Socijalistička J u g o s l a v i j a
Federativna
OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA
TUMAČ
za list
BANJALUKA L 33-119
Beograd 1977.
Republika
REDAKCIJSKI ODBOR: Milorad Dimitrijević Dragan Dragić Stevan Karamata Boris SikoSek Dora !eselinović
Izdaje Savezni geolo"ki zavod# Beograd $tam%ano & tira'& od ()) %rimeraka Kao sastavni deo %rimerka lista karte s kojim se %ak&je & %lasti*n& +&trol& $tam%a: ,-RI!RED.I -RE/0ED1# Beograd# MarSala Birj&zova 23
KAR45 I 45MA6 I7RADIO
I.S4I454 7A /EO0O$KA /EO 0O$KA IS4RA8I!A.JA IS4RA8I!A.JA SARAJE!O 9;<3
A&tori karte: M3 MOJI=E!I=# S3 !I0O!SKI !I0O!SKI i B3 4OMI= 4OMI= A&tori t&ma*a: M3 MOJI=E!I=# S3 !I0O!SKI# B3 4OMI= i J3 -AMI=
SADRAJ 5!OD 33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333( /EO/RA>SKI -RE/0ED 333333333333333333333333333333 33333333333333333333 33333333333333 < -RE/0ED RA.IJI? IS4RA8I!A.JA 3 3 @ -RE/0ED O-$4E /RAE 4ERE.A 3 3 9) O-IS KAR4IRA.I? JEDI.ICA3333333333333333333333333339( -ERMO4RIJAS 33333333333333333333333333333333333333333333339( 4RIJAS 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333339( Donji trijas33333333333333333333333333333333333333333333333333333333 9( Anizi*ki kat 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 9< 0adinik333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333339< Srednji i gornji trijas 333333333333333333333333333333333 333333333333333333333333 33333333339< 39< /ornji trijas33333333333333333333333333333333333333333333333333 3 9; S4IJE.E O>IO0I4SKE 7O.E 3 3 3 3 9@ Ro'njai# glini i sili+ikovani kre*njai 3 3 9@ Melan' o+iolitske zone333333333333333333333333333333333333339@ Kvar Kv ar se seri rii its tski ki i sena senats tski ki Skri Skrilj lji i 3 3 3 9 S%iliti333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333339 Dijaazi 333333333333333333333333333333333333333333333333333333339 /arodoleriti 333333333333333333333333333333333333333333333333) /ari 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333) Alitski "ijeniti 3333333333333333333333333 33333333333333333 33333333## 3 3 3 3 ) Kvaraliti33333333333333333333333333333333333333333333333333333339 -eridotitam am+i +iolitska asoijaija 3 3 3 3 9 -eridotiti33333333333333333333333333333333333333333333333333333339 Ser%entiniti3333333333333333333333333333333333333333333333333339 Kvarkaronatske stijene33333333333333333333333333 Am+ioliti 3333333333333333333333333333333333333333333333333 ME0A.8 SJE!ER.E KO7ARE I 57 0OMCA 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333332 J5RSKI KARBO.A4.I KARBO.A4.I SEDIME.4I 3 2 0ijas i doger 333333333333333333333333333333333333333333 333333332 33333333 2 /ornja j&ra 33333333333333333333333333333333333333333333333332 DO.JA KREDA 3333333333333333333333333333333333333333 33333 Slojeviti i ankoviti kre*njai3333333333333333333333333 -lo*asti kre*njai3333333333333333333333333333333333333333333333 CE.OMA.45RO. 333333333333333333333333333333333333 >0I$E!I J5REKREDE I KREDE 3 3 Klastiti 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333 -jeS*ari# la%ori i glini 3333333333333333333333333333333( 3333333333333333333333333333 333( Kar Ka ron onat atne ne re* re*e# e# kalka kalkare reni niti ti i la%or la%ori i 3 ( Konglomerati# re*e# %jeS*ari i la%ori 3 ( Karonatni +li" 3333333333333333333333333333333333333333333333< 0a%ori i kalkareniti333333333333333333333333333 kalkareniti333333333333333333333333333333333333 333333333#3#3 < Bre*e# kongl nglomerati i %je %jeS*ari 3 3 3 3 < DO.JI I SRED.JI EOCE. 333333333333333333333333333< .EO/E.333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333; Donji i srednji mioen 33333333333333333333333333333333; 33333333333333333333333333 333333; Banjal&*ki asen3333333333333333333333333333333333333333333333; Konglomerati# la%oroviti kre*njai i gline sa &gljeni33333333333333333333333333333333333 &gljeni33333333333333333333333333333333333333333333 333333333333 333 3 3 ; 0a%ori# %ijeskovi i gline 33333333333333333333333 3333333333333 33333333333333@ 3333@ J&'ni deo %anonskog asena 3 3 3 3 @ B&rdigalFelvet333333333333333333333333333333333333333333333@ 4orton 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333@
-ijeskovi# gline gline i la%oroviti kre*njai 3 3 -ijeskovi i gline33333333333333333333333333333333333333333333 -lioen33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333 K!AR4AR 3 3 3 3 3 3333 333333 3333 3333 3333 33333333 333333 3333 3333 3333 3333 3333 3333 3333 3333 3332 32)) 4erase 333333333333333333333333333333333333333333333333333332) Del&vij&m 3333333333333333333333333333333333333333333332) Del&vijalno%roFivijalni sedimenti 3 2) -rol&vijalni kon&si 333333333333333333333333 333333333333333 3333333333333329 3333329 Barski sedimenti3333333333333333333333333333333333333329 Izvorski sedimenti3333333333333333333333333333333333329 Si%ari 33333333333333333333333333333333333333333333333333329 Mrtvaje 33333333333333333333333333333333333333333333329 S%r&dovi# ade i %la'e333333333333333333333333333333329 Al&vij&m33333333333333333333333333333333333333333333333333329 4EK4O.IKA 33333333333333333333333333333333333333333333333333333332 S4R5K45R.O>ACIJE0.A JEDI.ICA MA.JA6A G4IJES.OG6EMER.ICA 3 2 Blok Manja*e333333333333333333333333333333333333333333333332 Blok $eFitl&ka333333333333333333333333333333333333333333333322 Blok 4ijesnog 33333333333333333333333333333333333333333332 >0I$.A 7O.A BA.JA05KAGSARA JE!O 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333332 Blok !ranje !ranje 333333333333333333333333333333333333333 333333333333333333333333333333 333333333333332 333332 Blok -iskavie 3333333333333333333333333333333333333333332 S4R5K45R.O>ACIJE0.A JEDI.ICA 570OMACGKO7ARA 33333333333333333333333333333332 4rijas ijasko koj j&r &rsk skii ro'n ro'nja jai i i glin glini i 3 3 3 2( O+iolitski melan' 3333333333333333333333333333333333333 33333333333333333333333333333 333333332( 2( S4R5 S4R5K4 K45R 5R.O .O> >A ACIJE CIJE0. 0.A A JEDI JEDI.I .ICA CA SJE!ER.I? DIJE0O!A 570OMCA I KO7ARE 3333333333333333333333333333333333333333333333333333333332< Blok sjeverne Kozare 3333333333333333333333333333332< Blok ?rvaćana 333333333333333333333333333333333333333332< .EO/E.I BASE.I 33333333333333333333333333333333333333332< 33333333333333333333333333333333333333 332< -rnjavorski asen 333333333333333333333333333333333333 3333333333333333333333333333 333333332< 2< Banjal&*ki slatkovodni asen 3 3 3 3 2; KotorvaroSki asen 33333333333333333333333333333333 333333333333333333333333 333333332; 2; 4eslićki 4eslićki asen 33333333333333333333333333333333333333333332; RASJEDI 33333333333333333333333333333333333333333333333333333332; -RE/0ED MI.ERA0.I? SIRO!I.A 3 2@ Mangan 33333333333333333333333333333333333333333333333333332@ Bakar 333333333333333333333333333333333333333333333333333333332@ -irit 33333333333333333333333333333333333333333333333333333333332@ Magnezit 3333333333333333333333333333333333333333333333333333) Azest 333333333333333333333333333333333333333333333333333333) Barit33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333) Bit&minozni Jkrilji 333333333333333333333333333333333) 5galj 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333) Bentonit 33333333333333333333333333333333333333333333333333333) /raHevinski materijal 3333333333333333333333333 3333333333333333 333333333333) 333) Mineralne vode 33333333333333333333333333333333333 33333333333333333333333333 333333333333) 333) IS4ORIJA S4!ARA.JA 4ERE.A 3 3 3 3 ) 0I4ERA45RA333333333333333333333333333333333333333333333333333333333)
!"#D
Osnovna geološka karta list Banjaluka 1:100 000 rađena je od 1964. do 1970. godine. Do 1967 f godine radovi su izvođeni u okviru regiona Ozren!zlo"a# i Bosanska $rajina% a nadalje u okviru izrade Osnovne geološke katte. &a kartiranju je u'estvovao veliki (roj geologa. )ek#ije *elina#% )latina% +katavi#a i dijelorri ,ju(atov#i kartirali su 1964. godine: j. -a"i% /. $aeler% O. )unari% . Oluji%D. 2r(jai3 novi% 2. *o(i i . 5e#. 2oko" 196. i 1966. godine terene !zlo"#a i Banjalu'ke $ozare kartirali su: ). ilovski% +. 8aksl"'ev% . )i"i% 2. ivaljevi% 8. ,oajii 8% ;n
&a rikuljanju i o(radi uzoraka za la(oratorijske analize u'estvovale su $. la?ini i ,auševi @na o(radi "ikroaleontološki? analizaA= . Brkovi% B. )toj'i i &. ,auševi o(ra< 1 đivale su "akrofaunu= sedi"entološke analize radile su . akovi i % 8aksi"ovi% aetit grafske D. Corđevi i . -a"i. -anološke analize na'inila je O. ovanovi% a konodonte je odredila ,j. eli'i. -oslije regleda "aterijala lista Banjaluka% ko"isija ga je vratila na terensku i ka(inetsku doradiiA. &a rea"(ula#iji su toko" 197. i 1976. u'estvovali ,. ujnovi% 8% 8ojievi%% B. 2o"iE . -a"i% . r?ov'i% -. Di"itrov i 8. ;ndrijaševi. 5avršnu interreta#iju karte izvršio jeF 8. 8ojievi% a tu"a' su naisali 8. 8ojievi% ). ilovski% . -a"i i B. 2o"i. 2e?ni'ku o(radu su izvršili . *oli% ,. 8aruši i 5. )el"anovi. 2ekst tu"a'a je redigovao 8. Dir"trijevi% a stru'no3te?ni'ku redak#iju karte je izvršio 5% -avlovi.
