Bilten246_Pravilnik o Tehnickim Uvjetima Za Obracunska Mjerna Mjesta u Nadleznosti HEP-ODS

Sadržaj: 1. OPĆE ODREDBE ........................................ ............................................................. ......................................... ......................................... ......................................... ...................... 5 2. OBJAŠNJENJE UPOTRIJEBLJENIH TEHNIČKIH POJMOVA I KRATICA KRATICA .. ....................... ....................................... .................. 6 3. ZAHTJEVI ZA OBRAČUNSKO MJERNO MJESTO ................................... ........................................................ ..................................... ................ 12 3.1. Tehnički Tehnički zahtjevi i opis OMM ..................... ................................ ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ..............12 ...12 3.1.1. Opremanje obračunskih mjernih mjesta kupaca ...................... ................................. ....................... ....................... ...................... .....................12 ..........12 3.1.1.1. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za neizravno mjerenje potrošnje kupaca na SN ........ ........ 12 3.1.1.2. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za poluizravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage veće od 50 kW ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ..............13 ...13 3.1.1.3. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage iznad 30 do uključivo 50 kW ...................... ................................. ....................... ....................... ...................14 ........14 3.1.1.4. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za trofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ....................... ..................14 ......14 3.1.1.5. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno jednofazno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage .................................................................................................................... 15 3.1.1.6. Zajednički smještaj obračunskih mjernih mjesta više kupaca .................................................. 15 3.1.2. Opremanje obračunskih mjernih mjesta proizvođača električne energije ...................... ................................. ..................16 .......16 3.1.2.1. Opremanje obračunskog mjernog mjesta proizvođača za neizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na SN ...................... ................................. ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ................16 .....16 3.1.2.2. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za poluizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ...................17 ........17 3.1.2.3. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno trofazno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ...................18 ........18 3.1.2.4. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno jednofazno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ...................19 ........19 3.1.3. Obračunska mjerna mjesta razmjene ..................... ................................. ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ................19 .....19 3.1.4. Zajednički tehnički zahtjevi za sva obračunska mjerna mjesta ...................... ................................. ....................... ......................19 ..........19 3.1.4.1. Mjerna nesigurnost ....................... .................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ...................... ............19 .19 3.1.4.2. Kvaliteta električne energije ....................... .................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ......................21 ..........21 3.1.4.3. Ostali zajednički tehnički zahtjevi ...................... ................................. ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ..............22 ...22 3.1.5. Virtualno obračunsko mjerno mjesto ...................... ................................. ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ................22 .....22 3.2. Tehnički Tehnički podaci o mjerilima i ostaloj mjernoj opremi ...................... ................................. ...................... ...................... ....................... ......................22 ..........22 3.2.1. Brojila električne energije....................... .................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ......................22 ..........22 3.2.1.1. Značajke brojila ..................... ................................ ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ....................22 .........22 3.2.1.2. Zahtjevi za brojila ...................... ................................. ...................... ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ................24 .....24 3.2.2. Strujni mjerni transformatori ..................... ................................ ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ..................26 .......26 3.2.3. Naponski mjerni transformatori ..................... ................................ ...................... ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ..............28 ...28

1

3.2.4. Uređaji za upravljanje tarifama ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ..............31 ...31 3.2.5. Komunikacije ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ..................31 .......31 3.2.5.1. Komunikacijski kanali ..................... ................................ ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ......................31 ...........31 3.2.5.2. Komunikacijski protokoli ..................... ................................ ...................... ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ..................31 .......31 3.2.5.3. Lokalno očitavanje brojila ....................... .................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ..............34 ...34 3.2.5.4. Lokalno umrežavanje brojila ...................... .................................. ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ......................34 ...........34 3.2.5.5. Daljinsko očitanje brojila ..................... ................................ ...................... ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ..................34 .......34 3.2.5.6. Varijante primjene komunikacije brojila.................................................................................... 35 3.2.5.7. Daljinski komunikator .............................................................................................................. 35 3.2.6. Zaštitni uređaji od strujnog preopterećenja ..................... ................................ ...................... ....................... ....................... ...................... ..................37 .......37 3.2.7. Uređaji za ograničenje snage kupcima do uključivo 30 kW ...................... ................................. ...................... ...................... .................38 ......38 3.2.7.1. Ograničenje snage mjerenjem snage i isklopnim uređajem u brojilu ..................... ................................. ...................38 .......38 3.2.7.2. Ograničavalo strujnog opterećenja....................... .................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... .............39 ..39 3.2.8. Odvodnici prenapona ....................... .................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ................41 .....41 3.2.9. Priključno mjerna kutija ...................... ................................. ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... .............43 ..43 3.2.10. Ožičenje opreme mjernog mjesta ..................... ................................ ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ....................44 .........44 3.2.10.1. Ožičenje opreme obračunskog mjernog mjesta pri izravnom načinu mjerenja ...................... ........................44 ..44 3.2.10.2. Ožičenje opreme mjernog mjesta pri poluizravnom i neizravnom načinu mjerenja .................44 3.2.10.3. Ožičenje pogonskog i zaštitnog uzemljenja ...................... .................................. ....................... ...................... ...................... ....................46 .........46 3.2.11. Mjerni ormari ..................... ................................. ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ................46 .....46 3.2.11.1. Općenito ..................... ................................. ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ................46 .....46 3.2.11.2. Primjena mjernih ormara ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ...............47 ...47 3.2.11.3. Temeljni Temeljni tehnički uvjeti .......................................................................................................... 50 3.2.11.4. Zakoni, propisi i norme .......................................................................................................... 52 3.2.12. Plombiranje ................................................................................................................................. 52

4. PUŠTANJE PUŠTANJE U POGON, NADZOR I KONTROLA OBRAČUNSKOG OBRAČUNSK OG MJERNOG MJESTA ..... ......... ......... .......... ....... 53 4.1. Puštanje u pogon obračunskog mjernog mjesta .................................................................................... 53 4.1.1. Popis dokumentacije obračunskih mjernih mjesta .......................................................................... 53 4.1.2. Ispitivanja prije puštanja u pogon ................................................................................................... 53 4.1.2.1. Strujni mjerni transformatori.................................................................................................... 53 4.1.2.2. Naponski mjerni transformatori ............................................................................................... 54 4.1.2.3. Mjerni vodovi ........................................................................................................................... 54 4.1.2.4. Brojila električne energije ........................................................................................................ 54 4.1.2.5. Pomoćni mjerni uređaji ............................................................................................................ 55 4.1.3. Plombiranje ................................................................................................................................... 55 4.2. Nadzor i kontrola obračunskog mjernog mjesta .................................................................................... 55 4.2.1. Nadzor obračunskog mjernog mjesta ............................................................................................. 55

2

4.2.2. Redovna ispitivanja za vrijeme pogona ........................................................................................... 4.2.2.1. Strujni mjerni transformatori.................................................................................................... 4.2.2.2. Naponski mjerni transformatori ............................................................................................... 4.2.2.3. Brojila električne energije ........................................................................................................ 4.2.2.4. Pomoćni uređaji ...................................................................................................................... 4.2.3. Izvanredna ispitivanja ....................................................................................................................

56 56 56 56 56 56

5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ......................................... ............................................................. ......................................... .............................. ......... 57 6. PODLOGE ........................................ ............................................................ ......................................... ......................................... ......................................... .............................. ......... 57 6.1. Zakoni, propisi, pravilnici, uvjeti i preporuke 6.2. Norme

.........................................................................................

57

..................................................................................................................................................

58

7. PRILOZI ....................................... ............................................................ .......................................... ......................................... ........................................ ................................. ............. 64 7.1. Tropolne sheme OMM ........................................................................................................................... 65 7.1.1. Tropolne Tropolne sheme OMM kupaca ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ................66 ....66 7.1.1.1. Tropolna Tropolna shema OMM za neizravno mjerenje potrošnje kupaca na SN ..................... ................................. ................66 ....66 7.1.1.2. Tropolna Tropolna shema OMM za poluizravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage iznad 50 kW ...................... ................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... .......................67 ............67 7.1.1.3. Tropolna Tropolna shema OMM za izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage iznad 30 kW do uključivo 50 kW ..................... ................................ ....................... ....................... ...................... ...............68 ....68 7.1.1.4 Tropolna Tropolna shema OMM za trofazno izravno iz ravno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage ...................... .................................. ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... .......................69 ............69 7.1.1.5. Tropolna Tropolna shema OMM za jednofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage ................................................................................................................ 75 7.1.2. Tropolne Tropolne sheme OMM proizvođača ...................... ................................. ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................81 ........81 7.1.2.1. Tropolna Tropolna shema OMM za neizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na SN ....................... ...........................81 ....81 7.1.2.2. Tropolna Tropolna shema OMM za poluizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN..................... ........................84 ...84 7.1.2.3. Tropolna Tropolna shema OMM za izravno trofazno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN. ............... ............... 86 7.1.2.4. Tropolna Tropolna shema OMM za izravno jednofazno mjerenje proizvodnje proizvođača ...................... ........................ 88 7.1.3. Tropolna shema OMM razmjene (+A, -A, +R, -R) ............................................................................ 90 7.2. Pregledni nacrti ormara ....................... .................................. ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ....................... ...................... ...................91 ........91 7.2.1. Neizravna OMM ...................... ................................. ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ..............91 ...91 7.2.1.1. Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe ...................... ................................. ...................91 ........91 7.2.1.2. Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ..................... ................................ ............. 92 7.2.2. Poluizravna OMM ...................... ................................. ....................... ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... .......................93 ............93 7.2.2.1. Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe ...................... ................................. .................93 ......93 7.2.2.2. Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe...............................94 7.2.2.3. Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe...... 95 7.2.2.4. Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ..............96

3

7.2.2.5 Poluizravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ......................................................................................................................97 7.2.2.6. Poluizravno OMM s jednim OMM za zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe ...................................98 7.2.2.7. Poluizravno OMM s jednim OMM za proizvođača električne energije i jednim OMM za vlastitu potrošnju – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe .............................99 7.2.3. Izravna OMM ............................................................................................................................... 100 7.2.3.1. Izravno OMM s jednim, dva i tri OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe ............................................................................................................ 100 7.2.3.2. Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ................... 101 7.2.3.3. Izravno OMM s dva OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe........................ 105 7.2.3.4. Izravno OMM s tri OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe .......................... 103 7.2.3.5. Izravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ............................................................................ 104 7.2.3.6. Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe ................................................................... 105 7.2.3.7. Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ............................................................................ 106 7.2.4. Zajednički smještaj OMM-a .......................................................................................................... 107 7.2.4.1. Centralni mjerni ormar s više poluizravnih OMM-a ................................................................. 107 7.2.4.2. Centralni mjerni ormar s više izravnih OMM-a ....................................................................... 108 7.2.4.3. Etažni mjerni ormar s dva, tri, četiri, pet ili šest OMM-a ......................................................... 109 7.3. Sheme lokalnog umrežavanja brojila (OMM) ....................................................................................... 110 7.3.1. Shema lokalnog povezivanja brojila RS485 vezom na GSM/GPRS komunikator ............................ 110 7.3.2. Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću RS485 veza ................................................111 7.3.3. Shema lokalnog povezivanja brojila putem Euridis sabirnice na GSM/GPRS komunikator .............112 7.3.4. Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću Euridis sabirnice ........................................113 7.3.5. Shema lokalnog povezivanja brojila strujnom petljom na GSM/GPRS komunikator........................114 7.3.6. Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj ...................................................... 115 7.4. Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1) ..............................................................116 7.5. Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora .......................................................................117 7.5.1. U =0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S ................................................................................117 7.5.2. U =10 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S .................................................................................118 7.5.3. U =20 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S .................................................................................119 7.5.4. U =35 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S ................................................................................. 120 n n n n

7.6. Izbor snage sekundarnog namota mjernih transformatora i presjeka mjernih vodova ..........................121

4

1.

OPĆE ODREDBE

Obaveza HEP-Operatora distribucijskog su-

stava d.o.o., prema odredbama „Mrežnih pravila elektroenergetskog sustava“ (NN br. 36/06), je donošenje Tehničkih uvjeta za obra čunska mjerna mjesta u svojoj nadležnosti (u daljnjem tekstu Tehnički uvjeti). Ovim Tehnič kim uvjetima jednoznačno se određuju sa stav i značajke mjerne i pomoćne opreme za mjerna mjesta kupaca, proizvođača i vlastite potrošnje OPS-a i proizvođača priključenih na distribucijsku mrežu. Ova činjenica je nu žan preduvjet za razvidno i nepristrano odre đivanje odnosa između sudionika na tržištu električne energije. Tehnički uvjeti utvrđuju kojim zahtjevima mora udovoljiti mjerna opre ma, kao i cjelokupna izvedba i smještaj obra čunskog mjernog mjesta (u daljnjem tekstu

OMM), posebno za svaku kategoriju Kupaca i Proizvođača priključenih na distribucijsku mrežu. Važeće norme, propisi, pravilnici, uvjeti i preporuke kojima su postavljeni zahtjevi za mjernu opremu i cjelokupna OMM su navedeni u tekstu Tehničkih uvjeta, te popisani u po sebnom poglavlju Podloge. Zahtjevi za mjernu opremu i cjelokupna OMM detaljno propisuju OMM, kako bi se osigurala ujednačena i ra zvidna kakvoća mjerenja. Tehničkim uvjetima također se utvrđuje minimalan sadržaj i oblik dokumentacije svakog OMM, kako bi ona bila uređena prema važećim normama, propisima, pravilnicima, uvjetima i preporukama, te pro pisala sva potrebna ispitivanja i provjere pri puštanju u rad i tijekom eksploatacije OMM. Ovi Tehnički uvjeti se primjenjuju na nova i re konstruirana OMM.

5

2.

OBJAŠNJENJE UPOTRIJEBLJENIH TEHNIČKIH POJMOVA I KRATICA

AMR (Automatic Meter Reading) je sustav da-

ljinskog očitanja brojila. Baza podataka obračunskog mjernog mjesta

je baza podataka koja sadrži: mjerne podatke, podatke o opremi obračunskog mjernog mje sta i podatke o komunikacijskim parametrima. Brojilo električne energije (u daljnjem tekstu: brojilo) je mjerilo koje mjeri i registrira para-

metre djelatne i/ili jalove električne energije na obračunskom mjernom mjestu kupca i/ili proizvođača, sukladno propisima u području zakonskog mjeriteljstva i tehničkim pravilima operatora distribucijskog sustava. Brojilo upravljane potrošnje služi

za mjerenje upravljane potrošnje kupca. Ovisno o snazi upravljane potrošnje, postavlja se jednofazno ili trofazno jednotarifno brojilo. Brojilo zajedničke potrošnje stambene/poslovne građevine mjeri potrošnju električne energije svih strujnih krugova zajedničke potrošnje. COSEM (COmpanion Specication for Energy Metering) je model komunikacijskog suče -

lja mjerne opreme. Modeliranje upotrebljava objektni pristup. Data logger je elektronički uređaj koji čita ra zličite električne signale i zapisuje podatke ti jekom vremena u internu memoriju za kasniji prijenos u centralno računalo. Daljinsko očitanje je postupak očitanja elek tričnih brojila s udaljenog mjesta pomoću da ljinske komunikacije brojila i mrežnog centra HEP-ODS-a. Djelatna energija je električna energija raspo loživa za pretvorbu u drugu energiju, primjerice mehaničku, toplinsku, kemijsku, svjetlosnu ili zvučnu. 6

Djelatna snaga je

električna snaga raspolo živa za pretvorbu u drugu snagu, primjerice mehaničku, toplinsku, kemijsku, svjetlosnu ili zvučnu. DLMS (Distribution Line Message Specication) je specikacija aplikacijskog sloja koja je neovisna o nižim slojevima (npr. komunika -

cijskog kanala), razvijena da podrži razmjenu poruka između distribuiranih mjernih uređaja u integriranom računalnom okolišu. EES je kratica za elektroenergetska sugla snost. Etažni mjerni ormar (EMO) služi za razvod i mjerenje električne energije stanova na etaži. Ethernet pripada porodici paketnih računalnih mreža, a namijenjen je za lokalne mreže. Euridis je mrežni protokol namijenjen za pouz dano daljinsko očitanje brojila, a omogućava dobru kompatibilnost među različitom opre mom. Glavni osigurači priključka služe

za zaštitu unutrašnjeg dijela priključka od preoptereće nja i kratkog spoja, kao i za brzo isključenje elektroenergetske instalacije građevine. GSM (Global System for Mobile communication) je sustav globalne mobilne komunikacije. GPRS je

protokol koji omogućava paketski prijenos podataka bežičnim putem kroz GSM mrežu. Intervalno brojilo je brojilo koje pohranjuje tijek mjernih podataka svakog izabranog mjernog razdoblja (uobičajeno: 15-minuta), čime omo gućava utvrditi krivulju opterećenja, odnosno, krivulju potrošnje električne energije. ISDN je grupa komunikacijskih standarda za simultani prijenos glasa, videa i podataka, te ostalih mrežnih usluga preko javne digitalne telefonske mreže. Jalova energija je električna energija koja se ne troši nego njiše između jedinica mreže s us postavljenim električnim poljima (ili proizvod -

nih jedinica u preuzbuđenom stanju) i jedinica mreže s uspostavljenim magnetskim poljima, a njezin protok povećava struju (opterećenje) i gubitke u mreži. Jalova snaga je električna snaga potrebna za uspostavu električnih i magnetskih polja u je dinicama mreže. Prevladavaju li električna po lja, jalova snaga je kapacitivne, a prevladavaju li magnetska polja - ona je induktivne prirode. Kakvoća obračunskog mjernog mjesta je skup svih značajki mjernog sloga koje osigura -

vaju dokazivu zahtijevanu mjernu nesigurnost i pouzdanost mjerenja parametara električne energije na obračunskom mjernom mjestu. Kombi brojilo (višenamjensko brojilo) je sta-

tičko brojilo električne energije koje unutar jednog kućišta ima mjerne sustave za odvo jeno mjerenje djelatne energije u dva smjera (potrošnja i proizvodnja), jalove energije u če tiri kvadranta (induktivna i kapacitivna energi ja u dva smjera), a uobičajeno i vršne snage u izabranom mjernom intervalu. Brojilo može biti opremljeno i s dodatnim uređajima, kao što su: uklopni sat, MTU prijamnik, sklopnik za isklop i komunikacijskim uređajem. Komunikacijsko brojilo je brojilo koje ima mo-

gućnost lokalne ili daljinske komunikacije s drugim uređajima. Kontrolno brojilo je brojilo koje služi za kon trolu brojila na obračunskom mjernom mjestu. Kućni priključni-mjerni ormarić (u daljnjem tekstu: KPMO) objedinjuje priključenja objekta i mjernog mjesta objekta (do tri mjerna mje sta) za priključak s niskonaponske kabelske ili nadzemne mreže nazivnog napona 230/400 V, 50 Hz. Kupac električne energije (u daljnjem tekstu: kupac) je pravna ili zička osoba koja kupuje električnu energiju. LAN (Local Area Network) je računalna mreža namijenjena za osobna računala i ostale ure -

đaje. LAN može imati jedan ili nekoliko stotina čvorova (umreženih računala). Računala se najčešće umrežavaju specijaliziranim kabe lima, koji imaju veliku propusnost podataka (npr. UTP kabel), koji se priključuju na hub ili preklopnik. Komunikacija se odvija preko TCP/IP protokola. Najčešći standardi koji se koriste su Ethernet ili Token Ring. M-Bus je Europski standard za daljinsko oči tavanje brojila za komunalnu potrošnju (plin, voda, električna energija,…). Mjerila su uređaji zakonskog mjeriteljstva: brojila električne energije, mjerni transforma tori i uklopni satovi, koji moraju imati tipno odobrenje i važeću ovjeru. Mjerna oprema sastoji se iz mjerila i osta-

le mjerne opreme na obračunskom mjernom mjestu. Mjerna točka je

mjesto na kojemu je spojeno brojilo (u izravnom spoju) ili mjerni transformatori (u poluizravnom ili neizravnom spoju). Mjerni ormar je ormar s mjernom opremom obračunskog mjernog mjesta. Mjerni podaci su podaci o prikupljenim parametrima elek trične energije iz sadržaja mjerila. Ti podaci mogu biti izmjereni ili procijenjeni mjerni po daci. Mjerni podaci za potrebe obračuna se sastoje od mjerne vrijednosti, te datuma i vremena nastanka. Mjerni slog je funkcionalni skup mjerila i osta le mjerne opreme kojim se mjere parametri električne energije na obračunskom mjernom mjestu. Mjerni transformator je

transformator ili slični uređaj, koji služi smanjenju visokih napona ili velikih struja, na vrijednosti prikladne za napa janje mjerila, mjernih instrumenata, zaštitnih i regulacijskih uređaja, uz galvansko odvajanje od električne mreže. Mjesto priključenja na mrežu je mjesto u mreži na kojem se priključak spaja na mrežu. Mje -

7

sto preuzimanja ili mjesto predaje električne energije je mjesto u mreži na kojem se elek trična energija preuzima/predaje, te na kojem prestaje odgovornost jednog energetskog su bjekta i prelazi na drugi energetski subjekt ili na kupca, a koje je ujedno mjesto razgraniče nja vlasništva između energetskih subjekata ili između energetskog subjekta i kupca. Mjesto razmjene električne energije je mjesto u mreži na kojem se električna energija razmjenjuje između dva distribucijska područja. MTU - prijamnik služi za upravljanje tarifama višetarifnih električnih brojila umjesto uklo pnog sata, za upravljanje određenim termič kim trošilima kupca i za daljinsko isključenje potrošnje kupca. Nazivni napon mreže je napon kojim se mreža označava i naziva. Pogonski napon je trenutna vrijednost napona, koja se razlikuje od naziv nog napona za dopušteno odstupanje. Stan dardni nazivni naponi javnih električnih mreža u Hrvatskoj su: 0.4, 10, 20, 35(30), 110, 220 i 400 kV. Neutralni vodič (N) je vodič, koji povezuje strujne izvore s trošilima i spojen je neprekinuto s neutralnom točkom napajanja (zvjezdište niskonaponske mreže).

kao vanjski priključak do prve zatezne pričvrsnice izvan objekta. Niskonaponski unutrašnji priključak čine električni vodovi i drugi uređaji od vanjskog pri ključka do mjernih uređaja kupca, uključujući i mjerne uređaje. Primarni unutrašnji priključak dio je unutrašnjeg priključka, koji počinje od vanjskog priključka do glavnih kućnih osigura ča, uključujući i te osigurače. Sekundarni unu trašnji priključak dio je unutrašnjeg priključka, koji počinje od glavnih kućnih osigurača do mjernih uređaja, uključujući i te uređaje. Obračunski mjerni interval je vremensko raz doblje, u pravilu 15 minuta ili višekratnik od 15 minuta (primjerice 1 sat), unutar kojega se ugovara srednja djelatna snaga, koja će se is poručiti ili preuzeti na obračunskom mjernom mjestu. Obračunski mjerni podatak je podatak o parametrima električne energije, prikupljen mjeri -

obuhvaća kabelski vod od elektroenergetskog objekta isporučitelja do kabelske završnice u ormariću, na objektu kupca, uključujući i ka belsku završnicu.

lima na obračunskom mjernom mjestu, a služi za obračun električne energije. Može biti iz mjeren ili procijenjen. Procjena se obavlja pre ma Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom. Obračunsko mjerno mjesto je mjesto u mreži na kojem se pomoću mjerila i ostale mjerne opreme obavlja mjerenje parametara električ ne energije radi obračuna. Očitanje brojila je lokalno ili daljinsko preuzimanje prikupljenih stanja registra brojila, odnosno rekonstruira nih stanja brojčanika po mjernim intervalima. Osim obračunskih podataka, prikupljaju se i zapisi o događajima koji su mogli utjecati na valjanost mjerenja na obračunskim mjernim

Niskonaponski nadzemni vanjski priključak

mjestima.

obuhvaća vod od elektroenergetskog objekta, odnosno postrojenja isporučitelja, do objekta kupca, uključujući i mjesto zavješenja. Ako je niskonaponski nadzemni vanjski priključak izveden izravno do glavnih osigurača objekta kupca samonosivim kabelom, tada se tretira

Ograničavalo strujnog opterećenja je

Neutralni vodič sa zaštitnom funkcijom (PEN)

je vodič, koji objedinjuje funkcije neutralnog i zaštitnog vodiča. Niskonaponski kabelski vanjski priključak

8

uređaj koji ograničava kupcu strujno opterećenje do razine priključne snage iz elektroenergetske suglasnosti, Operator distribucijskih postroje nja je energetski subjekt koji obavlja djelatnost distribucije električne energije.

Opterećenje je

isto što i snaga u elektroener getskoj mreži. Može se odnositi na pojedinu jedinicu mreže ili proizvodnu jedinicu ili na dio mreže ili na čitav elektroenergetski sustav, te na mjesta preuzimanja u mrežu ili predaje iz mreže. Ormar zajedničke potrošnje (OZP) služi za na pajanje strujnih krugova zajedničke potrošnje. Osigurač je zaštitni uređaj koji iz sigurnosnih razloga ograničava struju i štiti strujni krug od preopterećenja, odnosno od kratkog spoja Ostala mjerna oprema sadrži: vodove i pri ključnice, osigurače, uređaje za upravljanje tarifama, komunikacijske uređaje, uređaje prenaponske zaštite, uređaje za registriranje srednje snage i sumarnih obračunskih veliči na i slično. Ostala mjerna oprema ne podliježe obvezi odobravanja i ovjeravanja. Ovjera (prva ili tipska) dopušta korištenje mjerila određeni broj godina za koje je mje rilo, pravno uzevši, unutar granica toleranci ja razreda točnosti. Ovjeru provodi ovlašteni mjeriteljski laboratorij pod nadzorom nadležne državne ustanove. Oznaka obračunskog mjernog mjesta je jednoznačna i denira se prema EIC-u. Jedno značnu, nepromjenjivu, alfanumeričku identi -

kacijsku oznaku obračunskog mjernog mjesta određuje HEP ODS. PLC (ili DLC) je sustav za komunikaciju vodiči ma koji se istodobno koriste za prijenos elek trične energije. Polje je dio rasklopnog postrojenja koji sadrži sklopne aparate i mjerne transformatore i dru gu opremu jednog izvoda koji služi za priklju čak primjerice voda, energetskog transforma tora ili generatora na sabirnice. Poremećaj mjerenja je skup iznenadnih doga đaja i stanja koji može dovesti do odstupanja od normalnog rada mjerne opreme, te uzro kovati gubitak podataka ili netočne rezultate mjerenja.

