C11 - NAJNOVIJE

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POMOĆNA POSTROJENJ POSTROJENJA A suklad sukladno no s Međuna Međunarod rodnom nom konven konvencijo cijom m o

stan standa dard rdim imaa za izob izobra razb zbu, u, izda izdava vanj njem em svje svjedo dodž džab abaa i drža držanj njem em stra straže že pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITA PITANJ NJA A ZA ZA USM USMEN ENII DIO DIO ISP ISPIT ITA A Skupina pitanja 1.1

Tekst pitanja

Izvedbe, uloga i sastavni dijelovi osovinskog voda ULOGA OSOVINSKOG VODA: - JE DA DA TANGE TANGENC NCION IONAL ALNE NE SILE SILE PRE PRETV TVAR ARA A U AKSIJ AKSIJAL ALNE NE SILE I PREKO VIJKA POKREĆE BROD. - POSTIĆI IDEALAN BROJ OKRETAJA PROPELERA (IDEALAN BROJ OKRETAJA JE 1 RPM JER ŠTO JE MANJI BROJ OKRETAJA VEĆA JE UČINKOVITOST. - OS OSIG IGUR URAT ATII MANEV MANEVAR ARSK SKE E SPOS SPOSOB OBNO NOST STII BRODA BRODA STUPANJ ISKORISTIVOSTI OSOVINSKOG VOD JE 96-98%. KRAĆI OSOVINSKI VOD – MANJI GUBICI – BOLJI PRIJENOS ENERGIJE. VAŽNO JE DA JE OSOVINSKI MOTOR CENTRIRAN.. CENTRIRA SE OD KRME PREMA PORIVNOM STROJU. GLAVNI ELEMENTI OSOVINSKOG VODA SU BRODSKI VIJAK, OSOVIN OSO VINA A BRO BRODSK DSKOG OG VIJ VIJKA, KA, STA STATVE TVENA NA CIJ CIJEV, EV, PRE PREDNJ DNJA A BRTVENICA, ZADNJA BRTVENICA, MEĐUOSOVINE, TEMELJNI LEŽAJEVI, PRIRUBNICA, ODRIVNI LEŽAJ. TEMEL TE MELJNI JNI LEŽ LEŽAJ AJ NE SMI SMIJE JE PRE PREUZI UZIMAT MATII AKS AKSIJA IJALNE LNE SIL SILE E RADI RA DI TE TEMP MPER ERAT ATUR URNE NE DI DILE LETA TACI CIJE JE.. TE SI SILE LE PR PREU EUZI ZIMA MA ODRIVNI LEŽAJ I PRENOSI DALJE NA KONSTRUKCIJU BRODA DA BI ZAŠTITIO MOTOR. AKO IMA VIŠE TEMELJNIH LEŽAJEVA MORAJU BITI JEDNAKO OPTEREĆENI. IZVEDBE: SA KOPČOM / BEZ KOPČE SA ZUPČASTIM PRIJENOSOM / BEZ ZUPČASTOG SA ZAKRETNIM KRILCIMA PROPELERA / VIJAK SA FIKSNIM KRILCIMA

bodovi 20

1.2

1.3

Mlazne pumpe ZOVEMO IH JOŠ EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEĆE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CR CRPN PNIM IM CJ CJEV EVOV OVOD ODIM IMA A VE VELI LIKI KIH H DU DULJ LJIN INA A I VE VELI LIKI KIH H PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUŽNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVAŽNIJA PRIMJENA EJEKTORA JE NA PARNI PARNIM M POST POSTROJE ROJENJIMA NJIMA GDJE ISISA ISISAVAJU VAJU MJEŠ MJEŠAVINU AVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRŽAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUŽI IM ZA CRPLJENJE I TLAČENJE TEKUĆINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOŽE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEĆI VE ĆIM M TL TLAK AKOM OM DO DOVO VODI DI SE PO POGO GONS NSKO KO SR SRED EDST STVO VO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE POVEĆAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAČIN USISAVAMO SREDST SRE DSTVO VO KOJ KOJE E DOB DOBAVL AVLJAM JAMO. O. NA POČ POČET ETKU KU DIF DIFUZO UZORA RA MIJE MI JEŠA ŠA SE PO POGO GONS NSKO KO SR SRED EDST STVO VO I SR SRED EDST STVA VA KO KOJE JEG G DOBAVLJAM DOBA VLJAMO. O. NA IZLAZ IZLAZU U IZ EJEK EJEKTORA TORA IMAMO DIFUZ DIFUZOR, OR, ODNO OD NOSN SNO O PR PROŠ OŠIR IREN ENJE JE KO KOJE JE NA NAM M SM SMAN ANJU JUJE JE BR BRZI ZINU NU A NAZ NAZAD AD PO POVE VEĆA ĆAVA VA TL TLAK AK NA VE VELI LIČI ČINU NU DO DOST STAT ATNU NU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU. Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREĐUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET MORA BITI TAKAV DA OMOGUĆI 12 UZASTOPNIH UPUĆIV UPU ĆIVANJ ANJA A BEZ RAD RADA A KOM KOMPRE PRESOR SORA. A. ZA NEP NEPREK REKRET RETNI NI PORIV IVN NI STROJ JE 8 UPUĆIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMO PO MOĆN ĆNE E MO MOTO TORE RE 6 UP UPUĆ UĆIVA IVANJ NJA. A. KO KOMP MPRE RESO SOR R MO MORA RA MORA MO RA ZA ZADO DOVO VOLJ LJIT ITII UV UVIJ IJET ET DA US USPI PIJE JE NA NAPU PUNI NITI TI BO BOCU CU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA SAT VREMENA. Zašto se upotrebljavaju višestepeni kompresori? ZBOG ZBO G PRE PREVEL VELIKE IKE TE TEMPE MPERAT RATURE URE ZBO ZBOG G KOJ KOJIH IH ULJ ULJE E GUB GUBII SVOJA SVOJASTVA I MOŽE SE ZAPALITI

15

15

1.2

1.3

Mlazne pumpe ZOVEMO IH JOŠ EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM KORISTE ZA SLJEDEĆE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA U CR CRPN PNIM IM CJ CJEV EVOV OVOD ODIM IMA A VE VELI LIKI KIH H DU DULJ LJIN INA A I VE VELI LIKI KIH H PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUŽNIH I OSTALIH OTPADNIH VODA TE FEKALIJA I NAJVAŽNIJA PRIMJENA EJEKTORA JE NA PARNI PARNIM M POST POSTROJE ROJENJIMA NJIMA GDJE ISISA ISISAVAJU VAJU MJEŠ MJEŠAVINU AVINU ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRŽAVANJA NISKOG VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUŽI IM ZA CRPLJENJE I TLAČENJE TEKUĆINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA. POGONSKO SREDSTVO MOŽE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD VEĆI VE ĆIM M TL TLAK AKOM OM DO DOVO VODI DI SE PO POGO GONS NSKO KO SR SRED EDST STVO VO NA SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE POVEĆAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAČIN USISAVAMO SREDST SRE DSTVO VO KOJ KOJE E DOB DOBAVL AVLJAM JAMO. O. NA POČ POČET ETKU KU DIF DIFUZO UZORA RA MIJE MI JEŠA ŠA SE PO POGO GONS NSKO KO SR SRED EDST STVO VO I SR SRED EDST STVA VA KO KOJE JEG G DOBAVLJAM DOBA VLJAMO. O. NA IZLAZ IZLAZU U IZ EJEK EJEKTORA TORA IMAMO DIFUZ DIFUZOR, OR, ODNO OD NOSN SNO O PR PROŠ OŠIR IREN ENJE JE KO KOJE JE NA NAM M SM SMAN ANJU JUJE JE BR BRZI ZINU NU A NAZ NAZAD AD PO POVE VEĆA ĆAVA VA TL TLAK AK NA VE VELI LIČI ČINU NU DO DOST STAT ATNU NU ZA SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU. Kapacitet kompresora i spremnika zraka KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREĐUJE SE PREMA VRSTI MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET MORA BITI TAKAV DA OMOGUĆI 12 UZASTOPNIH UPUĆIV UPU ĆIVANJ ANJA A BEZ RAD RADA A KOM KOMPRE PRESOR SORA. A. ZA NEP NEPREK REKRET RETNI NI PORIV IVN NI STROJ JE 8 UPUĆIVANJA (PO NOVOM) A ZA POMO PO MOĆN ĆNE E MO MOTO TORE RE 6 UP UPUĆ UĆIVA IVANJ NJA. A. KO KOMP MPRE RESO SOR R MO MORA RA MORA MO RA ZA ZADO DOVO VOLJ LJIT ITII UV UVIJ IJET ET DA US USPI PIJE JE NA NAPU PUNI NITI TI BO BOCU CU ZRAKA OD 5-30 BARA ZA SAT VREMENA. Zašto se upotrebljavaju višestepeni kompresori? ZBOG ZBO G PRE PREVEL VELIKE IKE TE TEMPE MPERAT RATURE URE ZBO ZBOG G KOJ KOJIH IH ULJ ULJE E GUB GUBII SVOJA SVOJASTVA I MOŽE SE ZAPALITI

15

15

2.1

Principi čišćenja i odjeljivanja goriva i maziva ČIŠĆENJE GORIVA I MAZIVA RADI NA PRINCIPU TALOŽENJA USLIJED RAZLIKE U SPECIFIČNOJ TEŽINI. U TANKOVIMA TAJ PROCES UBRZAVAMO POVIŠENJEM TEMPERATURE TEKUĆINE. NAJBOLJI REZULTATI SE DOBIJU KOD ŠIROKIH I PLITKIH PLIT KIH TANK TANKOVA OVA (JER JE PUT KOJI KOJI ČESTICA MORA MORA PROĆI NAJ NAJKR KRAĆ AĆI) I) AL ALII KO KOD D BR BROD ODOV OVA A JE TO TE TEŠK ŠKO O IZ IZVE VEDI DIVO VO (EFEKAT (EFE KAT SLOB SLOBODNIH ODNIH POVR POVRŠINA, ŠINA, OGRAN OGRANIČEN IČEN PROS PROSTOR.. TOR...). .). POMOĆU SEPARATORA I DJELOVANJA CENTRIFUGALNE SILE PROCES PROC ES TALOŽENJA TALOŽENJA UBRZA UBRZAVAMO VAMO (CENTRIFU (CENTRIFUGALN GALNA A SILA POVEĆAVA MASU ČESTICE I DO 11000 PUTA). POMOĆU FILTERA MOŽEMO ISTO ODSTRANJIVATI NEČISTOĆE IZ GORIVA ILI MAZIVA. FILTERE KARAKTERIZIRA NJIHOVA FINOĆA (ZA GORIVA I MAZIVA SE KORISTE FILTERI 30 – 50 MIKRONA) I NAČIN RADA (AUTOMATSKI IL RUČNI). AUTOMATSKO ČIŠĆENJE ELEMENATA FILTERA SE VRŠI PROMJENOM SMJERA MEDIJA KOJII SE FIL KOJ FILTRI TRIRA RA ILI ZRA ZRAKOM KOM.. PRO PROCES CES ČIŠ ČIŠĆEN ĆENJA JA MOŽ MOŽE E AKTI AK TIVI VIRA RATO TO DI DIFE FERE RENC NCIJ IJAL ALNI NI PR PRES ESOS OSTA TAT T IL ILII TI TIME MER R (OVISNO O IZVEDBI). DOPUŠTENI PAD TLAKA JE 0.5 bara DOK JE NORMALNI PAD TLAKA 0.2 bar. ????????????????? ????????? ????????

20

2

2.2

Regulacija rada i razvodi (VENTILI) na kompresorima SVI KOMPRESORI IMAJU NEPOVRATNE VENTILE. ROTORNI KOMPRESORI IMAJU SAMO JEDAN ILI NEMAJU NITI JEDAN VENTIL. USISNI TLAK JE UVJEK NIŽI OD TLAKA U USISNOM VODU A TLAK NA TLAČNOM VENTILU JE VEĆI OD TLAKA U TLAČNOM VODU ZBOG PADA TLAKA NA VENTILIMA. IZVEDBE VENTILA: - VE VENT NTIL ILII S KO KONC NCEN ENTR TRIČ IČNI NIM M RAS RASPO PORI RIMA MA - VE VENT NTIL ILII S RA RAVN VNIM IM RA RASP SPOR ORIM IMA A - RAV AVN NOS OST TRU RUJJNI VE VENT NTIL ILII - ETAŽNI VENTILI GLAVNI DIJELOVI VENTILA: - SJEDIŠTE – OPTEREĆENO UDARCIMA PLOČICE, IZRAĐENO JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA - PLOČICA VENTILA – NAJOSJETLJIVIJI DIO KOMPRESORA, IZRAĐENA OD LEGIRANOG ČELIKA. ZAHTIJEVI – VELIKA OTPORNOST NA UDAR I ŠTO MANJA MASA. DEBLJINA JE OD 0.8 0.8 DO 4 mm. - OP OPRU RUGE GE – SLUŽ SLUŽE E DA UBRZ UBRZAJ AJU U ZATVA ZATVARA RANJ NJE E VENT VENTIL ILA, A, A OPET NE SMIJU DAVATI PREVELIKI OTPOR PRI OTVARANJU. UBLAŽAVAJU UDARAC PLOČICE U ODBOJNIK. - ODB DBO OJN JNIK IK – OGR GRAN ANIČ IČAV AVA A POD ODIZ IZAJ AJ , PRI RIDR DRŽ ŽAV AVA A OPRUGE I SLUŽI KAO VODILICA ZA PLOČICU REGULACIJA RADA STAPNIH KOMPRESORA: - POV OVRE REME MENI NI PRE REKI KID D DO DOB BAV AVE: E: UK UKLJ LJUČ UČIV IVAN ANJJE IL ILII ISKL IS KLJU JUČI ČIVA VANJ NJE E KO KOMP MPRE RESO SORA RA PR PREK EKO O PR PRES ESOS OSTA TATA TA,, POVREMENO POTPUNO ZATVARANJE USISNOG VENTILA (KO (K OMP MPRE RES SOR RAD ADII U PR PRAZ AZN NOM HO HODU DU), ), POT OTPPUN UNO O OTVARANJE USISNOG VENTILA. - GRUBA REGULACIJA DOBAVE: STUPNJEVANA PROMJENA BROJA OKRETAJA ELEKTROMOTORA (MIJENJA SE BROJ PAR ARII POL OLOV OVA) A),, PR PROM OMJE JEN NOM VE VELI LIČI ČINE NE ŠTE TET TNO NOG G PROSTORA, ISKLJUČIVANJE POJEDINIH CILINDARA (KOD VIŠ IŠE ESTUPANJSKIH KOMPRESORA POTREBNO JE PROVESTI NA SVIM CILINDRIMA) - KONT KONTINUIRA INUIRANA NA REGU REGULACIJ LACIJA A DOBAV DOBAVE: E: NAJB NAJBOLJA OLJA ALI NAJSKUPLJ NAJSKUPLJA. A. REGU REGULACIJ LACIJA A PROMJ PROMJENOM ENOM FREK FREKVENCI VENCIJE JE (BR (B ROJ OJA A OK OKRE RET TAJ AJE E). TU TRE REBA BA PAZ AZIT ITII PR PRIL ILIK IKO OM SMANJENJA BROJA OKRETAJA NA GUBLJENJE MOMENTA I SMANJENJE TLAKA ULJA. DRUGI NAČIN REGULACIJE JE UPR PRAV AVL LJAN ANJJE USIS ISN NIM VE VENT NTIL ILOM OM IZ IZVA VANA NA (K (KOD OD KOMP KO MPRE RESI SIJE JE JE JEDA DAN N DI DIO O PU PUTA TA VE VENT NTIL IL JE OT OTVO VORE REN N TAKO DA DIO PLINA IDE NAZAD U USISNI VOD. I TREĆI NAČIN JE POMOĆU VREMENSKI PROMJENJIVOG ŠTETNOG PROSTORA.