$%#$RAFS&' (R%$L%D
,ist Banjaluka zauzi"a ovršinu od 1.464 k" G i nalazi se iz"eđu 17H00I i 17HJ0I isto'ne geografske duine% odnosno% iz"eđu 44H40I i 4H00I sjeverne geografske širine. ! orografsko" ogledu se isti'e $ozara lanina sa najviši" vr?o" $rnjin @K41 "A. Od $ozare teren se (lago sušta u rav#u jugoistoka ka aluvijalnoj ravni r(asa. $ozara sada u ti lanina sa izdueni" (ilo"% a odlikuje se str"i" kratki" dolina"a. uni" adina"a $ozare rolazi disloka#ija koja odvaja "asiv $ozare od lanine -iskavi#e @sa najviši" vr?o" $lue 4JJ "A koja je% također% na svo" juno" ru(u ograni'ena disloka#ijo". 2eren juno od nje odlikuje se (lagi" uzvišenji"a% ri(lino iste visine @oko 400 "A. &a juno" dijelu lista su o(ron#i 8anja'e lanine sa najvišo" koto" na teritoriji lista odi'ki vr? @K6K "A. &a isto'noj olovini lista su sjeverozaadni ogran#i lanine !zlo"#a. Dolina r(anje odvaja visove juno od *elin#a @Bjeljevine 74G " i ,iova# 7K "A od Lrnog vr?a @46 "A koji do"inira sjeverno od *elin#a. &a sjeverno" dijelu lista je rostrana aluvijalna ravan r(asa3,ijev'e olje odakle se teren (lago die ka Banjalu'koj $ozari% odnosno $ozari i re"a Lrno" vr?u% odnosno !zlo"#u% kao i na sjeveroistok re"a 8otaji#i. lavni rje'ni tok je r(as koji roti'e sredino" lista re"a sjeveru i rikulja rakti'no sve vodene tokove. Desne ritoke r(asa su r(anja% 2urjani#a i Lrkvena% a lijeve @znatno "anje od desni?A )urtolija% Lrkvina @koja roti'e kroz BanjalukuA% Drago'aj i Bukovi#a. &ekoliko "anji? vodeni? tokova sa sjeverni? adina $ozare direktno se uliva u )avu. -iskavi'ka rijeka i Bistri#a sakuljaju vodu iz zaadni? dijelova lista i reko o"jeni#e odvode je u )anu. -redio na krajnje" jugozaadno" dijelu lista je (ezvodan jer je reteno izgrađen od kar(o3natni? stijena. Ostala odru'ja su relativno (ogata vodo" reko #ijele godine.
7
SI3 1* /eogra+ski %olo'aj lista Banjal&ka3 /eogra%Fi %osition o+ tFe Banjal&ka sFeet3 4eor%aHiimeKoe no jioKem jnira# Ea??JivKa3
)
(R%$U%D RA+'J', 'SRA'"A+JA i
I
>>>>>>
-rve detaljnije oise geologije terena lista Banjaluka daje C. -ilar @1KKGA. /z"eđu -rosare i sanskog aleozoika rikazuje "ezozoik. Lijela $ozara o nje"u sada u odru'ja tzv. Merutivne zonšN% u kojoj su serentini% ga(ri% dija(azi i a"fi(oliti. rutive% kao i f lisne sedi"ente% u(raja u kredu. On oisuje i slatkovodne naslage oko Banjaluke. &ajvee zasluge od stariji? istraiva'a za rou'avanje Bosanske serentinske zone i"a 8. $išati @1K97A% o(raa anju sere?tiniti"a $ozare i !zlo"#a% kao i ga(roidni" stijena"a. !o'io je i relazne stijene iznieđuj ga(ra i eridotita @eridotite sa feldsati"aA. $i+ati je "edu rvi" zaazio u ultra(azitinta %jvrstanjeN% kako je on tada nazvao lita. t i ' i >
•
>
. > > " >
. ri""er @19P1A% sli'no ;. Bittneru @1KK4A% u(raja u neogen jezerske naslage oko Banjaluke i sve sli'?e naslage u Bosni i er#egovini. j
*-
8eđuti"%= . $atzer @191J% 1914% 191KaA detaljnije oisuje slatkovodne naslage oko Banjaluke a naro'itu anju osveuje ojava"a ugljena% kao i nji?ovoj ekono"skoj vrijednosti. Ove naslage izdvaja u oligo"io#en. Qje'ne terase oko Banjaluke ). -avi'i @1919A deli na najniu @ored r(asaA% drugu% visu @na kojoj se nalazi #ijela BanjalukaA i treu% koja se die iznad druge za oko 6 ". &a reglednoj geološkoj karti lista Banjaluka% 1:G00 000 . $atzer izdvaja kre'njake srednjeg i gornjeg trijasa iiošte i dolo"ite trijasa uošte. $ao gornju juru i dijelo" kredu odvaja tufi3ti'ne ješ'are i radiolarite sa "angano"= kreda @i dijelo" juraA redstavljena je šareni"% reteno #rveni" laoroviti" kre'nja#i"a i sivi" kre'nja#i"a s nerinea"a. On dalje izdvaja nu"ulitne kre'njake i ješ'are sa laoroviti" i glinoviti" sedi"enti"a i eo#enski fliš.I)latkovodne sedi"ente sa uglje" je uvrstio u koneni oligo"io#en. &a sjeverni" adina"a $ozare i !zlo"#a detaljnije raš'ianjava inarinski "io#en i lio#ert. Od erutiva izdvaja serentin% ga(ro i dija(az. ! geologiji Bosne . $atzer @19G6A o"inje "ale aleozojske "asive koji se javljaju u dru'ju Bosanske serentinske zone u odru'ju !zlo"#a. -ojave "angana u otoku Bajin#u% Osutoj lavi#i% eliko" isu i dr. oisuje . 2u#ani @19GKA% uz osvrt na nji?ovu genezu. ! stratigrafsko" regledu geološki? for"a#ija u Bosni i er#egovini 8. 8ilojkovi @19G9A navodi fosilnu faunu "a"alija% koja je nađena u ugljeno" slojii kod Banjaluke% a koju ;. of"an @1906A s"atra za "lade "io#ensku= fosilnu floru% koja se ovdje javlja u viši" slojevi"a% . ngel?ardt @190G% 1910A je odredio kao tii'no oligo"io#ensku. -ored oisa neogenski? sedi"enata% 2. ekši @19J4A% naglašava da su ugljonosne zone jako u(rane i izrasjedane. On kasnije @19J7A u Banjalu'koj $ozari izdvaja tri razli'ita tia sedi"enata: ješ'are% ješ'are sa ronja#i"a i kre'njake. Quda "angana je vezana za ronjake. 5a kre'njake i ronjake kae da su u tijesnoj vezi "eđuso(no% kao i sa rudo". Od ostali? stijena so"inje
9
i serentin% a sve ove tvorevine izdvaja u juru. Oisuje oko G0 ojava rude "angana za koje kae da su sedi"entnog orijekla. Q. Buzaljko @194A oisuje sedi"entne% "ag"atske i "eta"orfne stijene Banjalu'ke $ozare. 5a ronjake vjeruje da su sin?roni sa kre'nja#i"a% iz koji? je u Bajin#u određen a"onit Clados-rites macilentus; re"a to"e (i ti kre'nja#i (ili Mgornji anizik do gornji ladinikN. uno od Banjaluke je D. &edela3Devide @197A odredila glo(otrunkane senonske starosti. ,j. olu( @1961A je detaljno o(radio "ag"atske stijene juni? adina $ozare i izdvojio niz vrsta i varijeteta% koji su doku"entirani detaljni" oti'ki" i ?e"ijski" oda#i"a. ! Bos. -osavini -. 8iljuš @1961A u neogenski" sedi"enti"a izdvaja torton% donji sar"at anon i ont. On kasnije @196JA daje regionalne odaike o geologiji sjeverne Bosne na osnovu izrade geološke karte% zati" niza strukturni?% aleogeografski? i fa#ijalni? karata% rofila i stratigrafski? stu(ova rađeni? na osnovu istranog (ušenja i geofizi'ki? radova. . 8ajer @196GA oisuje ofiolitski ko"leks u odru'ju r(anja)njegotina i dalje re"a rije#i Bosni u tzv. Mserentinskoj zoniN u Bosni. On je o(radio ultra"afite i (azite i kenotine vul3kanite% kao i sedi"entne stijene Mdija(az3ronja'ke for"a#ijeN i rijetke "eta"orfne stijene @za koje s"atra da su (ez su"nje aleozojske starostiA. ! (anjalu'ko" neogenu 8. 