Postrojenja kupca / proizvođača su

tehnička postrojenja kupca ili proizvođača u kojima se električna energija troši/proizvodi. Prekidač služi za uklop i isklop strujnih kru gova u pogonskim uvjetima i uvjetima s neisprav¬nošću u elektroenergetskom su stavu. Neispravnost može biti s električnom manifestacijom ili bez nje. Ovdje je, dakako, riječ o neispravnosti koja ima električnu manifestaciju (primjerice, struja kratkog spoja) koju mora moći svladati prekidač. Pretplatno brojilo je brojilo kojim se omogu-

ćava opskrba električnom energijom kod koje se pretplata smanjuje s količinom potrošene električne energije. Priključak je sklop električ nih vodova i uređaja visokog ili niskog napona uključivo obračunsko mjerno mjesto, kojim se građevina proizvođača ili kupca priključuje na mrežu, a u pravilu se sastoji od vanjskog i unu trašnjeg priključka. Priključna snaga je najveća dopuštena vrijed nost snage trajnog preuzimanja ili predaje elek trične energije odobrena proizvođaču ili kupcu elektroenergetskom suglasnošću, Priključni ormar je ormar za spajanje vanjskog i unutarnjeg dijela priključka građevine,. Priključno– mjerni ormar je ormar za spajanje priključka građevine proizvođača ili kupca i za smještaj mjerne opreme obračunskog mjernog mjesta,. Privremeni priključak za gradilište objekta indi vidualne izgradnje je sklop električnih vodova i uređaja niskog napona, kojima se gradilište objekta individualne izgradnje povezuje s elek troenergetskim objektom isporučitelja električne energije i privremenog je karaktera. Proizvođač električne energije (u daljnjem tekstu: proizvođač) je energetski subjekt koji obavlja djelatnost proizvodnje električne ener gije. Rasklopno postrojenje tvore polja i sabirnice, koji čine cjelinu jednog nazivnog napona. Skraćeni naziv u razumljivom kontekstu je po strojenje. 9

Razdjelnica stana (RS) služi

za razdiobu elek trične energije po strujnim krugovima u stanu. Razred točnosti je opseg moguće pogreške koji mjerilo ne prelazi tijekom korištenja unutar de klariranog mjernog opsega i deklariranih radnih uvjeta, te unutar važećeg ovjernog razdoblja. Registar (brojila) je mjesto u spremniku sta tičkog brojila u kojem se pohranjuje podatak o ukupnoj izmjerenoj električnoj energiji. RS485 je standard koji denira električne ka rakteristike predajnika i prijemnika u balansira nom digitalnom višekorisničkom sustavu. Sigurnost napajanja je vjerojatnost da će svi kupci biti napajani i u slučaju da se dogode nepredviđeni događaji. Snaga (električna) je trenutna vrijednost umnoška napona i struje. Ako se iskazuje trenutna vrijednost, pridružuje se vremenska točka (do milisekunde). U elektroprivredi se koristi srednja snaga u deniranom trajanju (primjerice 15 minuta, odnosno 1 sat); to je omjer energije tijekom tog trajanja W (kWh) i tog trajanja T (h), znači P = W/T. Snaga vlastite potrošnje proizvodne jedinice je električna snaga koja za jednu proizvodnu jedinicu iskazuje potrošnju pomoćnih pogona (primjerice, za pripremu vode, opskrbu vo dom, zrakom i gorivom, čišćenje dimnih plino va), uključujući gubitke u bloktransformatoru. Različita je pri pogonu i u stanju mirovanja proizvodne jedinice. Stanje registra brojila sadrži mjerne podatke po mjernim intervalima i podatke o pogonskim događajima koji su mogli utjecati na valjanost mjerenja. Strujna petlja je komunikacijsko sučelje koje koristi struju (npr. 20 mA) za prijenos signala. Sučelje je mjesto razdvajanja mreže operatora distribucijskog sustava i korisnika mreže. Po tankosti se speciciraju u uvjetima priključka na mrežu, gdje se deniraju i elementi sučelja. 10

Sustav za prikupljanje mjernih podataka je računalni sustav HEP ODS-a koji putem komu -

nikacijskih uređaja prikuplja ili prima podatke na unaprijed određeni način s obračunskih mjernih mjesta u njegovoj nadležnosti. Trošilo je uređaj ili postrojenje koji koristi elek tričnu energiju. Uklopni sat služi za uključenje i isključenje ta rifa u višetarifnim električnim brojilima. Uprav ljanje potrošnjom je skup sustavnih mjera ko jima se postiže smanjenje vršnog opterećenja, odnosno bolje usklađivanje potražnje s mo gućnostima opskrbe električnom energijom. Uređaj za mjerenje kakvoće električne energije je uređaj koji na obračunskom mjernom

mjestu mjeri i utvrđuje parametre kakvoće električne energije. UMTS je jedna od mobil nih telekomunikacijskih tehnologija treće ge neracije. Utvrđivanje valjanosti mjernih podataka (validacija) obuhvaća provjeru identikacije obra čunskog mjernog mjesta, provjeru cjelovitosti prikupljenih mjernih podataka, usporedbu pri kupljenih podataka s prethodno pohranjenim podacima radi provjere prihvatljivosti i korište nje neobračunatih mjernih podataka i ostalih podataka prikupljenih iz brojila radi provjere prihvatljivosti. Zajednička potrošnja je potrošnja električne energije registrirana na zasebnom mjerilu koju istodobno koristi više kupaca. Zamišljeno (vir tualno) obračunsko mjerno mjesto je mjesto u mreži na kojem se, na temelju očitanja dvaju ili više obračunskih mjernih mjesta i pomoću matematičkih operacija, određuju parametri električne energije radi obračuna. Zaštitni vodič (PE) je vodič, koji služi za spa janje izloženih vodljivih dijelova električne in stalacije, kao i ostalih vodljivih dijelova elek tričnog priključka i uzemljivača. Vodi se kao zasebni vodič od mjesta spoja vodljivog dijela (kućišta) do uzemljivača.

Izvori gornjih denicija su: Opći uvjeti za op skrbu električnom energijom (NN, br. 14/06), Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN br. 36/03), Bilteni HEP-a (Bilten 32: Tehnič ki uvjeti za izvođenje kućnih priključaka indivi dualnih objekata i Bilten 175: Tehnička pravila za obračunska mjerna mjesta u nadležnosti HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o.), te objašnjenja tehničkih pojmova i kratica u stranim dokumentima (COSEM – Glossary of Terms i Open meter consortium documents).

11

3.

3.1.

ZAHTJEVI ZA OBRAČUNSKO MJERNO MJESTO

4. izravno trofazno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage, 5. izravno jednofazno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage.

Tehnički zahtjevi i opis OMM mjernih

Opremanje obračunskog mjernog mjesta za neizravno mjerenje potrošnje kupaca na SN

Opremanje obračunskih mjernih mjesta kupaca se izvodi u skladu s priključnom snagom iz EES-a i naponskom razinom, te godišnjom potrošnjom: 1. neizravno mjerenje potrošnje kupaca na SN, 2. poluizravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage iznad 50 kW, 3. izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage iznad 30, do uključivo 50 kW,

Obračunsko mjerno mjesto kupca na srednjem naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za neizravno mjerenje prikazanu u tablici 3.1. Strujni i naponski mjerni transformatori se na laze u srednjenaponskom postrojenju. Strujni mjerni transformator se nalazi u vodnom polju za napajanje kupca ili u mjernom, spoj nom ili transformatorskom polju, ako ova polja isključivo služe samo za napajanje kupca. Naponski mjerni transformator je smješten u mjernom polju na sekciji sabirnica na koju je

Opremanje mjesta kupaca 3.1.1.

obračunskih

3.1.1.1.

Tablica 3.1 Oprema mjernog sloga broj 1 Mjerni slog broj 1 R.br.

Oprema

Univerzalno intervalno kombi komunikacijsko brojilo Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan 2 komunikacijski uređaj Strujni mjerni transformator 3 SN osigurač 4 5 Naponski mjerni transformator Priključno mjerna kutija s automatskim osiguračima 6 naponskih grana Automatski osigurači naponskih mjernih vodova 7 u SN mjernom polju Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog 8 uređaja Odvodnik prenapona za zaštitu komunikacijske linije 9 (nije potreban u slučaju bežične komunikacije) Mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim brojevima 10 1, 2, 6, 8 i 9 1

12

Količina (kom)

Veza

1

Pogl. 3.2.1 Tablica 3.10, R. broj. 1

1

Pogl. 3.2.5

3

3

Pogl. 3.2.2 Pogl. 3.2.6 Pogl. 3.2.3

1

Pogl. 3.2.9

3

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.11

3

spojeno vodno polje za napajanje kupca ili iznimno u vodnom polju za napajanje kupca. Zaštita srednjenaponskog postrojenja od kva ra naponskog mjernog transformatora se izvo di ugradnjom srednjenaponskog osigurača. Tropolna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.1. Kod postojećih obračunskih mjernih mjesta s izvedenim dvosustavnim mjerenjem, ako se ide na rekonstrukciju većeg opsega s izmjenom SN postrojenja, potrebno ga je zamijeniti trosustav nim mjerenjem. Rekonstrukcija samo u smislu

zamjene mjernih transformatora u postojećem SN postrojenju, u kojem nema mjesta za treći naponski mjerni transformator ili strujni mjerni transformator, nije predmet ovih Tehničkih uvjeta. 3.1.1.2.

Opremanje obračunskog mjernog mjesta za poluizravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage veće od 50 kW

Obračunsko mjerno mjesto kupca ima mjerila i ostalu mjernu opremu za poluizravno mjerenje prikazanu u tablici 3.2.

Tablica 3.2 Oprema mjernog sloga broj 2 Mjerni slog broj 2 R.br. 1

Oprema

Količina (kom)

Univerzalno intervalno kombi komunikacijsko brojilo

Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan komunikacijski uređaj Strujni mjerni transformatori 3 Priključno mjerna kutija s automatskim osiguračima 4 naponskih grana Tropolna osigurač-rastavna sklopka u priključno mjernom 5 ormaru s mogućnošću plombiranja Osigurač za zaštitu odvodnika prenapona – prema potrebi 6 Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i 7 komunikacijskog uređaja Odvodnik prenapona za zaštitu komunikacijske linije 8 (nije potreban u slučaju bežične komunikacije) Mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim brojevima 9a 1, 2, 4, 6, 7 i 8 Priključno mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim 9b brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 2

Strujni mjerni transformatori se mogu nalaziti u niskonaponskom sklopnom bloku ili u pri ključno mjernom ormaru. Naponski mjerni vodovi u priključno mjernom ormaru se spajaju na odlazne kontakte osigurač-ra stavne sklopke s mogućnošću plombiranja.

1

Veza Pogl. 3.2.1 Tablica 3.10, R.broj.1

1

Pogl. 3.2.5

3

Pogl. 3.2.2

1

Pogl. 3.2.9

1

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.11

1

Pogl. 3.2.11

Dodatni automatski osigurači se ugrađuju u niskonaponsko postrojenje kad duljina na ponskih mjernih vodova onemogućuje sigurnu proradu zaštitnih uređaja u glavnom strujnom krugu pri kratkom spoju na naponskim mjer nim vodovima. 13

Tropolna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.2. 3.1.1.3.

Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage iznad 30 do uključivo 50 kW

Obračunsko mjerno mjesto kupca na niskom naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.3. Tro polna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.3.

Opremanje obračunskog mjernog mjesta za trofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage

3.1.1.4.

Obračunsko mjerno mjesto kupca na niskom naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.4. Tropolna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.4., a u pojedinim grupama se razlikuju po smještaju uređaja za ograničenje snage i načina uprav ljanja tarifama.


Oprema

Količina (kom)

Intervalno kombi komunikacijsko brojilo

1

Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan komunikacijski uređaj Tropolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog uređaja Odvodnik prenapona za zaštitu komunikacijske linije (nije potreban u slučaju bežične komunikacije) Priključno mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim brojevima 1, 2, 3, 4 i 5

2

3

4

5 6

1


1

Pogl. 3.2.5

1

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.11

Količina (kom)

Veza Pogl. 3.2.1 Tablica 3.10, R.broj. 3 Pogl. 3.2.1 Tablica 3.10, R.broj. 5


Oprema

1a Kombi komunikacijsko brojilo (poduzetništvo)

1

1b Komunikacijsko brojilo (kućanstvo)

1

2

3

14

Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan komunikacijski uređaj –prema potrebi MTU prijamnik s osiguračem (ako postoji sustav MTU u distribucijskoj mreži i želi se koristiti, a nije ugrađen u brojilo). Opcija zajednički MTU prijamnik za cijeli objekt

1

Pogl. 3.2.5

1

Pogl. 3.2.4

Mjerni slog broj 4 R.br.

Oprema Tropolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću 4 plombiranja Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog 5 uređaja –prema potrebi Ograničavalo snage u brojilu s tipkalom za deblokadu u 6a razdjelnici kupca 6b Ograničavalo strujnog opterećenja u razdjelnici kupca Priključno mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim 7 brojevima 1a ili 1b, 2, 3, 4 i 5

3.1.1.5.

Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno jednofazno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage

Količina (kom)

Veza

1

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.7

3

Pogl. 3.2.7

1

Pogl. 3.2.11

uređaja za ograničenje snage i načina uprav ljanja tarifama. 3.1.1.6.

Zajednički smještaj obračunskih mjernih mjesta više kupaca

Obračunsko mjerno mjesto kupca na niskom Zajednički smještaj obračunskih mjernih mje naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.5. sta više kupaca je u slučaju kada na jednoj lo kaciji postoji više obračunskih mjernih mjesta, Tropolna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.5., a u pojedinim grupama se razlikuju po smještaju koja mogu biti u vlasništvu jedne ili više prav Tablica 3.5 Oprema mjernog sloga broj 5 Mjerni slog broj 5 Količina R.br. Oprema Veza (kom) Pogl. 3.2.1 Tablica 1a Kombi komunikacijsko brojilo (poduzetništvo) 1 3.10, R.broj. 4 Pogl. 3.2.1 Tablica 1b Komunikacijsko brojilo (kućanstvo) 1 3.10, R.broj. 6 Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan Pogl. 3.2.5 2 1 komunikacijski uređaj – po potrebi MTU ugrađen u brojilo ili MTU prijamnik s osiguračem (ako postoji sustav MTU u distribucijskoj mreži i želi se koristiti). Opcija zajednički Pogl. 3.2.5 3 1 MTU prijamnik za cijeli objekt Jedopolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Pogl. 3.2.6 4 1 Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog uređaja – 5 Pogl. 3.2.8 1 prema potrebi Ograničavalo snage u brojilu s tipkalom za deblokadu 6a Pogl. 3.2.7 1 u razdjelnici kupca 6b Ograničavalo strujnog opterećenja u razdjelnici kupca Pogl. 3.2.7 1 Priključno mjerni ormar za smještaj opreme pod Pogl. 3.2.11 7 1 rednim brojevima 1a ili 1b, 2, 3, 4 i 5 15

nih ili zičkih osoba. Također nije važan način obračuna. Zajednički smještaj obračunskih mjernih mje sta imamo u slučaju: 1. više obračunskih mjernih mjesta u istom mjernom ormariću ili u više mjernih ormarića smještenih jedan uz drugi, 2. više obračunskih mjernih mjesta u istoj prostoriji 3. više obračunskih mjernih mjesta u istoj zgradi ili

4. više obračunskih mjernih mjesta na istoj građevinskoj lokaciji. Lokalno umrežavanje obračunskih mjernih mjesta više kupaca je opisano u dijelu 7.3. Sheme lokalnog umrežavanja brojila. Zajednički smještaj obračunskih mjernih mje sta više kupaca u zajednički mjerni ormar je prikazan u dijelu 7.2.4. Zajednički smještaj OMM-a.

3.1.2. Opremanje obračunskih mjernih mjesta proizvođača električne energije

Opremanje obračunskih mjernih mjesta proi zvođača se izvodi u skladu s temeljnim zna čajkama priključenja proizvođača na mrežu, značajkama njegove potrošnje: 1. neizravno mjerenje proizvodnje / vlastite potrošnje proizvođača na SN 2. poluizravno mjerenje proizvodnje / vlastite potrošnje proizvođača na NN 3. izravno trofazno mjerenje proizvodnje / vlastite potrošnje proizvođača na NN 4. izravno jednofazno mjerenje proizvodnje / vlastite potrošnje proizvođača na NN. Opremanje obračunskog mjernog mjesta proizvođača za neizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na SN Obračunsko mjerno mjesto proizvođača na sred 3.1.2.1.

njem naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za neizravno mjerenje prikazanu u tablici 3.6.


2 3 4

5 6

7

8

16

Oprema

Univerzalno intervalno kombi komunikacijsko brojilo Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan komunikacijski uređaj Strujni mjerni transformator SN osigurač Naponski mjerni transformator sa SN osiguračima Priključno mjerna kutija s automatskim osiguračima za naponske grane Automatski osigurač naponskih mjernih vodova u SN mjernom polju Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog uređaja

Količina (kom) 1

Veza Pogl. 3.2.1, Tablica 3.10, R.broj.7

1

Pogl. 3.2.5

3

3

Pogl. 3.2.2 Pogl. 3.2.6 Pogl. 3.2.3

1

Pogl. 3.2.9

3

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.8

3

Mjerni slog broj 6 R.br. 9

10

Oprema Odvodnik prenapona za zaštitu komunikacijske linije (nije potreban u slučaju bežične komunikacije) Mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim brojevima 1, 2, 6, 8 i 9

Strujni i naponski mjerni transformatori se na laze u srednjenaponskom postrojenju. Postoje tri moguće izvedbe ovisno o vrsti obračunskog mjerenja vlastite potrošnje: 1. zajedničko neizravno obračunsko mjerenje proizvedene električne energije i vlastite potrošnje električne energije (tropolna shema u prilogu 7.1.2.1-a) – Mjerni slog 6 2. razdvojeno neizravno obračunsko mjerenje proizvedene električne energije i neizravno obračunsko mjerenje vlastite potrošnje električne energije (tropolna shema u prilogu 7.1.2.1-b) – Mjerni slog 6 i Mjerni slog 1

Količina (kom)

Veza

1

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.11

3. razdvojeno neizravno obračunsko mje-

renje proizvedene električne energije i poluizravno obračunsko mjerenje vlasti te potrošnje električne energije (tropolna shema u prilogu 7.1.2.1-c) – Mjerni slog 6 i Mjerni slog 2. 3.1.2.2.

Opremanje obračunskog mjernog mjesta za poluizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN

Obračunsko mjerno mjesto proizvođača na niskom naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za poluizravno mjerenje prikazanu u tablici 3.7.


2 3 4

5 6

7

8

Oprema

Univerzalno intervalno kombi komunikacijsko brojilo Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan komunikacijski uređaj Strujni mjerni transformatori Priključno mjerna kutija s automatskim osiguračima naponskih grana Četveropolni prekidač Četveropolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Osigurač za zaštitu odvodnika prenapona – prema potrebi Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog uređaja

Količina (kom) 1


1

Pogl. 3.2.5

3

Pogl. 3.2.2

1

Pogl. 3.2.9

1

Pogl. 3.2.6

1

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.8

17

Mjerni slog broj 7 R.br.

Oprema Odvodnik prenapona za zaštitu komunikacijske linije 9 (nije potreban u slučaju bežične komunikacije) Mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim brojevima 10a 1, 2, 4, 7, 8 i 9 Priključno mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim 10b brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9

Strujni mjerni transformatori se nalaze u nisko naponskom sklopnom bloku ili priključnom mjernom ormaru. Postoje dvije moguće izvedbe, ovisno o vrsti obračunskog mjerenja vlastite potrošnje: 1. zajedničko poluizravno obračunsko mjerenje proizvedene električne energi je i vlastite potrošnje električne energije (tropolna shema u prilogu 7.1.2.2a) – Mjerni slog 7 2. razdvojeno poluizravno obračunsko mjerenje proizvedene električne energi je i izravno obračunsko mjerenje vlastite

Količina (kom)

Veza

1

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.11

1

Pogl. 3.2.11

potrošnje električne energije (tropolna shema u prilogu 7.1.2.2b) – Mjerni slog 7 i Mjerni slog 3 ili 4 (ovisno o snazi). Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno trofazno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN Obračunsko mjerno mjesto proizvođača na ni skom naponu ima mjerila i ostalu mjernu opre 3.1.2.3.

mu za izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.8. Tropolna shema zajedničkog izravnog trofa znog obračunskog mjerenja proizvedene i po trošene električne energije nalazi se u prilogu 7.1.2.3.


2

3

4

5 6

18

Oprema

Intervalno kombi komunikacijsko brojilo Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan komunikacijski uređaj Četveropolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog uređaja Odvodnik prenapona za zaštitu komunikacijske linije (nije potreban u slučaju bežične komunikacije) Mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim brojevima 1, 2, 3, 4 i 5

Količina (kom) 1


1

Pogl. 3.2.5

2

Pogl. 3.2.6

3

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.11

Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno jednofazno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN Obračunsko mjerno mjesto proizvođača na ni skom naponu ima mjerila i ostalu mjernu opre -

Obračunska mjerna mjesta razmjene

3.1.2.4.

3.1.3.

mu za izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.9. Tropolna shema zajedničkog izravnog trofa znog obračunskog mjerenja proizvedene i po trošene električne energije nalazi se u prilogu 7.1.2.4.

Obračunska mjerna mjesta razmjene mogu biti: prema vrsti mjerenja: - neizravna, - te prema smjeru energije: - dvosmjerna, - jednosmjerna (u iznimnim slučajevima, kad ni u jednom pogonskom stanju neće doći do povratnog smjera električne energije)


2

3

4

5 6

Oprema

Količina (kom)

Intervalno kombi komunikacijsko brojilo

1

Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan komunikacijski uređaj Dvopolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog uređaja Odvodnik prenapona za zaštitu komunikacijske linije (nije potreban u slučaju bežične komunikacije) Mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim brojevima 1, 2, 3, 4 i 5

Karakteristike obračunskog mjernog mjesta razmjene na srednjenaponskoj razini su opi sane u točci 3.1.2.1. (mjerni slog 6). Mjesto razmjene prema tehničkim karakteristikama, zbog svog najčešće dvosmjernog smjera energije, odgovara obračunskom mjernom mjestu proizvođača sa zajedničkim mjerenjem proi zvodnje i potrošnje električne energije. Obračunska mjerna mjesta razmjene s HEP Operatorom prijenosnog sustava se oprema ju prema njihovim Tehničkim uvjetima /Bilten HEP-a 175/. 3.1.4. Zajednički tehnički zahtjevi za sva obračunska mjerna mjesta


1

Pogl. 3.2.5

2

Pogl. 3.2.6

1

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.8

1

Pogl. 3.2.11

Pored napisanih tehničkih uvjeta u prošlim po glavljima, obračunska mjerna mjesta i njihova oprema moraju ispuniti zahtjeve iz zakona, propisa, pravilnika i normi iz poglavlja 6. 3.1.4.1.

Mjerna nesigurnost

Zbog iskazivanja cjelovitog mjernog rezultata (3.1), za svako mjerno mjesto potrebno je pro cijeniti maksimalnu standardnu mjernu nesigur nost mjerenja djelatne i jalove energije, u skladu s "Vodičem za iskazivanje mjerne nesigurnosti" /Lit. 32/. Za sve je komponente OMM-a potrebno navesti procjenu nesigurnosti vrste B, budući je dobivena iz podataka pribavljenih iz umjernica ili tehničkih značajki mjerne opreme. 19

Cjelovit mjerni rezultat jeste raspon vrijednosti određen izmjerenom vrijednošću (brojčanom vrijednošću najbolje procjene mjerene veliči ne, {M }), standardnom mjernom nesigurno šću {u }, i mjernom jedinicom [M ]: M = {M ± u } [M ] (3.1) Za cjelovito iskazivanje mjernog rezultata se, osim standardne mjerne nesigurnosti u, koja se iskazuje standardnim odstupanjem, pone kad koristi i proširena mjerna nesigurnost U, koja se iskazuje višekratnikom standardne mjerne nesigurnosti (U = k ·u), gdje je faktor proširenja (k) obično 2 ili 3. Proširenjem mjer ne nesigurnosti povećava se pouzdanost da se prava vrijednost mjerne veličine nalazi unu tar intervala vrijednosti određenog proširenom nesigurnošću (približno 95% za k = 2, odno sno približno 99% za k = 3). O procjeni mjerne nesigurnosti treba se voditi precizna dokumentacija, koja uključuje mjerne podatke o utjecajnim veličinama, umjernice brojila i mjernih transformatora, kao i druge sastavnice koje sudjeluju u njenoj procjeni. Ako dođe do promjena na obračunskome mjestu, kao što su zamjena brojila ili mjernih transformatora, promjena tereta mjernih tran sformatora, nove umjernice i drugo, nesigur nost se mora ponovno procijeniti. Parametri koji utječu na nesigurnost, podliježu redovitim provjerama. Vremenski razmaci pro vjera i ispitne metode mogu se odrediti posebnim pravilnikom. U ovim Tehničkim uvjetima provedena je pro cjena mjerne nesigurnosti svih izvedbi OMMa (neizravno, poluizravno i izravno). Granične pogreške pojedinih komponenti, kao i utjecaj nih veličina na pojedine komponente, preuze te su iz sljedećih dokumenata: 1. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerne transformatore u mjernim grupama za mjerenje električne energije 20

2. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0.2S i 0,5S 3. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila djelatne elek trične energije razreda točnosti 1 i 2 4. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila jalove električne energije razreda točnosti 2 i 3 Gornji Pravilnici su ukinuti Pravilnikom o teh ničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odno se na mjerila (NN br. 02/2007), ali se koriste do donošenja novih. Mjerne nesigurnosti su izračunate za karak teristične točke strujnog opterećenja brojila i strujnih mjernih transformatora, kako bi se vi djela tendencija promjene mjerne nesigurnosti ovisno o opterećenju. Kako utjecajne veličine na pogreške brojila nisu denirane za cijeli mjerni opseg brojila, tako ni ukupna mjerna nesigurnost ne može biti denirana u cijelom mjernom opsegu. Kako mjerna nesigurnost zbog kutnih pogre šaka strujnih i naponskih mjernih transforma tora ovisi o faktoru snage, obrađena je ova i ukupna mjerna nesigurnost OMM za nekoliko karakterističnih faktora snage. Izračun mjerne nesigurnosti ovisi o broju kom ponenata koje su uključene u proces obračun skog mjerenja električne energije. Mjerna nesigurnost neizravnog obračunskog mjernog mjesta se sastoji od četiri komponente: 1. mjerna nesigurnost brojila, 2. mjerna nesigurnost strujnog mjernog transformatora zbog strujne pogreške, 3. mjerna nesigurnost naponskog mjernog transformatora zbog naponske pogreške, 4. mjerna nesigurnost strujnog i naponskog mjernog transformatora zbog njihovih kutnih pogrešaka.

Mjerna nesigurnost poluizravnog obračun skog mjernog mjesta se sastoji od tri kompo nente: 1. mjerna nesigurnost brojila, 2. mjerna nesigurnost strujnog mjernog transformatora zbog strujne pogreške, 3. mjerna nesigurnost strujnog mjernog transformatora zbog njegove kutne pogreške. Mjerna nesigurnost izravnog obračunskog mjernog mjesta se sastoji od jedne komponente: 1. mjerna nesigurnost brojila. Pri procjeni su korišteni sljedeći izrazi:

(3.2)

(3.3)

(3.4)

gdje su: G j - granična pogreška uslijed varijacije pojedine (j-te) utjecajne veličine u širem području od referentnog (%), GTi - ukupna granična pogreška uslijed svih utjecajnih veličina (%), ui - mjerna nesigurnost pojedine komponente (%), u - ukupna mjerna nesigurnost (%), m - broj utjecajnih veličina, n - broj pojedinih komponenata. Obrađen je utjecaj slijedećih utjecajnih veliči na na povećanje pogreške brojila: napon, fre kvencija, valni oblik i temperatura.

Rezultati provedene procjene očekivane mak simalne standardne mjerne nesigurnosti pre ma vrstama OMM-a (za k=1) su prikazani u tablici u Prilogu 7.4. 3.1.4.2.