15

2.3

3.1

3

3.2

Rashladni proces GLAVNI ELEMENTI RASHLADNOG PROCESA SU KOMPRESOR, ODJELJIVAČ ULJA, KONDENZATOR, EKSPANZIONI VENTIL, ISPARIVAČ... PLINOVITO SREDSTVO SE USISAVA IZ ISPARIVAČA KOMPRESOROM, PODIŽE NA VIŠU RAZINU DA BI SE MOGLA ODVESTI TOPLINA KOJI JE MEDIJ PREUZEO U ISPARIVAČU. ODVOĐENJE TOPLINE SE VRŠI U KONDENZATORU GDJE PLIN PRELAZI U TEKUĆE STANJE. NAKON UKAPLJIVANJA MEDIJ PROLAZI KROZ EKSPANZIONI VENTIL U KOJEM SE VRŠI PRIGUŠIVANJE, MEDIJU PADA TLAK PA PRELAZI U PLINOVITO STANJE UZ PAD TEMPERATURE GDJE U ISPARIVAČU ODVODI TOPLINU DIJAGRAM (ZRAKU). Separator kaljužne vode OBAVEZAN ZBOG IMO-a, SEPARIRA VODU NA 15 ppm KOJA JE DOZVOLJENA GRANICA ISPUMPAVANJA VAN BRODA. SVAKI SEPARATOR IMA GRIJAČ DA BI SE PROMIJENILA SPECIFIČNA GUSTOĆA ULJA I VODE I OLAKŠAJU ODVAJANJE. PRVI STUPANJ SKIDA GRUBE DOK U DRUGOM STUPNJU FILTERI SPUŠTAJU ZAPRLJANOST VODE NA ISPOD 15ppm-a. NA IZLAZU JE TROSMJERNI VENTIL KOJI U SLUČAJU POVEĆANJA IZNAD 15ppm VRAĆA VODU NA USIS PUMPE ILI U KALJUŽNI TANK. NA PRVOM STUPNJU JE SENZOR KOJI DETEKTIRA ULJE I AUTOMATSKI VENTIL KOJI GA ISPUŠTA U SLUDGE TANK ILI NEKI DRUGI TANK. Uređaji za kormilarenje i zahtjevi koje trebaju zadovoljiti MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. SASTOJI SE OD: PUMPE ULJA – RADE TLAK KOJI JE POTREBAN ZA ZAKRETANJE LISTA KORMILA . TLAK JE DO 70 bara A OVISI O SILAMA (OTPORU) NA LISTU KORMILA. SIGURNOSNI VENTIL NA PUMPI OTVARA KOD SE DOSTIGNE MAKSIMALNI TLAK. POGONSKI DIO – MISLI SE NA CILINDRE SA STAPOVIMA ILI KRILA SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA – SAFETY VALVE BLOCK TANK ULJA ZAHTIJEVI: MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ 35O ZA 28 SEKUNDI PRI MAXIMALNOM GAZU I BRZINI. SNAGA PRIČUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOŽE ZAKRENUTI S 15O JEDNE STRANE NA 15O DRUGU STRANU ZA 60 SEKUNDI PRI BRZINI OD 7 ČVOROVA. MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE, STABILNOST SMJERA PLOVIDBE, SPOSOBNOST OKRETANJA •

•

•

•

•

•

15

20

10

3.3

4.1

Rotacijske pumpe s rotacijskim prostorima MISLI SE NA ZUPČASTE PUMPE, SAMOCRPNE SU I S KONTINUIRANOM DOBAVOM. PRINCIP RADA: ZUPČANICI SE VRTE U KUĆIŠTU (JEDAN POGONSKI A DRUGI POGONJEN) UZ POTREBNU TOLERANCIJU. ZUPČANICI ZAHVAĆAJU TEKUĆINU U MEĐUZUPČANOM PROSTORU I PRENOSE JE NA STRANU IZMEĐU KUĆIŠTA I OZUBLJENJA. POGONJENI ZUPČANIK IMA RUPE TJ KANALE U SEBI RADI RASTEREĆENJA KOD RADA. DOBAVA ZUPČASTE PUMPE PUMPE ODREĐUJE SE NA TEMELJU ZAPREMINE MEĐUZUPČANOG PROSTORA. DA BI SE IZBIJEGLA OŠTEĆENJA U SLUČAJU ZATVORENOG TLAČNOG VENTILA UGRAĐEJE SE PREKOTLAČNI VENTIL KOJI U SLUČAJA AKTIVIRANJA POVEZUJE USISNU I TLAČNU STRANU PUMPE. PUMPA JE OSJETLJIVA NA NEČISTOĆE PA SE NA USISNOJ STRANI REDOVITO POSTAVLJA FILTER I TO ČESTO U IZVEDBI SA MAGNETIMA. VISINA DIZANJA ZUPČASTE PUMPE JE I DO 500m, A BRZINA VRTNJE I DO 3000 o/min. BRZINU VRTNJE ODABIREMO PREMA VISKOZNOSTI TEKUĆINE KOJU DOBAVLJAMO. Pročišćavanje ulja za podmazivanje RAZLIKUJEMO DVA SUSTAVA ULJA: PROČIŠČAVANJE S PUNIM PROTOKOM I DJELOMIČNO. DJELOMIČAN NAČIN JE NAJČEŠĆI SLUČAJ. KOD NJEGA DIO ULJA ODLAZI U SEPARATOR NAKON ČEGA SE PROČIŠĆENO ULJE VRAĆA NAZAD U SLIVNI TANK. KAPACITET SEPARATORA SE PODESI DA UKUPNA KOLIČINA SISTEMA PROĐE 2.5 – 3 PUTA KROZ SEPARATOR U TOKU 24 SATA. ̧ ULJE ZA PODMAZIVANJE DIZEL MOTORA IZLOTENO JE ̂ ̂ ONECIŠĆENJU OD METALNIH I UGLJENIH CESTICA, HRĐE I PROIZVODA OKSIDACIJE ASFALTA, TE U NJEMU IMA VODE KOJA NASTAJE KAO KONDENZAT, ILI ZBOG PROPUŠTANJA IZ RASHLADNOG SUSTAVA. TEŠKA GORIVA KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA RAD DIZEL MOTORA U PRAVILU ̇ IZAZIVAJU ONECIŠĆENJE, JER ̂ ̂ ODRECENE KOLICINE KISELINA NASTALIH TIJEKOM IZGARANJA U CILINDRU DOSPIJU U KARTER MOTORA I POMIJEŠAJU SE SA ULJEM. SVA ̂ NAVEDENA ONECIŠĆENJA IZAZIVAJU TROŠENJE OKRETLJIVIH DIJELOVA DIZEL MOTORA.

20

10

4

4.3

Brodski izmjenjivači topline OSIGURAVAJU PRIJELAZ TOPLINE U POJEDINIM SUSTAVIMA S MEDIJA VIŠE TEMPERATURE NA MEDIJ NIŽE TEMPERATURE. RAZLIKUJEMO: CIJEVASTE – KOJI SE SASTOJE OD PLAŠTA, CIJEVNOG SNOPA, CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI, A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM, NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. MATERIJALI CIJEVI PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU, LAKŠI SU, MANJE DIMENZIJE, VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. DEBLJINA PLOČE JE 0.4 – 0.7 mm. ZATIM BRTVE, FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK, KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. Vrste i pogon palubnih strojeva

15

5.1

Teorija kompresora i usporedba pojedinih vrsta kompresije

20

4.2

25

•

•

5

5.2

5.3

Osovina brodskog vijka, međuosovine, spoj brodskog vijka i osovine MEĐUOSOVINA SPAJA OSOVINU VIJKA S PORIVNIM STROJEM. IZRAĐUJE IZ KONSTRUKCIONOG LEŽAJA. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA. BUDUĆI DA JE POSTAVLJENA NA TEMELJNIM LEŽAJEVIMA IZRAĐUJE SE SA OJAČANJIMA NA TIM MJESTIMA RADI MOGUĆNOSTI POPRAVKA. RAZMAK IZMEĐU TEMELJNIH LEŽAJA OVISI O DEBLJINI OSOVINE 22xDEBLJINA OSOVINE. OSOVINA BRODSKOG VIJKANOSI NA SVOM STRAŽNJEM DIJELU BRODSKI VIJAK A NA PREDNJEM JE SPOJENA S OSTALIM DIJELOM OSOVINSKOG VODA. KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA I ISTOG MATERIJALA KAO I MEĐUOSOVINA. U NAČELU JE PROMJER 5-10%VEĆI OD MEĐUOSOVINE. NA KRAJU IMA KONUS OMJERA 1:10 DO 1:15 NA KOJI SE MONTIRA VIJAK. GLAVČINA VIJKA MORA DOSJEDATI BAREM 80% NA KONUS OSOVINE. DULJINA TE OSOVINE OVISI O KONSTRUKCIJI BRODSKOG TRUPA KROZ KOJEG ONA PROLAZI. OSOVINA VIJKA MORA BITI ZAŠTIĆENA OD DJELOVANJA MORSKE VODE I TROŠENJA PA SE NA NJU NAVLAČE BRONČANE NAVLAKE. GRIJANJEM SE NA 200OC SE NAVLAKA RAŠIRI I NAVUČE NA OSOVINU. AKO SU NAVLAKE IZ DVA KOMADA MORAJU SE MEĐUSOBNO ZAVARITI I NAKON TOGA TESTIRATI. AKO SU DJELOMIČNONO NAVUČENE NAVLAKE IZMEĐU NJIH OSOVINA MORA BITI PRESVUČENA GUMOM ILI EPOKSI SMOLAMA. Vrste centrifugalnih čistilaca i područja njihove primjene PURIFIKATORI – ODVAJAJU VODU KLARIFIKATORI – ODVAJAJU NEČISTOĆE – GRAVITACIONI PRSTEN SE ZAMIJENJUJE SA PRSTENOM KOJI BRTVI IZLAZ VODE. VIŠE NE TREBA BRTVENA VODA SAMIM TIM NEMA NITI GRANICE SEPARACIJE IZMEĐU ULJA I VODE NAJČEŠĆI SLUČAJ NA BRODOVIMA – KOMBINIRANA IZVEDBA. TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA OKO 85OC TEMPERATURA SEPARIRANJA TEŠKOG GORIVA OKO 98OC

20

10

6.1

6

6.2 6.3

7.1

Višestupanjski kompresori, izvedbe dvostupanjskih kompresora ̌ PRIMJENJUJE SE ZBOG SMANJENJA KONACNE TEMPERATURE I UŠTEDE U RADU. ŠTO KOMPRESOR IMA VIŠE STUPNJEVA TO JE UŠTEDA U RADU VEĆA (VEĆE PRIBLIŽAVANJE IZOTERMNOJ KOMPRESIJI POD UVJETOM DA ̌ SE NAKON SVAKOG STUPNJA PLIN OHLADI NA POCETNU TEMPERATURU). ̌ ZA TLACENJE NA VIŠE TLAKOVE U JEDNOM STUPNJU, A DA BI SE ODRŽALA MAKSIMALNO DOZVOLJENA TEMPERATURA, BILO BI POTREBNO VELIKO ODVOĐENJE TOPLINE ŠTO BI ZNATNO POVEĆALO DIMENZIJE KOMPRESORA I NJEGOVU CIJENU, A I DOBAVA BI BILA ZNATNO MANJA NEGO KOD VIŠESTEPENOG. ̌ TEMPERATURA JE OGRANICENA ZBOG OPASNOSTI OD SAMOZAPALJENJA MAZIVOG ULJA TE PROMJENE NJEGOVIH SVOJSTAVA. HLADNJACI SU UGRAĐENI NAKON SVAKOG STUPNJA. ̌ NA POVEĆANJE KOMPRESIJSKOG OMJERA UTJECE SMANJENJE STUPNJA DOBAVE (UTJECAJ NA Λ1 I Λ3 ). KOD VIŠESTUPANJSKIH KOMPRESORA JE STUPANJ DOBAVE Λ VIŠI NEGO KOD JEDNOSTUPANJSKIH KOJI BI RADILI IZMEĐU ISTIH TLAKOVA. Elementi brodskih cjevovoda Regulacija centrifugalnih pumpi REGULACIJU MOŽEMO VRŠITI PROMJENOM BROJA OKRETAJA ILI PROMJENOM OTPORA TLAČNOG CJEVOVODA ODNOSNO PRITVARANJEM VENTILA U TLAČNOM CJEVOVODU. NEDOSTATAK KOD REGULACIJE PRIGUŠIVANJEM JE ŠTO SE UVOĐENJEM DODATNIH OTPORA UVEĆAVAJU GUBICI A TIME I UČIN POGONSKOG MOTORA. PREDNOSTI SU ŠTO JE REGULACIJA JEDNOSTAVNA I LAKA. Statvena cijev i brtvenice osovinskog voda STATVENA CIJEV UPETA JE IZMEĐU AFTER-PEAKA I KRMENE STATVE. OMOGUĆUJE IZLAZ OSOVINE IZ TRUPA BRODA. DANAS SU ŠTO KRAĆE OD POLIMERNIH MATERIJALA. DANAS SU NAJČEŠĆE OD BIJELE KOVINE SA PREDNJIM I ZADNJIM LEŽAJEM KOJI IMAJU PROVRTE ZA ULAZ ULJA. PODMAZUJE SE GRAVITACIJSKI. TANK SE POSTAVLJA 3-4 METRA IZNAD LINIJE NAJVEĆEG URONA BRODA. MORA POSTOJATI MOGUĆNOST OČITAVANJA TEMPERATURE ULJA. ULJE SE HLADI ILI ZASEBNIM RASHLADNIKOM ILI PRKO VODE U KRMENOM PIKU. MORAJU BITI TAKO IZRAĐENE DA OMOGUĆUJU NAJMANJE PET GODINA RADA. STRAŽNJA BRTVENICA JAKO JE OPTEREĆENA. NAJKLASIČNIJE IZVEDBE SU CEDERVAL I SIMPLEX.