8ufti i -. ,u(uri @196JA izdvajaju sa"itsku slojnu gruu% glavni ugljeni sloj% krovinu s (itu"inozni" i laoroviti" kre'nja#i"a (ogati" fauno"% i završne konglo"erate. -ored detaljnog oisa "ag"atski? i tektonski? struktura u ultra(aziti"a Bosanske seren 3tinske zone . -a"i @1964(A određuje i oloaj ultra"afita u #jelokuno" ko"leksu% te na taj na'in daje odatke koji su od vanosti i za ofiolitske terene na odru'ju lista Banjaluka. /sti je slu'aj i s regionalni" rado" . -arni#a @196JA o "ezoozojski" vulkanogeno3sedi"entni" for"a#ija"a. M . 8iladinovi @196% 1966A izlae ošti stratigrafski regled i strukturu sjevernog dijela Bos. $rajine% sa kraiki" osvrto" na razvoj glavni? tektonski? jedini#a. . 2ajerkauf @1966A oisuje geologiju terena odru'ja )njegotine i r(anje% na'in ojavljivanja jnagnezita% njegovu genezu% a daje i rezerve rude. )a terena lista Banjaluka o"inje ojave jnagnezita u ultra(aziti"a sjeverno od *elin#a i na )katavi#i. . 2ru(elja @1966A s"atra da "ag"atske i iroklasti'ne stijene sjevernog odru'ja lanine $ozare redstavljaju jednu rostornu i genetsku #jelinu. -re"a . 2ru(elji Miroklasti'ne stijene su još jedan dokaz za srednjetrijasku starost kiseli? i neutralni? efuzivni? i i'ni? stijena .sjevernog odru'ja $ozareN. 5aklju'ak u radu je da vulkanogeno3sedi"entna for"a#ija nije "lađa od srednjeg trijasa. M . re"ija @1969A u rnjavorsko" (asenu izdvaja slatkovodni stariji "io#en @(urdigal3?elvetA% r"arinski torton% volin @donji sar"atA% anon i lio#en. . -a"i i /. $aler @1969A daju detaljan geološko3etrografski rikaz i stu( ga(ro3doleritske "ase $ozara'kog otoka u odru'ju $ozar#a% te definiraju rostorni rasored ojedini? vrsta i varijeteta stijena% kao i odnos re"a okolni" sedi"enti"a. . elaska% . ;"šel% B. $aovi i B. uksanovi @1969A oisuju gornjokredne klastite šireg odru'ja Banjaluke% kao i klasti'nu gornju kredu $ozare. uno od Banjaluke reko gornjo3trijaski? dolo"ita izdvajaju al(@RA3#eno"anski fliš% #eno"an3turonsku MskaljuN i gornji "ast3:ri?t3aleogen@RA. ! odru'ju $ozare navode ko"letan razvoj skalja3fa#ijesa @#eno"an3senonA.
10
(R'&A. #(/% $RA0% %R%+A
4ereni lista Banjal&ka o&Fvataj& vi"e str&kt&mo+ai jalniF jelina3 Krajnji j&'ni dijelovi %ri%adaj& sjevernim ogranima %lanine Manja*e i 6emernie# gdje s& &glavnom razvijene karonatne +ai je mezozoika %reko kojiF le'e klasti*ni sedimenti gornje krede3 .a j&'nim i sredi"njim dijelovima lista zast&%ljeni s& klasti*ni sedimenti j&rskokrednog i krednog +li"a3 Sjeverno od njiF le'i melan' ,Centralneo+iolitske zone1 koji izgraH&je %laninske masive 5zloma i Kozare# i melan' koji %ri%ada ,&n&tra"njodinarskovardarskoj zoni1# a izgraH&je sjeverne %adine %lanine 5zloma i Kozare3 -reko oviF sedimenata transgresivno le'e gr&oklasti6ni sedimenti krede# eoenski +li" i sedimenti neogena3 -ermotrijaske naslage# otkrivene & sjeveroza%adnim dijelovima lista# %redstavljaj& isto*ni i j&goisto*ni dio sansko&nskog %aleozoika3 7ast&%ljene s& konglomeratima# kvarniin %je"*arima# rjeHe glinima3 Kontakt oviF sedimenata sa tvorevinama mezozoika je tektonski# tako da nismo sig&rni da li %ostoji kontin&itet sedimentaije iz %aleozoika & mezozoik3 .ajstariji trijaski sedimenti s& kvarlisk&noviti %je"*ari# la%ori i rjeHe la%oroviti# kvrgavi kre*njai3 Javljaj& se & olistolitima & okvir& Centralne o+iolitske zone3 Anizijski kre*njai &tvrHeni s& takoHe & olistolitima & %odr&*j& Banjal&*ke Kozare3 Oni s& sive i rvenkaste oje# a sadr'e karakteristi*ne +osile %ojediniF zona anizika3 0adinik je takoHe dok&mentovan & olistolitima na j&'nim %adinama Banjal&*ke Kozare# kao i & j&goza%adnim dijelovima lista na oronima Manja*e3 7ast&%ljen je slojevitim i %lo*astim# re*astim kre*njaima# r'njaima i rjeHe dolomitima sa %osidonijama3
SI3 * -re ledna eolo"ka karta lista Ban al&ka3 /eneralized eolo ial ma o+ tFe Ban al&ka sFeet3 )<2o ?a reojiora2ec&aa Ka%4a jmera %a,,jrv&a* G Kvartar3 &aternar3 eLBe%4?L?ie
otjio4cc444* 56 (l G Mio%lioenski %eskovi# gline i kre*njai3 Mio-lioene sand# cla7 and limestone3 5,#-itJ2oiLe?OBtie neK?# rjni?i 4 4sbcct44k4* 5i6 G Donjisrednji mioen: konglomerati# la%ori i
gline3 0oerMiddle Mioene onglomerate# mari and cla7* ?roK???%e+l??? Mnoije?: KO?4JioMe%a4i# Me%rejra 4 rjni?i3 Ei6 GDonji srednji eoen: %e"*ari# la%ori i glini3 0oerMiddle Eoene sandstone# mari and lastone3 ?nNK???%e+l??? aoiie?: itecLa??K?# Me%rejm 4 a%rajnni4M3 & G /ornjokredne re*e i konglomerati3 !pper Cretaeo&s reia and onglomerate3 8ep,, Meji: :pe&,8; , KO?4JIOMe%a4l3 Ki6 G Donja kreda G t&ron: kre*njai3 0oer Cretaeo&s G 4&ronian: limestone3 ,tD&,<=t Meji-
7po,>
,38??,,&,*
K G Kredni +li"3 Cretaeo&s +lsF3 MejioBoii dnmi3 J# & G J&rskokredni +li"3 J&rassiCretaeo&s +lsF3 #ji4iii KN%iMejia3 G /orn o &rski s r&dni kre*n ai3 5 er J&rassi ree+ limestone3 (d dNOBie ,38cct 3
11
■
Q Se JU
Am+ioliti i am+iolski "kri+ji3#Am%Fiolite and am%Fiole 10 sFist3 AMm
na?tri3
kF e%ne?4???4i3 -eridotiti i ser%entiniti3 -eridotite and ser%entinite3 Ile%jmo4?4i 4ektonizovani melan' &n&tra"nje dinarske vardarskeP zone3m 4etonized melange o+ tFe Inner Dinari !ardarP zone3 4eK4O??2?%oBa??rit Mejia?NK B?!4%e??oii +l??a%KO? Ba%La%KonP 2)?M3
J
iSz 2%
3
Melan' o+iolitske zone3 Melange o+ tFe O%Fiolite zone3 MenaiOK odatoji?4CKoii 2omNi3 Kre*njai i dolomiti lijasa i dogera3 0iassi and Dogger limestone and dolomite3 I+eBe4??K? F aoJioM?4i Jie+iaa F aorre%a3 Ro'nai# glini i sili+ikovani kre*njai s manganom trijasa i j&re3 4riassiJ&rassi Fert# lavstone 3 and silii+ied limestone itF manganese3 Sham>i, a%rm&i?4i F C?Ji?dra&4t%oBa??ie ?2Be4??K? 4%naa F io%i3
Q
2i% 1G -%2
Dolomiti# dolomiti*ni kre*njai i kre*njai srednjeg i gornjeg trijasa3 Middle5%%er 4riassi dolomite# dolomiti limestone and limestone3 C%e+l???Be%rt???: 4%?a: TojiomFtm# +lojioiv&rroBie ?2BeU ??K? ? ?2Be4??K?3
V Olistoliti %e"*ara# glinaa i kre*njaka donjeg i srednjeg trijasa & melan'&3 Olistolites o+ tFe 0oer Middle 4riassi sandstone# lavstone and limestone in tFe melange3 Ojm4Oji?4M neLamiKOB# a%riMJi?4OB F ?2Be4?(iKOB ?roK?ero F %eT?ero 4%naa Mejia??te3 -ermotrijaski konglomerati i %eg*ari3 -ermian4riassi onglomerate and sandstone3 Ile%Mr%na:
