C46 Brodska elektronika

C46 Časnik elektrotehnike – usmeni (teoretski) dio ispita iz modula brodska elektronika 1. Objasniti princip rada i nabrojiti glavne dijelove navigacijskog radara. Princip rada Radar se sastoji od antene, odašiljača, prijamnika i računala za obradbu i prikaz podataka. Ako su odašiljač i prijamnik postavljeni na različitim lokacijama i imaju zasebne antene, radar je bistatički, odn. multistatički ako ima više odašiljača i prijamnika. Odašiljač i prijamnik mogu se nalaziti i na istome mjestu, odvojeni tzv. duplekserom, koji im omogućuje da se ista antena rabi za odašiljanje i prijam elektromagn. valova; takav se radar naziva monostatičkim. Odašiljač zrači elektromagnetske valove kao niz kratkih impulsa u trajanju reda veličine mikrosekunde, a impulsi se ponavljaju nakon 1 do 50 ms. U razdoblju između odašiljanja dvaju uzastopnih impulsa prijamnik prima odjeke koji nastaju refleksijom odašiljačkih impulsa od objekata u promatranom prostoru. Kako bi se omogućilo promatranje (pretraživanje) cijeloga prostora u okolini radara, antena se najčešće mehanički zakreće po azimutu i/ili elevaciji. Umjesto zakretanja cijele antene, može se elektronički zakretati samo gl. snop zračenja antene, što omogućuje znatno veće brzine promatranja prostora. Udaljenost (R) objekta (cilja) od radara određuje se na temelju vremena (t) potrebnoga da elektromagn. val prijeđe put od radara do objekta i natrag: R = c t /2, gdje je c brzina svjetlosti. Kutne koordinate objekta (azimut i/ili elevacija) određuju se iz smjera u kojem je postavljen gl. snop zračenja antene u trenutku prijama odjeka. Znatno veća točnost određivanja kutnih koordinata postiže se primjenom prijamne antene s više istodobnih gl. snopova zračenja i međusobnom usporedbom tako dobivenih signala (tzv. monoimpulsni radar). Brzina objekta (npr. cestovnoga vozila) određuje se iz Dopplerova pomaka frekvencije signala odjeka u odnosu na frekvenciju odaslanoga signala. Dopplerov se pomak frekvencije određuje iz razlike faza između više signala odjeka u nizu, koji su primljeni od istog objekta (→ dopplerov efekt). Svi se prikupljeni podatci digitaliziraju, obrađuju u računalu i prikazuju na zaslonu. Brzina i smjer kretanja objekata mogu se prikazati dodatnim vektorom brzine pridruženim svakom objektu na zaslonu. Takvu se prikazu mogu dodati i zemljopisna karta promatranoga područja, opis pojedinog objekta (identifikacija, udaljenost, brzina) i drugi podatci značajni za specifičnu primjenu pojedinoga radarskog sustava. Radarski uredaj sastavljen je od tri dijela: - odaš iljac(predajnik) - prijemnik - antena Osim ovih (elektronskih) komponenti u sklopu radara je i motor generator. Odaš iljac brodskog radara je oscilator koji generira impulse SHF (Super Hight Frequency) valnih duž ina od dva do deset centimetara (frekvencija od 3 GHz do 15 GHz) vrlo velike snage (do 100 kW). Glavni su mu djelovi: multivibrator, modulator i magnetron. Brodski radari: (9,410 + / - 30 MHz) 12 or X-band 25 kW transceivers S-Band

(3,050 + / - 10 MHz) 30 kW transceivers

Prijemnik brodskog radara je sklop koji jeke vrlo slabe snage (do 5 mW) pojacava i na ekranu prikazuje kao videosignale od kojih se formira panoramska slika podrucja

odredenog na odredenom dometu. Glavni su mu djelovi: mješ ac frekvencija, pojacalo, limiter i uređaj za prikazivanje slike, računalo ili katodna cijev s pokazivacem. Antenski sklop brodskog radara je uredaj koji omogucava ravnomjerno emitiranje u prostor impulsa super visoke frekvencije i velike snage, te prijem jeke male snage. Glavni su mu djelovi: antena, valovod i sinhromotor (servomotor ili selsin). ARPA / CAS Ugradnjom racunala u klasicne radarske sustave dobivene su bitno nove kvalitete u koriš tenju radara u navigaciji. U navigacijsku upotrebu uš li su CAS i ARPA radari te radari koji obraduju primljeni signal racunalnom tehnikom, ali nemaju mogucnost automatskog ucrtavanja kretanja objekata, odnosno izbjegavanja sudara. - ARPA (Automatic Radar Plotting Aid) je kompjutorizirani radarski sustav za automatsko ucrtavanje i izbjegavanje sudara. - CAS (Collision Avoidance System) je kompjutorizirani radarski sustav koji je po svojim konstrukcijskim karakteristikama slican sustavu ARPA. Osnovna razlika izmedu klasicnih i ARPA/CAS radara sadrž ana je u kompjutorskoj analizi primljenog signala i njegovom obradom u svrhu pracenja kretanja objekta ciji se odraz dobio na zaslonu. U prvom dijelu prijenosa signal kod ARPA uredaja slijedi istovjetan put i istovjetne transformacije kao i kod klasicnog radara, ali nakon izlaska iz demodulatora i pojacala ulazi u racunalo te u memoriji ostaje zabiljež en kao podatak, ali ga racunalo ne propuš ta na ekran. Signal se na ekran propuš ta tek kad se analizira nekoliko uzastopnih odraza. Na taj nacin se analizom takvih zapisa iz racunala generiraju impulsi na radarskom ekranu tvore sliku okolnog prostora s potpunim podacima o stanju objekata prikazanih na ekranu. Takva je slika stvorena sintetski generiranim impulsima, pa se cijela radarska slika zove sintetska slika (synthetic picture). Slika klasicnog radara može se, dakle, nazvati neobradenom likom (raw picture), s obzirom da signali koji je tvore prenose neanalizirane informacije. Prednosti ARPA radara Temelj prednosti ARPA radara u odnosu prema klasicnom je u obradi podataka o otkrivenim objektima. Prednosti su viš estruke, a sve se mogu klasificirati u dvije vrste: - prednosti vezane za kvalitet slike - prednosti vezane za ARPA sustav kao izvor navigacijskih podataka. Bolji kvalitet slike postiž e se efikasnijim brisanjem smetnji, svjetlijom slikom, jednakim termickim i optickim opterecenjem ekrana, mogucnosti prikaza reljefa, odnosno generiranjem slike u boji, a posebno mogucnoš cu distribuiranja slike na viš e mjesta na brodu (ponavljaci radarske slike). Te su prednosti posljedica kompjutorske obrade signala. 2. Što je magnetron i koja je njegova uloga kod radara? • Magnetron je šuplji rezonator na kojeg je narinut vrlo visoki napon (do 10 kV) cime se proizvodi potrebna snaga signala (20 do 100 kW). Magnetron generira impuls vrlo visoke frekvencije (do 12,5 GHz) i velike snage (do 100 kW), a impuls se generira samo onoliko vremena koliko traje pravokutni modulirani signal iz modulatora (pravokutni impuls ukljucuje magnetron koji radi onoliko vremena koliko impuls traje). Ako modulirani signal traje jednu mikrosekundu šuplji rezonator (frekvencije 10 MHz) zatitra 10000 puta, a impuls je u tom slucaju dugacak 300 metara. Ako modulirani signal traje 0,1 mikrosekundu magnetron iste frekvencije tom vremenu zatitra 1000 puta, a generirani impuls u prostoru je dugacak 30 metara. Duljina impulsa u prostoru definira kvalitet razdvajanja objekta po udaljenosti i minimalni domet radara. • Kod radara, valovod je spojen na antenu koja emitira impulse u okolinu i prima odbijene valove koje prosljeđuje u prijemnik. • Magnetron radi sa vrlo kratkim impulsima primjenjenog napona što rezultira vrlo kratkim impulsima snažnih mikrovalova koji se kasnije emitiraju (zrače)

•

• • • •

•

• •

Svaki rezonantni magnetron sastoji se od cilindrične katode koja emitira elektrone i oko nje koncentrično smještene cilindrične anode sa šupljinama koji predstavljaju rezonatore

Shematski prikaz magnetrona. 1- anoda, 2 - katoda, 3- koaksijalna linija na izlazu Princip rada - Duž osi magnetrona djeluje magnetsko polje, tako da elektroni koji izlaze iz katode ne putuju zbog električnog polja radijalno prema anodi (koja je pozitivna u odnosu prema katodi), već ih magnetsko polje skreće u stranu tako da dobivaju tangencijalnu komponentu brzine. Prolazeći pokraj rezonatora, elektroni mu predaju jedan dio energije, jer nailaze na visokofrekventno električno polje koje ih usporava. Na taj se način podržavaju visokofrekventne oscilacije u rezonatorima. Sustav je podešen tako da elektroni koji dolaze do rezonatora i bivaju ubrzani, tj. ne podržavaju oscilacije već ih guše, odlaze natrag na katodu, a elektroni koji predaju svoju energiju rezonatoru odlaze na anodu, ali na tom putu predaju još i dio energije drugim rezonatorima Tako je ukupna energija koja se predaje rezonatorima veća od one koja se od njih prima, pa se zbog toga oscilacije podržavaju Na jednom od rezonatora priključen je valovod ili koaksijalni kabel pomoću kojeg se visokofrekventna energija odvodi do trošila, npr. antene

3. Objasniti princip rada GPS sustava satelitske navigacije. Global Positioning System (GPS, dosl. Globalni pozicijski sustav), američki svemirski globalni navigacijski satelitski sustav. Omogućuje pouzdano pozicioniranje, navigaciju i vremenske usluge korisnicima širom svijeta na kontinuiranoj osnovi u svim vremenskim uvjetima, danju i noću, svugdje na Zemlji ili blizu nje, ondje gdje postoji neometan kontakt s četirima ili više satelita GPS-a. GPS se sastoji od triju segmenata: svemirskog, kontrolnog i korisničkog. Svemirski segment sastoji se od 24 do 32 satelita u srednjoj Zemljinoj orbiti, a također uključuje potisnike potrebne za njihovo lansiranje u orbitu. Kontrolni segment sastoji se od glavne kontrolne stanice (engl. Master Control Station), alternativne glavne kontrolne stanice (engl. Alternate Master Control Station) i baze dodijeljenih i zajedničkih zemaljskih antena i monitornih stanica. Korisnički segment sastoji se od stotina tisuća američkih i savezničkih vojnih korisnika sigurne usluge preciznog pozicioniranja GPS-a (engl. GPS Precise Positioning Service), te desetke milijuna civilnih, komercijalnih i znanstvenih korisnika usluge standardnog pozicioniranja (engl. Standard Positioning Service) (vidi navigacijski uređaji GPS-a). Sateliti GPS-a emitiraju signale iz svemira koje GPS prijamnici koriste za prikazivanje trodimenzionalne lokacije (latitude, longitude i altitude) i preciznog vremena. GPS prijamnik izračunava svoju poziciju tako što precizno mjeri vrijeme signala koje šalju sateliti GPS-a visoko iznad Zemlje. Svaki satelit kontinuirano transmitira poruke