10

20 10

20

7

7.2

7.3 8.1

Posebni zahtjevi za brodske pumpe - MATERIJALI – UKOLIKO JE PUMPA U DODIRU SA MORSKOM VODOM DIJELOVI PUMPE MORAJU BITI OTPORNI NA NJENO DJELOVANJE. UKOLIKO JE KUĆIŠTE PUMPE IZRAĐENO OD LIJEVANOG ŽELJEZA A OKRETNI DJELOVI OD BRONCE ILI MESINGA POTREBNO JE NA KUĆIŠTE INSTALIRATI CINK PROTEKTORE KAKO BI SE KUĆIŠTE KATODIČNO POLARIZIRA. UOBIČAJNI MATERIJALI ZA BRODSKE CENTRIFUGALNE PUMPE ZA MORSKU VODU: KUĆIŠTE I ROTOR MORAJU BITI OD BRONCE DOK JE OSOVINA IZRAĐENA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. UKOLIKO JE MEDIJ SLATKA VODA KUĆIŠTE JE OD LIJEVANOG ŽELJEZA, ROTOR OD BRONCE, A OSOVINA OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA. - DIMENZIJE I TEŽINA SISALJKI – TU SE RADI O ŠTEDNJI NA PROSTORU, DAKLE GDJE JE GOD MOGUĆE UMJESTO HORIZONTALNO POSTAVLJENIH PUMPI TREBA UGRADITI VERTIKALNO POSTAVLJENE PUMPE, A UMJESTO STAPNIH PUMPI AKO JE MOGUĆE UGRADITI CENTRIFUGALNE PUMPE. DA BI SE UŠTEDJELO NA TEŽINI, CIJENI, PROSTORU, ITD... - STANDARIZACIJA – NASTOJI SE UGRADITI ŠTO VIŠE ISTOVRSNIH PUMPI RADI SMANJENJA ZALIHA REZERVNIH DJELOVA. - SIGURNOST BRODA – MAKSIMALNA CRPNA VISINA NE SMIJE PRELAZITI 6 m. TREBA ODREDITI TOČAN BROJ KAPACITET KALJUŽNIH I PROTUPOŽARNIH PUMPI PREMA VRSTI, VELIČINI BRODA I STROJNOG UREĐAJA Način rada centrifugalnog bubnja separatora Generatori slatke vode UREĐAJ KOJI SLUŽI ZA PROIZVODNJU SLATKE VODE. SASTOJI SE OD ISPARIVAČA, KUĆIŠTA, KONDENZATORA, EJEKTORA, PUMPE DESTILATA... EJEKTORI SLUŽE ZA ZA SNIŽAVANJE TLAKA DA BI MORSKA VODA ISPARILA NA NIŽOJ TEMPERATURI. TEMPERATURA ISPARAVANJA JE U GRANICAMA 46 – 52 OC.

10

20 15

8

8.2

Stupnjevi djelovanja kompresora (gubitci kod kompresora) - UTJECAJ ŠTETNOG PROSTORA – KONSTRUKCIJSKI Λ1 ̌ NA SMANJENJE DOBAVE – NA NEIZBJEŽAN (UTJECE RAD NE). VEĆI ŠTO JE VOLUMEN ŠTETNOG PROSTORA V VEĆI, ŠTO JE KOMPRESIJSKI OMJER P /P VEĆI, TE ŠTO JE EKSPONENT POLITROPSKE EKSPANZIJE PLINA IZ ŠTETNOG PROSTORA N BLIŽE JEDINICI (IZOTERMI). Λ2 - UTJECAJ PADA TLAKA Δ P 1 KOD USISAVANJA – OVISI O KARAKTERISTIKAMA USISNOG VENTILA KOJI UZROKUJE PAD TLAKA. Λ3 - UTJECAJ ZAGRIJAVANJA KOD USISA – OVISI O ̌ NACINU HLAĐENJA, KOMPRESIJSKOM OMJERU P /P ̌ TE EKSPONENTU POLITROPE N. IZRACUNAVA SE EMPIRIJSKIM IZRAZIMA. Λ4 - UTJECAJ PROPUSNOSTI – OVISI O STANJU I IZVEDBI KOMPRESORA (PROPUŠTANJE VENTILA, PROPUŠTANJE CILINDAR – STAP; KREĆE SE OD 0,95 – 0,98 ZA KOMPRESOR U DOBROM STANJU).

15

0

2

1

2

1

UKUPNI STUPANJ DOBAVE SE KREĆE OD 0,6 DO 0,97 (OVISNO ̌ O TIPU KOMPRESORA). NA NJEGA UTJECE: BROJ OKRETAJA (KASNIJE OTVARANJE I ZATVARANJE VENTILA ZBOG TROMOSTI) – SVAKI KOMPRESOR IMA OPTIMALNI BROJ OKRETAJA. VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA – ZA ODREĐENI ŠTETNI PROSTOR POSTOJI KOMPRESIJSKI OMJER IZNAD KOJEG KOMPRESOR VIŠE NE MOŽE DOBAVLJATI PLIN (VEĆI V 0 MANJI K.O.). VIŠESTUPANJSKA KOMPRESIJA POVEĆAVA STUPANJ DOBAVE – POVEĆAVA SE Λ1 ZBOG MANJIH K.O. U ODNOSU NA ŠTETNI PROSTOR TE Λ3 ZBOG HLADNIJIH CILINDARA – MANJE ZAGRIJAVANJE PLINA. UKUPNI STUPANJ DOBAVE; λ λ1 ⋅λ2 ⋅λ3 ⋅λ4 I MANJI JE OD 1 =

9

8.3

Pojava kavitacije kod brodskih pumpi i kako je spriječiti

20

9.1

Odrivni ležaj i spojke osovina osovinskog voda ODRIVNI LEŽAJ PREUZIMA NA SEBE AKSIJALNE SILE SA OSOVINSKOG VODA I PRENOSI IH NA TRUP BRODA. TAKO ŠTITI MOTOR. SPOJKE OSOVINA MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG DIJELA, ALI MOGU BITI I POSEBNO IZRAĐENE PA SE ODGOVARAJUĆIM POSTUPKOM SPOJE S OSOVINOM. Pročišćavanje goriva GORIVO ČISTIMO POMOĆU CENTRIFUGALNIH ĆISTIOCA

10

9.2

20

9.3

Dijelovi brodskih izmjenjivača topline CIJEVASTI – SE SASTOJE OD PLAŠTA, CIJEVNOG SNOPA, CIJEVNIH PLOČA I POKLOPACA. PRI PROJEKTIRANJU VRLO JE VAŽNO ODREDITI KOJI ĆE FLUID TEĆI KROZ CIJEVI, A KOJI OKO NJIH TE KOJI SMJER STRUJANJA ODABRATI. SREDSTVA S VIŠIM TLAKOM, NEČISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA IZAZIVAJU KOROZIJU OBIČNO SE VODE KROZ CIJEVI. PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUĆE TEKUĆINE OBIČNO SE VODE OKO CIJEVI. PREDNOST SE DAJE PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG PRIJELAZA TOPLINE. PREDNOST CIJEVASTIH IZMJENJIVAČA TOPLINE U ODNOSU NA PLOČASTE JE MANJI PAD TLAKA. MATERIJALI CIJEVI PLOČASTI IZMJENJIVAČI TOPLINE IMAJU VEĆU OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRŠINU, LAKŠI SU, MANJE DIMENZIJE, VEĆI KOEFICIJENT PRIJELAZA TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEĆI PAD TLAKA U ODNOSU NA CIJEVASTE. SASTOJE SE OD PAKETA PLOČA S UPREŠANIM PROFILOM. DEBLJINA PLOČE JE 0.4 – 0.7 mm. ZATIM BRTVE, FIKSNA STEZNA PLOČA NA KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUČCI DOK JE DRUGA PLOČA POMIČNA. VIJCI SLUŽE DA SE TE DVIJE PLOČE JEDNOLIČNO PRITEGNU. MOŽE IH BITI DVA ILI VIŠE SA SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE PLOČE SU KROM-NIKAL ČELIK, KROM-NIKAL MOLIBDEN ČELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE FIKSNA I STEZNA PLOČA TE VIJCI IZRAĐUJU OD UGLJIČNOG ČELIKA. •

•

20

10

10.1

Rashladna sredstva IMAJU SVOJSTVA DA NA ATMOSFERSKOM TLAKU ISPARAVAJU NA NISKOJ TEMPERATURI (ISPOD NULE). MORAJU SE KONDENZIRATI NA TEMPERATURI VEĆOJ OD TEMPERATURE MORA NA RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA (32 ° - PRORAČUN ZA MORE). GLAVNA RASHLADNA SREDSTVA SU: FREONI, (FREON R12 ZABRANJEN) R410A, R134, R22 ITD.. I AMONIJAK. U RASHLADNIM UREĐAJIMA RASHLADNO SREDSTVO MEDIJ SLUŽI ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE I ZA PRENOŠENJE TOPLINSKE ENERGIJE. A DANAS SE PRIMJENJUJU FREONI. VAŽNO JE ODABRATI OPTIMALNO RASHLADNO SREDSTVO ZA CIKLUS HLAĐENJA TE TREBA UDOVOLJAVATI ZAHTJEVIMA , DA NIJE ZAPALJIVO , DA NIJE OTROVNO , NE SMIJE STVARATI OPASNOST OD EKSPLOZIJE , MORA SE MOĆI KONDENZIRATI PRI NIŽEM TLAKU TOPIJOM VODOM ZA HLAĐENJE , NE SMIJE KOROZIVNO DJELOVATI NA METALE TREBA IMATI KARAKTERISTIČAN MIRIS RADI LAKŠEG UOČAVANJA , MORA SE DOBRO MJEŠATI S ULJEM RADI PODMAZIVANJA CILINDRA TE RAZLIČITU GUSTOČU RADI LAKŠEG RAZDVAJANJA U SEPARATORU ULJA , TOPLINA ISPARAVANJA TREBA BITI VELIKA DA SE SMANJI KOLIČINA , TREBA BITI STABILNO U TOKU EKSPLATACIJE TE JEFTINO.

15

10.2

Pogon brodskih pumpi BRODSKE PUMPE SE MOGU POGONITI: - IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA (ČEST SLUČAJ KOD MALIH POGONA) - ELEKTROMOTOROM IZMJENIČNE ILI ISTOSMJERNE STRUJE - PREKO PARNE TURBINE (PREDNOST JE MOGUĆNOST REGULACIJE OKRETAJA I S ENERGETSKOG STAJALIŠTA POVOLJNE, A NEDOSTACI SU TROŠENJE VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) - IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA SISALJKE - RUČNO

15

10.3

Kontrola dobave zraka u sustavu za dobavu komprimiranog zraka

20

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMOĆNA POSTROJENJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina pitanja

Tekst pitanja

bod ovi 20

11.1

Svojstva centrifugalnih pumpi TU PODRAZUMJEVAMO ZAVISNOSTI IZMEĐU NJENIH OSNOVNIH KARAKTERISTIČNIH VELIČINA KOLIČINA DOBAVE, SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN FUNKCIJE SU BRZINA VRTNJE. PROMJENOM BRZINE VRTNJE MIJENJA SE DOBAVA, SPECIFIČNA ENERGIJA I UČIN.

11

11.2 11.3 12.1

12

12.2

Indikatorski dijagram stapnog kompresora 15 Hidraulički sustav palubnih vitla 15 Glavni dijelovi rashladnog sustava 20 KOMPRESOR, ODJELJIVAČ ULJA, KONDENZATOR, RESIVER, MAGNETSKI VENTIL, EKSPAZIONI VENTIL, ISPARIVAČ. Spalionica smeća, otpadaka i ostataka 15 SLUŽI ZA SPALJIVANJE KRUTOG SMEĆA I SLAĐA. DIMENZIONIRAN JE PREMA POTROŠNJI GORIVA GLAVNOG MOTORA. SLAĐ GORI JAKO DUGO. JAKO JE VAŽNO NE PRETJERIVATI SA PUNJENJEM LOŽIŠTA INCENERATORA. INCINERATORI NOVIJEG TIPA RADE NA VISOKOJ TEMPERATURI TAKO DA MOGU SPALJIVATI PLASTIKU. TEMPERATURA NA KOJOJ SE SPALJUJE PLASTIKA JENE SMIJE BITI ISPOD 850OC. PEPEL SE MORA ZADRŽAVATI RADI DOKAZA ŠTO SE PALILO. Paralelan i serijski rad centrifugalnih pumpi 15 PARALELNI RAD PUMPI NA ZAJEDNIČKOM CJEVOVODU NIJE EKONOMIČAN. POVOLJNIJE JE IMATI ZASEBAN CJEVOVOD ZA SVAKU PUMPU. KOD SPAJANJA PUMPI U PARALELU KOD ZAJEDNIČKOG CJEVOVODA RASTE KOLIČINA DOBAVE DOK KOD SERIJSKOG SPOJA RASTE STUPAC DOBAVE»H»