!eliki dio olistolita na Kozari izgraHen je od dolomita i dolomiti*niF kre*njaka srednjeg i gornjeg trijasa3 J&goza%adni dio lista & %odr&*j& Manja*e i 6emernie izgraHen je od dolomita srednjeg i gornjeg trijasa3 /ornji trijas &glavr+om je %redstavljen dolomitima# rjeHe kre*njaima sa megalodonima3 Izdvojen je & j&'nim dijelovima lista ne%osredno is%od +li"a# zatim & sredi"njim dijelovima lista & olik& olistolita & melan'&P3 5 okvir& Centralne o+iolitske zone izdvojeni s& ro'nai# glirii i sili+ikovani kre*njai ez +a&ne# sa %ojavama i le'i"tima mangana3 .a azi korelaije sa sli*nim tvorevi nama na list& 4eslić izdvojeni s& kao dijelovi trijasa i j&re3 -reko j&'niF dijelova oviF sedimenata transgresivno le'e j&rskokredni +li"evi# dok sa sjeverne strane le'e tvorevine malan'a3 5 j&'nim dijelovima terena & karonatnom razvoj& Manja*e i 6emernie %reko trijaskiF dolomita kontin&irano le'e kre*njai i rjeHe dolomiti lijasdogera3 Dalje se talo'e ankoviti i masivni kre*njai gornje j&re# koji na Manja*i negdje le'e transgresivno i %reko gornjo trijaskiF dolomita3 5 ovim %rostorima kontin&irano %reko gornjoj&rskiF kre*njaka le'e kre*njai donje i dijelom gornje krede3 J&rski melan' & entralnom dijel& lista KozaraG5zlomaP sastoji se od gra&vaka i s&gra&vaka# glinaa# ro'njaka i rjeHe la%oraa# kre*njaka i konglomerata3 Od magmatskiF stijena dolaze razli*iti varijeteti %eridotita# gara# dijaaza i s%ilita3 Javljaj& se i ser%entiniti# am+ioliti i olistoliti sedimentniF stijena trijasa3 Melan' je metamor+isan &z veće mase am+iolita i ser%entinitaW neki a&tori s& ove tvorevine &vr"tavali & %aleozoik3 Sjeverno od ila Banjal&*ke Kozare izdvojena je zona tektoniziranog melan' a kao j&rskaUP3 Ovdje s& %ojedini *lanovi melan'a daleko ne%ravilni je ras%oreHeni i tektonizirani3 -o na"em mi"ljenj& oni i ili ne"to mlaHi od melan'a Centralne o+iolitske zone3 Sredi"nje dijelove lista Banjal&ka izgraH&je +li"na zona SarajevoGBanja 0&ka3 .ajni'i Forizonti j&rsko krednog +li"a le'e %reko ro'njaka# glinaa i sili+ikovaniF kre*njaka trijasj&re3 7ast&%ljeni s& re*ama i konglomeratima# zatim %je"*arima# la%orima i glinima sa kom%letnim sekvenama3 5 vi"im dijelovima st&a dolaze ne%ot%&ne sekvene od %je"*ara i glinaa sa la%or imaW gdje %reo vlad& j& ro'njai i la%ori# elementi +li"a nedostaj&3 -reko j&rskokrednog +li"a le'e dva %aketa krednog +lisa3 5 donjem %aket& %reovlaH&j& % je"ko vite a & gornjem karonatne sekvene3 -reko karonatnog razvoja mezozoika Manja*aG4ijesnoG6emernia le'e tri s&%er%oziiona %aketa kredniF +li"eva3 Donji je transgresivan %reko gornjotrijaskiF dolomita# a zast&%ljen je konglomeratima# %je"*arima# la%orima# glinima i ro'njaima3 Dr&gi %aket je & +aiji karonatnog +li"a# dok & trećem %aket& %reovlaH&j& sekvene sa la%orima i kalkarenitima3 .a sjevernim %adinama Kozare %reko melan'a le'e konglomerati i re*e# rjeHe %je"*ari i kre*njai gornje krede3 -o sedimentolo"kim karakteristikama ove tvorevine imaj& malo elemenata +li"a3 Eoenske tvorevine s& zast&%ljene konglomeratima# %je"*arima# la%orima i glinima ez +a&ne3 One s& & tektonskom odnos& sa j&rski ni melan'om# a najvjerovatnije se kontin&irano nastavljaj& na klastite gornje krede3 5 njima se mjestimi*no sreć& elementi t&riditne sedimentaije3
1J
Slatkovodni neogenski sedimenti & anjal&*kom asen& izdvojeni s& & dva *lana d%njomioenske i srednjomioenske starosti3 Donji %aket je zast&%ljen konglomeratima# la%orima# la%orovitim kre*njaima sa kongerijama i glinama sa &gljem3 /ornji %aket je od la%ora# glina i %ijesk%va sa melano%sisima3 5 %anonskom asen& sjeverno i sjeveroisto*no od Kozare i 5zloma neogenske tvorevine zast&%ljene s& slatkovodnim i marinskim sedimentima3 5 dijelovima donjeg i srednjeg mioena izdvojeni s& slatkovodni glino vito% je"ko viti sedimenti# zatim la%ori# la%oroviti kre*njai i konglomerati sa kongerijama3 -reko oviF sedimenata# a negdje transgresivno %reko starijiF sedimenata ?rvaćaniP le'e la%ori i gline sa &lo"ima i so*ivima %je"*ara i "&%ljikaviF ,lajtova*kiF1 kre*njaka marinskog tortona3 -reko njiF konkordantno le'e la%ori# gline# "lj&nkovi i %ijeskovi kao i kre*njai marinskog sarmata3 -reko sarmata# sjeverno od ?rvaćana i Miljevića# konkordantno se razvijaj& gline# %jeskovite gline i %jeskovi meota3 -lioen je konkordantan %reko meota# a zast&%ljen je razli*itim %ijeskovima i rastreseni" konglomeratima# rjeHe glinama i la%orima3 Kvartarni sedimenti s& %redstavljeni %rol&vijalnim i %lavinskim sedimentima# rje*nim terasama# izvorskim i arskim sedimentima i si%arima3 .a terenima o&Fvaćenim listom Banjal&ka izdvojili smo str &kt&rno+aijalne jedinie: 9P Manja*aG 4ijesnoG6ememia# @GA +li"na zona Banjal&kaGSarajevo# @JA 5zlomaGKozara Centralna o+iolitska zonaP i @4A sjeverni dijelovi 5zloma i Kozare &n&tra"nja dinarska zonaG!ardarska zonaP3 5 jedinii Manja*aG4ijesnoG6ememia izdvojeni s& lokovi 4ijesna# Manja*e i $eFitl&ka# a & zoni anjal&*kosarajevskiF +li"eva izdvojeni s& lokovi !ranje i -iskavie3 Jedinia 5zlomaGKozara ima najveće ras%rostranjenje na list& i & njoj s& izdvojene dvije manje jedinie3 Donjoj %ri%adaj& ro'njai# glini i sili+ikovani kre*njai# a gornjoj melan'3 Jedinia Sjeverni dijelovi 5zloma i Kozare %redstavlja tektonizirani melan' %reko koga diskordantno le'e kredni i eoenski klastiti# te sedimenti neogena3 Slatkovodni neogenski aseni Banjal&ka i Kotor !aro" smje"teni s& %reko str&kt&rno+aijalniF jedinia 5zlomaGKozara i zone anjal&*kosarajevskiF +li"eva3
X *
*
2oko" izrade osnovne geološke karte riješeno je sljedee: /zvršeno je detaljnije raš'lanjavanje "ezozoika u kar(onatno" razvoju i doku"entovano (rojni" nalazi"a "akro i "ikrofaune.
5 f lisnim sedi"enti"a doku"entovano je risustvo jursko3kredni?% #eno"an3turonski? i se3nonski? tvorevina.
5 ofiolitskoj zoni izdvojena su dva suerozi#iona 'lana i konstatovan je veliki (roj (azi'ni? i ultra(azi'ni? "ag"atski? stijena% kao i razli'ite "eta"orfne stijene.
5 slatkovodno" neogenu izdvojena su dva suerozi#iona aketa. 5 "arinsko" neogenu izdvojeni su torton% sar"at% "eot i lio#en. $vartar je detaljno raš'lanjen. /zvršena je nova tektonska rejoniza#ija.