Kvaliteta električne energije

Mjerni postupci i postupci određivanja svih parametara kakvoće električne energije na obračunskom mjernom mjestu u nadležnosti HEP-Operatora distribucijskog sustava, mo-

raju biti u skladu s normom IEC 61000-4-30, za mjerne uređaje razreda ,,A". Oprema za mjerenje kakvoće električne energije može biti ksna ili prijenosna. Uobičaje no se ne postavljaju ksno ugrađeni uređaji za mjerenje kakvoće električne energije, već se priključuju prijenosni uređaji na traženo razdoblje mjerenja (tjedan dana). Iznimno se može tražiti ugradnja ksnih uređaja u ormar za kontrolu kvalitete, u prvom redu kod OMM proizvođača na SN. Prijenosna oprema za mjerenje kakvoće elek trične energije se spaja na za to predviđene priključne stezaljke u priključno mjernoj kutiji kod neizravnog ili poluizravnog OMM. Napon ske grane se spajaju na stezaljke 8, 10, 12 i 14 u priključno mjernoj kutiji (slika 3.1), a za strujne grane se koriste ili obuhvatna strujna kliješta oko strujnih mjernih vodova ili premo štenjem rastavljenih kliznih rastavljača 2, 4 i 6 u priključno mjernoj kutiji. Kod izravnih OMM, naponske grane se spajaju na izlazne stezaljke, osigurač rastavne sklop ke u priključno mjernom ormaru, a obuhvatna strujna kliješta oko faznih vodova između osi gurač rastavne sklopke i brojila. Mjerna oprema za mjerenje kakvoće električ ne energije mora sadržavati sve potrebno za mjerenje parametara kakvoće električne energije uz najmanju moguću ukupnu nesigurnost mjerenja stvarnih veličina. 21

Za procjenu kvalitete električne energije mogu se koristiti ograničene funkcije mjerenja ka kvoće električne energije koje su implementi rane u brojila. 3.1.4.3.

Ostali zajednički tehnički zahtjevi

Smještaj mjerne opreme unutar mjernog or mara mora omogućavati jednostavnu i sigurnu kontrolu i ispitivanje, te jednostavan priključak prijenosnih mjernih i ispitnih uređaja. Kontrolu, ispitivanje i zamjenu mjerne opreme treba obavljati u skladu s "Uputama za rad na si guran način", a mora biti omogućena odgovara jućom izvedbom obračunskog mjernog mjesta: 1. ugradnjom rastavne osigurač - sklopke za vidljivo odvajanje vanjske i unutarnje mreže, 2. razdvajanjem mjernog i priključnog dijela pomoću izolacijske pregrade, 3. ugradnjom vrata s bravom na tri točke, kako bi se onemogućio pristup mjernom mjestu neovlaštenim osobama, 4. priključno mjerna kutija izvedena s višefunkcijskim stezaljkama omogućava siguran rad pri zamjeni i provjeri brojila. Sva ugrađena oprema u obračunsko mjerno mjesto mora imati natpisne pločice, vidljive bez demontaže opreme. Preporučuje se da minimalni razmak opreme u mjernim ormarima mora biti 40 mm zbog laga ne montaže, servisiranja i demontaže. U mjernim ormarima je potrebno ostaviti pro stor za naknadne ugradnje mjerne (brojila) ili pomoćne (komunikacijski uređaj, automat ski osigurač i odvodnik prenapona) opreme. Premda se u nekim mjernim i mjerno-priključ nim ormarima ugrađuje jednofazno brojilo i jednopolni osigurač rastavna sklopka, potrebno je ostaviti prostor za eventualnu kasniju ugradnju trofaznog brojila i tropolne osigurač rastavne sklopke. 22

U centralnim mjernim ormarima potrebno je ostaviti prostora za ugradnju barem 20% do datnih mjernih mjesta (brojila i pomoćna mjerna oprema). Mjerne ormare treba montirati tako da visina od gazišta do prozorčića za očitanje brojila iznosi od 0,60 do 1,70 m. 3.1.5.

Virtualno obračunsko mjerno mjesto

Virtualno ili zamišljeno obračunsko mjerno mjesto je mjesto u mreži na kojem se, na te melju očitanja dvaju ili više obračunskih mjernih mjesta i pomoću matematičkih operacija, određuju parametri električne energije radi obračuna. Podsistem za bazu obračunskih mjernih po dataka mora imati mogućnost stvaranja grupa obračunskih mjernih podataka koje denira korisnik u svrhu prikupljanja podataka, obra de i izvještavanja. Kada se denira virtualno obračunsko mjesto, baza podataka će omo gućiti automatsku izradu podataka virtualnog obračunskog mjesta. Sustav za kreiranje virtualnog obračunskog mjernog mjesta mora minimalno podržati sli jedeće: - univerzalne operatore, kao što su +, -, *, /, iznos (ukupno), minimalno, maksimalno, prosječno, itd. - komparativne operacije, kao što su > (veće od), < (manje od), = (jednako) - Boole-ove operacije kao što su IF (ako), AND (i), OR (ili), NOT (ne), itd. 3.2.

Tehnički podaci o mjerilima i ostaloj mjernoj opremi

3.2.1.

Brojila električne energije

3.2.1.1.

Značajke brojila

Značajke brojila za kupce i proizvođače elek trične energije su prikazani u tablici 3.10.

e j a j n e n a j e v l i j u ć e n i v r a r e r k t h p o o P

A D

A D

E N

E N

E N

E N

A D

A D

A D

e j n e e n g e r š a e j r v n s M

A D

A D

A D

A D

A D

A D

A D

A D

A D

) o a t n r n a e j r d m a s v o k v 4 D (

o n r o ) e j n r a e t m j n s o m a r n s d d o v a e j d v k E E 2 R J (

o n r e j m s o n d e j E R

o n r e j m s o n d e j E R



) a t o n a n r r e j d a m v s k o 4 v ( D +

a r e j e m j s i g e r j n e n e r e e j M i d t s e r o z n a č o R t

) S 2 . a 0 ( a v o S n l a 5 j . d 0 a r 1

e e j j i n e v g e o r l r e a e j j n e M

o o n n r o r o ) e ) e j n j n r a r a t e n m j e t m j n s s a o m a r o m s r n s n d d o o d v a d v a e e v j d k j d v k E E 2 E E 2 R J ( R J (

a a n v o d l a a r j 1 2

) C ( a a n v d o l a a r j 1 2

) C ( a a n v d o l a a r j 1 2

) B ( a n d a r 2

) B ( a n d a r 2

) S 2 . a 0 ( a v o S n l a 5 j . d 0 a r 1



A D

A D

A D

A D

E N

E N

A D

A D

A D

e e j e j n i n t e a g r r l e j e e j n d e M

A D

A D

A D

A D

A D

A D

A D

A D

A D

) a A n ( v a i z j a u r N t s

, ) ) 0 2 ( 1 ( 1 , 5 ) , 2 ) . 6 ( 1 ( 5 1

) 0 2 1 ( 0 0 1 5

0 6 5

, ) ) 0 2 ( 1 ( 1 , 5 ) , 2 ) . 6 ( 1 ( 5 1

0 6 5

0 6 5

) i V n ( v n i z o a p N a n

0 0 4 / 0 3 2 x 3 i 8 5 x 3

0 0 4 / 0 3 2 x 3

0 0 4 / 0 3 2 x 3

0 3 2

0 0 4 / 0 3 2 x 3

0 3 2

0 0 4 / 0 3 2 x 3 i 8 5 x 3

0 0 4 / 0 3 2 x 3

0 3 2

E N

E N

A D

A D

A D

A D

E N

A D

A D

S K U

S K U

U T M / S K U

U T M / S K U

U T M / S K U

U T M / S K U

S K U

S K U

S K U

3

3

3

1

3

1

3

3

1

o n v a r z I

o n v a r z I

O S O a n f a e i j r a m t z I j a o r z a B f a j n p i e r T j e m

a l i j o r b v i z a N

a l p i j i T o r b

0 6 5

0 6 5

0 6 5

i o o n n v v a r a r z i z i u l e o N p

o n v a r z I

o n v a r z I

o n v a r z I

o n v a r z I

o n v a r z I

i o o n n v v a r a r z i z i u e l o N p

i b o m k o s j o k i c n l o a k a n l i z n o r a e v i r u l v i e m j o n t o r n U i k b

i b o m k o s j k i c o a n i l k a n o v i r u l j e t m r o o n I k b

o k s j i c a k i i n o b u l i m m j o o o r K k b

o k s j i c a k i i n o b u l i m m j o o o r K k b

o k s j i c a k i n o u l i m j o o r K b

o k s j i c a k i n o u l i m j o o r K b

i b o m k o s j o k i c n l o a k a n i l z n o r a e v i r u l v i e m j o n t o r n U i k b

i b o m k o s j k i c o a n l k i a n o v i r u l j e t m r o o n I k b

i b o m k o s j k i c o a n l k i a n o v i r u l j e t m r o o n I k b

1

2

3

4

5

6

7

8

9

i d e r z a r u s i n a r i n f e d ) 7 0 0 2 / 2 0 . r b N N ( a l i r e j m a n e s o n d o e s i j o k a m i v e j t h , a z 6 4 i i m i 5 3 k p p i s i j l T T e t i a a l r l i i j j e j o r r o m b b i d d m o o i k k k č i e e i j i j n h g r r g e t e e n n o e e e e m n n o k d d i a n r r a l i v e e j j a r n n e P r r e : e e j j a n m m e i t a a m s z z o o n B C p č a o N t -

-

23

3.2.1.2.

Zahtjevi za brojila

Opće

Brojilo mora biti odgovarajućeg dizajna i kon strukcije, da osigura neprekidni rad unutar jamstvenog životnog vijeka od 20 godina bez izlaska iz dopuštenih granica točnosti. Dizajn i konstrukcija brojila moraju osigurati zaštitu od električnog udara, prekomjernog zagrijavanja ili zapaljenja. Sve komponente brojila moraju biti izrađene od materijala otpornog na koro ziju, brojilo mora izdržati graničnu radnu tem peraturu okoline od -20 do +55 0C, te tempe raturu skladištenja od -30 do +60 0C ili bolje. Pokaznik mora ciklički prikazivati podatke o mjerenju (npr. potrošnja u različitim tarifama,..). Kućišta brojila

Kućište brojila mora biti sačinjeno od robu snog, samogasivog materijala koji se nakon životnog vijeka brojila može reciklirati. Kućište mora osiguravati izvrsnu mehaničku čvrstoću Tablica 3.11 Glavne dimenzije brojila Okomiti razmak točaka Tip brojila učvršćenja (mm) Jednofazno 155±1 Višefazno 230±1

sa zaštitom od prodiranja vode i prašine, te biti otporno na ultraljubičastu svjetlost. Kući šte mora biti izrađeno prema standardu DIN 43857 sa stupnjem zaštite kućišta IP 51 ili bolji. Vijci za učvršćivanje pomičnog poklopca na kućište brojila moraju omogućiti ekasno plombiranje brojila. Dimenzije brojila su navedene u njemačkim normama: DIN 43 857-1 – Glavne dimenzije mjere jedno faznih brojila DIN 43 857-2 – Glavne dimenzije višefaznih brojila

DIN 43 857-3 – Glavne dimenzije poklopca stezaljki jednofaznih brojila DIN 43 857-4 – Glavne dimenzije poklopca stezaljki višefaznih brojila Neke od glavnih dimenzija su prikazane u ta blicama 3.11 i 3.12.

Vodoravni razmak donjih točaka učvršćenja (mm) 105±1 150±1

Tablica 3.12 Glavne dimenzije poklopca stezaljki brojila Tip brojila Širina poklopca (mm) Visina poklopca (mm) Jednofazno 125+1-0 60 Višefazno 172+1-0 100 Priključnice

Brojilo se priključuje pristupom s prednje stra ne, a priključnice se nalaze na donjem dijelu brojila.

Vijak mora biti za učvršćivanje svakog od ula znih vodiča, kako bi se postigla odgovarajuća kontaktna površina, a moraju biti tako dizajni rani da smanje lokalno zagrijavanje. Priključni24

Najveća debljina (mm)

140 150

Dubina poklopca (mm) 35+0-0.5 40+0-0.5

ce brojila za izravno mjerenje moraju prihvatiti vodiče promjera do 6.4 mm (presjek vodiča do 25 mm2), a za poluizravno i neizravno promje ra do 3.1 mm (presjek vodiča do 6 mm2). Pomoćne priključne stezaljke (izlazi) moraju prihvatiti vodiče do uključivo 1,5 mm2. Brojilo mora imati najmanje jedan relejni izlaz signala za isklop sklopnika kod opterećenja

većeg od priključne snage, ako je sklopnik smješten izvan kućišta brojila. Priključnice moraju biti od materijala koji spr ječava koroziju, te svodi na najmanju moguću mjeru prijelazni otpor pri spajanju na standar dne bakrene vodiče. Otvor izolacijskog materijala oko priključnice mora biti dovoljne veličine da u njega može ući izolacija priključnog vodiča. Stezaljke u priključnici brojila moraju biti označene brojevima na priključnici prema normi ranim shemama spajanja. Shema spajanja mora se nalaziti s unutrašnje strane poklopca priključnica ili na odgovarajućem preglednom mjestu na brojilu. Priključnice se moraju zatvarati zasebnim po klopcem, koji se može plombirati zasebnom sigurnosnom plombom kroz priključne vijke, neovisno o poklopcu kućišta brojila. Kada je poklopac priključnica montiran i plombiran, pristup do priključnica i do nosivih vijaka bro jila ne može biti moguć bez trganja sigurno sne plombe. Poklopac priključnica mora imati urezane ulazne otvore na dnu, koji se prema potrebi mogu jednostavno mehanički probiti ili otrgnuti. Natpisna pločica

Natpisi i oznake moraju biti ispisani na hrvat skom jeziku, te trajno i lako čitljivi u normalnim uvjetima rada brojila.

Na natpisnoj pločici moraju biti podaci nave deni u Pravilnicima o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za statička brojila djelatne i jalove električne energije. Bar kod na natpisnoj pločici predstavlja tip brojila i serijski broj brojila u formatu Code 128 (5+8 znamenki). Plombiranje

Kućište brojila mora plombirati ovlašteno tijelo koje je obavilo prvu ovjeru.

Plombiranje metalnom žicom i sigurnosnom

plombom mora biti omogućeno za poklopac kućišta brojila i poklopac priključnica brojila. Plombom mora biti zaštićeno i dugme za resetiranje vršnog opterećenja i ulazak u postupak ručnog parametriranja. Poklopac kućišta brojila i poklopac priključni ca moraju imati odgovarajuće otvore za plom biranje, tako da se plombiranje može obaviti na način da žica za plombiranje prolazi kroz otvore poklopca i kroz otvore vijaka kojima su

ti poklopci pričvršćeni na bazu brojila. Umjesto plombiranja kućišta i poklopca, mogu se koristiti nova brojila koja se ne mogu rasta viti bez vidljivog oštećenja kućišta i poklopca. Upravljanje tarifama

Brojilo mora imati mogućnost upotrebe jednog od dva interna uređaja za upravljanje tarifama; ugrađenog uklopnog sata (UKS) i/ili ugrađe nog MTU prijemnika, ili mogućnost upravljanja tarifama preko vanjskog MTU uređaja. Ugrađeni uklopni sat mora biti sukladan normi HRN EN 61038. Ugrađeni MTU prijamnik mora biti sukladan normama HRN EN 62052-21 i HRN EN 6205411, te imati značajke MTU sustava na mjestu ugradnje obračunskog mjernog mjesta. Razred točnosti

Brojila moraju imati razred točnosti prema svo joj namjeni (tablica 3.3). Mjeriteljski i tehnički zahtjevi za statička brojila električne energije su denirani u: 1. Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0,2S i 0,5S ( NN br. 81/2005) 2. Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila djelatne električne energije razreda točnosti 1 i 2 ( NN br. 81/2005) 25

3. Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila jalove elek-

trične energije razreda točnosti 2 i 3 ( NN br. 81/2005) 4. Pravilniku o tehničkim i mjeriteljskim za htjevima koji se odnose na mjerila (NN br. 2/2007) Gornji Pravilnici su ukinuti Pravilnikom o teh ničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odno se na mjerila (NN br. 02/2007), ali se koriste do donošenja novih. Provjera razreda točnosti se obavlja sukladno: 1. Naputku o ispitivanju statičkih brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0,2S i 0,5S (NN br. 11/2006) 2. Naputku o ispitivanju statičkih brojila djelatne električne energije razreda točnosti 1 i 2 (NN br. 11/2006) 3. Naputku o ispitivanju statičkih brojila ja love električne energije razreda točnosti 2 i 3 (NN br. 11/2006)

1. HRN EN 61000-4-1:2008 - Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-1: Ispitne i mjerne tehnike -- Pregled norma niza IEC 61000-4 2. HRN EN 61000-4-2:2009 - Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-2: Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje otpornosti na elektrostatska izbijanja 3. HRN EN 61000-4-3/A2:2001 - Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-3: Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje otpornosti na zračeno radiofrekvencijsko elektromagnetsko polje 4. HRN EN 61000-4-4:2008 - Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) - Dio 4-4: Ispitne i mjerne tehnike - Ispitivanje ot pornosti na električke brze tranzijente/ rafale 5. HRN EN 55022: 2003: Granice i metode mjerenja značajki radiofrekvencijskih smetnji od informatičke opreme

Otpornost na elektromagnetske smetnje

3.2.2.

Brojilo mora biti otporno na vanjska ma gnetska polja, sukladno Pravilniku o elektro magnetskoj kompatibilnosti (EMC) (NN br 112/2008). Ispitivanja treba provesti u skladu sa slijedećim normama:

Kod neizravnog obračunskog mjerenja koriste se srednjenaponski strujni mjerni transforma tori za nazivne napone mreže 35 (30), 20 i 10 kV. Temeljni tehnički podaci su dani u tablica ma 3.13, 3.14 i 3.15.

Strujni mjerni transformatori

Tablica 3.13 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za U m = 38 kV Karakteristike Nazivna primarna struja Nazivna sekundarna struja Razred točnosti Prošireni mjerni opseg Nazivna trajna termička struja Faktor sigurnosti Nazivna snaga

26

Oznaka Ipr (A) Isn (A) kl. ext.(%) Icth (A) Fs

S (VA) n

Iznos

5 ili 1 0.5S ili 0.2S 120 ( 150 ; 200 ) 1.2xIn (1.5 ; 2 ) 5 ≤15

Napomena 1)

2) 3)

4)

Tablica 3.14 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za U m = 24 kV Karakteristike Oznaka Iznos Napomena Nazivna primarna struja Ipr (A) 1) Nazivna sekundarna struja Isn (A) 5 ili 1 Razred točnosti kl. 0.5S ili 0.2S 2) Prošireni mjerni opseg ext.(%) 120 ( 150 ; 200 ) 3) Nazivna trajna termička struja Icth (A) 1.2xIn (1.5 ; 2 ) Faktor sigurnosti 5 Fs Nazivna snaga S (VA) ≤15 4) n

Tablica 3.15 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za U m = 12 kV Karakteristike Oznaka Iznos Napomena Nazivna primarna struja Ipr (A) 1) Nazivna sekundarna struja Isn (A) 5 ili 1 Razred točnosti kl. 0.5S ili 0.2S 2) Prošireni mjerni opseg ext.(%) 120 ( 150 ; 200 ) 3) Nazivna trajna termička struja Icth (A) 1.2xIn (1.5 ; 2 ) Faktor sigurnosti 5 Fs Nazivna snaga S (VA) ≤15 4) n

Kod poluizravnog mjerenja koriste se niskona ponski strujni mjerni transformatori za nazivne

napone mreže 690 V. Temeljni tehnički podaci su dani u tablici 3.16.

Tablica 3.16 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za U m = 0.72 kV Karakteristike Oznaka Iznos Napomena Nazivna primarna struja Ipr (A) 1) Nazivna sekundarna struja Isn (A) 5 ili 1 Razred točnosti kl. 0.5S ili 0.2S 2) Prošireni mjerni opseg ext.(%) 120 ( 150 ; 200 ) 3) Nazivna trajna termička struja Icth (A) 1.2xIn (1.5 ; 2 ) Faktor sigurnosti 5 Fs Nazivna snaga S (VA) ≤15 4) n

Napomene (za tablice 3.13, 3.14, 3.15 i 3.16): 1. Nazivnu primarnu struju treba odabrati prema elektroenergetskoj suglasnosti (EES-u) i očekivanom opterećenju kupca

ili proizvodnji proizvođača, tako da se očekivana struja kreće između vrijednosti u tablicama u Prilogu 7.4. Tamo gdje se očekuje porast opterećenja ili proizvod -

27

nje, predlaže se koristiti primarno pres pojive strujne mjerne transformatore. 2. Potrebno je odabrati razred točnosti 0,2S, ako je godišnja kupnja ili isporuka električne energije na tom mjernom mjestu veća od 25 GWh. 3. Ovisno o najvećoj očekivanoj struji, po trebno je odabrati prošireni mjerni opseg (120%, 150% i 200%). Uobičajeno se koriste strujni mjerni transformatori s pro širenim mjernim opsegom ext. (%) 120. Ako karakter potrošnje ili proizvodnje to opravdava, treba koristiti strujne mjerne transformatore s ext.(%) 150 ili 200. Treba voditi računa da maksimalna struja brojila odgovara proširenom mjernom opsegu strujnog mjernog transformatora. 4. Nazivnu snagu treba odabrati, ovisno o duljini i presjeku vodova i potrošku bro jila, tako da kod maksimalne struje ukupni priključeni teret bude između 25% i 100% nazivne snage. Faktor snage pri ključenog sekundarnog tereta ne smije biti manji od 0.8 ind. Za strujne mjerne transformatore razreda točnosti 0.2S i 0.5S treba odabrati presjek sekundarnih vodova, tako da ukupan teret, ako to nije nužno, ne prelazi 15 VA. Izbor naziv ne snage sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora treba obaviti u skladu sa slikama 7.6.1, 7.6.2. i 7.6.3., a prema mjernom opsegu, duljini mjernog voda i presjeku vodiča mjernog voda. Pristup sekundarnim stezaljkama strujnih mjernih transformatora u beznaponskom sta nju mora biti dostupan. Svi strujni mjerni transformatori u sastavu obračunskog mjernog mjesta moraju imati na sekundarnim stezaljkama poklopac s vijcima za pečaćenje, koji onemogućuje pristup se kundarnim stezaljkama bez oštećenja pečata.

28

Na primarno priključenom strujnom mjernom transformatoru, sekundarni namot treba uvijek biti zatvoren ili preko trošila ili kratko spojen. Metalne dijelove strujnog mjernog transforma tora, koji nisu u normalnom radu pod napo nom, treba uzemljiti. Počeci sekundarnih namota strujnih mjernih transformatora, koji su okrenuti prema izvoru električne energije (s1, 1s1,…), moraju se uze mljiti. Ako je tok energije dvosmjeran, u pravilu se uzemljuju počeci sekundarnih namota, koji su okrenuti prema sabirnicama. Uzemljivanje sekundarnog kruga kod nisko naponskih strujnih mjernih transformatora nije neophodno. Ako postoji potreba pa su na strujne mjerne transformatore priključeni dodatni uređaji (am permetri, vatmetri i drugo), obvezno je ugraditi strujne mjerne transformatore s više mjernih jezgri, pri čemu se jedna jezgra koristi za mje renje obračunskih veličina, a ostale jezgre za dodatne uređaje. Osim klasičnih strujnih mjernih transformato ra u epoksidnom kućištu, moguće je koristiti i obuhvatne ili natične strujne mjerne transfor matore. Oni se montiraju oko niskonaponskih neizoliranih sabirnica, niskonaponskih izolira nih jednožilnih kabela i srednjenaponskih jed nožilnih kabela. Mogu se koristiti ili za zaštitu ili za mjerenje. Ako se koriste za obračunsko mjerenje, moraju imati svojstva iz tablica 3.13, 3.14, 3.15 i 3.16. Izbor strujnog mjernog transformatora je oslo njen na Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za mjerne transformatore u mjernim grupama za mjerenje električne energije. 3.2.3.

Naponski mjerni transformatori

Kod neizravnog obračunskog mjerenja kori ste se jednopolno izolirani naponski mjerni transformatori za nazivne napone mreže 35 (30), 20 i 10 kV. Za nazivne napone 10 i 20 kV,

moguće je koristiti naponske mjerne transformatore s prespojivim sekundarnim namotima.

Temeljni tehnički podaci su dani u tablicama 3.17, 3.18, 3.19 i 3.20.

Tablica 3.17 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za U m=38 kV Karakteristike Oznaka Iznos Napomena Nazivna frekvencija f (Hz) 50 Nazivni primarni napon 35/√3 Upn (kV) Nazivni faktor napon/trajanje Vf 1.9 / 8h Nazivni sekundarni napon 100/√3 Usn (V) Nazivna snaga S (VA) ≤15 Razred točnosti kl. 0.5 ili 0.2 2) Granična termička snaga Sth (VA) 200 n

n

Tablica 3.18 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za U m = 24 kV Karakteristike Oznaka Iznos Napomena Nazivna frekvencija f (Hz) 50 Nazivni primarni napon 20/√3 Upn (kV) Nazivni faktor napon/trajanje Vf 1.9 / 8h Nazivni sekundarni napon 100/√3 Usn (V) Nazivna snaga S (VA) ≤15 Razred točnosti kl. 0.5 ili 0.2 2) Granična termička snaga Sth (VA) 200 n

n

Tablica 3.19 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za U m=24 kV – sekundarno prespojivi

Karakteristike Nazivna frekvencija Nazivni primarni napon Nazivni faktor napon/trajanje Nazivni sekundarni napon Nazivna snaga Razred točnosti Granična termička snaga

Oznaka f (Hz) Upn (kV) Vf Usn (V) S (VA) kl. Sth (VA) n

n

Iznos 50 20/√3 - 10/√3 1.9 / 8h 100/√3 ≤15 0.5 ili 0.2 200

Napomena

2)

29

Tablica 3.20 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za U m = 12 kV Karakteristike Oznaka Iznos Napomena Nazivna frekvencija f (Hz) 50 Nazivni primarni napon 10/√3 Upn (kV) Nazivni faktor napon/trajanje Vf 1.9 / 8h Nazivni sekundarni napon 100/√3 Usn (V) Nazivna snaga S (VA) ≤15 Razred točnosti kl. 0.5 ili 0.2 2) Granična termička snaga Sth (VA) 200 n

n

Napomene (za tablice 3.17, 3.18, 3.19 i 3.20): 1) opcija 30/√3 za mreže nazivnog napona 30 kV 2) predlaže se da granica za korištenje razreda točnosti 0,2 bude godišnja kupnja ili ispo ruka električne energije na tom mjernom mje stu, veća od 25 GWh. U mrežama s izoliranim zvjezdištem, za za štitu od ferorezonancije, obvezna je ugradnja naponskih mjernih transformatora s drugim namotom spojenim u trokut i priključenim od govarajućim otpornikom. Primarni nazivni napon naponskog mjernog transformatora mora odgovarati nazivnom fa znom naponu električne mreže, a sekundarni nazivni napon mora biti 100/√3 V. Sekundarnu nazivnu snagu naponskih mjer nih transformatora mora se odabrati tako da se ukupno priključeni sekundarni teret kreće u granicama od 25% do 100% nazivne sna ge tog naponskog mjernog transformatora. Faktor snage priključenog sekundarnog tereta naponskog mjernog transformatora ne smije biti manji od 0.8 ind. Pri određivanju optereće nja sekundarnog namota naponskog mjernog transformatora, može se koristiti grakon na slici 7.6.4. Metalne dijelove naponskog mjernog transformatora, koji u normalnom radu nisu pod napo nom, treba uzemljiti. Kod jednopolno izoliranih naponskih mjernih transformatora, moraju se 30

uzemljiti zvjezdišta primarne (X) i sekundarne (x) strane. Sekundarni krug naponskog mjernog transformatora ne smije se nikada kratko spojiti, zbog opasnosti od oštećenja naponskog mjernog transformatora, pa je potrebno sekundarne vodove zaštititi (osiguračem ili prekidačem), izuzev onih koji su uzemljeni. Poluga rastavljača u mjernom polju, u kojem se nalaze naponski mjerni transformatori u sastavu obračunskog mjernog mjesta, mora imati mogućnost plombiranja. Pristup sekundarnim stezaljkama naponskih mjernih transformatora u beznaponskom sta nju mora biti dostupan. Svi naponski mjerni transformatori u sastavu obračunskog mjernog mjesta moraju imati na sekundarnim stezaljkama poklopac s vijcima za plombiranje, koji onemogućuje pristup se kundarnim stezaljkama bez oštećenja plombe. Na naponske mjerne transformatore kod ko risnika mreže (kupca ili proizvođača) mogu se priključiti samo uređaji koji služe za mjerenje obračunskih veličina. Korištenje drugog namota (npr. za pogonsko mjerenje i/ili zaštitne uređaje) potrebno je de nirati ugovorom o korištenju mreže, u kojem će se dati uvjeti za korištenje drugog namota i zaštitu od neovlaštenog korištenja, sve u smi slu održavanja točnosti mjerenja naponskog

mjernog transformatora u propisanim grani cama.