12.3

13

13.1

Brodski vijak 20 ELEMENT OSOVINSKOG VODA KOJI PRETVARA MOMENT PORIVNOG STROJA U SILU PORIVA ODNOSNO PROPULZIJE NAZIVA SE BRODSKI VIJAK. PORIVNI STROJ PROIZVODI OKOMITE SILE NA SMJER GIBANJA BRODA TE IH JE POTREBNO PRETVORITI U PARALELNE SA UZDUŽNOM OSI BRODA ODNOSNO U SILE U SMJERU GIBANJA BRODA. BRODSKI VIJAK IMA KRILA KOJIMA SU PLOHE KOSO POLOŽENE PREMA OSI BRODA. OKRETANJEM VIJKA PLOHE SE OTISKUJU I POKREĆU BROD. MATERIJALI OD KOJIH SE IZRAĐUJU MORAJU SE LAKO LIJEVATI I POPRAVLJATI. OBIČNO SU TO BRONCA, ALUMINIJ I PUNO RIJEĐE PROKROM. GLAVNI PARAMETRI VIJKA SU: - PROMJER VIJKA – PROMJER OPISAN OKO VRHA KRILA - USPON VIJKA – KADA SE JEDNA TOČKA NA VIJKU VRTI OKO OSI ONA SE ISTODOBNO GIBA PARALELNO S TOM OSI OPISUJUĆI VIJČANU LINIJU. NAPREDOVANJE TE TOČKE ZA JEDAN OKRET TOG VIJKA NAZIVA SE USPON - KUT USPONA VIJKA – KUT IZMEĐU PRILEŽEĆE KATETE I HIPOTENUZE PRAVOKUTNOG TROKUTA KOJEMU JE PRILEŽEĆA KATETA OPSEG KRUGA VIJKA NA PROMJERU A DRUGA KATETA USPON VIJKA - SMJER VRTNJE – DESNOKRETNI I LIJEVOKRETNI - OMJER USPONA - PROJICIRANA POVRŠINA - RAZVIJENA POVRŠINA - RAŠIRENA POVRŠINA - OMJER POVRŠINA TROKRILNI VIJCI SU SE POKAZALI DA IMAJU BOLJU ISKORISTIVOST DOK KOD VEĆIH BRZINA VRTNJE PROPELERI SA ČETIRI KRILA SU BOLJI. KADA BROD PLOVI PRAMCEM S NJIM SE GIBAJU I ČESTICE VODE, TA SE POJAVA ZOVE SASTRUJAVANJE. ZBOG SUSTRUJAVANJA DOLAZI DO SNANJENJA BRZINE PRITJECANJA VODE U DISK VIJKA TE POJAVE NEJEDNOLIKOG POLJA BRZINA PRITJECANJA. TA NEJEDNOLIKOST NAJVIŠE OVISI O OBLIKU BRODA A TO JE VEĆA ŠTO JE BROD PUNIJI. KOEFICIJENT SUSTRUJAVANJA VEĆI JE KOD JEDNOVIJČANOG U ODNOSU NA DVOVIJČANE BRODOVE. DANAS SE NAJVIŠE UPOTREBLJAVAJU PROFILI SA UZDIGNUTIM I ZAOBLJENIM ULAZNIM BRIDOM DA BI SE POSTIGLO MIRNIJE PRITJECANJE VODE I TIME SMANJILA KAVITACIJA LICA PROFILA. IZLAZNI BRID JE UZDIGNUT I OŠTAR RADI SMANJENJA ZUJANJA. 75% UČINA VIJKA ODNOSI SE NA UZGON RADI TLAKOVA NA POVRŠINI KRILA. ISPARAVANJE TEKUĆINE JE KAVITACIJA. PRI ODREĐENOJ BRZINI STRUJANJA TLAK ĆE U TEKUĆINI PASTI (PO BERNULIJEVOJ JEDNADŽBI) DO VRIJEDNOSTI TLAKA ZASIĆENJA ŠTO OVISI O TEMPERATURI TEKUĆINE. TIME SE DIO TEKUĆINE PRETVARA U ZASIĆENU PARU A TU POJAVU NAZIVAMO KAVITACIJA. TA PODRUČJA MINIMALNOG TLAKAA PODUDARAJU SE SA PODRUČJIMA MAKSIMALNIH BRZINA A ONA SE NALAZE NA

13

13.2

POVRŠINI VIJKA NA SVIM MJESTIMA GDJE DOLAZI DO NAGLOG 10 PORASTA BRZINE STRUJANJA NPR. NA STRANI PODTLAKA PROFILA KRILA.PRIMJENOM NOVIH MATERIJALA TE TANJIM PROFILIMA KRILA S MANJIM BRZINAMA NA LEĐIMA KRILA PROBLEM SE BITNO UMANJUJE. STVARNI SLIP BRZINA PRITJECANJA ČESTICA VODE BRODSKOM VIJKU. PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEĐU IZMJERENE BRZINE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NA UČINKOVITOST BRODSKOG VIJKA SU: - PROMJER VIJKA (VEĆI PROMJER – VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI), ŠTO JE VIJAK VIŠE UDALJEN OD STATVE VEĆA JE ISKORISTIVOST VIJKA JER DOBIVA VIŠE VODE. - BROJ KRILA (VEĆI BROJ KRILA BOLJI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) - POVRŠINA KRILA (MANJA POVRŠINA VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) - ODNOS PROMJERA GLAVČINE PREMA PROMJERU VIJKA (MANJI ODNOS VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) - HRAPAVOST POVRŠINE (MANJA HRAPAVOST VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) - NAGIB OSOVINE (MANJI NAGIB VEĆI STUPANJ ISKORISTIVOSTI) U ZADNJE VRIJEME UGRAĐUJU SE VIJCI S JAKO ZAKRIVLJENIM KRILIMA. SMATRAJU SE DJELOTVORNIM S GLEDIŠTA SMANJENJA BUKE I VIBRACIJA KOJI STVARA VIJAK. PREDNOSTI SU IM SMANJENJE KAVITACIJE UZ ISTI STUPANJ ISKORISTIVOSTI KAO KOD RAVNIH KRILA. VIJAK S ZAKRETNIM KRILIMA. Uronjena centrifugalna pumpa tereta RAZLIKUJEMO JEDNOSTEPENE (KEMIKALCI) I VIŠESTEPENE (LPG I LNG BRODOVI). OVISI O VISINI PUMPANJA (VISINA TANKA, VISINI PUMPANJA NA TANK, I VRSTI TANKA). NJIHOV POGON MOŽE BITI U TANKU ILI NA PALUBI. PGONSKI STROJ MOŽE BITI ELEKTROMOTOR (LNG) ILI HIDROPOGON (TANKERI, KEMIKALCI, LPG). TLAČNI CJEVOVOD – POGONSKI DIO PUMPE S TLAKOM 200-300 BAR. S REGULACIONIM VENTILOM SMANJUJE SE ILI POVEĆAVA TLAK A TIME I BROJ OKRETAJA PUMPE ODNOSNO KAPACITET. POVRATNI VOD ŠTITI TLAČNI VOD OD PUCANJA. TLAK ULJA JE OD 3-5 BARA. TLAK ULJA STVARAJU PUMPE. POGONSKI STROJ PUMPE MOŽE BITI ELEKTROMOTOR, TURBINA ILI DIZEL GENERATOR. NA SUSTAVU SU JOŠ FILTERI, RASHLADNIK ULJA I DISTRIBUTORI.

13.3

14 15

16 17

14.1 14.2 14.3 15.1 15.2 15.3 16.1

16.2 16.3 17.1 17.2

Elektrohidraulički kormilarski stroj MOŽE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. SASTOJI SE OD: - PUMPE ULJA (PROIZVODI TLAK DO 85 BARA). TLAK OVISI O SILAMA NA LIST KORMILA I NAJVEĆI JE KADA SU SILE NAJVEĆE. - SIGURNOSNI VENTILA NA PUMPI (OTVARA KOD PREKORAČENJA MAKSIMALNOG TLAKA) - POGONSKI DIO ZA OSOVINU (OVISNO O IZVEDBI CILINDRI ILI KRILA) - SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA ZAHTIJEVI KOJE KORMILARSKI STROJ TREBA ZADOVOLJITI JE PREBACITI KORMILO IZ JEDNOG U DRUGI KRAJNJI POLOŽAJ ZA 20 SEKUNDI. Pumpa s promjenjivim stapajem i promjenjive dobave Hladnjaci kompresora i podmazivanje kompresora Ležajevi osovinskog voda, zupčani prijenosi i spojke Rotacijske pumpe s aksijalnim prostorima Regulacija brodskih ventilatora Automatski rad centrifugalnih samočistioca Hidroforski uređaj TO JE POSUDA POD TLAKOM KOJA TROŠILIMA DOBAVLJA VODU. POSUDA JE U ATOMATSKOM RADU S PRIPADNIM PUMPAMA KOJE SE UKLJUČUJU ILI ISKLJUČUJU U ODREĐENIM GRANICAMA TLAKA U TANKU. VELIČINA HIDROFORA ODREĐUJE SE NA TEMELJU BROJA DOPUŠTENOG BROJA UPUĆIVANJA PUMPE PO SATU A BROJ UPUĆIVANJA PUMPI JE NAJVEĆI ZA POTROŠNJU JEDNAKU POLOVICI DOBAVNE KOLIČINE PUMPE. NAJNIŽA RAZINA VODE MORA BITI IZNAD IZLAZNOG PRIKLJUČKA. UKUPNA VELIČINA MORA BITI 25% VEĆA ODPOTREBNOG VOLUMENA. RADNI VOLUMEN JE IZMEĐU GRANIČNIH TLAKOVA UPUĆIVANJA I ISKLJUČIVANJA. BUDUĆI DA SE ZRAK U VODI ABSORBIRA POTREBNO JE PREDVIDJETI PRIKLJUČAK ZA NADOPUNJAVANJE ZRAKOM DA BI SE ODRŽALE GRANIČNE VRIJEDNOSTI TLAKOVA UKLJUČIVANJA I ISKLJUČIVANJA. MAXIMALNI BROJ UKLJUČIVANJA: 6 – 8 – VELIKI HIDROFORI 8 – 12 – SREDNJI HIDROFOR 15 – 30 – MALI HIDROFOR Vrste, uporaba i dijelovi brodskih filtera Izvedbe lopatica centrifugalnih ventilatora Izvedbe i dopušteni padovi tlaka brodskih filtera Uporaba i izbor ventilatora

20

10 25 15 20 20 10 10

20 10 20 10

17.3

Svojstva stapnih i klipnih pumpi PREDNOSTI: - SPOSOBNOST STALNOG CRPLJENJA TEKUĆINE - MOGUĆNOST ODRŽAVANJA VISOKIH TLAKOVA BEZ POVEĆANJA DIMENZIJA PUMPE - MOGUĆNOST ODRŽAVANJA STALNOG TLAKA UZ RAZLIČITE KAPACITETE - VISOK STUPANJ UČINKOVITOSTI - MOGUĆNOST TRANSPORTA RAZLIČITIH TEKUĆINA S OBZIROM NA VISKOZNOST

20

NEDOSTACI - OSJETLJIVOST VENTILA NA NEČISTOĆU - MALA BRZINA STAPA A TIME OGRANIČEN KAPACITET PA JE ZA VEĆI KAPACITET POTREBNA VEĆA DIMENZIJA PUMPE - NEJEDNOLIKA BRZINA GIBANJA STAPA SAMIM TIM NEJEDNOLIKA DOBAVA MOGUĆI NEDOSTACI 1. NEDOVOLJAN KAPACITET UZROCI MOGU BITI: NEDOVOLJNO OTVORENI I ZAPRLJANI VENTILI, PROPUŠTANJE BRTVENICE I ULAZAK ZRAKA, ZAPRLJAN ODNOSNO ZAČEPLJEN USIS 2. PUMPA LUPA UZROCI MOGU BITI: ZRAK U USISNOM CJEVOVODU, ISTROŠENOST STAPNIH PRSTENOVA, PRISUTNOST STRANOG TIJELA U CILINDRU, ISTROŠENOST MEHANIZMA PRIJENOSA, PREVELIKA BRZINA STAPA, ODVAJANJE TEKUĆINE OD STAPA ILI KLIPA 3. ZAGRIJAVANJE PUMPE UZROCI MOGU BITI: PREMALO ULJA U MEHANIZMU PRIJENOSA, NEPRAVILNO POSTAVLJENI LEŽAJEVI, ZAPRLJANOST ULJA. 18.1

Puštanje u rad, održavanje i neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi

15

18

18.2 18.3 19.1

15 20 10

19

19.2 19.3

Vijčani kompresori Leonardov spoj kod palubnih strojeva Glavne veličine brodskih pumpi - SPECIFIČNA ENERGIJA DOBAVE - VISINA CRPLJENJA Glavni i pomoćni kormilarski uređaj Punjenje i pražnjenje rashladnog sustava PUNJENJE VRŠIMO NA TLAČNOJ STRANI IZA RESIVERA ILI KONDENZATORA KOJI MOŽE IMATI I ULOGU RESIVERA. PRIKLJUČNU CIJEV POŽELJNO JE SPOJITI NA SUŠIOC (DRYER), ODZRAČITI JE, ZATIM ZATVORITI IZLAZNI VENTIL IZ RESIVERA I OTVORITI VENTIL (LIQUID). KOMPRESOR JE U AUTOMATSKOM RADU..... Klima uređaji kontrola rada i regulacija

20.1

20 20

15

20

20.2 20.3

Zaporni i sigurnosni uređaji brodskog cjevovoda 15 Vrste brodskih pumpi 20 PREMA KONSTRUKCIJI: -LINEARNO POKRETNIM UREĐAJEM, TU SPADAJU KLIPNE I STAPNE -ROTACIJSKE, TU SPADAJU CENTRIFUGALNE, VIJČANE I ZUPČASTE -MLAZNE – EJEKTORI PREMA POGONU -IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA -POGONJENE ELEKTRIČNIM MOTOROM ISTOSMJERNE ILI IZMJENIČNE STRUJE -POGONJNE PARNOM TURBINOM (POVOLJNE SU S ENERGETSKOG STAJALIŠTA, ALI NEDOSTATAK JE UTROŠENO VRIJEME NA PRIPREMU I RASPREMU POGONA) -IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA PUMPE, -RUČNO

C11


standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina pitanja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1.1 1.2 1.3 2.1 2.2 2.3 3.1 3.2 3.3 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2 5.3 6.1 6.2 6.3 7.1 7.2 7.3 8.1 8.2 8.3 9.1 9.2 9.3 10.1 10.2 10.3

Tekst pitanja Upućivanje pumpi Regulacija kapaciteta kompresora Dijelovi sustava kormila Upućivanje kompresora Regulacija kapaciteta pumpi Upućivanje separatora Mjerenje napora pumpe Dijelovi rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta kompresora Čišćenje separatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Mjerenje kapaciteta pumpe Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Regulacija kapaciteta pumpi Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila Upućivanje rashladnog uređaja Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Čišćenje separatora Dijelovi rashladnog sustava Mjerenje napora pumpe Čišćenje separatora Rad rashladnog sustava Upućivanje separatora Mjerenje kapaciteta pumpe Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Čišćenje separatora Dijelovi sustava kormila

bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 15 25 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20

C11


standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina pitanja 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

11.1 11.2 11.3 12.1 12.2 12.3 13.1 13.2 13.3 14.1 14.2 14.3 15.1 15.2 15.3 16.1 16.2 16.3 17.1 17.2 17.3 18.1 18.2 18.3 19.1 19.2 19.3 20.1 20.2 20.3

Tekst pitanja Stavljanje u pogon protupožarne sisaljke Opisati rad kormila na ovom brodu Opisati kompresor zraka i njegove prateće naprave Kontrola i održavanje glavne cirkulacione sisaljke ulja Kontrola rada ventilatora u prostoriji strojarnice Kontrola rada balasne sisaljke Regulacija kapaciteta sisaljki Upućivanje separatora goriva Čišćenje separatora kaljuže Pokazati sisaljke za rashlađivanje glavnog motora i regulacija Dijelovi rashladnog sustava Opisati ventilaciju strojarnice i hermetizacija Kvarovi na kompresoru za upućivanje glavnog motora Opisati sustav separiranja karterskog ulja Opisati sustav statvene cijevi Kontrola rashladnika i postupak kod propuštanja cijevi Kontrola i održavanje kočnica na priteznom vitlu Opisati promjenu smjera vrtnje kod ventilatora Upućivanje i zaustavljanje dinamičkih pumpi Upućivanje kompresora rashladnog sustava Opisati rad kormilarskog stroja i njegov rad u pogonu Zastoji u radu centrifugalnih pumpi Opisati stabilni protupožarni sustav na brodu Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava Pregled separatora ulja i stavljanje u pogon Opisati statvenu cijev, održavanje brtvenica i kontrola Kontrola rada purifikatora i klarifikatora Kontrola rada kompresora zraka za upućivanje glavnog motora Hlađenje glavnog stroja kod niskih temperatura Problemi u eksploataciji stapnih pumpi

bodovi 20 15 15 20 15 15 20 10 20 10 25 15 20 20 10 10 20 10 20 10 20 15 15 20 10 20 20 15 15 20

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI

STROJEVI sukladno

s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1.

PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

Tekst pitanja Izračunavanje snage kod 2 T dizelskih motora Regulacija rada brodskih plinskih turbina Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare Izmjena radnog medija u cilindru četvorotaktnog i dvotaktnog motora Kružni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine Prekretanje brodskih dizelskih motora Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora Ukupna iskoristivost propulzije i slip Regulacija snage brodskih parnih turbina Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomoćnog motora) Zatvoreni indikatorski dijagram 2 T motora Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje Priprema i upućivanje brodske parne turbine Termodinamičke osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja Toplinski stupanj djelovanja parne turbine Upućivanje dizelskog motora s teškim gorivom te rad tijekom manevriranja Plinsko-turbinski procesi i izvedbe Sigurnosna armatura brodskog generatora pare Režimi rada motora i optimalna potrošnja goriva Pretičak zraka za izgaranje (motori, kotlovi, plinske turbine) Toplinski proces u parno-turbinskom stupnju Pogon i održavanje dizelskih motora Zaštita brodskih parnih turbina Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i načini povećanja istog Otvoreni indikatorski dijagram Sustav ulja glavnog porivnog stroja

bodovi 20 15 15 30 10 10 25 15 10 20 15 15 20 15 15 25 10 15 30 10 10 20 10 20 20 15 15 20 10 20

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2.


Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13 14 15 16

17 18 19 20

13.1 13.2 13.3 14.1 14.2 14.3 15.1 15.2 15.3 16.1 16.2 16.3 17.1 17.2 17.3 18.1 18.2 18.3 19.1 19.2 19.3 20.1 20.2 20.3

Tekst pitanja

bodovi

Cirkulacija zraka i ispušnih plinova u brodskom generatoru pare Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskorištavanje toplinskog pada u stupnju Priprema i pogon brodskog generatora pare Zaštita brodske plinske turbine Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije i tlaka ispirnog zraka Pregled i održavanje brodskog generatora pare Zaštita brodskih dizelskih motora Sustav hlađenja brodskog dizelskog motora Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine Sustav goriva za dizelske motore Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare Priprema i održavanje pogona brodske parne turbine Režimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu Analiza i obrada napojne i kotlovske vode Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije Sustav startnog zraka dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja Kvarovi i oštećenja brodskih generatora pare Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora Toplinski procesi u dizelskim motorima Tipovi i karakteristike generatora pare Održavanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja Regulacija toplinskog opterećenja brodskog generatora pare Priprema za upućivanje i zaustavljanje glavnog motora “Common rail” sustav ubrizgavanja goriva na 2T motorima

10 20 20 20 10 20 20 15 15 10 20 20 20 15 15 15 20 15 20 20 10 20 20 10 15 15 20 15 20 15

C11


za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1.

PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA

Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

Tekst pitanja Na brodu pokazati razliku između dvotaktnih i četverotaktnih dizel motora U radioni prikazati regulator plinske turbine Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu prikazati cilindar, ventile, ubrizgače Na simulatoru prikazati proces plinske turbine Na brodu prikazati generatore pare U radioni i na brodu prikazati v.t. pumpe dizel motora U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G.M. i P.M. Na simulatoru pokazati zatvoreni proces plinske turbine U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine Izgaranje u generatoru pare - objasniti na simulatoru Praktički na brodu prikaži snimanje indikatorskog dijagrama Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces Na brodu ili simulatoru prikaži kružni proces parne turbine Praktički na brodu objasni manovru Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine Na simulatoru praktički uputi parnu turbinu Na brodu prikaži optimalnu potrošnju goriva za taj brod Na brodu objasni plinsku turbinu motora Na simulatoru prikaži praktički protok pare i izgaranja Na brodu objasni glavne dijelove motora Na brodu prikaži loše osobine plinske turbine u sustavu s motorom Na brodu objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom Na simulatoru objasni sisteme goriva, ulja, vode i automatiku Praktički prikaži održavanje pogona na brodu Na brodu objasni rad pomoćnih dizel motora u sprezi s porivnim strojem

bodovi 25 15 10 20 15 15 30 10 10 25 15 10 25 10 15 30 10 10 30 10 10 25 15 10 20 20 10 30 10 10

C11


za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2.


Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2

19 20

18.3 19.1 19.2 19.3 20.1 20.2 20.3

Tekst pitanja

bodovi

Izvršiti čišćenje ogrjevnih površina pregrijača pare Izvršiti unutarnje čišćenje kotla Regulacija sigurnosnih ventila Puštanje kotla u pogon nakon čišćenja istog Izvršiti čišćenje ložišta kotla Čišćenje i izmjena cijevi na vodocijevnom kotlu Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu Izvršiti ispjenjivanja kotla Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu Izvršiti regulaciju najvišeg i najnižeg vodostaja u kotlu Odstranjivanje masnoće iz napojne vode Izvršiti kontrolu podmazivanja parne turbine Spriječiti padanje vakuma u kondenzatoru Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu Mjerenje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Ispravljanje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Mjerenje zračnosti temeljnog ležaja glavnog motora Demontaža letećeg ležaja glavnog motora te podešavanje zračnosti Izvršiti regulaciju uštrcavanja V.T. sisaljke goriva glavnog motora Isključivanje jedne V.T. sisaljke glavnog stroja u radu Izvršiti godišnji pregled jednog cilindra glavnog motora Izvršiti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora Izvršiti pripremu te izvršiti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog motora Izvršiti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja Pripremiti turbo puhalo za pregled Izvršiti mjerenje potrošnje ulja za podmazivanje cilindara Izvršiti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispušnih ventila Kontrola uređaja za tretman goriva

10 10 30 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 15 15 20 20 10 20 10 20 15 20 15 20 10 20 10 20 20

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1.


Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

Tekst pitanja Ustroj straže u strojarnici prema vrsti broda i tipu postrojenja Preuzimanje straže s obzirom na radove u tijeku Priprema dizel generator za upućivanje Ustroj straže prema vremenskim uvjetima Preuzimanje s obzirom na stanje pogona Priprema turbo generatora za upućivanje Ustroj straže s obzirom na nastali kvar na porivnom stroju Preuzimanje straže u izvanrednim okolnostima Priprema i upućivanje glavnog motora Držanje straže u luci Preuzimanje straže s obzirom na stanje tankova i kaljuža stroja Priprema kotla za potpalu Držanje straže na sidrištu Preuzimanje straže s obzirom na naloge upravitelja stroja i dnevnik stroja Kontrola upravljačkih sustava i sredstava za vezu Držanje straže u manevriranju Predaja straže - pregled i priprema Zaustavljanje - isključivanje sveukupnog postrojenja u doku Držanje straže u plovidbi kanalima Predaja straže s obzirom na radove i izvanredne okolnosti Spremnost postrojenja za manevriranje Držanje straže u plovidbi Predaja straže s obzirom na sposobnost časnika koji preuzima stražu Izvješćivanje i pozivanje upravitelja stroja Držanje straže u strojarnici koja je povremeno bez posade Predaja straže - lista provjere Priprema pogona s plinskom turbinom Držanje straže u izvanrednim situacijama (kvar) Preuzimanje straže - lista provjere Lista provjere - na dolasku, predisplovljenje

bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 15 20

C11




Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1 20 20.2 20.3

Tekst pitanja Ustroj straže prema vrsti broda i tipu postrojenja Vožnja ovisno o vremenskim uvjetima Priprema glavnog stroja za upućivanje Sposobnost držanja sigurne straže Nadzor nad strojevima koji su izloženi havariji Spremnost posade stroja za upravljanje porivnim sustavom Priprema generatora za upućivanje Učestalost i opseg praćenja postrojenja Prevencija kvarova u strojarnici Sprečavanje polucije sa broda u more Stanje kaljuža u strojarnici Kontrola upravljačkih sustava u stroju Pravilno vođenje dnevnika stroja Upravljanje postrojenjem u nuždi Sigurnosne mjere i postupci u slučaju nužde Držanje straže plovidbom kanalima Predaja straže u izvanrednim okolnostima Uzbunjivanje u slučaju opasnosti Izvješća o izvanrednim radovima u strojarnici Mjere opreza i zaštite kod izvanrednih situacija Pregled i priprema kod preuzimanja straže Sposobnost časnika za preuzimanje straže Držanje straže u plovidbi Izvješća kod izvanrednih okolnosti Izvanredne okolnosti na pomoćnim strojevima, izvješća Kontrole upravljačkih sustava Preuzimanje straže, lista provjera Držanje straže kada je strojarnica bez posade Zaustavljanje cjelokupnog postrojenja kod odlaska broda na dokovanje Kontrola i zaustavljanje pogona stroja

bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10

C11




Skupina pitanja 1.1 1 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Ispisati listu provjere predaje straže Pripremiti centrifugalnu pumpu za upućivanje Ustrojiti stražu na određenom brodu u luci ili simulatoru Ispisati listu provjere preuzimanja straže Pripremiti pomoćni motor za upućivanje Ustrojiti stražu broda na terminalu Ispisati listu provjere u nenadgledanoj strojarnici Pripremiti kotao za potpalu (na simulatoru) Ustrojiti stražu na određenom brodu u doku - brodogradilištu Prikaži izdavanje trajnih naloga posadi stroja od strane upravitelja stroja Pripremiti dizel generator za zaustavljanje Ustrojiti stražu radi pripreme pogona za manevriranje na određenom brodu Primopredaja straže u okolnostima bolesti ili pijanstva časnika stroja Pripremiti glavni motor za upućivanje (na brodu ili simulatoru) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici koja je povremeno bez posade Predati stražu na terminalu Pripremiti turbogenerator za upućivanje (simulator) Preuzeti stražu u određenoj strojarnici s posadom Predati stražu u luci Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Preuzeti stražu u manevriranju Predati stražu u doku Demonstrirati djelotvorno i sigurno pumpanje kaljuža Preuzeti stražu na terminalu Predati stražu u izvanrednim okolnostima Pripremiti separator za upućivanje Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Izvršiti povremeni (periodički) pregled postrojenja Kontrolirati dnevnik stroja

bodovi 15 20 15 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 20 15

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE sukladno s Međunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2.


Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1 20 20.2 20.3

Tekst pitanja Ustrojiti stražu na određenom brodu ili simulatoru Predati stražu u doku Predati stražu u luci Pripremiti pomoćne motore za upućivanje Pripremiti separator kaljuže za upućivanje Pripremiti kotao za potpaljivanje Ispisati listu provjere preuzimanja straže Upravljane postrojenjem u nuždi Izvješće o radovima u strojarnici Preuzeti stražu u izvanrednim okolnostima Preuzeti stražu za vrijeme manovre Kontrola dnevnika stroja Pripremiti kotao za stavljanje u pogon Priprema pomoćnog motora za stavljanje u pogon Ispitivanje nepovratnog ventila na separatoru kaljuže Pripremiti plinsku turbinu za upućivanje Predati stražu na terminalu Priprema glavnog stroja za upućivanje Ustrojiti stražu u doku Izvršiti periodični pregled postrojenja Pripremiti diesel generator za zaustavljanje Pripremiti utilizacioni kotao za pogon Demonstrirati djelotvorno pumpanje kaljuže Prikazati izdavanje trajnih naloga upravitelja stroja Pripremiti zaustavljanje pogona Kontrola upravljačkog sustava Kontrola sustava veze Postupak sigurnosnih mjera u izvanrednim okolnostima Kontrola upravljačkog sustava Izvješćivanje upravitelja stroja u izvanrednim okolnostima

bodovi 20 20 10 15 15 20 20 10 20 20 20 10 20 20 10 15 15 20 20 20 10 15 15 20 15 15 20 20 20 10

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 1.1 Društva za klasifikaciju brodova 1 1.2 Dnevnik stroja 1.3 Stručna zvanja u pomorstvu 2.1 Osnovni pregled strojnog uređaja za klasu broda 2 2.2 Knjiga o uljima (dio I) 2.3 CO2 uređaj za gašenje požara 3.1 Gubitak klase broda 3 3.2 Osovina propelera i propisi za klasu broda 3.3 Organizacija gašenja požara u strojarnici broda 4.1 Postupak pri stavljanju broda u klasu 4 4.2 Kormilarski uređaj i propisi za klasu broda 4.3 Osobna i kolektivna zaštita na brodu 5.1 Spremnici zraka i propisi za klasu broda 5 5.2 Sprječavanje onečišćenja mora smećem i otpadom - Prilog V MARPOL 73/78 5.3 Preventivno održavanje radi zaštite od požara u strojarnici 6.1 Generatori pare i propisi u svezi pregleda za klasu broda 6 6.2 Sprječavanje onečišćenja mora uljem (kaljuže stroja) Prilog I MARPOL 73/78 6.3 Propisi i provedbe zaštitnih mjera na radu u strojarnici 7.1 Glavni motor i propisi u svezi pregleda za klasu strojnog uređaja 7 7.2 Pomorska inspekcija - vrste i nadležnost 7.3 Protivpožarna pumpa za nuždu 8.1 Pomorski zakonik Republike Hrvatske - preventiva, sigurnost i zaštita mora 8 8.2 Dopuštenje za rad u opasnim okolnostima 8.3 Alternativni pregledi strojnog uređaja za klasu broda 9.1 Redovni pregledi strojnog uređaja od strane klasifikacijskih zavoda (Registra) 9 9.2 Klasifikacijske isprave 9.3 Sprječavanje onečišćenja mora sanitarnim vodama - Prilog IV MARPOL 73/78 10.1 Postupni pregled strojnog uređaja - pregled upravitelja stroja 10 10.2 Sprječavanje onečišćenja atmosfere s brodova - Prilog VI MARPOL 73/78 10.3 Ulazak u zatvorene prostore

bodovi 15 25 10 15 15 20 10 15 20 20 15 15 15 25 10 15 25 10 20 15 15 15 15 20 20 10 20 15 20 15

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim POMORSKI PROPISI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2.


Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.2 12.3 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16.1 16 16.2 16.3 17.1 17 17.2 17.3 18.1 18 18.2 18.3 19.1 19 19.2 19.3 20.1 20 20.2 20.3

Tekst pitanja Knjige održavanja glavnog i pomoćnih strojeva Općenito o SOLAS konvenciji Nacionalni propisi za zaštitu od onečišćenja mora STCW konvencija Vođenje dnevnika stroja Pomorska inspekcija – općenito MARPOL 73/78 – postupak kod onečišćenja mora Ovlaštena lica za rukovanje brodskim strojevima Brodske svjedodžbe Ulazak i rad u zatvorenim prostorima MEGA test – električnih uređaja Prijevoz opasnih tvari brodom Posada broda – minimalni broj članova Pomorski prekršaji – sankcije Prijem tekućeg goriva na brod Vježbe gašenja požara – postupak Teretne dizalice i propisi za klasu Zahtjevi i propisi glede napajanja el. energijom u nuždi Priprema za rad u tankovima Valjanost brodskih svjedodžbi Pregled parnog kotla i propisi za klasu Sposobnost broda za plovidbu Pregled boca i sustava CO2 na brodu Društva za klasifikaciju brodova Međunarodna organizacija – IMO Redovni pregledi strojnog postrojenja za klasu Nadležnosti inspekcije sigurnosti plovidbe MARPOL 73/78 – oprema na brodu protiv onečišćenja mora Ovlaštenja organa sigurnosti plovidbe na moru Osnovni pregledi strojnog postrojenja za klasu

bodovi 20 10 20 20 10 20 15 15 20 20 20 10 15 15 20 20 20 10 20 15 15 20 15 15 20 20 10 20 20 10

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Međunarodnom konvencijom



Skupina pitanja 1.1 1. 1.2 1.3 2.1 2 2.2 2.3 3.1 3 3.2 3.3 4.1 4 4.2 4.3 5.1 5 5.2 5.3 6.1 6 6.2 6.3 7.1 7 7.2 7.3 8.1 8 8.2 8.3 9.1 9 9.2 9.3 10.1 10 10.2 10.3

Tekst pitanja Definicija upravljanja Upravljanja turbo-generatorom kod pada vakuma Upravljanje 4T motorom kod puknuća klipa Vrste upravljanja postrojenjem Energetski preduvjeti uspostave pogona Upravljanje G.M. kod zaribavanja V.T. pumpe Upravljanje turbo-generatorom Upravljanje 2T motorom kod puknuća stapa Upravljanje vakumskim kondenzatorom Upravljanje parnim postrojenjem Upravljanje sustavom balasta Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja letećeg ležaja Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja temeljnog ležaja Upravljanje utilizatorom Upravljanje postrojenjem s obzirom na zaštitu morskog okoliša – Marpol, Prilog I Postupak upućivanja generatora pare Upravljanje G.M. u nuždi i načini komunikacije Razlozi, način i rezultati mjerenja defleksija koljeničaste osovine Eksplozija kartera kod 4T motora (razlozi, postupci, saniranje, upravljanje) Upravljanje postrojenjem u manovri Upravljanje sustavom kaljuže Upravljanje sustavom kormilarskog uređaja Upravljanje gorionikom generatora pare Upravljanje sustavom klime i provijanta Upravljanje sustavom goriva glavnog motora Upravljanje postrojenjem u situaciji rizika Nadzor i kontrola glavnog porivnog stroja Upravljanje separatorom teškog goriva Upravljanje sustavom uputnog zraka Upravljanje osovinskim generatorom

bod. 15 15 20 15 15 20 15 20 15 15 15 20 15 20 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15

C11




Skupina pitanja 11.1 11 11.2 11.3 12.1 12 12.3 12.4 13.1 13 13.2 13.3 14.1 14 14.2 14.3 15.1 15 15.2 15.3 16 17 18

19 20

16.1 16.2 16.3 17.1 17.2 17.3 18.1 18.2 18.3 19.1 19.2 19.3 20.1 20.2 20.3

Tekst pitanja Postupak i kontrola ispumpavanja kaljuže iz prostora strojarnice Regulacija tlaka i temperature u sistemu ulja za podmazivanje GM Upravljanje postrojenjem u doku Sredstva za vezu na mjestima upravljanja porivnim strojevima SOPEP i uloga upravitelja – ukrcaj goriva Predradnje za puštanje u rad utilizatora Upravljanje porivnim postrojenjem u sustavu elektro-propulzije Upravljanje potrošnjom cilindarskog ulja Upravljanje postrojenjem sa selektivnom katalitičkom redukcijom Upravljanje uređajem za spaljivanje (incenerator) Upravljanje temperaturom slatke rashladne vode (centralni rashl. sistem) Postupci i dužnosti upravitelja u slučaju požara u strojarnici Upravljanje sustavom CO2 Upravljanje raspodjelom opterećenja dizel-generatora Upravljanje postrojenjem u posebnim područjima s obzirom na Prilog VI Marpola-a Zaštite (blokade starta) kod loženog kotla Upravljanje pramčanim i krmenim porivnicima Upravljanje i organizacija ukrcaja goriva Način blokiranja TP, te upravljanje G.M. u takvom režimu Upravljanje centrifugalnim pumpama Upravljanje gen. slatke vode Graničnik prevelikog toplinskog opterećenja na G.M. (Thermal Load LImit) Upravljanje sustavom inertnog plina (tankeri za ulja) Upravljanje kotlom na ispušne plinove u slučaju izgaranja sekcije evaporatora ili zagrijača napojne vode Upravljanje sustavom za iskorištavanje otpadne topline Osnovne zaštite dizelskih motora i kotlova Upravljanje postrojenjem s obzirom na SM Code Objasniti automatski start dizel-generatora Upravljanje postrojenjem za obradu otpadnih voda Objasniti razlike u ispušnim temperaturama kod smanjivanja opterećenja na glavnom motoru

bodovi 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 15 20 15 15 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15

C11


o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina bodovi Tekst pitanja pitanja 1.1 Uputiti centrifugalnu pumpu 10 1 1.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu glavnog porivnog stroja 25 1.3 Prikaži upravljanje brodskim vijkom sa zakretnim krilcima 15 2.1 Uputiti separator ulja za podmazivanje 10 2 2.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu dizel generatora 25 2.3 Prikaži daljinsko upravljanje pumpama glavnog porivnog stroja 15 3.1 Uputiti separator teškog dizel goriva 10 3 3.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla loženog tekućim gorivom 25 3.3 Objasniti način upravljanja u slučaju gašenja požara u strojarnici 15 4.1 Uputiti separator ulja 10 4 4.2 Nadzor i kontrola sustava ulja za podmazivanje porivnog stroja 15 4.3 Upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem pri manevriranju 25 5.1 Uputiti separator kaljuže 10 5 5.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u VT krugu 15 5.3 Objasniti upravljanje u nuždi glavnim porivnim strojem 25 6.1 Uputiti pumpu kaljuže strojarnice 10 6 6.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u NT krugu 15 6.3 Objasniti daljinsko upravljanje glavnim porivnim strojem 25 7.1 Uputiti dizel generator 15 7 7.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava sanitarnih otpadnih voda 20 7.3 Upravljanje kotlom na teško dizel gorivo u nuždi (automatika u 15 kvaru) 8.1 Objasniti upućivanje glavnog porivnog stroja 20 8 8.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava kaljuže strojarnice 10 8.3 Objasniti način upravljanja pumpama glavnog motora 20 9.1 Izvršiti potpalu kotla 20 9 9.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla na ispušne plinove (utilizator) 20 9.3 Objasniti upravljanje protupožarnom pumpom u nuždi 10 10.1 Izvršiti potpalu inceneratora 15 10 10.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu generatora za nuždu 15 10.3 Objasniti (prikaži) daljinsko upravljanje dizel generatorom 20

C11




Skupina bodovi Tekst pitanja pitanja 11.1 Uputiti uređaj za obradu sanitarnih otpadnih voda 15 11 11.2 Prikazati ili objasniti upravljanje porivnim postrojenjem u situaciji propuštanja 15 rashladnika ispirnog zraka 11.3 Demonstrirati kontrolu porivnog stroja pomoću računala 20 12.1 Uputiti protupožarnu pumpu za nuždu 15 12 12.2 Demonstrirati ispumpavanje kaljuže strojarnice u nuždi 15 12.3 Objasniti upravljanje pomoćnim tutbo-puhalima 20 13.1 Uputiti generator za nuždu 15 13 13.2 Demonstrirati sustav upravljanja separatorom kaljužnih voda 15 13.3 Objasniti upravljanje sustavom pare u situaciji puknute cijevi kotla 20 14.1 Uputiti turbogenerator na brodu ili simulatoru 20 14 14.2 Demonstriraj upravljanje postrojenjem u situaciji obraslog trupa broda 20 14.3 Prikazati način snimanja barem tri parametra glavnog porivnog stroja pomoću 10 računala na brodu ili simulatoru 15.1 Uputiti daljinskim načinom dizel-generator na brodu ili simulatoru 20 15 15.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji propuštanja ulja iz krmene statve 15 15.3 Prikazati upravljanje postrojenjem u situaciji začepljenog-obraslog usisa morske 15 vode za hlađenje 16.1 Upravljanje glavnim motorom kada je u pogonu osovinski generator 20 16 16.2 Demonstriraj upravljanje G.M. u nuždi 15 16.3 Pokazati način upravljanja na nekim od sustava kada je automatski regulator 15 temperature u kvaru, a koristi se zamjenski (na brodu ili simulatoru) 17.1 Prikaži ili objasni način ograničenja max. broja okretaja porivnog stroja 15 17 17.2 Upravljanje balastnom pumpom kad negdje vuče zrak 20 17.3 Upravljanje glavnim motorom u situaciji puknutog poklopca cilindra 15 18.1 Prikaži ili objasni način upravljanja zakretnim propelerom 15 18 18.2 Upravljanje glavnim motorom u situaciji neispravnog rasprskača 20 18.3 Demonstriraj upravljanje turbo-pumpama tereta na brodu ili simulatoru 15 19.1 Upravljanje glavnim dizelskim motorom u situaciji puknutog stapa 15 19 19.2 Demonstriraj ručno upravljanje automatskim regulatorom temperature 20 19.3 Upravljanje DG-ima pomoću računala (simulator) 15 20.1 Uspostavi lučki pogon preko računala (na brodu ili simulatoru) 15 20 20.2 Demonstriraj upravljanje u situaciji puknute košuljice glavnog motora 15 20.3 Demonstriraj upravljanje vakumskim kondenzatorom pare (na brodu ili 20 simulatoru)

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom

konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1.


Skupina Bod. Tekst pitanja pitanja 1.1 Kojim mjerama se postiže zaštita od požara u električnom sustavu? 15 - PRAVILNOM ZAŠTITOM KRATKOG SPOJA - REDOVITOM PROVJEROM I ODRŽAVANJEM KONTAKATA - PRIMJENA ODGOVARAJUĆE IZOLACIJE - UPOTREBA NEGORIVIH KABLOVA - KORIŠTENJE PROTUEKSPLOZIVNIH UREĐAJA 1 1.2 Sinkroni generator se ne uzbuđuje - zašto? 20 RAZLOZI MOGU BITI: -IZGUBIO JE REMANENTNI MAGNETIZAM -KVAR AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA -KVAR NA ISPRAVLJAČKIM DIODAMA UZBUDE NA ROTORU 1.3 Voda je prodrla u elektro motor, odredite postupke popravka 15 OPRATI SLATKOM VODOM, SUŠITI MOTOR, MJERITI OTPOR IZOLACIJE, PONOVO SUŠITI, PONOVO MJERITI ( DOBRO GA JE SUŠITI PREKO TRANSFORMATORA) 2.1 Opasnost od električne struje i mjere zaštite 20 DJELOVANJE EL. STRUJE NA ČOVIJEKA: - BIOLOŠKO (GRČENJE MIŠIĆA, TREPERENJE I PARALIZA SRCA, PARALIZA DISANJA, NESVJESTICA, SMRT) - TOPLINSKO (VANJSKE I UNUTARNJE OPEKOTINE, ZAGRIJAVANJE KRVNIH ŽILA) - ELEKTROLITSKO (RASTAVLJANJE KRVI I DRUGIH TJELESNIH TEKUĆINA) - MEHANIČKO (LOMLJENJE KOSTIJU, IŠĆAŠENJE ZGLOBOVA, KIDANJE MEŠIĆA I TETIVA) STUPANJ OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA OVISI O: -PUTU PROLASKA STRUJE KROZ ČOVIJEKA (SRCE) -FREKVENCIJI STRUJE (NAJOPASNIJE PODRUČJE IZMEĐU 40 I 60 Hz) -JAKOSTI STRUJE (DONJA GRANICA SMRTNE OPASNOSTI JE 50mA) -TRAJANJU STRUJNOG UDARA PRINCIPI ZAŠTITE: -ONEMOGUĆITI DODIR S DIJELOM UREĐAJA KOJI JE POD