14
!tvrđen je vei (roj rasjeda regionalnog karaktera i vei (roj rasjeda konstatovan geofizi'ki" isitivanji"a. / ored velikog (roja novi? rezultata i odataka ostao je veliki (roj neriješeni? ro(le"a. )tarost "elana nije doku"entovana. ursko3kredni i kredni fliševi nisu raš'lanjeni niti i" je starost dovoljno doku"entovana. o#enski sedi"enti takođe nisu rsš'lanjeni niti i" je starost doku"entovana usljed nedostaika karakteristi'nog aleontološkog "aterijala% što je slu'aj i sa slatkovodni" neogenski" sedi"enti"a.
1
#('S &AR' RA+ ', J%D'+'?A
-ERMO4RIJAS @-% 2A -er"otrijaske tvorevine otkrivene su oko Borkovia i 'ine isto'ni o(od sansko3unskog aleozoika. Odnos re"a "lađi" 'lanovi" trijasa je tektonski. &a ovo" dijelu terena er"otrijas je uglavno" zastuljen (ijeli" i ru"eni" kvar#3liskunski" ješ'ari"a sa "ili"etarski" nago"ilanji"a ?e"atita i li"onita. -ored ješ'ara i"a i sitnozrni? kvarLni? konglo"erata% dok su glineni škrilj#i i alevroliti vrlo određeni. )tarost ovi? klasti'ni? naslaga nije doku"entovana z(og odsustva aleontološkog "aterijala. &a listu -rijedor% gdje ovi sedi"enti i"aju znatno vee rasrostranjenje% izdvojeni su na (azi suerozi#ije kao er"otrijas% što s"o i ovde ri?vatili. De(ljina er"otrijaski? naslaga ro#enjuje se na reko G00 ".
4RIJAS 2rijas i"a veliko rasrostranjenje na listu Banjaluka. ! strukturno3fa#ijalnoj jedini#i 8anja'a 2ijesno *e"e"i#a uglavno" su zastuljeni lo'asti kre'nja#i ladinika i dolo"iti gornjeg trijasa. ! jedini#i jursko3 kredni? fliševa javljaju se dolo"iti srednjeg i gornjeg trijasa% koji se nalaze kao olistoliti i u "elani"a jedini#a !zlo"#a i $ozare. DO.JI 4RIJAS ;i@
/zdvojen je u olistoliti"a oko $lašni#e% zati" na desnoj o(ali r(asa sjeverno i juno od uta $lašni#e rvaani% kao i na tereni"a Banjalu'ke $ozare% sjeverozaadno od $lašni#e% gdje se javljaju u dolina"a 2rnov#a% Bajin#a i Drenova'kog otoka. uno od $lašni#a na utu re"a Banjalu#i do(ro su otkriveni (ankoviti i slojeviti% uškriljeni% ako u(rani i izlo"ljeni kre'nja#i% laoroviti kre'nja#i i laor#i ute i sive (oje. ! lo'asti" arnnosivi" kre'nja#i"a nađeni su fosilni osta#i od koji? su određeni Naticela costata i Myo~ phoria costata, karakteristi'ne za ka"ilske slojeve. &a ostali" dijelovi"a terena reovlađuju sivi i #rvenkasti liskunoviti ješ'ari% jako izuvijani i izlo"ljeni. &a tereni"a Banjalu'ke $ozare u otoku 2rnova#% u donjotrijaski" sedi"enti"a određena je Meandrospira iulia koja ukazuje na skitsku starost. ! redjelu ranova'kog otoka u lju(i'asti" liskunoviti" ješ'ari"a i laoroviti" kre'nja#i"a određena je donjotrijaska for"a Amodiscus incertus. 8alo rasrostranjenje i nedovoljna fauna ne dozvoljavaju detaljnije izdvajanje na sajske 1 ka"ilske slojeve.
16
A.I7I6KI KA4 4 P
j
;nizijski kre'nja#i izdvojeni su oko $lašni#e% gdje lee nor"alno reko donjeg trijasa zati"T u redjelu Banjalu'ke $ozare i u redjelu rvaana. -reko donjotrijaski? sedi"enata% juno #d $lašni#e% lee (ijeli% svijetlosivi% a "jesti"i'no if ta"nosivi kre'nja#i% reteno "asivni i rekristalisali% (ez faune. &a desnoj o(ali r(asa%< juno od $lašni#e% u sivi" i #rvenkasti" "asivni" kristalasti" kre'nja#i"a nalaze se resje#i Meandrospira dinarica, Pillamina densa, Frondicularia sp., "ikrofosili karakteristi'ni za ani35i'ki kat. &a isto'ni" rdina"a lanine $ozare% na lijevoj o(ali otoka Drenov#a% isod kote J67 " nalaze se izdan#i reteno "asivni? kre'njaka% u vidu olistolita de(ljine reko 0 ". $re'nja#i sadre "noštvo fosila% uglavno" a"inote. Određeni su Sturia sansovinii, Monophylites sphaerohylus y ymnites incultus, Ptychites #f. oppelli. 2o su tii'ni kre'nja#i anizika. -o adine "a okolni? otoka koji izgrađuju izvorišni dio Drenov#a vide se "anji olistoliti kre' njaka unutar "elana koji se ruaju aralelno na rastojsnju od eko 00 ". ista situa#ija je i na neki" dijelovi"a Banjalu'ke $ozare @otok Bajina#% 2rnova#A% kao i na f tereni"a juno od uta $lašni#ervaani. )vugdje se javljaju anizijski kre'nja#i doku"en3 U tovani "akro ili "ikrofauno". ! odru'ju otoka Bajin#a u "elanu se nalaze kre'nja#i% izgrađeni od "ikro i kritokristalas3 V tog kal#ita= sitno i srednje kristalasti kal#it je rodukt rekristaliza#ije. 8ikroaleontološki" / isitivanje" utvrđena je fora"iniferska vrsta Meandrospira dinarica, koja nedvos"isleno odre3 U đuje anizijsku starost ovi? slojeva. -o"enutu vrstu rate !etrata"is sp., lomospira #f. sinensis, # Amo$aculites s.% Pseudo%landilina s.% Neoendothyra &upperi, N. reicheri i lomospirella irre%ularis. ! otoku 2rnova# u kre'nja#i"a je nađen Pecten al$erti sa anizijsko" "ikroaso#ija#ijo". ! redjelu rvaana @atar sela Drugovii i DruetineA nalazi se olistolit kre'njaka sa Meandrospira dinarica, kao i 'idalina c(. martana, što takođe uuuje na srednjotrijasku starost. Olistoliti anizijski? kre'njaka nisu z(og "alog ovršinskog rasrosiranjenja "ogli (iti izdvojeni svuda unutar "elana.
p
0ADI.IK 4XP
$re'nja#i i dolo"iti ladinskog kata utvrđeni su na juni" adina"a $ozare% sjeverozaadno od /vanjske @2rnova'a% 6GJ "A. -reuni su fosila% teko da su to "jesti"i'no rave lu"akele. Određen je fosil Posidonia )ven%ensis, 'i"e je nji?ova starost ta'no definisana. 2o su kre'nja#i i sa nešto dolo"ita% uloeni kao olistoliti u "elanu. Boje su ta"nosive% rošarani ta"ni" kal3#itski" ili#a"a. ! jugozaadni" dijelovi"a lista otkriveni su lo'asti kre'nja#i sa "ugla"a i rosloj#i"a ro3 j nja#a% rjeđe i dolo"iti. ! takvi" sedi"enti"a su u odru'ju 8anja'e nađene ladinske daonele. i SRED.JI I /OR.JI 4RIJAS 4 Y2P
Qazlike kar(onatni? tvorevina srednjeg i gornjeg trijasa na ojedini" dijelovi"a terena su neznatne. /zraene su ro"jeno" sastava i (oje stijena% a isto tako i razlika"a u sastavu rijetke fosilne faune. 8eđuti"% te razlike nisu dovoljno izraene da (i na šire" rostoru o"oguile odvajanje srednjeg i gornjeg trijasa% a su ove dve serije kartirane zajedrio. Ovi sedi"enti su razvijeni na zaadno" i središnje" dijelu lista% gdje relaze sa lista -rijedor% oko Borkovia% zaadno od Banjaluke% te kao olistoliti u "elanu jure. 2o su uglavno" svijetlosivi% uslojeni do (ankoviti dolo"iti sa uloš#i"a ta"niji? dolo"ita. ,okalno su ove oso(ine lijeo izraene% tako da stijene i"aju trakast izgled. 5astuljeni su "ikrokristalasti (re'asti% grudvas i% kao i trakasti dolo"it. De(ljina dolo"ita o#jenjuje se na G00400 ".