koje sadrže • vrijeme transmisije poruke • preciznu orbitalnu informaciju (efemeridu) • stanje općeg sustava i grube orbite svih satelita GPS-a (almanah). Prijamnik determinira razlike u vremenu potrebnom za primanje poruka. Iz ovih razlika on determinira razlike u udaljenosti do svakog satelita. Ove se razlike udaljenosti zajedno sa satelitnim lokacijama koriste geometrijskom trilateracijom za izračun pozicije prijamnika. Pozicija se zatim prikazuje na zaslonu, a moguć je prikaz i pokretne karte ili latitude i longitude; informacija o elevaciji može biti također uključena. Mnoge GPS jedinice također prikazuju izvedene informacije poput smjera i brzine izračunatih iz pozicijskih promjena. Čini se kako su tri satelita dovoljna za određivanje pozicije, budući da prostor ima tri dimenzije pa se pozicija na Zemljinoj površini može pretpostaviti. No čak i vrlo mala pogreška sata pomnožena s vrlo velikim brzinom svjetlosti[20] – brzinom kojom se satelitski signali šire – rezultira u velikoj pozicijskoj pogrešci. Stoga prijamnici koriste četiri ili više satelita za određivanje svoje lokacije i vremena. Vrlo precizno izračunato vrijeme učinkovito je skriveno u većini primjena GPS-a kod kojih se koristi samo lokacija. Iako su za normalnu operaciju potrebna četiri satelita, u posebnim slučajevima može ih biti i manje. Ako je jedna varijabla već poznata, prijamnik može determinirati svoju poziciju koristeći samo tri satelita. (Primjerice, brod ili avion mogu znati elevaciju). Neki GPS prijamnici mogu koristiti dodatne tragove ili pretpostavke (poput ponovne uporabe posljednje poznate altitude, navigacije po procjeni, inercijalne navigacije ili uključivanja informacije iz putnog računala) radi prikazivanja degradirane pozicije kada je vidljivo manje od 4 satelita. Pozicija satelita i udaljenost do prijamnika definiraju sferičnu površinu čiji centar predstavlja satelit. Pozicija prijamnika je negdje na toj površini. Stoga se s četirima satelitima indicirana pozicija GPS prijamnika nalazi u sjecištu površina četiriju sfera ili pored tog sjecišta. (U idealnom slučaju bez pogrešaka GPS prijamnik nalazio bi se u sjecištu četiriju površina). Ispravna pozicija GPS prijamnika za prizemna vozila jest sjecište koje se nalazi najbliže površini Zemlje. Za svemirska vozila ispravno sjecište može biti ono koje je najudaljenije od Zemlje. Točna pozicija GPS prijemnika također je sjecište koje se nalazi najbliže površini sfere koja odgovara četvrtom satelitu. 4. Objasniti princip rada žiro kompasa. Ž iro kompas je instrument koji za identifikaciju meridijana koristi odredena fizicka svojstva masivnog tijela koje rotira (ž iroskopa ili zvrka). Pojavio se u prvoj dekadi XX st. za potrebe polarnih ekspedicija. Ž iroskop je dinamicko tijelo koje slobodno rotira velikom brzinom. Najceš ce je izveden kao simetricni rotor s velikom obodnom brzinom koji je ovješ en u kardanskom sustavu. Os rotacije zvrka je glavna ili osnovna os (broj 1 na Osi u kojima su ucvrš ceni prstenovi kardanskog sustava su horizontalna ekvatorijalna os (broj 2) i vertikalna ekvatorijalna os (broj 3). Kod zvrka s tri stupnja slobode sve se osi sjeku u istoj tocki, tako da je takav zvrk uravnotež en. Zvrk pokazuje dva osnovna svojstva, inerciju i precesiju. Inercija je svojstvo ž iroskopa da os rotacije uvijek zadrž ava isti smjer u prostoru, o tome u kojem smjeru se postavila platforma na koju je zvrk s tri stupnja slobode pricvrš cen. Pri tome to svojstvo zvrk zadrž ava s obzirom na sva kretanja, pa tako i na kretanja Zemlje, š to znaci da ce os rotacije zvrka zadrž ati pravac u prostoru neovisno i o kretanjima Zemlje. Precesija je svojstvo zvrka da se os rotacije otkloni za 90° od smjera djelovanja sile koja djeluje na tu os.

Ta dva osnovna svojstva iskoriš tena su za rad ž iro kompasa: ogranicavanjem slobodnog rotiranja zvrka postiž e se da se os rotacije postavlja u prevcu meridijana. Za postavljanje osi rotacije u horizontalni polož aj na os rotacije djeluje se silom tež e, a za usmjeravanje u meridijan sila ustrajnosti u smjeru rotacije Zemlje. Pretvaranje ž iroskopa u ž irokompas moguce je na tri nacina: 1. djelovanjem na vertikalnu os spuš tanjem tež iš ta ž iroskopa (ž irokompas tipa Anshü tz), 2. djelovanjem na vertikalnu dodavanjem ž iroskopu spojenih posuda (ž irokompas tipa Sperry), 3. djelovanjem na vertikalnu os elektricnim korektorima. Tipicni predstavnici ž iro kompasa Ž irokompasi marke Sperry pojavili se još 1911. godine. Kompas ovog tipa sastavljen je od tri osnovna dijela: matice, kompasnih ponavljaca i elektricnog napajanja. Matica se sastoji od osjetljivog elementa, balistickog elementa, prateceg elementa i noseceg elementa. Osjetljivi element obješ en je u pratecem elementu pomocu 9 niti. Zvrk je rotor trofaznog asinhronog motora s 10000 okretaja u minuti (stariji tipovi imali su zvrk mase 40 kg i 6 000 okretaja u minuti). Nalazi se u vakumiranom kuciš tu. U stvarnosti to je zvrk sa tri stupnja slobode ciji jedan stupanj ogranicavaju spojene posude s likvidom (balisticki element) koje istovremeno služ e i kao priguš ivac oscilacija, a sastoji se od dvije posude s po 170 g ž ive. Prelijevanje ž ive stvara usmjeravajuci moment. Noseci element lež i u kardanskom sustavu i nosi maticu i ostale pomocne djelove (korektore, azimutalni motor itd). Korektor greš ke vož nje i korektor greš ke geografske š irine smješ teni su na nosecem elementu. Na korektor greš ke vož nje rucno se postavlja vrijednost brzine broda, ostali elementi podeš avaju se automatski. Na korektor greš ke geografske š irine postavlja se vrijednost geografske š irine. Neki tipicni predstavnici ž irokompasa tipa Sperry prikazani su na slici 18. Kardanski sustav drž i maticu u vodoravnom polož aju do od 60° i trima do 20°, a sastavljen je od tri prstena s priguš ivacima vibracija. Ž irokompasi marke Anschü tz znacajno se razlikuju od prethodnih. Koriste dva zvrka s medusobno suprotnim pravcima rotacija, a umjesto kardanskog sustava osjetljivi element pluta u likvidu. Osim toga znacajno se razlikuju i po zvrka (kod ovih je tipova mala, kod nekih svega 2,2 kg) kao i po broju okretaja zvrka (ž irokompasi marke Anschü tz imaju velik broj okretaja, preko 20000 okretaja u minuti). Komplet sadrž i maticu, ponavljace i izvor napajanja. Matica se sastoji od osjetljivog i prateceg elementa koji su smješ teni u kortao s likvidom. Osjetljivi element ima oblik lebdece kugle i dva zvrka. Zvrkovi su trofazni asinhroni motori koji rotiraju brzinom od 20 000 okretaja u minuti, a mogu precisirati oko vertikalne osi samo u suprotnim smjerovima. Ogranicenost vertikalnog stupnja slobode postignuta je ekscentricnim tež iš tem osjetljivog elementa, a priguš ivanje oscilacija sustavom spojenih posuda. Osjetljivi element slobodno lebdi u likvidu, mješ avini destilirane vode, glicerina i benzolove kiseline. Glicerin stvara uzgon i onemogucava smrzavanje a benzolova kiselina sprovodi elektricnu struju za napajanje. Polož aj lebdece kugle u likvidu odreduje magnetsko polje koje proizvodi posebna zavojnica. Radna temperatura likvida je 53° ± 3° C a ta se temperatura održ ava termostatom. Pogreš ka geografske š irine ne postoji zbog dvostrukog zvrka, a pogreš ka vož nje korigira se racunski tako da ovi tipovi ž iro kompasa nemaju korektor. Ž irokompasi tipa Plath umnogome su slicni, a razlika je sadrž ana u tome š to osjetljivi element tih kompasa ne lebdi u likvidu vec pliva na ž ivi, a na vrhu je uprt. Iznad ž ive smješ ten je likvid koji sadrž i benzolovu kiselinu radi elektricne provodljivosti. Takoder posjeduju dva zvrka, ali su oni u stanju mirovanja razmaknuti za 60°. Uredaji koji rade u sprezi s ž irokompasom

Ponavljaci ž irokompasa su instrumenti koji se koriste u razlicite svrhe. Cesta upotreba ponavljaca potrebna je kod mjerenja azimuta u svrhu odredivanja pozicije ili kontrole devijacije. Na svakom krilu mosta montiran je po jedan ponavljac na koji je montiran smjerni aparat preko kojeg se opaž aju terestricki objekti ili nebeska tijela. Podatak s osjetljivog elementa na plocu ponavljaca prenosi se putem selsina. Svaki ponavljac nalazi se u kardanskom sustavu, posjeduje vlastito osvjetljenje i mehanizam za uskladivanje s ruž om kompasa (slika 21). Slika 21. Ponavljac ž irokompasa na krilu mosta Autopilot je uredaj za automatsko kormilarenje. S jedne je strane spojen na ž iro kompas a s druge na eleketricni ili hidraulicni kormilarski stroj. Ako brod skrene s kursa aktivira se kormilarski stroj koji broda vrati u kurs. U kompasnom ponavljacu nalazi se kontakt koji uspostavlja spoj sa lijevim ili desnim kontaktnim prstenom, zavisno o skretanju broda. Kad se kormilo pocne okretati preko povratne veze aktiviraju se kontaktni prstenovi koji prekidaju vezu s kormilarskim strojem. Naizmjenicnim ukljucivanjem i iskljucivanjem mož e se pri kormilarenju po mirnom 24 vremenu održ avati kurs s oscilacijama od ± 0,5°. Osjetljivost autokormila postavlja se rucno. Kod plovidbe pri nemirnom vremenu osjetljivost potrebno je smanjiti. Automatskim kormilarenjem smanjuju se gubici i povecava srednja brzina broda. Kursograf je uredaj koji na papirnoj traci koja je pokretana satnim mehanizmom, ili na displeju ispisuje vrijednosti kursa i sva skretanja. Upotrebljava ponavljac ž irokompasa, a služ i za kontrolu kormilarenja. Radiogoniometar je instrument elektronske navigacije koji omogucava smjeranje izvora elektromagnetskog impulsa (radiofara) na udaljenostima do 150 M. Posebno je koristan kod emitiranja poziva pogibelji na srednjevalnom frekventnom podrucju. Smjeranjem izvora elektromagnetskog impulsa odreduje se pramcani kut ako radiogoniometar nije snabdjeven ž irokompasnim ponavljacem, odnosno pravi azimut ako je na uredaj prikljucen ponavljac ž iro kompasa. Radar je navigacijski uredaj za detekciju terestrickih objekata, mjerenje kutova, mjerenje udaljenosti i izbjegavanje sudara. Ako radarska slika nije sinhronizirana s ž iro kompasom (nestabilizirana radarska slika) radar pokazuje situaciju s relativnim pomacima, a mjere se pramcani kutovi. Ako je radarska sinhronizirana s ž irokompasom (stabilizirana radarska slika) radarom se mjere direktno azimuti, pramcanica je orjentirana na pravi kurs, a slika mož e relativne pomake (relative motion) ili prave pomake okolnih brodova (thrue motion). Ako takav radar radi u sprezi s racunalom koje mož e pratiti i unaprijed proracunavati pojedinih objekata omogucno je sustavno automatsko pracenje, alarmiranje nadzor svih parametara važ nih za navigaciju i izbjegavanje sudara (ARPA - Automatic Radar Plotting Aid). 5. Objasniti princip rada brodskog autopilota. Osnovna zadaća sustava automatskog kormilarenja broda (autopilot) jest kvalitetno i

pouzdano upravljanje brodom po kursu, odnosno održavanje naređenog kursa i plovidbene rute. Najkraće rečeno, vođenje broda po zadanoj trajektoriji - putanji. Brod je složeni dinamički sustav izložen mnogobrojnim i različitim vanjskim poremećajima - smetnjama u tijeku plovidbe (valovi, vjetar i dr.). Upravljački podsustav (autopilot zasnovan na digitalnom računalu) predstavlja diskretni dio sustava, dok izvršni dio sustava zajedno s brodom kao objektom upravljanja čini kontinuirani dio sustava.

PODSUSTAV UPRAVLJANJA Upravljački podsustav s autopilotom realizira se pomoću mikroračunala i odgovarajućeg algoritma za vođenje - održavanje kursa broda ψ . Signal odstupanja stvarnog kursa broda, ψ(t) od zadanog -naređenog ψzad(t) podvrgava se djelovanju algoritma PI regulatora i širinsko-impulsnog modulatora (ŠIM) u autopilotu, te se generira upravljački izvršni signal za kormilarski podsustav koji djelovanjem na aktuatore listove kormila dovodi brod na zadani kurs. Negativna povratna veza razmjerna stvarnom kursu broda osigurava održavanje, odnosno stabilizaciju, zadanog kursa plovidbe broda. Upravljanje kursa broda pomoću autopilota viši je rang automatskog kormilarenja bez sudjelovanja kormilara. Stalnim mjerenjem stvarnog kursa broda (npr. pomoću žirokompasa) i korištenjem tog signala u povratnoj grani sustava, automatski se određuje odstupanje stvarnog od naređenog kursa, te odgovarajućim algoritmom autopilota (program mikroračunala) formira upravljački signal koji brod dovodi na željeni kurs i stalno na njemu održava do zadavanja novog kursa. Kormilarenje autopilotom je povoljnije i učinkovitije na dužim rutama plovidbe, gdje nema čestih promjena kursa broda. Programski se može optimirati po raznim kriterijima (najbrže plovidbe, najekonomičnije i sl.). Podsustav automatskog upravljanja kursa pomoću autopilota, osim podatka ostvarnom kursu broda, koristi u povratnoj grani i signal derivacije kursa broda s davača radi optimiranja brzine djelovanja kormilarskog podsustava na brodu. 6. Objasniti princip rada brodskog brzinomjera (Speed log). Brzinomjer (log) je instrument za mjerenje brzine broda i prevaljenog puta. Ultrazvucni brzinomjer Mjeri brzinu na osnovu doplerova efekta, vrlo je precizan, u stanju je pokazivati i brzinu u vož nji krmom i bocnu brzinu. Univerzalno je u primjeni.