NAPONOM -OGRANIČITI JAKOST STRUJE (NAPON DODIRA) NA BEZOPASAN IZNOS -OGRANIČITI VRIJEME TRAJANJA STRUJNOG UDARA MJERE ZAŠTITE : -OGRADITI ILI DOVOLJNO UDALJITI DIJELOVE POD NAPONOM DIJELOVE POD NAPONOM ODIJELITI IZOLACIJOM (KUĆIŠTE, TIPKALA, RUČICE) -DVOSTRUKA IZOLACIJA ELEKTRIČNOG DIJELA KUĆIŠTA -NAPON INSTALACIJE NIŽI OD 50V -GALVANSKO ODVAJANJE (IZOLACIJSKI TRANSFORMATOR 1:1 ONEMOGUĆUJE ZATVARANJE STRUJNOG KRUGA KROZ ČOVIJEKA) ZAŠTITNO UZEMLJENJE (IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA MJERE ZAŠTITE PRI RADU SA EL. STRUJOM: -SUHA ODIJEĆA I CIPELE S GUMENIM POTPLATOM -ISKLJUČITI STRUJNI KRUG ZA NAPAJANJE, IZVADITI OSIGURAČ, ZAKLJUČATI SKLOPKU ILI PREKIDAČ, BLOKIRATI AUTOMATIKU -POSTAVITI ZNAK UPOZORENJA -OBAVIJESTITI SVE KOJE JE POTREBNO ŠTO SE RADI -KORISTITI GUMENU PROSTIRKU ZA KLEČANJE -KORISTITI ALAT S IZOLIRANIM DRŠKAMA -PRIJE KONTAKTA SA STRUJNIM KRUGOM PROVIJERITI ISPITIVAČEM DA LI JE KRUG POD NAPONOM -AKO SE STRUJNI KRUG NE MOŽE ISKLJUČITI KORISTITI GUMENE RUKAVICE -KORISTITI ŠLJEM, -VEZATI SE KOD RADA NA VISINI -PRI PRUŽANJU POMOĆI ISKLJUČITI NAPAJANJE UKOLIKO JE MOGUĆE ILI KORISTITI NEKI IZOLATOR PRI ODVAJANJU UNESREĆENOG 2 2.2 Zašto se kod jednakog opterećenja dva generatora struja razlikuje u A ? JER JE FAKTOR SNAGE RAZLIČIT I VUKU RAZLIČITU JALOVU SNAGU. 2.3 Pretvaranje razine tekućine u informaciju za potrebe automatizacije UREĐAJI S PLOVKOM KOJI JE SPOJEN NE POLUGU KOJA NA DRUGOM KRAJU PREKO MAGNETA OTVARA ILI ZATVARA STRUJNI KRUG. OD TUDA DALJE SIGNAL SE MOŽE PRIJENETI ZA POTREBE ALARMNOG SUSTAVA (VISIKI/NISKI NIVO) ILI UKLJUČIVANJA ILI ISKLJUČIVANJA PUMPE (SEWAGE PLANT) KONTAKTNE ELEKTRODE – SLOBODNI KRAJEVI EL. KONTAKATA ČINE JEDNU ELEKTRODU DOK DRUGU ELEKTRODU ČINI SAMA TEKUĆINA (POSUDA SA •

•

20 10

TEKUĆINOM MORA BITI UZEMLJENA).TAKVA METODA SE MOŽE UPOTRIJEBITI I ZA MJERENJE RAZINE U POSUDAMA POD VISOKIM TLAKOM ILI NA VISOKOJ TEMPERATURI. MJERENJE RAZINE TEKUĆINE POMOĆU TANKER RADARA. MJERI SE PROSTOR IZNAD TEKUĆINE (ULLAGE). TANKERRADARI EMITIRAJU ELEKTROMAGNETSKE VALOVE. IMPULSNI RADAR ŠALJE ISPREKIDANE SIGNALE KOJI SE ODBIJAJU OD RAZINE TEKUĆINE. VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE VRATI SIGNAL (KOJI PUTUJE BRZINOM SVJETLOSTI) MJERI SE U PIKOSEKUNDAMA I ELEKTRONIKA PRETVARA U RAZINU. DRUGA IZVEDBA RADARA ŠALJE NEPREKINUTI SIGNAL RAZLIČITE FREKVENCIJE. OVDJE SE UMJESTO VREMENA POTREBNOG DA SIGNAL PREVALI PUT MJERI RAZLIKA U FREKVENCIJI MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU MJEHURIĆA ZRAKA ODAKLE SE SIGNAL TLAKA ZRAKA ŠALJE DALJE NA AUTOMATIKU ILI SE PRETVARA U EL. SIGNAL VRIJEDNOSTI 4-20mA. MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOĆU PRESSURE TRANSMITERA- ŠALJE SIGNAL OD 01BAR ILI 4-20 mA Kako se postiže ekonomičnost proizvodnje električne energije? TAKO DA DIESEL GENERATORI ŠTO JE VIŠE MOGUĆE RADE U PODRUČJU OPTIMALNE ISKORISTIVOSTI GDJR JR SPECIFIČNA POTROŠNJA GORIVA g/kWh NAJMANJA. OPTIMALAN BROJ GENERATORA NA TRGOVAČKIM BRODOVIMA JE 2-4 DOK KOD BRODOVA SA ELEKTRIČNOM PROPULZIJOM TAJ BROD JE 4-6. POTREBNA SNAGA DIZEL MOTORA ODREĐUJE SE PREMA NAZIVNOJ SNAGI GENERATORA. Zašto kod promjene optereć. generatori preuzmu različite snage u kW ? JER SU RAZLIČITO PODEŠENE KARAKTERISTIKE REGULACIJE FREKVENCIJE (vidi dijagram sinkronizacije) AKO SU NAM RAZLIČITO PODEŠENE STATIČKE KARAKTERISTIKE Pretvaranje brzine vrtnje u informaciju za potrebe automatizacije ISTOSMJERNI TAHOMETRI – TO SU U BITI ISTOSMJERNI GENERATORI KOJI DAJU ISTOSMJERNI NAPON PROPORCIONALAN BRZINI VRTNJE. NA IZLAZU SE DOBIVA NAPON 3-10V NA SVAKIH 1000 o/min. SPAJAJU SE DIREKTNO NA OSOVINU KOJOJ SE MJERI BRZINA. IZMJENIČNI TAHOMETRI – MAGNET JE NA OSOVINI KOJA SE ROTIRA A NA SVITKU SE INDUCIRA NAPON KOJEMU SU AMPLITUDA I FREKVENCIJA RAZMJERNA BRZINI VRTNJE ROTORA. Zašto je za brod važan izbor napona i frekvencije? BITAN JE RADI ODREĐIVANJA STRUJE KRATKOG SPOJA SAMIM TIME ODREĐUJE POTREBNU VELIČINU SKLOPNIH UREĐAJA •

•

3.1

3 3.2

3.3

20

20

10

•

•

4.1

10

4 4.2

4.3

5.1

5

5.2

CENTRALE. KOD VEĆEG NAPONA STRUJA KRATKOG SPOJA JE MANJA. FREKVENCIJA ODREĐUJE IZBOR POGONSKOG STROJA (MOTORA) Kako se manifestira razlika u naponu i frekvenciji kod sinkronizacije? KOD RAZLIČITOG NAPONA DOĆI ĆE DO POJAVE STRUJE GREŠKE. AKO NISU JEDNAKE FREKVENCIJE BIT ĆE I RAZLIČITI FAZNI POMAK PA NEĆEMO MOĆI GENERATOR STAVITI U PARALELU. Proizvodnja jalove energije kod osovinskih generatora KOD OSOVINSKOG GENERATORA KOJI JE SPOJEN NA BRODSKU MREŽU PREKO STATIČKOG PRETVARAČA FREKVENCIJE (KONKRETNO SINKROKONVERTORA) ZAHTIJEVA SE UGRADNJA SINKRONOK KOMPENZATORA JER OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU.SINKROKONVERTOR STRUJU NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM JE PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTOSMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMIJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠNJE. Na kojem principu djeluje nadređena automat. raspodjela opterećenja? FUNKCIJA NADREĐENE AUTOMATIKE JE DA KOMPENZIRA PAD ENERGIJE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA. PRILIKOM UKLJUČIVANJA POTROŠAČA GENERATOR ĆE TRENUTNO PREUZETI OPTEREĆENJE, FREKVENCIJA ĆE PASTI, A NAKON TOGA AUTOMATIKA ĆE VRATITI FREKVENCIJU NA 50 ILI 60 Hz Princip pretvaranja temperature u informaciju za potrebe automatiz. MJERENJE TEMPERATURE POMOĆU TERMOMETRA S ELEKTRIČNIM OTPOROM ZASNOVANO JE FUNKCIONALNOJ ZAVISNOSTI OTPORA VODIČA I POLUVODIČA OD TEMPERATURE. PRIMJER Pt 100 KOJI NA SOBNOJ TEMPERATURI IMA OTPOR OD 100Ω. KORISTI SE BAKAR I PLATINA JER JE ODNOS IZMEĐU OTPORA I TEMPERATURE GOTOVO LINEARAN. Električne specifičnosti pogona sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI ILI FREKVENTNO UPRAVLJIVI ASINKRONI MOTORI. MOTORI RADE U INERMITIRANOM REŽIMU RADA TAKO DA JE PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆEN. REŽIMI RADA: - PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA - PRIVLAČENJE BRODA SIDRU - ČUPANJE - PODIZANJE - UVLAČENJE

20

20

20

15

•

5.3

6.1 Uloga sinkronoskopa kod sinkronizacije

15

15

6

7

8

DA BI SE UTVRDILO DA SU NAPONI U FAZI 6.2 Energija napajanja automatskih uređaja i sustava 6.3 Priprema električnog sustava broda za pregled Registra

15 20

7.1 Zašto uključenje velikih elektromotora može izazvati "black out"? ZBOG VELIKE STRUJE POKRETANJA VEĆA OD NAZIVNE STRUJE DO 7 PUTA. DOĆI ĆE DO PRORADE PODNAPONSKE ZAŠTITE I PADA FREKVENCIJE. 7.2 Priprema automatike broda za pregled Registra 7.3 Principi pretvaranja položaja u informaciju za potrebe automatizacije UPOTREBLJAVAJU SE ŽIROSKOPI KOJI MOGU BITI MEHANIČKI, OPTIČKI I VIBRACIJSKI. 8.1 Na koje parametre i preko kojih elemenata djeluje automatska sinkronizacija? DJELUJE NA NAPON, FREKVENCIJU I FAZU NAPONA. NA NAPON DJELUJE PREKO UZBUDE. NA FREKVENCIJU I FAZU NAPONA DJELUJE PREKO REGULATORA OKRETAJA. 8.2 Važnost karakteristike regulatora broja okretaja u raspodjeli opterećenja POMOĆU REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJEMO NA NAGIB STATIČKE KARAKTERISTIKE???? NA RASPODIJELU OPTEREĆENJA UTJEČE NAGIB KARAKTERISTIKE A NA FREKVENZIJU BRZINA ODZIVA. ???????????????????????

15

8.3 Proizvodnja elektr. energ. konstantne frekv. u osovinskim generat. POSTOJE VIŠE NAČINA ODRŽAVANJA KONSTANTNE FREKVENCIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA I NAJVIŠE OVISE O VRSTI PORIVNOG STROJA. -KOD PROPELERA SA ZAKRETNIM KRILIMA SINKRONI GENERATOR JE NA PORIVNI STROJ SPOJEN DIREKTNO ILI PREKO REDUKTORA. KADA SE ODABERE REŽIM RADA S OSOVINSKIM GENERATOROM REGULATOR BROJA OKRETAJA GL. STROJA SE BLOKIRA NA NAZIVNIM ORETAJIMA I ODRŽAVA IH KONSTANTNIM PA JE PREMA TOME KONSTANTNA FREKVENCIJA. -KOD IZVEDBE KADA JE OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN NA GLAVNI MOTOR PREKO VARIJATORA PODRUČJE U KOJEM JE MOGUĆA REGULACIJA JE 70 – 100% NAZIVNE BRZINE GLAVNOG MOTORA. DANAS SE KORISTE MEHANIČKO HIDRAULIČKI AKTUATORI. -NAJSUVREMENIJA IZVEDBA JE OSOVINSKI GENERATOR SA STATIČKIM PRETVARAČEM FREKVENCIJE. BROJ OKRETAJA GLAVNOG MOTORA NEMA NIKAKVOG UTJECAJA NA STABILNOST NAPONA I FREKVENCIJE. NAJČEŠĆE KORIŠTEN PRETVARAČ FREKVENCIJE JE SINKROKONVERTER. OSNOVNI

15

20 15 15

20

9.1

9

9.2

9.3

10.1 10 10.2

10.3

PROBLEM SINKROKONVERTORA SU NJEGOVE NESINSOIDALNE (PRAVOKUTNE) STRUJE NA MREŽNOJ I GENERATORSKOPJ STRANI ŠTO ZNAČI DA JE MREŽA ZAGAĐENA JAKIM VIŠIM HARMONICIMA. NAJNOVIJA IZVEDBA KORISTI ŠIROKOIMPULSNO MODULIRANI PRETVARAČ FRKVENCIJE SA AKTIVNIM ISPRAVLJAČEM KOJI IMA PRIBLIŽNO SINUSOIDALNE STRUJE. Elektromotor se prekomjerno grije, analizirajte razloge RAZLOZI MOGU BITI PAD NAPONA, PREOPTEREĆENJE (LOŠI LEŽAJEVI, PUMPA....), PROBOJ JEDNE FAZE, KRIVO SPOJEN EL. MOTOR Kontakti sklopnika uputnika zvijezda/trokut , brzo nagaraju, analizirajte razlog NAJVJEROJATNIJE PREKRATKO PODEŠEN VREMENSKI RELEJ ZVIJEZDA - TROKUT Kako ispitati električne zaštite generatora i paralelni rad OBIČNO SE RADI PO UPUTAMA PROIZVOĐAČA. ISPITUJU SE PREKOSTRUJNI RELEJ, ZAŠTITA KRATKOG SPOJA, KOD PARALELNOG RADA ZAŠTITU POVRATNE SNAGE KOJA JE OBIČNO PODEŠENA NA OKO 10% NAZIVNE SNAGE GENERATORA Električne zaštite elektromotora prorađuju kod pokretanja, zašto? PREKOSTRUJNA I KRATKI SPOJ ???????? O kojim aspektima treba voditi računa kod napajanja broda sa kopna TREBA PROVJERITI FREKVENCIJU, NAPON I REDOSLIJED FAZA. Moguće ispitno pitanje: MI IMAMO 440/60 MOŽEMO LI UZETI 380/50? MOŽEMO, GLAVNO DA JE OMJER NAPON / FREKVENCIJA PRIBLIŽNO JEDNAK RADI MOMENTA. Principi pretvaranja pritiska u informaciju za potrebe automatizacije