Izbor naponskog mjernog transformatora je vezan za Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerne transformatore u mjernim grupama za mjerenje električne energije. 3.2.4.

Uređaji za upravljanje tarifama

Promjena tarifa u višetarifnim brojilima se obavlja na jedan od slijedećih načina: - uklopni sat (ugrađen u brojilo) - MTU prijamnik (ugrađen u brojilo – stan dardno rješenje ili izvan brojila) Temeljne funkcije prijamnika MTU su: - upravljanje tarifama višetarifnih brojila i - upravljanje termičkim trošilima kupaca. Izmjena programa mora biti moguća nakon skidanja zaštitnih plombi i/ili signalom MTU. Uvid u trenutačno stanje releja i ostalih signala (napajanja, prijema i sl.) mora biti moguć bez skidanja zaštitnih plombi. Vremenski impulsni telegram (VIT) i frekvencije signala se određuju na temelju svojstva MTU sustava na mjestu ugradnje. MTU prijamnik mora biti sukladan normama HRN EN 62052-21, HRN EN 62054-11, HRN EN 61107 (ako je funkcija ugrađena), HRN EN 61000-4-1,2,3,4 (EMC), DIN 43861-301, HRN EN 50160 i DIN 43861-2, te imati značajke MTU sustava na mjestu ugradnje. Nazivni naponi prijemnika MTU moraju odgo varati nazivnom naponu električnih brojila uz koje se ugrađuju i to u izravnim spojevima 230 V; 50 Hz. Upravljačka frekvencija, kao i ostale značajke MTU sustava, denirane su aktima distribucijskih područja. Upravljački se kontakti prijemnika MTU, kad je izvan kućišta brojila, ne smiju koristiti u druge svrhe osim za upravljanje tarifama, upravljanje

sklopnikom snage za upravljanu potrošnju, te za indikaciju VT (više tarife) na razdjelnici kupca. Iznimno se dopušta njihovo korištenje posredstvom pomoćnih releja, ali samo kod uređaja za upravljanje vršnim opterećenjem. Shema povezivanja brojila na zajednički MTU je prikazana na nacrtu 7.3.6. 3.2.5. 3.2.5.1.

Komunikacije Komunikacijski kanali

Komunikacijski kanali (mediji) na raspolaganju za komunikaciju s brojilima su: 1. GPRS (bežični širokopojasni kanal) 2. GSM (bežični širokopojasni kanal) 3. UMTS (bežični širokopojasni kanal) 4. Ethernet (optičko vlakno – širokopojasni kanal) 5. IrDA (infra red sučelje – optičko oko) 6. Telefonska parica (za Euridis, žični Mbus, RS232, RS485 i CS lokalna sučelja) 7. NN vodovi 3.2.5.2.

Komunikacijski protokoli

Komunikacijski protokoli namijenjeni za komu nikaciju s brojilima su: 1. IEC 61334-5-1 PLC 2. IEC 62056-21 FLAG 3. IEC 62056-31 Euridis 4. IEC 62056 DLMS/COSEM 5. EN 13757 M-Bus IEC 61334-5-1 PLC IEC 61334-5-1 PLC je uskopojasna PLC teh nologija koja radi u CENELEC A pojasu (EN 50065) i koristi širokopojasnu frekvencijsku modulaciju s pomakom ključa. Trenutačno se koriste SFSK sustavi, ali nakon dovršetka te stiranja koristit će se OFDM PLC sustavi. IEC 61334-5-1 PLC standard također propisuje gornje slojeve: 31

1. dodatni opcijski mrežni sloj, 2. aplikacijski sloj i 3. protokol DLMS aplikacije. Sustav temeljen na IEC 61334-5-1 PLC ko munikacijskom protokolu se sastoji od jednog koncentratora (pokretača) po svakom tran sformatoru u distribucijskim transformatorskim stanicama SN/NN i više brojila duž distri bucijske mreže koju napaja taj transformator. Sva komunikacija je inicirana od koncentra tora. Brojilo može pristupiti komunikacijskom kanalu samo na temelju zahtjeva koncentra tora. Podaci iz koncentratora mogu biti pohra njeni i prosljeđuju se u centar za upravljanje brojilima preko pogodnog protokola (npr. za GPRS veze koristi se TCP/IP protokol). IEC 62056-21 FLAG IEC 62056-21 je bio namijenjen za lokalnu razmjenu podataka pomoću ručnih terminala (HHC) i jedinica (HHU), a također se koristi za daljinsku razmjenu podataka pomoću PSTN ili GSM modema. On denira tri lokalna zička sučelja: optič ki, strujna petlja i ethernet, kao i protokol za prijenos podataka. Protokol dopušta čitanje i programiranje uređaja, u osnovi čitanjem i sla njem informacija predstavljenih ASCII znako vima od / do memorijske lokacije (mode C). Aktualna verzija E podržava rad s naprednim protokolima, kao što su DLMS / COSEM. Podržava lokalni i daljinski rad. Lokalni rad moguć je upotrebom ručnog ili trajno priklju čenog uređaja. Daljinski rad je moguć putem PSTN ili GSM/GPRS modema. Strujna petlja je lokalna sabirnica koja podržava do osam brojila. Strujna petlja se polako gubi iz upora be i može koristiti iznimno (npr. u industrijskim pogonima gdje su velike udaljenosti između brojila koja treba umrežiti). GSM su podržani s odgovarajućim komunika torima.

32

Ovaj protokol je bio prvi standardni protokol za razmjenu podataka brojila i koristi se glo balno, ali ga danas uglavnom potiskuje DLMS/ COSEM protokol. Znači, ako brojilo radi pre ma IEC 62056-21 protokolu, komunicirat će prema njemu i daljinski i lokalno. Ako radi prema DLMS/COSEM protokolu, jednako tako će komunicirati prema istom protokolu daljinski i lokalno. Nova brojila se mogu preprogramirati te prebaciti na rad iz jednog protokola u drugi. IEC 62056-31 Euridis IEC 62056-31 Euridis je protokol za lokalnu sabir nicu pomoću upletenih parica sa signalizacijom. Revizija standarda pokrenuta je kako bi se pri lagodila novim potrebama: • veća brzina; • koristiti s DLMS / COSEM. Glavna svojstva Euridis-a su: • dopušta čitanje, pisanje, uz sigurnost i pouzdanost, • niska cijena, • radi sa 100 brojila između pristupne točke (magnetski završetak – smije se insta lirati isključivo jedan na jednoj lokalnoj komunikacijskoj sabirnici), • predstavlja jamstvo i otvorenost međunarodne norme (IEC 62056-31), • jedna upletena parica, • do 500 metara lokalnom sabirnicom, • brzina prijenosa podataka: 1 200 bauda Euridis+ radi na 2400 bauda (oznaka plus je jer radi prema DLMS/COSEM aplikacijskom standardu). Lokalno očitanje je moguće, koristeći ručni ili trajno povezan uređaj, preko magnetskog za vršetka. IEC62056 DLMS/COSEM DLMS/COSEM je otvoreni međunarodni stan dard za razmjenu podataka s komunalnih

brojila za mjerenje bilo koje vrste energije s inteligentnim uređajima. Razvila su ga krajem 1990-ih vodeća komunalna poduzeća i proi zvođači brojila, s ciljem osiguranja sredstva za razmjenu podataka brojila u standardu, neovisno o platformi, tipu energije, proizvo đaču i komunikacijskim medijima. DLMS / COSEM je moderna specikacija, navodeći COSEM modelom podataka (IEC 62056-62), OBIS sustavom za identikaciju (IEC 6205661), DLMS usluge poruka i prol komunikacija / skup protokola za niz komunikacijskih medija (IEC 62056-53). Kako bi zadovoljila ove cilje ve, DLMS / COSEM koristi pristup u tri koraka: 1. modeliranje aplikacijske baze podataka, što uključuje COSEM model objektnog sučelja i OBIS sustava za identikaciju podataka

2. usluge za korištenje baze podataka. To su DLMS usluge omogućene COSEM aplikacijskim slojem 3. pravila za prijenos preko različitih komu -

nikacijskih kanala. Ključna svojstva DLMS/COSEM su: 1. metoda komunikacija i razmjene poruka neovisno o modelu podataka i identi kacije,

2. COSEM sučelni objekti, identicirani s OBIS kodovima, model aplikacije neovi san o metodi razmjene poruka i metodi komunikacije 3. sve vrste energije – električna, plin, voda i toplina, itd. - su pokriveni. Sučelja kla se su ista, samo su OBIS kodovi ovisni o energiji i /ili mediju 4. brojilo pruža informacije o tome što se mjeri i kako

5. client-server pristup: brojila djeluju kao serveri, dajući tražene podatke / usluge sustavu za upravljanje brojilima

6. pristup ovisan o ulozi, tako da brojilo igra različite ulogu: krajnji korisnik, čitač broji -

la, inženjer opskrbe, proizvođač,… 7. svaki komunikacijski medij, sposoban za nošenje DLMS APDUs je pogodan. Ko munikacijski mediji trenutačno podržani su: lokalni optički / električni priključci, PSTN, GSM, Internet, GPRS, PLC, M bus, Euridis ...

8. DLMS/COSEM je pozicioniran kao temeljni standard za napredno mjerenje 9. koristi učinkovite alate za organizaciju podataka, ekasno kodiranje i napredne značajke pristupa i sigurnosti poruka 10. njegova eksibilnost čini ga pogodnim za jednostavne i složene sustave. DLMS / COSEM podržava lokalne razmjene podataka za AMR preko optičkog priključka, sučelja strujne petlje. Fizička sučelja su nave dena u IEC 62056-21. Većina brojila na tržištu podupiru i Mode C pomoću ASCII prijenosa podataka i Mode E pomoću DLMS / COSEM. DLMS / COSEM se naširoko koristi za AMR s dvosmjernom razmjenom podataka preko ra zličitih medija. EN 13757 M-Bus M-Bus "Meter bus" je europski standard, koji se uglavnom koristi za jednosmjernu ili dvo smjernu razmjenu podataka s brojilima. Danas se uglavnom koristi s brojilima topline, plino mjerima i vodomjerima.

M-Bus koristi OSI troslojnu arhitekturu proto kola, koji se sastoji od: 1. žičanog ili bežičnog zičkog sloja; 2. sloj podatkovne veze na temelju IEC 60870-5-1 i IEC 60870-5-2; 3. M-Bus aplikacijski sloj. M-Bus alternativno se može koristiti s DLMS / COSEM. 33

M-bus podržava sljedeća zička sučelja: 1. upletena parica lokalnom sabirnicom, 2. bežična nelicencirana radio veza u po jasu 868 ÷ 980 MHz SRD (Short Range Device) uređaj kratkog dometa, koji je pogodan za razmjenu podataka u kući, do 15 m. 3. lokalna sabirnica. M-Bus protokol je optimiziran sa stajališta brojila, čime omogućava jednostavnu i jeftinu implementaciju i ima dugo trajanje baterije. Sustav je optimiziran za komunikaciju s broji lima (vodomjeri, plinomjeri i brojila za mjerenje topline), koja su baterijski napajana (barem 10 godina neprekidnog rada bez zamjene baterije). Može raditi s DLMS / COSEM na dva načina: 1. M-Bus nižim slojevima podržava DLMS / COSEM aplikacijski sloj i model podataka; ili 2. DLMS / COSEM uređaji se mogu instalirati kao M-Bus gospodari, razmjenjujući podatke s brojilima koristeći M-Bus protokol i djelujući kao M-Bus robovi. M-Bus inačice treba koristiti jedino za eventu alno očitavanje drugih komunalnih brojila. 3.2.5.3.

Lokalno očitanje brojila

Lokalno očitanje brojila, osim vizualnog, se može obavljati na slijedeće načine: 1. IR prema normi IEC 62056-21 mode C 2. Magnetski prema normi IEC 62056-31 3. IR prema normi IEC 62056-21 mode E (podrška za DLMS/COSEM aplikacijski sloj). 3.2.5.4.

Lokalno umrežavanje brojila

Lokalno umrežavanje brojila moguće je izvesti na žični i bežični način. Žično se brojila umrežavaju prema slijedećim standardima: 1. Strujna petlja CS (do 8 brojila) 34

2. RS485 (do 31 brojila) 3. Euridis (do 100 brojila). Ovaj redoslijed ujedno označava i moguću ko ličinu umreženih brojila. Shema lokalnog umrežavanja brojila pomoću RS485 veza na GSM/GPRS komunikator je prikazana na slici 7.3.1. Shema lokalnog umrežavanja brojila višekat nog objekta pomoću RS485 veza na GSM/ GPRS komunikator je prikazana na slici 7.3.2. Shema lokalnog umrežavanja brojila pomoću Euridis sabirnica na GSM/GPRS komunikator je prikazana na slici 7.3.3. Shema lokalnog umrežavanja brojila više katnog objekta pomoću Euridis sabirnica na GSM/GPRS komunikator je prikazana na slici 7.3.4. Shema lokalnog umrežavanja brojila pomoću strujnih petlji na GSM/GPRS komunikator je prikazana na slici 7.3.5. Shema lokalnog umrežavanja brojila na zajed nički MTU prijamnik je prikazana na slici 7.3.5. 3.2.5.5.

Daljinsko očitanje brojila

Daljinsko očitanje brojila se može izvesti kao: 1. daljinsko očitanje pojedinačnih brojila 2. daljinsko očitanje lokalno umreženih brojila 3. daljinsko očitanje s koncentratora brojila 4. daljinsko očitanje s data loggera Za daljinsko očitanje pojedinačnih brojila, pre poručljivo je koristiti GPRS/GSM komunikator za vezu s centrom sustava za daljinsku akvizi ciju mjernih podataka. Za daljinsko očitanje manjeg broja lokalno umreženih brojila, može se koristiti standardni komunikator za vezu s centrom sustava za da ljinsku akviziciju mjernih podataka. Za daljinsko očitanje većeg broja lokalno umreženih brojila, potrebno je koristiti koncen trator podataka, koji prikuplja podatke od pri-

ključenih brojila, sprema ih i šalje u centralnu bazu podataka u centru sustava za daljinsku akviziciju mjernih podataka. Funkcije koncentratora podataka su: 1. prikupljanje podataka, prema određenom vremenskom rasporedu, od svih priključenih brojila 2. pohranjivanje podataka od očitanih bro jila u unutrašnjoj memoriji koncentratora podataka

4. automatsko detektiranje priključenih brojila električne energije i njihovo kon guriranje. Koncentrator podataka ne obrađuje pohranje ne podatke. Data logger je elektronički uređaj koji čita ra zličite električne signale i zapisuje podatke ti jekom vremena u internu memoriju za kasniji prijenos u centralno računalo.

3. prijenos očitanih podataka brojila od

3.2.5.6. Varijante primjene komunikacije brojila

koncentratora podataka do centralne baze podataka preko odgovarajućeg medija (STN, ISDN, GSM, GPRS, LAN).

Različite varijante protokola, polja primjene i komunikacijskih kanala (medija) prikazani su u tablici 3.21.

Tablica 3.21 Mogućnost uporabe kombinacije različitih komunikacijskih protokola, polja primjene i komunikacijskih kanala (medija) Polje primjene Podržani komunikacijski kanali Model Komunikacijski protokol Lokalni Daljin- podataka Local GSM GPRS Ethernet PLC AMR ski AMR Bus IEC 61334-5-1 PLC + + + IEC 62056-21 FLAG + + + + + IEC 62056-31 Euridis + + + IEC62056 DLMS/COSEM + + + + + + + + EN 13757 M-Bus + + + Kriteriji za odabir lokalne komunikacije: - ako je priključni objekt ujedno i jedini objekt na području napajanom iz TS SN/ NN, tada se izabire IEC 61334-5-1 PLC komunikacija (PLC koncentrator se smje šta u transformatorskoj stanici SN/NN), - ako priključni objekt nije jedini objekt na području napajanom iz TS SN/NN, ali se nalazi u području napajanom iz TS/NN koja je već opremljena PLC koncentra torom, također se izabire IEC 61334-5-1 PLC komunikacija, - u svim stambeno-poslovnim objektima,

ako nije primijenjena PLC komunikacija, razvesti Euridis sabirnicu, - za nakupinu nekoliko brojila za komercijalne djelatnosti, ako nije primijenjena PLC komunikacija, primijeniti umrežava nje prema RS-485, - povezivanje strujnom petljom CS izbjega vati za nova obračunska mjerna mjesta. 3.2.5.7.

Daljinski komunikator

Daljinski komunikator je zaseban uređaj, a služi za omogućavanje komunikacije brojila i sustava za daljinsku akviziciju mjernih poda taka. Komunikator može imati i funkciju data 35

loggera – sam lokalnom sabirnicom očitava brojila i pohranjuje očitanja u svoju memoriju. Daljinsko očitanje se može obaviti izravno iz memorije komunikatora (funkcija proxy serve ra) ili posredno preko komunikatora očitavati brojilo (funkcija čistog usmjernika – gateway). Komunikatori moraju udovoljavati standardi ma i normama u dijelu 6. GSM/GPRS komunikator je potrebno smjestiti na mjestu gdje je dovoljno jak signal za uspješ -

nu komunikaciju. U suprotnom, potrebno je osigurati ksnu telefonsku liniju. Na najgornjem katu građevine se ugrađuje nemetalni ormarić, u koji se smješta GSM/GPRS komunikator, kako bi imao dovoljno jak signal za uspješnu komunikaciju (npr. na tavan zgrade). Ako su brojila smještena u podrumu zgrade ili tamo gdje GSM signal nije dovoljno jak, izvođač radova dužan je instalirati neprekinutu žičanu paricu (2xJ-y(St)y 1x2x0.6) od podruma (broji la) do ormarića GSM/GPRS komunikatora.

Temeljne tehničke karakteristike GSM/GPRS komunikatora Nazivni napon 230 ili 100V Nazivna frekvencija napajanja 50 Hz Dopuštena varijacija napona 80-115% Un Napon udarnog vala 1,2/50ms najmanje 4 kV Stupanj zaštite IP 51 Radna frekvencija dualna 900/1800 MHz Maksimalna snaga odašiljanja 2W Komunikacijski kanali prema centru GSM i GPRS Primanje i slanje odsječaka podataka klasa 10 ili bolje Indikacija rada modema LED Komunikacijska sučelja RS485 Komunikacija prema brojilu DLMS i IEC 62056-21 ili IEC 62056-31 Radna temperatura okoline -25 do +55 °C

Ostale karakteristike: 1. primarni kanal komunikacije je GPRS, prestankom rada GPRS kanala brojilo se automatski prebacuje na GSM komunikaciju, nakon početka rada GPRS kanala brojilo se automatski vraća na GPRS ko munikaciju 2. komunikator mora imati ugrađeni mjerač GSM/GPRS polja, s mogućnošću očitanja, lokalno i daljinski 3. ako za svoj rad komunikator treba vanj sku antenu, ona se zajedno s odgovara 36

jućim koaksijalnim kabelom mora isporučiti uz komunikator 4. PC softver za parametriranje komunikatora

5. parametriranje komunikatora, lokalno preko serijskog sučelja prijenosnog PC-a (USB-a) ili daljinski, preko GSM/GPRS mreže 6. natpisna pločica mora sadržavati slje deće podatke: tip komunikatora, naziv ili oznaku proizvođača, godina proizvodnje, serijski broj, nazivni napon, nazivna

frekvencija, tipska oznaka proizvoda, verzija rmware-a 7. kućište i poklopac moraju biti od visokokvalitetnog materijala sa superiornim mehaničkim karakteristikama, termičkim i električnim svojstvima, osiguravajući stabilnost dimenzija i nepromjenjivost značajki tijekom zajamčenog životnog vijeka

8. priključna shema komunikatora mora biti istaknuta na poklopcu priključnice ili na stražnjoj strani komunikatora 9. kod samostalne ugradnje, vijci za učvršćivanje poklopca trebaju omogućiti ekasno plombiranje 10. ponuđeni komunikator mora ispravno funkcionirati za rubne uvjete kvalitete mrežnog napona, propisane HRN EN 50160 11. ispravan rad komunikatora ne smije biti ometan bilo kakvim zikalnim utjecajima koji kao posljedicu nemaju trajnu deformaciju kućišta 12. magnetno zračenje komunikatora na udaljenosti 100 mm treba biti najviše 4 mikro Tesla na frekvenciji 50 Hz. 3.2.6. Zaštitni uređaji od strujnog preopterećenja

Zaštitne uređaje u obračunskom mjernom mjestu dijelimo na tri grupe: 1. zaštitni uređaji primarnih energetskih krugova

2. zaštitni uređaji sekundarnih energetskih krugova 3. zaštitni uređaji komunikacijskih krugova.

Zaštitni uređaji primarnih energetskih krugova su: 1. osigurači priključka (smješteni u osigurač-rastavnu sklopku)

2. prekidač priključka kod poluizravnog OMM-a proizvođača 3. srednjenaponski osigurač kod naponskog mjernog transformatora. Osigurač-rastavna sklopka, osim zaštite od strujnog preopterećenja i struja kratkog spoja, služi i za vizualno razdvajanje vanjske instala cije i obračunskog mjernog mjesta. Osigurač-rastavne sklopke kod kupaca se ugrađuju u 1 polnoj i 3 polnoj izvedbi, a kod proizvođača u 2 polnoj i 4 polnoj izvedbi. Kao električna zaštita služe osigurači nazivnih struja 16, 20, 25, 32, 40, 50, 63, 80 i 100 A (prema potrebi može i više, prema EES-u za poluizravna OMM u PMO-u). Primarni namot naponskog mjernog transformatora se priključuje, u pravilu, preko srednje naponskog osigurača. Ako mjesto priključenja naponskog mjernog transformatora već leži u području neke zaštite (npr. na odvodu iza pre kidača), onda se iznimno mogu izostaviti osi gurači na primarnoj strani. Srednjenaponski osigurač naponskog mjernog transformatora (obično do 4 A) mora imati krivulju taljenja oznake E i mora moći prekinuti sve struje, od struje koja izaziva taljenje u vre menu 1 sata do nazivne prekidne struje. Ra stalni element se mora rastaliti u roku od 300 sekundi za struje između 200% i 240% naziv ne struje osigurača. Osigurač naponskog mjernog transformatora mora moći izdržati magnetizirajuću struju na ponskog mjernog transformatora. Magnetizi rajuća struja naponskog mjernog transforma tora ovisi o konstrukciji i 10, 12 ili 15 puta je veća od nazivne struje. Ako postoje podaci o početnoj magnetizirajućoj struji (iznos i trajanje), moguće ih je uspo rediti s krivuljama taljenja osigurača i odabrati nazivnu struju osigurača. Ako ne postoje podaci o početnoj magnetizi-

37

rajućoj struji naponskog mjernog transforma tora, moguće je primijeniti iskustveno pravilo da nazivna struja osigurača mora biti jednaka ili veća od trostruke vrijednosti nazivne struje naponskog mjernog transformatora. Srednjenaponski osigurač se može smjestiti u kućištu naponskog mjernog transformatora ili zasebno u srednjenaponskom mjernom polju. Zaštitni uređaji sekundarnih energetskih kru gova su: 1. automatski osigurači za zaštitu naponskih mjernih vodova, 2. osigurači koji štite odvodnik prenapona (samo kod poluizravnog OMM). 3. automatski osigurači koji štite vanjski MTU (automatski osigurač B6A). Automatski osigurači za zaštitu naponskih mjernih vodova se smještaju na kraju priključne letvice u priključno mjernoj kutiji. Tehničke ka rakteristike automatskog osigurača moraju biti takve da se u što kraćem vremenu isključi kratki spoj naponskog mjernog kruga (npr. B6A). Automatski osigurači za zaštitu naponskih mjernih vodova se ugrađuju i u srednjenapon skom postrojenju (u poslužnom ormariću mjernog polja) kako bi bili što bliže sekundarnim stezaljkama naponskih mjernih transformatora. Potrebno je osigurati selektivnost automatskih osigurača u priključno mjernoj kutiji i automat skih osigurača u poslužnom ormariću mjernog polja u srednjenaponskom postrojenju (npr. na zivne struje automatskih osigurača 6 A i 16 A). Automatski osigurači za zaštitu naponskih mjernih vodova se ugrađuju i u niskonapon skom postrojenju (kod poluizravnog mjerenja), ako duljina naponskih mjernih vodova smanju je struju kratkog spoja i onemogućava proradu zaštitnog aparata u glavnom strujnom krugu. Zaštitni uređaji komunikacijskih krugova Automatski osigurači za zaštitu komunikacijskih krugova (npr. za napajanje vanjskih komu 38

nikacijskih uređaja) moraju imati takve tehnič ke karakteristike da se u što kraćem vremenu isključi kratki spoj komunikacijskih krugova (npr. B6A). Potrebno je osigurati selektivnost automatskih osigurača za zaštitu komunikacijskih krugova i zaštitnih uređaja u krugovima koji im prethode. Svi zaštitni uređaji moraju zadovoljiti norme iz priloga. 3.2.7. Uređaji za ograničenje snage kupcima do uključivo 30 kW

Ograničenje snage mjerenjem snage i isklopnim uređajem u brojilu Signal da je izmjerena snaga prekoračila pri ključnu snagu omogućava upravljanje ugrađe 3.2.7.1.

nim ili prigrađenim, jednopolnim ili tropolnim isklopnim aparatom, i ograničavanje snage do razine snage upisane u brojilu. Unutar 15-minutne mjerne periode, brojilo u intervalima od najviše 1/100 mjernog intervala provjerava je li do tada izmjerena srednja sna ga veća ili manja od priključne snage. U tre nutku kada je izmjerena srednja snaga veća od priključne snage, aktivira se isklop isklopnika. Ako dođe do aktiviranja signala prekoračenja priključne snage, mora se pojaviti vidljivi alarm na pokazniku brojila. Nakon što kupac smanji opterećenje, ograni čavalo strujnog opterećenja je moguće pono vo uključiti nakon završetka 15-minutne mjer ne periode unutar koje je došlo do isključenja. Priključna snaga unosi se u kW s točnošću od dvije decimale, lokalno na brojilu ili daljinski putem dvosmjerne komunikacije. Nakon što se putem plombom zaštićene tipke brojila uđe u postupak parametriranja, unos priključne snage može se izvoditi putem lokalne komuni kacije ili putem tipki brojila.

