polja kikirikija i „otkrile" ga kao potencijalnog pred
tajnika. U to vrijeme već je bio d i r e k t o r IBM-a, P a n - A m Airwaysa, član r a d n e
sjedničkog kandidata.
s k u p i n e za vanjsku politiku, p o t p r e d s j e d n i k uprave CFR-a i bivši zamjenik m i n i
U pristupnom govoru n a k o n što je osvojio nominaciju na nacionalnoj konven ciji Demokratske stranke, Carter se obrušio na „bezbožne, samoobnavljajuće saveze [koji] se stvaraju između novca i politike... između političke i gospodarske elite koja je donosila odluke, a nikada nije morala odgovarati za pogreške niti otrpjeti nepra vdu. Kad se poveća nezaposlenost, oni nikad ne stoje u r e d u za posao. Kad iz poreme ćenog sustava socijalne skrbi proistječe neimaština, oni nikad ne o s t a n u bez hrane, ili
stra o b r a n e . Uz takvog saveznika, Č a r t e r a bi se teško m o g l o nazvati a u t s a j d e r o m . Michaelu B l u m e n t h a l u , Trilateralcu i članu CFR-a, dodijeljena je d u ž n o s t m i n i stra financija. N a k o n tog i m e n o v a n j a u b r z o je uslijedilo o n o H a r o l d a Browna, člana T C - a i CFR-a, na položaj m i n i s t r a o b r a n e . Zbigniew Brzezinski, član Bil derberga, CFR-a i TC-a, o d a b r a n je da p o s t a n e C a r t e r o v savjetnik za n a c i o n a l n u sigurnost. Č l a n CFR-a i TC-a Andrew Young postao je veleposlanik Sjedinjenih Drža-
va pri Ujedinjenim narodima, a Paul A. Volcker - predsjednik uprave Vijeća guvernera
po m o m mišljenju, niti zaslužuje, niti bi trebao očekivati ijedan glas od američkog
saveznih rezervi.™
naroda."
Časopis U.S. News and World Report pisao je o nepogrešivom utjecaju trilateralaca na Jimmya Čartera: „Trilateralci su u Carterovoj administraciji preuzeli brigu oko
Američki je n a r o d ipak, uz p o m o ć neprekinutog medijskog bombardiranja, uvjerio sam sebe da je Carter doista njegov prvi izbor.
utvrđivanja vanjske politike, pa golema vlast kojom raspolažu već izaziva polemike.
Cyrus Vance (član CFR-a), tadašnji član uprave New York Timesa, i Hedley D o
Aktivni ili bivši članovi Trilateralne komisije sada su na čelu svih ključnih službi koje
novan (član CFR-a i TC-a, direktor Zaklade Carnegie za m e đ u n a r o d n i mir), tadašnji
se bave detaljnim planiranjem američke strategije o d n o s a p r e m a ostatku svijeta."
glavni urednik Time magazina, iskoristili su široki raspon sredstava i mogućnosti
U biti, ako u s p o r e d i m o Carterove riječi iz 1976. s o n i m što je 1980. tijekom kam
kojima je raspolagao Time kako bi potpomogli Carterovu kampanju. Spočetka je
panje protiv Čartera rekao Ronald Reagan, a što je p r e n i o Time od 20. listopada iste
Time prikazivao Čartera kao „autsajdera koji n e m a veze s pokvarenom politikom
godine, ostat ćemo zgranuti sličnošću jezika i misli. Evo Reaganovih riječi: „Mislim
Washingtona." 8 1
da u ovoj zemlji postoji elita i da su upravo njeni pripadnici oni koji vode elitističku
Dakako, Time je već i otprije gurao Čartera. „Nakon što je 1971. godine Time
vladu. O n i žele vladavinu šačice odabranih, jer ne vjeruju da su ljudi u stanju upra
na naslovnoj stranici objavio laskavu fotografiju Čartera kao n a p r e d n o g južnjačkog
vljati vlastitim životima... H o ć e m o li mi imati elitističku vladu koja donosi odluke o
guvernera, ta fotografija s naslovnice korištena je u svim Time-ovim oglasima po dru
životima ljudi ili ć e m o vjerovati - kao što s m o to činili kroz tolika desetljeća - da ljudi
gim časopisima sve do kraja 1975. Time-ovi izvještaji o Carterovoj kampanji bili su
m o g u donositi takve odluke za sebe?"
toliko ulizivački da ih se jedva moglo razlikovati od stranačkih tiskovina." 8 2
je li Reagan bio antitrilateralac? Teško. R e a g a n o v u k a m p a n j u je vodio Willi
Senator Barry G o l d w a t e r definitivno nije bio Carterov obožavatelj. U knjizi
am J. Casey, bivši p r e d s j e d n i k uprave Komisije za v r i j e d n o s n i c e i b u r z u i b u d u ć i
Bez isprika je napisao: „David Rockefeller i Zbigniew Brzezinski otkrili su da je
Reaganov direktor CIA-e. Casey je bio zakleti trilateralac. Aktivni članovi CFR-a
Jimmy Carter njihov idealni kandidat. Pomogli su mu osvojiti nominaciju i položaj
i Trilateralne komisije - C a s p a r Weinberger, A n n e A r m s t r o n g , David Packard,
predsjednika."
G e o r g e H. Weyerhauser, Bill Brock i William A. Hewitt - t a k o đ e r su p o m a g a l i u Reaganovoj kampanji.
Kandidat Carter k r e n u o je od 5-postotne podrške m e d u D e m o k r a t i m a i gotovo preko noći postao najvažniji odabranik. „Za postizanje tog cilja", objašnjava Goldw
K t o m e se Reaganova tranzicijska ekipa od 59 članova, odgovorna za odabir i
ater, „oni su upregnuli novčanu m o ć bankara iz Wall Streeta, intelektualni utjecaj
provjeru kandidata za najvažnije položaje u vladi, sastojala od 28 članova CFR-a,
akademske zajednice - p o d r e đ e n e bogatstvu velikih zaklada oslobođenih poreza - i
10 Bilderbergovaca i 10 Trilateralaca. Među njima su se isticali „autsajderi" poput
vladare medija, zastupljene u članstvu CFR-a i Trilateralne komisije."
Henrya Kissingera, Alexandera Haiga, Georgea Shultza (ministra financija u vrijeme Nixona), Donalda Rumsfelda i Alana Greenspana.
Tijekom predsjedničke kampanje koja je uslijedila 1976. godine, C a r t e r je u svojim p r e d i z b o r n i m govorima ponavljao dvije teme koje su se pretvorile u m a n -
Ipak, taj m a n e v a r nikad ne bi p o s t a o ni približno djelotvoran, pa čak ni moguć,
tre-blizanke: „Došlo je vrijeme da se politika ravnoteže sila zamijeni politikom
da nije bilo bliske suradnje i z m e đ u medija i n a r o d a p o d n a d z o r o m Bilderberg/
svjetskog poretka" i da se „teži p a r t n e r s t v u i z m e đ u Sjeverne Amerike, Z a p a d n e
CFR/TC-ovog aparata. Kad je u p r o s i n c u 1975., s e d a m mjeseci prije nacionalne
Europe i Japana."
konvencije D e m o k r a t s k e stranke, Gallupovo ispitivanje javnog mnijenja pokazalo
83
Gdje li s m o to već čuli? Zar ne zvuči kao da Jimmy Carter papagajski ponavlja
da s a m o 5% registriranih D e m o k r a t a želi Čartera za predsjednika, u raskošnim
utvrđivanje zadataka misije TC-a? Njegovo isticanje svjetskog poretka i trgovačkog
u r e d i m a Davida Rockefellera zazvonilo je na u z b u n u . Da bi C a r t e r osvojio n o m i -
partnerstva definitivno ukazuje na stajališta Trilateralne komisije.
naciju trebalo je smisliti najsloženiju medijsku kampanju u povijesti - baš kao me
Vodeći kampanju protiv Carterove predsjedničke kandidature, nakladnik dne
dijski cirkus kakav s m o d a n a s navikli očekivati od bilo kojeg p o z n a t o g i m e n a iz
vnika Manchester Union Leader William Loeb p o t a k n u o je sporno pitanje Trilateral
industrije zabave - ne bi li se biračko tijelo uvjerilo d a j e James Earl C a r t e r uistinu
ne komisije na predsjedničkim predizborima u N e w Hampshireu: „Potpuno je jasno
jedina n a d a za bolju b u d u ć n o s t Amerike.
da se ta skupina izuzetno m o ć n i h ljudi nalazi vani kako bi kontrolirala svijet."
Bivši guverner Georgie Lester M a d d o x istupio je protiv Carterove kandidature:
Izbor Jimmya Čartera na funkciju predsjednika predstavlja jednu od najboljih
„Polazeći od lažnih, obmanjujućih i prijevarnih izjava i postupaka... Jimmy Carter,
ilustracija tržišne vrijednosti političkog kontakta: važno je koga poznaješ a ne tko si,
jer time osvajaš najviše glasova. U isto vrijeme taj izbor pokazuje kako pomanjkanje tržišne vrijednosti m o ž e smrviti predsjedničke ambicije nekoga tko nije favorit, po put senatora Barrya Goldwatera. 1 Johna Kerrya i Georgea W. Busha financirala je ista udružena elita: Družba Bilderberg, Vijeće za m e đ u n a r o d n e o d n o s e i Trilateralna komisija. No, zapravo i nije
IGRA MONOPOLY
važno tko pobijedi. Epicentar m o ć i uvijek ostaje u r u k a m a ljudi s p r o g r a m o m Jedin stvene svjetske vlade-Svjetskog trgovačkog društva.
igdje", piše Gary Allen u devetom poglavlju Dosjea Rockefeller, „ne na lazimo nikakvu političku odluku [Trilateralne komisije] u korist oso b n o g s l o b o d n o g poduzetništva i osobnih sloboda." Z a g o n e t n o je to p o t p u n o odbacivanje slobodnog poduzetništva i osobne slobo de. Kako je m o g u ć e da marksizam, i sustav društvenog i ekonomskog izjednačavanja koji iz njega proizlazi, fasciniraju Davida Rickefellera iz Trilateralne komisije? Ro ckefeller nije samo bogat, on je i vrlo obrazovan. Poznat mu je neuspjeh marksizma u formi k o m u n i z m a p o d vladavinom o k r u t n i h diktatora poput Staljina: procijenjeno je daje tijekom 20. stoljeća 100 milijuna građana pobijeno, a preko milijarde porobljeno u komunističkim režimima. Kako m o ž e m o zamisliti kapitalista koji je prigrlio marksista, ili bilo kojeg k o m u nista/socijalista? Razlog p r i v i d n o m neskladu proizlazi iz naših naučenih definicija tih pojmova. U školi su nas učili da se kapitalizam zasniva na slobodnom poduzetništvu. Kapi talisti su bogati poduzetnici, ljudi koji ulaze u posao zbog sebe kako bi zaradili novac, a novac ne možeš zaraditi osim ako stvaraš dobit. To je kamen temeljac slobodnog poduzetništva. Diljem svijeta slobodno poduzetništvo pretvara se u slobodnu trgovinu na svjetskom tržištu. Svi rade da zarade novac, čime se stvara dobit, koja se ulaže u nove poslove i industrije, koji zarađuju novac, koji stvara više radnih mjesta, koja uvećavaju bogatstvo i izgrađuju viši životni standard za sve. Proizvedena dobra i usluge zajednički su rezultat mašte i inovativnosti pojedinaca. „Štogod um može zamisliti može i ostva riti." Pojedinac „posjeduje" svoje zanimanje, svoje poslovanje, svoje vlasništvo. Sve što zaradi za sebe, on zadržava i može potrošiti na koji god način izabere. Osobno bogat stvo p o m o ć u primjene poreznog sustava stvara državno bogatstvo. Koliko se mi razumijemo u marksizam, marksist ne razmišlja na taj način. Sve postoji zbog države, ništa ne postoji zbog pojedinca. U marksističkom, komunisti-
čkom ili socijalističkom poretku privatno vlasništvo je zabranjeno. Jednostranačka
godine „velika petorka" njujorških banaka (svih pet p o d upravom članova Trilateral
politička struktura kontrolira državno gospodarsko planiranje, u kojem se dobra i
ne komisije i Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose) posudila više od 52 milijarde dolara ra
imetak jednakomjerno dijele ljudima. Nema poticaja za isticanje na r a d n o m mjestu
znim zemljama Trećeg svijeta i komunističkim zemljama, „od kojih su m n o g e jedva
ili za uvođenje poboljšanja u državne m e t o d e rada jer ne postoji nikakvo priznanje
uspijevale otplaćivati kamatu, a o glavnici da se i ne govori. Potom su Trilateralci tra
za osobni napor.
žili - i dobili - 'reorganizirani' M e đ u n a r o d n i m o n e t a r n i fond koji najvećim dijelom
Zašto bi, dakle, itko ozbiljno vjerovao prividno kontradiktornoj pretpostavci
subvencionira američki porezni obveznik; M M F je posudio novac tim iscrpljenim
da bi veliki bankari p o p u t Rockefellera, Morgana ili Rothschildovih, glavni oslonci
zemljama Trećeg svijeta i o m o g u ć i o im da zadovolje obveze p r e m a velikim b a n k a m a .
našeg sustava slobodnog poduzetništva, dragovoljno podupirali i financirali ,,ani-
Dakako, novac koji se ubacuje u M e đ u n a r o d n i m o n e t a r n i fond da bi se takvo što
kapitalističku, bezbožnu"
moglo raditi plaća se sve većom i većom d o m a ć o m inflacijom", objasnio je Gary Allen
revoluciju za komuniste? Kakve bi koristi Z a p a d - uzor
kapitalizma i slobode - m o g a o imati od takvog programa? Č a r o b n a riječ glasi monopol, „sveobuhvatni m o n o p o l " koji ne s a m o da kontro
u Dosjeu Rockej'eller. U knjizi Ispovijesti monopolista {Confessions of a Monopolist), objavljenoj
1906.
lira vlast, m o n e t a r n i sustav i cjelokupnu imovinu, nego je i „ m o n o p o l koji je sarnoo-
godine, Frederick C. H o w e govorio je o t o m e kako strategija djeluje u praksi: „Pra
bnavljajući i vječan, po uzoru na korporacije koje slijedi." 84
vila velikog biznisa: d o m o g n i se m o n o p o l a ; pusti društvo da radi za tebe. Dokle god
Iskusili s m o m o ć m o n o p o l a pod državnom k o n t r o l o m u Sovjetskom Savezu i
gledamo na sve m e đ u n a r o d n e revolucionare i sve m e đ u n a r o d n e kapitaliste kao na
Kini. U njihovim komunističkim režimima umjesto da se stvori ekonomski sustav
ljute neprijatelje, ne primjećujemo ključni element... partnerstvo m e đ u n a r o d n o g
izjednačene raspodjele, p r e m a n e k i m se ljudima ponašalo kao p r e m a jednakijima
monopolističkog kapitalizma i m e đ u n a r o d n o g revolucionarnog socijalizma postoji
od drugih, ovisno o njihovom položaju i važnosti u državnoj hijerarhiji. O n i koji su
na njihovu o b o s t r a n u korist."
imali najviše beneficija vodili su državu. Bilo kako bilo, nakon Mihaila Gorbačova i
Gary Allen u svom underground bestseleru Nitko se ne usuđuje nazvati to zavje
njegove glasnosti koja je otvorila državu javnoj istrazi, komunistički p o r e d a k Sovjet
rom (None Dare Call it Conspiracy) opisuje kako, uz p o m o ć p o t p u n e kontrole, bogati
skog Saveza se raspao.
mogu stvoriti i zauvijek održati m o n o p o l . „Kontrola zahtijeva statično društvo. D r u š
Ironično je da nejednakost ekonomskog bogatstva nije ništa manja otkako je
tvo koje raste, u kojem postoje konkurencija i sloboda, daje novim ljudima priliku da
Rusija prešla na s l o b o d n o tržište, a bivše republike n a k o n stjecanja neovisnosti nisu
stvore vlastiti imetak i zamijene neke od o n i h koji se već nalaze na vrhu. Stoga se p o
dočekale bolji životni standard. Naprotiv, ruska mafija okoristila se novim kapitali
spješuje donošenje zakona kojima se ograničavaju n a p o r i poduzetnika i preko poreza
z m o m za provođenje k o r u m p i r a n e vladavine u zemlji koju se i dalje žrtvuje. Za to
oduzima akumulirani kapital, koji nije zaštićen kao u zakladama pripadnika establi
vrijeme, sjedinjenje k o m u n i z m a i kapitalizma u Kini prati izvanredan uspjeh i go
šmenta o s l o b o đ e n i m a od poreza. Srednje poduzetništvo na svaki se način pokušava
spodarski rast. Kina se zapravo uzdiže kao sljedeća supersila s a m o zato što provodi u
stjerati do zida i omogućiti da ga progutaju giganti u vlasništvu establišmenta."
djelo o n o što financijska elita Zapada i Bilderbergovci priželjkuju za svoj jedinstveni svjetski poredak: planski državni kapitalizam. Činjenica je da članovi establišmenta koji djeluju preko „neslužbenih" organi zacija kao što su Bilderberg, C F R i Trilateralna komisija, shvaćaju socijalizam kao
Poriv za gušenjem konkurencije što ga osjećaju pripadnici establišmenta nimalo se ne razlikuje od načina na koji su vlasnici Američkih željeznica između 1877. i 1916. godine koristili M e đ u d r ž a v n o trgovačko povjerenstvo kako bi sačuvali kontro lu nad željeznicama, što im je učinkovito osiguralo m o ć m o n o p o l a .
85
najjači mogući sustav kontrole i razumiju njegovu psihologiju bolje nego marksisti.
U Dosjeu Rockej'eller Allen upozorava na subverzivni stil nametanja m o n o p o
Zbog toga i guraju kroz Kongres antikapitalističke p r o g r a m e poput reforme i regu
la: „Do kraja devetnaestog stoljeća u svetištima skrovitih r a d n i h soba Wall Streeta
lacije socijalne skrbi. No socijalizam za njih ne znači sustav preraspodjele bogatstva
shvatili su kako je najdjelotvorniji način stjecanja neosporivog m o n o p o l a uvjeravanje
od bogatih siromašnima nego m e h a n i z a m za postizanje čim veće koncentracije moći
javnosti da se radi o 'općem d o b r u ' i 'općem interesu'."
i kontrole.
Brzezinski je također, kao i David Rockefeller, priznavao vrijednost m o n o p o l a
Na primjer, kad daju izdašne kredite zemljama Trećeg svijeta i tako im p o m a ž u
na marksistički način. David je to naučio p o d okriljem svog oca Johna D.Jr.-a. „Ju
u razvoju njihovih gospodarstava, središnje državne banke zapravo uvećavaju dobit i
n i o r " (kako su ga zvali) je mrzio konkurenciju, pa je učio djecu da je jedina valjana
pokazuju veću m o ć u inozemstvu. Kako to uspijevaju? Vratimo se natrag u 1976. Te je
konkurencija ona kod koje ti kontroliraš obje strane jednadžbe.
„Za Rockefellerove" - kaže Gary Allen - „socijalizam nije sustav preraspodjele bogatstva - osobito ne njihovog bogatstva - nego sustav kontrole ljudi i konkurenata. Socijalizam stavlja m o ć u ruke države. A budući da Rockefelleri kontroliraju državu, državna kontrola znači Rockefeller-kontrola. Možda to dosad niste znali, ali možete biti sigurni da oni to r a d e ! "
86
Takvo stanje stvari predstavlja optimalnu dobit od moći m o n o p o l a . Stoga ne bi
BOLJŠEVIČKI D O B R O T V O R I
s m o trebali biti iznenađeni što se pri stvaranju „Svjetske kompanije" kartela m e đ u n a rodni financijaši zalažu prije svega za vlastitu sposobnost kontrole svjetskih financija, tržišta, p r i r o d n i h bogatstava i, naposljetku, ljudi. M e đ u t i m , na početku 20. stoljeća marksizam je bio tek nova ekonomska teori ja, u kojoj su američki moćnici i financijaši pabirčenjem našli još jedan način da se d o m o g n u „tržišta koja bi se moglo monopolistički iskorištavati bez straha od konku rencije", govori Antony Sutton u svojoj knjizi Wall Street i boljševička revolucija (Wall Street and
the
Bolshevik
Revolution).*7
D
a j e boljševička revolucija propala, Rusija bi svojim industrijskim razvitkom zasigurno konkurirala Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji i Europi, a mi bismo danas živjeli u posve različitom svijetu. No, p o d u p i r u ć i boljševi
čku revoluciju američki su financijaši usporili, u predvečerje Drugog svjetskog rata, ruski industrijski rast do puževog koraka. Spriječili su Rusiju da se izdigne kao supersila, a sovjetsku industriju, koja se jest razvijala, iza kulisa su kontrolirali bankari i ulagači iz Wall Streeta. Od samog početka ključni igrač u financijskom podupiranju ruske revolucije
bio je Andrew Carnegie, američki industrijski magnat r o đ e n u Škotskoj, koji je 1892. godine posjedovao najveću kompaniju za proizvodnju čelika na svijetu. Carnegie je također postao najbogatijim filantropom svoga vremena i podržavao je sve što je dr žao vrijednim potpore. Vjerovao je da „čovjek koji umire bogat, umire u nemilosti". Do svoje smrti 1919. godine ispoklanjao je 350 milijuna dolara, a jedna od organiza cija koje je stvorio da lakše razdijeli bogatstvo bila je Korporacija Carnegie (Carne gie Corporation) u New Yorku. Budući da je kao mladić proživio užase Građanskog rata, Carnegie je poklonio 10 milijuna dolara za osnivanje Zaklade za m e đ u n a r o d n i mir, čija je zadaća bila sprječavanje b u d u ć i h ratova. Sukladno toj smjernici, n a d z o r n i odbor Zaklade izradio je Marburgov plan. Svrha tog plana, kako piše Jennings C. Wise u knjizi Woodrow Wilson: sljedbenik revolucije (Woodrow
Wilson: Disciple of Revolution), bila je čvrsto ujediniti „ m e đ u
narodne financijaše i socijaliste u o d l u č n o m traženju da se oformi liga [Liga naroda, preteča Ujedinjenih naroda] koja će n a m e t n u t i mir... i da se nadziru njene skupšti ne... [i tako] osigura lijek za sve političke nevolje čovječanstva."
88
Plan je stvoren n e p o s r e d n o prije Prvog svjetskog rata, najužasnijeg od svih ra tova po broju izgubljenih života, kako za sile Antante (uključujući Rusiju), tako i za Središnje sile. „Nametanje mira" u to je vrijeme bio politički korektna p o b u d a i ideal
p r e m a kojem je Carnegie s p o n o s o m težio. No postojala je tu i skrivena igra. „Na
dvadeset godina potičući revolucionarno djelovanje protiv cara u Rusiji. Njegova pri
metanje" mira podrazumijeva p r e t h o d n o izazivanje rata kao n u ž n o g preduvjeta za
sutnost i utjecaj olakšali su američkim kapitalistima eksploataciju „osvojenog" ru
mir. Carnegie vjerojatno nije bio svjestan tajne namjere, brižljivo sakrivene u nacrtu
skog tržišta pod k r i n k o m d o b r o n a m j e r n e p o m o ć i potlačenim pobunjenicima.
Marburgovog plana koji su članovi upravnog odbora pripremili za budućnost. Antony Sutton upoznaje nas sa situacijom koja je prethodila Marburgovom pla nu m e đ u n a r o d n e koordinacije vlada p o d „vrhovnom vlašću" financijskih kontrolora.
Zašto se Rockefelleru i njegovom društvu bankara toliko žurilo zbaciti rusku monarhiju? Je li postojao neki drugi, važniji razlog za ubrzavanje Oktobarske revo lucije?
„Rusija je tada bila - a još je i danas - najveće neiskorišteno tržište na svijetu. Osim
Jednom riječju - da. Odgovor i danas ima j e d n a k o odlučujuće značenje kao prije
toga, Rusija je o n d a - kao i sada - predstavljala najveću potencijalnu konkurentsku
sto godina. Naftal Prije boljševičke p o b u n e Rusija je bila pretekla Sjedinjene Države
prijetnju američkoj industrijskoj i financijskoj n a d m o ć i . " 8 9
kao najveći svjetski proizvođač nafte. 9 1 G o d i n e 1900. naftonosna polja oko Bakua u
Tako su, dalje objašnjava Sutton, tvorci Marburgovog plana morali uspostaviti m o n o p o l koji obuhvaća cijeli Planet, a ne samo njihovo vlastito dvorište. „Sve ono
Azerbajdžanu proizvodila su više sirove nafte nego Sjedinjene Države, a 1902. više od polovice ukupne svjetske proizvodnje.
što su M e đ u d r ž a v n o trgovačko povjerenstvo i Savezno trgovačko povjerenstvo, pod
Kaos i razaranje za vrijeme revolucije uništili su rusku naftnu industriju. Sutton
k o n t r o l o m američke industrije, mogli za tu industriju učiniti kod kuće, socijalistička
navodi u knjizi Wall Street i boljševička revolucija da je
vlada s planskom ekonomijom mogla je učiniti u inozemstvu - uz prikladnu potporu
bila zatvorena", a druga polovica jedva da je radila jer im je nedostajala pogonska
i novčani poticaj iz Wall Streeta i iz Washingtona." 9 0
tehnologija. 9 2
„do 1922. polovica izvora
U Dosjeu Rockefeller Gary Allen također primjećuje kako je revolucija uništila konkurenciju Americi. „Revolucija je učinkovito, na priličan broj godina, eliminirala
ŽARIŠTE NEZADOVOLJSTVA ar Nikola II Romanov vladao je Rusijom na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bio je
C
posljednji R o m a n o v na prijestolju, p o t o m a k dinastije koja se održala na vlasti
od 1613. do 1917. godine. Prije Prvog svjetskog rata njegovo je carstvo obuhvaćalo površinu od preko 24 milijuna kvadratnih kilometara i graničilo je s Turskom, Per
konkurenciju koju je Rusija predstavljala za 'Standard Oil', sve dok se 'Standardu nije pružila m o g u ć n o s t da uđe u Rusiju i dočepa se dijela ruskog naftnog biznisa." No da bi pomeli konkurenciju i osudili ruski narod na desetljeća siromaštva i ko rupcije, bankarima iz Wall Streeta bili su potrebni vode koji su u stanju izvesti uspješnu revoluciju. Ovdje nastupaju Vladimir Iljič Uljanov Lenjin i Lav Davidovič Trocki.
zijom, Afganistanom, Mongolijom i Kinom, d o k su Poljska, Baltičke države i Finska bile dijelom ruskog teritorija. Po riječima general-majora sir Johna Hanburya Williamsa, britanskog časnika smještenog u Rusiji tijekom rata, carevoj odanosti „cilju za koji se bore zemlje Antante bila je ravna j e d i n o njegova odlučnost da se bori do samog kraja, sve dok iz rata ne izađe kao pobjednik." Još od doba Petra Velikog Romanovi su 'pozapadili' Rusiju, a Nikola II namjera
GLAVNI G L U M C I NA P O Z O R N I C I
L
enjin je u rujnu 1917., u pamfletu Prijeteća katastrofa i kako da se protiv nje bo rimo, izložio svoje misli, koje neodoljivo podsjećaju na Brzezinskoga pedesetak
godina kasnije:
vao je modernizirati rusku industriju i izjednačiti je sa s t a n d a r d i m a europske tehno logije. Nažalost, kako bi to postigao u najvećoj je mogućoj mjeri izrabljivao radnu
Nacionalizacija banaka, Vlasništvo nad kapitalom s kojim banke posluju ne gubi se
snagu. Mnoštvo ljudi radilo je u dvanaestosatnim smjenama za m i n i m a l n e nadnice,
niti se mijenja kad se banke nacionaliziraju i ujedine u jednu državnu banku, tako da
što je na kraju dovelo do organiziranog radničkog prosvjeda poznatog kao „Krvava
je m o g u ć e doseći stanje u kojem država zna kuda i kako, odakle i kada teku milijuni
nedjelja" u Petrogradu 1905. godine. Careve vojne postrojbe ipak su ugušile taj prvi
i milijarde, jedino će kontrola nad bankovnim poslovanjem - uz uvjet da su o n e
pokušaj p o b u n e . Stari p o r e d a k održavao je krhku vlast tijekom prvih godina rata,
ujedinjene u jednu državnu banku - omogućiti ( i s t o d o b n o s ostalim mjerama koje
d o k 1918. godine p o n o v n o nije sazrela prilika za k o n a č n o zbacivanje cara, nakon
se lako m o ž e poĆeti provoditi) stvarno ubiranje poreza na dohodak bez sakrivanja
kojeg je uslijedilo s m a k n u ć e Nikole II i njegove obitelji.
imovine i dohodaka. Država će po prvi put biti u položaju da procjenjuje sve nov
Stoga je zanimljivo pročitati u knjizi Gyeorgosa C. H a t o n n a Nasilje nad Ustavom;
čane transakcije, zatim da ih nadgleda, zatim da regulira gospodarski život te - na
smrt slobode da je George Kennan, osobni izaslanik Johna D. Rockefellera, proveo
koncu - da dobiva milijune i milijarde za g o l e m e državne poslove, a da pritom ne
plaća kapitalističkoj gospodi vrtoglavo visoke naknade za njihove usluge. To bi ola
rektora banke 'Chase (od 1955. do 2000. godine Chase Manhattan, sada J.P. Morgan
kšalo nacionalizaciju sindikata, ukidanje poslovnih tajni i nacionalizaciju djelatnosti
Chase); štoviše, u njemu se tvrdi da bi 'sovjetskoj vladi trebalo pružiti najpotpuniju
osiguranja; olakšalo bi kontrolu i obvezno organiziranje radništva u sindikate, kao i
m o g u ć u p o m o ć u nastojanju da stvori dobrovoljačku revolucionarnu vojsku."'
regulaciju potrošnje. Nacionalizacija banaka učinila bi optjecaj čekova zakonskom
Vrijedi n a p o m e n u t i da je m e d u hranjenicima „Simpson, Thacher a n d Bartletta"
o b v e z o m za sve bogataše i uvela konfiskaciju imovine zbog utaje prihoda. Dakle, pet
bio mladi Cyrus Vance, koji će u vrijeme predsjednika Čartera postati državni tajnik
točaka [sic] željenog programa su: nacionalizacija banaka, nacionalizacija sindikata,
i, n a k o n toga, stariji direktor Zaklade Rockefeller. Eto kako je svijet malen.
ukidanje poslovnih tajni i obvezno organiziranje stanovništva u udruge potrošača.
93
Jedna od tvrtki iz Wall Streeta povezanih s boljševicima bila je „J.P. Morgan", što je otkriveno u biografiji Morganovog partnera Dwighta Morrowa (tasta Charlesa
Nije slučajno što je j e d n a od prvih odredbi novog boljševičkog režima glasila:
Lindbergha, Jr.-a) koju je napisao Harold Nicholson:
„Bankovno poslovanje proglašava se državnim m o n o p o l o m . " Jedno od imena u po tpisu bilo je Lenjinovo.
[Morrowov] interes za Rusiju potječe iz ožujka 1917. kad je Thomas D. Thacher, nje
Trocki je 1918. godine objavio knjigu p o d naslovom Boljševici i svjetski mir.
g o v pravnički partner, bio članom izaslanstva američkog Crvenog križa u vrijeme
Osim što papagajski ponavlja Lenjinove riječi, Trocki se u toj knjizi proglašava ,,in-
revolucije. Zanimanje je pojačano njegovim prijateljstvom s Aleksandrom G u m -
ternacionalistom" - ne Rusom - koji je p o b o r n i k svjetske revolucije i svjetske dikta
bergom koji je d o š a o u N e w York kao predstavnik Sveruskog tekstilnog sindikata.
ture. O d m a h vidimo što je povezalo američke bankare s dvojicom boljševičkih vođa:
„Osjećao sam" - napisao je Morrow u svibnju 1927. - „da će doći vrijeme kad će se
zajednički koncept „internacionalizma".
nešto morati učiniti za Rusiju." On sam aktivno je radio na unapređivanju službenih o d n o s a i z m e đ u sovjetskih izaslanika i američkog Ministarstva vanjskih poslova, te je priskrbio sovjetskom diplomatu Maksimu Maksimoviču Litvinu p i s m o s toplom
BRAĆA U PRANJU N O V C A
M
isli li još itko da je boljševička revolucija bila spontani ustanak? U to nas je htio uvjeriti John Reed u svom najpoznatijem djelu Deset dana koji su potresli svijet
{Ten Days that Shook the World). Reed, koji je u m r o 1920. godine od timsa u Rusiji, nije bio samo popularni pisac iz razdoblja Prvog svjetskog rata nego je i surađivao u
časopisu Metropolitan koji je kontrolirao J.P. Morgan. Puka slučajnost? Premda su kanali koji su povezivali Rockefellerove i Sovjete najvećim dijelom bili brižljivo sakriveni od očiju javnosti, iscrpni dokument Antonya Suttona Wall Street i bolj ševička revolucija otkriva kako su John D. Rockefeller i američki superkapitalisti financi rah boljševičku revoluciju u Rusiji. Na početku istraživanja Sutton nije našao „praktički nikakav pismeni trag o bliskom odnosu koji su tijekom proteklog stoljeća Rockefelleri održavali sa svojim navodnim zakletim neprijateljima - komunistima. [Bez obzira na to], postojalo je neprekinuto premda sakriveno savezništvo između m e đ u n a r o d n i h političkih kapitalista i međunarodnih revolucionarnih socijalista, i to na obostranu korist."9'1 Na primjer „Simpson, Thacher and Barllett", vodeća odvjetnička tvrtka iz Wall Streeta, specijalizirana za reorganizacije i spajanja poduzeća, čvrsto je stajala iza bolj ševičkog režima u Rusiji. „Evo j e d n o g pokazatelja njihove p o d r š k e " - piše Sutton „Partner Thomas D. Thacher napisao je izvještaj koji je odlučivao o dobivanju p o tpore za boljševike od britanske vlade... Taj dopis jasno je ukazivao na rusku politiku koja podržava pro-boljševičku poziciju Williama Boycea T h o m p s o n a , ondašnjeg di-
preporukom za sir Arthura Šaltera u Ženevi. Ni to nije sve. Prilikom boravka u Pari zu priredio je večeru u restoranu Foyot na koju je p o z v a o sovjetskog veleposlanik u Francuskoj Kristijana Rakovskog i druge sovjetske predstavnike.
Još j e d n a megaorganizacija koja je potpomagala boljševike bila je Banka save znih rezervi iz New Yorka koju je kontroliralo pet glavnih njujorških banaka. Robert Maddox 1977. godine naveo je u studiji Nepoznati rat s Rusijom (Vie Unknown War with Russia): „William Laurence Sanders, predsjednik uprave industrijske korpora cije „Ingersoll Rand" i zamjenik predsjednika uprave Banke saveznih rezervi iz New Yorka, 17. listopada 1918. napisao je predsjedniku Wilsonu: 'Odobravam sovjetski oblik vladavine kao najprikladniji za ruski narod.' George Foster Peabody, također od 1914. zamjenik predsjednika uprave Banke saveznih rezervi u New Yorku i poznati filantrop koji je za Rockefellerove organizirao O d b o r za opće obrazovanje (General Education Board), izjavio je da podržava boljševički oblik državnog m o n o p o l a . " Pamet vam stane kad pomislite da su tri najviša službenika Banke saveznih re zervi iz New Yorka javno podržavala boljševizam: Sanders, Peabody i William Boyce 'fhompson. Najnovija saznanja jasno pokazuju da su bankari iz Wall Streeta priskočili u p o moć već 1905. godine, kad je propao prvi ustanak p o d vodstvom Lenjina i Trockog. Oni su Lenjinu osigurali siguran prolaz do Švicarske, gdje se sklonio od opasnosti.
Trocki je poslije 1905. živio u izgnanstvu, podsjeća Antony Sutton u knjizi Wall
v n o g tajnika, s 20 milijuna dolara iz svog Fonda za specijalni rat (Special War Fund),
Street i boljševička revolucija, i to najprije u Francuskoj. No nakon s t o j e tijekom rujna
namijenjenih boljševicima. To je otkriveno tijekom kongresnog saslušanja o vezama
1916. objavio niz demagoških članaka u ruskim n o v i n a m a u Parizu, francuska g a j e
s Rusijom (Kongresna knjižnica, oznaka HJ 8 7 1 4 . U 5 ) , u kojem je sadržan financijski
policija ispratila preko španjolske granice.
izvještaj o tome kako je W o o d r o w Wilson potrošio 100 milijuna dolara izglasanih u Kongresu na ime Fonda za specijalni rat. Izvještaj, iz kojeg je vidljiv trošak od 20
Nekoliko dana kasnije madridska policija g a j e uhitila i smjestila u „ćeliju prve klase" po cijeni od jedne i pol pezete na dan. Potom su ga odveli u Cadiz, pa u Barcelonu, i naposljetku ga ukrcali na parobrod Monserrat Španjolskog prekooceanskog bro
milijuna dolara prilikom izvršenja R o o t o v o g specijalnoratovskog zadatka u Rusiji, zabilježen je- o n a k o kako ga je p o d n i o Wilsonov tajnik Joseph Tumulty - i u tiska n o m Zapisniku o radu Kongresa od 2. rujna 1919.
darskog društva. Trocki i njegova obitelj prešli su Atlantski o c e a n i 13. siječnja 1917. pristali u N e w Yorku.
Wilsonova p o m o ć bila je tek vrh sante leda. Koristeći kao izaslanika šefa mi
Kako je Trocki, koji je govorio s a m o njemački i ruski, preživio u kapitalističkoj
sije Crvenog križa u Rusiji, pukovnika R a y m o n d a Robinsa, investicijska banka J.P.
Americi? U svojoj autobiografiji Moj život [Scribner's,1930.| on piše: „Moja jedina
Morgan & Co. slala je Rusima milijune dolara u gotovini preko Flenrya P. Davisona,
profesija u N e w Yorku bila je - revolucionarni socijalist." D r u g i m riječima, Trocki je
Morganove desne ruke.
p o v r e m e n o pisao članke za Novi mir, ruski socijalistički časopis iz N e w Yorka. Ipak,
Financijske manipulacije Wall Streeta ubrzo su zadobile šire značenje. Iako je ti
z n a m o da je obitelj Trocki u stanu imala hladnjak i telefon, te da su se, po riječima
jekom 1905. godine izgledalo da su Japanci ti koji stvaraju najveću štetu Rusiji, upra
Trockog, s vremena na vrijeme vozili u limuzini s vozačem. Takav način života zbu
vo je američki predsjednik Theodore Roosevelt posredovao u m i r o v n o m s p o r a z u m u
njivao je njegova dva sinčića. Kad bi s roditeljima otišli u čajanu dječaci bi zabrinuto
prema kojem je Rusija bila prisiljena odreći se svoje istočne i baltičke flote i ustupiti
pitali majku: „Zašto vozač ne ulazi o v a m o ? " Osim toga, otmjen životni stil bio je u
Japanu polovicu otoka Sahalina. Osim toga, Rusko je carstvo pristalo Japanu predati
raskoraku s navodnim prihodima Trockoga. jedina svota za koju je priznao da ju
Mandžuriju i odustati od zaštite Koreje koju je Japan, uz mlake prigovore m e đ u n a r o
je primio tijekom 1916.i 1917. g o d i n e iznosila je 310 dolara, a i njih je, po vlastitim
dne zajednice, anektirao 1910. godine.
riječima, „razdijelio petorici emigranata koji su se vraćali u Rusiju". Unatoč tome,
Američki bankari j e d n o m su r u k o m davali, a d r u g o m isto to uzimali. Jasno je
Trocki je plaćao za ćeliju prve klase u Španjolskoj, s obitelji je prešao cijelu Curopu
da su htjeli umanjiti ruske pomorske snage i trgovinsku sposobnost, pa su utjecali na
na putu za Sjedinjene Države, u N e w Yorku je unajmio izvrstan stan, plaćao stana
Rooseveltovo posredovanje u pregovorima između Japana i Rusije, no krajnji ishod
rinu tri mjeseca unaprijed i koristio limuzinu s vozačem. A sve to od novca što ga
bio je zapanjujuć. To što su učinili s Ruskim carstvom imalo je za posljedicu slabljenje
je osiromašeni revolucionar zaradio napisavši par članaka u niskotiražnim ruskim
sovjetskih p o m o r s k i h snaga na Dalekom istoku. Takvo stanje potrajalo je još dugo
novinama Naše slovo u Parizu i u njujorškom časopisu Novi miri
poslije Drugog svjetskog rata. Tajno financiranje na nadnacionalnoj razini odvijalo se i drugim putovima. Jedna
U to je vrijeme - 1915. godine - u New Yorku već bila osnovana Američka međuna rodna korporacija (American International Corporation). Glavna zadaća korporacije bila je koordiniranje financijske pomoći boljševicima. J.P. Morgan, Rockefellerovi i National City Bank osiguravali su novčana sredstva, a predsjednik odbora nove korporacije bio je Frank Vanderlip, bivši predsjednik National City banke i član „Grupe s otoka jekyll" (,,Jekyll Island Group") koja je godine 1910. napisala Zakon o saveznim rezervama. Po riječima Eustacea Mullinsa u raspravi Svjetski poredak (The World Order), boljševici su kratko nakon povratka u Rusiju tražili d o d a t n a sredstva:
od ključnih osoba koje su se bavile takvim djelatnostima bio je dr. Parvus Helphand. George Vernadsky, profesor sa Sveučilišta Yale, napisao je u svojoj knjizi iz 1931. godine Lenjin: crveni diktator (Lenin: Red Dictator): „U jesen 1915. njemačko-ruski socijalde mokrat Parvus [Helphandj, aktivan već za vrijeme revolucije 1905. godine, objavio je u novinama Die Glocke (Zvono) koje je izdavao u Berlinu da je njegovo poslanje služiti kao intelektualna poveznica između naoružanog njemačkog i revolucionarnog ruskog proletarijata... Tijekom rata Parvus se upustio u posao snabdijevanja njemačke vojske i u silne špekulacije, pa su tako kroz njegove ruke prolazile goleme količine novca." Dokumenti iz njemačkog Carskog arhiva, objelodanjeni tek poslije Drugog svjet
K o m e bi se Lenjin obratio, ako ne m o ć n i m prijateljima u Bijeloj kući? W i l s o n je
skog rata, pokazali su koliku je ulogu u snabdijevanju ruskih revolucionara njemačkim
smjesta poslao u Rusiju Elihua Roota, pravnika iz banke Kuhn Loeb i bivšeg drža-
novcima imao taj „marksist - milijunaš". Evo primjera: u prosincu 1915. njemački mi nistar vanjskih poslova brzojavio je izvjesnom diplomatu u Kopenhagen: „Vaša Ekse-
lencija ovlaštena je isplatiti milijun rubalja Helphandu."
95
Idućeg mjeseca diplomat je
Gdje je Trocki nabavio putovnicu? Kako je to bilo u r e đ e n o i zašto? Čini se da je
odgovorio: ,,Dr. Helphand, koji se vratio u Kopenhagen nakon trotjednog boravka u
John D. Rockefeller o s o b n o ishodio specijalnu p u t o v n i c u za Trockog posredstvom
Stockholmu gdje se sastao s ruskim revolucionarima, u povjerenju mi je rekao sljedeće:
predsjednika Sjedinjenih Država Woodrowa Wilsona. Zašto bi se američki pred
Iznos od milijun rubalja koji mu je bio stavljen na raspolaganje smjesta je otposlan, već
sjednik brinuo za sigurnost putovanja p o z n a t o g revolucionara na molbu običnog,
je stigao u Petrograd i utrošen je u svrhe za koje je bio namijenjen."*'
p r e m d a bogatog, građanina?
D a n a s već gotovo zaboravljeni Rus Aleksandar Israel Helphand bio je zagonetan
Arhivska građa kanadske vlade, s koje je skinuta oznaka tajnosti, otkriva da su
lik, karijere čudnovate kao iz kakvog romana. Aktivno sudjelovanje u propaloj revo
- čim je Kristianiajjord pristao u Halifaxu 13. travnja 1917. - službenici kanadske
luciji 1905. godine, za vrijeme koje je postao bliskim saveznikom Trockoga, odvelo ga
tajne policije i britanske m o r n a r i c e blokirali brod, iskrcali Trockog (po službenim
je do izgnanstva u Sibiru, prijeko potrebnog za životopis svakog pravog ruskog revo
u p u t a m a koje su 29. ožujka 1917. stigle k a b l o g r a m o m iz Londona) i zatvorili ga zbog
lucionara. Nadimak „Parvus" („Maleni", zbog niskog rasta) dobio je u Njemačkoj, gdje
ispitivanja u A m h e r s t u u Novoj Škotskoj.
je 1894. objavljivao socijalističke pamflete. Prije toga, 1891. doktorirao je filozofiju na
U kablogramu se o Trockom govori kao o njemačkom r a t n o m zatvoreniku i upo
sveučilištu u Baselu gdje je produbio svoja marksistička uvjerenja. Kasnije se, kao izda
zorava se da je on „namjerio izvući Rusiju iz rata, čime bi se mnogobrojne njemačke
vač djela Maksima Gorkog u Njemačkoj, upetljao u nekakav skandal oko autorskih
divizije oslobodile za napad na kanadske postrojbe d u ž Z a p a d n o g fronta", objašnjava
h o n o r a r a kojim se okončala dugotrajna sudska parnica; sve zajedno dovelo je do tajne
Eustace Mullins u Svjetskom poretku. Kablogramu je prethodio dopis od kanadske
osuđujuće presude i Parvusovog izbacivanja iz redova njemačkih socijalista.
vlade u kojem je stajalo da Trocki prenosi „10.000 dolara uplaćenih od socijalista i
Poslije kratkog boravka u Beču, 1910. je otputovao u Istanbul koji mu je postao
Nijemaca." 1 0 0
poslovnim sjedištem. Tamo je na nepoznat način zgrnuo golemo bogatstvo. U sije
Premijer Lloyd George istoga je časa poslao kablogramom iz Londona naredbu
čnju 1915. savjetovao je njemačkom veleposlaniku pri O t o m a n s k o m carstvu, koje
kanadskoj tajnoj policiji da oslobodi Trockog. Naredbu su ignorirali. Naposljetku je
je tri mjeseca ranije postalo njemačkim saveznikom: „Interesi njemačke vlade su...
intervenirao Mackenzie King - u tom trenutku karijere stručnjak za radnička pitanja
istovjetni interesima ruskih revolucionara koji su se već prihvatili posla."
97
Taj mu je
savjet priskrbio ulogu posrednika.
kod Johna D. Rockefellera, Jr. - i ishodio puštanje Trockoga. Čim gaje oslobodio, King je poslao Trockog u Rusiju da s Lenjinom podijeli vodstvo boljševičke revolucije.