20

15

15

20 15

15

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom

konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja 11.1 Koja djelovanja ima kratki spoj električ. luka u električ. Sustavu - TERMIČKO DJELOVANJE (GRIJANJE, TOPLJENJE, POŽAR) - MEHANIČKO DJELOVANJE (SILE NA SABIRNICAMA, PROTUMOMENT NA OSOVINI GENERATORA) 11 11.2 Uloga remanentnog magnetizma kod sinkronih generatora UZBUDA GENERATORA, UKOLIKO IZGUBIMO REMANENTNI MAGNETIZAM UZBUDU MOŽEMO POSTIĆI SPAJANJEM 4 SERIJSKI SPOJENE BATERIJE NA UZBUDNE ?????????? NAMOTAJE GENERATORA. 11.3 Koja se održavanja elektromot. mogu vršiti na brodu a koja ne. MOGU SE VRŠITI SVA OSIM PREMOTAVANJA 12.1 Što stvara opasnost od elektr. struje i što je dozvolj. napon dodira DOZVOLJEN NAPON DODIRA JE 50V. A JAKOST STRUJE 50 mA. OPASNOST STVARA PROLAZAK STRUJE KROZ TIJELO 12 12.2 Kako karakteristike regulatora broja okretaja djeluju na raspodjelu opterećenja PONAVLJA SE STATIČKA I ASTATIČKA KARAKTERISTIKA 12.3 Mjerna osjetila nivoa na tankerima RADARI 13.1 Kako regul. napona djeluje na raspodjelu reaktivnog opterećenja U PARALELNOM RADU DJELOVANJEM NA REGULATOR OKRETAJA DJELUJEMO NA RASPORED DJELATNE SNAGE DOK REGULACIJOM STRUJE UZBUDE (REGULATOR NAPONA) DJELUJEMO NA RASPODIJELU JALOVE SNAGE. 13 13.2 Kako dimenzionirati osovinski generator NARAVNO OVISI O IZVEDBI ODNOSNO KOJE POTROŠAČE OSOVINSKI GENERATOR NAPAJA. RADI LI SE O IZVEDBI SA ZAKRETNIM KRILIMA VIJKA ČEST JE SLUČAJ DA OSOVINSKI GENERATOR POKRIVA SAMO POTROŠNJU TRASTERA. UKOLIKO JE SPOJEN NA PORIVNI STROJ PREKO VARIJATORA MORA BITI DOVOLJNO SNAŽAN DA POKRIVA CJELOKUPNU POTROŠNJU TOKOM NAVIGACIJE. 13.3 Koje su sve uloge inform. broja okretaja u automatiz. el. Centrale OSIM OBIČNE INFORMACIJE O BRZINI VRTNJE GENERATORA MOŽE SLUŽITI ZA ELEKTRONIČKU ZAŠTITU OD OVERSPEEDA ILI

Bod. 15

20

15 15 20 15 20

15

15

14.1

14

14.2 14.3

PRILIKOM STARTANJA GENERATORA (UPUTNI VENTIL ZRAKA SE OTVARA – GENERATOR SE POČNE OKRETATI – KADA GENERATOR POSTIGNE ODREĐENI BROJ OKRETAJA VENTIL UPUTNOG ZRAKA SE ZATVARA) Dozvoljeno odstupanje napona i frekvencije i što ih uzrokuje DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA JE 5 – 8 % DOZVOLJENO ODSTUPANJE FREKVENCIJE JE +/- 2 Hz ODNOSNO 3%. UZROCI ODSTUPANJA NAPONA I FREKVENCIJE MOGU BITI UKLJUČIVANJE VELIKIH POTROŠAČA, KVAR NA REGULATORU OKRETAJA, KVAR NA KRUGU REGULACIJE Kakav je utjecaj odstupanja frekv. kod sinkronizacije i posljedice JAVLJA SE STRUJA GREŠKE. ??????????? Uloga rotacionog kompenzatora kod osovinskog gen. sa statičkim pretvaračem ROTACIONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U PREUZBUĐENOM STANJU, A UPUĆUJE SE POMOĆU MALOG ASINKRONOG MOTORA (PONY MOTOR). SINKRONI KOMPENZATOR IMA TROSTRUKU ULOGU: OMOGUĆUJE KOMUTACIJU (GAŠENJE) TIRISTORA OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTROŠNJU (SINKROKONVERTER NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM PRETVARA U IZMJENIČNU STRUJU STABILNE FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTISMJERNOG MEĐUKRUGA JALOVA ENERGIJA NE MOŽE RAZMJENJIVATI IZMEĐU GENERATORA I POTROŠAČA OSIGURAVA DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU KRATKOG SPOJA ZA SELEKTIVNU PRORADU ZAŠTITA Razlika u raspodjeli opterećenja s regulatorom broja okretaja i nadređenom automatikom RAZLIKA JE U TOME DA BEZ AUTOMATIKE TRENUTNO SE PREUZME OPTEREĆENJE FREKVENZIJA ZBOG TOGA PADNE . U DRUGOM SLUČAJU AUTOMATIKA NAKON PODEŠENOG OPTEREĆENJA NAKNADNO PODEŠAVA PARAMETRE DJELUJUĆI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA Kako se mjerno osjetilo temperature koristi za alarm i zaštitu Električni zahtjevi na pogon sidrenog vitla ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIŠEBRZINSKI ASINKRONI MOTORI (OBIČNO TRI BRZINE) ILI FREKVENTNO UPRAVLJANI ASINKRONI MOTORI. MOTORI SU PRILIČNO TERMIČKI OPTEREĆENI (RADE U INTERMITIRANOM REŽIMU RADA). REŽIMI RADA TROBRZINSKOG SIDRENOG VITLA: PRIKUPLJANJE RASTEREĆENOG LANCA – 3. BRZINA PRIVLAČENJE BRODA SIDRU – 2. BRZINA ČUPANJE 1. I 2. BRZINA PODIZANJE 2. BRZINA UVLAČENJE 1. BRZINA

15

15 20

• •

•

15.1

15

15.2 15.3

• • • • •

20

15 15

16.1 Mjerni instrumenti na ploči sinkronizacije i njihova uloga DVOSTRUKI VOLTMETAR (NAPON GENERATORA I NAPON MREŽE) DVOSTRUKI FREKVENCIOMETAR (FREKVENCIJA GENERATORA FREKVENCIJA MREŽE) SINKRONOSKOP ILI SINKRONIZACIJSKE LAMPE (ODREĐIVANJE TRENUTKA KADA SU NAPON MREŽE I GENERATORA KOJI SE UKLJUČUJE NA MREŽU U FAZI)

15

16.2 Zahtjevi za sustave napajanja automatskih uređaja DVOSTRUKO NAPAJANJE (MISLI SE NA DVA IZVORA) BESPREKIDNO NAPAJANJE (NEPREKIDAN RAD ČAK I KOD POTPUNOG NESTANKA NAPAJANJA IZ ELEKTRIČNE CENTRALE ILI GENERATORA ZA NUŽDU) 16.3 Priprema broda za pregled uzemljenja i elektroizolac. od Registra PREGLED UZEMLJENJA SE RADI SVAKA 3 – 6 MJESECI, POTREBNO JE REDOVITO VRŠENJE MEGERTESTA, MJERENJA OTPORA IZOLACIJE, SVA KUĆIŠTA UREĐAJA MORAJU BITI UZEMLJENA. 17.1 Kakva djelovanja na el. sustav može imati struja pokretanja velikih motora MOGUĆNOST ISKAPČANJA NEVAŽNIH POTROŠAČA (PREFERENTIAL TRIP) ILI U KRAJNJEM SLUČAJU BLACK-OUT 17.2 Kako se postiže samodijagnosticiranje. Ispravnosti kruga alarma i zaštite IZVODI SE SA ZATVORENIM KONTAKTIMA. PRESOSTAT U SEBI IMA OTPORNIK KOJI SLUŽI ZA SAMODIJAGNOSTICIRANJE. TRANSMITERI RADE U PODRUČJU 4-20mA AKO SU VRIJEDNOST IZVAN TOGA SUSTAV DAJE GREŠKU 17.3 Regulacijski krug i njegovi elementi 18.1 Preko kojih elemenata automatika vodi dizelgenerator 18.2 Paralelni rad osovinskog i dizelgeneratora

20

18.3 Koji su principi pretvaranja promjenjive frekvencije u konstantu kod osovinskog generatora POMOĆU VARIJATORA (MOŽE RADITI U RASPONU OD 70 DO 100% NAZIVNIH OKRETAJA PORIVNOG STROJA). POMOĆU PRETVARAČA FREKVENCIJE (ČESTO SE KORISTE SINKROKONVERTORI (PRETVARAČI SA UTISNUTOM STRUJOM), CIKLOKONVERTORI, ŠIRINSKO IMPULSNI PRETVARAČ FREKVENCIJE (PRETVARAČI S UTISNUTIM NAPONOM), 19.1 Način zaštite važnih elektromotora od električnih smetnji

15

19.2 Način pokretanja kaveznih motora i njihova usporedba DIREKTNO – VELIKI MOMENT I STRUJA POKRETANJA ZVIJEZDA-TROKUT – SMANJUJEMO STRUJU POKRETANJA

15

•

•

•

16

• •

17

18

15

20 15

15 15 20

•

•

19

• •

15

PREKO PRETVARAČA FREKVENCIJE – ODRŽAVAMO KONSTANTAN MOMENT SOFT START - REGULACIJOM NAPONA DIŽEMO MOMENT Od kojih smetnji se štite brodski generatori ? ŠTITI SE OD HARMONIKA KOJI ĆE U NAMOTAJIMA PROUZROKOVATI GRRIJANJA Koji podaci definiraju pogonski stroj sinkronog generatora NAZIVNA SNAGA GENERATORA, FREKVENCIJA MREŽE I BROJ PARI POLOVA ODREĐUJU BROJ OKRETAJA GENERATORA Čime je definiran brodski električni uređaj NAZIVNA SNAGA, FREKVENCIJA, NAPON, FAKTOR SNAGE, Raspad elektro-energet. sustava i automat. uspostavljanje pogona •

19.3 20.1 20

20.2 20.3

20 20 15 15

C11

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 1. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skupina Tekst pitanja pitanja Tehnička dokumentacija uputnika zvijezda/trokut pramčanog propelera 1.1 Na tropolnoj shemi objasniti ulogu prikazanih elemenata 1 1.2 Koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni za daljinsko automatsko pokretanje 1.3 Analizirajte na shemi redoslijed funkcija automatskog pokretanja Tehnička dokumentacija lokalne automatike diesel motora GEN 2.1 Analizirajte uvjete za pokretanje diesel motora 2 2.2 Načini pokretanja prema shemi 2.3 Zatvaranje zraka kod uspješnog starta i neuspješan start 3.1 Prema shemi analizirajte funkcije zaštite 3 3.2 Način zaustavljanja diesel motora 3.3 Shut down i način provjere ispravnosti solenoidnog ventila 4.1 Tehnička dokumentacija kompjuterskog vođenja diesel centrale Informacije koje su potrebne kompjuteru za vođenje 4 4.2 Komande-akcije kojima kompjuter upravlja 4.3 Kako odrediti grešku, prekidač generatora nije uključio 5.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje diesel generatora redoslijed odvijanja funkcija 5 5.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 5.3 Analizirati pojavu alarma - neispravna sinkronizacija 6.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje i uključivanje redoslijed odvijanja funkcija 6 6.2 Analizirati uključenje na ploču bez napona 6.3 Analizirati uključenje na ploču pod naponom 7.1 Pneumatski regulacijski uređaj. Prikazati mjesto u regulacijskom krugu 7 7.2 Razlučiti sastavne djelove

Bod. 15 15 20 15 15 20 20 15 15 15 15 20 20 15 15 20 15 15 15 20

8 9 10

7.3 Odrediti energiju napajanja, ulazne i izlazne veličine 8.1 Tehnička dokumentacija automatike pumpi Objasnite funkciju zamjene kod pada pritiska 8.2 Objasniti funkciju rada kod nestanka napona 8.3 Objasniti funkciju zamjene kod kvara pumpe 9.1 Tehnička dokumentacija trobrzinskog vitla. Objasniti način rada 9.2 Analizirati rad elektomagnetske kočnice 9.3 Analizirati moguće greške u radu 10.1 Na shemi sa logičnim simbolima. Algoritam generiranja alarma 10.2 Primijenjeni davači 10.3 Primijenjeni logički simboli

C11

15 20 15 15 20 15 15 20 15 15

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW. 2. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA Skup. Tekst pitanja Bod. pitanja 11.1 Na tehničkoj dokumentaciji uputnika zvijezda/trokut pramčanog porivnika 15 objasni: na tropolnoj shemi električne zaštite 11 11.2 Blokade protiv krivog načina rada 15 11.3 Uloga vremenskih releja u automatskom radu 20 12.1 Na tehničkoj dokumentaciji lokalne automatike dizelgeneratora objasniti: uvjet 15 spreman za upućivanje 12 12.2 Analizirati neuspjelo upućivanje 15 12.3 Što aktivira automatsko upućivanje 20 13.1 Objasniti poništavanje (reset) zaštite 15 13 13.2 Što kod pokretanja blokira zaštitu niski pritisak ulja 20 13.3 Što aktivira automatsko zaustavljanje 15 14.1 Na tehničkoj dokumentaciji kompjuterskog vođenja dizelgeneratora objasniti: 15 informacija dizel motor u pogonu (run) 14 14.2 Komandu uklop prekidača 15 14.3 Kako se dobiva informacija o opterećenju dizel motora 20 15.1 Na dijagramu tijeka signala za automatsko pokretanje dizel generatora objasniti: 20 redoslijed odvijanja programa 15 15.2 Alarm neuspjela sinkronizacija 15 15.3 Analizu uključenja na ploču s naponom 15 16.1 Redoslijed odvijanja programa uključenja 15 16 16.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 20 16.3 Analizirati uključenje bez napona 15 17.1 Pneumatski regulacijski uređaj: regulator u regulacijskom krugu 20 17 17.2 Namještanje referentne veličine 15 17.3 Parametri energije napajanja 15

C11 - NAJNOVIJE

Recommend Documents