Isklopni uređaj omogućuje isključenje odla znog napona prema instalaciji kupca električ -

ne energije u slučaju prekoračenja priključne snage. Isklopni uređaj mora biti integriran unutar kući šta brojila ili montiran na stezaljke brojila. Promjena podataka o priključnoj snazi zapisuje se u knjigu događaja. Rad isklopnog uređaja ne smije ni na koji način utjecati na ispravan rad ostalih modula brojila. Tipkalo za deblokadu Brojilo mora imati dvožičnu priključnicu za spajanje vanjskog beznaponskog tipkala pu tem kojeg se deblokira brojilo.

Brojilo mora reagirati samo na radnju pritiska nja i otpuštanja tipkala, ne smije reagirati na stalno pritisnuto tipkalo (blokirano tipkalo). Brojilo ne smije omogućiti daljinsko uključenje instalacije kupca na mrežni napon bez pritiska tipkala za aktivaciju od strane kupca. Tipkalo za deblokadu se instalira na razdjelni cu kupca i spaja zasebnim višežilnim signalnim kabelom u trasi glavnog voda. 3.2.7.2.

Ograničavalo strujnog opterećenja

Na obračunskim mjernim mjestima u izravnom spoju, umjesto mjerila snage (koji su ugrađeni u brojilo) mogu se upotrebljavati i ograničava la (limitatori) strujnog opterećenja, smještena u razdjelnici kupca, koji imaju atest ovlaštene neovisne organizacije za ispitivanja i kontrolu kvalitete proizvoda prema karakteristikama koje slijede. Prema vrsti priključaka, ograniča -

vala strujnog opterećenja mogu biti: - ograničavalo strujnog opterećenja za jed nofazni priključak i - ograničavalo strujnog opterećenja za trofazni priključak. Za jednofazni priključak ograničavala strujnog opterećenja mogu biti: - jednopolna,

Vrijednosti nazivnih struja ograničavala struj nog opterećenja i priključnih snaga kupaca su prikazani u tablici 3.22. Tablica 3.22 Ograničavala strujnog optereće nja za jednofazni priključak Nazivna struja OSO Priključna snaga (A) (kW) 20

4,60

25

5,75

32

7,36

40

9,20

50

11,50

Za trofazni priključak ograničavala strujnog opterećenja mogu biti: - tropolna, - kombinacija triju jednopolnih, Vrijednosti nazivnih struja tropolnih ograniča vala strujnog opterećenja i priključnih snaga trofaznih kupaca su prikazani u tablicama 3.23. Tablica 3.23 Tropolna ograničavala strujnog opterećenja za trofazni simetrični priključak Nazivna struja OSO Priključna snaga (A) (kW) 16

11,04

20

13,80

25

17,25

32

22,08

40

27,60

Detaljnija podjela snaga trofaznih nesimetričnih kupaca se dobije korištenjem tri jednopolna ograničavala strujnog opterećenja od 11,04 kW (16 A +16 A + 16 A) do 29,90 kW (40 A + 40 A + 50 A), kao što je prikazano u tablici 3.24. 39

Tablica 3.24 Jednopolna ograničavala strujnog opterećenja za trofazni nesimetrični priključak Redni broj

Nazivna struja OSO - L1 (A)



Suma struja (A)

Snaga (kW)

1

16

16

16

48

11.04

2

16

16

3

16

16

20 25

4

16

16

5

16

6

16

7

16

20 20 20 20 20 20 25 25 25 25

20 20 20 20 20 20 25 25

52 57 52 56

17

11.96

13.11

11.96

12.88

32

72

25

70

14.03 13.80 14.95 16.56 16.10

32

77

17.71

32

32

84

19.32

16

66

25 25

25 25

75

15.18 17.25

32

82

18.86

32

32

89

20.47

32

25

40

97

22.31

18

32

32

32

96

22.08

19

32

32

104

20

32

32

21

32

22

32

23

40 40 40 40

40 40 25 40 40 40

40 50 40 50 25 25 40 50

8 9

10 11 12 13 14

15

24

25 26

Prekidna moć ograničavala strujnog optereće nja treba iznositi najmanje 10 kA. Za slučaj prekoračenja nazivnog opterećenja, ograni čavalo strujnog opterećenja treba prorađivati 40

20 25 20 25

61

60 65

23.92

114

26.22

112

25.76 28.06 20.70 24.15 27.60 29.90

122

90 105 120 130

u skladu sa strujno-vremenskom karakteri stikom prema tablici 3.25, odnosno isključiti ili jednu fazu (jednopolni OSO) ili sve tri faze (tropolni OSO).

Tablica 3.25 Strujno-vremenska karakteristika prorade ograničavala strujnog opterećenja u po dručju preopterećenja Struja preopterećenja

Vrijeme isklopa - t

Isklop

1.1 x In

t>1h 2 s < t < 15 min 0.5 s < t < 1 min

ne

1.4 x In

2.5 x I

n

Kućište ograničavala strujnog opterećenja mora biti izvedeno tako da ne omogućuje ne ovlašteni pristup do sustava za podešavanje nazivne struje, kao i do priključnih stezaljki, bez skidanja plombe. Priključne stezaljke moraju biti izrađene tako da je omogućeno jednostav no postavljanje i spajanje vodiča (jednožičnih i nožičnih) presjeka do 16 mm². Ograničavala strujnog opterećenja moraju imati mogućnost postavljanja na prolirane nosače TS-35 (pre ma DIN EN 50 022). Ograničavala strujnog op terećenja moraju imati mogućnost ponovnog uključenja, bez skidanja plombe. 3.2.8.

Odvodnici prenapona

Odvodnici prenapona moraju štititi brojilo i ko munikacijski uređaj tako da budu zadovoljene izolacijske razine tih uređaja. Prenaponske zaštitne naprave moraju biti ugrađene kod svih korisnika distribucijske mreže, koji imaju na mjernom mjestu ugrađe nu komunikacijsku opremu. U ostalim sluča jevima potrebno je procijeniti opasnost (npr. nadzemni priključak) i zaključiti je li potrebno ugraditi prenaponske zaštitne naprave. Svrha ugradnje zaštitnih naprava je prilagođe nje zaštitne razine Up najmanjoj izolacijskoj ra zini ugrađenih elemenata na mjernom mjestu. Brojila moraju biti građena za naponski razred IV. i izdržati udarne napone (1.2/50 µs) između 6 i 8 kV. Registratori i komunikatori moraju biti građeni za razred II. i izdržati udarne napone do 4 kV.

da da

Gornji zahtjevi će biti ispunjeni ako vrijedi: Up < 0,8 · Uw

(3.4)

Pri čemu su: Up najviši prenapon koji se pojavi na ste zaljkama odvodnika prenapona u slučaju prenaponskog impulsa točno deniranog oblika i amplitude,

Uw izolacijska razina najosjetljivijeg ugrađe nog elementa na mjernom mjestu (HRN EN 60664-1) Prekostrujna zaštita prenaponskih zaštitnih naprava

U slučajevima kada je odrezana (propuštena) struja zaštitnog aparata (npr. osigurača) na strani dovoda veća od slijedne struje koja može biti automatski ugašena u odvodniku prenapona, potrebno je u seriju ispred odvodnika prenapo na spojiti zaštitni aparat (npr. osigurač) traženih karakteristika. Karakteristike zaštitnog aparata (npr. osigurača) denira proizvođač odvodnika prenapona. Ovi slučajevi su uobičajeni kod po luizravnog obračunskog mjerenja. Pri izboru osigurača, potrebno je poštivati selektivnost tako da su omjeri nazivnih struja osigurača glavnog voda i osigurača za zaštitu odvodnika prenapona u omjeru barem 1,6:1 ili se moraju razlikovati za dva stupnja. 41

Minimalni zahtjevi za prenaponske zaštitne uređaje:

Prenaponske zaštitne naprave za priključak na fazne vodiče u sustavima TN i TT

Zaštitni element Maksimalni pogonski napon Nazivna struja odvoda I (8/20 μs): Maksimalna struja odvoda Imax (8/20 μs) Maksimalna struja odvoda Iimp (10/350 μs) Odzivno vrijeme t A Zaštitna naponska razina Up n

varistor bez slijedne struje IF, Plinski odvodnik (iskrište) sa samo ugasivom slijednom strujom IF ≥320 V AC za priključak na 230 V AC ≥150 V AC za priključak na 58 V AC ≥25 kA ≥50 kA ≥12,5 kA ≤25 ns za varistore ≤2000 V

Prenaponske zaštitne naprave za galvansko odvajanje između vodiča N i PE u sustavu TT

Zaštitni element Maksimalni pogonski napona Nazivna struja odvoda I (8/20 μs) Maksimalna struja odvoda Imax (8/20 μs) Slijedna struja Odzivno vrijeme t A Zaštitna naponska razina Up n

Plinski odvodnik (iskrište) ≥320 V AC ≥80 kA ≥160 kA samougasiva ≤100 ns ≤3200 V

Prenaponske zaštitne naprave za PSTN mreže

Nazivni napon Maksimalni pogonski napon Nazivna struja odvoda I (8/20 μs) Odzivno vrijeme t A n

110 V AC 120 V AC ≥20 kA ≤25 ns

Prenaponske zaštitne naprave za ISDN mreže

Nazivni napon Nazivna struja odvoda I (8/20 μs) Maksimalna struja odvoda Imax (8/20 μs) n

Odzivno vrijeme t A

42

6 V DC ≥10 kA ≥15 kA <1 ns (žila – žila) <100 ns (žila-zemlja)

Mogu se koristiti i prenaponske zaštitne na prave drugih karakteristika, ako pružaju po trebnu prenaponsku zaštitu. Smještaj odvodnika prenapona u srednje naponskom postrojenju je uz fazne stezaljke energetskih transformatora, te u vodnim poljima na priključku nadzemnih vodova. 3.2.9.

Priključno mjerna kutija

Priključno mjerna kutija je obvezna kod polui zravnog i neizravnog mjerenja. Treba je posta viti tako da je pri ispitivanju mjernih uređaja i postavljanju kontrolnih instrumenata pristup i rad na njima moguć i bezopasan. Priključno mjerna kutija mora imati pokositre ne stezaljke za strujne i naponske mjerne vo dove, s mogućnošću kratkospajanja strujnih mjernih vodova. Sve redne stezaljke koje služe za priključak mjernih vodova trebaju biti zatvo rene odgovarajućim prozirnim poklopcem koji se mora plombirati na dva mjesta. Poklopac mora biti tako izveden da je pristup rednim stezaljkama nemoguć bez skidanja plombe.

Dimenzija stezaljki mora odgovarati presjeku strujnih i naponskih mjernih vodova (npr. 6 mm2 ).

Tri jednopolna prekidača za zaštitu naponskih mjernih vodova također moraju biti u plombi ranom prostoru. Redne stezaljke na koje se priključuju mjerni vodovi obračunskih mjernih uređaja trebaju biti izdvojene od ostalih rednih stezaljki (npr. pločom za razdvajanje) ili vidno označene. Mjerno priključna kutija s pripadnim stezaljka ma mora omogućavati slijedeće operacije: - pogon obračunskog mjernog mjesta - testiranje brojila s vanjskim napajanjem - priključenje mjernih i ispitnih uređaja - priključak prijenosnih uređaja za mjerenje

kvalitete električne energije - kalibriranje brojila i - zamjenu brojila.

Slika 3.1 Priključno mjerna kutija PMK-14 Dijelovi priključno mjerne kutije PMK-14:

Pričvršćenje Montažna letvica TS 35 2. Nosač poklopca 3. Poklopac 4. 5. Stezaljke strujnih mjernih vodova (od 1 do 6) Stezaljke naponskih mjernih 6. vodova (od 7 do 14) Oznaka stezaljke letvice 7. Mjerna rupa s tuljcem 8. Klizni rastavljač - uzdužni 9. 10. Klizni rastavljač - poprečni 11. Most za trajno kratkospajanje uzemljenih stezaljki strujnih mjernih vodova 12. Most za trajno kratkospajanje stezaljki naponskih mjernih vodova 13. Jednopolni automatski osigurač za zaštitu naponskih mjernih vodova 14. Stezaljka za uzemljenje 1.

43

upotrijebljenih rastalnih osigurača. Vrijednosti su u skladu sa standardima za električne instalacije i radnim karakteristika ma topivih osigurača tip gL i gG. Ožičenje je potrebno izvesti s bakrenim vodičima tipa P ili P/F. Ako je odabran vodič tipa P/F, na krajevi ma moraju biti montirani priključni tuljci.

3.2.10. Ožičenje opreme mjernog mjesta 3.2.10.1. Ožičenje opreme obračunskog mjernog mjesta pri izravnom načinu mjerenja

Minimalni presjeci bakrenih vodiča za ožičenje u mjernom mjestu moraju odgovarati vrijed nostima u tablici 3.26 ovisno o nazivnoj struji

Tablica 3.26 Minimalni presjeci bakrenih vodiča ovisno o nazivnoj struji osigurača Minimalni presjek Cu vodiča (mm2) I (A)

L1, L2, L3

TN-S

TT

N

PE

PEN

N

PE

16

6

6

6

10

6

6

20

6

6

6

10

6

6

25

6

6

6

10

6

6

32

10

10

10

10

10

10

16

16

16

16

16

16

63

25

25

16

25

25

16

80

35

35

16

35

35

16

100

50

50

25

50

50

25

50

3.2.10.2. Ožičenje opreme mjernog mjesta pri poluizravnom i neizravnom načinu mjerenja

Za povezivanje između strujnih mjernih tran sformatora i priključnih stezaljki, u mjernom ormariću treba koristiti tipske masivne ili no žične kabele. Tipizirani zahtjevi za kabel za strujne mjerne vodove: 1. masivni ili nožični kabel s bakrenim opletom (npr. NYCY), 2. minimalni broj vodiča u kabelu jednak 7 (strujni mjerni vodovi su u jednom kabelu) 3. minimalni presjek vodiča u kabelu 2.5 mm2, 44

TN-C

4. označavanje vodiča po cijeloj duljini kabela.

Kod nožičnih kabela potrebno je završetke žila prije montaže na priključnu stezaljku stavi ti u tuljke duljine 12 mm. Kabel mora biti polo žen u instalacijskom kanalu ili cijevi, u jednom komadu, a nije dopuštena upotreba spojnica. Strujni mjerni transformatori moraju biti na mješteni tako da je na stezaljku P1 spojen do vod iz distribucijske mreže, a na stezaljku P2 odvod koji je spojen na korisnikovu (kupčevu ili proizvođačku) instalaciju. Nazivna snaga strujnog mjernog transformato ra se određuje prema gubicima u kabelu (dulji na kabela od strujnog mjernog transformatora do brojila) i snazi priključenih uređaja (brojila,..).

Tablica 3.27 Ovisnost nazivne snage strujnih mjernih transformatora o duljini kabela i presjeku žile kabela Presjek žile (mm ) Nazivna snaga (VA) Minimalna duljina kabela (m) Maksimalna duljina kabela (m) 2.5 5 3,2 13,7 2.5 10 6,7 27,7 2.5 15 10,2 41,7 5 5,2 21,9 4 10 10,8 44,3 4 15 16,3 66,7 4 2

Gornja ovisnost je prikazana na slikama 7.6.1. i 7.6.2 ovisno o sekundarnoj struji. Tablica 3.28 Povezivanje strujnih mjernih transformatora i priključne letvice u mjernom ormariću Stezaljka strujnog mjernog Oznaka stezaljke na Faza Oznaka kabela Oznaka žile ransformatora priključnoj letvici L1 s1 ili 1s1 W1 1 1 s2 ili 1s2 W1 2 2 L2 s1 ili 1s1 W1 3 3 s2 ili 1s2 W1 4 4 L3 s1 ili 1s1 W1 5 5 s2 ili 1s2 W1 6 6 Opterećenje sekundarnog namota naponskog ljine kabela. Uz pretpostavku dopuštenog pada mjernog transformatora ovisno o duljini mjer napona od 0.1% i opterećenje sekundarnog nog voda i presjeku žile mjernog voda je prika kruga od 10 VA za klasu 0.5 dobivaju se presjeci zano na slici 7.6.3. prikazani u tablici 3.29. Postotni pad napona na mjernim vodovima od naponskog mjernog tranPresjek žila kabela za naponske grane se odre đuje na temelju dopuštenog pada napona i du sformatora do brojila je prikazan na slici 7.6.4. Tablica 3.29 Izbor presjeka žila kabela ovisno o duljini kabela Ukupna duljina kabela (m) Presjek vodiča u kabelu (mm2) do 24 2,5 od 24 do 37 4 od 37 do 56 6 Tablica 3.30 Povezivanje naponskog mjernog transformatora i priključno mjerne kutije u mjernom ormariću pri neizravnom priključku višefunkcijskog (kombi) brojila Faza Stezaljka NT Oznaka kabela Oznaka žile Oznaka stezaljke priključne letvice L1 a W2 1P prekidač – L1 1 L2 a W2 1P prekidač – L2 2 L3 a W2 1P prekidač – L3 3 N(PEN) n (spoj sve tri faze) W2 4 13 45

Tablica 3.31 Povezivanje naponskih mjernih vodova od mjesta priključenja i priključno mjerne ku tije u mjernom ormariću pri poluizravnom priključku višefunkcijskog (kombi) brojila Faza

Mjesto priključenja ispred stezaljke P1 ispred stezaljke P1 ispred stezaljke P1 na stezaljku N

L1 L2 L3 N(PEN)

Oznaka kabela Oznaka žile Oznaka stezaljke priključne letvice W3 1P prekidač – L1 1 W3 1P prekidač – L2 2 W3 1P prekidač – L3 3 W3 4 13

Tablica 3.32 Povezivanje priključne letvice i brojila u mjernom ormariću Oznaka stezaljke priključne letvice 1 2 3 4

5 6 7 9 11 13

Oznaka kabela

Oznaka žile

Stezaljka brojila

W4 W4 W4 W4 W4 W4 W4 W4 W4 W4

1

1

2

3

3

4

4

6

5

7

6

9

7

2

8

5

9

8

10

11

3.2.10.3. Ožičenje pogonskog i zaštitnog uzemljenja

Jednu stezaljku strujnog mjernog transformatora (s1, 1s1,...) potrebno je uzemljiti. Vodič za uze mljenje mora imati najmanji presjek Cu 4 mm 2. Kod jednopolno izoliranih naponskih mjernih transformatora potrebno je uzemljiti sekun darnu stezaljku n. Vodič za uzemljenje mora imati najmanji presjek Cu 4 mm 2. Kod jednopolno izoliranih naponskih mjernih transformatora potrebno je uzemljiti primarnu stezaljku N. Vodič za uzemljenje mora imati najmanji presjek Cu 16 mm2. Metalne dijelove mjernih transformatora, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom je po trebno uzemljiti vodičem minimalnog presjeka Cu 16 mm2. 46

Funkcija

Struja I1 Struja I1 Struja I2 Struja I2 Struja I3 Struja I3 Napon U1 Napon U2 Napon U3 N

3.2.11. Mjerni ormari 3.2.11.1. Općenito

Mjerni ormari prema namjeni se dijele na: A

priključno-mjerni ormari

B

mjerni ormari.

Mjerni ormari prema izvedbi se dijele na: 1. ugradni (u zid) (slika 3.2.a) 2. nadgradni (na zid) (slika 3.2.b) 3. slobodnostojeći (u zemlju) (slika 3.2.c)

4. samostojeći montažni (na pod u objektu) (slika 3.2.d)

Primjeri ugradnje kućnih priključno mjernih or marića su prikazani na slici 3.2.

Slika 3.2 Primjeri ugradnje kućnih priključno mjernih ormarića 3.2.11.2. Primjena mjernih ormara

1. Individualni stambeni, stambeno-poslovni i poslovni objekti, do uključivo tri OMM-a

2. Višestambeni, veći stambeno-poslovni i veći poslovni objekti sa četiri ili više OMM-a 3. Javna rasvjeta

4. Poluizravna OMM 5. Neizravna OMM Individualni stambeni, stambeno-poslovni i poslovni objekti do uključivo tri OMM-a

Moguće kombinacije namjene i izvedbe su: A1 ugradni u vanjski zid objekta, ogradni zid i slično, a priključak je radijalni (nadzemni ili podzemni) A2 nadgradni u vanjski zid objekta, ogradni zid ili slično, a priključak je radijalni (nadze mni ili podzemni) A3 slobodnostojeći na granici javne i privatne površine, a priključak je radijalni ili ulazizlaz (podzemni)

Višestambeni, veći stambeno-poslovni i veći poslovni objekti sa četiri ili više OMM

Moguće kombinacije namjene i izvedbe su: B1 ugradni u unutrašnji zid objekta, a priklju čak je radijalni (podzemni) B2 na vanjskom ili unutrašnjem zidu B4 u zajedničkim prostorijama objekta Javna rasvjeta

OJR priključno mjerni ormar JR, u drugom dijelu ormara se nalazi upravljački dio JR, koji nije u nadležnosti HEP ODS-a. Moguće kombinacije namjene i izvedbe su:

A3 slobodnostojeći uz razdjelnu TS SN/NN, a priključak je radijalni (podzemni) Poluizravna OMM

Moguće kombinacije namjene i izvedbe su: A1 ugradni u vanjski zid objekta, ogradni zid i slično, a priključak je radijalni (nadzemni ili podzemni) (za PMO) A2 nadgradni u vanjski zid objekta, ogradni zid ili slično, a priključak je radijalni (nadze mni ili podzemni) (za PMO) 47

A3 slobodnostojeći na granici javne i privatne površine, a priključak je radijalni ili ulazizlaz (podzemni) (za PMO)

B3 uz razdjelnu TS SN/NN (za MO) B4 u zajedničkim prostorijama objekta (za MO)

A4 u zajedničkim prostorijama objekta, a priključak je radijalni ili ulaz-izlaz (podzemni) (za PMO)

Moguće kombinacije namjene i izvedbe su: B2 na vanjskom ili unutrašnjem zidu razdjelne TS SN/NN (SN) B3 uz razdjelnu TS SN/NN(SN) B4 u zajedničkim prostorijama objekta

B2 na vanjskom ili unutrašnjem zidu razdjelne TS SN/NN (za MO)

Neizravna OMM

Tablica 3.33 Oprema u mjernim ormarima Vrsta Mjerenje Brojilo PMK ORS SMT KPMO izravno 1-3 Ne Da Ne CMO Izravno/ poluizravno 1-∞ Ne/Da Da Ne/Da EMO izravno 2-6 Ne Da Ne SPMO izravno 1-3 Ne Da Ne SPMO poluizravno Da Da Da 1 OJR izravno Ne Da Ne 1 OJR poluizravno Da Da Da 1 PMO izravno Ne Da Ne 1 PMO poluizravno Da Da Da 1 Da MO poluizravno Da Da 1 (NN) Da MO neizravno Da Ne 1 (SN)

NMT Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne

Komunikator prostor Da Ne prostor Da prostor Da prostor Da

OZO

OP

Ne Ne/Da Ne Ne Da Ne Da Ne Da

prostor Da Ne prostor Da prostor Da prostor Da

Ne

Da

Da

Da

Da (SN)

Da

Ne

Da

Legenda: PMK

- priključno mjerna kutija

NMT

- naponski mjerni transformator

ORS

- osigurač-rastavna sklopka

OZO

- osigurač za zaštitu odvodnika prenapona

SMT

- strujni mjerni transformator

OP

- odvodnik prenapona

Kod obračunskog mjernog mjesta za proi zvođače električne energije na ulazu (prema generatoru) i izlazu (prema mreži) se ugrađu je četveropolna osigurač-rastavna sklopka ili četveropolni prekidač. Na spoju prema ge neratoru moguće je ugraditi samo rastavnu sklopku, budući da zaštitnu funkciju ostvaruje prekidač u proizvodnom postrojenju. 48

MO se koriste kod neizravnog i poluizravnog obračunskog mjerenja. Temeljni elementi mjernog ormara za neizrav no mjerenje i njihov razmještaj su prikazani na nacrtu 7.2.1.1. (nadgradna izvedba). Temeljni elementi mjernog ormara za polui zravno mjerenje i njihov razmještaj su prikaza -

ni na nacrtu 7.2.2.1. (nadgradna izvedba). SMO se koriste kod neizravnog obračunskog mjerenja. Temeljni elementi slobodnostojećeg mjernog ormara za neizravno mjerenje i njihov razmje štaj su prikazani na nacrtu 7.2.1.2. Temeljni elementi slobodnostojećeg mjernog ormara za poluizravno mjerenje i njihov raz mještaj su prikazani na nacrtu 7.2.2.2. PMO se koriste kod poluizravnog i izravnog obračunskog mjerenja. Temeljni elementi priključno mjernog ormara za poluizravno mjerenje potrošnje i njihov raz mještaj su prikazani na nacrtu 7.2.2.3. (ugrad na i nadgradna izvedba). Temeljni elementi priključno mjernog ormara za izravno mjerenje potrošnje i njihov razmje štaj su prikazani na nacrtu 7.2.3.6. (ugradna i nadgradna izvedba). KPMO se koriste kod izravnog obračunskog mjerenja. Temeljni elementi kućnog priključno mjernog ormara su prikazani na nacrtima 7.2.3.1. (ugradna i nadgradna izvedba s jednim, dva ili tri OMM).