H e l p h a n d je sudjelovao u pripremanju zloglasnog „zapečaćenog vlaka" kojim
King je n a g r a đ e n za svoj t r u d plaćom od 30.000 dolara godišnje i mjestom šefa
su u travnju 1917., vraćajući se iz izgnanstva, Lenjin i drugi boljševici putovali od
odjela za industrijska istraživanja u Zakladi Rockefeller, u vrijeme kad je prosječna
Švicarske preko Njemačke do p a r o b r o d a za Švedsku, odakle su preko Finske ušli u
američka plaća iznosila 500 dolara godišnje. S druge pak strane, agenti koji su uhitili
Rusiju. Kako je primijetio Vernadsky, Njemačkoj je bilo u interesu da osigura siguran
Trockog otpušteni su iz kanadske policije.
prolaz vlaka i zadrži ga u tajnosti: „Pružiti Lenjinu i njegovim drugovima priliku da dospiju do Rusije bilo je isto kao unijeti klice bolesti u organizam ruske države." 9 8
King, kojem je bilo s u đ e n o da p o s t a n e k a n a d s k i premijer, o s t a o je zagone t k o m za svoje s u n a r o d n j a k e . Da li je bio b u d a l a , genij ili o p o r t u n i s t zaokupljen
M e đ u t i m , kad je prepredeni Lenjin stigao u Stockholm nije se htio sastati s Par-
s a m i m s o b o m ? Njegovo divljenje Rockefelleru j a s n o je, pa i naivno, iskazano u
vusom koji ga je čekao i počeo se distancirati od cijele te epizode. Boljševičkom p r o
p o r u c i koju je s v o j e d o b n o p o s l a o svojoj prijateljici Violet M a r k h a m . „John D.
g r a m u očito nije odgovaralo da b u d e povezan s neprijateljem Rusije u vrijeme kad su
Rockefeller Jr., najiskreniji Kristov sljedbenik, i m a tek j e d a n cilj - služiti svojim
ruski vojnici ginuli na frontu. Helpland je dobio vlastitu natuknicu u prvoj službenoj
bližnjima, l j u d i m a . "
sovjetskoj enciklopediji, ali je iz? druge već iščeznuo. 9 9
Povjesničari J.L. G r a n a t s t e i n i N o r m a n H i l l m e r proglasili su 1999. g o d i n e
Nekako istovremeno Trocki je u New Yorku p r i m i o p o r u k u da se smjesta vrati
Kinga najvećim od svih k a n a d s k i h p r e m i j e r a " " , no taj isti čovjek „bio je razot
u Rusiju. Uvjeti za revoluciju već su bili sazreli. S 10.000 dolara za „putne troškove",
kriven kao glavni d i o n i k u 30 milijuna teškoj prijevari koju je izvela tvrtka „Bea-
i s još 275 komunističkih revolucionara, isplovio je iz New Yorka na palubi parobro
u h a r n a i s - P o w e r C o . " za vrijeme izgradnje P l o v n o g p u t a Sv. Lovre (St. L a w r e n c e
da S.S. Kristianiajjord p o d b u d n i m o k o m Lincolna Steffensa, američkog k o m u n i s t a i
Seaway/la Voie M a r i t i m e du S a i n t - L a u r e n t ) . [On] je p r i h v a t i o 700.000 dolara od
izaslanika Johna D. Rockefellera, čiji je zadatak bio p o b r i n u t i se za siguran povratak
„ B e a u h a r n a i s a " za Liberalnu s t r a n k u , a m e đ u o s t a l i m p o k l o n i m a p r i m i o je i p u
Trockoga u Rusiju.
tovanje n a B e r m u d e . " 1 0 2
Kad su se Lenjin i Trocki opet našli u Rusiji i kad je revolucija uspjela zbaciti monarhiju 1918. godine, na Broadwayu br. 120, u neposrednoj blizini Wall Streeta, otvoreno je svjetsko sjedište za p o m o ć boljševicima: Početkom dvadesetih godina 20. stoljeća na Broadwayu br. 120 svoje su urede ima li: osiguravajuće društvo ..Equitable Life" i njujorška Banka saveznih rezervi, čiji su direktori s ushićenjem potpomagali boljševike; Američka m e đ u n a r o d n a korporacija koja je bila osnovana za pomaganje Sovjetskom Savezu; strojarska tvrtka ..Weinberg and Posner" koja je tijekom 1919. godine iz Sovjetskog Saveza primila narudžbi za izradu strojeva u vrijednosti od tri milijuna dolara i čiji je potpredsjednik bio I.udwig Martens, prvi sovjetski veleposlanik u Sjedinjenim Državama; John Mc Gregor Grant, čiju je djelatnost financirao Olaf Aschberg iz ,,Nya Banken", bankarske kuće iz Stockholm* koja je s računa obitelji Warburg slala velike svote novca za boljševi čku revoluciju (londonski zastupnik za ,,Nya Banken" bila je British Bank of N o r t h Commerce, čiji je predsjednik uprave bio grof Gray, bliski suradnik Cecila Rhodesa; Grantovo ime nalazilo se na crnoj listi američke vlade zbog pomaganja Njemačkoj tijekom Prvog svjetskog rata); i na posljednjem katu, ekskluzivni Klub bankara (Ban kers Club). To su bili organizatori Svjetskog poretka. I u l
Dodajmo još j e d n u nit ovom zapanjujućem tkanju intriga: poveznica od Broadwaya br. 120 kroz ,,Nya Banken" do njemačke p o m o ć i boljševicima čini se prima mljivom za istraživanje. ,,Nya" je bila banka preko koje je Parvus H e l p h a n d ruskim revolucionarima slao rublje i m a r k e (često u zlatu). Budući da je Helphand, po svemu sudeći, uništio sve svoje osobne d o k u m e n t e malo prije smrti 1924. godine (u ber linskoj palači koja će dvanaest godina kasnije postati d o m o m Josefu Goebbelsu!), ta veza će vrlo vjerojatno ostati upitna.
IZDAJA Z B O G PROFITA
O
d d v a d e s e t i h g o d i n a prošlog stoljeća interesi M o r g a n o v i h i Rockefelle rovih imali su značajnu u l o g u u m n o g o b r o j n i m prosovjetskim trgovin
skim k o m b i n a c i j a m a . O n i su k o n t r o l i r a l i glavne tvrtke koje su poslova
le sa sovjetskom Rusijom: „Vacuum Oil", „ I n t e r n a t i o n a l Harvester", ..Guaranty T r u s t " i „Nevv York Life". „Vacuum Oil C o m p a n y " , čiji je vlasnik bio Rockefeller, sklopio je 1926. g o d i n e sa sovjetskom n a f t n o m mafijom ugovor o prodaji sovjet ske nafte e u r o p s k i m zemljama p r e k o C h a s e N a t i o n a l b a n k e ( t a k o đ e r u vlasništvu Rockefellera). Kako pokazuju izvještaji iz tog vremena, John D. Rockefeller pristao je dati bolj ševicima zajam od 75 milijuna dolara kao „dio cijene za dogovor". Kao rezultat te p o godbe, Rockefellerov "Standard Oil" izgradio je 1927. godine rafineriju nafte u Rusiji nakon što mu je o b e ć a n o 50% od proizvodnje nafte na Kavkazu. John M o o d y već je 1911. nadjenuo tvrtki „Standard Oil C o . " n a d i m a k „Stan dard Oil Bank" budući da je, kako je primijetio, „Standard Oil C o . " zapravo banka divovskih razmjera - banka u n u t a r industrije... koja posuđuje o g r o m n e svote novaca siromašnim zajmoprimcima, baš kao što to čine druge velike banke." 1 0 1 Rockefellerovi su odigrali važnu ulogu i pri osnivanju Američko-ruske gospo
darske k o m o r e (American-Russian C h a m b e r of C o m m e r c e ) 1922. godine. Komora je utemeljena zbog unapređivanja trgovine s Rusijom p o d vodstvom predsjednika uprave Reevea Schleya, koji je istodobno bio potpredsjednik Chase National banke. Osiguravajući preduvjete za otvaranje ruskog tržišta prema establišmentu, John D. Rockefeller je 1925. godine pojačao lobiranje u vladi Sjedinjenih Država usmje reno na promjenu vanjske politike, a preko privatne kampanje koju je vodio nje gov predstavnik za tisak Ivy Lee htio je „energično pokrenuti r e k l a m n u kampanju u javnosti" i promicati k o m u n i z a m u SAD-u. Z d r u ž e n i napor dosegnuo je v r h u n a c 1933.: te je godine američka vlada priznala sovjetsku Rusiju.
Staljin je već 1935. p o t i h o uzvratio uslugu Rockefelleru: zaplijenio je golemu masu imovine u vlasništvu stranih tvrtki koje su investirale u Rusiju, ali nije ni pi p n u o o n o što je pripadalo „Standard Oilu".
K a k o j e S u t t o n i s t a k n u o 1972. g o d i n e , „Sovjetska tehnologija u o p ć e nije postojala."
107
Od tehnologije koja je postojala, 90 do 9 5 % dolazilo je izravno ili neizravno iz
Tijekom dvadesetih i tridesetih godina jedino je član Kongresa Louis McFad-
Sjedinjenih Država i njihovih saveznika. „Još je čudnije to, što SAD prividno žele osi
d e n pratio tajne financijske makinacije Saveznog sustava pričuva u korist Sovjetskog
gurati da taj neprijatelj i nadalje obavlja posao neprijatelja" - primijetio je Sutton pri
Saveza. Razbješnjen smišljenim kanaliziranjem novčanih zaliha SAD-a p r e m a Rusi
likom svjedočenja pred p o d o d b o r o m Programskog o d b o r a Republikanske stranke.
ji, 10. lipnja 1932. o d r ž a o je vatreni govor u Kongresu: „Otvorite računovodstvene
Sovjetska trgovačka m o r n a r i c a , na primjer, bila je najveća na svijetu s gotovo
knjige „ Amtorga", trgovinske organizacije sovjetske vlade u N e w Yorku, i „Gostorga"
6000 plovila. M e đ u t i m , rekao je dalje Sutton u svom iskazu, „Oko dvije trećine plovila
glavnog ureda sovjetske trgovinske organizacije, i Državne banke Saveza Sovjetskih
izgrađeno je izvan Sovjetskog Saveza. Približno četiri petine strojeva za te brodove
Socijalističkih Republika, pa ćete se preneraziti kad vidite koliko je američkog novca
također je izgrađeno izvan Sovjetskog Saveza." 1 0 8
oteto iz državne riznice u korist Rusije. Otkrijte kakvi se poslovi obavljaju za Državnu b a n k u sovjetske Rusije preko njene odgovarajuće banke - njujorške Chase Bank.
„Cjelokupna sovjetska industrija automobila, kamiona [oružja, tenkova, zrako plova] i strojeva dolazi sa Zapada. Tvornica „Gorki Auto Zavod", koju su izgradile
G o d i n a m a kasnije, tijekom Drugog svjetskog rata, banka koju je „ A m t o r g " oda
kompanije „Ford" i „ Austin", proizvela je većinu k a m i o n a koji su svojedobno prevo
brao za upravljanje milijarde dolara vrijednih transakcija zajma-najma za sovjetsku
zili sovjetsku vojnu o p r e m u duž Ho Ši Minovog puta [tijekom Vijetnamskog rata].
Rusiju bila je - naravno - C h a s e National Bank.
Tvornice automobila m o g u se iskoristiti i za proizvodnju tenkova. Spomenuti „Gorki
Na nesreću, prebacivanje novca američkih poreznih obveznika nije bila dovoljno
Auto Zavod" je p o d k r i n k o m „miroljubive djelatnosti" proizveo 1964. godine prvi
profitabilna djelatnost za b a n d u profitera iz Wall Streeta. Kad su 1943. godine počeli
sovjetski žicom vodeni protutenkovski sustav. Sovjeti imaju najveću tvornicu željeza
potajno prenositi Sovjetima najsofisticiraniju i najskuplju američku tehnologiju, ko n a č n o su se radi profita upustili i u izdaju.
105
Sovjetska komisija za nabavu naručila
i čelika na svijetu. Izgradila ju je „McKee Corporation". Predstavlja kopiju američke čeličane u Indiani."'° y
je od vlade SAD-a za svoje ratne potrebe nešto više od 90 kilograma uranijevog oksi
Koliko su milijardi dolara Sjedinjene Države potrošile na obranu protiv fantom
da, stotinjak kilograma uranijevog nitrata i 11 i pol kilograma elementarnog uranija
skog neprijatelja kojeg su stvorile, othranile, potpomagale i pojačavale? Da li troškovi
metala - tvari koje su u to vrijeme bile praktički nepoznate. Na d a n 29. travnja 1943.
opravdavaju sredstva? Pa naravno da opravdavaju! Ne zaboravite, veliko udruživanje
O d b o r za ekonomsko ratovanje (Board of Economic Warfare) izdao je p o s e b n u do
odvijat će se p o d k o n t r o l o m istih Bilderberg-CFR-TC udruženja, koja iza kulisa stva
zvolu tvrtki „Chemalar C o r p . " iz New Yorka da ispuni n a r u d ž b u .
raju regionalne blokove i „privremene" m o n e t a r n e unije.
Tako su Sovjeti dobili sirovine za izgradnju vlastite atomske b o m b e (da su imali formulu), dok je istodobno Winston Churchill tražio od predsjednika Roosevelta da se Staljinu zabrani pristup znanstvenim podacima o razvitku nuklearnog oružja prije nego Britanija ili SAD prve proizvedu atomsku b o m b u . Bilo je dovoljno što se Save znici utrkuju s Hitlerom ne bi li ga pretekli u izgradnji atomskih kapaciteta: nije im trebala još i briga oko d r u g o g „luđaka" koji će navući n u k l e a r n u prijetnju nad svijet. I dok su bogati postajali još bogatiji, Amerikancima se govorilo kako je detant nu žan jer će, ne bude li bilateralnog sporazuma, neprijatelj napasti. Ako se želi da iluzija partnerstva m e d u jednakima postane stvarnost, mora postojati barem „privid jednako sti m e đ u superiornim državama prije no što se može opravdati udruživanje." 1 0 6 jesu li se zbog toga - kako pokazuju stotine d o k u m e n a t a iz Ministarstva vanjskih poslova SAD-a - u Sovjetskom Savezu na račun američkih p o r e z n i h obveznika radilo na industrijskim i vojnim projektima: kamionsko prijevozništvo, zrakoplovstvo, na fta, čelik, petrokemija, aluminij, računala? Zbog jednakosti?
ŽRTVOVANJE NACIJE
M
noge biografije, uključujući autobiografiju Davida Rockefellera {Memoa ri), opisuju bezgraničnu e k o n o m s k u i političku m o ć Rockefellerovih te basnoslovno obiteljsko bogatstvo koje se trošilo na p o m o ć u hrani za izgla
dnjele u zemljama Trećeg svijeta, obrazovanje siromašnih preko nebrojenih dobro tvornih zaklada i udruga kao i na izgradnju infrastrukture po nerazvijenim i ratom opustošenim državama. Tek malobrojne su se pozabavile onim, za što m n o g i vjeruju da predstavlja najvažniju značajku obitelji - gorljivu nakanu da unište Sjedinjene Dr
žave kao neovisne države i stvaranje Novog svjetskog poretka na opće dobro. Bez legitimnog i vidljivog neprijatelja nijedan se narod neće dragovoljno odreći svojih individualnih prava i sloboda. Bratija iz D r u ž b e Bilderberg, CFR-a i Trilateral ne komisije zna da m o r a ljudima predočiti nekakav razlog zbog kojeg bi „progutali" njen plan jedinstvenog svijeta. Njihova retorika svakim je d a n o m sve glasnija. Na web-stranici Trilateralne komisije hrabro se spominje „dijeljenje rukovodnih odgovornosti" i zagovara se „bližu suradnju" i „ m e đ u s o b n o razumijevanje". Njihovo shvaćanje tih pojmova uvelike se, m e đ u t i m , razlikuje od načina na koji ih shvaća najveći dio pučanstva. U vrijeme kad su se Brzezinski, Cyrus Vance, ministar obrane Harold Brown i zamjenik ministra financija A n t h o n y Solomon udružili da p o m o g n u pri osnivanju Trilateralne komisije, sva četvorica već su aktivno sudjelovala u paralelnoj inicijativi p o d nazivom „Projekt osamdesetih" („1980s Project") koju je lansirao CFR: bio je to najveći pojedinačni projekt u povijesti CFR-a. Cilj projekta bio je da se vidi „kako se svjetski trendovi m o g u usmjeriti prema o d r e đ e n o m željenom b u d u ć e m ishodu". Taj željeni budući ishod bio je p o t p u n o dezintegriranje ekonomije. Fred Hirsch, svojevremeno u r e d n i k londonskog Economista, objasnio je u ogledima p o d naslo vom Alternative monetarnom valjalo izvesti:
neredu {Alternatives to Monetary Disorder) kako bi to
sokih carina kojima se sprječava uvoz britanskih polugotovih proizvoda b) vladinih
Određeni stupanj kontrolirane dezintergacije u svjetskoj ekonomiji legitiman je cilj u o s a m d e s e t i m godinama, a m o ž d a i najrealniji za umjereni međunarodni e k o n o m s k i
ulaganja u infrastrukturu kojima se stvaraju ciljana poboljšanja na unutarnjem planu
poredak. Središnji normativni problem međunarodnog e k o n o m s k o g poretka u pred
c) nacionalne banke čija politika potiče rast proizvodnih poduzeća.
stojećim godinama jest kako osigurati da se dezintegracija doista odigra na kontroli
Početkom pedesetih godina, dok se poslijeratni liberalni ekonomski sustav na
rani način, a da ne sklizne u spiralu štetnog restrikcionizma. Problem stoga ne leži u
očigled raspadao, angloamerički primat suočio se s prvim stvarnim izazovom koji je
minimiziranju politizacije u smislu procesa političke intervencije u tržišne rezultate;
dolazio od tadašnjih zapadnih saveznika. Francuska, Savezna Republika Njemačka i
problem je stvaranje okvira koji je u stanju podnijeti povećanu razinu takve politiza
američke nacionalističke snage predlagale su n o v u orijentaciju u pravcu preuzimanja
cije koja se prirodno javlja zbog promjene u ravnoteži kako d o m a ć e ekonomije tako
obveze obnavljanja industrijskog razvitka širom svijeta. „Takva politika mogla je zna
i m e đ u n a r o d n o g sustava.
čiti industrijalizaciju ključnih sektora u Trećem svijetu, a time i pojavu novih, zdravih i snažnih nacija - ponavljanje britanske n o ć n e m o r e s početka dvadesetog stoljeća.
U prijevodu: ključna politička zadaća jest p o d svaku cijenu spriječiti p o n o v n u
Takva politika također bi značila da će Francuska, Savezna Republika Njemačka i Ja
pojavu gospodarskog nacionalizma u svim oblicima - industrijskom, tehnološkom
pan, zahvaljujući p o s e b n i m vezama sa zemljama Trećeg svijeta, doživjeti industrijski
i znanstvenom.
bum, jer bi se njihova gospodarstva pokrenula kroz proizvodnju kapitalnih dobara
Zašto bi Rockefeller i ostali američki Trilateralci, Bilderbergovci i članovi CFR-a
potrebnih novim državama. Početkom 1973. godine zapadnonjemačka marka već je
željeli razoriti industrijsku m o ć Sjedinjenih Država? Da bismo razumjeli razloge m o
pregazila britansku funtu, a do srpnja-kolovoza bila je na putu da p r e u z m e primat
r a m o se u k r a t k o osvrnuti na e k o n o m s k u povijest dvadesetog stoljeća.
nad slabunjavim američkim d o l a r o m . " 1 "
Britansko carstvo počelo je gubiti industrijsku p r e m o ć tijekom dvaju posljednjih
Ekonomski razvoj podrazumijevao bi i b u d u ć u konkurenciju perspektivnih ze
desetljeća devetnaestog stoljeća. D o k je britanska m o ć m a l o - p o m a l o opadala, Sjedi
malja: konkurenciju koju je, dakako, trebalo ugušiti u kolijevci. S pozicije establi
njene Države, Japan, Francuska i Njemačka pretekle su je na području industrijske
šmenta, vođenje poslova na takav način ima očitu prednost: „Prvo, gospodarska raz
proizvodnje. Kako je bilo m o g u ć e da se zemlja p o p u t Francuske, gotovo uništena
mjena [sa slabijim državama] uvijek se može iskoristiti kao o r u đ e političke m o ć i u
za vladavine Napoleona III, uspjela izgraditi u tako kratkom razdoblju? Odgovor je
obliku bojkotiranja, podmićivanja i manipuliranja trgovinskim poticajima. Drugo,
jednostavan. Francuska gospodarska politika temeljila se na „odlučno antiliberalnoj
gospodarski odnosi m o g u djelovati na razini od osnovne važnosti i, preko m o g u ć n o
ekonomskoj teoriji dirigirane ekonomije, poistovjećenoj s teoretskim radovima Ale-
sti koju n u d e u formi trgovine i financiranja, oblikovati temelje gospodarske politike
xandera Hamiltona i velikih američkih ekonomista Henrya i Mathewa Careva."
110
slabijega, manje razvijenog gospodarstva. Na taj način slabija zemlja u e k o n o m s k o m
Do japanskog gospodarskog čuda došlo je zahvaljujući privrženosti načelima re
odnosu, poput slabije klase u društvu, postaje ne samo skupinom nasumce izmiješa
volucije Meiji od 3. siječnja 1868. koja su u japansko društvo unijela značajne refor
nih pojedinaca, nego i partikulariziranim, izoliranim i ovisnim sudionikom u svjet
me: obvezno opće obrazovanje, sveopću modernizaciju i poticaj razvitku kapitalizma
skom gospodarstvu.""
2
i tržišta sukladno tradiciji američkih ekonomista. Reforme revolucije Meiji stvorile
U pokušaju uništavanja Hamiltonovog „američkog sustava" ekonomskog na
su temelj modernizacije japanske industrije u razdoblju prije Drugog svjetskog rata,
cionalizma, u Sjedinjenim Državama p o k r e n u t i su britanski nadomjesci - Zaklada
ali i p o t r e b n e elemente i iskustvo za poslijeratno „japansko čudo".
Ditchley i Institut Aspen za Humanističke studije u Coloradu. Institut je financirao
Njemačka je također izrasla u vodeću svjetsku industrijsku silu zato što je slijedila smjernice velikog njemačkog ekonomista Friedricha Lista, koji je bio p o d značajnim
lord Bullock iz Kraljevskog instituta za m e đ u n a r o d n e o d n o s e [RIIA]. RIIA je ogranak Okruglog stola, čiji je pak američki ogranak Vijeće za m e đ u n a r o d n e odnose.
utjecajem Hamiltonovih ekonomskih načela i američke škole političke ekonomije. U
Institut Aspen imao je vodeću ulogu u Falklandskom ratu između Britanije i
devetnaestom stoljeću List se snažno protivio britanskom „kupi-jeftino-prodaj-sku-
Argentine, o čemu sam pisao u prvom dijelu knjige. Latinska Amerika je važna Sjedi
po" m o d e l u slobodne trgovine.
njenim Državama kao m o g u ć e golemo tržište za američki izvoz tehnologije i opreme
Britanska oligarhija bila je itekako svjesna da - želi li preživjeti - m o r a uništiti
za tešku industriju, kojim bi se moglo oživjeti m n o g e posrnule američke tvrtke i osi
Hamiltonov „američki sustav" razvojnog gospodarskog nacionalizma, zamišljen s na
gurati na tisuće novih r a d n i h mjesta. U „postindustrijskom razdoblju" Bilderberga/
mjerom da Americi omogući gospodarsku neovisnost i nacionalnu samodostatnost,
CFR-a/TC-a takvo što se m o r a spriječiti p o d svaku cijenu.
koje se imaju ostvariti nametanjem industrijske zaštite uz p o m o ć : a) selektivnih vi-
Jedan od neobičnijih prijedloga koji je Zaklada Ditchlev javno zagovarala bio je
kao mjerom. Istodobno su novčana potraživanja prema toj proizvodnji u opadanju
onaj o dvojnom državljanstvu za Veliku Britaniju i Sjedinjene Države; američki stru
narasla preko svih granica. 1 1 3
čnjaci za Ustav bili su šokirani, budući da Britanci nemaju legalni status „građana" Na kraju su bogati postali još bogatiji, s i r o m a š n i još siromašniji, a srednja
nego „podanika". Institut Aspen i Zaklada Ditchlev ne postoje sami za sebe već kao dio goleme
klasa se n e p r e s t a n o stanjuje. To je cijena koju su m e đ u s o b n o p o v e z a n e organi
sistemske organizacije u kojoj se preklapaju nadležnosti Bilderbergovaca, članova
zacije s „ m e đ u n a r o d n i m k r u g o m p r i p a d n i k a " silom naplatile n a m a iza leđa. Ž r
CFR-a i Trilateralaca. Svi oni imaju različite funkcije u ispunjavaju d u g o r o č n i h za
tvovali su n a š e snove, n a š u n e o v i s n o s t i n a š u s a m o s t a l n o s t na o l t a r u svog N o v o g
dataka pri stvaranju zajednice razvijenih nacija. Kako je rekao David Rockefeller u
svjetskog p o r e t k a . Richard N. C o o p e r , Trilateralac i j e d a n od a u t o r a Izvještaja r a d n e s k u p i n e
Memoarima: „Neki čak vjeruju da s m o dio nekakve tajne klike koja radi protiv naj
ward a Renovated International System), ovako je definirao namjere Komisije u
globalnu političku i gospodarsku strukturu - jedan svijet, ako hoćete. Ukoliko sam
vezi s k o n t r o l o m svijeta: „ P o d r š k a ljudskim p r a v i m a m o r a t će biti u s k l a đ e n a s
za to optužen, kriv sam i p o n o s i m se time."
d r u g i m v a ž n i m ciljevima svjetskog p o r e t k a . N e k a načela Trilateralne komisije
gospodarstva SAD-a koje je započelo tijekom osamdesetih godina.
pod
naslovom
međunarodnom poretku (To
za
onalistima" koji zajedno s d r u g i m a diljem svijeta snuju zavjeru da izgrade cjelovitiju
O n o č e m u s m o svjedočili kao djelu te „tajne klike" jest p o s t u p n o propadanje
1977. g o d i n u
Ususret obnovljenom
boljih interesa Sjedinjenih Država i govore o mojoj obitelji i o meni kao o „internaci-
koja se o d n o s e na d e t a n t sa Sovjetskim Savezom i d r u g i m k o m u n i s t i č k i m država ma mogla bi biti u s u p r o t n o s t i s p o l i t i k o m p r o m i c a n j a ljudskih prava." Je li to m o ž d a n o t a neslaganja? Jedan član poziva na u r a v n o t e ž e n o s t ciljeva
Korporativni razbojnici, koji se snabdijevaju prljavim n o v c e m p u t e m m r e ž e vi-
Trilateralne komisije i n e i z r a v n o u p o z o r a v a da je u postojećoj provedbi njenih
s o k o p r i n o s n i h o b v e z n i c a s najvećim rizikom, p o k u p o v a l i su značajan d i o kor
planova p r i m j e t a n n e d o s t a t a k ravnoteže.
porativne Amerike, a ostatku utjerali strah u kosti. O n i koji su pali k a o žrtve
Koliko god se mi nadali rastu nesuglasica u n u t a r Rockefellerove Trilateralne
razbojnika - i oni koji su se bojali da bi tek m o g l i postati žrtve - obratili su se
komisije, n i k a d a n e ć e m o dočekati da je vidimo kako se, n a k o n implozije, urušava
investicijskim b a n k a m a i odvjetničkim tvrtkama iz Wall Streeta tražeći „zašti
u vlastite temelje. Eustace Mullins objašnjava: „Rockefellerovi djeluju u jasno o d r e
tu." Postupak otkupa tvrtke z a d u ž i v a n j e m / v i s o k o p r i n o s n i m o b v e z n i c a m a fun
đ e n i m sferama utjecaja. ' D o b r o t v o r n e ' organizacije, poslovne kompanije i političke
k c i o n i r a o je sam po sebi k a o g o l e m i reket, zaštitarina kojom se uništava j e d n e
skupine uvijek se pretapaju u tijeku rada. Niti j e d a n segment D r u ž b e ne smije se
kako bi se naplatio danak od drugih. U isto vrijeme prljavi je n o v a c prokuljao
zasebno isticati ni stvarati neovisnu politiku, bez obzira na opravdanost razloga,
na tržište nekretnina, o s o b i t o preko gigantskih kanadskih g r a đ e v i n s k i h p o d u z e
zato što djeluje p o d k o n t r o l o m svjetske financijske strukture: to znači da se, zahva
tnika... Te su tvrtke gradile n e b o d e r e koji su se p o t o m p u n i l i u s l u ž n i m djelatni
ljujući o d r e đ e n o j vještoj financijskoj makinaciji, svakog dana m o ž e dogoditi da sva
c i m a - bankarima, odvjetnicima, r a č u n o v o đ a m a , tajnicima i o s t a l o m u r e d s k o m
njegova bogatstva p o s t a n u gotovo bezvrijednima. To je k o n a č n a kontrola, jamstvo
gospodom... Poplava vrućeg novca na tržištima nekretnina prouzročila je rast cijena nekre tnina. „Bogatstvo" stvoreno rastućim cijenama osiguravalo je n o v e količine novca koje se m o g l o upumpavati u sumnjive poslove... Špekulant se od neprijatelja pretvorio u uzor... Staromodna proizvodna industrija postala je utočište „gubitnika": nadomjesti la ju je svježa, nova „industrija" financija i informacija...
da nitko ne m o ž e napustiti organizaciju. U t o m slučaju ne samo da bi bio lišen čita vog bogatstva, nego bi o d m a h p o s t a o ž r t v o m n a r u č e n o g ubojstva.""' 1 Pa k a k o se o n d a itko m o ž e suprotstaviti takvoj m a s t o d o n t s k o j mašineriji koja, p o p u t h o b o t n i c e , postaje sve veća, smionija i jača d o k p r u ž a pipke i guši sve i svakoga tko joj s t a n e na put? Naši politički, vojni i financijski v o đ e još su uvijek o d g o v o r n i za svoje p o s t u pke. Učinite svoj glas v a ž n i m . Vratite i z v o r n u d e m o k r a c i j u A b r a h a m a Lincolna:
Posljedica svih tih špekulacija i gubitka pravila i ograničenja bila je o p u s t o š e n o
vladavina n a r o d a , od n a r o d a i za n a r o d . Jedina stvar koje se ta s a m o z v a n a „tajna
materijalno gospodarstvo Sjedinjenih Država. U posljednjih trideset godina proizvo
klika" financijskih a r i s t o k r a t a s t r a š n o boji jest javni prosvjed zato što su o n i bili
dni kapaciteti gospodarstva SAD-a srezani su napola, ukoliko ili procjenjujemo ko
glavni p o k r e t a č i j e d n e od najrazornijih revolucija u povijesti. No ne m o r a j u sve
risteći se košarom proizvoda po stanovniku, po kućanstvu i po č e t v o r n o m kilometru
revolucije biti nasilne. U s v a k o m e tko zajedno s d r u g i m a m i r n i m ali čvrstim gla som kaže „ N E " leži s t r a h o v i t a snaga.
O n o što je E d w i n H. C h a p i n r e k a o u d e v e t n a e s t o m stoljeću vrijedi još i da n a s : „ N i vojske ni države nisu unaprijedile ljudsku vrstu; ali tu i t a m o , tijekom stoljeća, u s t a n e p o j e d i n a c i njegova sjena p r u ž i se p r e k o svijeta."
U H I Ć E N J E , 2004.
M
isli mi se k o n a č n o j e d a n p u t nisu bavile Bilderbergovcima. Niti p o s p a n i m talijanskim ljetovališnim g r a d i ć e m po i m e n u Stresa gdje su se pla nirali sastati te g o d i n e . D o k sam se probijao m i l a n s k i m a e r o d r o m o m
Malpensa, za p r o m j e n u sam razmišljao pokušavajući p r o n a ć i s m i s a o u vlastitoj prošlosti. Da li se ključ za čitanje tajnih n a c r t a m o g života nalazio negdje u skla
dištu u p a m ć e n i h slika i skrivenih likova? Što ako n i k a d a ne otkrijem taj ključ? Što će se d o g o d i t i sa m n o m ? „Buona sera. G o s p o d i n e , da li biste, m o l i m Vas, pošli s n a m a ? " O š t a r glas p r o r e z a o mi je misli. P o d i g a o s a m pogled. Približavao mi se m u škarac odjeven u kišni o g r t a č . Z a č u d i o me taj kišni ogrtač. Kroz stakleni zid koji s e p r o t e z a o d u ž a e r o d r o m s k o g t e r m i n a l a vidio s a m plavo m e d i t e r a n s k o n e b o . Nigdje ni oblačka. A o n d a sam ispod o g r t a č a spazio odsjaj a u t o m a t s k o g oružja obješenog m u p r e k o r a m e n a . U t r b u h u sam osjetio grč. Fizički osjećaj unaprijed p r i p r e m l j e n e tragedije ili - točnije - s v e p r i s u t n e sjene s kojom sam živio, podsjetio me na o p a s a n p u t kojim sam k r o č i o k r o z život. Čovjek u k i š n o m o g r t a č u zaustavio s e t o č n o p r e d a m n o m , k v r c n u o p e t a m a i salutirao, d o t a k n u v š i sljepoočnicu k a ž i p r s t o m i s r e d n j a k o m . Kroz misli mi je projurila slika Cvilibima,
C v i l i b u m a i prošlogodišnjeg doživljaja u Versaillesu.
Predstavio se kao detektiv. „ D a li biste, m o l i m Vas, pošli s n a m a ? " - p o n o v n o je u p i t a o . S dva a e r o d r o m s k a čuvara i s l u ž b e n i k o m odjela za n a r k o t i k e koji je v o d i o d o b e r m a n a detektiv i ja ušli s m o u prostoriju za p r i v r e m e n o lišavanje s l o b o d e , n a m i j e n j e n u ispitivanju i pretresanju sitnih lopova i k r u p n i h k r i m i n a l a c a . Soba je bila t a k o m a l a da je u nju jedva stao o g r o m n i stol koji je z a u z i m a o većinu p r o s t o ra. Uz njega je stajao niski stolić koji je pojačavao dojam smiješnog nesrazmjera.
Na stoliću se kočoperila m a l a svjetiljka. Kad s m o se svi - uključujući i d o b e r m a
N o s i o s a m s a m o r u č n u prtljagu. N i s a m j e h t i o p r e d a t i n a šalteru, t a k o d a m o g u imati t o r b u uza se. N a p r e z a o s a m m o z a k . Jesam li je i u j e d n o m t r e n u t k u
na - nagurali u n u t r a , detektiv je zatvorio vrata. U sablasnoj tišini č u o sam kako vjetar lagano šuška s vanjske s t r a n e prozora,
igdje n e p r o m i š l j e n o ostavio? Koliko se god t r u d i o p r i k r i t i n e r v o z u n i s a m uspije
a i z n u t r a sam, kroz t a n k i zid sobe, razabirao kako n e t k o plače, pa zatim r i t m i č n o
vao nazrijeti ni tračka n a d e . Najbolji scenarij koji s a m m o g a o očekivati bio je da
cvili. Naposljetku mi je p o z o r n o s t p r i v u k a o odjek teških k o r a k a u h o d n i k u .
će me s t r p a t i n a z a d u avion i poslati kući. „Izgubljeni raj Bilderberga" - već s a m
„ M o ž e t e skinuti kaput", oglasio se j e d a n od čuvara, pokazavši glavom p r e m a
vidio naslov u i d u ć e m izdanju mojih novina. Jedan od č u v a r a p o d i g n e t o r b u i stavi je na veliki stol. O k r e n u o mi je leđa
visokoj vješalici u k u t u . Kad se d a n a s toga prisjetim o b u z m e me stid pri p o m i s l i na s t r a h što sam
dok ju je otvarao. Sve što sam vidio bili su oštri kutovi njegovih laktova kako
ga osjećao d o k sam m e h a n i č k i p o t e z a o p a t e n t n i zatvarač vjetrovke. Istegnuvši
se miču a m o - t a m o d o k mi je p r e k a p a o po s t v a r i m a . Najedanput p o d i g n e glavu,
se koliko sam god m o g a o , p r e b a c i o sam vjetrovku p r e k o najviše kuke: kliznula
uzvikne i izvuče iz t o r b e t a n k u , o t r c a n u knjigu pjesama Afanasija Feta. Ruski im-
je n a t r a g i povukla za s o b o m još dva ogrtača i v u n e n u j a k n u . Sva četiri k o m a d a
presionistički pisac s kraja d e v e t n a e s t o g stoljeća, Fet je bio u stanju napisati stih
odjeće šušteći su p o p a d a l a na p o d . D v o u m i o sam se da li da ih p o d i g n e m , no na
koristeći s a m o i m e n i c e i p r i t o m stvoriti osjećaj nespokoja, što me ispunjavalo
kraju sam o d l u č i o ostaviti h r p u na p o d u . N a s l o n i o sam se na zid i o k r e n u o se pre
krajnjim č u đ e n j e m i divljenjem. Ta knjiga predstavljala je srž moje r u s k e d u š e
ma svojim s l u ž b e n i m ispitivačima s č v r s t o m n a m j e r o m da o s t a n e m h l a d n o k r v a n ,
i stoga s a m n e r v o z n o gledao čuvara k a k o prevrće stranice s m a g a r e ć i m ušima,
p r e m d a sam osjećao k a k o mi znoj c u r i stražnjom s t r a n o m vrata.
tiskane ćirilicom. Kao po zapovijedi, svi u sobi počeli su govoriti u isti m a h . D r u g i čuvar, s n a o č a l a m a , zgrabio je knjigu i o d m a h objavio da je bio u Rusiji
7
Lei come si chiama . (Kako se zovete?) Rekao sam mu k a k o se zovem.
i da zna n e š t o r u s k i h riječi. »Boršč (juha od cikle)," obratio mi se p o n o s n o , n a k o n
„Koje ste n a c i o n a l n o s t i ? "
čega je rekao još
raduga (diiga) i privjet (zdravo).
Z a t i m je, s takvim o g r a n i č e n i m rječnikom, p o k u š a o složili suvislu rečenicu.
„Kanađanin." (Iz kojeg ste dijela Kanade?) Lei dove abita .
P o k o r n o sam ga slušao p o l u o t v o r e n i h usta: njegovo znanje r u s k o g podsjetilo me
(Gdje živite?) Qual e U suo numero di tele/ono7 (Koji je Vaš broj telefona?) E la
na g o l e m o p r o s t r a n s t v o stepe, tog otoka n a d e usred beskraja p r a z n i n e . S a m o ga
7
Da che parte di Canada e Lei
7
7
prima volta che viene in Italia . (Da li ste prvi p u t u Italiji?) O d g o v a r a o sam im k r a t k o i jasno. G o d i n e praćenja D r u ž b e Bilderberg na
slušati kako mi m r c v a r i materinji jezik već je bilo dovoljno teško; p o k u š a t i shva titi n e š t o od o n o g a što govori p r e t v a r a l o se u čisto mučenje.
učile su me d a j e to najlakši n a č i n izbjegavanja sukoba s p o g r a n i č n i m č u v a r i m a
Detektiv je sjeo na k l u p u pokraj m e n e , a ja sam još uvijek stajao naslonjen
s k l o n i m a nasilju i s policajcima b r z i m a na o k i d a č u . N a g l e d a o sam se n o v i n a r a
na zid. U b a c i o je p e p e r m i n t u usta i uzeo od čuvara m o g Feta. P r e š a o je p r s t i m a
koje su vraćali s g r a n i c e zbog nepromišljenosti.
p r e k o h r p t a knjige prije no što ju je otvorio i p o č e o prelistavati. Glava mu se m i
„Htjeli b i s m o pregledati Vašu prtljagu. I m a m o razloga vjerovati da m o ž d a p r e n o s i t e d r o g u " - p r o g o v o r i detektiv. Drogal O p t u ž b a me p r e n e r a z i l a . „Ako i m a t e d r o g u , bit će bolje da n a m to kažete prije nego što Vam o t v o r i m o t o r b u " - d o d a službenik odjela za n a r k o t i k e .
cala zajedno s u s n a m a d o k je p o k u š a v a o pročitati riječi s j e d n e stranice. O n d a je izgubio z a n i m a n j e za knjigu, položio je na k l u p u pokraj sebe i smjesta zaboravio. Takav čovjek ne bi služio na čast niti j e d n o j a e r o d r o m s k o j službi s i g u r n o s t i : ne baš mlad, šiljastog nosa, m a s n e kose s razdjeljkom, p o d b u h l i h k a p a k a i g a d n o izgriženih noktiju.
U n o r m a l n i m o k o l n o s t i m a o p t u ž b a za švercanje d r o g e ne bi me preplašila:
U susjednoj sobi n e t k o se g r o h o t o m nasmijao. S d r u g e s t r a n e h o d n i k a stolica
niti u z i m a m d r o g u , niti bi mi p a l o na p a m e t da je u torbi n o s i m p r e k o granice,
je b u č n o zastrugala po p o d u . I z n e n a d a se naša vrata s t r e s k o m otvore. Policajac
ali moje i m e p o z n a t o je izvan granica, svim odjelima tajnih službi od M o s s a d a
u civilu s futrolom za oružje o b j e š e n o m p r e k o r a m e n a ude u sobu. U lijevoj ruci
do KGB-a, MI6-a, FBI-a i CIA-e. Svaki n o v i n a r koji je p r a t i o bilo koji godišnji
nosio je c r v e n u m a p u za spise. Prepoznavši detektiva, u s h i ć e n o r i k n e i ispruži
skup Bilderberga fotografiran je, uzeti su mu o s o b n i p o d a c i i informacije o njemu
d e s n u r u k u , migoljeći sa svih pet prstiju. Detektiv ga zgrabi za r u k u i ž u s t r o ga
p r e k o I n t e r p o l a su razaslane svim m e đ u n a r o d n i m agencijama za zaštitu. Je li mi
t r e s n e po l e đ i m a . O p e r a t i v a c u civilu p r o š a p ć e n e š t o detektivu, na što mi obojica
n e t k o m o ž d a p o d m e t n u o d r o g u u torbu?
o k r e n u leda i s t a n u razgovarati p r i g u š e n i m g l a s o m . Dali su z n a k r u k o m dvojici
č u v a r a i s l u ž b e n i k u odjela za n a r k o t i k e , pa su se sva p e t o r i c a zbili j e d a n uz d r u
Nisu me m o g l i zadržati jer n i s a m u č i n i o ništa, ali me nisu htjeli pustiti j e r im je
goga. U n a t o č t o m e što su nastojali šaptati uspijevao sam r a z a b r a t i p o j e d i n e dije
bilo r e č e n o d a m e z a d r ž e p o d k o n t r o l o m . Sijevnulo m i j e j e d n o s t a v n o rješenje.
7
love rečenica na talijanskom: Cosa vuoi dire . (Što h o ć e š reći?), Non capiseo nulla] 7
(Ništa ne r a z u m i j e m ! ) , Che cerca . (Što on traži?) Valjda su se o k o nečega složili, jer su svi n a j e d n o m zašutjeli. D e t e k t i v se o k r e n u o , u s t a o i p r i š a o m i . U s t o b o č i o se p r e d a m n o m . Stajali s m o oči u oči. Ču
Idući p o t e z bio je m o j i, ako ga o d i g r a m k a k o valja, s l o b o d a n sam. „ G o s p o d o " - r e k a o sam - „ i m a t e dvije m o g u ć n o s t i . Ili me uhitite i o p t u ž i t e za nekakvo k r i v i č n o djelo, ili me pustite. Komedija je završila. Vi z n a t e zašto sam ja ovdje, a ja z n a m da vi znate da ja z n a m vaš plan igre."
vari su zauzeli mjesta p o k r a j vrata, policajac za n a r k o t i k e sjeo je na r u b stola, a
Uslijedilo je još j e d n o kratko savjetovanje petorke. Čekao sam i piljio u sjenu
o p e r a t i v a c u civilu n a s l o n i o se na s u p r o t n i zid. D o k su se svi t a k o premještali,
koju je trak staniola ostavljao na p o d u . Bilo mi je dosta svega, bio sam bijesan na njih,
d o b e r m a n je - kao i d o t a d - m i r n o spavao na o t i r a č u ispred vrata. „ D a v i d i m o , o t k u d ja Vas p o z n a j e m ? "
na sebe, na cijeli svijet koji ne zna, ne želi znati i ne m a r i za Bilderbergovce: u toj ma loj, beznačajnoj sjeni vidio sam malu, beznačajnu svakodnevnu egzistenciju.
Detektiv je, p o t p u n o n e u m j e s n o , p o č e o govoriti b a r š u n a s t i m glasom, ali nje
Ali sam isto t a k o z n a o da ću se za n e k o l i k o m i n u t a voziti u taksiju p r e m a
gova više nego grozna g l u m a s a m o ga je učinila manje o p a s n i m i smješnijim.
obali jezera M a g g i o r e , u Stresu, na godišnju s k u p š t i n u D r u ž b e Bilderberg; na
Jedva sam o d o l i o da se ne nasmiješim. N a k o n p u n o g sata ispitivanja koje se činilo
s a s t a n a k sa s k u p i n o m n e u s t r a š i v i h n o v i n a r a , mojih prijatelja, koji su svemu uspr
b e s k o n a č n i m prešli s m o u r u t i n u , a ja sam p o č e o otkrivati b i z a r n i h u m o r u situ
kos došli u taj p o s p a n i g r a d i ć : ljudi p o p u t m e n e koji p o d n o s e nezamislive teškoće
aciji u kojoj sam se n a š a o .
k a k o bi r a z o t k r i l i D r u ž b i n s v e o b u h v a t n i p l a n stvaranja Svjetske vlade i Jedinstve
O p e t je k r e n u o s istim pitanjima. Dove siete alloggiati7 (Gdje ste odsjeli?)
nog svjetskog p o r e t k a .
Sada je, za p r o m j e n u , zatražio da mu p o k a ž e m avionsku k a r t u i rezervaciju
Dakle, što je „vrijeme" - u p i t a o sam se u taksiju, p o n o v n o utonuvši u ra
za h o t e l . Izvukao sam ih, z g u ž v a n e do neprepoznatljivosti, iz uobičajenog n e r e d a
zmišljanje - a k o ne tek b e š ć u t n i p r o t o k i p r o p a d a n j e ? Oblik spoznaje? Rađanje
mog ruksaka.
svijesti? Pa ipak, još manje r a z u m i j e m zašto S u d b i n a stalno spaja Bilderbergovce
„Koji biste razlog Vi m o g l i imati za posjetu Stresi u ovo d o b a g o d i n e ? " N i s a m ništa o d g o v o r i o . S a g n u o s a m se da p o k u p i m Feta koji je, zaboravljen, ležao na klupi. „Pustite sad knjigu" - n a r e d i detektiv. Poslušao s a m ga na pola p u t a do klupe i p o n o v n o se uspravio.
i m e n e i zašto baš ja m o r a m pisati o njima. J e d n o m s a m p r o č i t a o : Pisati ne znači biti odsutan
nego postati odsutan; biti
netko i zatim otići, ostavljajući tragove. A ti tragovi, naposljetku sam shvatio, p r i brajaju se našoj prošlosti. P o k u š a o s a m se u s r e d o t o č i t i na o n o što me čekalo u Stresi. D v a d e s e t i d v o -
Detektiv izvuče nekakvu fotografiju iz c r v e n e m a p e za spise koju je sada
satni r a d n i d a n i , telefonski pozivi z b o g provjeravanja informacija d o b i v e n i h od
d r ž a o u desnoj ruci. N i s a m m o g a o vjerovati svojim o č i m a . Pred n o s o m mi je
izvora, n e p r e k i d n o u z n e m i r a v a n j e od s t r a n e tajnih službi, prijetnje, n e o v l a š t e n a
bio p r i m j e r a k moje vlastite o d v r a t n e crno-bijele fotografije sa španjolske o s o b n e
pretresanja, sastanci i sastanci s o n o m a l o h r a b r i h d u š a koje prkose prijetnjama
iskaznice.