Dopplerov efekt Dopplerov efekt je pojava promjene frekvencije emitiranog signala zbog kretanja predajnika ili prijemnika. Kod mjerenja brzine odaš iljac i prijemnik u istom su polož aju i krecu se istom brzinom u odnosu na neku nepomicnu tocku u odnosu na koju se mjeri brzina. Transducer na dnu broda u blizini pramca emitira ultrazvucne signale prema morskom dnu pod kutom od oko 60°. Transducer prijemnik montiran je uz predajnik i prima iste signale koji su se odbili od dna. Transduceri Transduceri su sredstva koja elektricne impulse pretvaraju u mehanicke i obratno. Koriste se dvije vrste transducera: piezoelektricni i magnetostricijski. Opis Za mjerenje brzine koriš tenjem Dopplerovog efekta koriste se frekvencije koje su znatno viš e od frekvencija dubinomjera i to iz tri razloga: manje se snaga emitiranog signala, smanjuju se dimenzije transducera, a ultrazvucni snop lakš e se usmjerava. Kod kvalitetnih brzinomjera š irina ultrazvucnog snopa je oko 3°. Ultrazvucni impuls emitira se pod kutom α u odnosu prema površ ini mora, odnosno prema ravnini morskog dna. Brod ima brzinu v koja se mož e rastaviti u dvije komponente: v cos α u ravnini emitiranog snopa i v sin α, okomito na tu ravninu. Mjerenjem Dopplerova pomaka može se, prema tome, izracunati brzina transducera, što je zapravo brzina broda. U praksi postoje dva predajna i dva prijemna transducera. Jedan emitira signal 60° prema pramcu a drugi 60° prema krmi, pa tako onom koji je usmjeren prema pramcu (u vožnji naprijed) frekvencija se povecava ( ima pozitivan predznak), a onom koji je usmjeren prema krmi frekvencija se smanjuje ( ima negativan predznak). Kod Dopplerovog brzinomjera koriste se dva sustava emitiranja:  sustav stalnog emitiranja signala (Continuous Wave System - CW),  sustav impulsnog signala (Pulsesystem). Kod sustava stalnog emitiranja signala moraju postojati dva neovisna transducera, jedan kao odaš iljac i drugi kao prijemnik. Kod sustava impulsnog signala vrijeme emitiranja i vrijeme prijema je sinhronizirano, tako da isti transducer mož e služ iti i za emitiranje i za primanje signala. Vecina brzinomjera koristi impulsni sustav. Transduceri su smješ teni u posebnim kuciš tima, a dostupni su u slucaju kvara (nije potrebno dokovanje broda). Brzinomjeri koji koriste Dopplerov pomak izuzetno su osjetljivi i mogu registrirati pomake od svega 5 mm u sekundi (brzinu broda od 0,01 cvor). Neki uredaji mogu mjeriti brzine do 100 cv u uzduž nom smislu i 10 cvorova u bocnom smislu. Minimalna

dubina je do svega 0,3 metra, a radne frekvencije krecu se od 100 kHz do 600 kHz. Brzine pokazuju analogno i digitalno. Neki tipovi daju viš e razlicitih brzina: brzinu u kursu, brzinu izvan kursa, brzinu zanoš enja, brzinu u kvadrantima (pomake prema sjeveru, jugu, istoki i zapadu), a kod svih tipova registrira se i prevaljeni put. Brzina se mjeri preko dna i to do dubina od 400 metara. Nakon te dubine emitirani impuls reflektira se od gušcih slojeva mora koji se nalaze na oko 400 metara, a tada mjeri brzinu kroz vodu. Uredaj se automatski prebacuje na mjerenja od dna ili od gušcih slojeva mora. «Razne» brzine koje se koriste u navigaciji. - Brzina kroz vodu je brzina koja je proporcionalna broju okretaja brodskog propelera bez uracunavanja vanjskih elemenata koji imaju utjecaja na plovidbu, kao š to su vjetar, struja, valovi. - Prevaljeni put kroz vodu je put koji brod prevali vozeci brzinom kroz vodu, odnosno prevaljeni put bez uracunavanja elemenata koji utjecu na plovidbu. - Brzina preko dna je brzina koju brod prevali pod utjecajima svih elemenata koji utjecu na plovidbu (propeler, struja, vjetar, valovi). - Prevaljeni put preko dna je prevaljeni put koji brod prevali brzinom preko dna. 7. Objasniti princip rada brodskog dubinomjera (Echo sounder system). Princip rada Na početku jedne faze (perioda) pojedinačnog mjerenja odašiljač dubinomjera šalje elektronski signal pretvaraču koji signal pretvara u izlazni zvučni val te se kao takav odašilje dalje vodom prema dnu. Međutim cjelokupna energija zvuka ne šalje se samo pravocrtno, vertikalno u dubinu, već se ona rasipa i ponekad odbija od same valovite površine vode. Ta tzv. povratna disperzija zvučnog impulsa također ulazi u prijamnički sklop dubinomjera te njen učinak valja eliminirati, što se u praksi korigira parametrima najmanje dozvoljene dubine mjerenja ili intenzitetu energije ulaznog zvučnog signala. Kada odašiljani zvučni val dostigne dno najveći dio njegove energije reflektira se povratno u smjeru prijamnika dubinomjera gdje se zvučni signal ponovo pretvara u elektronski impuls te se zatim analizira njegovo vremensko zaostajanje iza odaslanog signala. Veličina reflektirane energije proporcionalna je snazi odaslanog zvuka i refleksivnosti, odnosno tvrdoći dna. Pješćano ili muljevito dno značajno disperzira energiju zvučnog vala, umanjuje njegov energetski intenzitet apsorbcijom energije, ali i rasipa smjer refleksije. Većina suvremenih dubinomjera omogućava podešavanje snage prijamnog vala te je u tom smislu dubinomjer potrebno podesiti za svaki tip dna posebno. Povećanjem izlazne snage uređaja potencijalno je moguće dobivati mjerene dubine manje od stvarnih i obrnuto, smanjenje izlazne snage uređaja će rezultirati većim dubinama. Precizno izmjerenom vremenskom razlikom između trenutka odašiljanja zvučnog signala i prijama njegove jeke, uz poznavanje brzine zvuka u vodi može se jednostavnom formulom jednolikog gibanja odrediti prijeđeni put zvučnog signala tj. iznos dvostruke udaljenosti između odašiljača/prijamnika i reflektirajuće plohe (dna).

Osnovni princip mjerenja dubina U račun uzeta brzina zvuka ovisi prvenstveno o prodornosti valne fronte zvuka kroz vodu tj. o frekvenciji odaslanog signala te o što točnije određenoj gustoći vode. Gustoća vode je u praktičkoj primjeni u slatkovodnom dubinomjerstvu prvenstveno funkcija temperature vode, dok je u moru osim temperature dodatni argument korekcije brzine zvuka i njegova slanost. Praktičko mjerenje temperature vode se izvodi uranjanjem termometra na otprilike pola metra ispod mirne površine vode, u pravilu prije početka samog mjerenja. 8. Objasniti ulogu i princip rada AIS sustava (Automatic Identification System). AIS je Automatski identifikacijski sustav koji je, pored ostalog, autonomni brodski primopredajnik za automatsko, kontinuirano emitiranje i razmjenu identifikacijskih podataka, pozicije kursa, brzine i ostalih informacija između susjednih brodova kao i lučkih vlasti preko dogovorenih VHF radio kanala. AIS je primopredajni uređaj koji koristeći VHF frekvencije za izmjenu podataka omogućuje pomorskim brodovima svih tipova (kao i obalnim postajama) identifikaciju brodova koji se nalaze u njihovoj blizini. AIS ima za cilj poboljšati sigurnost ljudskog života na moru, sigurnost u vođenju navigacije kao i pridonijeti zaštiti morskog okoliša. Primljene i odaslane informacije sadržavaju osnovne navigacijske podatke o brodovima koji nas okružuju a prikazuju se na odgovarajućem pokazivaču. AIS može biti integriran sa navigacijskim uređajima poput radara, ECDIS-a, VDR- a te računalnom opremom. Osnovna upotreba AIS-a temelji se u autonomnoj razmjeni podataka između brodova. U tom načinu rada svaki brod emitira svoje podatke ostalim brodovima opremljenim AIS sustavom unutar VHF dometa. Ta jedinstvena komunikacijska shema omogućuje protok podataka, neovisno o glavnoj kontrolnoj postaji. Pozicija i ostali podaci automatski se prebacuju s brodskog senzora u AIS sustav, gdje se informacije oblikuju i odašilju u kratkim vremenskim periodima preko određenog VHF kanala. Kada drugi brodovi prime signal, podaci se dekodiraju i prikazuju dežurnom časniku koji može u grafičkom i tekstualnom obliku promatrati AIS izviješće od svih ostalih brodova opremljenih AIS sustavom, unutar VHF dometa. Dobiveni podaci mogu se izborno proslijediti brodskom integriranom sustavu kao i radaru koji može pridodati identifikacijsku oznaku svakom radarskom cilju. AIS podaci mogu se, također, spremati u sustav za snimanje podataka o plovidbi (VDR) za kasniju reprodukciju i analizu. Nove AIS poruke odašilju se svakih nekoliko sekundi, ovisno o brzini broda i njegovom kretanju, kako bi informacije bile

ažurne. Razmjena podataka između brodova obavlja se potpuno automatski bez ikakve intervencije dežurnog osoblja na bilo kojem brodu. Princip rada AIS-a AIS poruke moraju se ažurirati i ponovno odaslati svakih nekoliko sekundi, što se postavlja kao osnovni zahtjev za dobro funkcioniranje sustava, s obzirom da upotrebljivost podataka brzo opada s protekom vremena. Da bi se udovoljilo takvim visokim zahtjevima za ažuriranjem, upotrebljava se jedinstvena samoorganizirajuća komunikacijska shema podjele vremena. AIS koristi precizne vremenske podatke iz GPS signala u cilju sinkronizacije emitiranja višestrukih podataka od višekorisnika, a sve to preko jednog uskopojasnog kanala. Taj protokol se naziva samoorganizirajući vremenski podijeljen višestruki pristup–SOTDMA (Self Organizing Time Division Multiple Access )protokol. Svaki brod emitira svoje AIS poruke i prima poruke sa svih brodova unutar VHF radio dometa. Podrućje unutar kojeg se mogu primiti AIS poruke naziva se brodskom “ćelijom”. Na taj način svaki brod se nalazi u središtu svoje vlastite ćelije. Veličina ćelije može varirati u odnosu na gustoću prometa na AIS kanalu. U slučaju da AIS poruke počnu preopterećivati mrežu, brodski AIS sustav automatski smanjuje svoju ćeliju zanemarujući udaljenije, slabe postaje u korist jačih, bližih postaja. AIS i pripadajuć osjetnici moraju se napajati iz glavnog brodskog izvora električne energije. Osim toga, mora se omogućiti rad AIS-a i pripadajćih osjetnika s alternativnog izvora električne energije. Uređaj mora biti sposoban za rad dvije minute nakon uključivanja. Tehnička svojstva AIS-a, kao npr. promjenjiva izlazna snaga odašiljača, radne frekvencije (dodijeljene međunarodno i odabrane regionalno), modulacija i sustav antena moraju udovoljavati odgovarajućim ITU preporukama. Brzine ažuriranja informacija te različite vrste informacija vrijede za različiti period. Podaci koje AIS obrađuje mogu se podijeliti u četiri osnovne skupine, svaka skupina informacija ima svoj zahtjev za ažuriranjem, ovisno o frekvenciji promjene točnosti podatka. Osnovne skupine podataka, prema međunarodno utvrđenoj podjeli, su sljedeće: - statički podaci (Static Data). Statički podaci su uneseni u uređaj kod ugradnje.. Statički podaci i podaci o plovidbi emitiraju se svakih šest minuta, kod promjena ili na zahtjev, npr. upit od VTMIS-a. - dinamički podaci (Dynamic Data). Dinamički podaci izvode se preko veze s brodskim DGPS-om i ostalim senzorima - podaci o plovidbi (Voyage Related Data). Podatke o plovidbi unosi zapovjednik, putem lozinkom zaštićene rutine. - sigurnosni podaci (Short Safety related Messages). Sigurnosne poruke se mogu ubaciti u bilo koje vrijeme od broda ili obalne postaje. Ovi tipovi poruka namijenjeni su kratkom i sažetom izvještavanju porukama ukljućujući napomene pomorcima, navigacijska upozorenja, plime i oseke, struje, SAR komunikacije i specifične instrukcije od operatera VTMIS-a. AIS brodska oprema AIS brodski sustav mora biti u mogućnosti izvršavati sljedeće funkcije:   - da automatski osigura informaciju o identitetu, vrsti, poziciji, kursu, brzini i navigacijskom statusu broda, kao da i osigura sigurnosne informacije za odgovarajući opremljene obalne stanice, druge brodove i zrakoplove,   - da automatski prima takve informacije od slično opremljenih brodova,   - da nadgleda i prati brodove i   - da razmjenjuje podatke s obalnim stanicama.  