SPMO se koriste kod poluizravnog i izravnog obračunskog mjerenja. Temeljni elementi slobodnostojećeg priključno mjernog ormara i njihov razmještaj, za polui zravno obračunsko mjerenje, su prikazani na nacrtu 7.2.2.4. Temeljni elementi slobodnostojećeg priključno mjernog ormara i njihov razmještaj, za izravno obračunsko mjerenje, su prikazani na nacrtu 7.2.3.2. (jedno OMM), 7.2.3.3. (dva OMM) i 7.2.3.4. (tri OMM). Samostojeći PMO se koriste kod poluizravnog i izravnog mjerenja. Temeljni elementi samostojećeg priključno mjernog ormara i njihov razmještaj, za izrav -

no zajedničko obračunsko mjerenje proizvod nje i vlastite potrošnje, su prikazani na nacrtu 7.2.3.7. Temeljni elementi samostojećeg priključno mjernog ormara i njihov razmještaj, za polui zravno zajedničko obračunsko mjerenje pro izvodnje i vlastite potrošnje, su prikazani na nacrtu 7.2.2.6. Temeljni elementi samostojećeg priključno mjernog ormara i njihov razmještaj, za polu izravno obračunsko mjerenje proizvodnje i izravno obračunsko mjerenje vlastite potroš nje, su prikazani na nacrtu 7.2.2.7. OJR se koriste kod poluizravnog i izravnog obračunskog mjerenja javne rasvjete. Temeljni elementi slobodnostojećeg priključno mjernog ormara za obračun javne rasvjete i njihov razmještaj, za poluizravno obračunsko mjerenje, su prikazani na nacrtu 7.2.2.5. Temeljni elementi slobodnostojećeg priključno mjernog ormara za obračun javne rasvjete i njihov razmještaj, za izravno obračunsko mje renje, su prikazani na nacrtu 7.2.3.5. CMO se koriste kod poluizravnog i izravnog obračunskog mjerenja. Temeljni elementi samostojećeg montažnog centralnog mjernog ormara, za poluizravno obračunsko mjerenje, su prikazani na nacrtu 7.2.4.1. Temeljni elementi samostojećeg montaž nog centralnog mjernog ormara, za izravno obračunsko mjerenje, su prikazani na nacrtu 7.2.4.2. EMO se koriste kod izravnog obračunskog mjerenja. Temeljni elementi etažnog mjernog ormara su prikazani na nacrtima 7.2.4.3. (ugradna izved ba s dva, tri, četiri, pet ili šest OMM). Na preglednim nacrtima mjernih ormara su navedene približne dimenzije i tipični raspored opreme.

49

3.2.11.3. Temeljni tehnički uvjeti

Mjerni ormari predviđeni su za ugradnju pod normalnim pogonskim uvjetima: • temperatura okoline neće prelaziti 40°C (kod vanjske ugradnje) • minimalna temperatura neće biti ispod 25°C (kod vanjske ugradnje) • nadmorska visina do 2.000 m • prisutnost vode: mogućnost padanja vode u obliku kiše pod kutem 60º od vertikale (kod vanjske ugradnje) • moguća prisutnost prašine (kod vanjske ugradnje) • znatna prisutnost korozijskih (posolica) ili prljajućih tvari atmosferskog porijekla (kod vanjske ugradnje) • zanemariva prisutnost ore (kod vanjske ugradnje) • zanemariva prisutnost faune (kod vanjske ugradnje) • zanemariv elektromagnetski, elektrostatički i ionizacijski utjecaj • prisutno Sunčevo zračenje znatne jačine i trajanja (kod vanjske ugradnje) • zanemarivo seizmičko djelovanje • neizravni udari munje porijekla iz nadzemne napojne mreže NN Oprema ormarića je zatvorena vratima, ali s obzirom na smještaj, ormarić je dostupan: • neupućenim osobama (normalan električni otpor ljudskog tijela: suha ili vlažna koža) • u normalnim uvjetima osobe se ne nalaze u dodiru s vodljivim dijelovima – slabi dodir. S obzirom na moguće mjesto ugradnje orma rića vezano uz konstrukciju objekta: • materijal objekta može biti od zapaljivog materijala

• postoji mogućnost širenja požara.

50

Kućišta i vrata ormarića moraju biti izrađeni od atestiranog izolacijskog UV stabiliziranog samogasivog materijala pogodnog za vanjsku upotrebu pri izlaganju UV zrakama i vodi. Može se koristiti i čelik, naročito za ormare tipa CMO, u koje se ugrađuje više izravnih ili poluizravnih OMM-a. Svi ormarići moraju biti otporni na udarce stupnja zaštite kućištem protiv mehaničkih udara IK 09, UV zračenja te ispunjavati uvjete II. klase zaštite od električnog udara. Zaštita kućištem za ugradbene ormariće mora biti najmanje IP 44 s vratima s dvostrukim uto rom, a nadgradni i samostojeći ormarići moraju zadovoljavati zaštitu kućištem IP 44 (kod unu trašnje montaže) ili IP 54 (kod vanjske monta že). Mjerni ormar mora imati odvojen dio za pri ključenje i dio za smještaj mjerne opreme. Dimenzije mjernih ormarića, kao i raspored pojedinih elemenata u ormariću, moraju biti usklađeni u smislu sigurnosnih razmaka, te omogućiti jednostavan i siguran priključak energetskih i signalnih kabela. Približne di menzije mjernih ormara su prikazane na nacr tima u prilogu 7.2. Priključni prostor mora biti zaštićen samoga sivim izolacijskim materijalom s mogućnošću plombiranja. Prostor od donjeg ruba ormarića do mjesta priključenja mora biti toliki da omo gućuje nesmetano spajanje napojnih i priključ nih kabela, a minimalno 150 mm. Nadstrujnu zaštitu treba predvidjeti prema na zivnoj struji ormarića s tropolno rastavljivom osigurač-sklopkom s posrebrenim kontaktima, odgovarajuće nazivne struje s mogućno šću plombiranja. Priključni vijci, matice, pritezne i podložne pločice na postolju osigurača, N i PE stezalj ke moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika ili mjedi galvanski zaštićene niklom, a noseći metalni dijelovi zaštićeni od korozije vrućim

cinčanjem. Vrata ormarića moraju biti tako pričvršćena da omogućavaju jednostavnu za mjenu vrata, a moraju imati brave za zaključa vanje u tri točke. Ožičenje glavnih strujnih krugova mora od govarati nazivnoj struji za koju je deklariran ormarić, izvedeno vodičima P/F s odgovara jućim presjekom i uprešanim tuljcima na za vršecima. Alternativno se koristi odgovarajući sabirnički sustav. Na bočnim dijelovima kućišta ormarića, na gornjem i donjem dijelu, treba predvidjeti uvodnice, čepove ili odvajanje dijela kućišta za prolaz vodova.

Ako je mjerni ormar od čelika i nadgradne izvedbe, a koristi se GSM komunikacija, po trebno je ugraditi s donje strane uvodnicu za antenski kabel. Materijal od kojeg je napravljen mjerni ormar treba zadovoljavati sljedeće uvjete: a) negorivost (samogasivost), b) odgovarajuća mehanička čvrstoća (zado voljavajuće elastičnosti i debljine stjenke), c) zadovoljenje uvjeta u pogledu zaštite od previsokog napona dodira, d) otpornost na UV zračenje i starenje uslijed vremenskih utjecaja, e) postojanost na vremenske utjecaje bez dodatne antikorozivne zaštite. Temeljni konstruktivni zahtjevi za mjerni ormar su: a) konstrukcija ormara mora biti izvede na tako da je onemogućen nastanak bilo kakvih deformacija koje bi mogle otežati ugradnju opreme, b) kućište ormara mora imati stupanj zaštite koji će zadovoljiti zahtjeve mehaničke čvrstoće, kao i prodora stranih tijela i tekućina u ormar (minimalno stupanj zaštite IP44 za ugradnu izvedbu ili IP54 za nadgradnu izvedbu)

c) na ormaru mora postojati mogućnost ventiliranja prirodnim strujanjem zraka (izuzev ormara za poluizravno i neizravno mjerenje), d) zaključavanje ormara mora biti izvedeno tipskim bravama (minimalno u tri točke) e) dizajn ormara mora omogućiti očitavanje brojila električne energije pri zatvorenim vratima ormara (otvor minimalnih dimenzija 100x100 mm) f) na priključnom dijelu ormara, kao i prostoru u kojem su smješteni strujni mjerni transformatori, mora biti osigurana zaštita od neovlaštenog pristupa, s mogućnošću plombiranja (preporuča se zaštitna maska od pleksiglasa koja se na nosače ksira vij cima i maticama s otvorom za plombiranje) g) oprema u mjernim ormarima mora biti na minimalnom razmaku od 40 mm zbog lak šeg održavanja h) ako se u mjernom ormaru pojavljuju temperature, koje su van radnog područja bro jila i komunikacijske opreme, potrebno je izvesti grijanje ili hlađenje i) mjerni ormar mora biti propisno obilježen oznakom “Opasnost od električne struje” j) svi mjerni ormari moraju posjedovati kon trolni list, odnosno atest proizvođača i oznaku sukladnosti C k) unutar mjernog ormara mora biti postojana pločica na kojoj je označen tip, nazivna struja i napon, frekvencija, stupanj meha ničke zaštite, klasa izolacije, te proizvođač i serijski broj proizvoda uz navedenu ze mlju porijekla

l) unutar mjernog ormara mora biti isporučena jednopolna shema spajanja, kao i uputa o montaži i korištenju. 51

Mjerni ormari namijenjeni su za distribucijske mreže slijedećih karakteristika: a) nazivna frekvencija f=50 Hz b) nazivni napon Un=400/230 V AC c) granice faznih napona na mjestu predaje Un +/-10% d) nazivna struja In do 100 A e) sustav uzemljenja: TN-C, TT 3.2.11.4. Zakoni, propisi i norme

Mjerni ormari moraju biti konstruirani, proizve deni i ispitani u skladu sa zakonima, propisima i normama u dijelu 6. 3.2.12. Plombiranje

Plombe moraju biti postavljene na svim mje stima gdje je moguće utjecati na mjerenje, odnosno obračun električne energije i snage. Izvedba plombe i način plombiranja moraju biti takvi da pristup tim mjestima nije moguć bez vidljivog i trajnog oštećenja plombe. Obvezna mjesta plombiranja su: 1. priključnice mjernih transformatora 2. redne stezaljke u poslužnim ormarićima sklopnog bloka ili ćelije na koje su spoje ne naponski i strujni mjerni vodovi obra čunskog mjerenja

52

3. priključnice zaštitnih automatskih osigu -

rača naponskih mjernih vodova 4. automatski osigurači za napajanje MTU prijamnika i komunikacijskog uređaja 5. priključno mjerna kutija 6. brojila električne energije 7. ograničavalo strujnog opterećenja 8. MTU prijamnik 9. komunikator 10. koncentrator Prije puštanja u pogon, plombiraju se priključni ce strujnih i naponskih mjernih transformatora. Plombe postavljaju osobe nadležne organiza cijske jedinice, nadležne za predmetno obra čunsko mjerenje, u skladu s odnosnim aktom HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o.

Mjesta plombiranja moraju biti zabilježena u službenoj ispravi nadležne organizacijske jedi nice. Ispravu zajednički potpisuju odgovorne osobe nadležne organizacijske jedinice i kup ca, odnosno proizvođača. Kućište brojila mora plombirati ovlašteno tijelo koje je obavilo prvu ovjeru.

Plombom mora biti zaštićeno i dugme za resetiranje vršnog opterećenja i ulazak u postupak ručnog parametriranja.

4.

PUŠTANJE U POGON, NADZOR I KONTROLA OBRAČUNSKOG MJERNOG MJESTA

4.1.

Puštanje u pogon obračunskog mjernog mjesta

4.1.1. Popis dokumentacije obračunskih mjernih mjesta Nadležne organizacijske jedinice distribucij skih područja HEP-ODS-a dužne su posjedo vati, čuvati i obnavljati dokumentaciju o obra -

čunskim mjernim mjestima. O obračunskim mjernim mjestima moraju imati barem sljede ću dokumentaciju: - Tehnički podaci opreme obračunskog mjernog mjesta, s ispitnim listovima struj nih i naponskih mjernih transformatora - Sheme neizravnih i poluizravnih obračun skih mjernih mjesta - Izvješće o rezultatima mjerenja padova napona u mjernim sekundarnim krugovi ma naponskih mjernih transformatora - Izvješće o mjerenju i/ili izračunu tereta strujnih i naponskih mjernih transforma tora.

Podaci o ispitivanju uređaja obračunskog mjernog mjesta prije puštanja u pogon i na kon zahvata, koji bi mogli utjecati na kakvoću mjerenja, te o plombiranju, sastavni su dio pri padnih radnih naloga. Umjernice naponskih mjernih transformatora, strujnih mjernih tran sformatora i brojila se pohranjuju u ovlašte nom laboratoriju. 4.1.2.

Ispitivanja prije puštanja u pogon

Ova se ispitivanja obavljaju na svim dijelovima novoizvedenih i rekonstruiranih obračunskih mjernih mjesta prije puštanja u pogon, kao i pri izmjeni pojedinih mjernih i pomoćnih ure đaja. Ovlašteni zaposlenici nadležnih orga -

nizacijskih jedinica HEP ODS-a moraju imati pristup pri ispitivanju. 4.1.2.1.


Sva ispitivanja unutar srednjenaponskog sklo pnog bloka obavljaju se u beznaponskom stanju. Sva ispitivanja pomoću instrumenata također se obavljaju u beznaponskom stanju: - provjera valjanosti ovjernog žiga "Držav nog zavoda za mjeriteljstvo" (obavlja se vizualno) - provjera podataka s natpisne pločice: podaci s natpisne pločice usporede se s podacima tehničke dokumentacije (projekt, elektroenergetska suglasnost) (obavlja se vizualno) - ispitivanje polariteta svih sekundarnih namota jezgri i jednake usmjerenosti pri marnih priključaka svih faza (obavlja se instrumentom za ispitivanje polariteta ili s malim istosmjernim naponom do 10 V i voltmetrom istosmjernog napona) - provjera uzemljenja sekundarnih stezaljki (obavlja se vizualno i utvrđuje se jesu li uzemljene istoimene stezaljke strujnih mjernih transformatora) - ispitivanje otpora izolacije (obavlja se me gaommetrom napona do 5000 V) - ispitivanje prijenosnog odnosa (obavlja se uređajem za ispitivanje prijenosnog odnosa) - ispitivanje ispravnosti spoja primarno prespojivih strujnih mjernih transformato ra (obavlja se vizualno, utvrđivanjem va ljanog položaja mostića) - provjera kakvoće izvedbe kontaktnih mjesta priključaka vodiča u priključnici (obavlja se vizualno) - mjerenje veličine priključenog sekundarnog tereta (obavlja se odgovarajućim mjernim uređajem) 53

- pregled uzemljenja kućišta strujnih mjer-

nih transformatora (obavlja se vizualno). 4.1.2.2.


Sva ispitivanja unutar srednjenaponskog sklo pnog bloka obavljaju se u beznaponskom sta nju. Sva ispitivanja pomoću instrumenata se također obavljaju u beznaponskom stanju. - provjera valjanosti ovjernog žiga "Držav nog zavoda za mjeriteljstvo" (obavlja se vizualno) - provjera podataka s natpisne pločice: po daci s natpisne pločice usporede se s podacima tehničke dokumentacije (projekt, elektroenergetska suglasnost) (obavlja se vizualno) - ispitivanje polariteta (obavlja se instru mentom za ispitivanje polariteta ili s ma lim istosmjernim naponom do 10 V i vol tmetrom istosmjernom napona) - provjera uzemljenja sekundarnih stezaljki (obavlja se vizualno i utvrđuje se jesu li uzemljene istoimene stezaljke naponskih mjernih transformatora) - ispitivanje otpora izolacije (obavlja se me gaommetrom napona do 5000 V) - ispitivanje prijenosnog odnosa (obavlja se mjerenjem sekundarnog napona, uz istodobno priključen primarni namot na nazivni primarni napon) - mjerenje veličine priključenog sekundarnog tereta (obavlja se odgovarajućim mjernim uređajem s naponskim izvorom) - provjera kakvoće izvedbe kontaktnih mje sta priključka vodiča u priključnici (obavlja se vizualno) - pregled uzemljenja kućišta naponskih mjernih transformatora (obavlja se vizualno). 54

4.1.2.3.

Mjerni vodovi

Sva ispitivanja unutar srednjenaponskog sklo pnog bloka obavljaju se u beznaponskom stanju. Sva ispitivanja pomoću instrumenata također se obavljaju u beznaponskom stanju. - provjera presjeka (obavlja se uspored bom tehničke dokumentacije; obavlja se vizualno) - provjera izvedbe i polaganja: obilježa vanje (boja, slova, brojevi), mehanička i elektromagnetska zaštita - provjera izvedbe i polaganja: neprekinu tost (obavlja se instrumentom) - ispitivanje otpora izolacije: (obavlja se megaommetrom napona do 1000 V) - ispitivanje padova napona (obavlja se mje renjem i usporedbom sekundarnih napona na stezaljkama ćelije mjernog polja i na ponskih stezaljki priključno-mjerne kutije) - ispitivanje otpora izolacije vodiča kabela naponskih mjernih transformatora (me đusobno i prema plaštu) (obavlja se me gaommetrom napona do 1000 V) - provjera ožičenja i kontaktnih mjesta mjernih, signalnih i pomoćnih električnih krugova (vizualno i funkcijskim ispitiva njem pod naponom) - provjera brtvljenja uvodnica kabela (vizu alno i mehanički). 4.1.2.4.


- provjera valjanosti ovjernog žiga "Držav -

nog zavoda za mjeriteljstvo" (obavlja se vizualno u naponskom stanju) - provjera podataka s natpisne pločice: podaci s natpisne pločice usporede se s podacima tehničke dokumentacije (projekt, elektroenergetska suglasnost) (obavlja se vizualno u naponskom stanju)

- provjera spoja (obavlja se usporedbom s

-

-

-

-

-

tehničkom dokumentacijom)(obavlja se vizualno u naponskom stanju) provjera opterećenja po fazama (obavlja se mjerenjem i usporedbom struje opterećenja i nazivne struje brojila u naponskom stanju) provjera priključnice brojila (sastoji se u nadzoru pritegnutosti vijaka i vodiča kao i čistoći kontaktnih površina u beznapon skom stanju) ispitivanje redoslijeda faza (obavlja se pokazivačem redoslijeda faza; vektorski slijed napona i struja ispita se vektormetrom; fazni pomak između napona i struja istovrsnih faza mora biti analogan faktoru snage tereta u naponskom stanju) izbor sekundarnog prikaza izmjerene električne energije (obavlja se u napon skom stanju) deniranje i provjera komunikacija (obav lja se u naponskom stanju) utvrđivanje udešenosti tarifnih vremena i tekućeg vremena (obavlja se u napon skom stanju).

4.1.2.5.

Pomoćni mjerni uređaji

Prijemnici MTU Provjera prijemnika MTU podrazumijeva: - provjeru podataka s natpisne pločice - provjeru spoja

- Ostali pomoćni uređaji

Pod pojmom Ostali pomoćni uređaji u smislu ovih Uputa smatraju se primjerice: sklopnik snage za upravljanu potrošnju, priključ no-mjerna kutija (14 kom. stezaljki), po moćni releji, osigurači naponskih grana električnih brojila, modemi za daljinsku komunikaciju i sl. Provjera ovih uređaja podrazumijeva: - provjeru podataka s natpisne pločice provjeru ispravnosti spoja - provjeru djelovanja. 4.1.3.

Plombiranje

Prije puštanja u pogon obračunskog mjernog mjesta, plombiraju se priključnice strujnih i naponskih mjernih transformatora, ručica ra stavljača u mjernom polju, a nakon puštanja u pogon i utvrđivanja potpune funkcionalno sti svih elemenata, provodi se plombiranje i na ostalim mjestima (brojila, priključno mjerna kutija i ograničavalo strujnog opterećenja). 4.2.

Nadzor i kontrola obračunskog mjernog mjesta

Redoviti nadzor i održavanje svih pojedinačnih elemenata obračunskih mjernih mjes¬ta, a time i obračunskih mjernih mjesta kao cjeline, obav lja se kroz preglede, revizije i remonte, u skladu s rokovima i sadržajem utvrđenim općim akti ma HEP-ODS-a. Mora se omogućiti nesmetan pristup OMM-u ovlaštenim zaposlenicima nad ležnih organizacijskih jedinica HEP ODS-a.

- provjeru funkcionalnosti putem autotesta

4.2.1.

- provjeru priključnice.

Nadzor funkcionalnosti i kakvoće elemenata, kao i cjelokupne valjanosti mjerenja obračun skih mjernih mjesta, potrebno je provoditi ana lizom prikupljenih obračunskih mjernih poda taka, analizom dojave poremećaja, te drugih raspoloživih mjernih poda¬taka s obračun skih mjernih mjesta. Rezultat nadzora obra čunskog mjerenja iskazuje se kroz validaciju

Ograničavalo strujnog opterećenja - limitatori - provjera podataka s natpisne pločice: podaci s natpisne pločice usporede se s podacima tehničke dokumentacije (projekt, elektroenergetska suglasnost) - provjera spoja.

Nadzor obračunskog mjernog mjesta

55

obračunskih mjernih podataka, prikupljenih s obračunskih mjernih mjesta u AMR sustavu, minimalno jednom u obračunskom razdoblju.

4.2.2.3.


- provjera pečata isporučitelja - provjera ovjernog žiga

Redovna ispitivanja za vrijeme po-

- provjera razreda točnosti odgovarajućim

Sljedeća ispitivanja je preporučljivo obaviti je danput godišnje na neizravnim obračunskim mjernim mjestima, odnosno jedanput u četiri godine (osim 4.2.2.2.) na poluizravnim obra čunskim mjernim mjestima.

instrumentom višeg razreda točnosti - provjera opterećenja po fazama - provjera tarifnih vremena i tekućeg vre mena - provjera djelovanja.

4.2.2. gona

4.2.2.1.


- provjera pečata isporučitelja - provjera ovjernog žiga - provjera sekundarnih stezaljki (kontakata) - mjerenje sekundarnih struja. 4.2.2.2.


- provjera pečata isporučitelja - provjera ovjernog žiga - provjera sekundarnih stezaljki (kontakata) - mjerenje sekundarnih napona.

56

4.2.2.4.

Pomoćni uređaji

- provjera pečata isporučitelja - provjera dje lovanja. 4.2.3.

Izvanredna ispitivanja

Ova se ispitivanja obavljaju prema ukazanoj potrebi, odnosno zahtjevu kupca. Opseg ispi tivanja ovisi o razlogu izvanrednog ispitivanja, a obavljaju se na način opisan u točki 4.2.2. ovih Tehničkih uvjeta, uz obveznu provjeru pe čata isporučitelja.

5.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Tumačenje odredbi, kao i izmjenu ovih Uvjeta, obavljaju stručne službe HEP ODS-a. Primje nu ovih Tehničkih uvjeta nadziru stručne služ be HEP ODS-a. Sastavni dio ovih Tehničkih uvjeta su propisi, zakoni, pravilnici i norme iz dijela 6. u svom najnovijem izdanju. Stupanjem na snagu ovih Tehničkih uvjeta pre staju važiti Tehnički uvjeti za mjernu opremu na obračunskom mjernom mjestu na niskom i srednjem naponu (brojila i tarifni uređaji - izmje ne i dopune) (Bilten HEP-a broj 49) i Uputa za opremanje i ispitivanje obračunskih mjernih mje sta na niskom i srednjem naponu (Bilten HEP-a broj 73), te odredbe Tehničkih uvjeta za izvedbu priključaka u višekatnim stambenim objektima (Bilten HEP-a broj 18) i Tehničkih uvjeta za izvo đenje kućnih priključaka individualnih objekata (Bilten HEP-a broj 32), koje su u suprotnosti s ovim Tehničkim uvjetima. Ovi Tehnički uvjeti stu paju na snagu danom objave u Biltenu HEP-a. 6.

6.1.

PODLOGE Zakoni, propisi, pravilnici, uvjeti i preporuke

1. Zakon o energiji (NN br.68/01, 177/04, 76/07), 2. Zakon o tržištu električne energije (NN br.177/04, 76/07), 3. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN br. 177/04, 76/07), 4. Pravila djelovanja tržišta električne energije (NN br. 193/03, 198/03) 5. Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN, br. 36/06), 6. Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (NN, br. 14/06),

7. Pravilnik o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage (NN, br. 28/06), 8. Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerne transformatore u mjernim grupama za mjerenje električne energije (NN br. 11/06) 9. Naredba o mjerilima nad kojima se obavlja mjeriteljski nadzor (NN br. 100/03) 10. Zakon o mjeriteljstvu (NN br. 163/03, 194/03) 11. Pravilnik o elektromagnetskoj kompati bilnosti (NN br. 112/08) 12. Strategija nabave brojila u HEP ODS d.o.o.

13. Pravilnik o električnoj opremi namijenje noj za uporabu unutar određenih naponskih granica (NN br. 101/09) 14. Pravilnik o obliku, sadržaju i izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisa nim tehničkim zahtjevima (NN br. 46/08) 15. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN br. 20/10) 16. Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0,2S i 0,5S ( NN br. 81/2005) (vrijedi do donošenja novog Pravilnika) 17. Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila djelatne električne energije razreda točnosti 1 i 2 ( NN br. 81/2005) (vrijedi do donošenja novog Pravilnika) 18. Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim za htjevima za statička brojila jalove električne energije razreda točnosti 2 i 3 ( NN br. 81/2005) (vrijedi do donošenja novog Pravilnika)

57

19. Naputak o ispitivanju statičkih brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0,2S i 0,5S (NN br. 11/2006) 20. Naputak o ispitivanju statičkih brojila djelatne električne energije razreda točnosti 1 i 2 (NN br. 11/2006) 21. Naputak o ispitivanju statičkih brojila ja love električne energije razreda točnosti 2 i 3 (NN br. 11/2006) 22. Pravilnik o tehničkim i mjeriteljskim za htjevima koji se odnose na mjerila (NN br. 02/2007) 23. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti (NN br. 158/03, 79/07) 24. Tehnički propis za niskonaponske elek trične instalacije (NN br. 5/10) 25. Tehnička pravila za obračunska mjerna mjesta u nadležnosti HEP-Operatora pri jenosnog sustava d.o.o. (Bilten HEP-a broj 175), 26. Upute za izbor i ugradnju ograničavala strujnog opterećenja (limitatora), (Bilten HEP-a broj 33)

27. Guide to the expression of uncertainty in measurement, ISO, 1993., ISBN 92-6710188-9, International Organization of standardization, 1993. 6.2.