Bilderbergovaca k a k o bi n a m otkrile d r a g o c j e n e p o j e d i n o s t i njihovih dijaboli
„Kakvog posla Vi imate u Stresi?" - ponovi on pitanje na savršenom engleskom.
č n i h p l a n o v a . N o n i k a k o n i s a m uspijevao skupiti misli.
Tu nije m o g l o biti z a b u n e . N e t k o iz španjolskog M i n i s t a r s t v a u n u t a r n j i h p o
N e p o v e z a n e slike plesale su mi u glavi. T o t a l n o porobljavanje. Ljudskom r u
slova p o s l a o je moju fotografiju talijanskim službama s i g u r n o s t i . Talijani su znali
k o m izazvane nestašice h r a n e koje su p o m e l e milijune ljudi u grob. Patnje, j o š
zašto s a m d o l e t i o u M i l a n o i čekali su m e . Što je još gore, španjolsko M i n i s t a r s t v o
veće patnje. Neizrecive, neljudske žrtve. Zašto? Je li doista m o g u ć e da bi n e t k o
u n u t a r n j i h poslova s i g u r n o je surađivalo s Bilderbergovcima koji su htjeli zau
h t i o nanijeti svijetu toliko boli z b o g vlastite zarade? Boreći se da z a d r ž i m suze,
staviti moje istraživanje. N a p e t o s a m z u r i o u k o m a d staniola koji je svjetlucao na
podsjećao s a m se da moja p o t r a g a za i s t i n o m predstavlja o b r a n u m o r a l a p r o t i v
p o d u , a u glavi su mi se k o m e š a l e misli.
gramzivosti i m o ć i .
U j e d n o m času svi k o m a d i ć i slagalice sjeli su na svoje mjesto. Shvatio s a m
Razmišljao s a m i p r e m i š l j a o o s r e t n i m z a v r š e c i m a j o š n e n a p i s a n e p r i č e o
n e š t o što s a m gledao ali n i s a m shvaćao - zašto me a e r o d r o m s k a služba s i g u r n o
i z g u b l j e n o m raju: n a š e m o š t e ć e n o m svijetu. Što bi značilo zauvijek izgubiti sre
sti zaustavila, zašto su me ispitivali, zašto sam z b o g njih m o r a o izgubiti vrijeme.
ću? Raj i g u b i t a k raja nedjeljivi su. Ne s a m o zato što su pravi rajevi - izgubljeni
rajevi, n e g o i zato što ne postoje rajevi bez g u b i t k a : o n o što ne m o ž e š izgubiti nije raj. D r u ž b a Bilderberg je, n a r a v n o , postala m e t a f o r o m za s t r a h . I s p o d njenog ludila postoji spoznaja da n a s vrijeme i p r o s t o r - kao ljubav i s m r t - mijenjaju i svjedoče o n a m a , d r ž e se za nas i ispituju nas. Vrijeme i p r o s t o r uključuju n e o p o zivost i čine nas o n i m a koji j e s m o .
THE WHITE
HOUSE
WASHINGTON
Američki predsjednik Dwight Eisenhower potiče svog pomoćnika Gabriela Haugea da ode na skup štinu Družbe Bilderberg 1955. godine u Barbizonu u Francuskoj. Obratite pozornost na rukom dopisano„(govt)" [skraćeno od government"], što znači da bi Hauge trebao putovati na račun američke vlade/poreznih obveznika. Bilderbergovci su godinama tvrdili da članovi Družbe dolaze na skupove kao obični građani, a ne kao predstavnici vladajućih struktura. Kao što možete vidjeti iz Ikeovom rukom dodane bilješkice, to je notorna laž. Prijevod memoranduma BIJELA KUĆA WASHINGTON
Prvi poznati izvještaj o skupštini Bilderberga u kojem se govori o Koordinacijskom odboru Družbe napisan je za jedan nizozemski dnevnik 1958. godine: U„Bilderbergu" se moćnici mogu ispuhati. Počela skupština Bilderberga Počela je skupština Bilderberga, skrovito okupljanje„Koordinacijskog odbora" koje se pod predsjedanjem princa Bernharda ovog vikenda održava u Oosterbeeku. Imena sudionika nisu objavljena. Skupština će završiti u ponedjeljak poslijepodne. U tišini Izbor je pao na „Bilderberg", zato jer je smještaj tog hotela osobito prikladan. Tražili smo hotel s ugledom i atmosferom, u kojem će se y
11. ožujka 1955. MEMORANDUM UPUĆEN GABRIELU HAUGEU
odeći ljudi međunarodne diplomacije i poduzetništva osjećati kao kod kuće. Također je bilo potrebno da hotel bude donekle na osami.
Dakle, ne pokraj glavne prometnice, blizu velikog grada ili na obali jezera, jer bi u tom slučaju brojni novinari, fotografi ili snimatelji mogli uznemirivati i slikati goste. Stoga je nužni preduvjet za uspjeh skupštine bio skrovitost. A „Bilderberg" je takvu skrovitost pružao. Do hotela se može doći jedino ako Se
•
Primio sam na znanje da će princ Bernhard sljedećeg tjedna održati sastanak u Barbizonu, nastavlja jući ispitivanje mogućnosti za poboljšanje europsko-američkih odnosa.
I Ako Vi osobno možete uklopiti to putovanje u Vaš raspored, savjetujem Vam da pronađete novac i odete u Francusku.
s glavne ceste prema Arnhemu skrene na cesticu s drvoredom, na čijem se početku nalazi ograda s ulazom. Kad bismo mogli na neko
liko dana unajmiti cijeli posjed i tiskati pojedinačne ulaznice, nekoliko bi čuvara bilo dovoljno za nadzor nad svime što se događa, ^ m u onda tolika tajnost? Što im je cilj, što li su kuhali? Jamačno ništa što ne bi moglo podnijeti svjetlost dana i ništa što bi moglo otići ukrivo ili dovesti do beskonačnih lančanih reakcija ukoliko bi bilo obasjano svjetlošću dana.
Kopije triju stranica dnevnog reda sastanka Koordinacijskog odbora 1958. godine. Koordinacijski odbor odlučuje o konačnom popisu sudionika i točkama dnevnog reda o kojima će se raspravljati i vijećati tijekom sastanka Družbe. Obratite pozornost na nazočnost Guya Molleta,„oca" Europske unije. Zapravo je rad na mehanizmu Europske unije nastavljen i dovršen na sastanci ma Bilderberga tijekom ranih pedesetih godina. Ostale poznate osobe su David Rockefeller, Antoine Pinay iz tajnog Pinayevog kruga i Britanac Denis Healey.
Tipično za raspoložive informacije o Bilderbergovcima: Washington Observer Newsletter u izvještaju objavljuje klevete zajedno s vjerodostojnim informacijama. Prijevod članka: KONFABULACIJA KONTROLORA WASHINGTON OBSERVER NEWSLETTER u mogućnosti je ekskluzivno vam otkriti daje strogo tajni sastanak Družbe Bilderberg održan u Sjedinjenim Državama od 22. do 25. travnja 1971. Bilderberg (koji je na svjetlost dana prvi izvukao pokojni Westbrook Pegler) je naziv povremenih skupština međunarodnog prokomunističkog, silno bogatog establišmenta, ćiji članovi kontroliraju Vijeće za međunarodne odnose, a preko CFR-a sve vlade na Zapadu, uključujući i vladu Sjedinjenih Država. Družbu Bilderberg smatra se tek dva stupnja udaljenom od najvišeg vrhunca - tajne vlade koja upravlja svijetom. Iznad Bilderbergovaca su dvije razine međunarodnog cionizma. Tajni sastanak održan je u hotelu„Woodstock Inn" u Woodstocku u Vermontu. Hotel je u vlasništvu obitelji Rockefeller i tijekom tajne skupštine bio je potpuno zatvoren za bilo koga izvan Družbe. Za sigurnost sastanka superbogatih kapitalista pobrinuli su se američki porezni obveznici kroz suradnju FBI-a, tajnih službi i mjesne policije. Prijevoz gostiju - od kojih je većina doletjela u...
Prijevod razgovora: David Rockefeller/Kissinger 11 sati i 12 minuta-13.3.1972. K: Davide, kako si? R: Kako si ti? Želim ti čestitati što si ono ugrabio. Bilo je zaista fantastično. Da li se ti osjećaš ugodno s tim u vezi? K: 0, da. Mislim da smo dobili baš ono što smo htjeli. R: Prekrasno. Djelomično sam htio s tobom razgovarati o tome, a djelomično o Bilderbergu. Napomenuo si da želiš ići ako budeš mogao. K: Volio bih ići. R: Ja letim našim avionom u srijedu, devetnaestoga, pa sam mislio da bi mogao ići s nama. K: To bi bilo lijepo, ali možda je malo prerano. R: Vodim neke članove Kongresa - na primjer, Matta Mathiasa. K: Da, da. Kad se vraćaš? R: Vraćam se... dakle, ostajem u ponedjeljak i imam sastanak grupe.
u Parizu, tako da se ne vraćam prije utorka. Morao sam stisnuti nekoliko stvari istovremeno.
K: Ja se ne bih usudio pokazati u Parizu jer bi me 500 novinara pratilo kamo god se maknuo. R: (smijeh) Još nešto: upravo sam bio na jednom od naših međunarodnih savjetodavnih sastanaka i Otto Wolf te puno pozdravlja. K:
I on je Bilderbergovac. Zapravo sam ga tako i upoznao.
R: On je često putovao u Kinu, vjerojatno je bio tamo više puta nego bilo koji Europljanin, pa sam ga pitao što misli o tome bi li bilo poželjno da ja onamo odem. Po njegovom mišljenju moglo bi biti dobro da ja to napravim, ali ne na službeni način nego samo preko mojih osobnih kanala. Htio sam čuti što se tebi čini: bi li bila dobra ideja da to pokrenem ili da čekam. Dvije stranice iz 1972. godine s kojih je skinuta oznaka tajnosti, s ispisom telefonskog razgovora tadašnjeg Nixonovog drža vnog tajnika Henrya Kissingera i Davida Rockefellera koji raspravljaju o predstojećem sastanku Bilderberga i neslužbenim pokušajima približavanja Kinezima.
K:
Gledaj, ja ću te nazvati potkraj tjedna jer ću dotad dobiti neke odgovore na takva slična pitanja.
R:
Ja odlazim u Europu u petak ujutro.
K:
A ja ću do četvrtka imati odgovor.
R: On je sugerirao da se ide preko ureda u Hong Kongu. K:
Ne, moj ti je savjet da ideš preko kineskog veleposlanika u Parizu.
R:
Dick Watson. Zvuči mi razumno.
K: Reći ću ti jednu stvar. Sjedio sam na večeri pokraj predsjednika „American Expressa" i on mije rekao kako namjerava ući u Kinu. Pisao je svim nekomunističkim ambasadama po svijetu i jedna mu je bila spremna pribaviti vizu. Kad sam bio u Kini ispričao sam to premijeru, a on je pitao kako će ovaj to učiniti, pa sam mu rekao. Pitao me da li mislim da će je dobiti, a ja sam odgovorio - ne jednu. On je rekao - ili pedeset. Ja mislim da, gdjegod je zatražio, uvijek će završiti s (u En-Lajem. R:
Dobro, ako ti smatraš...
K:
Ma ne, mislim da je to dobra ideja. Oni imaju malo manje problema s imenom Rockefeller nego Rusi. Oni ne misle da vi vodite zemlju. Ali znaju za ime i čini mi se da bi bili jako zainteresirani.
R:
Dakle, Otto Wolf, izgleda, misli kako bi im ovo možda pomoglo da shvate da smo mi ozbiljni.
K:
Smatram da bi to bilo izvrsno i s našeg i s njihovog gledišta. Po mom mišljenju, ustanovit ćeš da su ugodni za poslovanje.
R:
Razlog zašto to sada spominjem je da ću u lipnju biti u Japanu i...
K:
Reći ću ti u četvrtak kamo ćeš se prijaviti, pa ako se ti razni kanali pokrenu, moći ću reći koju riječ o mojim odnosima s tvojom obitelji, tako da mislim da ćeš biti dobro poznat.
R: U redu. E, pa, hvala ti puno. Nadam se da si inače dobro. K:
Izvrsno sam. Nazvat ću te u četvrtak.
Kopije naših stranica iz izvještaja o sastanku američkih članova Koordinacijskog odbora Bilderberga, održanog u siječnju 1973., na kojem su se utvrđivali dnevni red i sudionici za predstojeći sastanak Družbe Bilderberg u svibnju iste godine u Saltsjdbadenu u Švedskoj. Dio tog dne vnog reda bio je posvećen „energiji" koja je pet mjeseci nakon švedskog sastanka zapala u prvu "krizu", poznatu energetsku krizu iz 1973.
SADRŽAJ
Dio„povjerljivog" izvještaja iz 1973. godine, podijeljenog prisutnima na skupštini Bilderberga. Neke stvari iz ovog izvještaja svakako su vrijedne spomena. Na primjer, izvještaj pokazuje da su Bilderbergovci još tamo 1973. bili dobro upoznati s naftnom krizom u bliskoj budućnosti. Na 55. stranici govori se 0 manipulaciji tržištima energije zbog osobne zarade. Tijekom skupštine Bilderbergovci su otvoreno raspravljali (str. 63) 0 podizanju tadašnje cijene od 3 dolara po barelu do visine od otprilike 10-12,5 dolara po barelu. Čudnog li čuda, nekih šest mjeseci kasnije nafta je poskupjela na 11,65 dolara po barelu. Na 66. stranici izvještaja Družbi se predlaže da Družba radi na međunarodnom sustavu federalnih rezervi. Europa je danas, začudo, utjelovljenje tog sustava, a ni Sjeverna Amerika bitno za njom ne zaostaje. I kao da sve to nije dovoljno, jedan je govornik iz Francuske (na stranici 69) predložio stvaranje međunarodnog odjela za kompenzacije koji bi usmjeravao novac sumnjiva podrijetla od zarada na nafti. Je li onda ikakvo čudo što bi Bilderbergovci silno voljeli da njihove diskusije ostanu tajne? Cjelokupni izvještaj dostupan je na www.BilderbergBook.com.
POPIS SUDIONIKA UVOD PRVA TOČKA DNEVNOG REDA „Mogućnosti razvitka europske energetske politike i posljedice po europsko-sjevernoameričke odnose" Sažetak i uvod u međunarodnu radnu dokumentaciju Sažetak i uvod u američku radnu dokumentaciju Diskusija DRUGA TOČKA DNEVNOG REDA „Proturječna očekivanja u vezi s Europskom konferencijom 0 sigurnosti" Sažetak i uvod u norvešku radnu dokumentaciju Sažetak i uvod u američku radnu dokumentaciju Diskusija
MOGUĆNOSTI RAZVITKA EUROPSKE ENERGETSKE POLITIKE IPOSUEDICE PO EUROPSKO-SJEVERNOAMERIČKE ODNOSE Ishodište za raspravu 0 ovoj temi predstavljala su dva radna dokumenta - jednome je autor bio sudionik međunarodne razine, a drugome sudionik iz Amerike - koji su podijeljeni prisutnima prije sastanka. Ti dokumenti, kao i komentari njihovih autora koji su ih izložili, ukratko su prikazani u nastavku. Dvadeset i drugi sastanak Bilderberga održanje u Grand Hotelu„Saltj6sbaden" u Saltjdsbadenu u Švedskoj, na dane 11., 12. i 13. svibnja 1973., pod predsjedavanjem Njegovog Kraljevskog Visočanstva princa od Nizozemske. Bilo je nazočno 80 sudionika, odabranih s raznolikih područja: iz tijela vlasti i politike, sa sveučilišta, iz novinarstva, diplomacije, industrije,
SMJERNICE ZA EUROPSKU ENERGETSKU POLITIKU I NJENE
prijevozništva, sindikata, odvjetništva, bankarstva, iz upravnih tijela raznih fondacija i ustanova, te iz vojnih službi. Došli su iz trinaest zemalja
POSUEDICE PO ODNOSE IZMEĐU EUROPE I SJEVERNE AMERIKE
Zapadne Europe, iz Sjedinjenih Država, Kanade i različitih međunarodnih organizacija. U skladu s pravilima, usvojenima prilikom svakog sastanka, svi sudionici su govorili isključivo u svoje ime, ne obvezujući ni na koji način tijelo vlasti ili organizaciju u kojoj eventualno službuju. Kako bi se sudionicima omogućilo da govore stoje iskrenije moguće, rasprave su bile povjer ljive i zatvorene za javnost. Dnevni red je bio sljedeći: I Mogućnosti razvitka europske energetske politike i posljedice po europsko-sjevernoameričke odnose
Autorovog dokumenta na početku je istaknuo kako postoji prilično široko rasprostranjena suglasnost 0 tome da je energetska situacija alarman tna. Mjerodavne brojke opće su poznate, a dijagnoze kretanja na području energetike međusobno su se neznatno razlikovale. Problem je bio odlučiti kakav postupak primijeniti: trebao nam je pothvat s dozom inventivnosti kako bismo izbjegli zapadanje u fatalizam, ali i čvrst osjećaj za stvarnost koji će nas sačuvati od utopijskog pristupa. U tom smislu autor je predložio da se ispitaju smjernice za zajedničku energetsku politiku Europske zajednice, te da se potom razmotri kako bi
II Proturječna očekivanja u vezi s Europskom konferencijom 0 sigurnosti
zemlje koje su najveći potrošači energije mogle međusobno surađivati.
Na otvorenju skupa Njegovo Kraljevsko Visočanstvo princ od Nizozemske pročitao je brzojav sa zahvalama i dobrim željama što ga je bio posla" Njegovom Veličanstvu Gustavu VI Adolfu, kao i odgovor Njegovog Veličanstva.
^rala je ograničenim brojem specifičnih mjera, no sada se zahtijeva novi zamah, nadahnut sveobuhvatnim pogledom.
Njegovo Kraljevsko Visočanstvo princ izrazio je žaljenje zbog odsutnosti profesora Johna Pesmazogloua, čiji je zahtjev za izlazak iz Grčke bio odbijen, te gosp. Gerharda Schrodera iz Zapadne Njemačke, kojeg su političke obveze u posljednji čas spriječile da prisustvuje skupu. Nakon podsjećanja na proceduralna pravila Bilderberga, princ je prešao na prvu točku dnevnog reda.
| Energetska politika Zajednice. Detaljna razrada energetske politike Zajednice predstavljala je dugoročnu zadaću. U proteklom razdoblju rezul-
jj' fotupna materijalizacija energetske politike Zajednice •toći da su se Europska zajednica za ugljen i čelik i Europska zajednica za atomsku energiju bavile posebice ugljenom i...
Izvaci iz izvještaja od 1973. godine: Unatoč svemu, izgradnja i eksploatacija naftnih izvora na Bliskom istoku nije se odrazila u nikakvom ekstenzivnom uključivanju gospodarstava tih zemalja na razini industrije, niti ikakvim značajnijim sudje lovanjem njihovih stanovnika u istjecanju golemih količina nafte iz zemlje i dotjecanju golemih prihoda natrag u zemlju. Poslovi su u biti bili ograničeni na malu, zatvorenu skupinu ljudi.
Svi ti problemi doprinijeli su političkoj krizi, a ne naftnoj krizi, po mišljenju jednog britanskog su dionika. Bliskoistočne zemlje preuzele su, protivno ugovorima, upravljanje nad velikim količinama nafte, stoje urodilo dvjema važnim praktičnim posljedicama. Prvo, nije postojalo ograničenje ni za poskupljenja, ni za utjecaj tih poskupljenja na platnu bilancu zemalja-potrošača. Drugo, nije bilo posebnih poticaja za zemlje-proizvodače da urede dodatne izvore nafte koji će biti potrebni ukoliko civilizirani svijet nastavi trošiti energiju predviđenom brzinom. Zbog rastuće vrijednosti njihova bogatstva bilo im je u interesu da ga ostave u zemlji bez obzira na svjetske nestašice. Tako će zemlje-proizvođači biti u položaju da određuju životni standard zemalja-potrošača i nameću im svoju političku volju. U pitanju nije samo cijena (kako je primijetio sudionik iz Amerike), nego i količina. Francuski govornik suglasio se s ovom analizom. Najava zahtjeva Libije u vezi s cijenom nafte, objavljena točno u vrijeme održavanja ovog skupa, usput je poslužila kao izvrsna ilustracija problema s kakvim se suočavaju naftne kompanije. Libija je na dležna za jednu šestinu količine nafte potrebne Europi, tako da naša svakodnevna vruća kupka umnogome ovisi 0 raspoloženju pukovnika Gadarija, kako je rekao britanski govornik.
... Govornik je odvratio da će u izvjesnom trenutku razvijeni svijet morati „poduzeti neuobičajene korake" kako bi zaštitio svoju opskrbu energijom i izbjegao opću nezaposlenost i socijalne nemire. Ekonomski boj koti ili zatvaranja očigledno bi bili protivni interesima svjetske zajednice, prema kojoj zemlje-proizvođači imaju određenu odgovornost. Kakve god mjere bile osmišljene, suverene vlade djelovale bi daleko uvjer ljivije negoli privatni subjekti.
Sudionik iz Belgije naglasio je potrebu za „psiho-socijalnom i političkom" promjenom naših vri jednosti, kojom bismo omogućili da mreža javnog transporta učinkovito zamijeni naš „apsurdni sustav" gradskog prijevoza osobnim automobilima, praćen problemima s parkiranjem, zakrčenošću prometnica i zagađenošću zraka. Premda takva promjena ne bi u potpunosti riješila problem energije, čak bi i omanje smanjenje potražnje bilo dobrodošlo u krizi opskrbe koja je pred nama.
Govornik iz Amerike ukazao je na to da je, prema jednoj službenoj američkoj procjeni, cijena po ispo ruci dostigla 5 dolara po barelu - što se danas možda čini niskim - ali da će izvjesni čimbenici troškova smanjiti neto zaradu zemalja-proizvođača za oko 1 dolar. Druga dva američka sudionika priopćila su da je autor upravo navedene procjene - gosp. James Akins - kasnije rekao kako će se pokazati da je brojka od 5 dolara preniska i da bi se mogla zaista popeti do 10-12,5 dolara po barelu.
Peter Sutherland, jedna od velikih zvjerki Bilderberga, poziva predsjednika Europskog parlamenta na skupštinu Družbe 2003. Prijevod teksta pozivnice: 29. listopad 2002. Dragi Pat, Zanima me bi li prihvatio poziv na sastanak Bilderberga planiran u Versaillesu u Francuskoj od 15. do 18. svibnja 2003. Ti skupovi obično su vrlo poticajni. Prilazem popis onih koji su došli ove godine. Iduće godine skup će biti barem jednako tako prestižan. Kad dođeš na mjesto sastanka zbrinut si u svakom pogledu. Bio bih ti zahvalan na preliminarnom odgovoru.
Službeni odgovor tajnika Bilderberga, na papiru s Bilderbergovim zaglavljem, upućen predsjedniku Europskog parlamenta Patu Coxu, u kojem mu se zahvaljuje što je potvrdio dolazak na konferenciju u Versaillesu 2003. Prilično je začudno što se njegovo ime nije pojavilo u „službenom" Bilderbergovom priopćenju za tisak s popisom sudionika skupštine. Uobičajena je praksa Družbe da osjetljiva imena drži podalje od popisa. Prijevod teksta odgovora: 5. ožujak 2003. Predmet: Skup Bilderberga Trianon Palace Hotel, Versailles, Francuska, od večere u četvrtak 15. svibnja do ručka u nedjelju 18. svibnja 2003. Dragi gosp. Cox, 1. Hvala Vam što ste potvrdili sudjelovanje na predstojećoj konferenciji. Sa zadovoljstvom prilazem: 0
Najnoviji popis sudionika. Ukoliko želite bilo kakve promjene u načinu na koji je Vaše članstvo navedeno, molim Vas da
u
Obavijest sudionicima s potankim opisom raznih aktivnosti.
0
Preporučeni putni obrazac. Molim Vas da slijedite upute o popunjavanju obrasca, te da ga što prije faksirate
Službeni odgovor iz ureda uvaženog Kennetha Clarkea, zastupnika u britanskom parlamentu, na zahtjev za informacijama, upućen od građanina zabrinutog zbog prisutnosti g. Clarkea na skupovima Bilderberga. Tekst pisma identičan je svakom javnom odgovoru svakog sudionika u vezi s boravkom na skupštini Družbe. Prijevod teksta odgovora:
mi to javite prije 1. svibnja; predložene ispravke tako će biti unesene u sljedeću verziju popisa.
Bilderbergovom uredu u Leidenu (fax br. +31 71 528 0522). To će Vam osigurati hitan prijem na odredištu, pravodobni prijevoz i ugodan odlazak. 0
Posebne Bilderbergove oznake za brzu identifikaciju na prijemnim točkama; molim Vas da pričvrstite oznake na svu prtljagu.
0
Kopiju Vašeg životopisa kojeg imamo u evidenciji. Molim Vas da mi ga vratite s izmjenama koje možda želite unijeti (po mogućnosti, e-mailom), ili mi javite da ovakav kakav jest može biti uvršten među Profile sudionika 2003. koji će, kao što znate, biti podijeljeni svima prisutnima na skupštini.
Dragi g. Martin, Najljepše Vam zahvaljujem na Vašem skorašnjem pismu. Ove godine skup Bilderberga održava se u Versaillesu u Francuskoj, ali bojim se da nije otvoren za javnost. Smisao tih sastanaka i jest u tome da budu prilika za neformalne i opuštene razmjene mišljenja između političara i poslovnih ljudi, koji tada mogu razgovarati a da ih nitko ne snima i ne izvještava o tome u javnosti. Neki od tih ljudi su vrlo poznati, pa bi - kad bi govorili javno - morali govoriti jezikom tiskovnog izvještaja, koji bi sigurno ometao tijek rasprave. Srdačno Vaš
Prijevod dokumenta: MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA UNUTARNJE SIGURNOSTI I LOKALNIH POVLASTICA
OPĆA UPRAVA
PARIZ, 15. svibnja 2003.
DRŽAVNA POLICIJA SLUŽBA ZAŠTITE ŠTIĆENIH OSOBA
Glavni inspektor Šef Službe za zaštitu štićenih osoba
TAJNIŠTVO UPRAVE Gosp. generalnom direktoru Državna policija
P R E D M E T : Konferencija BILDERBERGA u hotelu Trianon palace u Versaillesu. Od 15. do 18. svibnja 2003. održavat će se neformalna godišnja konferencija na kojoj će se privatno okupiti poslovni ljudi i politički dužnosnici iz Europe i Amerike. Služba zaštite štićenih osoba prethodno nije bila angažirana da osigura odvijanje ove ma nifestacije. Unatoč tome, budući da na konferenciji sudjeluju osobe visokog ranga, za one među njima koji to žele Služba je - u suradnji s prefektom Versaillesa - organizirala zaštitu u skladu sa sljedećom odlukom: Služba zaštite štićenih osoba /S.P.H.P/ osigurat će pojačanu zaštitu kraljice Španjolske i kraljice Nizozemske, danskog premijera i njemačkog ministra unutarnjih poslova, g. Schillya (pre uzimanje potvrđeno od strane šefa kabineta g. ministra unutrašnjih poslova). Osim toga, motorizirana pratnja 1. republikanske jedinice sigurnosti /C.R.S/ bit će na vri jeme stavljena na raspolaganje za zadovoljavanje potreba ostalih osoba - prije svega američke nacionalnosti - koje nisu htjele druge oblike zaštite. Šef misije zadužen za koordinaciju skupina za zaštitu i motorizirane pratnje 1. C.R.S.-a bit će poručnik MARTIN. S pripremama je upoznata gđa. direktorica kabineta prefekta Yvelinesa, koju će zaduženi časnik obavještavati o odvijanju ove „privatne" konferencije.
Opet loše vijesti za Bilderbergovce. Jedan švedski dnevnik objavio je vijest o skupštini u Švedskoj 2001. godine, uklju čujući popis sudionika i njihov raspored sjedenja. Kako možete primijetiti, nazočni su bili sada već pokojna predsjednica uprave Washington Posta Katherine Graham, američki demokratski protukandidat iz 2004. John Kerry i osramoćeni me dijski magnat Conrad Black.
Bilderbergov modus operandi: u malim lokalnim novinama tiska se obavijest za građanstvo da skupina umirovljenih, isluženih bivših službenika državne uprave stiže u grad, gdje će raspravljati o međunarodnim odnosima. Ovo priopćenje za tisak objavljeno je prvoga dana skupštine u Njemačkoj 2005. godine. Obratite pozornost na veličinu članka.
Pismo gostima„Brookstreeta" iz 2006. godine kojim ih se obavještava da će morati isprazniti sobe do 8. lipnja 2006. u 8,30 ujutro. Čim su gosti otišli, hotel su preplavili službenici sigurnosti i temeljito ga pročešljali. Skupština je počela 9. lipnja. Prijevod pisma: Brookstreet
Jedan od najboljih kanadskih nezavisnih časopisa, legendarni Eye Opener, nagrađuje španjolsko izdanje ove knjige kao knjigu 2005. godine u kategoriji strane publicistike.
1. lipanj 2006. Dragi goste!
Prijevod teksta: U potrazi za društvenom sviješću
Hvala Vam što ste odabrali „Brookstreet" za rad, igru ili bijeg! Vjerujemo da ćete uživati boraveći s nama.
7. listopada 2005.
Molimo Vas da primite na znanje sljedeću obavijest: u četvrtak, 8. lipnja 2006., zamolit ćemo Vas da se odjavite
Neovisni kanadski časopis Kingston Eye Opener proglašava knjigu Daniela Estulina ,,La Verdadera Historia del Club Bilderberg" knjigom 2005. godine u kategoriji inozemne publicistike. Estulinova knjiga do srži ogoljuje elitu moćnika i otkriva šokantno bezobziran plan rada tajne klike poznate diljem svijeta kao Družba Bilderberg. Neovisni žiri Eye Openera jednoglasno je odlučio da se ovo ubitačno djelo ističe među raznim drugim publikacijama kao najbliže istini i bez ikakvog uvijanja ili želje da se svidi otkriva urotnički, smišljeni plan elite moćnika za predavanje podjarmljenog čovječanstva u ruke tajne svjetske sile. Srdačno,
odjave, pohrane prtljage ili ponovnog ulaska u hotel. Ispričavamo se zbog bilo kakve prouzročene Vam neugodnosti. Radi se o
iz Vaše sobe i iz hotela najkasnije do 8,30 sati. Nažalost, u to vrijeme nećemo biti u mogućnosti pružiti Vam usluge kasne izvanrednoj situaciji u„Brookstreetu", pa Vam zahvaljujemo na strpljenju i razumijevanju za vrijeme trajanja iste. Budete li prije spomenutog roka imali ikakvih upita ili nedoumica, molimo Vas da nam se bez ustručavanja javite pritiskom na dugme„0" ili„Služba za goste" na Vašem telefonu i tražite dežurnog službenika. Još jednom Vam zahvaljujemo što ste boravili u„Brookstreetu". Svojim potpisom potvrđujem da sam primio obavijest da moram napustiti „Brookstreet" do 8,30 sati u četvrtak 8. lipnja 2008.
Prijevod priopćenja: PRIOPĆENJE ZA TISAK SKUPOVI BILDERBERGA 8. lipnja 2006. Pedeset i četvrti skup Bilderberga održat će se od 8. do 11. lipnja 2006. u Ottawi u Kanadi. Glavne teme konferencije bit će europsko-američki odnosi, energija, Rusija, Iran, Bliski istok, Azija, terorizam i imigracija. Bit će nazočno oko 130 sudionika, od kojih otprilike dvije trećine predstavljaju podjednako Europu i Sjevernu Ame riku. Približno jedna trećina sudionika dolazi iz vladajućih struktura i politike, a dvije trećine zastupaju financije, industriju, tržište rada, obrazovanje i komunikacije. Skup je zatvoren za javnost s namjerom poticanja iskrene i otvorene diskusije. „Bilderberg" je ime preuzeto od hotela u Nizozemskoj u kojem je svibnja 1954. održan prvi sastanak skupine. Za brinutost najuglednijih građana s obiju strana Atlantika zbog toga, što Zapadna Europa i Sjeverna Amerika nisu surađivale onoliko blisko koliko su morale na zajedničkim problemima od presudne važnosti, postupno je dovela do održavanja prvog pionirskog skupa. Opće je mišljenje bilo da bi redovite, neslužbene rasprave pomogle stvaranju boljeg razumijevanja složenih pokretačkih snaga i najvažnijih pravaca kretanja koji su utjecali na zemlje Zapada u teškom poslijeratnom razdoblju. Hladni rat napokon je okončan. Međutim, umjesto da ih bude manje, zajedničkih problema ima više, i to na pra ktički svim područjima - od trgovine do zapošljavanja, od monetarne politike do ulaganja, od ekoloških izazova do zadaće promicanja međunarodne sigurnosti. Teško je zamisliti ijedan veći problem - bilo u Europi, bilo u Sjevernoj Americi - čije jednostrano rješavanje ne bi imalo utjecaja na sve ostale zemlje. Zbog toga koncept europsko-američkog foruma nije zaostao za vremenom. Dijalog između tih dviju regija još je uvijek - sve više i više - iznimno važan. Ono što Bilderberg čini jedinstvenim kao forum jest široki profil istaknutih građana koji se okupljaju i gotovo tri dana vode neformalnu i neslužbenu raspravu o aktualnim problemima, osobito s područja vanjskih poslova i međuna rodnog gospodarstva. Među prisutnima prevladava stajalište da, s obzirom na različite stavove i iskustva zemalja Zapada, postoji izražena potreba za daljnjim razvojem razumijevanja uz pomoć kojeg se ti problemi mogu riješiti. Privatnosti sastanaka jedina je svrha omogućiti sudionicima otvoreno i slobodno iznošenje mišljenja. Ukratko, Bilderberg je mali, fleksibilni, neformalni i neslužbeni međunarodni forum koji pomaže izražavanju ra znovrsnih stajališta i jačanju međusobnog razumijevanja. Godišnja skupština predstavlja jedinu djelatnost Bilder berga. Na sastancima se ne predlažu nikakve rezolucije, ne pristupa se glasanju, ne izdaju se politička priopćenja. Od 1954. godine održane su pedeset i tri konferencije. Imena sudionika redovito su bila dostupna tisku. Sudionici se biraju zbog njihovog iskustva, znanja i sposobnosti, pri čemu svi oni dolaze na sastanke u privatnom a ne službenom svojstvu. Prisutni su se složili da tijekom sastanka ne daju intervjue za tisak. Što se tiče kontakata s medijima poslije konfe rencije, utvrđeno je pravilo da se ne navode imena pojedinih sudionika i teme o kojima se na skupu raspravljalo. Konferencija za tisak neće biti održana. Popis sudionika je priložen.
SKUPOVI BILDERBERGA Ottawa, Kanada 8.-11. lipanj 2006. POPIS SUDIONIKA Počasni predsjedavajući BELGIJA - Davignon, Etienne - zamjenik predsjednika uprave, energetska kompanija„Suez-Tractebel" PALESTINA - Abu-Amr, Ziad - član Palestinskog zakonodavnog savjeta; predsjednik palestinskog Vijeća za međunarodne odnose; profesor političkih znanosti, Sveučilište Birzeit PORTUGAL - Aguilar-Branco, Jose Pedro - bivši ministar pravosuđa; zastupnik u parlamentu (PSD) ŠVICARSKA - Aigrain, Jacques - glavni izvršni direktor, reosiguravateljska grupa„Swiss Re" SAD - Ajami, Pouad - direktor, Program bliskoistočnih studija, Visoka škola za međunarodne odnose „Paul H. Nitze" (The Paul H. Nitze School of Advanced International Studies), Sveučilište Johns Hopkins GRČKA - Alogoskoufis, George - ministar gospodarstva i financija TURSKA - Bagis,, Egemen - zastupnik u parlamentu; savjetnik premijera za vanjsku politiku VELIKA BRITANIJA - Balls, Edward - ministar financija PORTUGAL - Balsemao, Francisco Pinto - predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, tvrtkaJMPRESA, S.G.P.S.; bivši premijer FRANCUSKA - Barnier, Michel - bivši ministar vanjskih poslova; korporativni potpredsjednik, bioindustrijska kompanija ,,Merieux Alliance" AUSTRIJA - Bartenstein, Martin - ministar gospodarstva i rada ITALIJA - Bernabe, Franco - potpredsjednik, investicijska banka„Rothschild Europe" ŠVEDSKA - bildt, Carl - bivši premijer TURSKA - Boyner, Omit N. - član izvršnog odbora, kompanija„Bovner Holding" FRANCUSKA - Bressand, Albert - profesor i vršitelj dužnosti upravitelja, Centar za energiju, pomorski promet i javni interes (Center for Energy, Marine Transportation and Public Policy), Škola za međunarodne i javne poslove (School of International and Public Affairs), Sveučilište Columbia AUSTRIJA - Bronner, Oscar - izdavač i urednik, Der Standard VELIKA BRITANIJA - Browne, John -glavni izvršni direktor grupacije, naftna kompanija „BP', javno dioničko društvo BELGIJA - Burda, Hubert - izdavač i predsjednik uprave, kompanija„Hubert Burda Media Holding & Co KG" d.o.o. FRANCUSKA - Castries, Henri de - predsjednik upravnog odbora i glavni izvršni direktor, osiguravajuće društvo„AXA" ŠPANJOLSKA - Cebrian, Juan Luis - glavni izvršni direktor, medijska grupacija„PRISA" IRAK - Šalabi, Ahmad - bivši zamjenik premijera KANADA - Clark, Edmund - predsjednik i glavni izvršni direktor, banka „TD Bank Financial Group" VELIKA BRITANIJA - Clarke, Kenneth - zastupnik u parlamentu SAD - Collins, Timothy C. - stariji izvršni direktor i glavni izvršni direktor, kompanija„Ripplewood Holdings" d.o.o. FRANCUSKA - Collomb, Bertrand - predsjednik uprave, cementare„Lafarge" KANADA - Comper, Tony - predsjednik i glavni izvršni direktor, banka„BM0 Financial Group" KANADA - Crawley, Phillip - izdavač i glavni izvršni direktor, The Globe and Mail GRČKA - David, George A. - predsjednik uprave, tvrtka „Coca-Cola H.B.C." d.o.o. INTERNACIONALAC - Dervij, Kemal - upravitelj, UNDP FRANCUSKA - Descoing, Richard - direktor, Institut za političke studije (Institut d'Etudes Politiques) KANADA - Desmarais, Jr., Paul - glavni izvršni direktor, kompanija,,Power Corporation"
FRANCUSKA - Devedijan, Patrick - zastupnik u parlamentu SAD - Donilon, Thomas E. - partner, odvjetničko društvo,,0'Melveny & Myers" d.o.o. NJEMAČKA - Dopfner, Mathias - predsjednik upravnog odbora, izdavačka kuća„Axel Springer" d.d. DANSKA - Eldrup, Anders - predsjednik, energetska kompanija„DONG A/S" ITALIJA - Elkann, John - potpredsjednik, automobilska industrija „Fiat" d.d. SAD - Feldstein, Martin S. - predsjednik i glavni izvršni direktor, Nacionalni ured za ekonomska istraživanja SAD - Geithner, Timothy F. - predsjednik i glavni izvršni direktor, Banka saveznih rezervi NewYorka SAD - Gigot, Paul A. - uvodničar, The Wall Street Journal IZRAEL - Gilady, Eival - šef za koordinaciju i strategiju u uredu premijera IRSKA - Gleeson, Dermot - predsjednik uprave, financijska grupacija,,AIB Group" BELGIJA - Goldschmidt, Pierre - bivši zamjenik generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju i bivši načelnik Odjela za sigurnosne mjere; gostujući znanstvenik, Zaklada Carnegie za međunarodni mir AUSTRIJA - Gusenbauer, Alfred - vođa parlamentarnog kluba zastupnika stranke SPO NIZOZEMSKA - Halberstadt, Victor - profesor ekonomije, Sveučilište u Leidenu; bivši počasni glavni tajnik skupova Bilderberga BELGIJA - Hansen, Jean-Pierre - glavni izvršni direktor,„Suez-Tractebel" d.d. FINSKA - Heinaluoma, Eero - ministar financija SAD - Hoolbrooke, Richard C. - potpredsjednik uprave, trgovačka banka„Perseus" d.o.o. SAD - Hubbard, Allan B. - pomoćnik predsjednika za ekonomsku politiku, direktor Nacionalnog vijeća za ekonomiju (National Eco nomic Council) NORVEŠKA - Jensen, Siv - zastupnik u parlamentu NJEMAČKA - Joffe, Josef - izdavač-urednik, Die Zeit SAD - Johnson, James A. - potpredsjednik uprave,„Perseus"d.o.o. SAD - Jordan, Jr., Vernon E. - stariji izvršni direktor, tvrtka „Lazard Freres & Co" d.o.o. VELIKA BRITANIJA - Kaletsky, Anatole - vanjski urednik, The Times FRANCUSKA - Kerdrel, Yves de - urednik, Le Figaro VELIKA BRITANIJA - Kerr of Kinlochard, John - zamjenik predsjednika uprave, naftna kompanija„Royal Dutch Shell", javno dioničko društvo SAD - Kimsey, James V. - osnivač, glavni izvršni direktor i predsjednik uprave u miru, medijska kompanija„America Online" d.o.o. SAD - Kissinger, Henry A. - predsjednik uprave, konzultantska tvrtka „Kissinger Associates" NIZOZEMSKA - Kleisterlee, Gerard J. - predsjednik i glavni izvršni direktor, tvrtka,,Royal Philips Electronics" TURSKA - Kog, Mustafa V. - predsjednik uprave, financijska grupacija „Koc, Holding A.S." TURSKA - Koprulii, Kemal - osnivač i predsjednik uprave, ARI pokret FINSKA - Korkman, Sixten - direktor. Istraživački institut za finsku ekonomiju (ETLA) i Finski poslovni i politički forum (EVA) TURSKA - Koru, Fehmi - vodeći novinar, dnevnik YeniSafak KANADA - Koss, Johann 0. - predsjednik i glavni izvršni direktor, humanitarna organizacija„Right To Play" SAD - Kravis, Henry R. - suosnivač, investicijski fond„Kohlberg Kravis Roberts & Co." SAD - Kravis, Marie-Josee - viši znanstveni suradnik, Institut Hudson d.o.o. INTERNACIONALAC - Kroes, Neelie - članica Europske komisije INTERNACIONALAC - Kronenburg, Ed - direktor kabineta, središnjica NATO-a ŠVICARSKA - Kudelski, Andre - predsjednik odbora i glavni izvršni direktor, korporacija za audio i video tehnologiju„Kudelski Group" FRANCUSKA - Lauvergeon, Anne - predsjednica izvršnog odbora, kompanija za nuklearnu tehnologiju „AREVA" Š P A N J O L S K A - Leon Gross, Bernardino - državni tajnik, Ministarstvo vanjskih poslova
SAD - Sant, Roger - suosnivač i predsjednik uprave u miru, energetska kompanija„AES Corporation," Zakladajhe Summit" IRAN - Sariolgalam, Mahmud - izvanredni profesor međunarodnih odnosa, Škola za ekonomske i političke znanosti, Sveučilište Šahid Behešti uTeheranu ITALIJA - Scaroni, Paolo - glavni izvršni direktor, naftna kompanija„Eni" d.d. NJEMAČKA - Schily, Otto - bivši ministar unutrašnjih poslova; zastupnik u parlamentu; član Vijeća zameđunarodne odnose AUSTRIJA - Scholten, Rudolf- član odbora izvršnih direktora, Austrijska kontrolna banka d.d. NJEMAČKA - Schrempp, Jiirgen E. - bivši predsjednik upravnog odbora, automobilski koncern„DaimlerChrysler" d.d. NJEMAČKA - Schulz, Ekkehard D. - predsjednik uprave, metalurška grupacijaJhyssenKrupp" d.d. DANSKA - Seidenfaden, Toger - glavni i izvršni urednik. Politiken PORTUGAL - Silva, Augusto Santos - ministar za odnose s parlamentom SAD - Steinberg, James B. - dekan, Škola za odnose s javnošću „Lyndon B. Johnson" (Lyndon B. Johnson School of Pzblic Affairs), Sveučilište u Texasu ŠVEDSKA - Straberg, Hans - predsjednik i glavni izvršni direktor, proizvođač bijele tehnike„AB Electrolux" IRSKA - Sutherland, Peter D. - predsjednik uprave, naftna kompanija„BP", javno dioničko društvo; predsjednik uprave, investicijska banka„Goldman Sachs International" ITALIJA - Tremonti, Giulio - potpredsjednik zastupničkog doma parlamenta GRČKA - Tsoukalis, Loukas - predsjednik, Helenska zaklada za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP) NIZOZEMSKA - Verhagen, Maxime J.M. - vođa parlamentarnog kluba zastupnika kršćansko-demokratske stranke CDA (danas mi nistar vanjskih poslova) SAD - Vinocur, John - stariji dopisnik, International Herald Tribune ŠVEDSKA - Wallenberg, Jacob - predsjednik uprave, investicijska tvrtka „Investor AB" KANADA - Waugh, Richard E. - predsjednik i glavni izvršni direktor,„Bank of Nova Scotia" NIZOZEMSKA - Wellink, A.H.E.M. - predsjednik,„De Nederlandsche Bank" VELIKA BRITANIJA - Wolf, Martin H. - pomoćnik urednika i ekonomski komentator, The Financial Times SAD - Wolfensohn, James D. - posebni izaslanik za povlačenje Izraela iz pojasa Gaze SAD - Zelikow, Philip D. - savjetnik Ministarstva, Ministarstvo vanjskih poslova KINA - Zhang, Yi - zamjenik glavnog tajnika, Kinesko udruženje za istraživanje strategije i upravljanja SAD - Zoellick, Robert B. - zamjenik državnog tajnika NJEMAČKA - Zumwinkel, Klaus - predsjednik upravnog odbora, Njemačke pošte d.d. Izvjestitelji: VELIKA BRITANIJA - Bredow, Vendeline von - dopisnica iz Pariza, The Economist VELIKA BRITANIJA - Wooldridge, Adrian D. - dopisnik iz inozemstva, The Economist
SENAT SJEDINJENIH DRŽAVA 18. rujna 2006. Dragi g. Haas: Pišem Vam kako bih Vam izrazio svoju duboku zabrinutost zbog navodnog poziva Vaše organizacije predsjedniku Irana Mahmudu Ahmadinedžadu da govori na skupu Vijeća za međunarodne odnose ovoga tjedan u New Yorku.