Brodski se AIS sustav sastoji od sljedećih elemenata:   - jedan SOTDMA radijski primopredajnik s dva VHF prijemnika te jednim  odašiljačem (dozvoljeno je da primopredajnik ima DSC prijemnik podešen  na kanal 70),   - kontrolni ekran, koji ukljuèuje komunikacijski procesor i sučelje za prihvaćanje ulaznih podataka od brodskog navigacijskog senzora i slanje izlaznih podataka za vanjske sustave kao npr. ECDIS, ARPA, VDR te INMARSAT terminal i   - jednog ili više GPS/ DGPS prijemnika za osiguranje informacija o poziciji i preciznih vremenskih podataka potrebnih za sinkronizaciju SOTDMA protokola. Pozicija broda i precizni vremenski podaci izvode se iz GPS prijemnika i diferencijalnih korekcija tamo gdje su dostupne. Podaci o putovanju unašaju se putem tipkovnice od strane brodskog operatera. - Ostali podaci se u AIS unose iz brodskih senzora, npr. žiro-kompas i brzinomjera, preko standardnog sučelja. AIS komunika-cijski procesor organizira podatke za odašiljanje i brine se za sve SOTDMA komunikacijske funkcije. Brodski primopredajni sustav prima AIS izviješæa od drugih brodova i obalnih postaja i prikazuje AIS podatke od svakog primljenog cilja, u tekstualnom i grafičkom formatu. Dobiveni se AIS podaci, preko serijskih izlaza, prosljeđuju na vanjske uređaje (ECDIS, ARPA, VDR…).

9. Opišitie strukturu i objasnite princip rada INMARSAT (A/B, M i C) satelitskog komunikacijskog sustava. INMARSAT SAŽETO - INMARSAT (International Maritime Satellite Service) je međunarodna organizacija za satelite sa sjedištem u Londonu - sa četiri geostacionarna satelita te brodskim i zemaljskim postajama ona omogućuje komuniciranje brod - kopno, kopno - brod i brod - brod između zemljopisnih širina 70°N i 70°S - osim komercijalnog komuniciranja omogućuje automatsku predaju signala o pogibli centrima potrage i spašavanja na kopnu - tim sustavom koristi se i SAFETYNet služba za odašiljanje pomorskih sigurnosnih informacija koja preko satelita dostavlja brodovima podatke navigacijskih i meteoroloških upozorenja - služba je izuzetno pogodna za područja koja nisu pokrivena NAVTEX službom

-

-

-

-

-

-

-

Republika Hrvatska potpisnik je sporazuma o korištenju satelitskim sustavom INMARSAT koji omogućava pokretne komunikacije preko satelita na kopnu, moru i u zraku SVEMIRSKI DIO – obuhvaća četiri satelita: AOR East, AOR West, IOR, POR satelitske veze koriste četiri frekvencijska područja: za vezu brod – satelit 1,6 GHz za vezu satelit – kopno 3,6 GHz za vezu satelit – brod 1,5 GHz za vezu kopno – satelit 6 GHz svi sateliti su pod nadzorom Satellite Control Centre SCC ZEMALJSKI DIO – obuhvaća mrežu obalnih zemaljskih postaja CES, mrežu koordinacijske NCS i mrežu operacijskih centara NOC (sjedište London) BRODSKE ZEMALJSKE POSTAJE SES – postaja koja se nalazi na brodu vrste SES-ova: INMARSAT A, INMARSAT B, INMARSAT C, INMARSAT M INMARSAT sustav omogućuje: komunikacije u pogibelji, telefonske razgovore, teleprinterske veze, prijenos podataka, faksimil veze, elektroničku poštu INMARSAT A – koristi analognu tehniku prijenosa što omogućava dvosmjernu komunikaciju imaju dva neovisan ID broja (na prvom se spajaju telefon i telex, na drugom dana/fax uređaji) komunikacije u pogibelji, telefonske razgovore, teleprinterske veze, faksimil veze, slanje podataka (DATA) INMARSAT B – SES koji će zamIjeniti INMARSAT A SES, za prijenos koristi digitalnu tehnologiju čime se poboljšava kvaliteta govora i prijenos podataka INMARSAT C – malih dimenzija i jeftin, koristi digitalnu tehnologiju, može se napajati iz električne mreže i baterije telex poruke, elektronička pošta, brod-kopno fax poruke, uzbunjivanje i prijenos poruka u pogibelji, prijem poruka preko EGC i to SafetyNET i FleetNET, slanje poruka (DATA) PROSLIJEĐIVANJE PORUKA PREKO INMARSAT C – poruke za slanje moraju se privremeno pohraniti zajedno sa pozivom za zemaljsku postaju, ne može se izravno raditi sa pretplatnikom kada se oslobodi kanal zemaljska postaja odgovara dodjeljivanjem kanala poruka, a terminal automatski ugađa predajnik na dodijeljeni kanal i odašilje poruku POBOLJŠANI GRUPNI POZIV (Enhanced Group Call EGC) – postoje dvije vrste usluga za koje se koristi poboljšani grupni poziv i to su SafetyNET i FleetNET SafetyNET – koristi se za ostavljanje pomorskih informacija o sigurnosti plovidbe, vremenskih izvješća uz mogućnost odabira područja za koje se želi primiti najčešće je to kružno odašiljanje FleetNET – koristi se za komercijalne svrhe za prijenos trgovačkih informacija odabranoj grupi brodva da bi se u najkraćem mogućem roku obavijestili svi zainteresirani najčešće je to pravokutno odašiljanje INMARSAT M – manji digitalni satelitski telefon, laganiji i jeftiniji telefonske razgovore, faksimil veze, dana prijenos, uzbunjivanje POSTUPAK REGISTRACIJE BRODSKIH ZEMALJSKIH POSTAJA (Commissioning) – moraju se udovoljiti tehnički, financijski, zakonski i ugovorni uvjeti

INMARSAT OPŠIRNIJE O satelitskim komunikacijama se brine međunarodna pomorska satelitska organizacija (International Maritime Satellite Organization). Osnovana je 3. rujna 1976. godine kao

neprofitna organizacija u sastavu IMO-a, koji je dio UN-a, s ciljem uspostave komunikacijske mrež e putem satelita. Kasnije su usluge proš irene i na avio industriju i ime organizacije se mijenja u "International Mobile Satellite Organization". Međutim, kratica INMARSAT i dalje ostaje u uporabi. Kada je 1999. godine postala prva međunarodna organizacija pretvorena u privatnu tvrtku podijeljena je na dva djela: • Glavnina organizacije, pretvorena u komercijalnu kompaniju • Nadzorno tijelo, IMSO Od 2005. godine dionice INMARSAT-a su na Londonskoj burzi, a prema najnovijim informacijama američ ki fond „hedge fund Harbinger Capital“ ima u vlasniš tvu 28% dionica š to je najveć i dio kod jednog vlasnika. Trenutno u orbiti imaju 11 satelita, a u pripremi je nova generacija Inmarsat-5 satelita koja bi trebala biti u radu do 2014. godine, i pruž ati mobilni š irokopojasni internet brzinama do 50 Mbita na sekundu bilo gdje na svijetu. Inmarsat je razvio mnogo raznih usluga i one se mogu grupirati u dvije grupe: 1. Uobič ajene i unaprijeđene usluge–nude se putem obalnih zemaljskih stanica koje nisu u vlasniš tvu Inmarsata 2. Napredne usluge-omoguć uju se putem partnera distributera, ali sva oprema je u vlasniš tvu i pod upravljanjem Inmarsata Napredne usluge "BGAN Familija" je paket IP-baziranih usluga: • BGAN: Broadband Global Area Network (svjetska š irokopojasna mrež a). Koristi se na kopnu. Bazira se na novim I-4 satelitima i nudi brzine preuzimanja do 492 kbit/s (mož e ovisiti o modelu terminala) i slanje od 32 do č ak 450 kbit/s (ovisi o lokaciji korisnika i modelu terminala). • FleetBroadband (FB) je pomorska usluga, bazira se na BGAN tehnologiji, nudi slič ne usluge i koristi istu infrastrukturu kao i BGAN. • SwiftBroadband (SB) je aeronautič ka usluga, također se bazira na BGAN tehnologiji i nudi slič ne usluge. SB terminali su posebno dizajnirani i prilagođeni ugradnji i koriš tenju u avionima. • IsatPhone: nudi glasovne usluge brzinom od 4.8 kbit/s i fax/prijenos podataka brzinom 2.4 kbit/s. Dostupan je u satelitskim zonama EMEA(Europe, midle east, Africa) i APAC (Asia-Pacific). Uobič ajene i unaprijeđene usluge • Aeronautical (Classic Aero): pruž a usluge telefona, faksa i prijenosa podataka avionima. • Inmarsat-B: nudi usluge telefona, telexa, faxa srednje brzine i prijenos podataka brzinama 56, 64 ili 128 kbit/s. Koristi se na brodovima. • Inmarsat-C: u biti ovo je "telex putem satelita". Prilagođen je GMDSS sustavu, noviji terminali imaju ugrađen GPS prijemnik. • Inmarsat-M: pruž a telefonske usluge brzinom 4.8 kbit/s, fax i prijenos podataka brzinom 2.4 kbit/s. Preteč a je Inmarsat-Mini-M sustava. • Mini-M: nudi telefonske usluge, fax i prijenos podataka brzinom 2.4 • GAN (Global Area Network): nudi izbor usluga male brzine (telefon, fax, internet tipa ISDN brzine 64 kbit/s (nazvan Mobile ISDN). GAN se još zove i "M4". • Fleet: je u stvari familija usluga za brodove koja uključ uje Inmarsat- Fleet77, InmarsatFleet55 i Inmarsat-Fleet33. Slič no GAN-u, nudi izbor usluga male brzine (telefon, fax, internet tipa ISDN brzine 64 kbit/s (nazvan Mobile ISDN). Međutim, nisu sve usluge dostupne svim č lanovima familije. Najnovija podrž ana usluga je Mobile ISDN brzine 128 kbit/s na Inmarsat-Fleet77 terminalima.

• Swift 64: slič no GAN-u, uključ uje usluge male brzine (telefon, fax, internet) za privatne, poslovne i komercijalne avione. Swift 64 se č esto kupuje u viš ekanalnoj verziji š to omoguć uje istovremeni pristup viš e korisnika preko jedne 'linije'. • Inmarsat D/D+/IsatM2M: Inmarsatova verzija pagera, neki modeli su opremljeni GPS prijemnikom. Koriste se za prać enje kamiona, plutač a, nadzor postrojenja i sl. • MPDS (Mobile Packet Data Service): usluga slič na ADSL usluzi na kopnu. MPDS- nema odvojene terminale, nego se ta usluga naplać uje posebno, a podrž avaju ju svi modeli familija GAN, Fleet, i Swift64. Stare usluge koje se viš e ne nude • Regional BGAN (R-BGAN): ovu uslugu je naslijedio BGAN i povuč ena je krajem 2008. • Inmarsat-A: je bila izvorna Inmarsat usluga, uspostavljena 1982. godine. Nudila je analogne FM telefonske i telex usluge. Dodatno, internet brzinama 56 ili 64 kbit/s. Usluga je ukinuta krajem 2007. godine. • Inmarsat-E: svjetski sustav uzbunjivanja koristeć i EPIRB plutač e (Emergency Position Indicating Radio Beacons). Ova usluga je ukinuta u korist Cospas-Sarsat sustava. Inmarsatova uloga u GMDSS-u se mož e svesti na: 1. Inmarsat pruža svemirski dio neophodan zatrenutnu i pouzdanu komunikaciju u pogibelji i hitnosti. 2. Inmarsat nudi tri satelitska sustava koja su u skladu s GMDSS zahtjevima i sadrž e sve potrebne funkcije: Inmarsat B, Inmarsat C i Inmarsat Fleet 77. Opć enito Inmarsat sustav se sastoji od 3 glavna djela: 1. Svemirski dio (sateliti) 2. Zemaljski dio (obalnestanice) 3. Mobilni dio (brodskestanice) Srce sustava je Network Operations Centre (NOC) smješ ten u sjediš tu Inmarsata u Londonu. Radi 24 sata dnevno i koordinira aktivnosti svih satelita u mrež i.