17
/OR.JI 4RIJAS 4 2P
/zdvojen je u okolini an $ola% na +e?itlui"a kod Banjaluke% te u o(liku olistolita u jursko" "elanu. 5astuljen je dolo"iti"a i dolo"iti'ni" kre'nja#i"a na +e?itlui"a% dok se na an $oli"a javljaju i uloš#i kre'njaka. ugozaadno od an $ola nađena je sljedea "ikrofauna: Aulotortus sinuosuSy !urrispirillina minima, kao i rijetki odlo"#i neodredljivi? "egalodona. )li'na fauna nađena je i u dolo"iti"a na +e?itlui"a. $re'nja#i% dolo"iti'ni kre'nja#i i dolo"iti izdvojeni su kao olistoliti u jursko" "elanu u jedini#i $ozara !zlo"a#. &ajvee rasrostranjenje i"aju na vr?ovi"a $ozare% Qavni Bu3kovik% $araula% 2orlak i juno od !sore= zati" se reko $lašni#a i r(asa javljaju u dolini 2urjani#e.
F L I Š N I R A Z V O J M E L A N Ž MANJAA! IJE#NO! EMERNI$AFLIŠNA ZONA #ARAJEVO-BANJA LUKAKOZARA UZLOMA$#JEVERNI %JELOVI KOZARE I U Z L O M $ A K & K! J K0(----------------------- )A +V& &
K!
1K
' )
&
K 1K J!KJK & ,
J J KARBONANI RAZVOJ
#I. . #/m 234 m/55,4ki t67/6i3 8 k793t3m 756,8 :M3,;< i,/43<■/m/mi=>! ?i@3Om 756,8 :M3,;<i,/43</m/mi= i ?i@3 53 #7,/6 i m/33m 756,8 :K57< U5m=>. Š7C73 < 9/5 4/2im/3t=i,/. #=/m/ D 7/ti34 D M/45i= 2/4it4 i3 t/ =793t/ 2/6/m/3t :M3,; <i,/43<m/73i=>! ?4= 2/6/m/3t :M3,;<i,/43</m/mi= 32 t/ ?64= 53/ #7,/6 32 m/3G/ 2/6/m/3t :K57< U5m=>. Ht=87/2 < 3 2/4iti3. $/M =HOi7i/HiiH t,kk= M/00? 9 KHtBOM :Mi87<3/=H <+/M/mm>! 28i38t/BOM :MHH+</=HO<+/M/HH8 m8i/BH 0H $/BO M/3i%K/BOM BH3tM :K+ <JiOMii>. DHOBK < / =/?HM/Hmm. 1K
&a desnoj o(ali r(asa% sjeverno od Banjaluke% izdvojeni su u jursko" "elanu ovi sedi"enti u "orfološki viši" dijelovi"a terena% rividno reko "elana. 2o su olistoliti "ikrokristalasti? kre'njaka gornjeg trijasa sa alga"a i sla(o o'uvani" resje#i"a "egalodona. ! rearati"a su određeni: Fron*icularia c(. )ood)vardi, Permodiscus pra%soides, P. pra%soides oscilens, !riasina hant&eni, !haitmatoporella parvovesiculi(era, Aulotortus sinuosus i dr. De(ljina gornjotrijaski? sedi"enata kod an $ula je oko J00400 ".
S4IJE.E O>IO0I4SKE 7O.E /"aju veliko rasrostranjenje na odru'ju lista Banjaluke% gde izgrađuju Lentralnu ofiolitsku zonu i !nutrašnjodinaridski ojas% odnosno ardarsku zonu. )tarost ovi? naslaga redstavlja vrlo oz(iljan ro(le" u #ijeli" !nutrašnji" Dinaridi"a. 5(og nedostatka aleontološki? odataka i nesigurni? suerozi#ioni? odnosa izdvojena su sa"o dva 'lana. )tarije" riada litofa#ija ronja#a% glina#a i silifikovani? kre'njaka sa ojava"a "angana. iše" 'lanu @"elanuA riadaju gfauvake% glin#i% ronja#i% rjeđe kre'nja#i% sa dija(azi"a% šilki"<IolistotuiiaII trijaski?I3 krettajakja%I (azi'ni" iII ultra(ai'nl" stijena"a. RO8.JACI# /0I.CI I SI0I>IKO!A.I KRE6.JACI 4# A
&aslage ronja#a sa rosloj#i"a glina#a i silifikovani? kre'njaka izdvojene su na Bo(iji% lanini -iskavi#i i Lrno" r?u. Qonja#i na Bo(iji generalno adaju re"a sjeveru% a reko nji? su ješ'ari i glin#i sa izlivi"a dija(aza i silita. Ova jedini#a3je izdvojena kao trijasko3jurska. 5(og nedostatka aleontološki? dokaza% kao i z(og ne"ogunosti os"atranja donje grani#e% "jesto ove jedini#e u stu(u nije definitivno riješeno. ! najvee" odru'ju rasrostranjenja ronja#a i glina#a ne"a "ag"atski? stijena% tako da one ne redstavljaju vulkanogenu tvorevinu. Qonja#i su jako izuvijani i izlo"ljeni. 2o je "onotona jedini#a ronja#a koji"a je osnovna "asa izgrađena od "ikrozrnastog agregata kal#edona i kvar#a% sa skeleti"a sili#ijski? organiza"a. 8onotoniju ove litofa#ije re"ete rosloj#i kre'njaka sive (oje sa ronja'ki" uklo#i"a. 5a ove sedi"ente vezane su ojave rude "angana. i
ME0A.8 O>IO0I4SKE 7O.E @A
-reko rona#a lei aket vrlo ?eterogenog litološkog sastava. -ored razni? varijeteta ješ'ara i glina#a% tu dolaze "ag"atske stijene. lavno rasrostranjenje i" je od $ozare do ogranaka lanine !zlo"#a.................. ... ! ovi" tvorevina"a glavno rasrostranjenje i"aju srednjozrne grauvake. )astoj#i su i": kvare% feldsat% "uskovit% frag"enti kvar#ita% ronjaka i "ag"atski? stijena. ezivo i" je od glinovitoli"onitske sustan#e. lin#i su 'esti. Boja i" je s"eđa ili siva. 5astuljeni su alevrolitski"% eljezoviti" i silifiko3vani" glin#i"a. ! "ikroskosko" rearatu okazuju elitsku i alevroelitsku strukturu. /zgrađeni su od 'esti#a "inerala glina% a sadre još i seri#it% sitne liske "uško vita i zrna kvar#a alevritski? di"enzija. Bre'e se javljaju vrlo rijetko. )itnozrne su. )astoj#i su uglasti ili sla(o zao(ljeni% a di"enzije i" naj'eše variraju od G%0 do 6%0 "". 5astuljeni su odlo"#i "ikrokristalasti? ronjaka% gli3
19
na#a i eljezoviti? ronjaka= kao sitan detritus zaaa se kvare i liskun. Bre'e su neravno"jerno one'išene ?idroksido" gvozda. Qonja#i su razno o(ojeni. Osnovna "asa je od "ikrokristalastog agregata kal#edona i kvar#a% a 'esto sadre o(ilje radiolarija. 8ogu se izdvojiti glinoviti% gvođeviti i kal#itisani ronja#i koji su o sastavu veo"a sli'ni. $re'nja#i su na ojedini" odru'ji"a vrlo 'esti. 8oe se izdvojiti nekoliko varijeteta= to su reteno kritokristalasti kre'nja#i isresije#ani kal#itski" i li"orritski" i#a"a= laoroviti kre'nja#i izgrađeni od kal#ita i "inerala glina= kristalasti kre'nja#i izgrađeni od "ikro i sitno3kristalastog kal#ita a sadre i "inerale glina. -jeskoviti kre'nja#i riadaju rekristalisali" varijeteti"a kre'njaka i intenzivno su isresje#ani kaldtski" i#a"a. 2erigena ko"onenta redstavljena je kvar#o"% o(ilje" orijentisani? listia "uskovita a izuzetno rijetko vidljiv je o koji frag"ent ronja#a. -ošto se ovi kre'nja#i javljaju vrlo 'esto kao tijela "etarski? di"enzija u "elanu jure (ez nekog ravilnog rasoreda s"atra"o da redstavljaju "anje olistolite od razli'iti? tvorevina trijasa i to od ka"ila do gornjeg trijasa. K!ARCSERICI4SKI $KRI0JCI I SERICI4SKI $KR5JCI
! okolini )katavi#e izdvojeni šu kristalasti škrilj#i nieg steena kristaliniteta koji najvjerovatnije redstavljaju "eta"orfisane 'lanove "elana. ! nji?ov sastav ulaze kvar#3seri#itski% seri#itski% ?lorit3seri#itski i feldsat3seri#it kvar#ni škrilj#i% filiti% zati" rekristalisale grauvake i "eta"orfisani silifikovani glin#i. -osljednje dvije vrste% stijena 'ine relaz ka sla(o "eta"orfisani" 'lanovi"a "elana. -ostunost u nizu "eta"orfni? ro"jena 'esto je uo'ljiva na terenu. !nutar ovi? stijena sreu se i."anje "ase "eta"orfisani? dija(aza ga(ra i serentinita. &aj'eši sastojak stijena "eta"orfnog ko"leksa je kvare redi je seri#it a sasvi" određeni su feldsat i ?lorit. )truktura stijena je grano(lasti'na i (lastosa"itska a tekstura aralelna i rede lisirana. 8eta"orfne ro"jene kod grauvakni? ješ'ara o'ituju se u rekristaliza#iji #e"entne "ase i stvaranju aralelne teksture a kod alevrolitski? stijena u izdvajanju seri#ita i aralelnoj orjen3ta#iji sastojek 0.. S-I0I4I %%aP