:
Uputivši poziv predsjedniku Ahmadinedžadu da govori u okviru javnog foruma u Sjedi njenim Državama, Vaša organizacija je pokazala da ne poznaje razlike između svjetskih vođa koji zaslužuju poštovanje i onih koji potkopavaju upravo one vrijednosti međunarodnog poretka koje Sjedinjene Države nastoje podupirati. Predsjednik Ahmadinedžad dokazao je da je opasan i neodgovoran vođa. Njegovo nije kanje holokausta i antisemitske izjave o Izraelu koji „mora biti izbrisan sa zemljopisne karte" su uvredljivi. Redovito je davao izjave u kojima je izražavao mržnju protiv Sje dinjenih Država, Izraela i židovskog naroda. Osim toga, vlada predsjednika Ahmadinedžada financirala je, naoružavala, uvježbavala, potpomagala i skrivala vodeće teroriste, uključujući teroriste koji djeluju u Iraku i koji, koristeći pomoć Irana, ubijaju vojno osoblje Sjedinjenih Država. Naposljetku, ali ne i manje važno, on nastavlja prkositi slobodnom svijetu i ustrajno razvija nuklearne potencijale, potencijale koji će nedvojbeno biti upo trijebljeni za izgradnju nuklearnog oružja. Zbog svih navedenih razloga, bilo bi neodgo vorno dati predsjedniku Ahmadinedžadu priliku da na ovakvom skupu usred Sjedinjenih Država širi svoje poruke mržnje i razaranja. Predsjednik Ahmadinedžad nije osigurao slobodu govora niti svom vlastitom narodu. Dopustivši mu da se obrati javnom skupu u Sjedinjenim Državama poslali biste pogrešnu poruku narodu Irana. Najusrdnije Vas molim da povučete poziv Vijeća za međunarodne odnose, slijedom kojeg bi predsjednik Ahmadinedžad održao govor. Unaprijed Vam zahvaljujem na razumijevanju ovog ozbiljnog problema.
i
S poštovanjem, Rick Santorum Senat Sjedinjenih Država
"Erik Belfrage, stariji potpredsjednik, banka Skandinaviska Enskilda Banken; direktor, investicijska grupa ..Investor AB", Stockholm Marek Belka, izvršni tajnik, F.konomska komisija Ujedinjeni!- naroda za Europu ( U N E C E ) , Ženeva; bivši premijer Poljske, Varšava; bivši putujući veleposlanik i predsjednik, O d b o r za međunarodnu koor dinaciju, Privremena koalicijska uprava, Bagdad Baron Jean-Pierre B e r g h m a n s , predsjednik izvršnog odbora, industrija vapna i dolomita „Lhoist Gro up", Limelette, Belgija " G e o r g e s B e r t h o i n , međunarodni počasni predsjednik, Europski pokret; počasni predsjednik, Udruga Jean Monnet; počasni predsjednik za Europu, Trilateralna komisija Pariz N i c o l a s B e y t o u t , urednik, he Figaro, Pariz; bivši urednik, Les fichos, Pariz Carl Bildt, predsjednik uprave, grupacija tvrtki za o d n o s e s javnošću „Kreab"; predsjednik uprave, gru pacija tehnoloških tvrtki „Nordic Venture Network", Stockholm; bivši zastupnik u švedskom parlamen tu, predsjednik Umjerene stranke i premijer Švedske; bivši Visoki predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini i Specijalni izaslanik U N - a za Balkan Ana Patricia B o t i n , izvršna direktorica, banka Banesto; potpredsjednica uprave, kompanija za urbano uređenje i upravljanje „Urbis"; članica upravnog odbora, bankarska grupacija „Santander Group", Ma drid Jean-Louis B o u r l a n g e s , zastupnik u Europskom parlamentu (ALDE grupa/strankaUDF) i predsjednik, O d b o r za građanske slobode, pravdu i unutarnje poslove, Bruxelles; bivši predsjednik Europskog pokre ta u Francuskoj, Pariz "Jorge Braga d e M a c e d o , predsjednik, Tropski istraživački institut, Lisabon; specijalni savjetnik Glavnog tajnika, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj ( O E C D ) , Pariz; profesor ekonomije, Sveučilište Nova, Lisabon; predsjednik, udruga poduzetnika "Forum Portugal Global"; bivši ministar iinancija Lord Brittain of S p e n n i t h o r n e , potpredsjednik uprave, investicijska banka UBS, London; bivši pot predsjednik, Europska komisija Robin B u c h a n a n , glavni partner, konzultantska tvrtka „Bain & Company", London "Francois Bujon de l'Estang, francuski veleposlanik; predsjednik uprave, banka Citigroup France, Pa riz; bivši veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Sven Burmester, pisac i istraživač, Danska; bivši predstavnik, Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA), Peking; bivši zamjenik tajnika Svjetske banke i predstavnik u Kairu Richard Burrows, guverner, Irska banka (Bank of Ireland); predsjednik, Irski pecari (Irish distillers); savjetnik-direktor, industrija alkoholnih pića „Pernod Ricard"; bivši predsjednik, Irska udruga poduze tnika i poslodavaca (IBEC), Dublin " H e r v e de Carmoy, predsjednik uprave, kemijska industrija „Almatis", Frankfurt na Majni; bivši par Paul Adams, glavni izvršni direktor, duhanska industrija „British American Tobacco", London
tner, konzultantska tvrtka „Rhone Group", N e w York i Pariz; počasni predsjednik, bankarska grupacija
Urban Ahlin, zastupnik u š v e d s k o m parlamentu i predsjednik Odbora za vanjske poslove, Stockholm
,,Banque Industrielle et Immobiliere Privee", Pariz; bivši glavni izvršni direktor, financijsko-industrijski
Krister Ahlstrom, potpredsjednik uprave, industrija papira'Stora Enso" i energetska kompanija "For-
konglomerat „Societe Generale de Belgique"
tum"; bivši predsjednik, Finska udruga poslodavaca; bivši predsjednik uprave, industrija specijalnih pa
A n t o n i o C a r r a p a t o s o , predsjednik odbora direktora, mobilni operater „Vodafone" za Portugal, Lisa
pira i vlakana „Ahlstrom Corp.", Helsinki
bon; član odbora direktora, „Vodafone" za Španjolsku i m o b i l n o g operatera „Vodacom"
Edmond Alphandery, predsjednik uprave, osiguravajuće društvo „Caisse Nationale de Prevoyance", Pariz; bivši
Salvatore Carrubba, gradski vijećnik za kulturu, Grad Milano; bivši izvršni urednik, dnevnik // Sole 24
predsjednik uprave, Francuska elektroprivreda (Electricite de France); bivši ministar gospodarstva i financija
Ore, Milano
Bodil Nyboe Andersen, predsjedatelj Odbora guvernera, Danska narodna banka, Kopenhagen
Henri de Castries, predsjednik upravnog odbora i glavni izvršni direktor, osiguravajuće društvo „AXA", Pariz
Jacques Andreani, francuski veleposlanik; bivši veleposlanik pri Ujedinjenim narodima
Jiirgen C h r o b o g , predsjednik uprave, Zaklada B M W Herbert Quandt, Miinchen; bivši zamjenik njema
"Stclios Argyros, predsjednik uprave i direktor, tvornica tekstila „Preveza Mills", Atena; bivši zastupnik
čkog ministra vanjskih poslova i veleposlanik pri Ujedinjenim narodima
u Europskom parlamentu; bivši potpredsjednik Udruge europskih poslodavaca ( U N I C E ) , Bruxelles;
Luc C o e n e , državni ministar; zamjenik guvernera, Narodna banka Belgije, Bruxelles
bivši predsjednik i predsjedavajući odbora Udruge grčkih industrijalaca, Atena
Sir R o n a l d C o h e n , partner-osnivač i izvršni predsjednik, investicijska grupa „Apax Partners worldwi
Jerzy Baczynski, glavni urednik, Polityka, Varšava
de", London
Estela Barbot, potpredsjednica, tvornica bijele tehnike „AGA", Porto; potpredsjednica odbora, Udruga
V i t t o r i o C o l a o , glavni izvršni direktor, „RCS Media Group", Milano; bivši direktor, mobilni operater
portugalskih poduzetnika (AHP); konzulica Gvatemale, Lisabon
„Vodafone Omnitel"
2
Bertrand Collomb, predsjednik uprave, industrija cementa „Lafarge", Pariz; predsjednik, Svjetsko po
Alfonso Iozzo, direktor, banka San Paolo IMI Group, Torino
s l o v n o vijeće za održivi razvoj (World Business Council for Sustainable D e v e l o p m e n t )
"Mugur Isarescu, guverner, Narodna banka Rumunjske, Bukurešt; bivši premijer
"Richard Conroy, predsjednik uprave, draguljarska tvrtka X o n r o y D i a m o n d s & Gold", Dublin; zastu
*Max Jakobson, nezavisni konzultant i dugogodišnji kolumnist, Helsinki; bivši finski veleposlanik u
pnik u Senatu, Republika Irska
Sjedinjenim Državama; bivši predsjednik Finskog vijeća gospodarskih organizacija
Eckhard Cordes, bivši član odbora, automobilska industrija „DaimlerChrvsler", Stuttgart
"Baron Daniel Janssen, predsjednik odbora, farmaceutska tvrtka ..Solvay", Bruxelles
Alfonso Cortina, predsjednik uprave, graditeljska tvrtka „Inmobiliaria Colonial", Madrid; predsjednik,
Zsigmond Jarai, predsjednik, Narodna banka Mađarske, Budimpešta
Zaklada ,,Repsol-YPF", Madrid Michel David-Weill, predsjednik uprave, investicijska banka „Lazard" d.o.o., za cijeli svijet; direktor i
Trinidad Jimenez, tajnica za m e đ u n a r o d n e o d n o s e Socijalističke stranke (PSOE) i članica Saveznog izvršnog odbora, Madrid
predsjednik upravnog odbora (President du College d'Associes-Gerants), „Lazard Freres" d.o.o., Pariz;
*Bela Kadar, član Mađarske akademije, Budimpešta; član M o n e t a r n o g vijeća N a r o d n e banke; predsje
zamjenik predsjednika uprave, „Lazard Brothers & Co." d.o.o., London
dnik Mađarske gospodarske komore; bivši mađarski veleposlanik pri OECD-u, Pariz; bivši mađarski
Baron Paul De Keersmaeker, predsjednik odbora kemijske industrije „Donio", kožne industrije „Cor-
ministar m e đ u n a r o d n i h gospodarskih o d n o s a i zastupnik u parlamentu
go", M e đ u n a r o d n e zaklade „Europalia" i udruge poduzetnika „Canada Europe R o u n d Table", Bruxellcs; počasni predsjednik, pivovara'Interbrevv", banka „KBC",prehrambena industrija „Nestle Belgilux"; biv ši zastupnik u belgijskom i Europskom parlamentu i član belgijske vlade "Vladimir Dlouhy, viši savjetnik, energetska kompanija „ABB"; međunarodni savjetnik, banka Gol d m a n Sachs; bivši čehoslovački ministar gospodarstva; bivši češki ministar industrije i trgovine, Prag Pedro Miguel Echenique, profesor fizike, Sveučilište autonomne zajednice Baskije; bivši baskijski mi nistar obrazovanja. San Sebastian "Bill E m m o t t , urednik, Vie Economist, London Thomas Enders, glavni izvršni direktor, zrakoplovna korporacija EADS, M u n c h e n ; predsjednik uprave, p o s l o v n o udruženje „Atlantik-Briicke", Berlin
Robert Kassai, glavni potpredsjednik, Nacionalna udruga obrtničkih komora, Budimpešta "Lord Kerr, zastupnik u D o m u lordova; direktor rudarskog koncerna „Rio Tinto", naftne kompanije „Shell" i Škotsko-američkog investicijskog fonda (Scottish American Investment Trust), London; bivši glavni tajnik, Europska konvencija, Bruxelles; bivši stalni zamjenik ministra vanjskih poslova i šef di plomatske službe, Ured za i n o z e m s t v o i C o m m o n w e a l t h , London; bivši britanski veleposlanik pri Uje dinjenim narodima Denis Kessler, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, reosiguranje „Scor" Pariz; bivši predsjednik, Francuski savez osiguravajućih društava (FFSA); bivši izvršni potpredsjednik, Francuska udruga poslo davaca ( M E D E F - M o u v e m e n t des Enterprises de France) Klaus Kleinfeld, glavni izvršni direktor, industrijski gigant „Siemens", M u n c h e n
Laurent Fabius, zastupnik u Francuskoj narodnoj skupštini i član skupštinskog Odbora za vanjske po
"Sixten Korkman, direktor, Finski poslovni i politički forum „EVA", Helsinki
slove; bivši premijer i ministar gospodarstva i financija, Pariz
jiri Kunert, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, Zivnostenska Banka; predsjednik Češkog
Oscar Fanjul, počasni predsjednik, naftna kompanija „Repsol YPF"; potpredsjednik uprave, investicij
udruženja banaka, Prag
ska banka O m e g a Capital, Madrid Grete Faremo, bivša izvršna potpredsjednica, financijska grupacija „Storebrand"; bivša norveška mini strica razvoja i suradnje, ministrica pravosuđa i ministrica za naftu i energetiku, O s l o *Nemesio Fernandez-Cuesta, izvršni direktor „Upstream" odjela za istraživanje i proizvodnju kompa nije „Repsol-YPF"; bivši predsjednik uprave, medijska kompanija „Prensa Espahola", Madrid Jiirgen Fitschen, član izvršnog odbora, bankarska grupacija, D e u t s c h e Bank, Frankfurt na Majni Klaus-Dieter Frankenberger, vanjski urednik, Frankfurter Allgemeine Zeitung, Frankfurt na Majni Hugh Friel, glavni izvršni direktor, prehrambena industrija ..Kerry Group" Dublin Lykke Friis, načelnica odjela za Europu, Nacionalni savez danskog poduzetništva, Kopenhagen "Michael Fuchs, zastupnik u njemačkom parlamentu, Berlin; bivši predsjednik, Nacionalni savez nje mačkih veletrgovaca i izvoznika Lord Garel-Jones, dkektor, investicijska banka UBS, London; zastupnik u D o m u lordova; bivši državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova ( o d n o s i s Europom) "Antonio Garrigues Walker, predsjednik uprave, odvjetničko društvo „Garrigues Abogados y Assesores Tributarios", Madrid Wolfgang Gerhard, zastupnik u njemačkom parlamentu, Berlin Lord Gilbert, zastupnik u D o m u lordova; bivši ministar obrane, London Mario Greco, direktor i glavni menedžer, osiguravajuće društvo „Assicurazioni Generali di Previdenza" (AIP), Milano General The Lord Guthrie, direktor, investicijska banka N M Rothschild & Sons, London; zastupnik u D o m u lordova; bivši načelnik o b r a m b e n o g stožera, London
" C o u n t O t t o Lambsdorff, partner, odvjetničko društvo "Wessing Lawyers", Dusseldorf; predsjednik, Zaldada Friedrich N a u m a n n , Berlin; bivši zastupnik u njemačkom parlamentu; počasni predsjednik, Slobodna demokratska stranka; bivši savezni ministar gospodarstva; bivši predsjednik Liberalne internacionale; počasni predsjednik za Europu, Trilateralna komisija Kuri Lauk, zastupnik u Europskom parlamentu (EPP grupa/stranka C D U ) ; predsjednik uprave, investi cijska grupa „Globe Capital Partners", Stuttgart; predsjednik, Gospodarsko vijeće stranke C D U , Berlin; bivši član odbora, „DaimlerChrysler", Stuttgart Anne Lauvergeon, predsjednica izvršnog odbora, tvornica nuklearnih reaktora „ Areva"; predsjednica i glavna izvršna direktorica, tvornica nuklearnog goriva „Cogema", Pariz Pierre Lellouche, zastupnik u Francuskoj narodnoj skupštini i član skupštinskog Odbora za vanjske poslova, Pariz; predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Enrico Letta, zastupnik u Europskom parlamentu (ALDE grupa), Bruxelles; glavni tajnik, računalna tvrtka "AREL"; potpredsjednik, Institut Aspen; bivši ministar europskih poslova, industrije i industrije i vanjske trgovine, Rim Andre Leysen, počasni predsjednik, tvrtka "Gevaert", Antwerpen; počasni predsjednik, grupacija „Agfa-Gevaert" Marianne Lie, generalna direktorica, Udruga norveških brodovlasnika, Oslo Count Maurice Lippens, predsjednik uprave, osiguravajuće društvo „Fortis", Bruxelles Helge Lund, glavni izvršni direktor, norveška naftna kompanija „Statoii", O s l o "Cees Maas, potpredsjednik i glavni financijski direktor, bankarska i osiguravajuća grupacija ,,ING Gro up", Amsterdam; bivši rizničar nizozemske vlade Peter Mandelson, član Europske komisije (trgovina), Bruxellex; bivši zastupnik u britanskom parla
Sirkka Hamiilainen, bivša članica izvršnog odbora, Europska središnja banka, Frankfurt na Majni; biv
mentu; bivši državni tajnik za Sjevernu Irsku i za trgovinu i industriju
ša guvernerica, Finska banka
Abel Matutes, predsjednik uprave, građevinska tvrtka „Empresas Matutes*1, Ibiza; bivši član Europske
*Toomas H e n d r i k lives, zastupnik u Europskom parlamentu; bivši estonski ministar vanjskih poslova i
komisije, Bruxelles; bivši ministar vanjskih poslova, Madrid
zastupnik u parlamentu; bivši veleposlanik u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Meksiku
Francis M a u d e , zastupnik u britanskom parlamentu; predsjednik Konzervativne stranke; direktor, reosiguravatelj „Benfield Group"; bivši ministar vanjskih poslova u sjeni, London
Gianfelice R o c c a , predsjednik uprave, industrijsko-građevinski konglomerat „Techint", Milano; pot predsjednik, Talijanska udruga poduzetnika (Confindustria)
Vasco de Mello, potpredsjednik, konglomerat „Jose de Mello SGPS", Lisabon Joao de M e n e z e s Ferreira, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, biotehnološka tvrtka „ECOSOROS", Lisabon; bivši zastupnik u portugalskom parlamentu Peter Mitterbauer, počasni predsjednik, Savez austrijskih poduzetnika, Beč; predsjednik i glavni izvršni direktor, industrija motora „MIBA", Laakirchen D o m i n i q u e Moi'si, specijalni savjetnik generalnog direktora Francuskog instituta za m e đ u n a r o d n e o d n o s e (IFRI), Pariz Luca C o r d e r o di M o n t e z e m o l o , predsjednik uprave, „Fiat", Torino; predsjednik, Talijanska udruga po duzetnika (Confindustria), Rim M a r i o M o n t i , dekan i profesor u miru, Sveučilište Bocconi, Milano; predsjednik trusta mozgova „BRUEGEL" i Europske službe za građansku akciju (EGAS), Bruxelles; bivši član Europske komisije (politika konkurentnosti) Sir Mark M o o d y - S t u a r t , predsjednik uprave, rudarska grupacija „Anglo American"; bivši predsjednik uprave, naftni koncern „Royal Dutch/Shell Group", London Klaus Peter Miiller, predsjednik odbora direktora, banka Commerzbank, Frankfurt na Majni; predsje dnik, Udruga njemačkih banaka ( B D B ) , Berlin H e i n r i c h Neisser, bivši dekan, Politička akademija, Beč; profesor političkih znanosti, Sveučilište u Innsbrucku; bivši zastupnik u austrijskom parlamentu i drugi predsjednik N a r o d n e skupštine H a r a l d N o r v i k , predsjednik uprave i partner, konzultantska tvrtka „ E C O N management"; bivši pred sjednik i glavni izvršni direktor, naftna kompanija „Statoil", Oslo A r e n d Oetker, predsjednik, Njemačko vijeće za međunarodne o d n o s e ( D G A P ) ; potpredsjednik, Udru ga njemačkih poduzetnika; direktor, trgovačka kompanija „Dr.Arend Oetker Holding", Berlin "Andrzej Olechovvski, voda stranke Građanska platforma; bivši predsjednik uprave, Bank Handlowy; bivši ministar vanjskih poslova i financija, Varšava
H. O n n o R u d i n g , predsjednik uprave, Centar za europske poiiiicke studije (CEPS), Bruxelles; bivši potpredsjednik, Citibank; bivši nizozemski ministar financija A n t h o n y Ruys, bivši predsjednik izvršnog odbora, pivovara „Heineken", Amsterdam F e r d i n a n d o Šalicu, potpredsjednik, banka M C C Mediocredito Centrale, Rim; bivši talijanski veleposla nik u Sjedinjenim Državama Jacques Santer, počasni državni ministar, Luxembourg; bivši zastupnik u Europskom parlamentu; bivši predsjednik Europske komisije; bivši premijer Luksemburga "Silvio Scaglia, predsjednik uprave, telekomunikacijske usluge „Fastvveb", Milano; bivši direktor, m o bilna telefonija „Omnitei" P a o l o Scaroni, glavni izvršni direktor, energetika i elektronika „ENEL", Rim " G u i d o S c h m i d t - C h i a r i , predsjednik uprave, industrija ambalaže „Constantia Group"; bivši predsje dnik uprave, banka Creditanstalt Banverein, Beč H e n n i n g S c h u i t e - N o e l l e , predsjednik nadzornog odbora, osiguravajuće društvo „Allianz", Miinchen P r i n c e Charles of S c h w a r z e n b e r g , osnivač i direktor, zaklada „Nadace Bohemia", Prag; član češkog senata; bivši šef kabineta predsjednika Havela; bivši predsjednik M e đ u n a r o d n o g helsinškog odbora za ljudska prava "Carlo Secchi, profesor europske gospodarske politike, Sveučilište Bocconi, Milano; bivši zastupnik u talijanskom Senatu i u Europskom parlamentu "Toger S e i d e n f a d e n , glavni urednik .Politiken, Kopenhagen M a u r i z i o Sella, predsjednik uprave, banka Banca Sella, Biella; predsjednik Udruge talijanskih banaka (AB1), Rim; predsjednik uprave, bankarski holding „Finanziai ia Bansel" S l a w o m i r S. Sikora, glavni izvršni direktor i predstavnik banke Citigroup za Poljsku, Bank Handlowy w Warszawie, Varšava S t e f a n o Silvestri, predsjednik, Institut za m e đ u n a r o d n e poslove (IAI), Rim; komentator, dnevnik // Sole
Richard Oliver, predsjednik uprave, industrija vojne opreme „BAE Systems", London Janusz Palikot, predsjednik nadzornog odbora, tvornica votke „Polmos", Lublin; potpredsjednik, Polj ski savez privatnih poslodavaca; suvlasnik, izdavačka kuća „Slowo/obraz/terytoria", član odbora dire ktora, Poljsko p o s l o v n o vijeće, Varšava D i m i t r y Panitza, osnivač i predsjednik, Zaklada za slobodnu i demokratsku Bugarsku; osnivač i pred sjednik, Bugarska politička škola, Soiija Lucas Papademos, potpredsjednik, Europska središnja banka, Iraiikfurt na Majni; bivši guverner Grčke banke S c h e l t o Patijn, član nadzornog odbora, Grupa Schiphol i izložbeno-kongresni kompleks „Amsterdam RA1"; bivši gradonačelnik Amsterdama Lord Patten of Barnes, rektor Sveučilišta Oxford; predsjednik, Međunarodna krizna grupa, Bruxelles; bivši član Europske komisije (vanjski odnosi), Bruxelles; bivši guverner Hong Konga; bivši član britanske vlade
24 Ore; bivši zamjenik državnog tajnika za obranu, Italija Lord S i m o n of H i g h b u r y , zastupnik u D o m u lordova; direktor-savjetnik, industrija robe široke potro šnje „Unilever", investicijska banka Morgan Stanley Europe, konzultantska tvrtka LEK; bivši britanski ministar trgovine i konkurentnosti u Europi; bivši predsjednik uprave naftne kompanije ,,BP", London N i c h o l a s S o a m e s , zastupnik u britanskom parlamentu, London Sir M a r t i n Sorrell, glavni izvršni direktor, tvrtka za oglašavanje „WPP Croup", London M y l e s S t a u n t o n , bivši zastupnik u irskom Senatu i u Zastupničkom domu parlamenta (Dail); konzultant, turistička kompanija „Westporl, Co. Mayo" "Thorvald S t o l t e n b e r g , predsjednik, Norveški Crveni križ, Oslo; bivši supredsjedavajući ( U N ) Koor dinacijskog odbora M e đ u n a r o d n e konferencije za bivšu Jugoslaviju; bivši norveški ministar vanjskih poslova; bivši visoki povjerenik U N - a za izbjeglice
Volker Perthes, direktor Njemačkog instituta za međunarodne poslove i sigurnost (SWT), Berlin
"Petar Stojanov, predsjednik, Centar za politički dijalog, Sofija; bivši predsjednik Bugarske
D i e t e r Pfundt, o s o b n o odgovorni partner, banka Sal. O p p e n h e i m Bank, Frankfurt Josep Pique, predsjednik Narodne stranke Katalonije, Barcelona; zastupnik u katalonskom parlamentu; zastupnik u španjolskom Senatu; bivši ministar vanjskih poslova
Peter Straarup, predsjednik izvršnog odbora, Danske Bank, Kopenhagen; predsjednik, Udruga danskih bankara "Peter Sutherland, predsjednik uprave, ,,BP" javno dioničko društvo; predsjednik uprave, banka Gol
B e n o i t Potier, predsjednik upravnog odbora, tvornica industrijskih plinova „LAir Liquide", Pariz
dman Sachs International; specijalni predstavnik Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za migracije; bivši
A i e s s a n d r o P r o f u m o , glavni izvršni direktor, banka „UniCredito Italiano", Milano Luigi R a m p o n i , zastupnik u parlamentu; predsjednik Odbora za obranu zastupničkog d o m a parlamen ta, Rim; bivši zamjenik zapovjednika O b r a m b e n o g stožera (talijanska vojska)
generalni direktor, GATT/ Svjetska trgovinska organizacija; bivši član Europske komisije; bivši državni odvjetnik Irske Bjčirn Svedberg, bivši predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, telekomunikacijska kompanija „Erics
W a n d a Rapaczynska, predsjednica upravnog odbora, medijska tvrtka „Agora", Varšava H e i n z Riesenhuber, zastupnik u njemačkom parlamentu; bivši savezni ministar istraživanja i tehno logije, Berlin; predsjednik nadzornih odbora, kablovski operater „Kabel Deutschland" i farmaceutska industrija „Evotec"
5
son", Stockholm; bivši predsjednik i glavni izvršni direktor grupe, banka Skandinaviska Enskilda Banken Peter Szekely, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, energetska tvrtka „Transelektro", Budimpe šta; predsjednik Saveza udruga mađarskih poslodavaca za m e đ u n a r o d n u suradnju (CEHIC); potpred sjednik, Udruga mađarskih poslodavaca i poduzetnika
6
Pavel Telicka, partner, konzultantska tvrtka „BXL-Consulting", Prag Jean-Philippe 'Ihierry, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, osiguravajuće društvo ..Assurances Generates de France" (AGF), Pariz
Madeleine K. Albright, ravnateljica, konzultantska tvrtka „The Albright Group" d.o.o.. Washington;
Marco 'Fronchetti Provera, predsjednik uprave, telekomunikacije „Telecom Italia"; predsjednik uprave
bivša američka državna tajnica
i glavni izvršni direktor, tvornica guma „Pirelli & C " , Milano
G r a h a m Allison, direktor, Centar Belfer za znanost i međunarodne poslove (Belfer Center for Science
Elsbeth Tronstad, izvršna potpredsjednica, energetska kompanija ,,ABB", O s l o
and International Affairs), Sveučilište Harvard, Cambridge
Loukas Tsoukalis, specijalni savjetnik predsjednika Europske komisije; profesor, Sveučilište u Ateni i
G. Allen Andreas, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, prehrambena industrija
Europski koledž; predsjednik Helenske zaklade za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP), Atena
„Archer Daniels Midland Company", Decatur
Mario Vargas Llosa, književnik i član Kraljevske španjolske akademije, Madrid
Michael H. Armacost, ugledni stipendist Centra Shorenstein, Azijsko-pacifički istraživački centar
*George Vassiliou, bivši šef Pregovaračke skupine za pridruživanje Cipra Europskoj uniji; bivši predsje
(Asia/Pacific Research Center), Sveučilište Stanford, Hillsborough; bivši predsjednik, Zavod Brookings,
dnik Republike Cipra; bivši zastupnik u ciparskom parlamentu i voda Ujedinjenih demokrata, Nikozija
bivši američki veleposlanik u Japanu; bivši američki državni podtajnik za političke poslove
Franco Venturini, dopisnik iz inozemstva, dnevnik Corriere della Seru, Rim
Charlene Barshefsky, starija međunarodna partnerica, odvjetničko društvo ..Wilmcr, Cutler Ik Picke
Friedrich Verzetnitsch, zastupnik u austrijskom parlamentu; predsjednik, Austrijski savez sindikata,
ring", Washington; bivša trgovinska predstavnica Sjedinjenih Država
Beč; predsjednik, Europska konfederacija sindikata (ETUC)
Alan R. Batkin, potpredsjednik, konzultantska tvrtka ..Kissinger Associates", N e w York
"Marko Volje, glavni menadžer Uprave za Srednju Europu, bankarska grupacija „KBC Bank Insurance
Doug Bereuter, predsjednik, Zaklada za Aziju (The Asia Foundation), San Francisco; bivši zastupnik u
Holding", Bruxelles; bivši glavni izvršni direktor, „Nova Ljubljanska banka", Ljubljana
američkom Zastupničkom d o m u Kongresa
Alexandr Vondra, direktor ureda u Pragu, konzultantska tvrtka „Dutko Group Companies"; bivši za
*C. Fred Bergsten, direktor Instituta za m e đ u n a r o d n u ekonomiju (Institute for International Econo
mjenik češkog ministra vanjskih poslova
mics), Washington; bivši p o m o ć n i k za m e đ u n a r o d n e poslove američkog ministra financija
Joris Voorhoeve, član D r ž a v n o g savjeta; bivši zastupnik u n i z o z e m s k o m parlamentu; bivši ministar obrane, D e n Haag
Catherine Bert in i, profesorica javne uprave, Škola Maxwell za državne i javne poslove (Maxwell School of Citizen ship and Public Affairs), Sveučilište Syracuse, Syracuse; bivša glavna podtajnica za upravu, Ujedinjeni narodi
Panagis Vourloumis, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, Helenska telekomunikacijska orga
Dennis C. Blair, Američka ratna mornarica (umirovljen), predsjednik i glavni izvršni direktor, Institut
nizacija (O.T.E.), Atena
za obrambenu analitiku (Institute for Defense Analyses), Alexandria; bivši vrhovni zapovjednik, ame
Marcus Wallenberg, predsjednik odbora, banka Skandinaviska Enskilda Banken (SEB), Stockholm
rička Pacifička komanda
"Serge Weinberg, član i budući predsjednik nadzornog odbora, lanac hotela „Accor"; predsjednik upra
Flerminio Blanco Mendoza, Privatna poslovnica Herminia Blanca. Mexico City; bivši meksički mini
ve, investicijska tvrtka ..Weinberg Capital Partners"; bivši predsjednik upravnog odbora, proizvodnja i prodaja luksuznih roba „Pinault-Printemps-Redoute"; bivši
predsjednik, Institut za međunarodne i
strateške studije (IRIS), Pariz
star trgovine i industrijskog razvoja Geoffrey T. Boisi, predsjednik uprave i stariji partner, investicijska tvrtka „Roundtable Investment Par tners" d.o.o., N e w York; bivši potpredsjednik, banka JPMorgan Chase, N e w York
I leiiirii.li Weiss, predsjednik uprave, informatička tvrtka „SMS", Dusseldorf; bivši predsjednik, Udruga njemačkih poduzetnika, Berlin
Stephen W. Bosworth, dekan, Škola Fletcher za pravo i diplomaciju (Fletcher School of Law and Diplo macy), Sveučilište Tufts, Medford; bivši američki veleposlanik u Republici Koreji
NoutWellink, predsjednik, banka D u t c h Central Bank, Amsterdam
David G. Bradley, predsjednik uprave, medijska tvrtka „Atlantic Media Company", Washington
Arne Wessberg, generalni direktor, YLE (Finska radiotelevizija); generalni direktor, medijska grupacija
Harold Brown, savjetnik, Centar za strateške i m e đ u n a r o d n e studije (Center for Strategic and Interna
,,YI.E Group" (YLE i ..Digits Oy"), Helsinki; predsjednik, Europska unija radiotelevizija (EBU)
tional Studies), Washington; partner u trgovačkom društvu ..Warburg Pincus & Company", N e w York;
"Norbert Wieczorek, bivši zastupnik u njemačkom parlamentu i zamjenik predsjednika Kluba zastu
bivši američki ministar obrane
pnika SPD-a, Berlin
"Zbigniew Brzezinski, savjetnik, Centar za strateške i m e đ u n a r o d n e studije, Washington; ..Robert Os
Hans Wijers, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, kemijska industrija „Akzo Nobel", Arnhem
g o o d " profesor američkih vanjskih poslova, Škola Paul Nitze za napredne međunarodne studije, Sveuči
Otto Wolf von Amerongen, počasni predsjednik, njemački O d b o r za gospodarske o d n o s e s Istočnom
lište Johns Hopkins; bivši p o m o ć n i k američkog predsjednika za pitanja nacionalne sigurnosti
Europom; predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, konzultantsko-investicijska tvrtka „Otto Wolff
Louis C. Camilleri, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, duhanska industrija „Altria Group"
Industrieberatung und Beteiligung", Koln Emilio Ybarra, bivši predsjednik uprave, Banco Bilbao-Vizcaya, Madrid
d.o.o., N e w York Raymond Chretien, strateški savjetnik, odvjetničko društvo „Fasken Martineau DuMoulin" d.o.o., Montreal; predsjednik odbora direktora, Centar za m e đ u n a r o d n e studije (Center for International Stu dies), Sveučilište u Montrealu; bivši p o m o ć n i državni podtajnik za vanjske poslove; bivši kanadski vele
Bivši članovi u državnoj službi
poslanik u Kongu, Belgiji, Meksiku, Sjedinjenim Državama i Francuskoj William T. Coleman III, osnivač, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, računalna tvrtka „Cassatt
John Bruloii. veleposlanik Europske unije i šef Izaslanstva Europske komisije u Sjedinjenim Državama
Corporation"; osnivač, bivši predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, član odbora direktora, računal
Lene Espersen, ministrica pravosuđa, Danska
na tvrtka „BEA Systems" d.o.o., San Jose
P e d r o S o l b e s , zamjenik premijera i ministar gospodarstva i financija, Španjolska
William T. Coleman, Jr., stariji partner i viši savjetnik, odvjetničko društvo ,,0'Melveny & Myers", Wa
Harri Tiido, estonski veleposlanik i šef estonske Misije pri NATO-u, Bruxelles
shington; bivši američki ministar transporta
Karsten D. Voigt, koordinator za njemačko-američku suradnju, Savezno ministarstvo vanjskih poslova,
T i m o t h y C. C o l l i n s , stariji direktor i glavni izvršni direktor, investicijski fond ..Ripplewood H o l -
Njemačka
dins", N e w York 8
Richard N. C o o p e r , „Masurits C. Boas" profesor međunarodne ekonomije, Sveučilište Harvard, Cam
Francis Fukuyama, „Bernard L. Schwartz" profesor m e đ u n a r o d n e političke ekonomije, Visoka škola za
bridge; bivši predsjednik, američko N a c i o n a l n o obavještajno vijeće (National Intelligence Council); biv
međunarodne o d n o s e „Paul Fl. Nitze", Sveučilište Johns Hopkins, Washington
ši p o m o ć n i k američkog ministra gospodarstva
D i o n i s i o Garza M e d i n a , predsjednik odbora i glavni izvršni direk 1 '", industrijski konglomerat „ALFA",
E. G e r a l d C o r r i g a n , direktor, banka G o l d m a n Sachs & Co., N e w York; bivši predsjednik, Banka save znih rezervi N e w Yorka
Garza Garcia
M i c h a e l J. Critelli, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, proizvodnja strojeva za kuvertiranje
D a v i d G e r g e n , profesor javne uprave, Upravna škola „John F. Kennedy", Sveučilište Harvard, Cambri
„Pitney Bowes" d.o.o., Stamford
dge; vanjski urednik, tjednik U.S. News and World Report
L e e B r o o k s Cull um, kolumnist, dnevnik Dallas Morning News, Dallas
Peter C. G o d s o e , predsjednik uprave, hotelijersko p o d u z e ć e „Fairmont Hotels & Resorts"; umirovljeni
G e r a l d L. Curtis, „Burgess" profesor političkih znanosti, Svućihšte Columbia, N e w York; gostujući pro
predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, banka Scotiabank, Toronto
fesor, Istraživački institut za poslijediplomske političke studije Graduate Research Institute for Policy
"Allan E. G o t l i b , viši savjetnik, odvjetničko društvo „Stikeman Elliott", Toronto; predsjednik za Kana
Studies), Tokio
du, aukcijska kuća ..Sotheby s"; bivši kanadski veleposlanik u Sjedinjenim Državama; zamjenik predsje
D o u g l a s Daft, bivši predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, „The C o c a Cola Company", Atlanta
dnika za Sjevernu Ameriku, Trilateralna komisija
Lynn Davis, viši politički istraživač, „ R A N D Corporation", Arlington; bivša državna podtajnica za kon
D o n a l d E. G r a h a m , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, izdavačka kuća „The Washington Post
trolu naoružanja i m e đ u n a r o d n u sigurnost
Company", Washington
Lodewijk J.R. de Vink, predsjednik uprave, industrija odjeće i opreme za zdravstvene ustanove „Global
Jeffrey W. G r e e n b e r g , privatni investitor, N e w York; bivši predsjednik uprave i glavni izvršni direktor,
Health Care Partners", Peapack; bivši predsjednik uprave, predsjednik i glavni izvršni direktor, farmace-
osiguravajuće društvo „Marsh & McLennan C o m p a n i e s "
utsko-kozmetička industrija „VVarner-Lambert"
Richard N. H a a s s , predsjednik, Vijeće za m e đ u n a r o d n e o d n o s e , N e w York; bivši direktor, Odjel za po
A r t h u r A. DeFehr, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, tvornica namještaja „Palliser Furniture"
litičko planiranje, američko Ministarstvo vanjskih poslova; bivši direktor studija vanjske politike, Zavod
Richard A. G e p h a r d t , bivši zastupnik (Demokratska stranka, Missouri) Zastupnički d o m Senata
Winnipeg
Brookings
A n d r e D e s m a r a i s , predsjednik i p o m o ć n i k glavnog izvršnog direktora, medijsko-financijska korpora
John J. H a m r e , predsjednik, Centar za strateške i m e đ u n a r o d n e studije, Washington; bivši zamjenik
cija ,,Power Corporation of Canada", Montreal; zamjenik predsjednika uprave, ,,Power Financial Cor
američkog ministra obrane i p o m o ć n i k ministra obrane (financijski konkontrolor)
poration"
W i l l i a m A. H a s e l t i n e , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, biotehnološka tvrtka „Haseltine
John M. D e u t c h , profesor, Tehnološki institut Massachusetts (Massachusetts Institute of Technology),
Associates", Washington; predsjednik, Zaklada William A. Haseltine za medicinske znanosti i vještine
Cambridge; bivši direktor CIA-e; bivši zamjenik američkog ministra obrane
(William A. Haseltine Foundation for Medical Sciences and the Arts); bivši predsjednik uprave i glavni
Jamie D i m o n , predsjednik i glavni poslovni direktor, banka JP Morgan Chase, N e w York
izvršni direktor, biotehnološka tvrtka „ H u m a n G e n o m e Sciences" d.o.o., Rocville
Peter C. D o b e l l , osnivač i direktor, Parlamentarni centar (Parliamentary Centre), Ottawa
C h a r l e s B. Heck, viši savjetnik i bivši direktor za za Sjevernu Ameriku, Trilateralna komisija, N e w Ca
W e n d y K. D o b s o n , profesorica i direktorica, Institut za m e đ u n a r o d n o poduzetništvo (Institute for In
naan
ternational Business), Rotmanova škola za m e n a đ ž m e n t (Rotman School of Management), Sveučilište u
"Carla A. Hills, predsjednica i glavna izvršna direktorica, konzultantska tvrtka ..Hills & Company, In
Torontu; bivša p o m o ć n i c a zamjenika kanadskog ministra financija
ternational Consultants", Washington; bivša američka trgovinska predstavnica; bivša američka ministri
K e n n e t h M. D u b e r s t e i n , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, konzultantska tvrtka „The Duber-
ca stanogradnje i urbanog razvoja
stein Group", Washington
Richard H o l b r o o k e , potpredsjednik, trgovačka banka „Perseus" d.o.o., N e w York; savjetnik, Vijeće za
R o b e r t Eckert, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, tvornica igračaka „Mattel" d.o.o., El Segundo
vesticijska banka Credit Suisse First Boston Corporation; bivši p o m o ć n i k američkog državnog tajnika
Jeffrey Epstein, predsjednik, tvornica alata „J. Epstein & Company" d.o.o., N e w York; predsjednik, kon
za Istočnu Aziju i Pacifik; bivši američki veleposlanik u Njemačkoj
zultantska tvrtka „N.A. Property" d.o.o.
Karen Elliott H o u s e , starija potpredsjednica, izdavačka i informativna agencija „ D o w Jones & Compa
međunarodne o d n o s e ; bivši američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima; bivši potpredsjednik, in
D i a n n e Feinstein, zastupnica (Demokratska stranka, Kalifomija) u a m e r i č k o m Senatu
ny"; izdavačka, Vie Wall Street Journal, N e w York
M a r t i n S. Feldstein, „George F. Baker" profesor ekonomije, Sveučilište Harvard, Cambridge; predsje
Alejandro Junco de la Vega, predsjednik i direktor, novinska izdavačka kuća „Grupo Reforma", M o n
dnik uprave i glavni izvršni direktor, Nacionalni ured za e k o n o m s k a istraživanja; bivši predsjedavajući
terrey
Vijeća ekonomskih savjetnika (Council of E c o n o m i c Advisors) američkog predsjednika Roger W. F e r g u s o n , Jr., potpredsjednik, o d b o r guvernera, Savezni sustav pričuva, Washington Stanley Fischer, guverner, Banka Izraela, Jeruzalem; bivši predsjednik, banka Citigroup International i pot predsjednik uprave, Citigroup, N e w York; bivši prvi zamjenik direktora, Međunarodni monetarni fond Richard W. Fisher, predsjednik i glavni izvršni direktor, Banka saveznih rezervi Dallasa; bivši zamjenik
Robert Kagan, stariji suradnik, Zaklada Carnegie za m e đ u n a r o d n i mir, Washington A r n o l d Kanter, glavni suradnik i član osnivač, konzultantska tvrtka „The Scowcroft Group", Washing ton; bivši p o m o ć n i k američkog državnog tajnika C h a r l e s R. Kaye, supredsjednik, investicijski fond ..Warburg Pincus" d.o.o.. N e w York H e n r y A. Kissinger, predsjednik uprave, konzultantska tvrtka ..Kissinger Associates" d.o.o., N e w York;
američkog trgovinskog predstavnika
bivši američki državni tajnik; bivši p o m o ć n i k američkog predsjednika za pitanja nacionalne sigurnosti
" T h o m a s S. Foley, partner, odvjetničko društvo „Akin Gump Strauss Hauer & Feld", Washington; bivši
M i c h a e l Klein, glavni izvršni direktor, bankarska grupacija „Global Banking, Citigroup" d.o.o.; potpred
američki veleposlanik u Japanu; bivši glasnogovornik Zastupničkog d o m a Kongresa; predsjednik za Sje
sjednik uprave, Citibank International javno dioničko društvo
vernu Ameriku, Trilateralna Komisija
S t e v e n E. K o o n i n , glavni istraživač, naftna kompanija ,,BP", London
M i c h a e l B.G. F r o m a n , direktor, investicijski fondovi „Citigroup Alternative Investments", „Citigroup"
E n r i q u e Krauze, generalni direktor, izdavačka kuća ..Editorial Clio Libros y Videos" S.A de C.V, M e
d.o.o., N e w York
xico City 10
R o b e r t Lane, glavni izvršni direktor, tvornica poljoprivrednih strojeva „Deere & Co.", M o l i n e
Joseph E. Robert, Jr., predsjednik i glavni izvršni direktor, tvrtka za investiranje u nekretnine „J.E.