Svemirski dio Inmarsat sateliti smješ teni su u geostacionarnoj orbiti 35 700 kilometara iznad ekvatora. Kreć u se istom brzinom kojom se zemlja okreć e i u odnosu na zemlju stoje na istoj relativnoj poziciji. Sateliti su opremljeni solarnim ploč ama koje im daju energiju za rad. Na tim pozicijama sateliti omoguć uju pokrivenost gotovo cijele zemaljske kugle. Nisu pokrivena polarna područ ja sjevernija od 76°sjeverne geografske š irine i juž nije od

76° juž ne geografske š irine. Inmarsat sustav koristi 4 satelita, i još toliko u rezervi. U orbiti su sateliti Inmarsat-2 i Inmarsat-3 familije.

Zemaljski dio Osnovica zemaljskog djela su obalne stanice (CES – coast earth stations). Svaki CES je 'spoj' između međunarodne zemaljske komunikacijske mrež e i satelitske mrež e Inmarsata. Vlasnici CES-a su uglavnom velike međunarodne telekomunikacijske kompanije koje pruž aju š iroki spektar usluga. Prosječ an CES koristi antene promjera 1114 metara. Svako Inmarsat područ je ima svoj 'Network Co-ordinating Station'. NCS kontrolira i upravlja komunikacijama između CES-a i SES-a. Njihova briga je da sve funkcionira i da su preusmjeravanja signala toč na. Pokretni dio Pokretni dio Inmarsata se sastoji od brodskih, avionskih, osobnih i ostalih pokretnih stanica. To je u stvari korisnič ki dio i obuhvać a sve Inmarsat terminale. Prije nego se Inmarsat SES mož e koristiti potrebno je izvrš iti instalaciju i registraciju u inmarsat sustav. Bez registracije i potvrde iz NOC-a SES se ne mož e spojiti na sustav. Svaki SES mora imati svoj ' Inmarsat Mobile Number' (IMN), kao svoj jedinstveni identifikacijski broj (slič no kao broj telefona). Postoje dvije vrste SES-a: 1. Single-channelSES: prilikom komunikaci je s satelitom koristise samo jedan kanal. Mož e se koristiti samo jedna usluga istovremeno (npr. telefon, fax, teleks ili internet, ali se ne mož e npr. prič ati na telefon i koristiti internet istovremeno). 2. Multi-channelSES: koristi viš e kanala za komunikaciju sa satelitom, tako se npr. mož e prič ati na telefon na jednom kanalu a na drugom koristiti internet. Opć enito o Inmarsat opremi Pomorske Inmarsat stanice se sastoje od dva velika djela: 1. Vanjska oprema(above deck equipment) 2. Unutarnja oprema (below deck equipment) U vanjsku opremu spada parabolna satelitska antena. Ona uvijek mora biti usmjerena prema satelitu, bez obzira na kurs, valjanje, posrtanje i okretanje broda. Da bi se to postiglo antena se nalazi na postolju zaš tić ena oklopom, unutar postolja su još motori za okretanje antene, ž iroskop, primopredajnik i napajanje. Inmarsat C sustav ima relativno malenu antenu koja hvata u krugu od 360°, te je tom sustavu samo antena i primopredajnik vanjska oprema. Unutarnja oprema se razlikuje od sustava do sustava, ali opć enito sadrž i komunikacijsku elektroniku, sustav za upravljanje antenom te raznu korisnič ku opremu kao š to je telefax uređaj, teleks uređaj, telefon, PC rač unalo, monitor, tipkovnica, pisač itd. INMARSAT-C

Inmarsat-C sustav je započ eo s radom 1991. godine kao dopuna Inmarsat A sustavu. Sustav pruž a jeftinu komunikaciju bilo gdje na svijetu. U skladu je sa GMDSS uvjetima i omoguć ava primanje EGC poruka. Inmarsat-C nema moguć nost glasovne komunikacije, tj. telefona, ali pruž a usluge slanja i primanja tekstualnih poruka (telex) i prijenosa podataka (e- mail). Sustav se bazira na digitalnoj tehnologiji, samim time omoguć ava prijenos bilo koje informacije koja se mož e pretvoriti u digitalni format (tekst, digitalne slike, digitalni video, podaci preuzeti s raznih uređaja itd.) Osnovni sistem primanja i slanja podataka Inmarsat-C sustava se bazira na'store and forward' tehnologiji. To znač i da se poruke sa broda ili na brod prvo spremaju u memoriju CES-a, te zatim prosljeđuju na adresu primatelja ili na brod. Nema direktne veze između broda i biranog broja. Poslana poruka se kodira i 'pakira' u pakete podataka koji preko satelita idu u CES. Ukoliko CES primi paket s greš kom, š alje zahtjev brodu i brod ga ponovo š alje sve dok ga CES primi bez greš ke. CES služ i kao 'most' između satelitske veze i međunarodne telekomunikacijske mrež e, te primljene pakete sprema i š alje na ž eljenu adresu. Inmarsat-C oprema Inmarsat-C sustav se sastoji od izotropne antene (antena koja zrač i jednako u svim smjerovima). Ova antena nema pokretnih dijelova i vremenski uvjeti poput kiš e ili oblaka ne utječ u na jač inu signala. Unutarnja oprema se sastoji od osobnog rač unala (PC), ekrana, tipkovnice i printera. Noviji modeli imaju i ugrađeni GPS prijemnik, a rač unalo je ugrađeno u kuć iš te ekrana. Zbog usuglaš enosti s GMDSS sustavom i relativno niske cijene, Inmarsat- c je savrš en izbor brodarima kojima na brodovima ne treba brzi internet i puno skuplji Inmarsat-B ili fleet 77 sustav. S njim su zadovoljeni GMDSS uvjeti, a za glasovnu komunikaciju koriste Inmarsat-M ili fleet 33 sustav. INMARSAT-B Inmarsat-B sustav je nasljednik Inmarsat-A sustava. Započ eo je s radom 1994. godine, bazira se na digitalnoj tehnologiji. Postoje 'single channel' i 'multi channel' terminali. Podrž ava usluge telefoniranja, faksa, teleksa, e-maila i ostalog digitalnog prijenosa podataka. Ima moguć nost ISDN-a, tj. dva telefonska broja i spajanja dva uređaja. Antena je parabola promjera 80 - 120 cm smješ tena u zaš titnoj kupoli skupa sa ž iroskopom, motorom i napajanjem. Unutarnja oprema se sastoji od kontrolera, osobnog rač unala, pisač a, ekrana, tipkovnice, fax prijemnika, telefonske sluš alice. Inmarsat-B nudi i do 50% jeftinije usluge telefoniranja od staroga Inmarsat-A sustava, međutim zbog poprilič no velike antene se koristi samo na velikim brodovima kojima treba kompletan GMDSS usklađen satelitski sustav. INMARSAT Fleet 77 Fleet 77 je jedini GMDSS usklađeni sustav unutar Inmarsatove fleet obitelji. Pruž a usluge: • glasovnog komuniciranja, • faksa • teleksa, • prijenosa podataka, • e-maila, • udaljenog prać enja, • pristup internetu brzinama do 128 kbps. • Omoguć uje automatsko osvjež avanje (update) elektronič kih navigacijskih i meteorološ kih karata. • Usklađen je sa 'The International Ship and Port Facility Security' (ISPS) kodom, te omoguć uje jeftini prijenos elektronič kih dokumenata (notices of arrival, crew lists itd.) i stalnu komunikaciju s luč kim sigurnosnim sustavom.

10. Objasniti princip rada i nabrojiti glavne dijelove brodskog VHF primopredajnika. VHF radio stanice instalirane su na svim većim brodovima, ali i na manjim plovilima. Koristi se za razne svrhe kao što su: poziv službi za spašavanje, komunikacija s lukama i ostalo. Te radio stanice djeluju u rasponu frekvencija od 156 – 174 MHz. Iako se često koristi za izbjegavanje sudara njegova upotreba u tu svrhu je sporna. VHF radio je sklop odašiljača i prijemnika, te djeluje samo na međunarodnim frekvencijama znane kao kanali. Kanal broj 16 ( 156,8 MHz ) je međunarodni kanal za uzbunjivanje, dok se i kanal broj 9 može koristiti za uzbunjivanje i pozivanje. Snaga odašiljanja koja može varirati od 1 – 25 W može dati maksimalan domet od 60 NM, i to između antena montiranih visoko na brodovima i između brda, odnosno 5 NM na malim brodovima. Kod ovih radiostanica koristi se frekvencijska modulacija, a vertikalna polarizacija, što znači da antena mora biti okomita, okrenuta prema cilju da bi imala dobar prijem. Današnje moderne VHF stanice ne nude samo osnovne alate već imaju mogućnost DSC-a (Digital Selective Call). Mnoge stanice također imaju mogućnost spajanja mikrofona i djeluju kao interfon. Najsofisticiranije stanice imaju alfanumeričku tipkovnicu za unos podataka i mogu se spojiti bluetooth slušalice. VHF stanice uglavnom koriste „simplex“ prijenos, što znači da se komunikacija može odvijati u jednom smjeru. Većina kanala postavljena je za „duplex“ prijenos gdje se komunikacija može odvijati u oba smjera. Svaki duplex kanal ima dva frekvencijska zadatka. Tipovi opreme Setovi mogu biti fiksni ili prijenosi. Fiksne radio stanice imaju prednost zbog pouzdanijeg izvora energije, veću snagu odašiljanja, veći diplay i tipke. Prijenosne radio stanice su vodootporne i imaju vlastiti izvor napajanja. Radiostanice mogu biti samo za prijenos glasa ili mogu uključivati DSC. DSC oprema sadrži neke od slijedećih funkcija : -

odašiljač može automatski pozvati prijemnik pomoću telefonskog broja ili MMSIa DSC informacije šalju se na rezervirani kanal 70 i kada prijemnik primi poziv njegov aktivni kanal prebacuje na kanal odašiljanja. može se spojiti sa GPS prijemnikom, omogućujući digitalnoj poruci da sadrži poziciju plovila.