Norme

1. HRN EN 50470-1:2008 Električna brojila za izmjeničnu struju -- 1. dio: Opći za htjevi, ispitivanja i ispitni uvjeti -- Mjerna oprema (razredi točnosti A, B i C) (EN 50470-1:2006) 2. HRN EN 50470-3:2008 Električna brojila za izmjeničnu struju -- 3. dio: Posebni zahtjevi -- Statička brojila djelatne energije (razredi točnosti A, B i C) (EN 504703:2006)

58

3. HRN EN 60514:1997 Pregled za prihvaćanje brojila djelatne električne ener-

gije izmjenične struje razreda točnosti 2 (IEC 60514:1975, preinačeno; EN 60514:1995) 4. HRN EN 60521:1999 Izmjenična električna brojila djelatne energije razreda 0,5, 1 i 2 (IEC 60521:1988; EN 60521:1995) 5. HRN EN 60687:1999 Izmjenična statička električna brojila djelatne energije (ra zreda 0,2 S i 0,5 S) (IEC 60687:1992; EN 60687:1992) 6. HRN EN 61036:1999 Izmjenična statička električna brojila djelatne energi je (razreda 1 i 2) (IEC 61036:1996; EN 61036:1996) 7. HRN EN 61037:1999 Elektronički tonfrekvencijski prijamnici za uprav ljanje tarifom i potrošnjom (IEC 61037:1990+A1:1996+A2:1998; EN 61037:1992+A1:1996+A2:1998) 8. HRN EN 61038:1999 Sklopni satovi za upravljanje tarifom i potrošnjom (IEC 61038:1990+A1:1996+A2:1998; EN 61038:1992+A1:1996+A2:1998) 9. HRN EN 61268:2000 Izmjenična statička električna brojila jalove energije (razreda 2 i 3) (IEC 61268:1995; EN 61268:1996) 10. HRN EN 61358:2008 Pregled za prihvaćanje statičkih brojila djelatne električne energije izmjenične struje s izravnim priključkom na mrežu (razreda 1 i 2) (IEC 61358:1996; EN 61358:1996) 11. HRN EN 62052-11:2008 Električna bro jila za izmjeničnu struju -- Opći zahtjevi, ispitivanja i ispitni uvjeti -- 11. dio: Mjerna oprema (IEC 62052-11:2003; EN 6205211:2003)

12. HRN EN 62052-21:2008 Električna bro jila za izmjeničnu struju -- Opći zahtjevi, ispitivanja i ispitni uvjeti -- 21. dio: Opre ma za upravljanje tarifom i potrošnjom (IEC 62052-21:2004; EN 62052-21:2004) 13. HRN EN 62053-21:2008 Električna broji la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi -- 21. dio: Statička brojila djelatne energi je (razreda 1 i 2) (IEC 62053-21:2003; EN 62053-21:2003) 14. HRN EN 62053-22:2008 Električna broji la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi -- 22. dio: Statička brojila djelatne energije (razreda 0,2 S i 0,5 S) (IEC 6205322:2003; EN 62053-22:2003) 15. HRN EN 62053-23:2008 Električna broji la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi -- 23. dio: Statička brojila jalove energije (razreda 2 i 3) (IEC 62053-23:2003; EN 62053-23:2003) 16. HRN EN 62053-31:2008 Električna broji la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi -- 31. dio: Impulsni izlazni sklopovi za elektromehanička i elektronička brojila (samo dvožična) (IEC 62053-31:1998; EN 62053-31:1998) 17. HRN EN 62053-52:2008 Električna broji la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi -- 52. dio: Simboli (IEC 62053-52:2005; EN 62053-52:2005) 18. HRN EN 62053-61:2008 Električna broji la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi -- 61. dio: Zahtjevi za potrošnju električne energije i napon (IEC 62053-61:1998; EN 62053-61:1998) 19. HRN EN 62054-11:2008 Mjerenje električne energije (izmjenična struja) -Upravljanje tarifom i potrošnjom -- 11. dio: Posebni zahtjevi za elektroničke tonskofrekvencijske prijamnike za uprav -

20.

21.

22.

23.

24.

25.

ljanje (IEC 62054-11:2004; EN 6205411:2004) HRN EN 62054-21:2008 Mjerenje električne energije (izmjenična struja) -Upravljanje tarifom i potrošnjom -- 21. dio: Posebni zahtjevi za sklopne satove (IEC 62054-21:2004; EN 62054-21:2004) HRN EN 62055-31:2008 Mjerenje električne energije -- Sustavi plaćanja -- 31. dio: Posebni zahtjevi -- Statička brojila za plaćanje djelatne energije (razreda 1 i 2) (IEC 62055-31:2005; EN 62055-31:2005) HRN EN 62056-21:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 21. dio: Izravna izmjena mjesnih podataka (IEC 62056-21:2002; EN 62056-21:2002) HRN EN 62056-31:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 31. dio: Uporaba lokalnih mreža od upletenih parica sa signalizacijom prijenosnika (IEC 62056-31:1999; EN 62056-31:2000) HRN EN 62056-42:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 42. dio: Usluge i postupci zičkog sloja za asinkronu izmjenu poda taka usmjerenu na spajanje (IEC 6205642:2002; EN 62056-42:2002) HRN EN 62056-46:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 46. dio: Sloj povezivanja podataka s uporabom HDLC (High-Level Data Link Control) protokola (IEC 6205646:2002+am1:2006 ili IEC 62056-46 Ed. 1.1:2007; EN 62056-46:2002+A1:2007)

59

26. HRN EN 62056-47:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 47. dio: COSEM prijenosne razine za IPv4 (Internet Protocol Version 4) mreže (IEC 62056-47:2006; EN 62056-47:2007) 27. HRN EN 62056-53:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 53. dio: Sloj primjene CO SEM-a (IEC 62056-53:2002; EN 6205653:2002) 28. HRN EN 62056-53:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 53. dio: Sloj primjene CO SEM-a (IEC 62056-53:2002; EN 6205653:2002) 29. HRN EN 62056-61:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 61. dio: Sustav prepoznavanja objekta (OBIS) (IEC 6205661:2002; EN 62056-61:2002) 30. HRN EN 62056-62:2008 Mjerenje električne energije -- Izmjena podataka za očitavanje brojila i upravljanje tarifom i potrošnjom -- 62. dio: Razredi sučelja (IEC 62056-62:2002; EN 62056-62:2002) 31. HRN EN 62059-41:2008 Oprema za mjerenje električne energije -- Ovisnost -- 41. dio: Predviđanje pouzdanosti (IEC 62059-41:2006; EN 62059-41:2006) 32. HRN HD 384.4.41 S2:1999 - Električne instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurnosna zaštita -- 41. poglavlje: Zaštita od električnog udara (IEC 60364-4-41:1992, preinačeno; HD 384.4.41 S2:1996)

60

33. HRN HD 384.4.43 S2: 2002 – Električne instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurno -

sna zaštita – 43. poglavlje: Nadstrujna zaštita (IEC 60364-4-43: 1977 +am1: 1997,MOD; HD 384.4.43 S2: 2001) 34. HRN HD 384.5.52 S1: 1999 – Električ ne instalacije zgrada -- 5. dio: Odabir i ugradba električne opreme – 52. poglavlje: Sustavi razvođenja (Polaganje vodo va i kabela) (IEC 60364-5-52: 1993,MOD; HD 384.5.52 S1: 1995+A1: 1998+corr.: 1998-09) 35. HRN HD 60364-5-54: 2007 – Niskonaponske električne instalacije -- 5-54. dio: Odabir i ugradba električne opreme – Uzemljenje i zaštitni vodiči – (IEC 603645-54: 2002 MOD;HD 60364-5-54: 2007) IEC 60038:1998 36. HRN IEC normirani naponi (IEC 60038:1983+am1:1994+am2:1997) 37. HRN EN 50160:2008 - Naponske karakteristike električne energije iz javnog dis tribucijskog sustava (EN 50160:2007) 38. IEC 62056-21 Mjerenje električne energije - Izmjena podataka za očitavanje, upravljanje tarifom i opterećenjem - Dio 21: Izravna izmjena mjesnih podataka 39. DIN 43857-5 Watthour meters in moulded case without instrument transformers up to 60 A rated maximum current - Part 5: Principal dimensions for termi nal cover 40. DIN 43861-2 DIN 43861-2:1998-05 Ripple control receivers - Part 2: Basic dimensions 41. HRN EN 61000-4-1:2008 - Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-1: Ispitne i mjerne tehnike -- Pregled norma niza IEC 61000-4 (IEC 61000-4-1:2006; EN 61000-4-1:2007)

42. HRN EN 61000-4-2:2009 - Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-2: Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje otpornosti na elektrostatska izbijanja (IEC 61000-4-2:2008; EN 61000-4-2:2009) 43. HRN EN 61000-4-3/A2:2001 - Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-3: Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje otpornosti na zračeno radiofrekvencijsko elek tromagnetsko polje (IEC 61000-4-3:1995/ A2:2000; EN 61000-4-3:1996/A2:2001) 44. HRN EN 61000-4-4:2008 - Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-4: Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje otpornosti na električke brze tranzijente/ rafale (IEC 61000-4-4:2004; EN 610004-4:2004) 45. HRN EN 60947-1:2009 - Niskonaponska sklopna aparatura – 1. dio: Opća pravila (IEC 60947-1:2007; EN 60947-1:2007) , EN 60947-1:2007 46. HRN EN 60269-1:2002 Niskonaponski osigurači -- 1. dio: Opći zahtjevi (IEC 60269-1:1998; EN 60269-1:1998) 47. HRN EN 62208:2005 - Prazna kućišta za niskonaponske sklopne blokove -- Opći zahtjevi (IEC 62208:2002; EN 62208:2003) 48. HRN EN 50102:2000 - Stupnjevi zaštite za električnu opremu osigurani kućištima od vanjskih mehaničkih udara (IK Code) 49. HRN EN 60529:2000 - Stupnjevi zaštite osigurani kućištima (IP-Code) (IEC 60529:1989; EN 60529:1991+Corr.1:1993) 50. HRN EN 60695-1-1:2008, Fire hazard testing -- Part 1-1: Guidance for assessing the re hazard of electrotechnical products -- General guidelines (IEC 606951-1:1999; EN 60695-1-1:2000)

51. HRN EN 60695-2-10:2008, Fire hazard testing -- Part 2-10: Glowing/hot-wire based test methods -- Glow-wire apparatus and common test procedure (IEC 60695-2-10:2000; EN 60695-2-10:2001) 52. HRN EN 60695-2-11:2008, Fire hazard testing -- Part 2-11: Glowing/hot-wire based test methods -- Glow-wire ammability test method for end-products (IEC 60695-2-11:2000; EN 60695-211:2001) 53. HRN EN 60695-2-12:2008, Fire hazard testing -- Part 2-12: Glowing/hot-wire based test methods -- Glow-wire ammability test method for materials (IEC 60695-2-12:2000; EN 60695-2-12:2001) 54. HRN EN 60695-2-13:2008, Fire hazard testing -- Part 2-13: Glowing/hot-wire based test methods -- Glow-wire ignitability test method for materials (IEC 60695-2-13:2000; EN 60695-2-13:2001) 55. HRN EN 60695-10-2:2008, Fire hazard testing -- Part 10-2: Abnormal heat -Ball pressure test (IEC 60695-10-2:2003; EN 60695-10-2:2003) 56. HRN EN 60695-10-3:2008 , Fire hazard testing -- Part 10-3: Abnormal heat -Mould stress relief distortion test (IEC 60695-10-3:2002; EN 60695-10-3:2002) 57. HRN EN 60695-11-10:2008, Fire hazard testing -- Part 11-10: Test ames -- 50 W horizontal and vertical ame test met hods (IEC 60695-11-10:1999+am1:2003; EN 60695-11-10:1999+A1:2003), EN 60695-11-10:1999 ,Fire hazard testing -Part 11-10: Test ames -- 50 W horizontal and vertical ame test methods (IEC 60695-11-10:1999+am1:2003) 58. HRN EN 60695-11-20:2008, Fire hazard testing -- Part 11-20: Test ames

61

-- 500 W ame test methods (IEC 6069511-20:1999+am1:2003; EN 60695-1120:1999+A1:2003) 59. HRN EN 60695-11-2:2008, Fire hazard testing -- Part 11-2: Test ames -- 1 kW nominal pre-mixed ame -- Apparatus, conrmatory test arrangement and guidance (IEC 60695-11-2:2003; EN 6069511-2:2003) 60. HRN EN 60695-11-5:2008, Fire hazard testing -- Part 11-5: Test ames -- Needle-ame test method -- Apparatus, conrmatory test arrangement and guidance (IEC 60695-11-5:2004; EN 60695-115:2005) 61. HRN EN ISO 4892-2:2004 Plastika -- Metode izlaganja izvorima svjetla u labora toriju -- 2. dio: Izvori ksenonskog svjetla (ISO 4892-2:1994; EN ISO 4892-2:1999) 62. HRN EN 60715:2008 - Dimenzije nisko naponskih sklopnih aparatura -- Unicirano postavljanje električnih aparata i uređaja na prolne nosače u instalacijama sklopnih aparatura (IEC 60715:1981+am1:1995; EN 60715:2001) 63. HRN EN 60439-1:2005 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 1. dio: Tipski ispitani i djelomično tipski ispitani sklopni blokovi (IEC 60439-1:1999; EN 60439-1:1999) 64. HRN EN 60439-1:2005/A1:2005 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 1. dio: Tipski ispitani i djelomično tipski ispitani sklopni blokovi (IEC 60439-1:1999/am1:2004; EN 60439-1:1999/A1:2004) 65. HRN EN 60439-2:2005 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 2. dio: Posebni zahtje vi za sabirničke kanalne razvode (IEC 60439-2:2000; EN 60439-2:2000) 66. HRN EN 60439-2:2005/A1:2008 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 2. dio:

62

Posebni zahtjevi za sabirničke kanalne razvode (IEC 60439-2:2000/am1:2005; EN 60439-2:2000/A1:2005) 67. HRN EN 60439-3:2005 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 3. dio: Posebni zahtje vi za niskonaponske sklopne blokove namijenjene za ugradnju na mjestima kojima imaju pristup nestručne osobe -Razvodni blokovi (IEC 60439-3:1990; EN 60439-3:1991) 68. HRN EN 60439-3:2005/A1:2005 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 3. dio: Posebni zahtjevi za niskonaponske sklo pne blokove namijenjene za ugradnju na mjestima kojima imaju pristup nestručne osobe -- Razvodni blokovi (IEC 604393:1990/am1:1993; EN 60439-3:1991/ A1:1994) 69. HRN EN 60439-3:2005/A2:2005 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 3. dio: Posebni zahtjevi za niskonaponske sklo pne blokove namijenjene za ugradnju na mjestima kojima imaju pristup nestručne osobe -- Razvodni blokovi (IEC 604393:1990/am2:2001; EN 60439-3:1991/ A2:2001) 70. HRN EN 60439-4:2008 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 4. dio: Posebni zahtje vi za blokove za gradilišta (ACS) (IEC 60439-4:2004; EN 60439-4:2004) 71. HRN EN 60439-5:2005 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 5. dio: Posebni zahtjevi za sklopne blokove predviđene za vanjsku ugradnju na javnim mjestima -- Kabelski razvodni ormarići (CDCs) za razvod energije u mrežama (IEC 604395:1996; EN 60439-5:1996) 72. HRN EN 60439-5:2005/A1:2005 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 5. dio: Posebni zahtjevi za sklopne blokove

predviđene za vanjsku ugradnju na javnim mjestima -- Kabelski razvodni orma rići (CDCs) za razvod energije u mreža ma (IEC 60439-5:1996/am1:1998; EN 60439-5:1996/A1:1998) 73. HRN EN 60439-5:2008 - Niskonaponski sklopni blokovi -- 5. dio: Posebni zahtjevi za sklopne blokove predviđene za vanjsku ugradnju na javnim mjestima -- Kabelski razvodni ormarići (CDCs) za razvod energije u mrežama (IEC 604395:2006; EN 60439-5:2006) 74. HRN EN 60670-1:2007 - Kutije i kućišta za električne pribore za kućanstvo i slične stalne električne instalacije -- 1. dio: Opći zahtjevi (IEC 60670-1:2002+Corr.:2003, MOD; EN 60670-1:2005) 75. HRN EN 60670-21:2007 - Kutije i kući šta za električne pribore za kućanstvo i slične stalne električne instalacije -- 21. dio: Posebni zahtjevi za kutije i kućišta sa ovjesnim sredstvima (IEC 6067021:2004, MOD; EN 60670-21:2007) 76. HRN EN 60670-22:2007 - Kutije i kućišta za električne pribore za kućanstvo i slič ne stalne električne instalacije -- 22. dio: Posebni zahtjevi za priključne (razvod ne) kutije i kućišta (IEC 60670-22:2003, MOD; EN 60670-22:2006) 77. HRN EN 60044-1:2001 - Mjerni transformatori - 1. dio: Strujni transformatori (IEC 60044-1:1996, preinačena+A1:2000; EN 60044-1:1999+A1:2000) 78. HRN EN 60044-1/A2:2006 - Mjerni transformatori - 1. dio: Strujni transforma tori (IEC 60044-1:1996/am2:2002; EN 60044-1:1999/A2:2003) 79. HRN EN 60044-2:2001 - Mjerni transformatori - 2. dio: Induktivni napon ski transformatori (IEC 60044-2:1997,

preinačena+A1:2000; EN 600442:1999+A1:2000) 80. HRN EN 60044-2/A2:2006 - Mjerni transformatori - 2. dio: Induktivni napon ski transformatori (IEC 60044-2:1997/ am2:2002; EN 60044-2:1999/A2:2003) 81. HRN EN 60044-7:2001 - Mjerni transformatori - 7. dio: Elektronički naponski transformatori (IEC 60044-7:1999; EN 60044-7:2000) 82. HRN EN 60044-8:2006 - Mjerni transformatori - 8. dio: Elektronički strujni transformatori (IEC 60044-8:2002; EN 60044-8:2002) 83. HRN IEC 61869-1:2008 - Mjerni transformatori - 1. dio: Opći zahtjevi (IEC 61869-1:2007) 84. HRN EN 60099-1:2008 -- Odvodnici prenapona -- 1. dio: Odvodnici prenapona s nelinearnim otpornicima i iskri štima za sustave izmjenične struje (IEC 60099-1:1991+am1:1999; EN 600991:1994+A1:1999) 85. HRN EN 60099-4:2008 -- Odvodnici prenapona -- 4. dio: Metaloksidni odvodnici prenapona bez iskrišta za sustave izmjenične struje (IEC 600994:2004, MOD+am1:2006; EN 600994:2004+A1:2006) 86. HRN EN 60099-5:2008 -- Odvodnici prenapona -- 5. dio: Preporuke za odabir i primjenu (IEC 60099-5:1996, MOD+am1:1999; EN 60099-5:1996+A1:1999) 87. HRS IEC/PAS 60099-7:2008 -- Odvodnici prenapona -- 7. dio: Pojmovnik naziva i denicija iz IEC publikacija 60099-1, 600994, 60099-6, 61643-1, 61643-12, 6164321, 61643-311, 61643-321, 61643-331 i 61643-341 (IEC/PAS 60099-7:2004)

63

88. HRN IEC 61643-1:2007 -- Odvodnici prenapona i udarnih struja za niski napon -- 1. dio: Odvodnici prenapona i udarnih struja za niskonaponske distribucijske mreže -- Zahtjevi i ispitivanja (IEC 616431:2005) 89. HRN EN 61643-11:2008 -- Prenaponske zaštitne naprave za niski napon -- 11. dio: Prenaponske zaštitne napra ve spojene na niskonaponske energetske sustave -- Zahtjevi i ispitivanja (IEC 61643-1:1998, MOD+Corr.:1998, MOD; EN 61643-11:2002+A11:2007) 90. HRN IEC 61643-12:2007 -- Odvodnici prenapona i udarnih struja za niski napon -- 12. dio: Odvodnici prenapona i udarnih struja za niskonaponske distribucij ske mreže -- Izbor i načela uporabe (IEC 61643-12:2002) 91. HRS CLC/TS 61643-12:2008 -- Prena ponske zaštitne naprave za niski napon -- 12. dio: Prenaponske zaštitne naprave spojene na niskonaponske energetske sustave -- Načela odabira i primjene (IEC 61643-12:2002, MOD; CLC/TS 6164312:2006) 92. HRN EN 61643-21:2008 -- Prenaponske zaštitne naprave za niski napon -- 21. dio: Prenaponske zaštitne naprave spojene na telekomunikacijske i signalne mre že -- Zahtjevi za radna svojstva i ispitne metode (IEC 61643-21:2000+Corr.:2001; EN 61643-21:2001) 93. HRS CLC/TS 61643-22:2008 -- Prena ponske zaštitne naprave za niski napon -- 22. dio: Prenaponske zaštitne naprave spojene na telekomunikacijske i signalne mreže -- Načela odabira i primjene (IEC 61643-22:2004, MOD; CLC/TS 6164322:2006)

64

94. HRN EN 61643-331:2008 -- Sastavnice prenaponskih zaštitnih naprava za niski napon -- 331. dio: Specikacija za metaloksidne varistore (MOV) (IEC 61643331:2003; EN 61643-331:2003) 95. HRN EN 61643-341:2008 -- Sastavnice prenaponskih zaštitnih naprava za niski napon -- 341. dio: Specikacija za tiristorske prenaponske prigušivače (TSS) (IEC 61643-341:2001; EN 61643341:2001) 96. HRN EN 50160:2008 – Naponske ka rakteristike električne energije iz javnog distribucijskog sustava (EN 50160:2007) 7.

PRILOZI

7.1.

Tropolne sheme obračunskih mjernih mjesta

7.2.

Pregledni nacrti mjernih ormara

7.3.

Sheme lokalnog umrežavanja brojila (OMM)

7.4.

Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1)

7.5.

Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora

7.6.

Izbor snage sekundarnog namota mjernih transformatora i presjeka mjernih vodova

7.1.

Tropolne sheme OMM Legenda oznaka na tropolnim shemama

+A -A +R -R +Pmax +LP +QM1 +QM1.S1 +QM1.S2 +QM2 +QM2.S1 +QM2.S2 +N1 +N2 +P1 +K(J,H) G VP -F -GIP -X -P1 -P2 -P3

-Q1 -S1 -T1,2,3 -T4,5,6 -T L,N,PE,PEN

djelatna energija u pozitivnom smjeru - potrošnja djelatna energija u negativnom smjeru - proizvodnja jalova energija u pozitivnom smjeru jalova energija u negativnom smjeru srednja petnaestominutna maksimalna snaga registracija krivulje opterećenja mjerni ormar kupca ili zajednički za kupca i proizvođača mjerni dio mjernog ormara kupca ili zajedničkog za kupca i proizvođača priključni dio mjernog ormara kupca ili zajedničkog za kupca i proizvođača mjerni ormar proizvođača mjerni dio mjernog ormara proizvođača priključni dio mjernog ormara proizvođača niskonaponsko postrojenje kupca niskonaponsko postrojenje proizvođača uzemljivački sustav srednjenaponsko postrojenje 10 (20, 35) kV generatorsko postrojenje postrojenje vlastite potrošnje zaštitni uređaji - osigurači, odvodnici prenapona glavno izjednačenje potencijala (uzemljivačka sabirnica) redne stezaljke, PEN stezaljka brojilo električne energije MTU prijamnik komunikacijsko registracijski uređaj ograničavalo strujnog opterećenja tipkalo za deblokadu sklopnika za isklop kod prekoračenja snage strujni mjerni transformatori naponski mjerni transformatori energetski transformator vodovi

65

7.1.1.

Tropolne sheme OMM kupaca

7.1.1.1. Tropolna shema OMM za neizravno mjerenje potrošnje kupaca na SN

a) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija +QM1 +QM1.S1 -P1

-P3

COM 1

2

3

4

5

6

7

8

9

10 11 12

1

2

+QM1.S2

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13 14

-X1-14

-F4-6

+K(J,H)

-F7-9 a -T1-3

a

a

n N S1

L1

S2

-F4-6 P1

L2

S1

P2

S2

P1

L3

S1

P2 P1

-F1-3

S2 P2

-T4-6

 smjer

energije

Slika 7.1.1.1 a) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija 66

7.1.1.2. Tropolna shema OMM za poluizravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage iznad 50 kW

a) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija

Slika 7.1.1.2 a) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija 67

7.1.1.3. Tropolna shema OMM za izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne snage iznad 30 kW do uključivo 50 kW

a) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija

Slika 7.1.1.3 a) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija

68

7.1.1.4. Tropolna shema OMM za trofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage

a) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapa citivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.4 a) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induk tivna i kapacitivna (+R, -R) 69

7.1.1.4. b) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.4 b) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

70

7.1.1.4. c) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, > P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.4 c) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, > P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

71

7.1.1.4. d) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.4 d) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

72

7.1.1.4. e) Višetarifno, zajednički MTU , >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.4 e) Višetarifno, zajednički MTU , >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) 73

7.1.1.4. f) Višetarifno, zajednički MTU, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.4 f) Višetarifno, zajednički MTU, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

74

7.1.1.5. Tropolna shema OMM za jednofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage 7.1.1.5. a) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.5 a) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induk tivna i kapacitivna (+R, -R)

75

7.1.1.5. b) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.5 b) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) 76

7.1.1.5. c) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.5 c) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

77

7.1.1.5. d) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.5 d) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

78

7.1.1.5. e) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.5 e) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) 79

7.1.1.5. f) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

Slika 7.1.1.5 f) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)

80

7.1.2.

Tropolne sheme OMM proizvođača

7.1.2.1. Tropolna shema OMM za neizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na SN 7.1.2.1. a) Zajedničko neizravno mjerenje proizvodnje i potrošnje (+A, -A, +R, -R)

Slika 7.1.2.1 a) Zajedničko neizravno mjerenje proizvodnje i potrošnje (+A, -A, +R, -R)

81

7.1.2.1. b) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

Slika 7.1.2.1 b) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

82

7.1.2.1. c) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i poluizravno mjerenje vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

Slika 7.1.2.1 c) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i poluizravno mjerenje vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

83

7.1.2.2. Tropolna shema OMM za poluizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN 7.1.2.2. a) Zajedničko poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

Slika 7.1.2.2 a) Zajedničko poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

84

7.1.2.2. b) Razdvojeno poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i izravno mjerenje vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

Slika 7.1.2.2 b) Razdvojeno poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i izravno mjerenje vlastite potrošnje (+A, +R, -R) Napomena: Prikazano vrijedi za priključno mjerne ormare, a za mjerne ormare oprema u +QM1.S2 se nalazi u niskonaponskom postrojenju

85

7.1.2.3. Tropolna shema OMM za izravno trofazno mjerenje proizvodnje proizvodnje proizvođača na NN 7.1.2.3. a) Zajedničko mjerenje proizvodnje proizvodnje i vlastite potrošnje potrošnje (+A, -A, +R, -R)

Slika 7.1.2.3 a) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R)

86

7.1.2.3. b) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) -R) i vlastite vlastite potrošnje potrošnje (+A, +R, -R)

Slika 7.1.2.3 b) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

87

7.1.2.4. Tropolna shema OMM za izravno jednofazno mjerenje proizvodnje proizvođača proizvođača 7.1.2.4. a) Zajedničko mjerenje proizvodnje proizvodnje i vlastite potrošnje potrošnje (+A, -A, +R, -R)

Slika 7.1.2.4 a) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R)

88

7.1.2.4. b) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) -R) i vlastite vlastite potrošnje potrošnje (+A, +R, -R)

Slika 7.1.2.4 b) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)

89

7.1.3.

Tropolna shema OMM razmjene (+A, -A, +R, -R)

Slika 7.1.3 Tropolna shema OMM razmjene (+A, -A, +R, -R) 90

7.2.

Pregledni nacrti ormara

7.2.1.

Neizravna OMM

7.2.1.1.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9.

Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe

Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 520x520x210 mm Brojilo Komunikacijski uređaj prema potrebi Priključno mjerna kutija Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnici prenapona Okno za očitanja brojila Brava za zaključavanje vrata u tri točke Uvodnice mjernih, signalnih i komunikacijskih kabela

Slika 7.2.1.1 Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe

91

7.2.1.2.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8.

Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x360x222 mm (bez podnožja), 1600x360x222 mm (s podnožjem) Brojilo Komunikacijski uređaj prema potrebi Priključno mjerna kutija Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnici prenapona Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.1.2 Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe 92

7.2.2. 7.2.2.1.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9.

Poluizravna OMM Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe

Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 520x520x210 mm Brojilo Komunikacijski uređaj prema potrebi Priključno mjerna kutija Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnici prenapona Osigurači za zaštitu odvodnika prenapona Okno za očitanja brojila Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.2.1 Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe

93

7.2.2.2.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9.

Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodno stojeće izvedbe

Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 720x360x222 mm (bez podnožja), 1600x360x222 mm (s podnožjem) Brojilo Komunikacijski uređaj prema potrebi Priključno mjerna kutija Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnici prenapona Osigurači za zaštitu odvodnika prenapona Okno za očitanja brojila Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.2.2 Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodno stojeće izvedbe 94

7.2.2.3.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe

Ugradni ili nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 900x650x210 mm Mjerni dio (400x650x210 mm) Priključni dio (500x650x210 mm) Izolacijska pregrada Brojilo Komunikacijski uređaj prema potrebi Tropolna osigurač rastavna sklopka Strujni mjerni transformatori N sabirnica PE sabirnica Kratkospojnik N i PE sabirnica Priključno mjerna kutija Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnici prenapona Osigurači za zaštitu odvodnika prenapona Okno za očitanja brojila Brava za zaključavanje vrata u tri točke Uvodnice ze energetske kabele Uvodnice za signalne i komunikacijske kabele

Slika 7.2.2.3 Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nagradne izvedbe

95

7.2.2.4.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 862x720x320 mm (bez podnožja), 1738x720x320 mm (s podnožjem) Trofazno brojilo Komunikacijski uređaj prema potrebi Priključno mjerna kutija Odvodnik prenapona Osigurač za zaštitu odvodnika Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja (do 400 A) Strujni mjerni transformatori Fazne sabirnice Odlazna tropolna osigurač rastavna sklopka (do 160 A) ili direktni spoj na sabirnice N sabirnica PE sabirnica Kratkospojnik sabirnica N i PE Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.2.4 Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe 96

7.2.2.5.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Poluizravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija 1000x1130x355 mm Brojilo Komunikacijski uređaj prema potrebi Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnik prenapona Osigurač za zaštitu odvodnika prenapona Priključno mjerna kutija Strujni mjerni transformatori Tropolna osigurač rastavna s mogućnošću plombiranja PE sabirnica N sabirnica Kratkospojnik sabirnica N i PE Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.2.5 Poluizravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobod nostojeće izvedbe

97

7.2.2.6.

Poluizravno OMM s jednim OMM za zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 2250x(400x615)x325 mm 1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12.

Mjerni dio Priključni dio Trofazno brojilo Komunikacijski uređaj prema potrebi Priključno mjerna kutija Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnik prenapona Osigurači za zaštitu odvodnika Četveropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja (do 160 A) ili prekidač na spoju na mrežu i rastavna sklopka na spoju na proizvođača Strujni mjerni transformatori Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.2.6 Poluizravno OMM s jednim OMM za zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potroš nje proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe 98

7.2.2.7.

Poluizravno OMM s jednim OMM za proizvođača električne energije i jednim OMM za vlastitu potrošnju – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 2250x(400+615+615)x325 mm 1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

Kabelski dio Priključni dio Priključno mjerni dio Trofazno brojilo za proizvodnju Trofazno brojilo za vlastitu potrošnju Fazne i neutralna sabirnica PE sabirnica Četveropolna osigurač rastavna sklopka ili čeveropolni osigurač na spoju na mrežu Četveropolna osigurač rastavna sklopka na spoju ili rastavna sklopka na spoju na proizvođača Strujni mjerni transformatori Priključno mjerna kutija Komunikacijski uređaj prema potrebi Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Osigurači za zaštitu odvodnika prenapona Odvodnik prenapona Čeveropolna osigurač rastavna sklopka na spoju na mrežu Čeveropolna osigurač rastavna sklopka na spoju na proizvođača Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.2.7 Poluizravno OMM s jednim OMM za proizvođača električne energije i jednim OMM za vlastitu potrošnju – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe 99

7.2.3. 7.2.3.1.

Izravna OMM Izravno OMM s jednim, dva i tri OMM – Priključno mjerni ormar ug radne ili nadgradne izvedbe

Ugradni ili nadgradni priključno mjerni ormar približnih dimenzija osnovnog modula: 750x250x210 mm 1. Mjerni dio 2. Priključni dio 3. Izolacijska pregrada 4. Jednofazno brojilo 5. Prostor za komunikacijski uređaj i MTU u vanjskom kućištu 6. Jednopolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja 7. Neutralna stezaljka 8. PE stezaljka 9. Kratkospojnik stezaljki N i PE 10. Automatski osigurač (B6A) prema potrebi 11. Odvodnik prenapona po potrebi 12. Trofazno brojilo 13. Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja 14. Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) 15. Brava za zaključavanje vrata u tri točke 16. Uvodnice za energetske kabele (kod nadgradne izvedbe) 17. Uvodnice za signalne i komunikacijske kabele (kod nadgradne izvedbe)

Slika 7.2.3.1 Izravno OMM s jednim, dva i tri OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe

100

7.2.3.2.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11.

Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x360x222 mm (bez podnožja), 1600x360x222 mm (s podnožjem) Jednofazno ili trofazno brojilo Prostor za komunikacijski uređaj i MTU u vanjskom kućištu Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnik prenapona prema potrebi Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja N stezaljka PE stezaljka

Kratkospojnik stezaljki N i PE Otvor na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.3.2 Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe 101

7.2.3.3.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11.

Izravno OMM s dva OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe



Slika 7.2.3.3 Izravno OMM s dva OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe 102

7.2.3.4.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11.

Izravno OMM s tri OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe



Slika 7.2.3.4 Izravno OMM s tri OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

103

7.2.3.5.

Izravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

1. 2.

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 1000x1130x355 mm Brojilo 3. Prostor za komunikacijski uređaj i MTU u vanjskom kućištu 4. Automatski osigurač (B6A) prema potrebi 5. Odvodnik prenapona prema potrebi 6. Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja 7. PE sabirnica 8. N sabirnica 9. Kratkospojnik sabirnica N i PE 10. Otvor na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) 11. Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.3.5 Izravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodno stojeće izvedbe

104

7.2.3.6.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe

Ugradni iliili nadgradni priključno mjerni ormar približnih dimenzija osnovnog modula: 750x250x210 750x250x210 mm Mjerni dio Priključni dio Izolacijska pregrada Jednofazno brojilo Prostor za komunikacijski uređaj Dvopolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Jednopolni odvodnik prenapona prema potrebi Trofazno brojilo Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Tropolni odvodnik prenapona Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke Uvodnice za energetske kabele (kod nadgradne izvedbe) Uvodnice za signalne i komunikacijske kabele (kod nadgradne izvedbe) izvedbe)

Slika 7.2.3.6 Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni or mar ugradne ili nadgradne izvedbe 105

7.2.3.7.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12.

Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x460x222 mm (bez podnožja), 1600x460x222 mm (s podnožjem) Trofazno brojilo Prostor za komunikacijski uređaj Četveropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Četveropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja Automatski Automatski osigurač osigurač (B6A) prema potrebi potrebi Odvodnik prenapona prema potrebi N stezaljka PE stezaljka


Slika 7.2.3.7 Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe 106

7.2.4. 7.2.4.1.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Zajednički smještaj OMM Centralni mjerni ormar s više poluizravnih OMM

Samostojeći montažni mjerni ormar približnih dimenzija: 1800x1600x210 mm Brojilo Prostor za komunikacijski uređaj i MTU u vanjskom kućištu Priključno mjerna kutija Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja (do 400 A) Tropolna osigurač rastavna sklopka (do 250 A) Fazne sabirnice Strujni mjerni transformatori N sabirnica PE sabirnica Kratkospojnik sabirnica N i PE Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnik prenapona Osigurači za zaštitu odvodnika prenapona Otvor na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.4.1 Centralno OMM s više poluizravnih OMM – Samostojeći montažni mjerni ormar

107

7.2.4.2.

1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Centralni mjerni ormar s više izravnih OMM

Samostojeći montažni mjerni ormar približnih dimenzija: 1800x1500x210 mm Brojilo (jednofazno ili trofazno) Prostor za komunikacijski uređaj i MTU u vanjskom kućištu Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja (do 160 A) Tropolna osigurač rastavna sklopka za napajanje trofaznog odvoda Jednopolna osigurač rastavna sklopka za napajanje jednofaznog odvoda Automatski osigurač (B6A) prema potrebi Odvodnik prenapona prema potrebi Fazne sabirnice N sabirnica PE sabirnica Kratkospojnik N i PE sabirnice Otvor na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.4.2 Centralno OMM s više izravnih OMM – Samostojeći montažni mjerni ormar

108

7.2.4.3.

Etažni mjerni ormar s dva, tri, četiri, pet ili šest OMM

1. 2.

Nadgradni etažni mjerni ormar približnih dimenzija osnovnog modula: 750x250x210 mm Mjerni dio 3. Priključni dio 4. Izolacijska pregrada 5. Jednofazno brojilo 6. Stezaljke usponskog voda 7. Jednopolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja 8. Neutralna stezaljka 9. Trofazno brojilo 10. Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja 11. Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm) 12. Brava za zaključavanje vrata u tri točke

Slika 7.2.4.3 Etažni mjerni ormar s dva, tri, četiri, pet ili šest izravna OMM

109

7.3.

Sheme lokalnog umrežavanja brojila (OMM)

7.3.1.

Shema lokalnog povezivanja brojila RS485 vezom na GSM/GPRS komunikator

Slika 7.3.1 Shema lokalnog povezivanja brojila RS485 vezom na GSM/GPRS komunikator

110

7.3.2.

Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću RS485 veza

Slika 7.3.2 Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću RS485 veza

111

7.3.3. Shema lokalnog povezivanja brojila putem Euridis sabirnice na GSM/GPRS komunikator

Slika 7.3.3 Shema lokalnog povezivanja brojila putem Euridis sabirnice na GSM/GPRS komunikator Napomena: Nije potrebno uvijek spajati istoimene stezaljke (23 ili 24) pa je na slikama 7.3.3. i 7.3.4. prikazan slučaj kad su međusobno spojene i stezaljke različitih oznaka (23 i 24).

112

7.3.4.

Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću Euridis sabirnice

Slika 7.3.4 Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću Euridis sabirnice 113

7.3.5.

Shema lokalnog povezivanja brojila strujnom petljom na GSM/GP RS komunikator

Slika 7.3.5 Shema lokalnog povezivanja brojila strujnom petljom na GSM/GPRS komunikator

114

7.3.6.

Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj

Slika 7.3.6 Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj 115

7.4.

Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1)

Tablica 7.1 Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1)

Neizravno OMM SMT: r.t. 0,2 S NMT: r.t. 0,2 Brojilo: A r.t. 0,2 S Brojilo: R r.t. 2

Neizravno OMM SMT: r.t. 0,5 S NMT: r.t. 0,5 Brojilo: A r.t. 0,5 S Brojilo: R r.t. 2

Poluizravno OMM SMT: r.t. 0,5 S Brojilo: A r.t. 0,5 S Brojilo: R r.t. 2

Radna energija

Jalova energija

In (%) cos φ

5

10

1

0,28

0,26 0,40 0,46 0,60 2,67 2,56

0,23 0,36 0,41 0,53 2,59 2,51

0,64

0,61 0,91 1,10 1,49 3,89 3,36

0,56 0,82 0,97 1,28 3,50 3,10

0,58

0,54 0,75 0,86 1,09 3,15 2,87

0,48 0,66 0,73 0,89 2,84 2,67

5% Io

10% Io

0,95 0,9 0,8 0,867 0,8 1

Radna energija

Jalova energija

0,95 0,9 0,8 0,867 0,8 1

Radna energija

Jalova energija

0,95 0,9 0,8 0,867 0,8 I

Izravno OMM

100

20% Io

Imax

cos φ

Brojilo: A r.t. 1

Radna energija

Brojilo: A r.t. 2

Radna energija

Brojilo: R r.t. 2

Jalova energija

1

0,94

≠1 1

≠1 0 ≠0

Napomene: 1. U sivom području nije denirana mjerna nesigurnost. 2. Maksimalne mjerne nesigurnosti su iskazane u postocima. 116

20

1,10 1,60 1,87 2,02 2,38

ext. 120 - 200

7.5.

Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora

7.5.1.

Un=0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S

Tablica 7.2 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za U n=0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S Primarno opterećenje (% In) In primarna (A)

1

10

0,1 0,1 0,1 0,1 0,2 0,2 0,3 0,3 0,4 0,5 0,5 0,7 0,8 1,0 1,3 1,6 2,0 2,6 3,3 3,9 4,9 5,3 6,6

12,5 15 20 25 30 40 50 60 75

80 100 125 150 200 250 300 400 500 600 750

800 1000

5

0,3 0,4 0,5 0,7 0,8 1,0 1,3 1,6 2,0 2,5 2,6 3,3 4,1 4,9 6,6 8,2 9,9 13,2 16,5 19,7 24,7 26,3 32,9

10

0,7 0,8 1,0 1,3 1,6 2,0 2,6 3,3 3,9 4,9 5,3 6,6 8,2 9,9 13,2 16,5 19,7 26,3 32,9 39,5 49,4 52,7 65,8

20

100

P (kW) 1,3 6,6 1,6 8,2 2,0 9,9 2,6 13,2 3,3 16,5 3,9 19,7 5,3 26,3 6,6 32,9 7,9 39,5 9,9 49,4 10,5 52,7 13,2 65,8 16,5 82,3 19,7 98,7 26,3 131,6 32,9 164,5 39,5 197,5 52,7 263,3 65,8 329,1 79,0 394,9 98,7 493,6 105,3 526,5 131,6 658,2

ext.

ext.

ext.

120

150

200

7,9 9,9 11,8 15,8 19,7 23,7 31,6 39,5 47,4 59,2 63,2 79,0 98,7 118,5 158,0 197,5 236,9 315,9 394,9 473,9 592,4 631,9 789,8

9,9 12,3 14,8 19,7 24,7 29,6 39,5 49,4 59,2 74,0 79,0 98,7 123,4 148,1 197,5 246,8 296,2 394,9 493,6 592,4 740,5 789,8 987,3

13,2 16,5 19,7 26,3 32,9 39,5 52,7 65,8 79,0 98,7 105,3 131,6 164,5 197,5 263,3 329,1 394,9 526,5 658,2 789,8 987,3 -

Napomene: 1. P(kW) je mjerena djelatna trofazna simetrična snaga uz faktor snage 0,95 (kW). 2. Kod primarnih opterećenja manjih od 10% In nije denirana mjerna nesigurnost OMM.

117

7.5.2.

Un=10 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S

Tablica 7.3 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za U n=10 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S Primarno opterećenje (% In) In primarna (A)

1

10

2

8

12,5

2

10

15

2

20

5

ext.

ext.

120

150

200

197

247

329

247

411

10

20

16 21

P (kW) 165 33 206 41

12

25

49

247

296

309 370

3

16

33

66

329

395

494

658

25

4

21

41

82

411

494

617

823

30

5

25

49

99

494

740

987

40

7

33

66

132

658

592 790

987

1.316

50

8

41

82

165

823

987

1.234

60

10

49

99

197

987

1.185

1.481

1.645 1.975

75

12

62

123

247

1.234

1.481

2.468

80

13

66

132

263

1.316

100

16

82

329

3.291

21

103

411

1.645 2.057

2.468

125

165 206

1.580 1.975

1.851 1.975

2.468

4.114

150

25

123

247

494

2.468

2.962

3.085 3.702

200

33

329

658

3.291

3.949

4.936

6.582

250

41

165 206

411

823

4.114

4.936

8.227

300

49

247

494

987

4.936

5.924

6.170 7.405

100

ext.

494

2.633

4.936

9.873


118

7.5.3.


Tablica 7.4 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za U n=20 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S ext.

ext.

ext.

120

150

200

Primarno opterećenje (% In) In primarna (A)

1

10

3

16

33

66

329

395

494

658

12,5

4

21

41

82

411

494

617

823

15

5

25

49

99

494

740

987

20

7

33

66

132

658

592 790

987

1.316

25

8

41

82

165

823

987

1.234

30

10

49

99

197

987

1.481

40

13

66

132

263

1.316

1.975

2.633

50

16

82

165

329

2.468

3.291

60

99

197

395

2.369

2.962

3.949

75

20 25

1.645 1.975

1.185 1.580 1.975

1.645 1.975

123

247

494

2.468

2.962

3.702

4.936

80

26

132

263

2.633

3.159

3.949

100

33

329

3.291

3.949

4.936

5.265 6.582

125

41

165 206

527 658

411

823

4.114

4.936

150

49

247

494

987

4.936

5.924

6.170 7.405

200

66

329

658

1.316

6.582

7.898

9.873

250

82

411

823

8.227

9.873

300

99

494

987

1.645 1.975

5

10

20

100

P (kW)

9.873

11.847

8.227 9.873 13.164

16.454 14.809 19.745 12.341

Napomene: 1. P(kW) je mjerena djelatna trofazna simetrična snaga uz faktor snage 0,95 (kW). 2. Kod primarnih opterećenja manjih od 10% In nije denirana mjerna nesigurnost OMM-a.

119

7.5.4.


Tablica 7.5 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za U n=35 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S ext.

ext.

ext.

120

150

200

691

864

864

1.080

1.152 1.440

1.037

1.296

1.728

Primarno opterećenje (% In) In primarna (A)

1

10

6

29

58

12,5

7

36

72

P (kW) 115 576 720 144

15

9

43

86

173

864

20

12

58

115

230

1.382

1.728

25

14

72

144

288

1.152 1.440

1.728

30

17

86

173

346

1.728

2.073

40

23

115

230

461

2.764

50

29

144

288

576

3.455

4.319

60

35

173

346

691

2.304 2.880 3.455

2.160 2.592 3.455

2.304 2.880 3.455 4.607 5.759

4.147

5.183

6.911

75

43

216

432

864

4.319

6.479

8.639

80

46

230

461

921

6.911

100

58

288

6.911

8.639

72

360

1.152 1.440

9.215 11.518

125

576 720

4.607 5.759

5.183 5.529

150

86

432

864

200

115

250

144

576 720

1.152 1.440

300

173

864

1.728

5

10

20

100

10.798 14.398 1.728 8.639 10.366 12.958 17.277 2.304 11.518 13.822 17.277 23.036 2.880 14.398 17.277 21.597 28.795 3.455 17.277 20.733 25.916 34.554 7.199

8.639


120

7.6.

Izbor snage sekundarnog namota mjernih transformatora i presjeka mjernih vodova 15 14 13 12 11 10 ) A V (

9

e j n e ć e r e t p O

8

2,5 mm2 4 mm2

7

6 mm2

6 5 4 3 2 1 0 0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

Duljina mjernog voda od SMT-a do brojila (m)

Slika 7.6.1 Opterećenje sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora kod nazivne struje 5 A 2.5 2.4 2.3 2.2 2.1 2 1.9 1.8 1.7 1.6 ) A V ( e j n e ć e r e t p O

1.5 1.4

2,5 mm2

1.3

4 mm2

1.2

6 mm2

1.1 1 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0 0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

44

46

48

50

Duljina mjernog voda od SMT-a do brojila (m)

Slika 7.6.2 Opterećenje sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora kod nazivne struje 1 A 121

4.235

4.23

4.225

4.22

) A V ( e j n e ć e r e t p O

4.215 2,5 mm2 4.21

4 mm2 6 mm2

4.205

4.2

4.195

4.19

4.185 0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

Duljina mjernog voda od NMT-a do brojila (m)

Slika 7.6.3 Opterećenje sekundarnog namota naponskog mjernog transformatora 0.05

0.045

0.04

0.035 ) % ( a 0.03 n o p a n d 0.025 a p i n t o 0.02 t s o P

2,5 mm2 4 mm2 6 mm2

0.015

0.01

0.005

0 0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

Duljina mjernog voda od NMT-a do brojila (m)

Slika 7.6.4 Postotni pad napona na mjernim vodovima naponskog mjernog transformatora 122

Popis slika: Slika 3.1 Priključno mjerna kutija PMK-14

......................................................................................................43

Slika 3.2 Primjeri ugradnje kućnih priključno mjernih ormarića

.......................................................................47

Slika 7.1.1.1 A) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija ............................................................................66 Slika 7.1.1.2 A) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija ............................................................................67 Slika 7.1.1.3 A) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija ............................................................................68 Slika 7.1.1.4 A) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) .....................................................................................69 Slika 7.1.1.4 B) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) ..................................................................................... 70 Slika 7.1.1.4 C) Višetarifno, MTU u zasebnom kučištu, > P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) .....................................................................................71 Slika 7.1.1.4 D) Višetarifno, MTU u zasebnom kučištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) ..................................................72 Slika 7.1.1.4 E) Višetarifno, zajednički MTU , >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) .....................................................................................73 Slika 7.1.1.4 F) Višetarifno, zajednički MTU, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) .....................................................................................74 Slika 7.1.1.5 A) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) ..................................................................................... 75 Slika 7.1.1.5 B) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) .................................................76 Slika 7.1.1.5 C) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) .....................................................................................77 Slika 7.1.1.5 D) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) ..................................................78 Slika 7.1.1.5 E) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) ..................................................79 Slika 7.1.1.5 F) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R) ..................................................................................... 80 Slika 7.1.2.1 A) Zajedničko neizravno mjerenje proizvodnje i potrošnje (+A, -A, +R, -R)...................................81 Slika 7.1.2.1 B) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R) ..82

123

Slika 7.1.2.1 C) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i poluizravno mjerenje vlastite potrošnje (+A, +R, -R) .............................................................................83 Slika 7.1.2.2 A) Zajedničko poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R) ...............................................................................................................84 Slika 7.1.2.2 B) Razdvojeno poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i izravno mjerenje vlastite potrošnje (+A, +R, -R) .................................................................................... 85 Slika 7.1.2.3 A) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R) ......................................86 Slika 7.1.2.3 B) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R). .................87 Slika 7.1.2.4 A) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R) ......................................88 Slika 7.1.2.4 B) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R). .................89 Slika 7.1.3 Tropolna shema OMM razmjene (+A, -A, +R, -R) ........................................................................... 90 Slika 7.2.1.1 Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe ............................................91 Slika 7.2.1.2 Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ....................................92 Slika 7.2.2.1 Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe ..........................................93 Slika 7.2.2.2 Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodno stojeće izvedbe ................................94 Slika 7.2.2.3 Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nagradne izvedbe .......... 95 Slika 7.2.2.4 Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe .................96 Slika 7.2.2.5 Poluizravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe .................................................................................97 Slika 7.2.2.6 Poluizravno OMM s jednim OMM za zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe .....................................98 Slika 7.2.2.7 Poluizravno OMM s jednim OMM za proizvođača električne energije i jednim OMM za vlastitu potrošnju – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe ................................99 Slika 7.2.3.1 Izravno OMM s jednim, dva i tri OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe .............................................................................................................. 100 Slika 7.2.3.2 Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ...................... 101 Slika 7.2.3.3 Izravno OMM s dva OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ........................... 102 Slika 7.2.3.4 Izravno OMM s tri OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ............................. 103 Slika 7.2.3.5 Izravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ....................................................................................................................... 104 Slika 7.2.3.6 Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe ...................................................................... 105 Slika 7.2.3.7 Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe ...................... 106

124

Slika 7.2.4.1 Centralno OMM s više poluizravnih OMM – Samostojeći montažni mjerni ormar ....................... 107 Slika 7.2.4.2 Centralno OMM s više izravnih OMM – Samostojeći montažni mjerni ormar ............................. 108 Slika 7.2.4.3 Etažni mjerni ormar s dva, tri, četiri, pet ili šest izravna OMM-a ................................................ 109 Slika 7.3.1 Shema lokalnog povezivanja brojila RS485 vezom na GSM/GPRS komunikator ............................ 110 Slika 7.3.2 Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću RS485 veza ...............................................111 Slika 7.3.3 Shema lokalnog povezivanja brojila putem Euridis sabirnice na GSM/GPRS komunikator .............112 Slika 7.3.4 Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću Euridis sabirnice ........................................113 Slika 7.3.5 Shema lokalnog povezivanja brojila strujnom petljom na GSM/GPRS komunikator .......................114 Slika 7.3.6 Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj ..................................................... 115 Slika 7.6.1 Opterećenje sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora kod nazivne struje 5 A .........121 Slika 7.6.2 Opterećenje sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora kod nazivne struje 1 A .........121 Slika 7.6.3 Opterećenje sekundarnog namota naponskog mjernog transformatora ........................................122 Slika 7.6.4 Postotni pad napona na mjernim vodovima naponskog mjernog transformatora ..........................122

Popis tablica: Tablica 3.1 Oprema mjernog sloga broj 1

........................................................................................................12

Tablica 3.2 Oprema mjernog sloga broj 2

........................................................................................................13


........................................................................................................14


........................................................................................................14


........................................................................................................


........................................................................................................16


........................................................................................................17


........................................................................................................18


........................................................................................................19

15

Tablica 3.10 Tipovi brojila za kupce i proizvođače električne energije s optimalnim tehničkim uvjetima ...........23 Tablica 3.11 Glavne dimenzije brojila

..............................................................................................................24

Tablica 3.12 Glavne dimenzije poklopca stezaljki brojila

..................................................................................24

Tablica 3.13 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 38 kV .....................................26 Tablica 3.14 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 24 kV .....................................27 Tablica 3.15 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 12 kV .....................................27

125

Tablica 3.16 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 0.72 kV ..................................27 Tablica 3.17 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um=38 kV ...................................29 Tablica 3.18 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um = 24 kV .................................29 Tablica 3.19 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um=24 kV – sekundarno prespojivi .........................................................................................................................29 Tablica 3.20 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um = 12 kV................................. 30 Tablica 3.21 Mogućnost uporabe kombinacije različitih komunikacijskih protokola, polja primjene i komunikacijskih kanala (medija) .................................................................................... 35 Tablica 3.22 Ograničavala strujnog opterećenja za jednofazni priključak .........................................................39 Tablica 3.23 Tropolna ograničavala strujnog opterećenja za trofazni simetrični priključak ................................39 Tablica 3.24 Jednopolna ograničavala strujnog opterećenja za trofazni nesimetrični priključak ....................... 40 Tablica 3.25 Strujno-vremenska karakteristika prorade ograničavala strujnog opterećenja u području preopterećenja .....................................................................................41 Tablica 3.26 Minimalni presjeci bakrenih vodiča ovisno o nazivnoj struji osigurača .........................................44 Tablica 3.27 Ovisnost nazivne snage strujnih mjernih transformatora o duljini kabela i presjeku žile kabela .... 45 Tablica 3.28 Povezivanje strujnih mjernih transformatora i priključne letvice u mjernom ormariću ................... 45 Tablica 3.29 Izbor presjeka žila kabela ovisno o duljini kabela ......................................................................... 45 Tablica 3.30 Povezivanje naponskog mjernog transformatora i priključno mjerne kutije u mjernom ormariću pri neizravnom priključku višefunkcijskog (kombi) brojila ...................................... 45 Tablica 3.31 Povezivanje naponskih mjernih vodova od mjesta priključenja i priključno mjerne kutije u mjernom ormariću pri poluizravnom priključku višefunkcijskog (kombi) brojila ...............46 Tablica 3.32 Povezivanje priključne letvice i brojila u mjernom ormariću .........................................................46 Tablica 3.33 Oprema u mjernim ormarima

......................................................................................................48

Tablica 7.1 Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1) .......................................................116 Tablica 7.2 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za U =0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S.....................................................................................117 n

Tablica 7.3 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za U =0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S.....................................................................................118 n

Tablica 7.4 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za U =0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S.....................................................................................119 n

Tablica 7.5 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za U =0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S..................................................................................... 120 n

126

127

Bilten246_Pravilnik o Tehnickim Uvjetima Za Obracunska Mjerna Mjesta u Nadleznosti HEP-ODS

Recommend Documents