Jim Leach, zastupnik (Republikanska stranka, Iowa) u Zastupničkom d o m u Senata
Robert Companies", Mclean
Gerald M. Levin, glavni izvršni direktor u miru, medijska tvrtka „AOL Time Warner"D.o.o., N e w York
John D. Rockefeller IV, zastupnik (Demokratska stranka, Zapadnu Virginija) u Zastupničkom d o m u
W i n s t o n Lord, supredsjednik nadzornika i bivši supredsjednik odbora, Međunarodni o d b o r za spaša
Senata
vanje, N e w York; bivši p o m o ć n i k američkog državnog tajnika za Istočnu Aziju i Pacifik; bivši američki
K e n n e t h Rogoff, profesor ekonomije i direktor, Centar za međunarodni razvoj, Sveučilište Harvard,
veleposlanik u Kini
Cambridge; bivši glavni ekonomist i direktor, Istraživački odjel, Međunarodni monetarni fond, Wa
E. Peter L o u g h e e d , stariji partner, odvjetničko društvo „Bennett Jones, Barristers & Solicitors", Calgary;
shington
bivši predsjednik vlade provincije Alberte
C h a r l e s Rose, voditelj emisija „Charlie Rose Show" i „Charlie R o s e Special Edition", PBS televizija, N e w
" R o y MacLaren, bivši kanadski visoki povjerenik u Velikoj Britaniji; bivši kanadski ministar međuna rodne trgovine, Toronto John A. M a c N a u g h t o n , bivši predsjednik i glavni izvršni direktor, Investicijski o d b o r kanadskog miro vinskog plana (Canada Pension Plan Investment Board), Toronto A n t o n i o M a d e r o , predsjednik odbora i glavni izvršni direktor, industrija automobilskih dijelova „San Luis Corporation" S.A. de C.V.Mexico City "Sir D e r y c k C. M a u g h a n , direktor i predsjednik uprave za Aziju (KKR Asia), investicijska tvrtka „Kohlberg Kravis Roberts & Co.", N e w York; bivši potpredsjednik uprave, „Citigroup" Jay Mazur, predsjednik u miru, Sindikat krojačkih, korifekcijskih i tekstilnih radnika ( U n i o n of Needletrades, Industrial and Textile Employees - U N I T E ) ; potpredsjednik, banka Amalgamated Bank of N e w York; predsjednik, Zaklada za 2 1 . stoljeće Međunarodnog sindikata radnika u ženskoj konfekciji ( I L G W U s 21st Century Heritage Foundation), N e w York H u g h L. M c C o l l , Jr., predsjednik uprave, investicijska banka McColl Brothers Lockwood, Charlotte; bivši predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, bankarska grupacija Bank of America Corporation M a r c H. Morial, predsjednik i glavni izvršni direktor, organizacija za građanska prava Nacionalna urba na liga (National Urban League), N e w York; bivši gradonačelnik, N e w Orleans A n n e M. Mulcahy, predsjednica uprave i glavna izvršna direktorica, industrija uredskog materijala ,,Xerox Corporation", Stamford "Indra K. N o o y i , predsjednik i glavni financijski direktor, „PepsiCo"d.o.o., Purchase "Joseph S. N y e , Jr., profesor s izuzetnim zaslugama u službi na Sveučilištu Harvard, Upravna škola „John F Kennedy", Sveučilište Harvard, Cambridge; bivši dekan, Upravna škola „John F. Kennedy"; bivši p o m o ć n i k američkog ministra obrane za pitanja međunarodne sigurnosti D a v i d J. O'Reilly, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, energetska kompanija „Chevron Corpo ration", San Ramon Richard N. Perle, gostujući suradnik, Američki poduzetnički institut, Washington; član i bivši pred sjednik, Odbor za obrambenu politiku (Defence Policy Board), američko Ministarstvo obrane; bivši p o m o ć n i k američkog ministra obrane za pitanja međunarodne sigurnosti T h o m a s R. Pickering, stariji potpredsjednik, odjel za m e đ u n a r o d n e o d n o s e , avioindustrija „The Boeing Company", Arlington; bivši p o m o ć n i k američkog državnog tajnika za politička pitanja; bivši američki
York D a v i d M. R u b e n s t e i n , suosnivač i direktor, investicijska tvrtka „The Carlyle Group", Washington Luis Rubio, predsjednik, Centar istraživanja za razvoj (CIDAC), M e x i c o City Jaime Serra, predsjednik uprave, konzultantska tvrtka „SAI Consulting", M e x i c o City; bivši meksički ministar trgovine i industrije D i n a k a r S i n g h , osnivač i glavni izvršni direktor, investicijska tvrtka ,,TPG-Axon Capital" N e w York; bivši p o m o ć n i k upravitelja, Odjel temeljnih strategija, banka G o l d m a n Sachs A n n e - M a r i e Slaughter, dekanica, Škola za o d n o s e s javnošću i međunarodne o d n o s e „Woodrow Wil son" (Woodrow W i l s o n School of Public and International Affairs), Sveučilište Princeton, Princeton G o r d o n S m i t h , direktor, Centar za globalne studije (Centre for Global Studies), Sveučilište Victoria, Victoria; predsjednik, odbor guvernera, Centar za istraživanje m e đ u n a r o d n o g razvoja (International D e v e l o p m e n t Research Centre); bivši zamjemk kanadskog ministra vanjskih poslova i osobni izaslanik premijera na G o s p o d a r s k o m sastanku na vrhu D o n a l d R. Sobey, predsjednik uprave u miru, trgovine hranom „"Empire Company" d.o.o., Halilax R o n a l d D. S o u t h e r n , predsjednik uprave, energetsko-industrijski konglomerat „ATCO Group", Cal gary James B. Steinberg, dekan, Škola za o d n o s e s javnošću „Lyndon B. Johnson" (LBJ School of Public Affa irs) Sveučilište Teksas, Austin; bivši potpredsjednik i direktor Programa studija vanjske politike, Zavod Brookings, Washington; bivši zamjenik američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Jessica Stern, predavačica o p ć e politike. Centar Belfer za znanost i međunarodne poslove, Sveučilište Flarvard, Cambridge Barbara S l y m i e s t , glavna poslovna direktorica, bankarska grupacija ,,RBC Financial Group", Toronto Lawrence H. S u m m e r s , rektor, Sveučilište Flarvard, Cambridge; bivši američki ministar financija John J. Sweeney, predsjednik, Američki savez radnika i Kongres industrijskih organizacija (AFL-CIO), Washington Strobe Talbott, predsjednik, Zavod Brookings, Washington; bivši zamjenik američkog državnog tajni ka Luis Tellez, direktor, investicijska tvrtka „The Carlyle Group", M e x i c o City; bivši izvršni potpredsjednik,
veleposlanik u Ruskoj Federaciji, Indiji, Izraelu, Salvadoru, Nigeriji, Hašemitskoj Kraljevini Jordanu i
industrijski konglomerat „Sociedad de F o m e n t o Industrial"(DESC); bivši meksički ministar energetike
pri Ujedinjenim narodima
G e o r g e J. Tenet, zaslužni profesor, Škola službe za p o s l o v e s i n o z e m s t v o m „Edmund A. Walsh" ( E d m u n d
Joseph W. R a l s t o n , Američko ratno zrakoplovstvo (umirovljen), potpredsjednik, konzultantska tvrtka »The C o h e n Group", Washington; bivši zapovjednik, Europska komanda američke vojske; vrhovni za povjednik savezničkih snaga, N A T O ; bivši potpredsjednik, Združeni načelnici stožera, američko Mini starstvo obrane C h a r l e s B. Rangel, zastupnik (Demokratska stranka, N e w York) u Zastupničkom d o m u Senata S u s a n Rice, viša suradnica, Zavod Brookings, Washington; bivša p o m o ć n i c a državnog tajnika za pitanja Afrike; bivša specijalna p o m o ć n i c a predsjednika i viša direktorica za Afriku, Vijeće nacionalne sigurno sti (National Security Council) H a r t l e y R i c h a r d s o n , predsjednik i glavni izvršni direktor, industrijski konglomerat „James Ricardson & Sons" d.o.o., Winnipeg
A. Walsh School of Foreign Service), Sveučilište Georgetown, Washington; bivši direktor CLA-e John Thain, glavni izvršni direktor, Njujorška burza dionica ( N e w York Slock Exchange) d.o.o.; bivši predsjednik i drugi glavni poslovni direktor, banka G o l d m a n Sachs & Co., N e w York G. Richard T h o m a n , partner s pravom upravljanja, konzultantska tvrtka ..Corporate
Perspectives";
pridruženi profesor, Sveučilište Columbia, N e w York; bivši predsjednik i glavni izvršni direktor, ,,Xerox Corporation"; bivši šef financijske službe i druga osoba tvrtke, „IBM Corporation" "Paul
A.
Volcker, bivši
predsjednik
uprave,
investicijsko-konzultantska
tvrtka
..Wolfensohn
&
Co." d.o.o., N e w York; ..Frederick H. Schultz" profesor u miru međunarodne e k o n o m s k e politi ke, Sveučilište Princeton; bivši predsjednik, odbor guvernera, Savezni sustav pričuva SAD-a; poča sni predsjednik za Sjevernu Ameriku i bivši predsjednik za Sjevernu Ameriku, Trilateralna komisija W i l l i a m H. Webster, stariji partner, odvjetničko društvo "Milbank, Tweed, Hadley & McCloy" d.o.o.,
12
Washington; bivši direktor CIA-e; bivši direktor FBI-a; bivši sudac američkog Prizivnog suda za o s m u
Carillo Gantner, potpredsjednik, Zaklada Myer, Melbourne
sudsku oblast
Ross Garnaut, profesor ekonomije, Škola za izučavanje pacifičkih i azijskih studija (Research School of
Fareed Zakaria, urednik, tjednik Newsweek International, N e w York
Pacific and Asian Studies), Australsko nacionalno sveučilište, Canberra
•Lorenzo H. Z a m b r a n o , predsjednik odbora i glavni izvršni direktor, industrija građevnog materijala
" T o y o o G y o h t e n , predsjednik, Institut za međunarodne monetarne poslove (Institute for International
„CEMEX", Monterrey; zamjenik predsjednika za Sjevernu Ameriku, Trilateralna komisija E r n e s t o Z e d i l l o , direktor, Centar Yale za studij globalizacije (Yale Center for the Study of Globalizati on), Sveučilište Yale, N e w Haven; bivši predsjednik Meksika Mortimer B. Zuckerman, predsjednik uprave i glavni urednik, tjednik U.S. News & World Report, New York
Monetary Affairs); viši savjetnik, bankarska grupa „The Bank of Tokyo-Milshubishi" d.o.o. H a n Sung-Joo, predsjednik, Forum Seoul za m e đ u n a r o d n e poslove (Seoul Forum for International Affairs); profesor m e đ u n a r o d n i h odnosa, Institut Ilmin za međunarodne o d n o s e (Ilmin International Relations Institute), Korejsko sveučilište, Seoul; bivši korejski ministar vanjskih poslova; bivši korejski veleposlanik u Sjedinjenim Državama
R o b e r t S. M c N a m a r a , doživotni član uprave, Trilateralna komisija, Washington; bivši predsjednik,
"Stuart Harris, profesor m e đ u n a r o d n i h odnosa, Škola za izučavanje pacifičkih i azijskih studija, Au
Svjetska banka; bivši američki ministar obrane; bivši predsjednik, automobilska industrija „Ford Motor
stralsko nacionalno sveučilište, Canberra; bivši zamjenik australskog ministra vanjskih poslova
Company"
A z m a n Flashim, predsjednik uprave, banka AmBank Group, Kuala Lumpur
D a v i d Rockefeller, osnivač, počasni predsjednik i doživotni član uprave, Trilateralna komisija, N e w
John R. H e w s o n , član savjetodavnog vijeća, banka „ABN A M R O Australia", Sydney
York
Ernest M. H i g a , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, industrijsko-prehrambeni konglomerat „I liga Industries"
Bivši članovi u državnoj službi
S h i n t a r o H o r i , partner s pravom upravljanja, konzultantska tvrtka „Bain & C o m p a n y Japan" d.o.o. Murray H o r n , direktor, investicijsko-bankarsko-osiguravateljska tvrtka ..Institutional Banking", A N Z ( N Z ) d.o.o., Sydney; predsjednik uprave, investicijska banka „ANZ"; bivši tajnik parlamenta, novoze
R o n a A m b r o s e , kanadska ministrica okoliša
landsko Ministarstvo financija
Richard B. Cheney, potpredsjednik Sjedinjenih Država
H y u n H o n g - C h o o , stariji partner, odvjetničko društvo „Kim & Chang", Seoul; bivši korejski veleposla
Paula J. Dobriansky, zamjenica američke državne tajnice za globalna pitanja
nik pri Ujedinjenim narodima i u Sjedinjenim Državama, Seoul
Bill G r a h a m , voda oporbe, Donji d o m kanadskog parlamenta
H y u n Jae-Hyun, predsjednik uprave, osiguravajuće društvo „Tong Yang Group", Seoul
Paul Wolfowitz, predsjednik, Svjetska banka
Shin'ichi Ichimura, savjetnik, Međunarodni centar za studij razvoja istočne Azije (International Centre
R o b e r t B. Zoellick, zamjenik američke državne tajnice
for the Study of East Asian Developmcnt);Kitakyushu N o b u y u k i Idei, glavni korporativni savjetnik, korporacija „Sony" Takeo I n o k u c h i , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, osiguravajuće društvo „Mitsui S u m i m o t o
PACIFIČKO-AZIJSKA GRUPA
Insurance C o m p a n y " d.o.o. N o r i y u k i I n o u e , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, industrija rashladnih uređaja „Daikin Industries" d.o.o.
N a r o n g c h a i A k r a s a n e e , predsjednik uprave, investicijska tvrtka „Seranee H o l d i n g s Co." d.o.o.,
R o k u r o Ishikawa, počasni predsjednik uprave, građevinska tvrtka „Kajima Corporation"
Bangkok
M o t o o Kaji, profesor u miru, Sveučilište u Tokyu
Ali Alatas, savjetnik i specijalni izaslanik predsjednika Republike Indonezije; Bivši indonezijski mini
K a s e m Kasemsri, počasni predsjednik, Tajlandsko-američko gospodarsko vijeće (Thailand-U.S. Busi
star vanjskih poslova, Jakarta
ness Council), Bangkok; predsjednik savjetodavnog odbora, Chart Thai stranka; predsjednik, Tajlanđ-
P h i l i p B u r d o n , bivši predsjednik uprave, Zaklada Azija 2000; predsjednik za N o v i Zeland, forum Azij-
sko-malezijsko društvo (Thai-Malaysian Association); bivši zamjenik tajlandskog premijera
sko-pacifička gospodarska suradnja (Asia-Pacific Economic Cooperation - APEC); bivši novozelandski
Koichi Kato, zastupnik, Predstavnički d o m japanskog parlamenta; bivši glavni tajnik, Liberalna d e m o
ministar trgovačkih pregovora, Wellington
kratska stranka
Fujio C h o , predsjednik, automobilska industrija .Toyota Motor Corporation"
Trevor Kennedy, predsjednik uprave, naftna tvrtka „Oil Search" d.o.o.; predsjednik uprave, turistička
C h o Suck-Rai, predsjednik uprave, industrijski konglomerat ..Hyosung Corporation", Seoul
tvrtka ..Cypress Lakes Group" d.o.o., Sydney
C h u n g M o n g - J o o n , zastupnik, Korejska narodna skupština; potpredsjednik, Međunarodna n o g o m e t n a
K. Kesavapany, direktor, Institut za izučavanje J u g o i s t o č n e Azije (Institute of S o u t h e a s t Asian Stu
organizacija (FIFA), Seoul
d i e s ) , Singapur
Barry Desker, direktor, Institut za obranu i strateške studije, Tehnološko sveučilište Nanyang, Singapur
"Kim Kyung-Won, predsjednik u miru, Forum Seoul za međunarodne poslove. Seoul; bivši korejski
Takashi Ejiri, odvjetnik, odvjetničko društvo „Asahi Koma"
veleposlanik u Sjedinjenim Državama i pri Ujedinjenim narodima; savjetnik, odvjetničko društvo „Kim
Jesus P. Estanislao, predsjednik i glavni izvršni direktor, Institut korporativnih direktora/Institut za
& Chang"; zamjenik predsjednika za Pacifičku Aziju, 'Trilateralna komisija
solidarnost u Aziji, Manila; bivši filipinski ministar financija
Katukaro Kitashiro, predsjednik odbora, računalna tvrtka „IBM Japan" d.o.o.
H u g h Fletcher, direktor, industrija građevinskih materijala „Fletcher Building" d.o.o., Auckland; bivši
S h o i c h i r o Kobayashi, viši savjetnik, energetska tvrtka „Kansai Electric Power Company" d.o.o.
glavni izvršni direktor, bivša građevinska tvrtka „Fletcher Challenge"
" Yotaro Kobayashi, predsjednik odbora, grupacija „Fuji XeroxCo." d.o.o.; predsjednik za Pacifičku Azi
H i r o a k i Fuji, savjetnik, Zaklada za Japan; bivši japanski veleposlanik u Velikoj Britaniji
ju, Trilateralna komisija
Shinji Fukukawa, poslovodni savjetnik, tvrtka za oglašavanje „Dentsu" d.o.o.
Akira Kojima, predsjednik, Japanski centar za e k o n o m s k a istraživanja (Japan Center for E c o n o m i c
Yoichi Funabashi, glavni diplomatski dopisnik i kolumnist, dnevnik 'The Asahi Shiinbitn
Research - JCER) 14
K o o John, predsjednik uprave, kablovska, kemijska i metalurška industrija „LS Cable" d.o.o.; predsje
A r i y o s h i O k u m u r a , predsjednik uprave, konzultantska tvrtka „Lotus Corporate Advisory" d.o.o.
dnik uprave, industrija strojeva i elektronike „LS Industrial Systems Co.", Seoul
A n a n d P a n y a r a c h u n , predsjednik, Savez tajlandskih industrija (Thai Industrial Federation); pred
Kenji Kosaka, zastupnik, Predstavnički d o m japanskog parlamenta
sjednik uprave, tekstilna industrija „Saha-Union Public C o m p a n y " d.o.o.; bivši tajlandski premijer,
"Lee H o n g - K o o , predsjednik, Forum Seoul za međunarodne poslove, Seoul; bivši korejski premijer;
Bangkok
bivši korejski veleposlanik u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama
Ryu Jin Roy, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, metalurška industrija „Poongsan Corp.", Seoul
Lee I n - H o , sveučilišni profesor. Sveučilište Myongji, Seoul; bivši predsjednik. Zaklada za Koreju (Korea Foundation); bivši korejski veleposlanik u Finskoj i Rusiji
E i s u k e Sakakibara, prefesor, Sveučilište Keio; bivši zamjenik japanskog ministra financija za međuna
Lee Jay Y., potpredsjednik, elektronička industrija „Samsung Electronics Co." d.o.o., Seoul
Sa K o n g II, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, Institut za globalnu ekonomiju (Institute for
Lee K y u n g s o o k C h o i , predsjednik, Žensko sveučilište Sookmyung, Seoul
Global E c o n o m i c s ) , Seoul; bivši korejski ministar financija
A d r i a n t o Machribie, predsjednik uprave, rudarska kompanija „PT Freeport Indonesia", Jakarta
Yukio S a t o h , predsjednik, Japanski institut za m e đ u n a r o d n e poslove (The Japan Institute of Internatio
" M i n o r u Mahikara, viši korporativni savjetnik, automobilska industrija „Mitsubishi Corporation"
nal Affairs); bivši japanski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima
H i r o s h i M i k i t a n i , predsjednik uprave, predsjednik i glavni izvršni direktor, tvrtka za internetske usluge „Rakuten" d.o.o.
S a c h i o S e m m o t o , glavni izvršni direktor, internetski servis „eAcces" d.o.o.
Yoshihiko M i y a u c h i , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, tvrtka za financijske usluge ,,ORIX Corporation"
rial Foundation)
rodne poslove
M a s a h i d e S h i b u s a w a , predsjednik, Memorijalna zaklada Shibusawa Ei'ichi (Shibusawa Ei'ichi M e m o Seiichi S h i m a d a , predsjednik i glavni izvršni direktor, računalna tvrtka „Nihon Unisys" d.o.o.
I s a m u Miyazaki, specijalni savjetnik, Istraživački institut ,,Daiwa" d.o.o. (Daiwa Institute of Research);
Yasuhisa S h i o z a k i , zastupnik, Predstavnički d o m japanskog parlamenta; bivši parlamentarni zamjenik
bivši generalni direktor Japanske agencije za gospodarsko planiranje (Japanese E c o n o m i c Planning
ministra financija
Agency)
Arifin Siregar, međunarodni savjetnik, banka Goldman Sachs d.o.o. (Pacific Asia); bivši indonezijski
"Kiichi Miyazawa, bivši japanski premijer; bivši ministar financija; bivši zastupnik, Zastupnički d o m japanskog parlamenta
veleposlanik u Sjedinjenim Državama, Jakarta
Yuzaburo M o g i , predsjednik i glavni Corporation"
je (Institute of Strategic and International Studies), Kuala Lumpur
izvršni direktor, p r e h r a m b e n a industrija
„Kikkoman
M i k e M o o r e , bivši generalni direktor. Svjetska trgovinska organizacija, Ženeva; član, Državno viječe N o v o g Zelanda, Auckland; bivši novozelandski premijer M o r i y u k i M o t o n o , predsjednik, D r u š t v o za vanjske poslove (Foreign Affairs Society); bivši japanski veleposlanik u Francuskoj Jiro M u r a s e , partner s pravom upravljanja, odvjetničko društvo „Bingham M c C u t c h e n Murase", N e w York " M i n o r u Murofushi, savjetnik, industrijski konglomerat „ I T O C H U Corporation" M a s a o N a k a m u r a , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, mobilni operater ,,NTT D o c o m o " d.o.o. M a s a s h i N i s h i h a r a , predsjednik, Nacionalna akademija za obranu (National Defence Academy)
N o o r d i n S o p i e e , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor. Institut za strateške i međunarodne studi S u h Kyung-Bae, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, kozmetička industrija „Amore Pacific Corp.", Seoul T s u y o s h i T a k a g i , predsjednik, Japanska savez tekstilnih, kemijskih, prehrambenih, trgovačkih, uslužnih i o p ć i h radničkih sindikata (The Japanese Federation of Textile, Chemical, Food, Commercial, Service and General Workers' U n i o n s - UI Z E N S E N ) K e i z o Takemi, zastupnik, Savjetnički d o m japanskog parlamenta; bivši državni tajnik za vanjske p o slove A k i h i k o Tanaka, direktor, Institut za orijentalnu kulturu (Institute of Oriental Culture), Sveučilište u Tokyu N a o k i Tanaka, predsjednik, Institut za javnu politiku 21. stoljeća (The 21st Century Public Policy In
T a i z o N i s h i m u r o , savjetnik, bivši predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, elektronska industrija
stitute)
„Toshiba Corporation"
Sunjoto Tanudjaja, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, tekstilna industrija „PT Great River
R o b e r t o F. De O c a m p o , predsjednik, Azijski institut za upravu (Asian Institute of Management); bivši ministar financija, Manila
Teh Kok Peng, predsjednik, investicijska tvrtka „GIC Special Investments Private" d.o.o., Singapur
T o s h i a k i Ogasawara, predsjednik uprave i izdavač, izdavačka kuća „The Japan Times" d.o.o.; predsje
Shuji T o m i t a , stariji izvršni potpredsjednik, telekomunikacijska tvrtka ,,NTT C o m m u n i c a t i o n s Cor
dnik uprave, industrija plastike „Nifco" d.o.o. S a d a k o O g a t a , predsjednica, Japanska agencija za m e đ u n a r o d n u suradnju (Japan International C o o p e ration Agency - JICA); bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za izbjeglice "Shijuro O g a t a , bivši zamjenik guvernera, Japanska banka za razvoj (Japan D e v e l o p m e n t Bank); bivši zamjenik guvernera za m e đ u n a r o d n e o d n o s e , Japanska banka; zamjenik predsjednika za Pacifičku Azi ju, Trilateralna komisija S o z a b u r o O k a m a t s u , predsjednik, Istraživački institut za gospodarstvo, trgovinu i industriju (Research Institute of Economy, Trade and Industry - RIETI) "Yoshio Okawara, predsjednik, Institut za m e đ u n a r o d n e političke studije (Institute for International Policy Studies); bivši japanski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Yoichi Okita, profesor, Nacionalni institut za poslijediplomske političke studije (National Graduate In stitute for Policy Studies)
International", Jakarta
poration" K i y o s h i Tsugawa, izvršni savjetnik i član savjetodavnog odbora za Japan, investicijska banica „Lehman Brothers Japan" d.o.o. [bankrotirala 2 0 0 8 . ] ; predsjednik uprave, prehrambeno-ugostiteljska tvrtka „ARAMARK ASIA" Junichi Ujie, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, brokerska kuća „Nomura Holdings" d.o.o. Sarasin Viraphol, izvršni potpredsjednik, industrijski konglomerat „Charoen Pokphand C." d.o.o., Bangkok; bivši zamjenik tajlandskog generalnog tajnika za vanjske poslove Cesar E.A. Virata, korporativni zamjenik predsjednika uprave i vršitelj dužnosti glavnog izvršnog dire ktora, banka „Rizal Commercial Banking Corporation" (RCBC);bivši filipinski premijer "Jusuf W a n a n d i , član upravnog odbora, Centar za strateške i međunarodne studije, Jakarta Etsuya W a s h i o , predsjednik, Nacionalni savez osiguravajućih zadruga radnika i potrošača (National Fe deration of Workers and C o n s u m e r s Insurance Cooperatives - ZENROSA1); bivši predsjednik, Japanski savez sindikata (Japanese Trade U n i o n Confederation - R E N G O )
16
Koji Watanabe, viši znanstveni suradnik, Japanski centar za međunarodnu razmjenu (Japan Center for
Frene Ginwala, glasnogovornik Narodne skupštine, parlament Južnoafričke Republike, Cape Town
International Exchange); bivši japanski veleposlanik u Rusiji
Nj. Vis. Princ El H a s a n bin Talal, predsjednik, Rimski klub; moderator Svjetske konferencije o religiji
O s a m u Watanabe, predsjednik, Japanska organizacija za vanjsku trgovinu (Japan External Trade Or
i miru (World Conference on Religion and Peace); predsjednik, Forum islamske misli (Arab Thought
ganization - JETRO)
Forum), A m m a n
Taizo Yakushiji, izvršni član, Vijeće za znanstvenu i tehnološku politiku Ureda japanske vlade (Council
Ricardo H a u s m a n , profesor prakse gospodarskog razvoja, Centar za međunarodni razvoj (Center for
for Science and Technology Policy of the Cabinet Office of Japan); izvršni direktor istraživanja, Institut
International Development), Upravna škola „John F. Kennedy", Sveučilište Flarvard, Cambridge; bivši
za m e đ u n a r o d n e političke studije
glavni ekonomist, „Inter-American Development Bank"; bivši venecuelanski ministar planiranja; član
Tadashi Y a i n a m o t o , predsjednik, Japanski centar za međunarodnu razmjenu; direktor za Pacifičku Azi
odbora Središnje banke Venezuele
ju, Trilateralna komisija
S e r h i y Holovaty, zastupnik u Vrhovnoj Radi (ukrajinskom parlamentu); predsjednik, Ukrajinska pra
N o r i y u k i Yonemura, savjetnik, grupacija „Fuji Xerox Co.", d.o.o.
vna zaklada; bivši ministar pravosuđa, Kijev Grigorij A. Javlinski, bivši zastupnik u Državnoj D u m i (ruskom parlamentu); predsjednik kluba zastu
Napomena: Uz imena japanskih članova ne stoje imena gradova. Kod korejskih imena prezime stoji na prvom mjestu.
pnika stranke Jabloko; predsjednik Centra za ekonomska i politička istraživanja, Moskva Sergej Karaganov, zamjenik direktora, Europski institut, Ruska akademija znanosti; predsjednik prezidija Vijeća za obranu i vanjsku politiku, Moskva Jeffrey L.S.Koo, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, banka Chinatrust Investment, Taipei
Bivši članovi u državnoj službi
Richard Li, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, prehrambena industrija „Pacific Century Gro up Holdings" d.o.o., H o n g Kong
H o n g S e o k - H y u n , korejski veleposlanik u Sjedinjenim Državama
R i c a r d o L o p e z Murphy, gostujući istraživač, Latinoamerička zaklada za ekonomska istraživanja (Latin
M a s h a r u Ikuta, generalni direktor, Poštanske službe, poduzeće
American E c o n o m i c Research Foundation), Buenos Aires; bivši argentinski ministar financija i ministar
Yoriko Kawaguchi, specijalni savjetnik japanskog premijera
obrane
H i s a s h i O w a d a , sudac, Međunarodni sud pravde
Itamar Rabinovich, rektor, Sveučilište u Tel Avivu; bivši izraelski veleposlanik u Sjedinjenim Državama
Takeshi K o n d o , predsjednik, Japanski autoputovi, javno poduzeće
Riisdii Saracoglu, predsjednik financijske grupacije „Koc Holding"; predsjednik uprave, konzultantska tvrtka „Makro Consulting", Istanbul; bivši državni ministar i zastupnik u turskom parlamentu; bivši guverner Centralne turske banke R o b e r t o E g y d i o Setubal, predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, bankarske grupe „Banco Itaii,,
S U D I O N I C I I Z D R U G I H P O D R U Č J A „Sudionici na tri godine"
d.o.o. i „Banco Itau Holding Financiera" d.o.o., Sao Paulo Stan S h i h , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, industrija strojeva „The Acer Group", Taipei G o r d o n Wu, predsjednik uprave i direktor, investicijska tvrtka ,,Hopewell Holdings" d.o.o., H o n g
Abdlatif Al-FIamad, generalni direktor i predsjednik uprave, Arapski fond za gospodarski i društveni
Kong
razvoj (Arab Fund for Economic and Social Development); bivši kuvajtski ministar financija i planiranja
Yu X i n t i a n predsjednik, Šangajski institut za m e đ u n a r o d n e studije (Shanghai Institute for International
A n d r e Azoulay, savjetnik Nj. Vel. kralja M o h a m i n e d a VI, Rabat
Studies), Shanghai
Morris C h a n g , predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, tvornica poluvodiča ..Taiwan Semicondu
Yuan M i n g , Direktor, Institut za m e đ u n a r o d n e o d n o s e (Institute 6FInternational Relations), Sveučilište
ctor Manufacturing Co." d.o.o., 'Taipei
u Pekingu
O m a r D a v i e s , zastupnik u jamajkanskom parlamentu; ministar financija i planiranja, Kingston; bivši
Z h a n g Yuiiling, direktor, Institut za azijsko-pacifičke studije (Institute of Asia-Pacific Studies), Kineska
generalni direktor, Jamajkanski institut za planiranje (Planning Institute of Jamaica)
akademija društvenih znanosti (Chinese Academy of Social Sciences - CASS), Peking
Hiisnii D o g a n , glavni koordinator, industrijsko-trgovački konglomerat „Nurol Holding", Ankara; bivši
W a n g Jisi, dekan, Škola za međunarodne studije (School of International Studies), Sveučilište u Pekingu
predsjednik upravnog odbora, Turska zaklada za razvoj (Development Foundation of Turkey) ;bivši ministar obrane Alejandro Foxley, zastupnik u Senatu, te bivši predsjednik Odbora za financije i Odbora za zajednički proračun, čileanski Kongres, Valparaiso Jacob A. Frenkel, potpredsjednik uprave, osiguravajuće društvo „American International Group" d.o.o. (AIG) i predsjednik uprave, AlG-ov o d i o „Global Economic Strategies Group", N e w York; predsjednik uprave i glavni izvršni direktor, skupina G-30; bivši predsjednik uprave, bankarsko-osiguravajuča gru pacija „Merrill Lynch International"; bivši guverner, Izraelska banka; bivši ekonomski savjetnik i dire ktor istraživanja, Međunarodni monetarni fond; bivši predsjednik odbora upravitelja, međunarodna bankarska grupacija „Inter-American D e v e l o p m e n t Bank"; bivši „David Rockefeller" profesor ekono mije, Sveučilište u Chicagu V i c t o r K. Fung, predsjednik uprave, industrija robe široke potrošnje „Li & Fung"; predsjednik uprave, investicijsko-osiguravajuća grupacija „Prudential Asia" d.o.o., H o n g Kong
18
BILJEŠKE
1. Will H u t t o n , The Observer, 1. veljače 1998. 2. Pierre
Beaudry,
The Mennevee Documents on
the Synarchy
(Menneveeovi doku
menti o sinarhiji), knjiga 4, poglavlje 3, str. 97 3. Jean Lacouture, De Gaulle: The Ruler 1945-1970 (De Gaulle: vladar od 1945. do 1970.), N o r t o n & Co. d.o.o., 1992. 4. Slijede reprezentativni primjerci dnevnog reda: 1954. - Oosterbeek, Nizozemska Stavovi o zavisnim p r e k o m o r s k i m p o d r u č j i m a i narodima Stavovi o europskoj integraciji i Europskoj obrambenoj zajednici Stavovi o gospodarskim smjernicama i problemima 1955. - Barbizon, Francuska Pregled o d n o s a Z a p a d n e Europe i SAD-a Neopredijeljeni narodi: politički, ideološki, ekonomski aspekti 1959. - Yelsikoy, Turska Jedinstvo i nesloga u politici Zapada 1960. - Burgenstock, Švicarska Novi politički i gospodarski razvoj na Z a p a d u 1961. - St. Castin, Kanada Promjene u gospodarskoj snazi između SAD-a i Europe 1968.- Mont Tremblant, Kanada Internacionalizacija poslovanja 1 9 7 1 . - Woodstock, SAD Poduzetništvo i tekući problemi društvene nestabilnosti 1980. - Aachen, Savezna Republika Njemačka Amerika i Europa: prošlost, sadašnjost i b u d u ć n o s t 1981. - Burgenstock, Švicarska Zapreke djelotvornoj koordinaciji politike Zapada 5. Ostali redoviti sudionici skupova Bilderberga jesu/bili su: Richard Holbrooke, D o nald Rumsfeld, Donald G r a h a m , Henry Kravis, Marie Josee Kravis, Vernon Jordan, Richard Haass, Michael Ledeen, William Luti, Jessica Mathews, Kenneth M e h l m a n , D e n n i s Ross, Paul Wolfowitz, James Wolfensohn, George Soros. Europska dinasti ja Rothschildovih predstavlja najmoćniju silu u n u t a r Družbe Bilderberg. Neki od
poznatijih Europljana koji su sudjelovali u radu tajne konklave su: R o m a n o Prodi (bivši talijanski premijer); Pascal Lamy (direktor Svjetske trgovinske organizacije); jose D u r a o Barroso (predsjednik Europske komisije); Jean-Claude Trichet (predsje
17. Pierre Beaudry, Menneveeovi dokumenti o sinarhiji, nacrt d o k u m e n t a , str. 68 18. Working Class M o v e m e n t Library (Knjižara pokreta radničke klase),
[email protected] Vie
Conspiracy
(Zavjera
novog mračnog srednjeg
19. Carol
britanski ministar obrane); Manlio Brosio (bivši glavni tajnik NATO-a); Wilfred S.
vijeka), New Benjamin Franklin House, 1980., str.5
Baumgartner (bivši guverner Francuske banke i bivši generalni direktor velike fran
20. William S h a n n o n , „Plans to destroy America are Exposed!" („Planovi za unište
cuske multinacionalne kompanije „Rhone-Poulenc Banco de Francia"); G u i d o Car-
nje Amerike su raskrinkani!"), časopis American Almanach, 11. kolovoza 2002.
li (Talijanska banka); Margaret Thatcher (bivša premijerka Velike Britanije); Vale-
21. John Coleman, Hjierarhija zavjerenika: Komitet 300, America West Publishers, 1992.
ry Giscard d'Estaing (bivši francuski predsjednik); Harold Wilson (bivši britanski premijer); Edward Heath (bivši britanski premijer), Lester Pearson (bivši kanadski premijer); Pierre Trudeau (bivši kanadski premijer); Jean Chretien (bivši kanadski premijer); Dirk U. Stikker (bivši glavni tajnik NATO-a); H e l m u t Schmidt (bivši nje
White,
New Dark Age
d n i k uprave Europske središnje banke); britanski princ Phillip; Denis Healey (bivši
22. Ibid. 23. Ibid. 24. Ibid.
mački kancelar); Donald S. M a c D o n a l d (bivši kanadski ministar nacionalne obrane);
25. Ibid.
nizozemski princ Claus; Marcus Wallenberg (bivši predsjednik uprave štokholmske
26. Navedeno, i z m e đ u ostaloga, na wefr-stranici http://freedomlaw.com/coffee.html,
„Enskilda
koja m e đ u svoje sponzore ubraja Institut Cato (Cato Institute), Zaklada za naslijeđe
Bank"); H a n n e s Androsch (bivši austrijski ministar financija); Paul van
Zeeland (bivši belgijski premijer); Pierre C o m m i n (bivši tajnik francuske Socijalisti
(Heritage Foundation) i Centar Mackinac za javnu politiku (Mackinac Centre for
čke stranke); Longo lmbriani (bivši generalni direktor talijanske Banca Nazionale del
Public Policy) - sve desničarske, ultrakonzervativne, proizraelske ustanove.
Lavoro); vikont Etienne Davignon (bivši belgijski ministar vanjskih poslova); barun E d m o n d de Rothschild; Pierce Paul Schweitzer (bivši direktor M e đ u n a r o d n o g m o
27. John Coleman, Hijerarhija zavjerenika: komitet 300, America West Publishers, 1992.
n e t a r n o g fonda); Giovanni Agnelli (bivši predsjednik uprave
talijanskog „Fiata");
28. Melvin Sickler, članak: „Thirst for Justice, The Council on Foreign Relations and
O t t o Wolff (vrlo utjecajan njemački industrijalac); Javier Solana (glavni tajnik Vijeća
the Trilateral C o m m i s s i o n - the two organizations that r u n the United States" („Žeđ
Europske unije).
za istinom. Vijeće za m e đ u n a r o d n e odnose i Trilateralna komisija - dvije organiza
6. Richard Greaves, „Who Really Runs the World" („Tko zapravo upravlja svijetom"), ča
cije koje upravljaju Sjedinjenim Državama") nahttp://www.prolognet.qc.ca/clyde/cfr.
sopis The Truth Seeker, veljača 2003., također dostupno na http://www.truthseeker.com
html
7. Intervju Malcolma Macalistera Halla s Willom H u t t o n o m , tjednik Vie Mail on
29. Gary Allen, The Rockefeller File (Dosje Rockefeller), 76 Press, 1976.
Sunday, 14. lipnja 1998. 9. Internet časopis Guardian Unlimited, subota, 10. ožujka 2001.
13. C h a t h a m House - službeni pravilnik and Collective
The Achilles'Heel of European
Security,
Self-Identity
Will (Atlanticizam: Ahilova peta europske sigurnosti, osobnog identiteta
i koliktivne volje), http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/nato.htm 15. Robert Eringer,
The Global Manipulators
Oxford
University
Press,
The Shadows of Power; the CFR and the American Decline (Sjene
32. Tvrtke upisane kao sadašnji kolektivni članovi Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e (28. srpnja 2007.)
12. C h a t h a m House - službeni pravilnik Atlanticism:
(Naše globalno susjedstvo),
moći: CFR i slabljenje Amerike), Western Islands Publications, 1988.
11. Referenca: glavna web- stranica hotela http://www.borromees.it
Williams,
Global Neighbourhood
31. James Perloff,
10. Jim McBeth, dnevnik Scotsman, 15. svibnja 1998.
14. John
30. Owr 1995.
(Globalni manipulator i), Pentacle Bo
oks, 1980. 16. John Coleman, Conspirators Hierarchy: The Story of the Committee of300, America West Publishers, 1992. [Hijerarhija zavjerenika: Komitet 300, Detecta, Zagreb, 2004.)
33. Tjednik American Free Press, lipanj 2002., p o s e b n o izdanje o Družbi Bilderberg 34. Naveo Tony Gosling, kritičar Bilderberga, bivši novinar BBC-a 35. Pierre Beaudry, Menneveeovi dokumenti o sinarhiji, lipanj 2005. 36. Pierre
Beaudry,
Sinarchy
Movement
of Empire
(Sinarhistički
imperijalni pokret),
IV knjiga, poglavlje 4, str. 112 37. Svi najpoznatiji novinari pripadaju Družbi Bilderberg, što je jedan od razloga zbog kojih javnost baš i nije upoznata s t o m tajnom organizacijom. Evo nekih ime-
na: Jean de Belot iz Francuske, u r e d n i k dnevnika Le Figaro; R. John Micklethwait
nauka psiholoških operacija; analiza slučajeva vojne primjene), Washington, 1. tra
iz tjednika The Economist; Sharon Percy Rockefeller, predsjednica i glavna izvršna
vnja 1976., priredio American Institute for Research (Američki istraživački institut
direktorica televizijske kuće WETA-TV iz Washingtona; John Bernder iz Norveške,
- AIR), 3301 New Mexico Avenue N . W , Washington, DC, 20016, naručio Depar
generalni direktor Norveške radiotelevizije; Paul Gigot, urednik prve stranice „kon
tment of the Army C o n t r a c t s (Odjel vojnih ugovora), direktor projekta Daniel C.
zervativnog" dnevnika Wall Street Journal; Gianni Riotta, zamjenik urednika dne
Pollock. Sv.l, str. 99
vnika La Štampa; Anatole Kaletsky iz londonskog dnevnika The Times; Peter Job,
43. Ken Adachi, „New World O r d e r - an Overview" („Novi svjetski p o r e d a k - opći
glavni izvršni direktor novinske agencije Reuters; Eric Le Bouchet, glavni urednik
pregled"), www.educate-yourself.org
dnevnika Le Monde; Toget Seidenfaden iz Danske, glavni u r e d n i k dnevnika Politi-
44. Ibid.
ken; Kenneth Why te iz Kanade, u r e d n i k dnevnika The National Post; C o n r a d Black,
45. Dr. Byron T. Weeks, http://educate-yourself.org/nwonwotavistockbestkeptsecret.
vlasnik niza novina diljem svijeta, redovito je posjećivao skupove Družbe; Mathias
shtml, 3 1 . srpnja 2001.
Nass, zamjenik urednika dnevnika Die Zeit; Will Mutton, urednik londonskog tjedni
46. „Ways a n d Means of U.S. Ideological Expansion" („Načini i sredstva američke
ka The Observer; Albert J. Wohlstetter, dopisnik Wall Street Journala i član Vijeća za
ideološke ekspanzije"), A. Valjuženič, časopis International Affairs (Moskva), veljača
m e đ u n a r o d n e odnose; O s b o r n Eliot, bivši urednik tjednika Newsweek; Hedley D o
1971., str. 63-68
novan, H e n r y Gunwald i Ralph Davidson iz Timea; Joseph C. Harsch, bivši komenta
47. Pollock, Daniel C, direktor projekta i izdavač; De Melaurin, Ronald; Rosenthal,
t o r N B C televizije i član Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose; H e n r y Anatole Grunwald,
Carl E; Skillings, Sarah A., The Art and Science of Psychological Operations: Case Stu
bivši glavni urednik Timea i član Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose; ugledni politički
dies of Military Application, knjiga I, brošura br. 725-7-2, DA Pam 525-7-2, Stožerni
k o m e n t a t o r i Joseph Kraft, James Reston, Joseph Harsch, George Will i Flora Lewis;
odjel vojske, Washington, 1. travnja 1976, sv. 2, str. 825
D o n a l d C. Cook, bivši diplomatski dopisnik dnevnika Los Angeles Times iz Europe i
48. T h o m a s R. Dye,
član Vijeća za m e đ u n a r o d n e o d n o s e ; Gerald Piel, bivši predsjednik uprave časopisa
States
(Tko
upravlja
Who's Running America? Institutional Leadership in Amerikom?
Institucionalno
rukovođenje
u
the
Sjedinjenim
United Država
Scientific American i član Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose; Peter Robert Kann, pred
ma), Prentice-Hall, 1976.
sjednik uprave i glavni izvršni direktor izdavačke kuće „ D o w Jones and C o m p a n y " i
49. Prema navodu autorice Mary Scobey u knjizi To Nurture Humaneness (Njegovati
član Vijeća za m e đ u n a r o d n e odnose; Peter Jennings, voditelj i stariji u r e d n i k emisije
ljudskost), 1970., to je izjavio profesor Raymond H o u g h t o n .
World News Tonight na ABC televiziji; William Kristol, u r e d n i k i izdavač časopisa
50.
Weekly
zajedničkog
Standard.
Kao što je Berit Kjos opisala u knjizi Finding Common Ground (Pronalaženje stanovišta).
38. Bernie Sanders, „Congress C a n No Longer Ignore C o r p o r a t e Control of the Me
51. Najvažnije su Zaklada Ford, Zaklada Lilly, Zaklada Rockefeller, Zaklada Duke,
dia" („Kongres više ne smije ignorirati korporativnu kontrolu nad medijima"), bilten
Zaklada Kresge, Zaklada Kellogg, Zaklada Mott, Memorijalni fond Pew, Zaklada
Sanders Scoop, ljeto 2002.
Hartford, Zaklada Alfred P, Sloan i Zaklada Carnegie.
39. Ibid. Sanders je nastavio obnašati dužnost senatora iz Vermonta.
52. T h o m a s R. Dye, Tko upravlja Amerikom?, Prentice-Hall, 1976., str. 103-107
40.
53. Rene Wormser, Foundations:
Kanada je već postupila u skladu s vlastitim z a k o n o m . G o d i n e 1995. Kanad
Their Power and Influence (Zaklade:
njihova moć i
ska savezna vlada usvojila je Zakon o vatrenom oružju, p r e m a kojem je 7 milijuna
utjecaj). Covenant H o u s e Books, 1993., str. 65-66
kanadskih pušaka imalo biti prijavljeno do 2004. godine. Prema izvještaju iz 2003.
54. Michio Kaku i Daniel Axelrod, To Win the Nuclear War: Vie Pentagons Secret
kanadskoj vladi prijavljeno je 6. 818.073 komada privatnog, službenog i zabranjenog
War Plans (Pobijediti u nuklearnom ratu: Pentagonovi tajni ratni planovi); South End
vatrenog oružja. Nepoštivanje zakona smatra se ozbiljnim kaznenim djelom. Mnogi
Press, 1987., str. 63-64
Kanađani i Amerikanci smatraju to u v o d o m u kasniju sveobuhvatnu konfiskaciju
55.
Mike Peters, „The Bilderberg G r o u p and the European Unification Project"
oružja.
(„Družba Bilderberg i projekt europskog ujedinjenja"), časopis Lobster, br. 32, prosi
4 1 . Roe protiv Wadea, 410 U.S. 113, 93 S.Ct. 705, 35 L.Ed.2d 147 (1973.)
nac 1996.
42. Stožerni odjel vojske, DA Pam 525-7-2, brošura br. 725-7-1, The Art and Sci
56. ..Abolishing O u r Nation - Step By Step" („Ukidanje naše nacije - korak po ko
ence of Psychological Operations: Case Studies of Military Application (Umijeće i
rak"), časopis Vie New American, 6. rujna 2004.
57. Godišnji izvještaj CFR-a iz 1992. sadrži sljedeće reprezentativne uzorke:
uz ime nijedne žive osobe nikakvu tvrdnju, činjenicu ili mišljenje na temelju zapisnika
-stranica 2 1 : „na svim sastancima primjenjuje se pravilo Vijeća o nenavođenju. Tako
Vijeća prije no što od te osobe dobiju p i s m e n o dopuštenje."
se sudionicima omogućuje da govore otvoreno, a da ostali kasnije ne navode njihove
Nadalje, u „Pismu predsjednika" („A letter from the Chairman") u godišnjem
izjave u javnim medijima ili na forumima, niti ili namjerno prenose osobama za koje
izvještaju CFR-a za 1994., Peter G. Peterson iznosi (str. 7): „Članovi su imali prilike
znaju da će to učiniti."
naći se na intenzivnim neslužbenim sastancima s državnim tajnikom [WarrenomJ
-stranica 122: „Po u z o r u na Vijeće, odbori potiču otvoreni razgovor i održavaju sa
Christopherom, savjetnikom za nacionalnu sigurnost [Anthonyem] Lakeom, tajni
stanke pridržavajući
kom [državnim, u miru, Georgeom Prattom] Shultzom, veleposlanikom [Mickeyem]
se
nenavodenja."
-stranica 169: članak II statuta kaže: „Izričiti je uvjet članstva u Vijeću, na koji svaki
Kantorom, p o m o ć n i k o m ministra financija [Lawrenceom H.] S u m m e r s o m , združe
član pristaje na temelju svog članstva, da članovi poštuju pravila i propise koje upra
n i m načelnicima stožera i d r u g i m visokim dužnosnicima. Sljedeći su n a m na dne
vni o d b o r s vremena na vrijeme m o ž e donijeti u vezi s vođenjem sastanaka Vijeća ili
v n o m redu planovi da se o b r a t i m o s pozivima i kongresnim čelnicima: tu ć e m o m o
navođenja izjava izrečenih na tim sastancima, a svako javno razotkrivanje,
gućnost uobličiti kao j e d n u od k o m p o n e n t i proširenog Vašingtonskog programa."
postupak nekog člana
u suprotnosti sa spomenutim pravilima
i propisima,
ili drugi upravni će
[kosi tisak dodan]
odbor po svojoj vlastitoj diskrecijskoj ocjeni smatrati temeljem za okončanje ili suspen ziju članstva,
sukladno članku I statuta."