Frekvencijska modulacija Kod ove vrste modulacije, modulacijski signal mijenja frekvenciju signala nosioca, tako da frekvencija nosioca odstupa od svoje vrijednosti,a u zavisnosti od modulacijskog signala. Frekventna modulacija je na neki način otpornija na šumove. Šum kao parazitni signal direktno utječe na amplitudu signala. Može biti izazvat raznim iskrenjima, atmosferskim stanjima i slično. Prilikom korištenja frekventne modulacije kao što je to npr. kod VHF stanica ,informacija sadržava u devijaciji frekvencije od svoje osnovne vrijednosti dok amplituda ne nosi nikakvu informaciju, ona je konstantna. Na ovakav signal, šum ima utjecaj ali s obzirom da devijacija nosi informaciju šum na nju direktno ne utječe. Zbog toga je ovaj način prijenosa kvalitetniji. Frekventna modulacija traži širi kanal stoga je pogodna kod upotrebe radija. Primjer frekventne modulacije

govor

nosioc

Fm signal 11. Objasniti značenje i strukturu GMDSS sustava. Ukratko opišite ulogu pojedinih komponenti GMDSS sustava (Inmarsat C, telex terminal s MF/HF primopredajnikom, DSC, NAVTEX, EPIRB, SART). GMDSS (Global maritime distress and safety system) Brod, različitim načinima može poslati poruku da se nalazi u nevolji. Osnovni koncept GMDSS-a je obavještavanje vlasti na kopnu, odgovorne za traganje i spašavanje kao i brodova u neposrednoj blizini o brodu koji se nalazi u nevolji. Uz minimalno vremensko kašnjenje informacija je proslijeđena službi koja kreće u operaciju traganja i spašavanja. GMDSS koristi zemaljske i satelitske tehnologije za komunikaciju, uzbunjivanje ili obavještavanje. Osnovna je zamisao Svjetskog pomorskog sustava pogibli i sigurnosti omogućiti službi potrage i spašavanja (Search and Rescue - SAR) hitno obavješćivanje o brodovima koji se nalaze u pogibli i uzbunjivanje brodova u neposrednoj blizini broda u pogibli, tako da mogu sudjelovati u koordiniranim akcijama potrage i spašavanja. Svim operacijama SAR-a rukovodi Pomorski centar za koordinaciju spašavanja (Maritime Rescue and Coordination Centre - MRCC) Sustav omogućuje hitno objavljivanje obavijesti iz područja pomorske sigurnosti (Maritime Safety Information - MSI) koje obuhvaćaju navigacijska i meteorološka upozorenja GMDSS mora zadovoljiti 9 zadataka: - emitirati uzbunjivanje u smjeru brod – kopno (na najmanje dva odvojena i neovisna sustava) - emitirati i primati uzbunjivanje u smjeru brod – brod

primati uzbunjivanje u smjeru kopno – brod emitirati i primati komunikacijske poruke na mjestu događaja u akcijama traganja i spašavanja (brod – avion i komunikacije prema i od MRCC-a) - emitirati i primati komunikacijske poruke na mjestu događaja (koristi se radiotelefonija RT (simpleks rad) ili teleprinter NBDP (FEC rad) - emitirati i primati signale za lociranje - primati pomorske sigurnosne poruke (MSI) - emitirati i primati opće radio komunikacije za i od obalnih postaja ili mreža - emitirati i primati komunikacije most – most (VHF CH13) U GMDSS-u se uočavaju 4 područja plovidbe označena sa A1, A2, A3 i A4:  Područje 1: A1, je područje unutar radiotelefonske pokrivenosti,od najmanje jedne VHF obalne stanice koja ima omogućen konstantni DSC poziv, te je određena vladinim ugovorom.  Područje 2: A2, je područje u koja ne spada područje A1, unutar pokrivenosti od najmanje jedne MF obalne stanice, koja ima konstantnu mogućnost DSC poziva i određena je vladinim ugovorom.  Područje 3: A3, je područje u koje ne spadaju A1 i A2 područja, unutar pokrivenosti INMARAT geostacionarnim satelitima u kojem je omogućeno kontinuirana komunikacija  Područje 4: A4, izuzev A1,A2, i A3. Mogućnost komunikacije u svim područjima mora biti konstantno omogućeno, komunikacija na HF-u. Obuhvaća polarna područja -

POMORSKO PODRUČJE 1. ( A1 )

LOKACIJA Veći dio Europe, dio Amerike i dio jugoistočne azijske obale

Nalazi se unutar područja obalne MF radio stanice ,izuzev područje A1 ; 100 – 150 NM

POMORSKO PODRUČJE 2. ( A2 ) Australia, Novi Zeland i Pacifik

Nalazi se unutar pokrivenosti komunikacijskih Inmarsat satelita ( g.š 7o N i g.d 70 S ); izuzev područja A1 / A2

Polarna područja

Obuhvaća sva pomorska područja izuzev A1 / A2 / A3



PODRUČJE Unutar dometa VHF obalne radio stanice; 20 – 30 NM

USLUGA Usluga kratkog dometa: UKW radio za glasovno i automatsko uzbunjivanje u nevolji, putem digitalno selektivnog poziva (DSC) Usluga srednjeg dometa: Srednja radio frekvencija (MF) za glasovno i DSC uzbunjivanje Usluga dugog dometa: Visoka frekvencija (HF 3 do 30MHz) glas, VHF i DSC korišten za komunikaciju / upozoravanje brodbrod Usluga dugog dometa : VHF ( 3 – 30 MHz )

VHF stanice - instalirane su na svim većim ali i manjim brodovima i brodicama. Kod VHF stanice raspon frekvencija na kojima rade je od 156 – 174 MHz - Izuzev osnovne funkcije / namjene odašiljanja i primanja signala današnje stanice imaju mogućnost DSC-a ( Digitall selective Call funkcija) DSC (Digital Selective Call) - brod opremljen VHF opremom u frekventnom području 156 - 174 MHz sa DSC uređajem mora primati i odašiljati vrstu emisije G2B na kanalu 70 - DSC se koristi za automatsko pozivanje za uzbunjivanje ili razmjene nekih drugih obavijesti na relaciji: kopno - brod, brod - kopno, i brod - brod u zemaljskim pomorskim sustavima veza na VHF području INMARSAT C - malih dimenzija i jeftin, koristi digitalnu tehnologiju, može se napajati iz električne mreže i baterije - telex poruke, elektronička pošta, brod-kopno fax poruke, uzbunjivanje i prijenos poruka u pogibelji, prijem poruka preko EGC i to SafetyNET i FleetNET, slanje poruka (DATA) NAVTEX - Navigation telex – je međunarodna MF automatizirana usluga za „dostavljanje“ navigacijskih, meteoroloških i drugih važnih ili hitnih sigurnosnih obavijesti i upozorenja, brodovima. - Navtex poruke moguće je primati približno 370 km od obale tj.oko 200 NM. - Navtex prijenos podataka još se naziva NBDP ( Narrow Band Direct Printing). - Prijenos podataka kod Navtex-a je slojevit i vrši se preko SITOR-B ili kako se još naziva AMTOR. Emitiranje Navtex podataka primarno se vrši na srednjim frekvencijama MF od 518 kHz i 490 kHz pri čemu je međunarodna frekvencija 518 kHz i svi prijenosi su na engleskom jeziku. EPIRB plutača - EPIRB (Emergency Position Indicating Radio Beacon) je plutača sa koje se ručno ili automatski inicira davanje signala o mjestu pogibli - na temelju tog signala satelitski sustav određuje poziciju pogibli i šalje je službi potrage i spašavanja

danas su u uporabi EPIRB-i: 406 MHz u sustavu COSPAS-SARSAT, 1.6 GHz u sustavu INMARSAT i VHF EPIRB SART - Radar odgovarač - SART (Search and Rescue Radar Transponder) ili radar odgovarač omogućava lociranje plovila u pogibli (čamci za spašavanje) na pokazatelju radara jedinica za spašavanje SAR, na način da se na pokazatelju radara SAR-a smjer plovila u pogibli pokazuje serijom od 12 točaka na jednakoj međusobnoj udaljenosti - radarski transponder radi na frekvenciji 9 GHz koju upotrebljava većina brodskih radara -

12. Objasnite svrhu i princip rada VDR (Voyage Data Recorder) uređaja. VDR je sustav koji prikuplja, obrađuje i zapisuje određene podatke o brodskom putovanju. Sastoji se od sljedeć ih dijelova: glavne jedinice, napajanja, jedinice za prikupljanje podataka (neobavezno), jedinica za reprodukciju (neobavezno), plutajuć a jedinica za prikupljanje podataka (neobavezno), zaš titne kapsule, mikrofona, jedinica za daljinsko upravljanje (neobavezno) i jedinica za prikupljanje ulaznih podataka. Svi gore navedeni dijelovi, znači cijeli VDR sustav se nalazi na mostu ili u blizini njega. Jedino se zaš titna kapsula nalazi vani, na š to viš ljem dijelu broda. Podaci se obavezno moraju zapisivati na tvrdom disku koji se nalazi u zaštitnoj kapsuli. Neobavezno se mogu zapisivati na tvrdi disk jedinice za prikupljanje podataka ukoliko se nalazi u sustavu. Da bi se osigurala kontinuiranost zapisivanja podataka tijekom nezgode, VDR sustav bi trebao biti u moguć nosti raditi na brodskom pričuvnom izvoru elektriĉ ne energije. Ako taj izvor prestane raditi, VDR bi trebao nastaviti zapisivanje zvuka sa mosta sa dodijeljenog izvora energije barem za sljedeć a dva sata. Svi zapisani podaci moraju ić i unazad barem 12 sati. Nakon prvih 12 sati, stari podaci se briš u i zamjenjuju sa novim. Svi ti podaci se zapisuju na tvrdi disk koji se nalazi u zaš titnoj kapsuli. Podaci koji se moraju zapisivati za VDR sustav su: - datum i vrijeme – datum i vrijeme, po UTC-u, bi se trebali uzimati sa vanjskog izvora ili sa brodskog sata; naĉ in zapisivanja bi trebao biti takav da se moţe izvesti vremenski tijek prije nezgode, - brodska pozicija – zemljopisna š irina i duţina bi se trebali uzimati sa elektroniĉ kog ureĊ aja za odreĊ ivanje pozicije (najĉ eš će sa GPS-a), - brzina – brzina preko vode ili preko dna bi se trebala uzimati sa brodskog ureĊ aja za mjerenje brzine i prijeĊ enog puta, - kurs – kurs bi se trebao uzimati preko brodskog kompasa, - zvuĉ na snimka sa mosta – jedan ili viš e mikrofona bi se trebali postaviti unutar mosta - tako da razgovor moţe primjereno zapisati; takoĊ er mikrofoni bi trebali moć i uhvatiti - interfon, sustav javnog obavješ ćivanja i zvuĉ ne alarme, - VHF komunikacije – VHF komunikacije koje se tiĉ u brodskih operacija bi se trebali snimiti,

-

podaci sa radara – trebali bi ukljuĉ ivati informacije sa jednog od brodskog radara kako se prikazuju na radarskoj slici; naĉ in zapisivanja bi trebao biti takav da se na reprodukciji vidi vjeran prikaz radarske slike prije nezgode, dubinomjer – trebalo bi ukljuĉ ivati dubinu ispod kobilice i ostale bitne informacije, glavni alarmi – trebalo bi ukljuĉ ivati stanje obveznih alarma na mostu, naredbe i odaziv kormila – trebalo bi ukljuĉ ivati stanje i postavke automatskog pilota ukoliko je primijenjen, naredbe i odaziv brodskog stroja – trebalo bi ukljuĉ ivati sve poloţaje ruĉ ice telegrafa ili direktnog upravljanja brodskog stroja i propelera te stanje pramĉ anih porivnika ukoliko ih brod ima, stanje otvaranja brodskog trupa – trebalo bi ukljuĉ ivati sve obvezne informacije koje se moraju prikazivati na mostu, stanje protupoţarnih i vodonepropusnih vrata – trebalo bi ukljuĉ ivati sve obvezne informacije koje se moraju prikazivati na mostu, ubrzanje i naprezanja brodskog trupa – ukoliko je brod opremljen ureĊ ajem za mjerenje naprezanja brodskog trupa, svi podaci bi se trebali zapisati, brzina i smjer vjetra – ukoliko je brod opremljen uređajem za mjerenje brzine i smjera vjetra, podaci bi se trebali zapisivati; relativna ili stvarna brzina vjetra se može uzimati.

VDR ZAŠ TITNA KAPSULA Zadnji medij na koji se zapisuju podaci mora se nalaziti unutar zaš titne kapsule koja moţe biti fiksna ili slobodno plutajuć a. Mora udovoljiti sljedeć im zahtjevima: - laka dostupnost nakon nezgode ali osiguranost protiv neovlaš tenog uzimanja podataka, - očuvanje podataka od barem dvije godine nakon prestanka zapisivanja podataka, - opremljenost odgovarajuć im uređajem za pronalaženje - obojana reflektirajuć im bojama radi boljeg uočavanja. Po pravilu 20 Poglavlja V iz SOLAS-a sljedeć i brodovi moraju imati VDR: - putnički brodovi građeni 1. srpnja 2002. god. i poslije, - ro-ro putnički brodovi građeni prije 1. srpnja 2002. god. a da su imali prvi pregled nakon 1. srpnja 2002. god., - putnički brodovi, osim ro-ro putničkih brodova, građeni prije 1. srpnja 2002. god. i ne kasnije od 1. siječnja 2004. god., - brodovi, osim putničkih brodova, sa viš e od 3 000 tona građeni nakon 1. srpnja 2002. god.

13. Opišite vrste antena koje se koriste u pomorskim komunikacijama, njihove značajke i postupak održavanja. Antena je uređaj koji pretvara titranje visokofrekventne električ ne struje generirane u odaš iljač u u elektromagnetski val koji se š iri u prostor, i obratno, pretvara primljeni elektromagnetski val u titraje električ ne struje koji se pojač avaju i obrađuju u prijemniku Antene se dijele na aktivne ili pasivne ovisno o tome da li su odaš iljač ke ili prijemne. Elektromagnetski valovi koje emitira antena predajnika sastoji se od električ nog i magnetskog polja koje se kreć e kroz prostor i kada dođe na antenu prijemnika, u njoj inducira struju koja se preko pojač ala pretvara u pogodan oblik za registriranje.