Dosta su 'esti. avljaju se u vidu "anji? "asa 'esto toliko "ali? da se ne "ogu ni rikazati na karti. Qijetko se javljaju kao jastu'aste lave. 2ekstura i" je "andulasta a struktura isklju'ivo ofiolitska. Bitni sastoj#i su al(it i augit a nailazi se i na ?lorit% eidot% odnosno klino#oizit% uralit i kar(onate @o(i'no kakitA. &avedeni "inerali se ko"(inuju na razli'ite na'ine dajui razli'ite varijetete stijena. !z silite se veo"a određeno susreu i iroklasti'ne stijene. One su redstavljene litoklasti'3ni" ili kristalni" tufovi"a u krovini silitski? "asa ili iz"eđu jastuka u jastu'asti" lava"a. DIJABA7I %%P
G0
Dija(azi i"aju ofitsku rjeđe dija(azno3zrnastu strukturu i ?o"ogenu teksturu. Bitni sastoj#i su la(rador i augit a "ogu se još nai tre"olit3aktinolit zati" ?lorit% klino#oizit odn. eidot i kar(onati @kal#it% rijetko ankeritA. ;k#esorni su ile"nit i aatit. 8eđu dija(azi"a se nailazi na (rojne varijetete u zavisnosti od "ineralnog sastava: dija(az @lagioklas3augitA% ?lotit3augitski dija(az @?lorit otiskuje augitA% a"fi(ol3augitski dija(az @augit je u razli'ito" steenu a"fi(oliziran što je i naj'ešeA% zati" još i"a ?lorit3a"fi(olskog i eidot3a"fi(olskog dija(aza. &aro'ito su 'esti "etadija(azi u koji"a se na ra'un lagioklasa javlja sitnozrni agregat renita% klino#oizita i kal#ita a na ra'un augita nastaju uralit% ?lorit i eidot. )tijene su tada "eta"o fisane% a lagioklas je nekad na o(odu o(avijen al(ito"% tako da se te stijene teško odvajaju od neki? silita. )va ova izdvajanja se na karti nisu "ogla rikazati. !z dija(az se 'esto javljaju ne avilna nago"ilanja enita% klino#oizita% kal#ita% ?lo ita i al(ita /ABRODO0ERI4I v%%P
-određeniji su u odnosu na dija(aze% s koji"a okazuju dosta velike sli'nosti. 2o se o'ituje ve u na'inu ojavljivanja% je i? o(i'no sree"o uz kontakte ultra(azi'ni? stijena sa grauva3ka"a i glin#i"a. &ajvee "ase ga(rodolerita javljaju se na juni" adina"a $ozare kod $ozar #a. )truktura i" je naj'eše ofitska no uvijek krunozrna% s veli'ino" zrna od 1 do J4 ""i )itnozrniji varijeteti% s veli'ino" zrna oko 1 ""% određivani su kao doleriti% a krunozrnij. kao ofitski ga(ri. 2ekstura i" je ?o"ogena% rjeđe i sla(o izraena aralelna. -o ni"eralno" sastavu su uglavno" sli'ni dija(azi"a. Bitni sastoj#i su i" la(rador i augitW a karakteristi'an ak#esorni "ineral je il"enit. &a lagioklasu i augitu se "oe naii na iste tiove "eta"orfiz"a kao kod dija(aza @?loritiza#ija i uralitiza#ija augita itdA% a i ovdje ostoje odgovarajui varijeteti u skladu s ro"jena"a "ineralnog sastava. )ve navedene karakteristike okazuju da ga(rodoleritske stijene redstavljaju rodukte konsolida#ije u nešto du(lji" nivoi"a u odnosu na dija(aze% u !vjeti"a stati'ke diferen#ija#ije s "anjo" (rzino" kristaliza#ije. -re"a to"e% one stoje% os"atrano genetski% iz"eđu dija(aza i ga(ra. 5ato u nji"a i nalazi"o "ješanje fa#ija% od dija(aza reko dolerita do ofitski? ga(ra% što se u osnovi svodi na razli'ite diferen#ijate re"a granulo"etrijsko" sastavu. /ABRI vP
avljaju se na isti na'in kao dija(azne i doleritske stijene% sa"o što su "nogo rjeđi. !tvrđeni su u odru'ju "elana $ozare. )truktura i" je ?iidio"orfno zrnasta% sa veli'ino" zrna o(i'no G do "". 2ekstura je ?o"o3genaj ili rjeđe aralelna. Bitni sastoj#i ga(ra su lagioklas @naj'eše (itovnitA% olivin i diosid3dijalag% a sekundarni su renitW klino#oizit% uralit% ?lorit i serentin. ;k#esorni su naj'eše "etali'ni "inerali. &avedeni sastoj#i ga(ra se ko"(inuju na razli'ite na'ine i daju razli'ite varijetete ga(ra: troktolit% oli3vinski ga(ro% nor"alan ga(ro i uralit ga(ro. Dosta su 'esti i "etaga(ri% u koji"a su i lagioklas i diosid3dijalag "eta"orfisani. &avedeni varijeteti stijena se "ogu sresti unutar jedne "ase% i to na vrlo "ali" rastojanji"a a se nisu "ogli na karti izdvojiti. A0BI4SKI SIJE.I4I +taP
!tvrđena je sa"o jedna "ala "asa ti? stijena u sjeverozaadni" odru'ji"a lista% u okolini Bakin#a. 2ijesno su vezani za ga(rodoleritske stijene u koji"a se "ogu ojaviti kao leukokrat3
G1
ski diferen#ijali% o(i'no u vidu #enti"etarsko3de#i"etarski? slojeva% što se nije "oglo na karti rikazati. ;l(itski sijeniti su ?iidio"orfno3zrnaste strukture i ?o"ogene teksture. !vijek su izrazito leuk#kratni. Bitni sastoj#i su i" al(it i (iotit. K!ARCA0BI444I ZaP
Ove stijene se javljaju takođe kao rosloj#i% kao najleukokratniji diferen#ijati u ga(rodoleritski" "asa"a. &egdje su tanki @#"d"A rosloj#i jako 'esti a s"o i? onda na karti i redstavili @nr. kvar#3al(itit u -rije'ani"a% sjeverno od Banja ,ukeA. )truktura kv#r#3al(itita je ?iidio"orfno zrnasta% a tekstura ?o"ogena% "asivna. Bitni sastoj#i su al(it i kvare. ! neki" rosloj#i"a kvare odsustvuje% tako da oni onda redstavljaju al(itite. &ije isklju'eno da su neki od ti? slojeva i oligoklazitski. -ERBDO444AM>IBO0I4SKA ASOCIJACIJA
!ltra(azi'ne stijene i a"fi(olite s"o o(u?vatili zajedno jer i? s"atra"o jedinstveno" geološko" #jelino". ! a"fi(olitsko" ko"leksu )katavi#e nailazi se vrlo 'esto na vea i "anja tijela ultra(azita u otuno konkordantno" odnosu. ! odru'ju direktnog kontakta su na nekoliko "jesta zaaeni osteeni relazi. -ERIDO4I4I aP
2o su najrasrostranjenije "ag"atske stijene: u isto'ni" dijelovi"a lista je veliki ultra(azitski "asiv !zlo"#a% a nešto "anje "ase su u široj okoli#i *elin#a% te u zaadno" odru'ju lista na Banjalu'koj $ozari. 8ale "ase ultra(azita sree"o dosta 'esto na #ijelo" odru'ju Lentralne ofiolitske zone. $ontakti ultra(azita i okolni? grauvaka i glina#a su redovno tektonskog ili olistolitskog karaktera. &a o(odi"a vei? "asiva nailazi"o na dosta široke zone otuno serentinisani? eridotita koji su (re'ifikovani i "ilonitisani. 8ale serentinske "ase su otuno tektonizovane. ! okolni" stijena"a nigdje nisu zaaeni tii'ni kontaktno3"eta"orfni oreoli. Bitni ri"arni sastoj#i eridotita su olivin% enstatit i doisid. )astav (itni? "inerala je u svi" "asa"a isti% a nisu zaaene ro"jene niti unutar ojedina'ni? "asa. )ekundarni "inerali su serentin% talk% a"fi(ol% ?lorit% kar(onati% kvare% "agnetit i li"onit% od koji? je svakako najzna'ajniji serentin jer su gotovo svi eriodtiti "alo% u"jereno do znatno serentinisani. ;k#esorni sastojak je uvijek sinel% naj'eše ?ro"3ikotit i ikotit% rjeđe ?ro"it. -o teksturni" karakteristika"a eridotiti odsjeaju na "eta"orfne stijene% ošto vrlo 'esto i"aju jasno izraenu folija#iju. /zuzetno su rijetki eridotiti s ?o"ogeno" teksturo". )truktura eridotita je orfiroidna ili rede zrnasta. -re"a "ineralno" sastavu su eridotiti daleko naj'eše redstavljeni lerzoliti"a @olivin o(a iroksenaA% dok su znatno određeniji ?are(urgit @olivinSenstatitA. ! nji"a uvijek jasno do"inira olivin nad irokseno"= odnos olivina re"a iroksenu se kree o(i'no od G:1 do J:1. )ve ultra(azitske stijene na odru'ju lista Banjaluka i"aju uglavno" iste osnovne strukturno33teksturne karakteristike i "ineralni sastav. 2o se o'ituje i u ujedna'eno" ?e"ijsko" sastavu u koje" je uvijek velika koli'ina "agnezija i visok odnos 8gO.eO. -o ?e"iz"u odgovaraju tii'ni" alinotini" eridotiti"a. SER-E.4I.I4I SeP