58. Arlene Johnson, „The Trilateral C o m m i s s i o n : Effect on the Middle East" („Tri
-stranica 174: „Na sastancima Vijeća potiče se p u n a sloboda izražavanja. Sudionici su
lateralna komisija: učinak na Bliskom istoku"), (web) časopis True Democracy, 24.
sigurni da m o g u govoriti otvoreno, jer prema ustaljenom običaju Vijeća nitko drugi
srpnja 1987.
neće navoditi niti opisivati njihove izjave u javnim medijima ili na forumima, niti ih
59. Holly Sklar, Trilateralism: 'Ihe Trilateral Commissiom and Elite Planning for World
namjerno prenositi o s o b a m a za koje znaju da će to učiniti. Od svih sudionika očekuje
Management (Trilateralizam:
Trilateralna komisija i planovi elite za
se da poštuju tu obvezu."
tom), South End Press, 1980.
-stranica 175: „Ipak ne bi bilo u skladu s reformuliranim pravilom da bilo koji su
60. Publikacije s godišnjih sastanaka Trilateralne komisije
dionik sastanka (i) objavi ime govornika i navede njegovu izjavu u novinama; (ii) da
6 1 . Anthony Sutton, oks, 1995., str. 3
ponovi tu izjavu na televiziji ili radiju, s govornice ili u učionici; ili (iii) da izađe izvan
Trilateral over America
upravljanje svije
(Trilateralci nad Amerikom), CPA Bo
okvira m e m o r a n d u m a namijenjenog internoj upotrebi i distribuira navod s imenom
62. Gary Allen, Dosje Rockefeller, '76 Press, 1976-
govornika u glasilu neke tvrtke ili državne ustanove. Formulacija pravila također skre
63. Holly Sklar, Trilateralizam, South End Press, 1980.
će pozornost na
64. Michael Lloyd Chadwick, časopis The Freeman Digest, Provo, Utah, intervju s
to daje sudioniku sastanka zabranjeno namjerno prenošenje navoda s
imenom govornika novinskom izvjestitelju ili sličnoj osobi koja čega vjerojatno objaviti
gosp. Franklinom
u nekom od sredstava javnog priopćavanja.
65. Holly Sklar, Trilateralizam.South End Press, 1980.
Bit reformuliranog pravila prilično je je
dnostavna: sudionici sastanaka Vijeća ne bi smjeli prenositi
navod u slučajevima kad
postoji ozbiljan rizik da će taj navod o d m a h biti proširen n a o k o l o ili objavljen... ,,S n a m j e r o m da se na sastancima Vijeća u najvećoj mogućoj mjeri p o t a k n e slo
66. H e n r y Kissinger, „Toasts to t h e Trilateral C o m m i s i o n F o u n d e r " („Zdravica osni vaču Trilateralne komisije"), 25. obljetnica američke grupe, 1. prosinca 1998., na www.trilateral.org
b o d n a , iskrena i otvorena razmjena misli, upravni o d b o r je, osim pravila o nenavo
67. Will Banyon, „Rockefeller Internationalism" („Internacionalizam Rockefellero-
đenju, propisao sljedeće smjernice. Od svih sudionika sastanaka
vih"), časopis Nexus, sv. 11, br. 1 (prosinac-siječanj 2004.)
Vijeća očekuje se da
budu upoznati s tim smjernicama i da ih se pridržavaju."
68. Daniel Yergin i Joseph Stanislaw, The Commanding Heights: The Battle for the World
-stranica 176: „Članovi koji dovode goste moraju popuniti obavijesnu karticu za go
Economy (Zapovjedni visovi: bitka za svjetsku ekonomiju), Free Press, 1997., str. 60-64
sta i upoznati goste s pravilom o nenavođenju, koje regulira
ono što se izgovori na
69. Joan HofT, Nixon Reconsidered (Nixon s novog gledišta), Basic Books, 1994., str.
„Službenici Vijeća tražit će, kao preduvjet korištenja, od svakoga tko se koristi
70. Will Banyon, „Internacionalizam Rockefellerovih", Nexus, sv. 11, br. 1 (prosinac-
sastancima
Vijeća...
zapisnicima Vijeća da se p i s m e n o obveze da neće, bilo izravno, bilo neizravno, navesti
168, 396n (uključujući bilješke) siječanj 2004.)
7 1 . Senator Jesse Helms, 15. prosinca 1987., Zapisnik o r a d u Kongresa, str. S1846
paign,
72. John Rees, časopis The Review of the News, 27. veljače 1980., intervju s Garyem
američke vlade (U.S. G o v e r n m e n t Printing Office), 1978., str. 268, 683
Allenom
84. Eustace Mullins, Murder by Injection:
73. Michel Crozier, Samuel P. H u n t i n g t o n & Joji Watanuki, The Crisis of Democra
(Umorstvo
cy: Report on
dicinska istraživanja (National Council for Medical Research), 1988., poglavlje 10
demokracije:
the Govemability of Democracies to
izvještaj o podložnosti demokracija
the
vladanju
Trilateral Commission
(Kriza
Trilateralne komisije), NY
Volume One, Part One (Predsjednička kampanja, svezak prvi, dio prvi), Tiskara
injekcijom:
The Medical
medicinska zavjera protiv Amerike),
85. U doktorskoj disertaciji Railroads and Regulation
Conspiracy Against America
Nacionalno vijeće za m e 1877-1916 (Željeznice i regula
University Press, 1975.
tiva od 1877.-1916.), Gabriel Kolko pokazuje kako su vlasnici željeznica, a ne zemljo
74. Public Broadcasting Service, web stranica
radnici, otvoreno podupirali nastojanje da se preko Međudržavnog trgovačkog p o
75. Arlene Johnson, „Trilateralna komisija: učinak na Bliskom istoku", True Demo
vjerenstva, koje je moglo zaštititi njihov m o n o p o l i eliminirati konkurenciju, očuva
cracy, 24. srpnja 1987. 76. John Rees, The Review of the News, 27. veljače 1980., intervju s G a r y e m Allenom
86. Gary Allen, Dosje Rockefeller, '76 Press, 1976.
79. Arlene Johnson, „Trilateralna komisija: učinak na Bliskom istoku", True Demo cracy, 24. srpnja 1987. 80.
Popis članova CFR-a i TC-a u Carterovoj administraciji: Sol Linowitz (glavni
pregovarač za Ugovore o P a n a m s k o m kanalu/izaslanik za Bliski istok); John C. Sawhill (zamjenik ministra energetike/šef energetsko-istraživačke tvrtke ^Synthetic Fuels Corp.); Hedley Donovan (specijalni p o m o ć n i k predsjednika); Lloyd N. Cutler (savje tnik predsjednika); Gerald C. Smith (putujući ambasador za pregovore o nuklearnoj energiji); Richard N. G a r d n e r (veleposlanik u Italiji); Elliot L. Richardson (izaslanik na UN-ovoj konferenciji o pravu m o r a ) ; Henry Owen (specijalni zastupnik predsje dnika za gospodarske sastanke na vrhu/gospodarski savjetnik); Warren Cristopher (zamjenik državnog tajnika); Paul C. Warnke (direktor Agencije za kontrolu naoru žanja i razoružanje [Arms C o n t r o l and D i s a r m a m e n t Agency]); Richard N. C o o p e r (državni podtajnik za ekonomske poslove); Lucy Wilson Benson (državna podtajnica za pitanja sigurnosti); Anthony Solomon (državni podtajnik za m o n e t a r n a pitanja); Robert R. Bowie (zamjenik direktora Službe za državni p r o r a č u n [Intelligence for National Estimates]); W. Anthony Lake (državni podtajnik za planiranje politike); Richard Holbrooke ( p o m o ć n i k državnog tajnika za pitanja Istočne Azije i Pacifika); C. Fred Bergsten ( p o m o ć n i k ministra financija za m e đ u n a r o d n e poslove); Leslie Gelb (direktor Ureda za političko-vojne poslove [Bureau of Politico-Military Affairs]); Theodore C. Sorenson (direktor CIA-e); Richard Moose ( p o m o ć n i k državnog tajnika za pitanja Afrike); Brock A d a m s (ministar prometa); Leonard Woodstock (veleposla nik u Italiji); Joseph Califano (ministar zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi). 81. Anthony Sutton, Trilateralci nad Amerikom, CPA Books, 1995.
državni n a d z o r nad željeznicama. 87. Anthony Sutton,
Wall Street and the Bolshevik Revolution (Wall Street i boljševi
čka revolucija), Arlington House, 1974., poglavlje XI: „The Alliance Of Bankers A n d Revolution" („Savezništvo bankara i revolucija") 88. Jennings C.
Wise,
Woodrow
Wilson:
Disciple of Revolution
(Woodrow
Wilson:
sljedbenik revolucije), Paisley Press, 1938., str. 45-46 89. Anthony Sutton, Wall Street i boljševička revolucija, Arlington House, 1974., p o glavlje XI: „Savezništvo bankara i revolucija" 90. Ibid. 9 1 . Gary Allen, Dosje Rockefeller, '76 Press,
1976.
92. A n t h o n y Sutton, Wall Street i boljševička revolucija, Arlington House, 1974., p o glavlje XI: „Savezništvo bankara i revolucija" 93. Navedeno u: Eustace Mullins, The World Order: A Study in the Hegemony of Para sitism
(Svjetski poredak: studija
hegemonije parazitizma),
Institut za
civilizaciju
Ezra
P o u n d (Ezra P o u n d Institute of Civilization), poglavlje 2, „Soviet Russia" („Sovjetska Rusija") 94. A n t h o n y Sutton, Wall Street i boljševička revolucija, Arlington House, 1974. 95. .A.B. Z e m a n , Germany and the Revolution in Russia 1915-1918: Documents from
the Archives of the German Foreign Ministry (njemačka i revolucija
u Rusiji od 1915. do
1918.: dokumenti iz arhive Ministarstva vanjskih poslova Njema
čke), Oxford Universita Press, 1958., d o k u m e n t 9 96. Ibid., d o k u m e n t 11 97. Ibid., d o k u m e n t 1 98. George Vernadsky, Lenin: Red Dictator (Lenjin: crveni diktator), Yale University
82. John Rees, The Review of the News, 27. veljače 1980., intervju s Garyem Allenom
Press, 1932., str. 154
83. Carterovi navodi: Laurence H. Shoup, The Carter Presidency and Beyond: Power
99. Većina najvažnijih događaja iz Helphandove karijere opisana je u
and Politics in the 1980s, (Carterov predsjednički mandat i onkraj: moć i politika u
s t a n d a r d n i h djela o Lenjinu, Trockom, Rusiji i razdoblju revolucije. Za više poje
osamdesetima), R a m p a r t s Press, 1980, str.50-51; Jimmy Carter, The Presidential Cam
dinosti vidi Z.A.B. Z e m a n i W.B. Scharlau, The Merchant of Revolution: Trie Life of
's U
svakom od
315
Alexander Israel
Helphand
(Parvus)
(Trgovac
iz
revolucije:
život
Aleksandra
Israela
Helphanda /Parvusa/), Oxford University Press, 1965. 100. Anthony Sutton, Wall Street i boljševička revolucija, Arlington House, 1974., str. 30 101. Granatstein & Hillmer, Prime Ministers: Ranking Canada's Leaders (Premijeri: rangiranje kanadskih lidera), H a r p e r Collins 102. Eustace
Mullins,
Svjetski poredak:
studija
hegemonije parazitizma,
Institut
za
IZVJEŠTAJI D R U Ž B E B I L D E R B E R G
civilizaciju Ezra Pound, 1985., poglavlje 2, „Sovjetska Rusija" 103. Ibid. 104. Ibid. 105. George Racey Jordan, Major Jordan's Diaries (Dnevnici majora Jordana), Harcourt, Brace & Company, 1952. 106. Gary Allen, Dosje Rockefeller, 76 Press, 1976., poglavlje 9, „Building the Big Red M a c h i n e " („Građenje velikog crvenog stroja") 107. Svjedočenje Antony Suttona pred
VII pododborom
Republikanske stranke u Miami Beachu na Floridi 15.
Odbora za političku platformu kolovoza
1972.
BILDERBERG 2005.
108. Ibid. 109. John Hoefle, „Southern Strategy, Inc.: Where Wall Street Meets Tobacco Road" („Južnjačka strategija, d.o.o.: gdje se Wall Street križa s d u h a n s k i m putem"), Ameri can Almanac, veljača 2001.
5 . - 8 . SVIBNJA R O T T A C H -EGE RN, BAVARSKA, NJEMAČKA
D
ok su Bush, Blair, C h i r a c , Berlusconi i kompanija obilazili samite skupine G8
110. „The Real Story Behind the T C " („Stvarna priča iza TC-a"), specijalni izvještaj, Executive Intelligence Review (EIR), ožujak 1980.
koju čine najistaknutiji d e m o k r a t s k i izabrani svjetski vođe, pratili su ih zbije
ni redovi svjetskih medija. P o t p u n o o p r e č n o , dolasci i odlasci vezani uz Bilderberg
111. Ibid.
događali su se p o d okriljem pravog medijskog zamračenja.
112. Ibid.
N a k o n tri p u n e g o d i n e otvorenih neprijateljstava i napetosti i z m e đ u e u r o p
113. John Hoefle, „Južnjačka strategija, d.o.o.: gdje se Wall Street križa s d u h a n s k i m
skih, britanskih i a m e r i č k i h Bilderbergovaca, p r o u z r o č e n i h r a t o m u Iraku, m e d u
putem", American Almanac, veljača 2001.
njih se vratilo ozračje p o t p u n e usuglašenosti. Bilderbergovci su p o n o v n o potvrdili,
114. Eustace Mullins,
Umorstvo injekcijom:
medicinska zavjera protiv Amerike,
o n a l n o vijeće za medicinska istraživanja, 1988., poglavlje 10
Naci
i u t o m e ostali ujedinjeni, svoj d u g o r o č n i cilj da ojačaju ulogu koju UN igra u rje šavanju sukoba i uređivanja o d n o s a u svijetu. P r e m d a George W. Bush nije o s o b n o sudjelovao na sastanku u Rottach-Egernu, a m e r i č k u su vladu dostojno zastupali William Luti, Richard Perle, D e n n i s Ross i Allan H u b b a r d . M e đ u t i m , važno je shvatiti da A m e r i k a n c i nisu n i m a l o veći „jastrebovi" no što su europski Bilderbergovci „golubovi". Europljani su 1991. g o d i n e složno p o d r ž a l i invaziju na Irak koju je izvršio otac predsjednika Busha i hvalili - kako je to rekao j e d a n uvaženi Bilderbergov lovac - kraj „američkog vijetnamskog sindroma". Eu ropski Bilderbergovci t a k o đ e r su p o d r ž a l i bivšeg predsjednika Clintona i njegovu invaziju na Jugoslaviju, a u operaciju su uključili i N A T O .
U N - O V 1 PRIJEDLOZI O G L O B A L N O M POREZU NA NAFTU I IZGRA D N J I MIRA
T
e m a o kojoj se naveliko raspravljalo u R o t t a c h - E g e r n u 2005. g o d i n e bila je z a m i s a o da se svim ljudima na svijetu n a m e t n e U N - o v p o r e z , i to p r e k o izra
v n o g p o r e z a na naftu koji bi se u b i r a o na s a m o m izvoru. T i m e bi se zapravo u s p o s t a v i o p r e s e d a n . Kad bi ta mjera bila usvojena, prvi p u t bi se d o g o d i l o da n e v l a d i n a organizacija (čitaj: Ujedinjeni n a r o d i ) izvlači n e p o s r e d n u korist od oporezivanja g r a đ a n a s l o b o d n i h i porobljenih država. U s v o m prijedlogu Bil
naposljetku morati preuzeti. Nato je Jose M. D u r a o Barroso, predsjednik Europske komisije, izrekao mišljenje koje dijele m n o g i Bilderbergovci: da Sjedinjene Države nisu osigurale pravedan udio u ekonomskoj p o m o ć i siromašnim zemljama. Moji izvori su potvrdili da su se „Kissinger i David Rockefeller, zajedno s d r u g i m Ameri kancima, smiješili od uha do uha i p o t v r d n o kimali glavom." lako SAD ubacuju u kasicu-prasicu za m e đ u n a r o d n u p o m o ć više novca nego ijedna zemlja na svijetu, Bilderbergovci i Ujedinjeni n a r o d i nakanili su od njih za tražiti još veća sredstva kako bi zadovoljili uvjete prijedloga o izgradnji mira.
d e r b e r g s p o č e t k a p r e d v i đ a tek sitnu U N - o v u n a k n a d u , koju bi p o t r o š a č i jedva primijetili. Bilderberg želi „ujednačavanje poreza", tako da se zemlje s visokom stopom po reza m o g u ravnopravno natjecati za strana ulaganja sa zemljama blažeg poreznog sustava - uključujući Sjedinjene Države. Poreze bi se „ujednačilo" forsiranjem p o dizanja porezne stope u SAD-u i d r u g i m zemljama, tako da socijalistička Švedska sa svojom stopom od 58% bude „konkurentna".
N E O KO N Z E RVAT IV NI PLAN RADA
P
olitičku struju poznatu kao „neokonzervativci" - oni koji su odlučili da bi, na ra
č u n opće sigurnosti, izraelska služba sigurnosti trebala doći u Sjedinjene Države
i biti ključna za sve američke vanjskopolitičke odluke - zastupale su jake snage. Najistaknutiji u toj skupini je Richard Perle. Perle je imao presudnu ulogu u gu
P r e m a izvještajima izvora, j e d a n neidentificirani gost u p i t a o je na skupštini
ranju Sjedinjenih Država p r e m a ratu s Irakom. Nakon što se doznalo da je davao
k a k o bi se američkoj javnosti m o g l o p r o d a t i g l o b a l n o oporezivanje. Izvjesni p o
savjete banci G o l d m a n Sachs International o tome kako bi mogla profitirati od rata u
vjerenik E u r o p s k e unije n a b a c i o je ideju da bi se k a o o v n a za rušenje b e d e m a m o
Iraku, 27. ožujka 2003. bio je prisiljen dati ostavku na mjesto u Pentagonovom O d b o
gle koristiti kitnjaste fraze o p o m a g a n j u d r u g i m z e m l j a m a koje n a k o n završetka
ru za o b r a m b e n u politiku.
o r u ž a n i h s u k o b a žele graditi miroljubivo i stabilno d r u š t v o . Nekoga je z a n i m a l o
Druga poznata neokonzervativna figura je Michael A. Ledeen, „intelektualni
pitanje izbora t r e n u t k a za takvo obraćanje javnosti. Bivši povjerenik je p r i p o m e
intelektualac". Ledeen radi u Američkom p o d u z e t n i č k o m institutu (skraćeno AEI),
n u o k a k o je najbolje vrijeme za traženje gotovog novca n e p o s r e d n o po završetku
trustu mozgova utemeljenom 1943. godine, s kojim je Richard Perle dugo surađivao.
sukoba, d o k je svijet p o d d o j m o m surovih slika razaranja. Jedan norveški Bilder-
AEI i Zavod Brookings vode Z d r u ž e n i centar za regulatorne studije (Joint Center for
bergovac nije se složio s t o m t v r d n j o m . Po svemu sudeći to je bio Bjorn T. Gry-
Regulatory Studies, skraćeno JCRS), čija je svrha podržavati zakonodavce i regulator-
deland, norveški veleposlanik pri Europskoj uniji, koji je r e k a o da je - n a p r o t i v
na tijela da budu „odgovorni za svoje odluke, što će pokazati brižljivim, objektivnim
- p u n o lakše privući p o z o r n o s t svijeta i novac u n e k o p o d r u č j e d o k u njemu još
analizama postojećih regulatornih programa i novim regulatornim prijedlozima."
bjesni o r u ž a n i s u k o b .
JCRS zahtijeva procjenu troškova regulative, što se uklapa u planove AEI-a (i Bilder
To je p o t v r đ e n o a posteriori, kad je danski ministar vanjskih poslova Per Stig
berga) za smanjenje regulative.
Moller tijekom rasprave u Ujedinjenim n a r o d i m a 26. svibnja izjavio za zapisnik da
S p o m e n u t i m n e o k o n z e r v a t i v c i m a se na skupštini Bilderberga 2007. godine
„ukoliko m e đ u n a r o d n a zajednica ne b u d e u stanju brzo djelovati, krhki m i r bit će u
pridružila šačica bivših visoko p o z i c i o n i r a n i h kreatora politike i publicista iz Wa-
opasnosti, a posljedica će biti gubitak još mnogih života." Danska je predsjedala EU-
shingtona, p o z n a t i h po simpatijama p r e m a Izraelu -
om do 1. srpnja 2005. kad ju je smijenila Velika Britanija.
šli bivši d u ž n o s n i k Ministarstva vanjskih poslova i predsjednik CFR-a Richard N.
Bilderbergovci su planirali iskoristiti ono što su nazvali Komisijom UN-a za
m e d u ostalima tu su se na
Haass, bivši p o m o ć n i k državnog tajnika i „otac" Daytonskog s p o r a z u m a Richard
izgradnju mira - očigledno zato što je osnovana kako bi zemljama izašlim iz rata
Holbrooke, te D e n n i s Ross iz proizraelskog Instituta za bliskoistočnu politiku (In
pomagala ostvariti trajni m i r - kao j e d n o od sredstava za prikriveno nametanje U N -
stitute for Near East Policy) smještenog u Washingtonu, koji je zapravo o g r a n a k
ovog poreza neobaviještenom stanovništvu svijeta.
Američko-izraelskog o d b o r a za o d n o s e s javnošću (America Israel Public Affairs
M a r k R. Warner, guverner Virginije prvi put pozvan na skup Bilderberga, izrazio je zabrinutost zbog količine d o d a t n i h financijskih obveza koje će Sjedinjene Države
C o m m i t t e e , skraćeno AIPAC).
NESTAJANJE ZALIHA ENERGIJE 1 G O S P O D A R S K I PAD
m o r a o je prijaviti d o d a t n o smanjenje od 1,15 milijardi barela. Te tri redukcije u pro
N
cjeni rezervi dovele su do ostavke p o m o ć n i k a predsjednika uprave. Los Angeles Times
aravno da se na skupu Bilderberga 2005. godine rasprava vrtjela oko nafte. Je d a n američki Bilderbergovac izrazio je zabrinutost zbog cijene nafte koja raste
vrtoglavom brzinom. Sudionik skupštine iz naftne industrije primijetio je da gospo darski rast nije m o g u ć bez energije i da se, prema svim pokazateljima, svjetske zalihe energije bliže kraju m n o g o brže no što su to svjetski lideri predvidjeli. Po riječima izvora nazočnih na skupu, Bilderbergovci su procijenili da će svjet ske zalihe nafte, koje je još m o g u ć e iscrpsti, dostajati za najviše 35 godina uz sadašnji gospodarski razvoj i broj stanovnika. M e đ u t i m , jedan od predstavnika izvjesnog naf tnog kartela n a p o m e n u o je da se u jednadžbu moraju uračunati kako demografska eksplozija, tako
i gospodarski rast i potražnja za naftom u Kini i Indiji. Pod tako
izmijenjenim uvjetima, čini se da nafte ima dovoljno za još 20 godina. Nestanak na fte znači kraj svjetskog financijskog poretka. To su već priznali i Wall Street Journal i Financial Times, dva časopisa koja su redovito prisutna na godišnjim skupštinama Bilderberga. Tijekom poslijepodnevnog koktela jedan je europski Bilderbergovac izjavio da ne postoji prihvatljiva alternativa energiji iz ugljikovodika. Gost iz Amerike rekao je da t r e n u t n o svijet troši između četiri i šest barela nafte na svaki n o v o p r o n a đ e n i barel, te da su izgledi za skoro rješenje problema u najboljem slučaju vrlo oskudni. Nekoga je zanimala procjena dostupnih konvencionalnih svjetskih zaliha nafte. Spomenuta je brojka od otprilike bilijun barela. Usput je dobro p r i p o m e n u t i da svijet svakih 11,5 dana potroši milijardu barela nafte. Neki drugi Bilderbergovac raspitivao se za vodik kao alternativu nafti. D u ž n o snik američke vlade na to je s u m o r n o odgovorio da je vodik kao spas od prijeteće svjetske energetske krize puka maštarija. Ova rasprava je potvrdila izjavu za javnost koju je 2003. objavila „IHS Energy", najcjenjenija konzultantska tvrtka na svijetu, a u kojoj su popisane sve zalihe i nalazišta nafte; prema tom dokumentu, nakon 1920. godine prvi put se dogodilo da nije otkrive no niti j e d n o jedino naftonosno polje procijenjeno na više od 500 milijuna barela. Na skupštini Bilderberga 2005. godine naftnu industriju su predstavljali glavni izvršni direktor „BP"-a John Browne, direktor „Royal Dutch Sheila" sir John Kerr, predsjednik uprave „BP"-a Peter D. Sutherland i predsjednik o d b o r a izvršnih dire
objavio je 18. siječnja 2005.: „Za naftne tvrtke rezerve predstavljaju ništa manje nego 'vrijednost kompanije"'. U Rottach-Egernu u svibnju 2005. ljudi s najviših rukovodećih položaja u naftnoj industriji pokušavali su smisliti kako će spriječiti da istina o kopnjenju zaliha nafte dopre do javnosti. Javno saznanje o smanjivanju rezervi vodi izravno do snižavanja cijena dionica, što bi moglo uništiti financijska tržišta i prouzročiti kolaps svjetskog gospodarstva. Bilderbergovca iz Amerike zanimalo je što bi trebalo učiniti da se cijena nafte vrati na 25 dolara po barelu. M a r t i n S. Feldstein, predsjednik Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, odgovorio je da 50 dolara po barelu znači veći novčani protok. Jeftina nafta usporava gospodarski rast, jer spušta cijene roba i proizvoda i smanjuje svjetsku likvidnost. D r u g i američki Bilderbergovac izvijestio je da će, uko liko se cijena nafte spusti na ranijih mršavih 25 dolara po barelu, dugovima n a p u h a n i investicijski balon eksplodirati. Treći Bilderbergovac iz Amerike - vjerojatno Allan H u b b a r d - ustvrdio je da široka javnost ne shvaća kako jeftina nafta može značiti pucanje dužničkog balona. Sve ukazuje na to da su američke Savezne rezerve bile vrlo zabrinute zbog dužničkog balona. Britanski Bilderbergovac konstatirao je da bi cijena nafte od 120 dolara po barelu uvelike koristila Britaniji i Sjedinjenim Državama, ali da bi na najvećem dobitku bile Rusija i Kina. Jedan stručnjak za m e đ u n a r o d n e o d n o s e i političke studije rekao je da bi za Kineze to bio pravi zlatni rudnik. Kinezi ne uvoze energiju zbog d o m a ć e p o t r o šnje nego zbog pothranjivanja svog rastućeg jeftinog izvoza - a trošak se, kako je i predviđeno, prebacuje na i n o z e m n e kupce. Izvjesni europski bankar istaknuo je da bi Rusija mogla uspješno devalvirati dolar ako trgovinu energijom s E u r o p o m prebaci s dolara u eure i tako prisili europske središnje banke na rebalans rezervi stranih valuta u korist eura. Guverner Europske središnje banke Jean-Claude Trichet bio je prisutan tijekom rasprave. Netko je p o t a k n u o pitanje utjecaja naglog podizanja cijena energije na u k u p n u vrijednost tvrtki. Njemački Bilderbergovac je odgovorio da bi izravni učinak bila de facto deprecijacija novca, pogrešno p r o t u m a č e n a kao rast.
ktora „Royal Dutch Sheila" Jeroen van d e r Veer. (Kraljica Beatrix od Nizozemske, glavni dioničar „Royal Dutch Sheila", punopravni je član Bilderberga. Njen otac, princ Bernhard, bio je jedan od utemeljitelja Družbe davne 1954. godine.) Važno je s p o m e n u t i kako je potkraj 2003. naftni i plinski gigant „Royal Dutch Shell" objavio da je precijenio svoje rezerve čak za 20%; p o č e t k o m 2004. umanjio je procijenjene rezerve nafte i plina za još 4,5 milijardi barela, a u listopadu iste godine
R E F E R E N D U M O USTAVU EU-A U FRANCUSKOJ
P
rvoga dana d o n i i n i r a o je razgovor o EU-ovom referendumu u Francuskoj i o t o m e
h o ć e li Chirac m o ć i uvjeriti Francuze da 29. svibnja glasaju za Ustav. Po riječima
izvora iz redova Družbe, pozitivan ishod glasovanja značio bi veliki pritisak na Tonya
Blaira da - također uz p o m o ć referenduma o Ustavu, predviđenog za 2006. godinu
Izvori bliski Bilderbergovcima neslužbeno su priopćili da je privatno dioničko
- k o n a č n o preda Britaniju u s p r e m n e ruke Novog svjetskog poretka. Matthias Nass se
društvo „Kohlberg Kravis Roberts & Co" bilo zainteresirano za kupnju čitave „Aune".
pitao bi li negativan rezultat glasovanja u Francuskoj m o g a o izazvati politička previ
Na skupovima Bilderberga tvrtku „Kohlberg Kravis Roberts & Co" zastupali su slavni
ranja u Europi i zasjeniti šestomjesečno britansko predsjedanje E U - o m koje je imalo
vođa, milijarder H e n r y Kravis i njegova žena Marie Josee Kravis, r o d o m iz gradića u
početi 1. srpnja. Bilderbergovci su se nadali da će Blair i Chirac, čija je p o v r e m e n o
Quebecu, viša znanstvena suradnica u neokonzervativnom Institutu Hudson.
otvorena netrpeljivost više no j e d n o m iscurila u javnosti, biti u stanju zajedno raditi zbog obostrane koristi i političkog preživljavanja. Jedan europski član D r u ž b e d o d a o je kako oba lidera moraju što je brže moguće ostaviti iza sebe sve stare razmirice oko
KINA
tema kao što su Irak, liberalizacija europske ekonomije ili b u d u ć n o s t proračunskog
U
rabata kojeg Britanija dobiva od EU-a, i raditi na potpunoj integraciji Europe, koja bi se mogla dezintegrirati ako francuski n a r o d - „često praktičan i tvrdoglav", kako reče britanski Bilderbergovac - ne učini pravu stvar, to jest ako dobrovoljno ne odustane od svoje neovisnosti zbog „općeg dobra" europske savezne super-države! Član Bilderberga iz Njemačke rekao je da je francusko „da" u opasnosti zbog „preseljavanja radnih mjesta. Radna mjesta iz Njemačke i Francuske sele se u Aziju i Poljsku [zbog iskorištavanja jeftine radne snage]. Poljska je j e d n a od bivših k o m u nističkih republika koje su primljene u Europsku uniju i tako povećale članstvo na 25 država. Njemački političar naglas je razmišljao o t o m e kako će Tony Blair uspjeti uvjeriti Britance da prihvate Ustav Europske unije, kad - zahvaljujući preseljavanju radnih mjesta - i Francuska i Njemačka imaju po 10% nezaposlenih, a Britanija u go spodarskom pogledu stoji dobro. Francusko biračko tijelo bez poteškoća je odbacilo članstvo u Europskoj uniji.
viđajući n e o p h o d n o s t širenja na tržišta u razvoju, ne bi li se tako održala iluzija o b e s k o n a č n o m gospodarskom rastu, europski i američki Bilderbergovci slo
žili su se da imenuju Pascala Lamya - francuskog socijalista i fanatičnog pobornika
europske superdržave - za sljedećeg predsjednika Svjetske trgovinske organizacije. Valja imati na u m u da je Washington p o d u p r o Lamyevo imenovanje u zamjenu za europsku p o t p o r u imenovanju Paula Wolfowitza na mjesto šefa Svjetske banke. Izvori iz redova D r u ž b e Bilderberg tvrde da je Lamy izabran kako bi p o m o g a o pri upravljanju svjetskim trgovinskim poretkom u vremenu rastućeg protekcionisti čkog raspoloženja u bogatim zemljama poput Francuske i Njemačke, posrnulih p o d teretom visoke nezaposlenosti i suzdržanih p r e m a sve energičnijim zahtjevima za pristup tržištu koji dolaze od novoizraslih gospodarstava. Zemlje Trećeg svijeta, na primjer, u p o r n o su tražile smanjivanje subvencija poljoprivrednicima u Europskoj uniji i SAD-u. Kampanja Svjetske trgovinske organizacije za liberalizaciju trgovine propala je uz žestoke svađe u Seallleu 1999. i još j e d n o m u C a n c u n u 2003. godine. Bilderbergovci su se potajno dogovorili da siromašne zemlje, zbog jeftinih pro
AUNA TELECOMUN1CACIONES
izvoda, treba silom uvesti na globalizirano tržište i istodobno ih prisiliti da poslanu kupcima. D o b a r primjer za to predstavlja postojeći spor s Kinom, jer su Kinezi pre
a subotnjem večernjem koktelu u luksuznom hotelu „ D o r i n t Sofitel Seeholel
N
plavili zapadne zemlje jeftinom r o b o m (između ostaloga, tekstilom) i snizili cijene.
Uberfahrt" u Rottach-Egernu u Bavarskoj, blizu M u n c h e n a , nekoliko Bilder-
Kao kompenzaciju, Bilderbergovci su ušli na novo tržište, zrelo i prijemčivo za na
bergovaca stajalo je uz bar s kraljicom Beatrix od Nizozemske i glavnim izvršnim
d m o ć n o zapadnjačko znanje i iskustvo. Zemlje u razvoju polako stječu sve veću ku
direktorom Washington Posta D o n a l d o m G r a h a m o m , raspravljajući o predstojećoj
p o v n u m o ć , a industrijalizirani svijet dobiva uporište u njihovoj domaćoj ekonomiji
prodaji španjolskog telekomunikacijskog i kablovskog giganta „Auna". „Auna" pruža
koncentrirajući se na njih zbog jeftinog izvoza.
usluge na području fiksne telefonije, mobilne telefonije, kablovske televizije i interne-
Daljnja rasprava o Kini započela je n i z o m retoričkih pitanja koja je postavio go
ta. Jedan od Bilderbergovaca, d o b r o upoznat s činjenicama [sudeći po t o m e kako mi
vornik. Da li Kina doista zloupotrebljava svoju konkurentsku prednost, ili su je SAD
ga je fizički opisao tada nazočni informator, vjerojatno Henry Kravis] saopćio je da
i EU učinili žrtvom? Je li trgovinski rat neizbježan? Bi li Kina morala revalorizirali
bi „Aunini" poslovi s m o b i l n o m telefonijom mogli donijeti zaradu od kakvih 10 mi
yuan (svoju valutu) i - ako bi - kako bi to učinila?
lijardi eura, uključujući dugovanja; drugi Bilderbergovac, visoki proćelavi muškarac,
JedanameričkiBilderbergovacprimijetiojedajeKinau2005.godinibilajednaodvo-
d o d a o je da bi sektor fiksnih telefonskih linija m o g a o postići cijenu od 2,6 milijardi
dećmsvjetsldhgospodarskihsilačijisupostupci utjecali na svjetsko gospodarstvo. Drugi
eura. Obilje jeftinih kreditnih i k a m a t n i h stopa učinile su „Aunu" primamljivim za-
Amerikanac (najvjerojatnije, ali ne p o t p u n o sigurno Michael Leeden s Američkog
logajem za kupce s privatnim kapitalom.
poduzetničkog instituta) rekao je da će se, ukoliko Kina ne revalorizira yuan, cjeloku-
pni svjetski trgovinski poredak posve poremetiti. Netko je n a p o m e n u o da bi posto
održavanja skupštine D r u ž b e stečajni sud dokrajčio je mirovine službenika zrako
jeća situacija mogla biti opasna za kinesko gospodarstvo zbog stvaranja prekomjerne
plovne tvrtke „US Airways". „United Airlines" i ostali avioprijevoznici našli su se u
likvidnosti. Elena Nemirovskaja, osnivačica moskovske Škole za političke studije, pi
sličnim problemima. Drugi član Bilderberga iz Amerike konstatirao je da američki
tala je što će se dogoditi ako se yuanu dopusti da slobodno pliva. Izvjesni ekonomist
sustav socijalnog osiguranja prolazi kroz najgoru računovodstvenu krizu u d u g o m
odgovorio je da bi to moglo dovesti do ozbiljnih posljedica po svjetska financijska
nizu godina. Zastrašujuća utvara izdigla se iz tvrtki koje nisu izvršavale financijske
tržišta. Kineske devizne rezerve velikim se dijelom sastoje od obveznica američke
obveze p r e m a zaposlenicima. Netko je iznio primjedbu da mirovinski fondovi koji
državne blagajne. Podizanje vrijednosti yuana moglo bi prouzročiti smanjenje vrije
ma upravlja država ne bi mogli podnijeti neizvršavanje obveza u čitavoj industriji bez
dnosti kineskih dolarskih rezervi.
saveznog sanacijskog paketa.
Bilderbergovac iz Njemačke upozorio je da bi takvo što moglo prisiliti američki Savezni sustav rezervi da podigne k a m a t n e stope i tako izazove siloviti zastoj naglog porasta stanogradnje u SAD-u. Neki golemi Nizozemac naglasio je da bi M e đ u n a r o
S U D I O N I C I IZ MEDIJA
dni m o n e t a r n i fond m o r a o igrati aktivnu ulogu u potpomaganju yuana.
M
„Postoji li, dakle, stvarna opasnost" - upitao je talijanski Bilderbergovac - „da se taj spor pretvori u totalni trgovinski rat?" „Malo je vjerojatno" - odgovorio je neidentificirani plavokosi Skandinavac (po svoj prilici Šveđanin) - „jer se Kina p o t p u n o integrirala u tržišnu ekonomiju." Američki Bilderbergovac i član vlade SAD-a zaključili su da je sve što se radi namješteno kao dio predstave koja glasače kod kuće čini sretnima. Kineski p r o d o r u područje Mekonga nije prošao nezapaženo na skupštini. Ame rički zamjenik p o m o ć n i k a ministra obrane za Bliski istok i Južnu Aziju William J. Luti objasnio je da bi brza kineska ekspanzija u regiji Mekonga, u koju spadaju Kam bodža, Laos, Mijanmar, Tajland i Vijetnam, mogla ugroziti američke interese na tom prostoru. Takvim potezima Kina bi ojačala svoju ulogu u jugoistočnoj Aziji.
e đ u uzvanicima na skupštini bili su: Nicolas Beytout, glavni urednik francu skog dnevnika Le Figaro; Oscar Bronner, nakladnik i urednik austrijskog dne
vnika Der Standard; D o n a l d G r a h a m , predsjednik uprave dnevnika The Washington Post; Matthias Nass, zamjenik urednika njemačkog tjednika Die Zeit; N o r m a n Pearlstine, glavni urednik američkog tjednika Time; Cuneyt Ulsevere, kolumnist turskog dnevnika Hiirriyet; John Vinocur, stariji dopisnik američkog dnevnika International Herald Tribune; Martin Wolf, p o m o ć n i k direktora britanskog dnevnika Financial Ti mes; Fareed Zakaria, urednik američkog tjednika Newsweek International; Klaus Zu-
mwinkel, predsjednik uprave Njemačkih pošta; John Micklethwait, američki urednik britanskog tjednika Trie Economist; Adrian Wooldridge, inozemni dopisnik za The Economist. Micklethwait i Wooldridge radili su kao skupštinski izvjestitelji.
Tijekom nekoliko proteklih godina Kina je vrlo m n o g o ulagala u razvoj pro m e t n e infrastrukture koja povezuje jugozapadnu kinesku pokrajinu Yunan i p o d r u čje Mekonga. Jedan Bilderbergovac iz Europe podsjetio je da je Kina uvelike ovisna o uvozu nafte. Nekoga su zanimale brojke. Visoki, štrkljasti muškarac s naočalama - vjerojatno Jeroen van der Veer, predsjednik uprave naftne kompanije „Royal D u t c h Shell"- odgovorio je da Kina uvozi otprilike 40% potrebne joj nafte. Kineski ulazak u
IRAN - RUSIJA - KINA
K
ako p r e n o s e izvještaji, francuski je Bilderbergovac bez okolišanja upitao Henrya Kissingera znači li a m e r i č k o zveckanje o r u ž j e m pred n o s o m I r a n u p o č e t a k
novih neprijateljstava. Predsjednik CFR-a Richard Haass javio se za riječ i o t k l o n i o
područje Mekonga zapravo je rezultat snažne svijesti o t o m e da su energetske zalihe
zamisao o n a p a d u na Iran kao nerealističnu zbog same fizičke veličine te države,
zemlje osjetljive na vanjske utjecaje. Osim toga, 32% energije od životne važnosti za
zbog golemog broja stanovnika, a prije svega zbog milijardi dolara koje bi bile p o
Kinu prolazi kroz uski tjesnac Malacca koji je lako blokirati.
trebne da se akcija u o p ć e p o k r e n e . Z a k o p a n a do ušiju u pijesak Iraka, američka voj ska itekako se čuvala bilo kakve nove pustolovine na neprijateljskom tlu, i to protiv m n o g o krepkijeg protivnika, bolje pripremljenog i bolje organiziranog.
AMERIČKI ZRAČNI PRIJEVOZNICI 1 MIROVINSKI F O N D O V I T e d a n se američki Bilderbergovac z a n i m a o za učinak cijene od 50 dolara po barelu I nafte na krizu u d r ž a v n o m mirovinskom osiguranju. Visoke cijene nafte prijete ekonomskoj održivosti sektora zračnog prijevoza i m o t o r n i h vozila. Nedugo prije
Švicarski Bilderbergovac p i t a o je da li bi h i p o t e t i č n i n a p a d na I r a n p o d r a z u mijevao i p r e v e n t i v n i u d a r na n u k l e a r n a postrojenja. Richard Haass o d g o v o r i o je da bi se takav n a p a d p o k a z a o k o n t r a p r o d u k t i v n i m jer bi se opcije za p r o t u n a p a d iz T e h e r a n a m o g l e kretati u r a s p o n u od „ n e k o n t r o l i r a n o g t e r o r i z m a i pojačava nja nestabilnosti u Iraku, Afganistanu i Saudijskoj Arabiji, do izazivanja p o r a s t a
cijene nafte koji bi p r o u z r o č i o svjetsku g o s p o d a r s k u k r i z u . " Po riječima nekoli cine i n f o r m a t o r a , Richard Perle tijekom večere je kritizirao Haassovo stajalište i objašnjavao zašto mu se protivi. Jedna žena - vjerojatno H e a t h e r M u n r o e - B l u m , zamjenica rektora Sveučili šta McGill u Q u e b e c u u K a n a d i - postavila je retoričko pitanje o t o m e što će se d o g o d i t i a k o Iran nastavi s i z g r a d n j o m n u k l e a r n o g arsenala. Haass je o d g o v o r i o da u t o m slučaju Sjedinjene D r ž a v e ne bi imale d r u g o g izbora nego p r i z n a t i I r a n u j e d n a k i status kao što su ga već p r i z n a l e Pakistanu i Indiji. G e n e r a l iz Sjedinjenih Država ocijenio je da k i n e s k o - i r a n s k o - r u s k i savez m i jenja geopolitičku situaciju u regiji. Za Bilderbergovce je približavanje Rusije i Kine predstavljalo značajan događaj koji se ne smije olako u z i m a t i p r e m d a mu je n a Z a p a d u p o k l o n j e n o vrlo m a l o medijske p o z o r n o s t i . S p o m i n j a o se tajni izvještaj a m e r i č k e vlade u kojem je, po riječima svjedoka, stajalo da je Kina p o t r o š i l a nekoliko milijardi d o l a r a na kupnju najnovije i najna prednije ruske vojne tehnologije. N e t k o je u p o z o r i o da k i n e s k o - r u s k i savez nije o g r a n i č e n s a m o na vojnu trgovinu, te da je od p o č e t k a m a n d a t a predsjednika Busha r o b n a razmjena ostalih d o b a r a porasla za 100%. Jedan delegat na s k u p š t i n i (kojeg izvori iz tajne policije nisu uspjeli identifi cirati s p o t p u n o m s i g u r n o š ć u ) - po svoj prilici Anatolij Šaranski, bivši izraelski m i n i s t a r bez lisnice z a d u ž e n za Jeruzalem i dijasporu - na večernjem koktelu u p e t a k kategorički je tvrdio da američko-izraelsko-turski savez predstavlja p r o t u težu savezu Moskve, Pekinga i T e h e r a n a . Na to je riječ u z e o financijski stručnjak iz E u r o p e i objasnio da Rusija financijski stoji m n o g o bolje nego prije četiri godi n e , to jest prije no što je p r i h o d od poreza, stečen zahvaljujući vrlo z n a č a j n o m ja čanju vojne industrije koje je rezultiralo p r o i z v o d n j o m i i z v o z o m goriva i oružja, o m o g u ć i o s n a ž a n porast plaća i m i r o v i n a i t i m e d a o z a m a h privatnoj potrošnji. Njemački Bilderbergovac o t v o r e n o je u p i t a o R i c h a r d a Perlea da li će se „rat protiv t e r o r i z m a " intenzivirati tijekom Bushevog d r u g o g p r e d s j e d n i č k o g m a n d a ta. Perle n a v o d n o nije o d g o v o r i o , nego je iskrivio lice i p o g l e d a o u s t r a n u . U v a ž e n i Bilderbergovac R i c h a r d Haass na s u b o t n j e m je večernjem koktelu bez okolišanja rekao R i c h a r d u Perleu kako je Busheva administracija precijenila svoju s p o s o b n o s t da promijeni svijet. Nekolicina i n f o r m a n a t a p r i s u t n i h na k o n ferenciji prenijelo je da je Haass izjavio kako p r o m j e n a r e ž i m a m o ž e biti z g o d n a
IRAN
I
z nazočnosti američkog generala i vrhovnog zapovjednika NATO-a za Europu Jamesa L. Jonesa te umirovljenog generala američke vojske Johna M. Keanea na
skupu Bilderberga u Njemačkoj dalo se naslutiti da sljedeća faza osvajanja tek što nije počela. Američki neokonzervativac izjavio je tijekom p o p o d n e v n o g druženja uz piće da
je uvjeren kako će „iranski opozicijski p o k r e t " zbaciti mule. Nicolas Beytout, urednik novina Le Figaro, uzviknuo je: „Pa nije valjda da stvarno u to vjerujete!" Visoki, ćela vi, otmjeno odjeveni švicarski džentlmen - vjerovatno Pascal Couchepin, šef m o ć n o g Ministarstva unutarnjih poslova - zamišljeno je odgovorio da bi takav pokret uspio j e d i n o u tome da se Iranci okupe oko vlade. Završio je riječima „Ne poznajete vi Irance." Raspoloženje je začas uzavrelo čim je francuski Bilderbergovac povišenim gla som dobacio Kissingeru da će „napad na Iran izmaknuti kontroli". Prema izvještaji ma izvora iz redova CIA-e i specijalne jedinice američke vojske zadužene za zaštitu izaslanstva Sjedinjenih Država u Rottach-Egernu, i CIA i FBI otvoreno su se bunili protiv Busha i Bijele kuće. Član grčkog parlamenta upitao je Eivala Giladya, savjetnika za strategiju izrael skog premijera Ariela Sharona: „Što bi se dogodilo kad bi se Iran počeo osvećivati?" Netko je primijetio da - čak i ukoliko SAD ili Izrael pokažu suzdržanost pri upotrebi taktičkog nuklearnog oružja - ne samo da bi napad na iranska nuklearna postrojenja poput požara zapalio susjedne države i povećao vjerojatnost širenja rata, nego bi uspio izazvati i nuklearnu katastrofu jer bi se radijacija proširila na golemo područje. Netko je postavio sljedeće pitanje: „Koliko je s tim ratom povezana Amerika, koja čini sve što m o ž e ne bi li spriječila Iran da postane regionalna sila?" Jedan fran cuski Bilderbergovac htio je doznati hoće li, ako d o đ e do napada na Iran, Sjedinjene Države i Izrael djelovati u t a n d e m u ili će to biti NATO-ova operacija. Za odgovor se obratio Glavnom tajniku NATO-a Jaapu G. de H o o p u Schefferu. Drugog Bilderbergovca iz Europe zanimalo je kako SAD misle izaći na kraj s tri rata istovremeno, misleći pritom na Irak, Afganistan i Iran. Izraelska delegacija bila je prisiljena odgovarati na pitanja o tome je li Izrael spre m a n upotrijebiti n u k l e a r n o oružje protiv Irana. Odgovor je bio nesuvisao.
j e r je „manje o d v r a t n a od diplomacije i manje o p a s n a od suživota s n o v i m nukle a r n i m silama." Ipak je d o d a o : „Postoji s a m o j e d a n p r o b l e m : izgledi za postizanje željenog u č i n k a dovoljno b r z o krajnje su nepovoljni."