Opć enito o antenama Antena je otvoreni titrajni krug, za valne duljine već e od nekoliko metara ostvaren najjednostavnije komadom vodič a (ž ice) postavljene okomito, vodoravno ili pod nekim kutom prema tlu. Titranje izmjenič ne struje visoke frekvencije u anteni koja se dobiva iz odaš iljač a izaziva stvaranje električ nog i magnetskog polja oko antene. Elektromagnetski val se brzinom svjetlosti š iri od antene u okolni prostor. Najefikasnije su antene č ija je duljina jednaka cijeloj, polovici ili č etvrtini valne duljine elektromagnetskog vala kojeg primaju ili odaš iljaju. Ovisno o duljini ž ice, visini iznad tla, polož aju i dr., antena ima određeni kapacitet (otvorene ploč e kondenzatora), i induktivnost te je na taj nač in ugođena na određenu frekvenciju signala kojim se napaja radi odaš iljanja zrač enjem elektromagnetskih valova ili radi prijama takvih valova odaš iljanih od prostorno udaljenog odaš iljač a. Električ no polje je u ravnini antene, a magnetsko je okomito na njega. Vertikalna antena isijava vertikalno električ no polje i govori se o vertikalno polariziranom valu za razliku od horizontalne antene koja emitira horizontalno polariziran val. Brodska VHF anrena Visina VHF antene je vrlo bitna za postizanje maksimalne iskoristivosti. Zato recimo na jahtama najpogodnije mjesto za lokaciju i instaliranje antene je dakle vrh jarbola. Dva broda, oba sa antenama smješ tenima na vrhovima jarbola od 18.29 metara od razine mora mogu teoretski komunicirati na otprilike 20 milja, dok odaš iljač na obalnoj radio stanici koji se nalazi na otprilike 304.8 metara od razine mora mož e sa ta dva broda komunicirati na 50 nm. Da bi VHF antene bile š to efikasnije potrebno je nabaviti kvalitetnu antenu i kvalitetno je instalalirati. Loš e dizajnirana antena, sa loš im kabelom i loš im spojem ć e smanjiti performanse VHF uređaja. Prilikom odabira antene treba imati u vidu nekoliko parametara ključ nih za rad antene. Pojač anje antene (eng.gain) je izraž ena u decibelima (dB). Ako naprimjer imamo antenu koja ima pojač anje od 3 dB to znač i da takova antena pojač ava snagu primljenog signala signala za 2 puta, 6 dB antena poveć ava za 4 puta, a 8 dB poveć ava osam puta. Antena sa pojačanjem od 3 dB se najviš e se koristi za brodice. Antena 3dB ima radijator koji izgleda, poput diska, i ima vrlo dobar omjer signala naprijed-nazad. Koliko god se brod ljuljao i naginjao ta antena ć e imati dobar i jak prijemni signal. MF/HF antene Valna duljina MF/HF antene mož e iznositi i do 180 metara (1650 kHz) pa sve do otprilike 12 metatra (25 MHz). Rezonancijska 1⁄4 ili 1⁄2 duljina antena ne mož e pokrivati cijelo područ je. Problem mož e biti riješ en upotrebljavajuć i odvojene antene. U ovom procesu mora biti š to bolja rezonancija i mora biti š to bolja instalacija antene da bi bio š to bolji prijem signala na MF/HF uređaju. Na brodu se koriste ž ić ne (wire) antene i vertikalne (whip) antene. Ž ič ana antena mož e biti smješ tena između dva jarbola ili među drugom brodskom opremom koja se nalazi na sredini ili drugom djelu broda usko povezanim za navigaciju. Ipak danas zbog nedostatka prostora na brodu mnogi moderni brodovi koriste GMDSS vertikalne whip antene za uspostavljanje MF/HF veze. Spoj između odaš iljač a i antene mora biti š to krać i da bi osigurala š to već i prijenos energije do antene. Udaljenost između prijemnika, antenskog pojač ala te glavne antene mora biti š to krać a moguć a da bi se osigurala dobra i š to jač a provodljivost energije u antenu. Ž ič na (wire) antena mož e se protezat između jarbola ili između jarbola i neke druge po velič ini slič nog dijela brodske superstrukture. Satelitske antene

Antena je parabola promjera 80 - 120 cm smješ tena u zaš titnoj kupoli skupa sa ž iroskopom, motorom i napajanjem. Inmarsat mini M ili Fleet 33 antena promjera 30 cm. Izotropne antene (antena koja zrač i jednako u svim smjerovima). Ova antena nema pokretnih dijelova i vremenski uvjeti poput kiš e ili oblaka ne utječ u na jač inu signala. Održ avanje antena Sve antene moraju biti č iste, nakupine soli se trebaju uklonit te sve dijelove antene provjeravat po propisima. Zamjenska antena se mora također pregledat te je treba smjestit u blizini da se lako mož e zamijeniti sa glavnom ako dođe do kvara antene. Prije poč etka bilo koje radnje održ avanja treba provjeriti i isključ iti svaki dovod električ ne energije u antenu. U praksi se ne događa č esto ozbiljnija ozljeda uslijed udarca struje, nego se deš avaju slabi udari i peckanje , no naponi su ipak dovoljni za ozbiljnija ozljeđivenja. Nije zdravo boraviti blizu odaš iljač kih aktivnih antena u radu, specijalno radarskih jer mikrovalovi mogu izazvati lokalna zagrijavanja tkiva, oš teć enja oč iju i slič no. Kod žiroskopsko stabiliziranih antena treba posebnu pažnju posvetiti stanju zupčastih remena za pozicioniranje antena po azimutu i elevaciji.

14. Ukratko opišite NMEA protokol za prijenos podataka? Gdje se i zašto koristi? NMEA je skraćenica od National Marine Electronics Association, organizacije s sjedištem u Sjedinjenim državama kojoj su članovi proizvođači i trgovci elektroničkom opremom i uređajima za plovila. U namjeri da olakšaju povezivanje uređaja različitih proizvođača oni su definirali komunikacijski protokol i sučelje za komunikaciju između raznovrsnih elektroničkih uređaja. Danas se koriste NMEA 0183 i NMEA 2000 protokol. Glavne značajke NMEA 0183 protokola - jednostavna ASCII komunikacija bazirana na serijskoj vezi koja definira poruku «sentence» koj jedan pošiljatelj (talker) može iskomunicirati sa više primatelja (listeners). Uz pomoć multiplikatora signala jedan pošiljatelj može teoretski komunicirati s neograničenim brojem primatelja. Uz pomoć multipleksora na jedan ulaz se može spojiti više senzora ili izvora informacija. - električni standard je EIA-422 (RS422) a može se korisiti i EIA-232 (RS232) - na aplikacijskom sloju komunikacij je definirana s točno određenim oblikom poruke (sentence). Poruka počinje znakom za dolar ($) a potom slijedi 5 velikih slova koja definiraju pošiljatelja. Svi podaci su odijeljeni zarezom. - Sljedeć i primjer opisuje podatak u NMEA standardu a radi se o poziciji broda preko GPS prijemnika $GPGGA,123519,4807.038,N,01131.000,E,1,08,0.9,545.4,M,46.9,M,*47 Ĉ lanovi ovog niza podataka su: - $ - poĉ etni simbol, - GP – oznaĉ ava izvor podataka (GP kao GPS prijamnik), - GGA – standardni opis sljedeć ih podataka (GGA kao „global postioning fix data“), - 123519 – vrijeme uzimanja podataka (12:35:19 po UTC), - 4807.038,N – zemljopisna š irina (48o07,038' N), - 01131.000,E – zemljopisna duţina (11o31' E), - 1 – kvaliteta pozicije broda (1 za GPS), - 08 – broj prać enih satelita,

-

0.9 – indeks toĉ nosti satelitskog pozicioniranja, 545.4,M – nadmorska visina (545,4 m), 46.9,M – nadmorska visina iznad WGS84 elipsoida, *47 – kontrolni broj (checksum)

NMEA 2000 je noviji «plug and play» protokol i omogućava da u jednom trenutku u komunikaciji učestvuje više pošiljatelja i neograničen broj primatelja. Brzina prijenosa podataka je 250kbs, a baziran je na CAN Bus rješenju. Podatci se prenose paketno za razliku od NMEA0183 gdje su se prenosili ASCII serijskim protokolom. Jedini dozvoljeni standard za spajanje (cabling) uređaja u NMEA2000 je «DeviceNet».



  

NMEA je standard koji definira električne, konekcijske i komunikacijske parametre brodske mreže za komunikaciju između elektroničkih navigacijskih instrumenata, raznih senzora, pogonskih agregata i sličnih uređaja. Elektronički sustav koji pokriva navedene potrebe naziva se integrirani navigacijski sustav a njegov središnji dio je računalo koji povezuje veći ili manji broj elektroničkih navigacijskih uređaja i prijemnika u cjelinu. Računalo sadrži nekoliko modula: procesor, koji izvršava sve proračune, upravlja svim uređajima koji prikupljaju podatke i prezentira rezultate proračuna na pokazivaču, memorija, za pohranjivanje svih prikupljenih podataka, svih matematičkih programa i drugih podataka potrebnih da sustav inicira različite funkcije bez intervencije čovjeka i sučelje, koje povezuje sve uređaje sustava u cjelinu. Ulazno sučelje pretvara signale senzora u oblik kojeg računalo može primiti i obraditi. Sličnu ulogu ima izlazno sučelje koje rezultate računala pretvara u električne signale potrebne za rad izlaznih jedinica. Kao izlazna jedinica najčešće se koristi elektronička karta, pokazivač, automatsko kormilo i PPI pokazivač, a na ratnim brodovima još i ploter, pisač, posebni pokazivač i situacijski stol. Komunikacija između operatora i računala je preko tipkovnice i pokazivača. Pomoću tipkovnice nautičar daje instrukcije i naredbe računalu i sve potrebne dodatne podatke. Preko pokazivača računalo daje sve rezultate proračuna, traži dopunske podatke za proračune i upozorava nautičara na opasnost od sudara ili nasukavanja. Pokazivač i alarm upozoravaju i na sve greške ili kvarove računala ili neke od izlazno-ulaznih jedinica.

15. Objasnite princip rada brodskog interfona (talk-back system) i indukcijskog telefona (sound powered telephone). 

Talk back sistem,XXXX



Indukcijski telefon (Sound power) se koristi za emergency komunikaciju izmedju komandnog mosta i glavne strojarnice sa nekoliko kriticnih pozicija na brodu (kormilarnica, proveni prostor, nekoliko mjesta u strojarnici kao sto je lokacija emergency komande glavnog stroja...). Napravljen je tako da je potpuno nezavisan od bilo kojeg napajanja na brodu i radi ako nema napona u potpunosti. Telefoni mogu biti izvedeni za rad u prostorim apovecane opasnosti od plina ,otporni na velike vibracije i toplinu. Uvijek u prostorima velike buke se korisi i prenosni transmiter-resiver telefon.

 16. Objasniti ulogu sustava javnog razglasa (Public Adress System (PA)) na brodu. Ukratko opisati princip rada i nabrojiti glavne komponente.

 



Razglas na brodu je elektronicki distribucijski sistem koji sluzi za obavjestavanje posade u slucaju nuzde. Ponekada se koristi i kao normalna komunikacija kada nema druge mogucnosti (nema telefona a VHF nema prijem). Na komandnom mostu je smjestena komandni panel sa mogucnoscu preselektiranja odredjenih zona sa kojima se zeli uspostaviti kontakt. To se radi na nacin da se u elektronicki sistem(plc) putem digatalne jedinice zatrazi izlaz iz plc-a (zona sa kojim se uspostavlja kontakt). PA sistem se sastoji od pojacala (vecinom 100V DC) ali ima izvedbi sa 220V AC, mokrofona zvucnika (70/100VDC), komandne konzola na mostu. Takodjer u novijih sistemima imamo wireles mikrofone.

17. Što je sustav za dinamičko pozicioniranje (DP)? Objasniti osnovni princip rada i nabrojati glavne komponente DP sustava.



Dinamičko pozicioniranje (DP) je računalno kontrolirani sustav za automatsko održavanje plovila I njegovog položaja te smjera 's pomoću vlastitih propelera i potisnika.