RUSKA VANJSKA POLITIKA PROTIV AMERIČKE
R
aspravu o politici započeo je europski stručnjak za m e đ u n a r o d n e o d n o s e tvr dnjom da se Rusija u idućih nekoliko godina namjerava n a m e t n u t i sve snažnijim
osporavanjem vanjskopolitičkih ciljeva Busheve vlade.
Netko je otvoreno pitao o d b o r je li svijet 2005. godine sigurniji nego što je bio
ozbiljno p r e i n a č e n o m i usklađenijom politikom. Ne smije se zaboraviti da je Schro
2001. i hoće li biti sigurniji za četiri godine. Nizozemac je odgovorio da je, gotovo
der, uz francuskog predsjednika Chiraca, bio m e d u najglasnijim europskim kritičari
bez ikakve sumnje, ruka m e đ u n a r o d n o g terorizma z n a t n o ojačala zahvaljujući p o
ma američke intervencije u Iraku.
litici američke vlade na Bliskom istoku. Danskog Bilderbergovca zanimalo je što se
I Schroder, predstavnik ljevice, i Merkelova, predstavnica desnice, bili su u vla
dogodilo s američkim obećanjem o suzdržanijem pristupu Iraku - misleći pritom na
sništvu Bilderbergovaca. Još od osnutka 1954. godine politika D r u ž b e bila je posje
g r u b u primjenu sile koju su američke postrojbe pokazale prilikom opsade Faludže;
dovati oba konja u utrci.
taj je događaj značajno utjecao na jačanje neprijateljskog raspoloženja u čitavom nizu umjerenih arapskih država. Osim toga, n a d o d a o je Nizozemac, terorizam i nije bio ograničen s a m o na iračko poprište ratnih operacija, nego je eskalirao diljem Azije,
BILDERBERG 2006.
Afrike i najvećeg dijela Bliskog istika.
8. DO 11. LIPNJA
Plavokosa žena - po svoj prilici Therese Delpech, direktorica za strateška pitanja Komisije za atomsku energiju - rekla je da će SAD svojim jednostranim političkim akci jama jedino uspjeti udaljiti prijateljske države i podjariti neprijateljske borce. „Amerika je najmoćnija država svijeta, ali nije moćnija od cijelog svijeta. Ukoliko želi ostvariti zacrtane ciljeve, mora uskladiti svoju politiku s politikom ostalih velikih sila." Naftni stručnjak, vjerojatno iz Velike Britanije (možda sir John Kerr iz kompa nije „Royal Dutch Shell") usmjerio je pozornost na naftovod koji povezuje Sibir i sje vernu Kinu. Bilderbergovci su iskreno izrazili nesogurnost u pogledu srednjoročnih posljedica takve transakcije. Jedan američki investicijski bankar postavio je pitanje koliko će nafte p r e m a očekivanjima proteći tim naftovodom. Član naftnog kartela iznio je približnu procjenu od 65 do 80 milijuna tona godišnje.
H O T E L BROOKSTREET, KANATA, OTTAWA, KANADA
P
edeset i četvrti sastanak Bilderberga održan je p o n o v n o u Kanadi. Na skupštini se raspravljalo o europsko-američkim odnosima, energiji, Rusiji, Iranu, Kini, Bli
skom istoku, terorizmu i imigraciji. Kao sudionici su pozvani ugledni predstavnici iz medijskih krugova, m e đ u kojima The Economist, Financial Times, njemački Die Zeit i
Der Standard, „America On Line", International Herald Tribune, Le Figaro, londonski r
Ihe Times, „Indigo Books", španjolski „Grupo Prisa", kanadski The Globe, Mail i To
ronto Star, „Time-Warner" i danski Politiken. Tehnički problemi onemogućili su detaljniji opis diskusija vođenih tijekom skupštine stoga će sažetak koji slijedi morati dostajati.
ENERGIJA
ilderbergovci su raspravljali i o t o m e na koji bi način uoči izbora u Njemačkoj
E
18. rujna 2005. osvježili „dosadnjikavu" sliku Angele Merkel, „buduće liderice".
r o d n o g plina) koje su se milijunima godina stvarale na Planetu. Je li n a m preostalo
IZBORI U N J E M A Č K O J 2005.
B
Niski, debeli Bilderbergovac iznio je mišljenje p r e m a kojem bi, ukoliko se želi da najširi slojevi njemačke javnosti prihvate Merkelovu (predsjednicu o p o r b e n e Kršćansko-demokratske unije), bilo važno pridati novu definiciju p o j m u „obiteljskeih vrijednosti". Njemački Bilderbergovci, dobri poznavaoci konzervativne bavarske ko lektivne svijesti, bili su uvjereni da Merkelova, razvedena žena s doktoratom iz fizike, ne predstavlja dovoljno „pouzdani" lik koji bi mogao privući dostatan broj glasova u tom nepokolebljivo konzervativnom dijelu zemlje. Po riječima ljudi koji su slušali raspravu, zamisao je bila „da se u predstojećoj kampanji naglašava važnost obitelji, a ne braka kao institucije". Bilo kako bilo, Merkelova je dobila izbore. To što su Bilderbergovci gurnuli ustranu Gerharda Schrodera zbog novog kan didata m o g l o je p o u z d a n o značiti da je - poslije tri godine svađa između američkih i europskih Bilderbergovaca oko rata u Iraku - tajno društvo s p r e m n o krenuti dalje s
nergetski problemi nastavili su dominirati u raspravama Bilderbergovaca. Nafta
i prirodni plin su ograničena, neobnovljiva prirodna bogatstva. Od početka dva
desetog stoljća čovječanstvo je potrošilo goleme količine ugljikovodika (nafte, pri rezervi nafte b a r e m za idućih sto godina, što bi bila dovoljna pričuva d o k tragamo za nekim m o g u ć i m rješenjem? Ili će n a m sigurne zalihe potrajati još dvadesetak godina,
kao što su sami Bilderbergovci potvrdili na sastanku u Rottach-Egernu u Njemačkoj 2005. godine? Naftne izvore vrlo je teško pronaći. Ulaganja energetskih korporacija kao što su „BP", „Royal Dutch Shell", ,,Kxxon", „Lukoil", ,,Texaco" ili „Unocal" u traženje nafte mjere se stotinama milijuna i milijardi dolara. Što je još gore, žele li ostati u utrci moraju neprestano biti u potrazi i pronalaziti nove i nove izvore koji će njima i njiho vim dioničarima jamčiti profit. Profit. O k o njega se sve vrti. A profit koji se ostvaruje p o r a s t o m proizvodnje nije m o g u ć bez energije. Budući da globalna potražnja za naftom i p r i r o d n i m plinom nastavlja rasti m n o g o brže no što se pronalaze nove zalihe, korporacije su se - sa svojim profitima i saldima
- našle u problemima. D o k izvori presušuju troškovi istraživanja penju se nebu pod
materijalističkih zahtjeva rastuće srednje klase, osobito u Aziji, u gospodarstvima s
oblake, a zarade se smanjuju. Da bi ostale konkurentne i zadržale prednost u odnosu
visokom s t o p o m rasta i velikim brojem stanovnika. Kad se potkraj XX stoljeća porast
na suparnike, energetske korporacije (čiji su članovi uprava i većinski dioničari baš
potražnje sudario s ograničenim zalihama i kapacitetima, povećale su se cijene čitave
slučajno najmoćniji pojedinci i tvrtke na svijetu) moraju ne samo zadržati nego i širiti
lepeze energenata, kako u tuzemstvu tako i u inozemstvu." („Strateški izazovi ener
kontrolu nad sve većim brojem naftonosnih polja kako bi mogle jamčiti dioničarima
getske politike za XXI stoljeće", izvještaj CFR-a).
profitabilnu dobit od ulaganja. (Tako je nastao mit o neograničenom rastu.) Svijet se mijenja, zalihe nafte i p r i r o d n o g plina iščezavaju, potražnja skače zapa 1
njujućom b r z i n o m - osobito zbog naglog gospodarskog rasta Indije i Kine koje žele sve drangulije i privilegije američkog načina života - a Planet zajedno sa svima nama ulazi u novu fazu proizvodnje i otkrivanja nafte. O d s a d a pa nadalje jedino sigurno jest da će se zalihe nastaviti smanjivati, a cijene rasti. U takvim uvjetima svjetski su kob posve je izvjestan. Takvo je mišljenje također izrazio francuski premijer i član Bilderberga Domini que de Villepin, čije je riječi 1. rujna 2005. prenio „Reuters": „Ušli s m o u poslijenaftnu eru. Želim iz toga izvući sve konsekvence i dati zbiljski poticaj štednji energije i upotre bi obnovljivih vrsta energije." jeroen van der Veer, glavni izvršni direktor tvrtke ,,Royal
Bivši direktor CIA-e James Woolsey član je m o ć n o g kružoka zaduženog za p r o micanje ekstremističkog plana poznatog p o d nazivom „Projekt za novo američko stoljeće" („Project For The New American Century", skraćeno PNAC). Radi se o agresivnoj „ o b r a m b e n o j " i vanjskopolitičkoj strategiji, koju od 1997. godine razvi ja skupina pod zaštitom neokonzervativaca bliskih Bushevoj administraciji, i čiju je praktičnu provedbu nadzirao potpredsjednik Cheney. Sve što Woolsey ima za reći vrijedno je objavljivanja u tisku. Tako je u intervjuu za Washington Post od 7. lipnja 2000. govorio o energetskoj krizi koja će, kako je rekao, „imati ozbiljne posljedice, bit će globalnih razmjera i teško rješiva. Jednostavno rečeno, bit će besprimjerna", a budući da „... Bliski istok sve više postaje izvorom svjetske nafte" - nastavio je - „to predstavlja strateški problem za nas i za m n o g e druge zemlje."
Dutch Shell" i punopravni član Bilderbergovog užeg kruga, potvrdio je ono o čemu su
Štoviše, u članku p o d naslovom „Nova nafta", objavljenom u časopisu Vanjski
Busheva administracija i stručnjaci za energetiku već dulje vrijeme razmišljali. U inter
poslovi za siječanj/veljaču 1999., Woolsey je priznao: „Osnovni cilj snaga UN-a u Pr
vjuu od 24. siječnja 2006. za dnevnik Financial Times (koji je pod utjecajem Bilderber
vom zaljevskom ratu, u kojem je sudjelovalo 500.000 Amerikanaca, bilo je osigurati
ga), rekao je: „Moje je stanovište d a j e 'laka nafta vjerojatno već prešla svoj vrhunac."
neprekinuti i n e o m e t a n i pristup nafti."
Budite sigurni da su Bilderbergovci i njihove kohorte itekako bili svjesni nadola zeće naftne krize. Tijekom protekla dva desetljeća energija je zapravo uvijek bila prva tema na njihovom godišnjem d n e v n o m redu. U travnju 2001., četiri i pol mjeseca
Za tajnu D r u ž b u Bilderberg energija je očigledno najveća briga. Jedna od točaka dnevnog reda o kojoj se raspravljalo na skupštini 2000. godine bila je posvećena nafti i Kaspijskom bazenu.
prije 11. rujna, Vijeće za m e đ u n a r o d n e odnose i James A. Baker III (prvi Bushev
U današnjem svijetu energija je jednako nafta i prirodni plin. Bush jednako nafta.
državni tajnik, član CFR-a, Bilderberga i Trilateralne komisije) objavio je iscrpnu
Nafta jednako Bush. Busheva administracija bila je prepuna bivših naftaša i naftašica:
studiju o svjetskim energetskim problemima. Izvještaj koji se pojavio na vvefr-stra-
Bush, Cheney, Rumsfeld i Riceova (bivša članica uprave naftnog giganta ,,ExxonMo-
nici CFR-a potvrdio je postojanje svijesti o katastrofalnim konsekvencama: „Snažan
bil"). Svi su oni, prije no što je itko od nas išta slutio, bili vrlo dobro upoznati sa stanjem
gospodarski rast diljem svijeta i novi globalni zahtjevi za većim količinama energije
stvari i njegovim strašnim posljedicama. U početku se vjerovalo da Kaspijski bazen sa
označili su nestanak kapaciteta održivog viška ugljikovodičnih goriva i p o č e t a k ogra
drži dovoljno rezervi nafte i prirodnog plina da može snabdijevati tržišta do konca 21.
ničavanja kapaciteta. Svijet je, ustvari, trenutačno o p a s n o blizu t o m e da iskoristi sve
stoljeća, no kad su negdje između kraja 1998. i početka 2000. godine stigli strogo p o
raspoložive kapacitete proizvodnje nafte i poveća izglede za krizu opskrbe naftom s
vjerljivi izvještaji o bušenju i istraživanju na području bazena, ti su ljudi postali svjesni
daleko ozbiljnijim posljedicama od onih koje s m o imali prilike vidjeti u posljednjih
prijeteće nevolje i neminovnosti svjetskog ekonomskog kolapsa. Što bi se dogodilo da
trideset godina. Te opcije utjecat će na druge političke ciljeve Sjedinjenih Država: na
su tržišta, p o t o m dioničari i političari, te naposljetku i obični ljudi doznali da su brojke
politiku p r e m a Bliskom istoku, na politiku prema bivšem Sovjetskom Savezu i Kini,
koje se odnose na energiju bile napuhane ne bi li se prikrila predstojeća katastrofa?
te na b o r b u protiv m e đ u n a r o d n o g terorizma. U m e đ u v r e m e n u , energetska infrastru ktura velikog broja zemalja u razvoju nalazi se na ozbiljnoj kušnji zbog ekspanzije
Kaspijske rezultate nije se moglo tajiti dovijeka. Neki tvrde da su nagli porasti cijene nafte spekulativna pojava. Drugi kažu da su redukcije proizvodnje djelo ljudske ruke, da su umjetne i da predstavljaju jasan slu
1.
Prosječni Amerikanac potroši 25 barela nafte godišnje. Prosječni Kinez 1,3 barela godišnje. Prosječni Indijac
- manje od barela [dnevnik The Christian Science Monitor, 20. siječnja 2005.)
čaj gramzivosti i nabijanja cijena zahvaljujući O P E C - u i kapitalističkom Zapadu koji
se potajno dogovaraju oko smanjivanja proizvodnje kako bi zaradili još više novca.
Naftne tvrtke otvaraju malo novih bušotina zato što su sigurne da se više ni
Profiti naftnih tvrtki nesumnjivo su r e k o r d n o visoki, a poneke u p u ć e n e osobe iz in
gdje ne mogu pronaći velika crpilišta. Više bušenja ne znači više nafte. Više bušenja
dustrijskih krugova ukazuju na postojanje političkog i industrijskog manipuliranja.
znači veće troškove koji automatski umanjuju njihov profit. Više bušenja znači i više
Govor što ga je britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw o d r ž a o 10. sije
bušotina u zemlji. Ukoliko te bušotine sadrže malo ili nimalo nafte bezvrijedne su.
čnja 2003. pred skupinom od preko 150 britanskih diplomata vrvio je pesimističnim
Zapravo „naftne kompanije troše tek 12% svojih kapitalnih izdataka na pronalaženje
predviđanjima; londonski d n e v n i k Guardian prenio je Strawovo priznanje da je bu
novih naftonosnih polja, d o k je 1990. godine taj trošak iznosio gotovo jednu trećinu
d u ć n o s t snabdijevanja naftom bila ključni povod za britansku odluku o sudjelovanju
izdataka", p r e m a izvještaju investicijske b a n k e Credit Suisse First Boston.
u a m e r i č k o m ratu protiv Iraka. Londonski The Times objavio je 11. prosinca 2004. da
Taj b a n k o v n i izvještaj objavljen je posredstvom Informativnog servisa tvrtke
se „uz iscrpljivanje rezervi plina u Sjevernom m o r u i Irskom moru... očekuje da će
„Dow Jones" (Dow Jones Newswire service) 17. siječnja 2005. Njegove bi implikacije
Britanija do 2015. godine morati uvoziti 7 5 % plina."
trebale biti razumljive s a m e po sebi. Razlog zbog kojeg gotovo da i n e m a ni istraživa
Prema p o d a c i m a sa Svjetske socijalističke tvt?f>-stranice (World Socialist Web
nja ni izgradnje rafinerija leži u t o m e što naftni kartel, koji predstavljaju najmoćniji
site), „u roku od 30 godina Europa će za svoje potrebe morati uvoziti više od 92%
članovi D r u ž b e Bilderberg (poput Rockefellerovih, Petera Sutherlanda [„British Pe
nafte i 8 1 % plina. Država, o d n o s n o države, koje će biti u stanju uspostaviti kontrolu
troleum"] i nizozemske kraljice Beatrix) shvaća da više n e m a pronalaženja značajni
n a d t i m b i t n i m p r i r o d n i m bogatstvima osigurat će sebi golemu p r e d n o s t u o d n o s u
jih količina nafte. Ulaganja se nikada ne bi isplatila.
na ostale takmace. To je glavni čimbenik koji pokreće američku politiku na Bliskom
Znači li kraj nafte i kraj svjetskog financijskog sustava? To su već priznali i Wall
istoku. Sjedinjene Države nadaju se da će okupacijom Iraka i prisvajanjem njegovih
Street Journal i Financial Times, dvije vjerne uzdanice iz Bilderbergovog najužeg kruga.
naftnih izvora uspostaviti neosporivu prevlast nad E u r o p o m i Japanom." 2
Izvještaj o nafti iz banke G o l d m a n Sachs (također stalnog igrača iz Bilderbergove elite),
Naftni stručnjak Jan Lundberg p r o r a č u n a o je da su SAD izgubile između 20% i
objavljen 30. ožujka 2005., uvećao je predviđeni rasapon cijena nafte za godinu 2005.
2 5 % svojih zaliha energije kao posljedicu uragana Katrina. Cijene nafte popele su se
-2006. od 55 do 80 dolara po barelu na 55 do 105 dolara. Tijekom skupštine 2006. go
na preko 70 dolara po barelu, ali Saudijci i dalje nisu povećavali proizvodnju. To su
dine Bilderbergovci su potvrdili da se njihovo kratkoročno predviđanje cijene nafte za
isti oni Saudijci koji su se d u g o vremena hvalisali neiscrpnim količinama nafte koja
razdoblje 2006. - 2007. ustrajno kreće oko brojke od 150 dolara po barelu.
im leži p o d nogama. Pokušavaju li oni procijeniti kretanja na svjetskim tržištima?
Po riječima izvora prisutnih na skupštini, vodeći direktori svijeta uzalud su
3
nastojali iznaći način na koji bi spriječili da javnost d o z n a istinu o zastrašujućem
M o ž d a je odgovor da j e d n o s t a v n o ne m o g u povećati proizvodnju. Da su se istrošili. A ako su Saudijci ostali bez rezervne nafte onda s m o u grdnoj nevolji.
Možete vidjeti kako se ta kriza kataklizmičkih razmjera odvija svuda oko vas. Cijene benzina i p r i r o d n o g plina najviše su - ili gotovo najviše - u povijesti. Voće i povrće skuplje je no ikada, ali kvaliteta mu nikad nije bila lošija. Troškovi prijevoza su skupi, a skupe su i banane. M a r k Williams je u članku za Tehnološku reviju (Techno
smanjivanju procijenjenih zaliha nafte. Javna svijest o nestajanju zaliha mogla bi se pretvoriti u paniku, što bi prouzročilo t r e n u t n u eksploziju cijena i ubrzalo propast svjetskog gospodarstva: tako su prenijeli izvori. Osim toga, Bilderbergovci nisu željeli pad cijene nafte jer bi niske cijene mogle izazvati imploziju dužničkog balona.
logy Review) od veljače 2005. napisao: „Ako se p r e m a djelima, a ne p r e m a riječima,
Savezni sustav pričuva SAD-a, koji je p o d s n a ž n i m utjecajem D r u ž b e Bilderberg,
m o ž e ocijeniti kako najveći igrači iz naftnog biznisa vide b u d u ć n o s t , razmislimo o
vrlo je zabrinut zbog dužničkog balona. Otkako se u ožujku 2000. rasprsnuo tehnolo
sljedećem. Od 2001. godine cijene sirove nafte su se udvostručile, a naftne kompanije
ški balon, m n o g i ulagači - u m o r n i od gubitaka p r o u z r o č e n i h balonom i računovod
povećale su p r o r a č u n e za istraživanje novih naftonosnih polja tek za neznatni dio.
stvenim skandalima p o p u t onih u tvrtkama „Enron", ,,Tyco", ,,WorldCom" ili „Global
Jednako tako, američke rafinerije rade gotovo maksimalnim kapacitetima, a od 1976.
Crossing" i od razdoblja geopolitičke nesigurnosti n a k o n 11. rujna 2001. i početka
nije sagrađena niti jedna nova rafinerija."
rata u Iraku - potražili su utočište u sigurnosti državnog duga i tržišta stanova kao opreci neizbježnim rizicima burze dionica.
2. „Britain: Foreign secretary admits oil central to war vs. Iraq" („Velika Britanija: ministar vanjskih poslova pri
Zbog toga - i zbog smišljene politike održavanja niskih kamatnih stopa koju su
znaje da je nafta ključna u ratu protiv Iraka", World Socialist Web Site (Svjetska socijalistička web stranica), Julie
vodili Vijeće federalnih rezervi SAD-a i Europska središnja banka, pokušavajući na
Hyland, 14. siječnja 2003.
taj način osigurati da ni u toliko teškom razdoblju svjetskim financijskim tržištima ne
3. „Pariš Peak Oil conference reveals deepening crisis" („Pariška konferencija na vrhu o nafti otkriva krizu koja se produbljuje"), From the Wilderness Publications, 30. svibnja 2003.
zaprijeti nelikvidnost - cijene obveznica dosegle su dotad nezabilježeni m a k s i m u m . U Federalnim rezervama su mislili da će se taj trend promijeniti čim oni počnu dizati k a m a t n e stope, što i čine od 2004. godine naovamo. M e đ u t i m , umjesto da p a d n u kako je bilo očekivano, cijene obveznica su nasta
Vodeće američke bankarske ustanove izražavale su krajnju zabrinutost zbog opa sne situacije na d o m a ć e m tržištu nekretnina. S prve stranice poslovne sekcije dnevni ka Washington Post od 7. travnja 2006. upozoravalo se na n e m i n o v n o pucanje balona tržišta nekretnina u nekim dijelovima SAD-a.
vile rasti p r e m a najvišim v r h u n c i m a u povijesti, pogodujući stvaranju dužničkog ba lona. Problem je u t o m e što bi - ukoliko visoke cijene nafte sada p o k r e n u inflacijski proces - taj balon m o g a o p u k n u t i i izazvati ozbiljne gubitke m e đ u ulagačima, osobito u sektoru bankarstva i m e đ u vlasnicima hedge fondova rizičnog kapitala, stvarajući usput financijske krize razornih razmjera i snage, p o p u t o n e u Aziji 1997. godine.
Te je godine kumulativna vrijednost svih stambenih prostora u Americi izno sila zapanjujućih 12 bilijuna dolara. Milijuni obitelji pokupovali su kuće po 500.000 dolara i pretvorili 40 do 60% svoje godišnje zarade u otplate hipoteka, uvjereni da će, b u d u U u stanju zadržati kuću kroz razdoblje od 2 do 5 godina, m o ć i tu istu kuću preprodati uz z n a t n u dobit na cvatućem tržištu nekretnina. Loša je vijest da je uskoro cijela vojska potencijalnih kupaca zauvijek nestala.
IRAN
M n o g e obitelji kombinirale su po tri zaposlenja kako bi mogle otplaćivati hipoteku. Svaki novi val otkaza koji bi eliminirao j e d n o od tih zaposlenja ostavljao bi ih bez
mjesto da brzo završi s I r a k o m i o d m a h prijeđe na iduću m e t u - Iran - Busheva
U
sredstava za mjesečnu otplatu i dovodio do masovnog neplaćanja hipotekarnih kre
administracija je sekundirala I r a n u i stavila mu nadohvat ruke o n o što je dese
dita diljem zemlje.
put do tog cilja je težak.
nogradnju (pretežno m e đ u obiteljima niskih i srednjih prihoda) dosegnuo je 10% u
tljećima nastojao doseći: položaj ključnog političkog čimbenika u regiji i u svijetu. Ali
Broj ovrha nekretnina p o d hipotekama osiguranim kod Savezne uprave za sta
Tijekom skupštine Bilderberga 2006. godine europski delegati su bez uvijanja
gradskim p o d r u č j i m a SAD-a, što je najviši postotak u proteklom desetljeću. Kad se
američkom izaslanstvu rekli da se o avanturi s I r a n o m uopće neće raspravljati, te
akumulativni val ovrha proširio balon tržišta nekretnina se rasprsnuo, pretvorivši u
da će Busheva administracija, ukoliko još uvijek koketira s pomišlju da ga n a p a d n e ,
p r a h i p e p e o bilijune dolara, mjereno vrijednošću stambenih prostora.
morati to izvesti sama. Sjedinjenim Državama p o t r e b n a je kontrola n a d t o m regijom, ne samo zbog nadzora nad tamošnjim zalihama nafte nego i - što je još važnije - kao p o m o ć pri održavanju svjetske ekonomske hegomonije. Temeljem tog strateškog plana države regije bit će pretvorene u obesnažene oblasti p o d vlašću fanatičnih šeika, s vrlo malo
„Mi sjedimo navrh balona američkog tržišta nekretnina koji s a m o što se nije raspuknuo" - rekao je jedan Bilderbergovac na sjednici 9. lipnja u l u k s u z n o m Hotelu Brookstreet. „Kojeg će se točno dana rasprsnuti, nc z n a m . Ali rasprsnut će se. Ljudi kojima su trebale godine i godine da uplate udjel za svoje kuće od 500.000 dolara bit će sretni ako za njih b u d u mogli dobiti i 100.000 dolara."
ili nimalo suvereniteta i, posljedično, sa slabim izgledima za gospodarski razvoj. Kaos u regiji pospješit će širenje islamskog fundamentalizma koji će pak ojačati proces političke i socijalne dezintegracije koji p o d u p i r u Bilderbergovci.
KAMO U L O Ž I T I NOVAC?
T
emeljna prapočela - zlato i srebro - unatoč krajnjoj kolebljivosti i n e d a v n o m p a d u
KOLAPS TRŽIŠTA STANOVA U S J E D I N J E N I M DRŽAVAMA
cijena, nalazila su se na srednjoročno uzlaznoj putanji; američki dolar i D o w Jo
nes - na srednjoročno silaznoj putanji. P r e m d a postoji obilje dokaza o manipuliranju
vijet se s u n o v r a t i o u p o n o r najrazornijeg financijskog s l o m a u m o d e r n o j p o
(obuzdavanju) cijene zlata tijekom proteklih nekoliko desetljeća, u posljednje dvije
vijesti. P r e m d a vrijeme p o č e t k a te katastrofe nije bilo t o č n o o d r e đ e n o , njen se
godine pokazalo se da kartel protivnika zlata više nije sposoban održavati nisku razi
S
dolazak p o u z d a n o iščekivao. Jedan od glavnih razloga koji su do nje doveli jest
nu cijena tog plemenitog metala.
to što je o p s t a n a k a m e r i č k o g financijskog sustava ovisio o najvećem b a l o n u trži
Osim toga, središnje banke Kine i Ruske Federacije objavile su n e d u g o prije
šta n e k r e t n i n a u povijesti čovječanstva. Spirala hiperinflacije izazvala je tijekom
skupštine Bilderberga da namjeravaju kupiti velike količine zlata. Kako sam već spo
posljednjih n e k o l i k o g o d i n a na n e k i m p o d r u č j i m a nagli p o r a s t cijena u s t a n o
m e n u o , očekivao se daljnji porast cijene nafte.
gradnji - od 10 do 4 0 % godišnje - z b o g čega su cijene milijuna k u ć a i stanova poletjele u stratosferu.
BILDERBERG 2007. 31. SVIBNJA - 3. LIPNJA ISTANBUL. TURSKA
N
akon raskošnog ručka tog trećeg dana mjeseca lipnja većina se Bilderbergovaca vra tila u svoje domovine, ponovno naoružana preciznim uputama Koordinacijskog
odbora o tome kako nastaviti s potajnim širenjem ovlasti Jedinstvene svjetske vlade. Evo retoričkog pitanja: m o ž e li mi netko, m o l i m vas, objasniti kako je moguće da n a p r e d n i liberali p o p u t Johna Edwardsa i Hillary Clinton, ili gorljivi filantropi i humanitarci koji vode m n o g o b r o j n e socijalne projekte, p o p u t članova obitelji Rocke feller i pripadnika svih europskih kraljevskih kuća, iz godine u godinu posjećuju sku pove Bilderberga p r e m d a očigledno znaju da je krajnji cilj te prezira vrijedne d r u ž b e
kriminalaca fašistička Jedinstvena svjetska sila? Kako se to m o ž e uskladiti? Zamišljeno je da se svakoj zemlji p o n u d i politički p o r e d a k i prikladnu državnu ekonomsku strukturu, ustrojene kako bi se zadovoljili sljedeći ciljevi: 1) polaganje političke moći u ruke o d a b r a n i h ljudi i uklanjanje svih posrednika 2) m a k s i m a l n o okrupnjivanje industrije i uklanjanje svake n e p o ć u d n e konkurencije 3) uspostavlja nje apsolutne kontrole nad cijenama svih proizvoda i sirovina (Bilderbergovcima je to m o g u ć e zahvaljujući čeličnom stisku kojim nadziru Svjetsku banku, M e đ u n a r o d n i m o n e t a r n i fond i Svjetsku trgovinsku organizaciju) 4) stvaranje pravosudnih i druš tvenih institucija koje će sprječavati svako o p o r b e n o djelovanje. Slijedi sažetak nekih ključnih pitanja o kojima se raspravljalo, uz d o d a t n i ko mentar. Ostali p r e d m e t i rasprave bili su: klimatske promjene i globalno zatopljenje, uloga Turske u novoj Europskoj uniji, reforme Svjetske banke, geopolitika Bliskog istoka, konflikt u Iraku, Iran kao potencijalna nuklearna prijetnja te budućnost de mokracije i populizma.
Sjedinjene Države i Europa sklopile su prešutni sporazum p r e m a kojem je pred sjednik Svjetske b a n k e uvijek iz SAD-a, dok je na čelu sestrinske institucije - Me đ u n a r o d n o g m o n e t a r n o g fonda (MMF-a) - redovito Europljanin. Unatoč tome, po riječima izvora nazočnih na skupštini, europski Bilderbergovci nisu bili ni najmanje zadovoljni nastavkom dotadašnje prakse u skladu s kojom su Sjedinjene Države, po slije neformalnih konzultacija s članovima Svjetske banke, opet imenovale j e d n o g jedinog kandidata. Zoellickovo je imenovanje usto, po svemu sudeći, osujetilo sve glasnije zahtjeve za reformom postupka biranja u Svjetskoj banci, kao j e d n o m od k a m e n a temeljaca globalne financijske građevine koju su projektirali pobjednici iz Drugog svjetskog rata. Jedan je belgijski Bilderbergovac predložio „postupak biranja prema zaslugama, bez obzira na nacionalnost", nešto što je nesposobna Busheva administracija očigle d n o odbila. Vrlo je zanimljivo da su europski Bilderbergovci u više prilika otvoreno odbacili postojeći način biranja, govoreći kako „nominacija smrdi po dvostrukim mjerilima", pogotovo zato što i SAD i Svjetska b a n k a propovijedaju odgovornost i transparentnost zemljama u razvoju koje su glavni klijenti banke. No uz M M F p o d n a d z o r o m Španjolca Rodriga Ratoa i Europsku središnju b a n k u kojom upravlja Francuz Jean-Claude Trichet bilo je teško zamisliti da bi Sjedinjene Države odustale od kontrole nad Svjetskom b a n k o m . U t o m bi slučaju jedino Savezne rezerve SAD-a ostale u r u k a m a Amerikanaca. „Zamjena j e d n o g Bushevog imenovanog kandidata drugim neće riješiti temelj ne probleme uprave u Svjetskoj banci" - izjavio je jedan Skandinavac. „Vlade zema lja članica trebale bi odbaciti sumnjivu n a g o d b u koja ostavlja n e t a k n u t o m strukturu upravljanja b a n k o m i inzistirati na otvorenom procesu biranja, utemeljenom na za slugama" - d o d a o je. I članovi grupa za razvoj dizali su obrve na s p o m e n Zoellickovog imena, zbog njegovih bliskih veza s interesnim skupinama unutar američkog establišmenta i američkih korporacija.
ROBERT ZOELL1CK I SVJETSKA BANKA
Jedan od sudionika skupštine pitao je Zoellicka kako planira izgladiti o d n o s e sa zemljama Trećeg i Četvrtog svijeta, budući da su ga se najbolje sjećali iz vremena dok
elegacija Sjedinjenih Država j e d n o d u š n o je podržala k a n d i d a t u r u Roberta Zo-
D
je obnašao dužnost trgovinskog predstavnika SAD-a i prisiljavao vlade siromašnih
ellicka za idućeg predsjednika Svjetske banke. Zoellick je 55-ogodišnji rukovo
država da se strogo pridržavaju n a m e t n u t i h im američkih zakona o intelektualnom
dilac iz Wall Streeta, bivši d u ž n o s n i k u dvjema Bushevim administracijama i slobo-
vlasništvu, zahvaljujući kojima su, primjerice, lijekovi bili n e d o s t u p n i zemljama u
dnotržišni fundamentalist. Tijekom sastanka se zavjetovao da će „raditi na tome da
razvoju. Zoellick je bio veliki prijatelj farmaceutske industrije koja proizvodi lijekove
vrati povjerenje u banku".
zaštićenih imena, pa stoga bilateralni trgovinski ugovori koje je on sklopio uspješno
„ M o r a m o ostaviti po strani naše nesuglasice i zajedno se usredotočiti na budu
sprječavaju milijunima ljudi pristup generičkim lijekovima.
ćnost. Vjerujem da najbolji dani Svjetske banke tek dolaze" - rekao je. Izgledi da Zo
Bilo kako bilo, i američke i europske delegate ozbiljno je razljutilo to što se prlja
ellick ne bude prihvaćen za obnašanje dužnosti predsjednika bili su gotovo nikakvi.
vo rublje Svjetske banke pralo u javnosti, ponajviše zahvaljujući Paulu Wolfowitzu i
Konačnu odluku trebao je krajem lipnja donijeti 24-člani poslovodni o d b o r banke.
njegovoj nesposobnosti zbog koje je on, usput budi rečeno, optuživao tisak.
Robert Zoellick jednoglasno je izabran 25. lipnja 2007. za predsjednika Svjetske
U knjizi Velika šahovska ploča (The Grand Chessboard) Z b i g n i e w a Brzezin
banke s petogodišnjim m a n d a t o m , a dužnost je od Paula Wolfowitza preuzeo 1. sr
skog iz 1997. g o d i n e , riječi „Rusija" i „vitalne zalihe energije" s p o m i n j u se, kako
pnja. U izjavi objavljenoj na http://www.worldbank.org, rekao je: „Kad z a p o č n e m s
izgleda, češće od ijedne d r u g e zemlje ili pojma. P r e m a Brzezinskom, globalna he
poslom u Svjetskoj banci, jedva ću čekati da upoznam ljude koji rade na planovima
gemonija SAD-a - a t i m e i Bilderberga - ovisi o stjecanju s v e o b u h v a t n e k o n t r o l e
za prevladavanje siromaštva u svim krajevima svijeta (s osobitom p o z o r n o š ć u p r e m a
n a d v i t a l n i m z a l i h a m a energije kojima Rusija r a s p o l a ž e u središnjoj Aziji. Sve
Africi), za unapređivanje društvenog i gospodarskog razvoja, za ulaganje u rast, za
d o k je Rusija jaka predstavlja o p a s n o s t - m o g u ć u zapreku p o t p u n o m n a m e t a n j u
ohrabrivanje nade, prilike i dostojanstva."
Bilderbergove volje na g o s p o d a r s k o m i v o j n o m p l a n u . Energetski imperativi i ge opolitička k o n t r o l a D r u ž b e Bilderberg p o n o v n o imaju ključnu ulogu u životima
O D N O S I S RUSIJOM
s t o t i n a milijuna n e v i n i h ljudi. Brzezinski je u Velikoj šahovskoj ploči t o č n o o d r e d i o d o m i n a n t n i problem ener
ruga tema od iznimne važnosti i za američke i za europske Bilderbergovce bila
gije koji pokreće američku politiku: „Sila koja bude vladala Euroazijom kontrolirat
je Rusija i njeno pokazivanje mišića na području energetike. Spor oko licence
će dva od tri najrazvijenija i ekonomski najproduktivnija područja. Čak i letimičan
konzorciju TNK-BP (Tjumenska naftna kompanija-British Petroleum) bio je tek je
pogled na zemljopisnu kartu pokazuje da će kontrola n a d Euroazijom gotovo au
d a n u nizu događaja koji su izazvali gnjev globalističke elite.
tomatski dovesti do podčinjavanja Afrike, te učiniti zapadnu hemisferu i Oceaniju
D
Jedan je američki Bilderbergovac rekao da Rusija, nakon godina ekonomske sta gnacije, „djeluje protivno ideologijama i politikama koje udovoljavaju potrebama unipolarnosti, protivno njenim p o n o v n o oživjelim manifestacijama i makinacijama, i pro tivno instrumentima koji je održavaju, poput Sjevernoatlantskog pakta [NATO-a]." Skupština Bilderberga 2007. poslužila je kao vježba postizanja konsenzusa pri
geopolitičkom periferijom središnjeg svjetskog kontinenta. Oko 75% stanovništva svijeta živi u Euroaziji, gdje se nalazi i najveći dio svjetskog materijalnog bogatstva, što u ukupnosti različitih djelatnosti, što ispod površine zemlje. Euroazija pokriva 60% svjetskog b r u t o nacionalnog proizvoda i posjeduje otprilike tri četvrtine pozna tih energetskih bogatstava svijeta."'1 Kroz
odlučivanju o zajedničkoj politici i strategiji za suočavanje s p o n o v n o oživjelom Ru
povijest čovječanstva uvijek se pokazivalo da je kontrola Euroazije ključ
sijom. Družba, prije svega, nije bila baš sretna zbog ruske strategije aktivnog uklanja
za kontrolu čitavog p o z n a t o g svijeta. D o b a r su primjer za to Azerbajdžan, u kojem
nja ostatka „atmosfere prepuštanja volji Amerike" (po riječima izvjesnog Bilderber-
je blago Kaspijskog bazena, i središnja Azija. Sa stajališta Sjedinjenih Država, ne
govca), nastale u postsovjetskom razdoblju i nedvojbeno p r e s u d n e za uspješan rast
ovisnost srednjoazijskih država izgubit će gotovo svaki smisao ako se Azerbajdžan
unipolarnosti pod dominacijom SAD-a.
p o t p u n o podčini kontroli Moskve. Za Bilderbergovce energetski imperativi predsta
Bilo je to početkom devedesetih, u ranoj fazi Jeljcinove vladavine. Uz sveopću
vljaju završnicu.
pljačku koja se tijekom tog desetljeća odvijala posredstvom šok-terapije i sustava
Tema energije p o n o v n o se pojavljuje kasnije u istoj knjizi koju je Brzezinski na
,,zajmovi-za-dionice", a u organizaciji socijalističkih teoretičara s Harvarda (JefTreya
pisao četiri godine prije 11. rujna: „Svjetska potrošnja energije bez sumnje će silno
Sachsa, Andreija Schliefera, Davida Liptona i Jonathana Haya), Rusija je uvedena u
porasti u iduća dva ili tri desetljeća. U predviđanjima Ministarstva energetike SAD-a
osvit kapitalističke ekonomije 21. stoljeća. Projekt je završio tako da se zemlja napo
procjenjuje se da će se od 1993. do 2015. godine potražnja povećati za više od 50%,
sljetku sunovratila u anarhiju, a njen narod doveden je do očaja. Njena sposobnost
s najznačajnijim rastom na Dalekom istoku. Z a m a h gospodarskog razvitka Azije već
uzdržavanja vojne sile svjetskog ranga bila je uništena, uslijed čega je n e m i n o v n o
stvara golemi pritisak što se tiče istraživanja i iskorištavanja novih izvora energije." Za Bilderbergovce je Rusija očito predstavljala početak završnice.
došlo do kolonijalne eksploatacije. Upravo je to George Ball i predlagao na skupu
Da li je k o n a č n o komadanje i slabljenje Rusije - do te mjere da se neće moći
Bilderberga 1968. godine u Kanadi. Usput budi rečeno, izraz „šok-terapija" označava naglo otpuštanje kontrole nad cijenama i valutom, k o m b i n i r a n o s povlačenjem državnih subvencija i t r e n u t a č n n o m liberalizacijom trgovine u n u t a r zemlje: sve sami prijeko potrebni sastojci za osiroma
suprotstaviti američkim vojnim operacijama koje su već uspješno osigurale kontrolu nad zalihama nafte i plina u središnjoj Aziji - bilo dijelom višedesetljetnog plana za globalnu dominaciju? Najpouzdaniji i najstručniji analitičari vjeruju u to.
šenje društva - u ovom slučaju, Rusije. Za Bilderbergovce je Rusija očito predstavljala početak završnice.
4.
Brzezinski, Zbigniew, The Grand Chessboard: American Primacy And Its Geostrategic Imperatives (Velika šahov
ska ploča: američki primat i njegovi geostrateški imperativi, Basic Books, 1977.
Na simpoziju o d r ž a n o m 1997. godine u Bonnu u Njemačkoj dr. Sergej Glazjev,
j e d a n britanski Bilderbergovac. Potom je nastavio objašnjavati kako je dvoličnost bu
predsjednik O d b o r a za e k o n o m s k u politiku D u m e (donjeg d o m a parlamenta Ruske
čnog zahtijevanja demokratskih reformi i istodobnog podupiranja paštunskih ratnih
Federacije), d a o je oštru izjavu: „Ova kolonizacija pod k r i n k o m reformi uništila je
vođa, koje nije urodilo nikakvim ozbiljnim napretkom, „uspjela obezvrijediti mnoge
temeljne institucije ruskog društva, rukovodeći se sljedećim glavnim smjernicama: 1)
od naših temeljnih zamisli u očima Afganistanaca."
uništavanje financijskog sustava države p o m o ć u beskonačnog nadograđivanja pira
Bilderbergovci, m e đ u t i m , nisu jedini koji su se češali po glavi razmišljajući kako
mide državnog duga, smanjivanja porezne osnovice, produbljivanja krize neplaćanja
su zapadne vlade i njihovi brižljivo odabrani afganistanski partneri uspjeli potrošiti
i stvaranja zbrke u m o n e t a r n o m sustavu 2) uništavanje znanstvenog i tehnološkog
milijarde dolara na p o m o ć u razvoju, a tako malo toga m o g u pokazati. Katastrofe su
potencijala zemlje p o m o ć u m n o g o s t r u k o g umanjivanja državnog financiranja zna
dobre za posao - oduvijek su bile. Bez patnje ne bi bilo h u m a n i t a r n e pomoći. A bez
nosti, propasti integracije tehnološke kooperacije i znanstvene proizvodnje tijekom
h u m a n i t a r n e p o m o ć i ne bi bilo prostora za tajne obavještajne u m r e ž e n e operacije
masovne privatizacije, te odbijanja vlade da usvoji bilo kakvu znanstvenu, tehničku,
kao dio nezaobilaznih zahtjeva Zapada za geopolitičkom kontrolom.
industrijsku ili strukturalnu politiku 3) rasprodaja kontrolnih paketa dionica vodećih
Č i m gore izgleda, tim se bolje prodaje. D o k je američki narod dobivao svoj sva
i najvrjednijih ruskih tvrtki s područja industrije, električne energije i telekomunika
kodnevni obrok sveprisutnih slika represije, patnje i u burke odjevenih afganistanskih
cija stranim kompanijama 4) prijenos prava na iskorištavanje nalazišta najvrjednijih
žena, koje su televizori isijavali u svim d n e v n i m boravcima, na stranicama novina i
ruskih sirovina transnacionalnim korporacijama 5) uspostavljanje strane kontrole
ilustriranih časopisa otpočela je prikrivena p r o p a g a n d n a kampanja. New York Times i
nad ruskom b u r z o m dionica 6) uspostavljanje izravne strane kontrole nad oblikova
New Yorker podmazivali su zupčanike stroja zvanog jad i bijeda i pozivali vladu SAD-
njem ruske ekonomske politike u zemlji i p r e m a inozemstvu." 5
a, Ujedinjene n a r o d e i svakoga tko je htio slušati da „nešto učine" - usred reklama za
No mišljenje j e d n o g finskog delegata, prema kojem „nije vjerojatna nikakva američko-ruska vojna konfrontacija, bez obzira na stupanj napetosti" zvuči tim neu vjerljivije čim više očajne Sjedinjene Države pritišću m n o g o agresivniju Rusiju.
nakit. Strava i užas postali su p r e d m e t o m prodaje, baš kao skupi nakit. Afganistan i njegovi afrički pandani - Sudan, Etiopija, Eritreja, Kongo, Ruanda i sve ostale zemlje blagoslovljene h u m a n i t a r n o m p o m o ć i sa Zapada, u b e z n a d e ž n o m
Henry Kissinger primijetio je da je „agresivna, j e d n o s t r a n a američka vanjska
su financijskom položaju. Bilderbergovci postavljaju ključna pitanja: Kako je moguće
politika prisilila države 'osovine zla da ubrzaju utrku za n u k l e a r n i m naoružanjem
da su h u m a n i t a r n e misije tolikih razmjera i značaja tako j a d n o podbacile? Radi li se
kako bi se zaštitile od američkih vojnih udara."
0 slučaju d o b r o n a m j e r n i h pothvata koji su loše završili zbog korupcije, gramzivosti
Richard Perle istaknuo je da je Rusija, kao odgovor na agresivne američke taktičke
1 n e d o s t a t n o g nadzora? Ili se radi o n e m i l o s r d n o m komadanju sve novih i novih
poteze širom svijeta, poduzela asimetrične korake ne bi li potkopala sposobnost SAD-a
zemalja i kultura, koje se kriomice provodi posredstvom agencija za h u m a n i t a r n u
da učinkovito prebacuje svoju vojnu silu u vlastito susjedstvo i u susjedstva svojih par
p o m o ć , povezanim sa širim državnim aparatom?
tnera i saveznika. Kad je jedan američki Bilderbergovac pokušao prosvjedovati, europ
O s i m toga, podrška američke vlade p o z n a t i m afganistanskim ratnim vođama
ski delegati spomenuli su nedavni odgovor Kine na namjeru SAD-a da pošalje oružje u
koji su i trgovci d r o g o m predstavlja još jedan važan komadić slagalice. Prema poda
svemir: jednostavno i relativno jeftino rušenje američkog satelita. Iznošenje tog primje
cima Ujedinjenih n a r o d a , iznos godišnje zarade od trgovine drogom penje se na oko
ra izazvalo je, na veliku žalost Amerikanaca, sveopće cerekanje u dvorani.
700 milijardi dolara, neoporezivih i u gotovini. Sedam stotina milijardi dolara godi šnje prevelik je novac da bi se sakrio u čarapu. Morate posjedovati veliko iskustvo i stručnost da biste mogli n e o p a ž e n o rukovati tolikim sredstvima. Sumnja li itko da se
AFGANISTAN
u Afganistanu ratuje zbog droge? Sumnja li itko d a j e u to umiješana CIA?
A
m u d ž a h e d i n e pripremajući ih za zajednički ratni p o h o d Washingtona i desnog krila
fganistan je također bio tema za raspravu. Opći zaključak sudionika skupštine
bio je da se misija NATO-a p o d vodstvom SAD-a našla u škripcu i da se „situ
acija u zemlji pogoršava". Problem leži u „nerealnim očekivanjima", kako je rekao
CIA je, na primjer, 1977. godine financirala Muslimansku braću i uvježbavala Islama: rat u Afganistanu. Korijene afganistanskog sukoba treba tražiti u džamiji AlAzhar u Kairu, u središtu aktivnosti Muslimanske braće. Nedugo n a k o n n a p a d a 11. rujna navodni otmičar aviona M o h a m m e d Atta identificiran je kao p r i p a d n i k Mu
5. Glazjev, Sergej,„From a Five-Year Plan of Destruction to a Five-Year Plan of Colonisation" („Od petogodišnjeg plana uništenja do petogodišnjeg plana kolonizacije"), simpozij u organizaciji EIR-a u Bonnu 1997.
slimanske braće u brojnim tiskovinama na Zapadu, kao što su Washington Post (22.
rujna 2001.), The Observer (23. rujna 2001.) ili Newsweek (31. prosinca 2001.). Halid Šeik M o h a m m e d i Ramzi Jusef, koji su isplanirali napad na Svjetski trgovinski centar 1993., također su bili Muslimanska braća. 1 desna ruka O s a m e bin Ladena, Egipćanin
PISČEV
Ajman al-Zavahiri, dugogodišnji je član te organizacije.
POGOVOR
Robert Dreyfuss u svojoj, i z n i m n o važnoj, knjizi Đavolja igra (Devil's Game) objašnjava to ovako: „Oni su se vratili u Afganistan i osnovali o g r a n a k Muslimanske braće p o d i m e n o m Islamsko društvo. Kasnije su isti ti profesori' - kako su ih nazivali
šefova paštunskih trgovaca d r o g o m i CIA-inih suradnika, p o t p o m a g a l e su pakistan
K
ska tajna služba i pakistanska 'podružnica Muslimanske braće, a novac su dobivali
manje nevidljivi. U našoj su n a m se borbi pridružili muškarci i žene iz svili zapadnih
od Saudijske Arabije."/6/
i n e k i h istočnoeuropskih tajnih službi. Malo se toga dogodi u kuloarima m o ć i a da
- tvorili okosnicu afganistanskih m u d ž a h e d i n a koji su, uz p o t p o r u SAD-a, vodili de setogodišnji rat protiv sovjetske okupacije. Tri vodeća 'profesora bila su Abdul Rasul Sajjaf, B u r n a h u d d i n Rabbani i G u l b u d d i n Hekmatjar. Sajjafa i Hekmatjara, dvojicu
onflikt i z m e đ u onih koji vole slobodu i onih koji nas žele podjarmiti daleko je od završetka. Bilo je m n o g i h uspjeha, ali i m n o g i h razočaranja. G r u p a vrlo odlučnih, slobodoljubivih građana sa svih strana svijeta prisilila je svemoćne
Bilderbergovce da u z m u zaklon, da postanu još tajnovitiji, još paranoidniji, pa stoga i
Postoji još j e d n a poveznica između Muslimanske braće i D r u ž b e Bilderberg.
nas o t o m e o d m a h ne obavijeste naši p o u z d a n i suradnici. Mi djelujemo u okvirima
R a n i h osamdesetih godina Bilderbergovac Michael Ledeen iz ultrakonzervativnog
zakona i triput provjeravamo naše izvore, reference i tragove. Taj je posao sve, s a m o
Američkog poduzetničkog instituta i Bilderbergovac Richard Perle koristili su He
ne lagan. No kad se osjetim obesnažen i u m o r a n od odricanja što ih borba iziskuje
kmatjara kao zaštitni znak antisovjetskog otpora, u isto vrijeme dok je Hekmatjar
od m e n e , sjetim se milijuna ljudi diljem svijeta koji su vodili bitke i umirali zato da
aktivno surađivao s teroristima iz radikalne skupine Hezb-i-Islami u nastojanju da
bismo jednoga dana mi, generacije r o đ e n e nakon njih, mogli uživati u povlaštenom
p o t k o p a američki utjecaj u Afganistanu.
pravu na slobodu i na časnu i doličnu potragu za srećom, u pravu koje n a m je o m o
Tijekom poprilično živahne diskusije, jedan je Talijan upitao imaju li snage
gućila njihova žrtva.
NATO-a p o d vodstvom Amerike „volje da ostanu na z a c r t a n o m putu": m o ž d a se
Bilo je trenutaka kad nisam i m a o sreće i kad sam bio bijesan i frustriran jer je
prisjetio kako je, po završetku američke vjne opsade Tora Bore u prosincu 2001.,
izgledalo da me nitko ne sluša, da nitko ne razumije i ne primjećuje crne oblake koji
general T o m m y Franks n a v o d n o rekao da se nema namjere „upetljavati u dugoročni
se skupljaju svuda oko nas. Osjećao sam da me društvo izdalo, shvaćao sam to vrlo
pothvat sovjetskog stila kao onaj iz osamdesetih." Američki su Bilderbergovci, me
osobno i teško u z i m a o k srcu. Želio sam n e k a m o pobjeći, biti sam, samosažalijevati
đ u t i m , 2007. godine izvršili pritisak na saveznike iz NATO-a da osiguraju veći broj
se i kriviti ostatak svijeta za zlodjela nekolicine kriminalaca. A o n d a sam to prerastao.
vojnih postrojbi za Afganistan.
Razmišljao sam o obiteljima Izraelaca i Palestinaca ubijenih u spirali nasilja i mržnje,
7
H e n r y Kissinger u p o r n o je tvrdio da „volje" nedostaje i da stoga „sada m o r a m o početi prihvaćati vlastita ograničenja". Član jedne europske kraljevke obitelji od sveg se srca složio s Kissingerovom p r o s u d b o m o nedostatku p r e d a n o s t i i volje, dodavši: „Nalazimo se pred vrlo teškim o d a b i r o m . "
čije je živote zauvijek uništilo neizrecivo zlo koje mržnja predstavlja. Ta mržnja nije slučajna i prirodna. N a m e t n u l i su je i njome majstorski iza kulisa upravljaju kontrolori iz Bilderber ga/ CFR-a/TC-a/Okruglog stola/RIIA-e, vukući n e s p r e m n i svijet p r e m a p o t p u n o m
Predstavnik NATO-a kategorički je izjavio da Zapad ne posjeduje ni političku
opustošenju. Razmišljao sam o milijunima novorođenčadi ovisne o cracku, r o đ e n e
inteligenciju ni razumijevanje potrebne za vođenje iscrpljujuće desetljetne kontrare-
po sirotinjskim četvrtima u središtima velikih gradova, i o desetinama milijuna nar
volucionarne borbe u Afganistanu.
k o m a n a čija je budućnost pretvorena u ovisnost zato jer šačica odabranih zarađuje o g r o m a n novac na tuđoj nesreći. Razmišljao sam o lažima i o s m r t i m a stotina milijuna nevinih mladih vojnika
6.
D r e y f u s s , R o b e r t , Dew'/'s Game: Hoe the United States Helped Unleash Fundamentalist Islam (Đavolja igra: kako
su Sjedinjene Države pomogle lansirati fundamentatistički islam), H e n r y H o l t & Co., N e w York, 2005. 7 . Smucker, Philip,„Missions i m p o s s i b l e : N A T O ' s A f g h a n d i l e m m a " ( „ N e m o g u ć a misija: N A T O - o v a afganistanska dilema"), internetski d n e v n i k Asia Time Online, 1. lipnja 2007., h t t p : / / w w w . a t i m e s . c o m / a t i m e s / S o u t h _ A s i a / I F O 1Df01.html
koji su, uz slatkorječive p r o p a g a n d n e kampanje, poslani da u m r u u Verdunu i u svim ostalim bitkama I svjetskog rata, II svjetskog rata, Koreje, Vijetnama, Falklanda, Pa n a m e , Afganistana, Iraka... Razmišljao sam o „narančastom agensu" i o s i n d r o m u
Zaljevskog rata, zbog kojih se snažni, mladi, atletski građeni vojnici u dobi od 30 go
Anderson, Robert O. 40, 108
KAZALO
dina pretvaraju u krhke starce. Razmišljao sam o tisućama poginulih p o d zapaljivim
Andreas, Dwayne 162
b o m b a m a u Dresdenu, n e h o t i č n i h zamoraca psiholoških ratnih eksperimenata koje
Archer Daniels Midland 162, 295
je provodio Institut Tavistock.
Aspin, Les 121-122
I stojim čvrsto i o d l u č n o uz sve veći broj ljudi diljem svijeta koji su izgubili svaku vjeru u državne vlasti i kojima se želudac okreće od laganja, pohlepe, dvoličnosti, glumatanja, lakrdijašenja i manipuliranja onih koji sebe nazivaju našim „vođama". Prije 370 godina Galilea Galileija su progonili zato što je naučavao da je Zemlja okrugla i da se kreće oko Sunca. Katolička crkva i gotovo svo građanstvo obasipali su p o g r d a m a tog velikog čovjeka jer su se užasavali istine koja bi mogla poremetiti društvni poredak. Kako je netko j e d n o m rekao, „Problem je u t o m e da se ljudi od pri rode nevoljko suočavaju sa stvarima kojih se boje, pa stoga puštaju druge da ispaštaju umjesto njih i b u d u žrvama zla kojem se oni ne usuđuju suprotstaviti." Živim za onaj dan i onaj čas kad će časni muškarci i žene priznati da su dosto janstvo, dobrota, poštenje, povjerenje i ljubav p r e m a bližnjima prijeko p o t r e b n i za opstanak ljudske rase, j e d n a k o onoliko koliko su to bila Galileova otkrića. Ta načela čovječnosti trebalo bi ugraditi u nekakvu vrstu d o k u m e n t a i negdje pohraniti, tako da neki budući tiranin skupo plati odluči li ponovo iznevjeriti čovječanstvo. Na prvi pogled ova knjiga govori o tajnoj skupini poznatoj kao D r u ž b a Bilder berg. Na m n o g o dubljoj razini, m e đ u t i m , ovdje se radi o unutarnjem pouzdanju i uvjerenju na koje javno mnijenje, podmićivanje, pohlepa za n o v c e m i m o ć nemaju nikakvog utjecaja. O poštenju i časti m n o g i h pojedinaca. O pomaganju ljudima da nauče misliti i da u svojim razmišljanjima budu neovisni - čak i kad im takozvani stručnjaci, koje vješto predstavljaju sve velike medijske grupacije, b u d u govorili kojoj teoriji zavjere ne smiju vjerovati. Ovo je i knjiga o m o m životu, o m o m odbijanju da živim u strahu. Sve do svog posljednjeg daha živjet ću kao slobodan čovjek i hodati zemljom kao slobodan čo vjek, uzdignute glave. O n i kojima se suprotstavljamo i koje preziremo doista će pobi jediti j e d i n o ako mi d o p u s t i m o strahu da upravlja našim postupcima. Daniel Estulin 22. rujna 2007.
AT&T 107,131, 162 Atlantic Monthly 107
A
Atlantic Richfield 108
ABB g r u p a d.o.o. 48-49, 290, 294
Auna 322
ABC 90,107-109,310
AXA osiguravajuće društvo 7, 102, 43,
Abrams, Elliot 129
289
Acheson, Dean 40,120, 131 A d a c h i . K e n 125,311
Axelrod, Daniel 134, 311
Adam, Ray 109 Agnelli, Giovanni 2 1 , 50, 308
B
Agnelli, U m b e r t o 38
Bagdikian, Ben 162
al-Zavahiri, Ajman 342 Allen, Grey 94, 104, 123, 151, 161, 168, 173, 175-176, 179, 295, 309, 313, 315316
Baldwin, Alfred 68, Baltimore News-Post 95
AIPAC - America Israel Public Affairs Američko-izraelski
odbor
za o d n o s e s javnošću 319 Američko-ruska
Baker, James A. I l l 7 8 , 1 2 3 , 1 5 8 , 296, 330 Ball, George 105-106,160,169, 338
„Aleksandar Ivanovič" 84-85 Committee;
Bakatin, Vadim 63
Bank of C o m m e r c e 20 Bank of England 106,109 Banyon, Will 157,159,313
gospodarska
komora
Barroso, Jose M. D u r a o 47, 319
189
Bartley, Robert L. 106
Američki o d b o r za ujedinjenu Europu
BBC 34, 74, 104, 309
137
Beaudry, Pierre 105, 307, 309
AEI - American Enterprise Institute;
Beauharnais-Power Co. 185
Američki poduzetnički institut 319
Bechtel C o n s t r u c t i o n 98
American Express 14
Behreandt, D e n n i s 135
American Free Press 102, 309 Američka
međunarodna
182, 186
Beichman, Arnold 93 korporacija
Benn, A n t h o n y Wedgewood 61 Bentsen, Lloyd 123
Američka unija 54
Berger, Sandy 64
Amtorg 190
Bergerac, Michel C. 110
„Anatolij" 84-85, 326
Bergsten, C. Fred 164, 295, 213
Anderson, Clayton & Co 134
Berlusconi, Silvio 317
Anderson, John 9 3 , 1 2 2
Between Two Ages: Americas Role in the
Anderson, Robert B. 123
Technetronic Era; Na r a z m e đ u dvaju ra-
zdoblja: uloga Amerike u tehnotronskoj
Brewster, Kingman, Jr. 94
Carnegie Foundation; Carnegieva zakla
Clarridge, Dewey 122
eri 53, 153
British Petroleum (BP) 10, 14, 52, 243,
da 90
247, 293, 297, 320, 329, 338
Clayton, William 134
Beytout, Nicolas 102, 264, 289, 325, 327
Carrington, lord 48
Bilderberg - D r u ž b a Bilderberg 11, 13-
Brock, Bill 170,314
Clinton, Bill 13, 35, 45, 63, 93, 110, 122,
Carter, James Earl (Jimmy) 122-123,140,
14,22,29,32,38,40,49,53-55,57,64,68,
Bronfman, Edgar 35
140
154,
91, 96, 128, 134, 145-146, 149, 156, 160,
Bronner, Oscar 7, 243, 325
Clinton, Hillary 336
Cary, Frank 109
172, 204, 238, 250-251,265, 311, 344
Brookings Institution 64
C o c a Cola 14, 296
Bilderberg
Brown, Harold 78, 109, 122, 140, 154,
Casey, William J. (Bill) 122,130,170
C o h e n , William 8, 78, 121-122, 289, 298
CBS 90, 101, 107-110
Colby, William 122
-
konferencija,
sastanak,
skup, skupština 1, 3-4, 7-8, 10-17, 19-22,
193, 295
25, 29, 31-40, 44-45, 48-49, 53-55, 57,
Brown Brothers H a r r i m a n 109
61-61, 64, 68, 70, 75, 85, 89, 91-93, 85-
Browne, John 243, 320
96,101-102,105,108,110,118,128,
131,
Brzezinski, Zbigniew 13, 41, 54, 140,
134, 138, 145-146, 149, 154, 156, 160,
153-156, 158, 163, 168-169, 171, 175,
162-164, 168-170, 172, 174, 191, 193,
193, 295, 339,
200, 203-204, 207-209, 213, 218, 234,
Buchan, Alastair 49
238, 241, 248, 250- 252, 259, 265, 267,
Bumiller, Elisabeth 103
279, 307, 309, 311, 317-318, 323, 331,
Bundy, McGeorge Bundy 120, 130,134
333, 339, 342, 344
Bundy, William P. (Bill) 40, 130
Bilderberg - koordinacijski o d b o r 37
Bush, George H . W 58, 93, 129-130, 140
Bill Gates Foundation 97
Bush, George W. 78, 93, 120, 122-123,
Bin Laden, O s a m a 342
317
Bird, Kai 130, 134
Bush, Prescott 109
Bissell, Richard 134
Business Week 9 0 , 1 0 4
Black, C o n r a d 21-22, 236, 310
Byrnes, James 121
Black, Eugene 41 Blair, Tony 13, 35,45, 322
C
Blumenthal, Michael 123, 154
Calatrava, Santiago 19-20
B o a r d m a n , Terry 96
Califano, Joseph 68-69, 314
Bollen, Christopher 103
C a m e r o n , Ewen 126
Boljševici 176-177, 179-180, 182, 315-
Camus, Phillip 102
316
163-164,167-171,314
CIA 14, 37, 40, 49-50, 68, 8 1 , 83, 90, 92-
Cold
93, 97, 113-114, 122, 126-127, 130, 134,
jlict Over Eastern Europe,
War Begins: Soviet-American Con-
137, 144, 146, 167, 170, 200, 251, 260,
počinje:
262, 296, 299-300, 314, 327, 331, 341-
Istočne Europe 121
342
Coleman, John
The; Hladni rat
sovjetsko-arnerički
konflikt
oko
Chapin, Edwin H. 198
Color of Truth: McGeorge Bundy and
Wil
Chase M a n h a t t a n , banka 14, 21, 40, 98,
liam Bundy: Brothers in Arms,
108-110, 123, 131, 149, 152, 159, 167,
istine: McGeorge Bundy i
181
braća po oružju
Chase National, banka 189-190
C o m p a q 107
C h a t h a m House 39-40, 308
Connor, John T. 109
The; Boja
William Bundy:
Chayes, Abram 169
C o n r a d Black 21-22, 236, 310
C h e m a t a r C o r p 190
Cook, D o n a l d C. 109,310
Cheney, Dick 70, 93, 120, 122, 300, 331
Cooper, Richard 163, 169
Chirac, Jacques 46, 317, 321-322
Cooper, Richard N. 197, 295, 314
Chomsky, N o a m 71
Couchepin, Pascal 327
Chretien, Jean 21
Council of the Americas; Vijeće dviju
Christian
Amerika 97
Science Monitor 93, 330
Churchill, Winston 134,190
CFR - Council on Foreign Relations;
CIBC Leadership Centre; C e n t a r za ru
Vijeće za m e đ u n a r o d n e o d n o s e 11, 52,
kovodstvo Kanadske imperijalne trgova
67, 76-77, 89-98, 100, 104, 108-110, 113,
čke banke 20
Canadian Imperial Bank of Commerce 20
120-125,
127-138,
151,
153-154,
(filler, Tansu 47
Boljševici i svjetski mir 180
Cantril, Hadley 125
162-164,
167-171,
174,
191,
Cisco 107
Bonaparte, Napoleon 137
Carey, H e n r y and Mathey 194
213, 252, 309, 312-314, 319, 325, 330-
Bowie, Robert 167,169, 314
Carlucci, Frank 78, 122
Citibank 109, 293, 297
331,343
Boylan, Richard J. 123
Carnegie, A n d r e w Carnegie 177
Cities C o m m u n i c a t i o n s 109
Cravath, Swaine & Moore (odvjetničko
Brademas, John 108
Carnegie E n d o w m e n t for International
Citigroup d.o.o. 162, 289, 293, 296-298
društvo) 110
Braden, Thomas 49
Peace; Zaklada Carnegie za m e đ u n a r o
Bradshaw, T h o r n t o n 108
dni mir 98, 245, 297,311
157,
193-196,
Cizik, Robert 108
Crisis of Democracy, The; Kriza demokra
Claes, Willy 48
cije 161,314
Clarke, Kenneth 7, 5 8 , 2 4 3
Crozier, Michel 161,314
D
E
FEMA - Federal Emergency Manage
and Trade; Opći s p o r a z u m o carinama i
Daily News (New York) 107
FADS N.V. - European Aeronautic D e
ment Agency; Savezna agencija za vođe
trgovini ^0-71, 293
Daimler Chrysler 14
fence and Space C o m p a n y ; Europski ae
nje kriznih situacija 163
General Electric 107
Davignon, Etienne 7, 34, 52, 104, 106,
ronautički k o n c e r n 102, 290
Federal Reserve System; Savezni sustav
General Motors 134
243, 277, 279, 284, 308
Eakman, B.K. 126
pričuva 106, 296, 299, 333
George, Claire 130
Davis, John W. 122
Eastern Airlines 169
Feldstein, M a r t i n S. 58,245, 296, 321
George, Lloyd 185
Davis, Lynn Etheridge 121
Economic C o o p e r a t i o n Agency; Agenci
Fiat 8, 245, 292
Gergen, David 163, 297
Davison, H e n r y P. 183
ja za gospodarsku suradnju 133
Field Foundation; Zaklada Field 104
Gigot, Paul 8,163, 245, 310
Debs, Eugene
Economist 7,9, 10, 101, 103, 247, 252,
Fiers, Alan 130
De Castries, H e n r i 7,102, 243, 289
269, 290, 310, 325, 329
Final
De Gaulle, Charles 307
Educating/or the New World Order; Obra
De H o o p Scheffer, Jaap G. 8, 48, 266
zovanje za Novi svjetski poredak
De Segonzac, Thierry 32
Edwards, John 47-48, 281
Financial Times 247, 252, 267, 320, 325,
Glazjev, Sergej 340
De Villepin, D o m i n i q u e 4 1 , 292, 330
Ehrlichman, John 69, 71
329-330, 333
Gleason, S. Everett 130
Delpech, Therese 328
Eisenhower, Dwight „Ike" 122-124, 134,
First City Bancorp, banka 108
„Global 2000 Report"; „Globalni izvještaj
Der Standard 7, 243, 325, 329
208, 251
First National City, banka 41
2000." 30
Detroit Free Press 107
Elliott, Elizabeth 297
Fisher, Stanley 59, 296
Global Crossing 333
Deutsche Telekom 38
Ellsberg, Daniel 70-71
Ford, Gerald 40, 7 1 , 92, 100, 120
Globe and Mail, The 243
Deutsch, John 122
Energy: Managing the Transition; Energi
Ford Foundation; Zaklada Ford 98, 104,
Goebbels, Josef 186
Deutsche Post 38
ja: upravljanje tranzicijom
131,311
G o l d m a n Sachs 7,10,14,48,52,247,258,
Deverell, John 21
Enron 333
Ford, H e n r y III 41
290, 293,296,299, 303, 319, 333
Devil's Game; Đavolja igra 342
Erbakan, Necmettin 46
Ford M o t o r C o m p a n y 4 1 , 134, 300
Goldsmith, James 71
Dewey, T h o m a s 122, 349
Ercel, Gazi 46
Foreign Affairs;
Die Glocke 183
Eringer, Robert 156, 308
130, 138,153, 164, 331
Gonensay, Emre 46
Esquire 91
Fortune 90
Goodpaster, Andrew J. 41
Dillon, Douglas C. 123
Europska središnja banka 106, 290, 292,
FOX 90, 110
Gorbačov, Mihail 63, 97
Disney korporacija 108
333
Franklin, George Franklin 167
Gorbachev Foundation; Zaklada Gorba
Ditchley Foundation; Zaklada Ditchley
Europski p r o g r a m obnove (ERP) 133
Friedman, Milton 62
čov 97
195-196
Europska unija 294
Friedman, Thomas L. 103,107
Gorki, Maksim 191
Domhoff, G. William 97-98, 135
Evans-Pritchard, Ambrose 137
Future of Federalism,
Gosling, Tony 74, 309
Donovan, Hedley 171, 310, 314
Exposure 107-108
deralizma
Donovan, William „Wild Bill" 50,137
Exxon 329
DieZeit9, 245,310, 325,
329
Dreyfuss, Robert 342 Državna banka saveza sovjetskih socija
126
164
ExxonMobil 140, 331
lističkih republika 190
Warning:
GUady, Eival 8, 245 A
History
of the
New
World Order; Posljednje upozorenje: povi jest Novog svjetskog poretka
152
Vanjski poslovi 40, 94,
The; Budućnost fe
95
Gilpatric, Roswell 110 Gingrich, Newt 110 Glasgow, William 104
Goldwater, Barry 92,159-160,171
Gostorg 190 G r a h a m , Donald 102, 273, 307, 325
G
G r a h a m , Katherine 67, 90, 154, 236
Galbraith, John K e n n e t h 91
G r a h a m , Phillip L. 67
Gardner, Richard N. 94, 169, 314
Grand
Chessboard:
American
Prima
Dukakis, Michael 122
F
Gates, Bill 35
cy and its Geostrategic Imperatives, The;
Dulles, Allen 40, 50,134, 137
Farben Bilder 33
Gates, Robert M. 122,129
Velika šahovska ploča: američki p r i m a t i
Dye.Tliomas R. 127, 131, 311
FBI 14, 67-68, 70-71, 83, 93, 121, 129,
G A T T - General Agreement on Tariffs
geostrateški imperativi 339
200,213,300, 327
Granatstein, J.L. 185, 316
Hiinmler, Heinrich 33
Grant, John McGregor 186
Hirsch, Fred 193
Gravath, Swaine & M o o r e (odvjetničko
Hiss, Alger 117
društvo) 109
Hiss, Donald 130
Greaves, Richard 133, 308
Hitler, Adolf 42, 137
Greenspan, Alan 35, 100, 109
Hoagland, Jim 103,106
Grey, grof Grey 186
Holbrooke, Richard 8, 52, 277, 281, 284,
G r u p o Prisa 329
297, 3 0 7 , 3 1 4 , 3 1 9
Grydeland, B j 6 r n 3 1 8
Holder, Anthony 103
Guaranty Trust 189
Hollinger d.o.o. 21
Guardian, The 308, 332
Hoover, Herbert 122
Guerzoni, C o r r a d o 62-63
Hoover Institute; Institut Hoover 109,
Gumberg, Alex 181
126 Horseshoe Tavern; „Potkova", gostionica
H
(Toronto) 23
Haass, Richard N. 52, 76, 140, 252, 297,
Hotel Bilderberg 12
307,319, 325-326
House, Edward M. 88
Haig, Alexander 41, 68-71, 78, 120
Howe, Frederick C. 175
Haldeman, Bob 6 9 , 7 1 , 157
Hubbard, Allan 245, 279, 317, 321
Hall, Peter Vickers 61, 311
Hudson Institute; Institut H u d s o n 126,
Hamilton, Alexander 78, 140
245, 273
H a r r i m a n , W. Averell 109,120,167,169
Hughes, T h o m a s L. 40
Hatch, Alden 36
Human
Hatonn, Gyeorgos, C. 32-33
Research,
Hay, Jonathan 338
stva u istraživanju politike 125
Haynes, Jr, Ulric 109
Humphrey, Hubert 92
Hayton, Bill 34
Huntington, Samuel 161,163, 314
Healey, Denis 17, 50, 210, 308
Hurriyet 325
Hekmatjar, G u l b u d d i n 342
Hutton, Will 36, 307,310
Helms, Richard 78,122, 160, 314
Hylan, John F. 90
Dimension: Experiences in Policy Tlie; Ljudska dimenzija: isku
Helphand, Parvus 183-184, 186, 316 Henry J. Heinz II 40
I
Henwood, Doug 159
IBM 109, 131, 169, 299, 301
Heritage Foundation; Matica iseljenika
IHS Energy 320
126
Indigo Books 9, 329
Hewitt, William A. 170
Institut Aspen za humanističke studije 160
Higher Circles, The; Visoki krugovi 97
Institut za političke studije 243
Hillmer, N o r m a n 185, 316
Institut za pacifičke o d n o s e 97
Institut za strateška istraživanja 108
Kimberly-Clark 98
Institut za m e đ u n a r o d n e o d n o s e 305
King, Mackenzie 185
International Harvester 189 International
Herald
Tribune
Kissinger, H e n r y 8, 13, 21-22, 24, 4 1 , 44, 247,
325,
46-47, 56, 58-59, 63, 69, 71, 78, 92, 120,
329
140, 156-158, 163, 215, 245, 250, 264,
„Internacionalizacija poduzetništva" 105
273-274, 278, 295, 297, 313, 319, 340,
Iran-Contra 129-130
342
Issing O t t m a r 59
Knight-Ridder 106 Kohlberg Kravis Robertsck Co 9, 298,
J
323
J. H e n r y Schroder, banka 109-110
„Konstantin" 84-85,118
J.P Morgan 109, 174
Kraljica Beatrix (Nizozemska) 320
Jackson, Andrew 251
Krauthammer, Charles 106
Jefferson, Thomas 73
Kravis, H e n r y 18, 44, 268, 273, 307, 322-
Jeljcin, Boris 78
323
Jenkins, George 109
Kravis, Marie Josee 307, 323
Jenner, William 90
Kristol, William 163,310
Jerusalem Post, The 35 Jimmy Carter
122,
Kuhn, Loeb & Co. 105-106, 108-110, 140,
163,167-171,
182
314 Johns Hopkins Magazine
120
L
Johnson, Lyndona 93, 105, 131, 160
Lacouture, Jean 34, 307
JCRS - Joint Center for Regulatory Stu
Lake, A n t h o n y 6,169, 314
dies; Združeni centar za regulatorne stu
Lamy, Pascal 308, 323
dije 319
Langer, William L. 130
Jusef, Ramzi 342 K Kaku, Michio 134,311 Karpel, Craig S. 163 Katz, Milton 167, 169 Keane, John M. 327 Keiger.Dale 128 Kennan, George F. 4 0 , 1 2 8 , 1 3 4 , 1 7 8 Kennedy, John F. 117, 122-124, 297-298, 301, 305 Kerry, John 35, 78, 236, KGB 3 0 , 3 1 , 6 3 , 64, 83,200
Lazard Freres 8, 18,109, 245, 290 Liga n a r o d a 177 Ledeen, Michael A. 307, 319, 342 Le Figaro 245, 264, 289, 310, 325, 327, 329 Left Business Observer 159 Lehman Brothers 105-106, 303 Lehrer, Jim 162 Lenjina, Vladimir Uljanov 179 Lenin: Red Dictator; Lenjin: crveni dikta tor 183,315 Le Pen, Jean-Marie 46 LesEchos
102
Lewin, Kurt 69
McCord, James W. 68
Moro, Aldo 62-63
Nicholson, Harold 181
Libby, Lewis 93
M c D e r m o t t , William 70
Morrow, Dwight 181
Nitze, Paul 40, 243, 297
Lilienthal, David 134
McFadden, Louis 190
Mossad 144
Nixon, Richard 67-71, 74, 92-93, 122-
Lincoln, Abraham 184, 197
McFarlane, Robert C. 130
Moyers, Bill 107, 149
124, 157-158,313
Lindsay, Franklin 134
McGovern, George 92
M S N B C 107
None Dare Call it Conspiracy; Nitko se ne
L i p p m a n n , Walter 128
McKee korporacija 191
Mullins, Eustace 185,197, 315-316
usuđuje nazvati to zavjerom 175
Lipton, David 338
McMurtry, John 73
Munroe-Blum, Heather 253, 326
Nooyi, Indra Krišnamurti 162, 262, 273-
Lit vinov, M. 181
McNamara, Robert S. 40, 122, 300
M u r d o c h , Rupert 110
274, 285, 298
Lobster 134,311
Media Monopoly; Medijski m o n o p o l 162
Muslimanska braća 342
NAFTA - North America Free Trade
M e đ u n a r o d n i m o n e t a r n i fond (MMF)
My life; Moj život 182
Agreement; Sjevernoamerički s p o r a z u m
Loeb, William
105-106,
108-109,
171,
182
56-57, 74, 175, 337
Loganov zakon 40, 111
Međunarodni
Lord, W i n s t o n 76-77, 158
institut
o slobodnoj trgovini 101-103, 154, 269, za
primijenjene
N
273, 297, 325, 331,335, 341
behavioristićke znanosti 126
Nadera, Ralph 104
N o r t h r u p Co. 108
Los Angeles Times 90, 169, 310, 321
Memoirs; M e m o a r i 141, 157, 193
Napoleon III 137
Novi m i r 182
Ludlum, Robert 32
Mennevee, Roger 33, 307
NASA 131
NSA 83
Luns, Joseph 48
Merkel, Angela 328
Nass, Matthias 9, 310, 322, 325
Luti, William 9, 307, 317, 324
Metropolitan 108-109, 180
Nation,
Lynds, Gayle 32
Metropolitan Life 108-109
National City, banka 4 1 , 182
MI5 31
National Post, The 35, 58, 310
The 130,159,311
Nya Banken, banka 186 O
M
MI6 37, 49-50, 56, 69, 200
N W C - National War College; Državnd
Observer, The 36, 49, 159-160, 213, 307,
Maddox, Lester 170
Miami Herald
ratna škola 117
310, 342
Maddox, Robert 181
Micklethwait, John 9, 310, 325
NATO 7, 8, 14, 33, 4 1 , 45, 48, 55, 101,
O'Driscoll, Robert 59
Mafija 27, 174
Microsoft 9, 14, 107, 280
108, 155, 156, 245, 266, 291, 294, 298,
Operacija „Stražarska kula" 31
Major, John 58, 62,315
Milbank
308,317, 327, 338, 340, 342,
Organizacija za gospodarsku suradnju i
Manchester
69
N B C 90, 107-109,310
razvoj ( O E C D ) 35, 289, 291
Manilov, Valerij 82
Milbrath, Lester 98
Nemirovskaja, Elena 324
Oshima, Keichi 164
Manufacturers Hanover Trust 109
Milner, lord Alfred 49
New Media Monopoly,
O t t o Wolff d.o.o. 294, 308
Marburgov plan 177
Minow, N e w t o n D. 110
ski m o n o p o l 162
Our Global Neighbourhood; Naše global
Marcos, Ferdinand 30
Mitterand, Francois 46
NewsHour with Jim Lehrer, The; Sat n o
no susjedstvo 94, 309
M a r i n e Midland, banka 109
MK-ULTRA 126
vosti s Jimom Lehrerom 162
Owen, David 55
Marrs, Jima 91
M o h a m m e d , Halid Šeik 341-342
Newsweek 91, 101, 300, 310, 325, 342
Owen, H e n r y 169, 314
Marshall, George 5 0 , 1 2 4 , 1 3 3 , 135-136
Moller.Per Stig 318
New World Order Corruption in Canada;
P
Marshallov plan 11, 128, 133, 135
Mollet, Guy 33
Korumpiranost Novog svjetskog poretka
P2 (Propaganda Due) 62
Martens, Ludwig 186
Mondale, Walter 122, 140, 154
u Kanadi 59
Packard, David 170
Martin, Paul 7, 8
Monsanto Chemical 98
New Yorker 341
Paine, T h o m a s O. 108
Marx, Karl 89
Monto, Mario 21
New York Life 189
Paley, William 100, 109
Maull, H a n n s W. 164
Moody, John 189, 292
New York Times 48, 90,103, 269, 341
Pan-Am Airways 169
McCloy, John J. 4 0 , 1 2 0 , 1 5 8 , 299
Morgan Guaranty Trust 109
Nikola II (Rusija) 178
Peabody, George Foster 181
Union
Leader
171
107
Tweed
(odvjetničko
društvo)
The; Novi medij
Pearlstine, N o r m a n 325
Rawlings-Reese, John 127
Penthouse 163
RCMP81
PepsiCo 162, 273, 298
Read, Travis 81-82
Perle, Richard 18, 35, 93, 140, 266, 317,
Reagan, Ronald W. 61-62, 92-93, 122-
319, 326, 340, 342
123,170
Perry, William 9, 21, 78, 121-122
Redstone, S u m n e r 36
Peters, Mike 134-135,311
Reed, John 180
Petar Veliki (Rusija) 178
Reed, Ralph 48
Pinay, Antoine 34, 210
Reform
PRC - Planning Research C o r p o r a t i o n ;
Reforma m e đ u n a r o d n i h institucija 164
Korporacija za plansko istraživanje 125
Regan, Donald T. 129
Poindexter, John 129
Rehnquist, William 124
Politiken 247, 293,310, 329
Reischauer, Edwin O. 169
Pompidou, Georges 34
Reporter, The 130
Powell, Colin 78, 93, 120, 124, 140
Rettinger, Joseph 48-50
Powers that Be, The; Postojeće vlasti 135
Reuters 310, 330
Prendergast, Kieran 118
Revlon 110
Price Waterhouse C o o p e r s 107
Rice, Condoleezza 78, 93, 120, 290
Princ Bernhard (Nizozemska) 16, 37
Rich, Michael D. 131
Princ Philip (Velika Britanija) 37
Ridder, Anthony 106
Prodi, R o m a n o 46, 308
Rimski klub 305
Projekt
za
novo
američko
stoljeće
(PNAC) 331
of International Institutions,
The;
Ringier, Michael 95 Robertson, George 45 Robertson, lord 48
Q
Robins, R a y m o n d 183 Rockefeller, David 13, 21-22, 45, 73, 76,
Quigley, Carroll 135
78, 91-92, 104, 109, 135, 141, 149, 153159, 171, 175, 188, 196, 210, 215, 250,
R
300, 304,319
Rabbani, B u r n a h u d d i n 342
Rockefeller File,
Radio Corporation of America (RCA)
94,104, 123, 309, 33,31-316
107-108
Rockefeller, James 42
Rakovsky, M. 181
Rockefeller, Nelson 40, 95
RAND korporacija 70, 110, 125-126,1-
Rockefeller Brothers Fund; Fond braće
31-132, 296
Rockefeller 108
Rape of the Constitution; Death of Free
Rockefeller Foundation; Zaklada Rocke
dom; Nasilje nad Ustavom; smrt slobode
feller 98,311
34,178
Rockefeller, John D. 42, 104, 180, 185,
Rato, Rodrigo 9,18
The;
Dosje
Rockefeller
189, 299
Saturday Evening Post
Rockefeller, John D. Jr. 175
Sawhill, John C. 164,314
Rockefeller IV, John D. 42,104, 299
Sajjaf, Abdul Rasul 342
Rockefeller, Laurence 36,40, 169
Schlesinger, James 70-71, 78
Rodrigues, E d u a r d o Ferro 47
Schlesinger, Jr, Arthur 91
Roosa, Robert 109
Schley, Reeve 190
Roosevelt, Edith Kermit 93
Schliefer, Andrei 338
162
Roosevelt, Franklin D. 96
Schnacht, Henry B. 110
Roosevelt, T h e o d o r e 183
SCH News 74
Root, Elihu 182
Schroder, Gerhard 282, 329
Ross, D e n n i s 10, 76, 252, 301, 307, 317,
Schroeder, banka 40
319
Schuman, Robert 135
Rostow, Walter 113
Schwab, M a r t i n J. 9, 109
Rostow Papers; Rostowljevi spisi 113
Secret Government, The; Tajna vlada 149
Rovere, Richard 91
Seymour, Charles 89
Rowan, H e n r y 70
S h a n n o n , William 53, 309
Royal Dutch Shell 8-10,34,245,253,320,
Sharon, Ariel 310
324, 328-330
Shultz, George 78
RIIA - Royal Institute of International
Simpson, Thacher & Bartlett (odvjetni
Affairs; Kraljevski institut za m e đ u n a r o
čko društvo) 180-181
d n e o d n o s e (RIIA) 39-40, 62, 69-71,195,
Sirica, John C. 68
343
Sklar, Holly 150,152, 155, 159, 313
Rubin, Richard 7 6 , 1 2 3
Smiley, Donald 108
Ruegemer, Werner 42
Smith, Gerald 167
Rule by Secrecy; Vladavina tajnom 91
Smith, Walter Bedell 137
Rumsfeld, Donald 48, 78, 102, 120, 122,
Smith Barney 162
307, 331
Smoot, D a n 98 Smythe, Dick 21
S
Socrates, Jose 47
Sachs, Jeffrey Sachs 338
Solana, Javier 10,48, 308
Safire, William 103
Solomon, Anthony 193, 314
Salant, Richard 101
Soros, George 21, 307
Salter, A r t h u r 181
Sovjetska naftna mafija 189
Sanders, Bernie 310
Sovjetska komisija za nabavu 190
Sanders, William Laurence 181
Spofford, Charles M. 135
Sandys, D u n c a n 49
Spotlight 4 1 , 62,102
Santana, Pedro M. Lopes 47
Staljin 8 3 , 1 8 9
Sarnoff, David 108
Standard Oil 90, 179,189
Stanford Research Institute; Istraživački
Times, The ( L o n d o n ) 17, 167
116-118, 121, 131, 289, 293, 314, 317-
273, 297, 325, 331, 335, 341
zavod Stanford 126
Toronto Star 21, 58, 329
318, 331
Watanuki, Joj i 161,314
Stanislaw, Joseph 157, 313
Toronto Sun 21-22
UN Peace Force; Mirovne snage Ujedi
Watergate 11,67-69,71
Stanton, Frank 110
To Win the Nuclear War: The Pentagons
njenih naroda 115-116
Webster, William 78, 122, 299
Stephenson, sir William 108
Secret
United States in the
Weeks, Byron T. 126,311
Stevenson, Adlai 92, 122
nom
War Plans; Pobijediti
u
nuklear
World Arena, Trie;
Sjedinjene Države u svjetskoj areni 113
Weinberger, Caspar 122,129,170
134,311
Unknown
Welch, Jack 107
Straw, Jack 332
Tragedy and Hope; Tragedija i nada 135
znati rat s Rusijom 181
Weyerhauser, George H. 170
Svjetska banka 300, 337
Triangle Papers, The; Trokut-spisi 151
Unocal 329
Wilkie, Wendell 122
Stimson, H e n r y 120,135
Svjetski ekonomski forum
u Davosu
13,
ratu: Pentagonovi tajni ratni planovi
War with Russia,
The; Nepo
Williams, John 41, 308, 332
Trianon Palace Hotel 232
36
Trichet, Jean Claude 10, 59, 106, 308,
V
Wilson, Woodrow 88, 177, 183, 299, 315
Sulzberger, A r t h u r 106
321,337
Vacuum Oil 189
Wise, Jennings C. 177, 315
Sutherland, Peter D. 10, 48, 52, 150, 158,
Trilateralna komisija (TC) 39,91-93,108,
Vance, Cyrus 4 1 , 1 4 0 , 1 5 4 , 1 5 8 , 169, 171,
With No Apologies; Bez isprika 159-160,
231,247, 278, 285, 293, 320
151,154-157, 163
181,193
171
Sutton, A n t o n y 151, 156, 160, 176, 178-
Trilateralism:
Vanderlip, Frank 182
Wolf, M a r t i n 215, 217, 247, 252, 267,
180,182,191,313-316
and
Van der Veer, Jeroen 10, 253, 320, 324,
294, 325
Synarchy
Movement
of Empire;
stički imperijalni pokret
Sinarhi-
105, 309
Elite
ment;
The
Trilateral
Planning for
Trilateralnost:
Commission
World
Manage
Trilateralna
ja i planovi elite za
komisi
upravljanje svijetom
150, 159, 313 T
Trilateral
Tavistock Institute for H u m a n Relations;
tor 160
Institut Tavistock za ljudske o d n o s e 61,
Trilaterals
Observer;
Deadly,
Tlie; Institut Tavistock: zlokoban i smrto
Versailles 6, 232
300, 307
Viacom 109
Woodrow
Vinocur, John 247, 325
Woodrow
Wilson:
Disciple
Wilson:
Wooldridge, Adrian 10, 247, 325
Trocki, Lav 179-186
Vojvoda od Bedforda 127
Woolsey, James 78,122, 331
Trudeau, Pierre 35, 308
Von A m e r o n g e n , O t t o Wolf 42, 294
W o r l d C o m 333
Trilateralci
151
W T O - Svjetska trgovinska organizacija
True Democracy 123, 150, 313-314
Telegraph, The 137
Tucker, Jim 20, 22, 64, 250
W
35, 52, 308, 323
Tumulty, Joseph 183
Wallace, George 93
Wormser, Rene 13, 311
World; Deset
dana koji su potresli svijet 180
Turner, Stansfield 122
Wall Street and the Bolshevik Revolution;
Tenet, George 122, 299
Tweedsmuir, lord 49
Wall Street i boljševička
Texaco 329
Tyco 333
179-180,182,315-316
Thacher, T h o m a s D. 180-181
revolucije
177, 183,299,315
nosan 68 Ten Days that Shook the
of Revolution;
sljedbenik
88,
nad Washingtonom
and
Wolfowitz, Paul 10, 13, 52, 93, 120, 277,
„Vladimir" 29-31
Washington;
Tavistock
Sinister
Wolfensohn, James D. 10, 247, 252, 307
Volcker, Paul 152-153, 170, 299
over
68-69, 7 1 , 74-75, 107, 109-110, 126, 344 Institute:
Trilateralni komenta
330 Vernadsky, George 183-184, 315
revolucija
176,
Wall Street Journal 8, 90, 101, 110, 245,
Thatcher, Margaret 57, 67, 106, 308
U
269,297,310, 320, 333
Thomas, Franklin 110
U.S. News and World Report 107, 170,
Walsh, Lawrence 129, 299
Worner, Manfred 48 Wright, Q u i n c y 96 X Xerox 298, 299, 304
T h o m p s o n , William Boyce 101
197
Warburg, James 95
Time 90,101,104,109,124,170-171,251,
US Steel 108
Warburg, Paul 95
Y
298,318, 325, 329, 342
Ulsevere, Cuneyt 325
Warner, M a r k R. 296, 298, 318, 329
Yergin, Daniel 157,313
T u n e - W a r n e r 329
Ujedinjene nacije 9, 41, 55, 94-96, 103,
Washington Post 90, 101-103, 154, 269,
Yilmaz, Mesut 46 Young, A n d r e w 169
Young, David 68, 69 Z Zakaria, Fareed 100, 300, 325 Zoellick, Robert 10, 93, 247, 300, 336, 337, 338 Zuckerman, Mortimer B. 107, 300 Zumwinkel, Klaus 38, 247, 325