-

Pozicija referentnih senzora u kombinaciji s senzorima vjetra, senzora pokreta i gyrocompasa , daju informacije računalu koje te odnose obradi I na temelju vrijednosti kontrolira svoju poziciju te upravlja plovilom Računalni program sadrži matematički model broda koji uključuje informacije koje se odnose na vjetar i trenutni otpora broda te mjesta gdje se nalaze. To znanje, u kombinaciji s podacima iz senzora, omogućava računalu da izračunati potreban kut upravljanja i potisni izlaz za svakujedinicu upravljanja (propulzore). To omogućuje operacija na moru, gdje privez ili sidrenje nije moguće zbog duboke vode, zagušenja na morskom dnu (cjevovodi, predlošci) ili drugih problema. Glavne komponente su: Prednji I zadnji bocni porivnici (bow and stern thrusters) - Glavno postrojenje za propulziju (main propulsion units) - system kormilarenja (steering gears) - Upravljacki sistemi( Control systems)

18. Što su i na kojem principu rade prekidački izvori napajanja (Switching Mode Power Supply – SMPS). 



Izvor napajanja s prekidanjem struje (switching-mode power supply, SMPS) je elektroničko napajanje koje radi na principu prekidanja struje pomoću regulatora čime se postiže vrlo učinkovita pretvorba energije. Kao i druge vrste napajanja, i SMPS prenosi snagu iz izvora na teret (npr. gradska mreža - osobno računalo) mijenjajući karakteristike napona i struje. Zadatak mu je učinkovito osigurati propisani izlazni napon koji se obično razlikuje po iznosu od ulaznog napona. U ovom radu će biti opisan SMPS u zapornom spoju (boost) čiji je izlazni napon veći od ulaznog.

19. Na koji način se vrši regulacija izlaznog napona kod tiristorskog ispravljača?



Zamijene li se diode u Gretzovom spoju tiristorima dobije se punoupravljivi jednofazni ispravljač.Tijekom pozitivne poluperiode vode tiristori T1 i T2 a tijekom negativne tiristori T3 i T4. Spomenuti parovi tiristora moraju impulse dobivati istovremeno. Kod vrlo induktivnog tereta pri prelasku iz pozitivne u negativnu poluperiodu tiristori T1 i T2 vode sve dok se ne uključe tiristori T3 i T4 pa se na teretu javljaju i negativni dijelovi napona. Isto se događa i pri prelasku iz negativne poluperiode u pozitivnu. Javljaju se veći komutacijski propadi napona nego kod diodnog mosta. Struja koju sklop uzima iz mreže je kod induktivnog tereta pravokutna. Ako se kut vođenja α poveća preko 90º sklop prelazi u izmjenjivački režim rada što znači da je tok energije promijenjen i teče od istosmjernog tereta prema izmjeničnoj mreži, naravno pod uvjetom da na istosmjernoj strani ima dovoljno energije (generator, akumulator). Struja je pravokutnog oblika.

20. Objasnite princip rada izmjenjivača (inverter, DC-AC pretvarač). Gdje se (u kojim uređajima) na brodu primjenjuju izmnjenivači? Navesti barem jedan primjer.  Izmjenjivači su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju istosmjernu električnu energiju u izmjeničnu. Razlikujemo dvije vrste izmjenjivača: -

-

-

izmjenjivače s utisnutom strujom. Izmjenjivači s utisnutom strujom napajaju iz istosmjernog strujnog izvora koji se u praksi dobije serijskim spojem velikog induktiviteta koji održava konstantnu struju bez obzira na promjene na istosmjernoj ili izmjeničnoj strani sklopa izmjenjivače s utisnutim naponom, napajaju iz istosmjernog naponskog izvora koji se u praksi dobije paralelnim spojem velikog kondenzatora ili ponekad napajanjem iz akumulatora, koji održavaju konstantan napon bez obzira na promjene na istosmjernoj ili izmjeničnoj strani sklopa. Primjeri na brodu: elektricna propulzija (ciklokonverter)

21. Opišite strukturu i nabrojite glavne dijelove mikro računala. Koja je razlika između RAM i ROM memorije?

 



CPU izvršava naredbe,odrađuje aritmetičke i logičke operacije. Naredbe dolaze iz FLASH memorije gdje su trajno pohranjene u binarnom obliku . Sabirnica povezuje FLASH i CPU. RAM mož biti vanjski i unutrašnji. Obično manji mikrokontroleri imaju unutrašnji RAM i to im je dovoljno za izvršavanje zadanih programa. Neki mikrokontroleri mogu adresirati i vanjski RAM. EEPROM služi za pohranu podataka koji nastanu prilikom rada mikroračunalal a na ciljnom mjestu. Svojstva EEPROMA omoguduju da se podaci spremaju dok uređaj radi ali i da se pamte kad je uređaj isključen. Primjetit de te da se ponekad koristi blok shema 8051, a ponekad 89C2051. To je zato što se ta dva modela razlikuju samo u nekim detaljima i te pojedinosti bit de više puta razmatrane i spomenute s ciljem da se uoče razlike među modelima mikroračunala iz iste skupine.



RAM (kratica od Random Access Memory - memorija s nasumičnim pristupom) je oblik primarne računalne memorije čijem se sadržaju može izravno pristupiti. Računala koriste RAM za čuvanje programskog koda i podataka tijekom rada programa. jedna od glavnih karakteristika RAM-a je taj da se pristup svim memorijskim lokacijama izvodi u jednakom vremenskom intervalu, za razliku od ostalih memorijskih komponenti koje imaju određeno vrijeme čekanja. 

ROM (skraćeno od engl. Read-only memory - memorija iz koje se podatci mogu samo čitati). Koristi se kao medij za pohranu podataka u računalima. Zbog toga što se na ovakav medij podatci ne mogu (na jednostavan način) zapisivati, njegova upotreba je najčešća kod distribucije firmvera (vrste softvera što je u uskoj vezi sa računarlni hardverom, gdje nema potrebe za čestim ažuriranjem). Današnji poluvodički ROM ima tipičan oblik integralnog kruga, ono što obično zovemo "čip", a razlikujemo ga od ostalih "čipova" često samo po upisanim oznakama.

22. Što je i čemu služi EPROM memorija. Da li podaci zapisani u EPROM memoriji ostaju u njoj nakon gubitka napajanja ili ne?





EPROM (engl. Erasable Programmable Read-Only Memory, izbrisiva programabilna ispisna memorija); ispisna memorija čiji sadržaj korisnik može izbrisati, a zatim programirati; briše se osvjetljavanjem jakim ultraljubičastim svjetlom kroz poseban prozirni prozorčić na gornjoj strani integriranog sklopa; glavna je osobina te vrste memorije trajna pohrana podataka koji se mogu samo čitati, sve dok se posebnim postupkom ne izbrišu stari i upišu novi podaci. Moze se brisati i opet pisati i do 100 000 puta ali samo kada uredjaj koji koristi tu memoriju ne radi odnosno kada se ta memorija ne koristi. Nakon nestanka napajanja podaci ostaju upisani na njoj

23. Nabrojite i opišite minimalno dva tipa sučelja za serijski prenos podataka koji se koriste na brodu.  Serijska veza je proces slanja podataka preko komunikacijskog kanala slijedno bit po bit. Postoji više standarda serijskog prijenosa podataka kao što su FireWire, nul modem kabel, I2C, SATA, USB i RS-232. Podaci se mogu prenositi na vrlo velike udaljenosti bez da se kvare signali.  Standard RS-232 veže se uz serijske priključke na PC računalu. Standard podržava prijenos korisničkih podataka sinkrono i asinkrono. Sinkroni se prijenos kontrolira pomoću signala takta. Zbog odvojenosti sklopovlja za slanje i primanje, podržan je full-duplex način rada što znači da se u isto vrijeme podaci mogu slati i primati.  Null-modem kabel služi za direktno spajanje dvaju računala serijskom vezom. Za spješnu serijsku vezu nisu potrebni dodatni vanjski uređaji. Način spajanja žica za DE-9 konektor Null-modem kabel služi za direktno spajanje dvaju računala

serijskom vezom. Za uspješnu serijsku vezu nisu potrebni dodatni vanjski ređaji.



Jos se moze koristiti serijska veza prenosa podatak na brodu kod: RS232, RS485, RS424 (MODBUS, NMEA), Optical link,USB, vdr sistem...

24. Što je operacijsko pojačalo? Nacrtajte simbol i opišite način rada operacijskog pojačala. Koje ulaze posjeduje pojačalo?  

Operaciono pojačalo je širokopojasno, istosmjerno vezano pojačalo visokog pojačanja, visoke ulazne i niske izlazne impedancije s dvije ulazne i jednom izlaznom stezaljkom. Ulazni (u1 i u2) i izlazni (uiz) naponi su utvrđeni u odnosu na zajedničku referentnu točku (nulu), koja se radi jednostavnosti prikaza često ne crta. Predznak komponente izlaznog napona uiz proizvedene ulaznim naponom u1 suprotan je od predznaka napona u1. Radi toga se stezaljka 1 naziva stezaljkom invertirajućeg ulaza (-). Budući komponenta izlaznog napona uiz proizvedena

ulaznim naponom u2 ne mijenja predznak, stezaljka 2 se naziva stezaljkom neinvertirajućeg ulaza (+). Nadomjesni krug operacionog pojačala idealnih karakteristika s konačnim naponskim pojačanjem prikazuje slika dole.

Slika (a) Simbol operacionog pojačala i (b) nadomjesni krug operacionog pojačala idealnih karakteristika s konačnim naponskim pojačanjem

25. Što je MOSFET? Objasnite princip rada MOSFET-a i nacrtajte njegov simbol. Na što treba paziti prilikom rada s MOSFET-om(na što su oni osjetljivi)?  

Zamijenio je bipolarni tranzistor u primjenama u kojima se traže dobre sklopne karakteristike (što manji sklopni gubici). MOSFET je unipolarni elektronicki ventil jer u procesu vodjenja sudjeluje samo jedna vrsta napona. Djeli se na N kanalne i P kanalne. To je punoupravljivi element sto znaci da se tokom struje (gibanja naboja) upravlja pomocu napona na upravljackoj elektrodi (gate) koja je izolirana tankim slojem metalnog oksida od poluvodickog tjela. Elektricno polja proizvedeno na gate odredjuje vodljivost poluvodickog materijala izmedju terminal drain D i source S. Moderni mosfeti imaju integriranu diodu izmedju DiS (unutarnju diodu) kojaomogucava reverziranje

smjera toka struje. Ukoiko je potrebno moze se antiparalelno mosfet-u dodati i vanjska brza dioda nakon sto se unutarnja dioda blokira klasnicnom diodom.





Mosfet-i su odjetljivi na staticki elektricitet i prilikom rada sa njimatreba imati uzemljivu narukvicu prikljucenu na potencijal mase.

26. Objasnite princip rada i način spajanja bipolarnog tranzistora. Nacrtajte simbol za NPN i PNP bipolarni tranzistor.



Tranzistor je pnp ili npn poluvodička struktura koja se sastoji od triju elektroda: baza B, emiter E, kolektor C. Podešavanjem struje baze može regulirati struja koja teće kroz tranzistor (struja kolektora odnosno emitera). U energetskoj elektronici se gotovo isključivo koriste NPN tranzistori jer su kod većih snaga PNP znatno skuplji, a i ne mogu se izraditi za jako velike snage.P ojacanje tranzistora je omjer bazne i kolektorske struje koja za energetske tranzistore iznosi izmedju 15 i 100. zbog tako malog pojacanja tranzistori zahtjevaju snazne impulse a prema tomei snazne sklopove. Reverzni probojni napn kod tranzistora je izuzetno nizak, oko 10V i ybog toga se tranzistor ne moze koristiti kao ispravlac nego amo kao sklopka. Kadaje ukljucen bazna struja mora biti

dovoljno velika da tranzistor kod zadane struje kolektora odredjene naponom spajanja i impedancijom trereta sigurno udje u zasicenje. Tranzistor se upravlja nizom impulsa kako bi on u prekidackom radu poput sklopke vrlo brzo ukljucio-iskljucio trosilo. Izlazni napon i struja odgovaraju u tom slucaju faktoru omjeru trajanja ukljucenog stanja i zbroju trajanja ukljucenog i iskljucenog stanja.



NPN SE GOTOVO ISKLJUCIVO KORISTI 

U ovisnosti o načinu korištenja tranzistora tj. signalima koji se dovode na pojedine elektrode razlikuju se spojevi tranzistora: - Spoj zajedničkog emiter ZE - Spoj zajedničkog kolektora ZC - Spoj zajedničke baze ZB Svaki spoj ima svoje karakteristične veličine i iznose struja, napona, pojačanja i otpora te u ovisnosti o tome za što se projektira električna mreže se odabire jedan od triju spomenutih spojeva.



Okidni sklop za tranzostore

C46 Brodska elektronika

Recommend Documents