2u s"o uklju'ili one ultra(azi'ne stijene u koji"a se koli'ina olivina i iroksena kree do 10X%. tako da serentin @Y ostali sekundarni sastoj#iA redstavlja jedini (itan sastojak. )erentiniit
GG
se ojavljuju naj'eše u vidu "anji? "asa u grauvaka"a i glin#i"a @$ozaraA. 8anja tijela "ogu (iti interstratifikovana u vei" a"fi(olitski" "asa"a @)katavi#aA= ona se z(og svoji? raz"era veino" ne "ogu rikazati na karti. Bitan sastojak serentinita je serentin% ored kojeg se još "ogu nai kar(onati @o(i'no "ag3nezitA% ?lorit% talk% uralit% kvare i kal#edon. $ao ak#esoran sastojak o(i'no se javlja ?ro"ikotit. K!ARCKARBO.A4SKE S4IJE.E
Qasrostranjene su u odru'ju Bakina#a @Banjalu'ka $ozaraA na o(odu serentinitske "ase. One redstavljaju rodukte ?idroter"alno3"etaso"atske ro"jene serentinita% u koji"a kar(onat @S kvareA otiskuje serentinit. $ao krajnji rodukt takve "etaso"atoze nastaje stijena koja je u otunosti izgrađena od ro"jenljive koli'ine kar(onata @o(i'no "agnezitA i kvar#a% s ti" što se kao relikt "oe nai serentin. AM>IBO0I4I AP
ei ko"leks a"fi(olita oikriven je na )katavi#i% na ovršini od oko G k" G= uz a"fi(olite se u nje"u određeno javljaju i ultra(aziti. -o koli'insko" odnosu re"a ultra(aziti"a ska3tavi'ka a"fi(olitska "asa se razlikuje od uo(i'ajenog ojavljivanja a"fi(olita u ofiolitskoj zoni & Bosni. 2eksture a"fi(olita su naj'eše aralelne i o'ituju se 'eše kao lita% a rjeđe kao folija#ija. Dosta s& određeni a"fi(oliti s ?o"ogeno" teksturo". )trukture a"fi(olita su kristalo(lasti'ne% grano(lasti'ne% ne"ato(lasti'ne do fi(ro(lasti'ne i orfiro(lasti'ne. 8ineralna aso#ija#ija a"fi(olita je veo"a sloena. &ajkarakteristi'niji sastoj#i su a"fi(ol i lagioklas. -lagioklas u sastavu varira od anortita do kiselog oligoklasa% dok a"f i(ol "oe (iti uralit% s"eđa ?orn(lenda% zelena ?orn(lenda% edenit i argazit% odnosno relazni varijeteti iz"eđu navedeni? 'lanova. -irokseni su takođe 'esti kao (itni sastoj#i. Od nji? su utvrđeni diosid @o"fa#itA% rijetko ?iersten% a onekad i enstatit. ! ojedini" "asa"a je kao (itan sastojak naro'ito 'est granat% (ogat irosko" "olekulo". avlja se takođe i klino#oizit odn. eidot= izuzetno rijedak kao (itan sastojsk je i korund. ;k#esorni sas3oj#i su raznovrsni: sfen% leukoksen i rutil% zati" #irkon% aatit% te "etali'ni "inerali. !nutar a"fi(olitski? ko"leksa i zona su određeni eklogit% lagioklas3granat3o"fa#itski škrilja# @Y a"f i(olA% diosid3a"fi(olitski škrilja#% granat3diosid3a"fi(olitski +krilja#% korund3a"fi3?olitski škrilja#% a"fi(olitski škrilja#% k!nodoizit3a"fi(olitski škrilja#% serentin3klorit3a"fi(olsi3škrilja# i "ono"ineralni a"fi(olski škrilja#. )ve su te stijene nastale u veliko" intervalu -2k 3uvjeta% naj'eše u uvjeti"a granulitskog fa#ijesa. -re"a koli'ina"a glavni? ko"onenti oni uglavno" odgovaraju ga(roidni" stijena"a% iz koji? su najvjerovatnije i nastali. &avedena raznovrsnost u sastavu a"fi(olita i nedovoljna koli'ina etrološki? isitivanja uslovili su da s"o unutar nji? izdvojili na karti sa"o slijedee 'lanove:
Am+ioliti i am+iolitski "krilji su naj'eše izdvajani kao neraš'lanjeni. !nutar nji? se "ogu nai% od "jesta do "jesta% sve navedene vrste i varijeteti a"fi(olita. &ekad se te ro"jene o'ituju u "etarski" ili 'ak i "anji" rastojanji"a. /ranatski am+ioliti @;gA dosta su rasrostranjeni% naro'ito u najveoj skatavi'koj "asi ) ti" stijena"a se 'esto s"enjuju iroksenitski škrilj#i s o"fa#ito". Klinooizitam+iolitski "krilji @;kzA% lee u dija(azno3doleritski" "asa"a u vidu zase(ni? zona% ili su na nji?ovo" o(odu u neosredan kontakt s ultra(aziti"a.
GJ
ME0A.8 SJE!ER.E KO7ARE I 570OMCA @RA -odru'je sjeverno od rasjeda $ozare @sjeverna $ozara i -otkozarje% šira okolina rvaanaA izgrađeno je od ješ'ara% rona#a% glina#a i (lokova trijaski? kar(onatni? stijena% te razli'iti? "ag"atski? i "eta"orfni? stijena. Odnosi ojedini? litološki? 'lanova su ?aoti'ni% uz izrazito tektoniziranje% za razliku od "elana ofiolitske zone% što je (io razlog za ose(no izdvajanje. *lanovi "elana ofiolitske zone zastuljeni su i u "elanu sjeverni? dijelova $oare i !zlor?a. avljaju se kao olistoliti "anji? di"enzija i veo"a su tektonizirani. -rostor sjeverne $ozare i !zlo"#a je% o naše" "išljenju% (io sjevernije od "elana ofiolitske zone% a toko" geološke evolu#ije doveden je u direktni kontakt sa nji". /nteresantno je da reko ovog "elana tranšgrediraju klastiti gornje krede i aleogena%'ega ne"a nad "elano" ofiolitske zone.
J5RSKI KARBO.A4.I SEDIME.4I Qazvijeni su u juni" dijelovi"a lista Banjaluka. ! nji"a su izdvojeni kre'nja#i i dolo"iti lijas3dogera i "asivni kre'nja#i gornje jure. 0IJAS I DO/ER 9YP
&a kranje" jugozaadno" dijelu lista @sjeverne adine 8anja'eA i u kanjonu 2ijesna reko gornjotrijaski? dolo"ita lee lijas3dogerski do(ro uslojeni kre'nja#i sive (oje. 2o su sariti sa rosloj#i"a dolo"ita i laoroviti? kre'njaka. De(ljina slojeva varira od 10 do 0 #". 8ikroaleontološki" isitivanje" određene su: Orbitopsella praecursor, Lituosepta recoarensis @"ikrofosili karakteristi'ni za lijasA% zati" Vidalina martanae, Kristelaria s. i dr. ) o(ziro" da su reko nji? gornjojurski kre'nja#i i ove tvorevine su određene kao lijas3doger. ,ijeo su otkrivene u dolini rijeke )u(oti#e gdje 'esto izgrađuju str"e liti#e= kre'nja#i su uslojeni% svjetlo3sive i lavi'aste (oje% na ojedini" "jesti"a jako isu#ali sa kal#itni" ili#a"a. De(ljina ovi? kre'njaka je jako ro"jenljiva i ide do G00 ". /OR.JA J5RA J 2P
-reko lijas3dogerski? nor"alno lee gornjojurski kre'nja#i% koji na adina"a 8anja'e lee diskordantno reko gornjotrijaski? dolo"ita. eliko rasrostranjenje i"aju na jugozaadno" dijelu lista Banjaluka% gdje izgrađuju najviše vr?ove @odi'ki vr? K6K "A% i na tereni"a sjeverozaadno i jugoisto'no od kanjona 2ijesno. Ovi sedi"enti karakterišu se gornjojurski" "akrofosili"a Clodocoropsis mirabilis, Ellipsactinia ellipsoidea, Ptygmatis carpatica, Ptygmatis pseudobruntruntana i dr. ! stariji" nivoi"a gornje jure određeni su o(li#i Kurnubia palastiniensis i Meyendrofina bathoniča koji odgovaraju zoni kre'njaka sa kaldokorosisi"a. &ajvei (roj for"i odgovara gornjojurskoj srudnoj fauni% to su Trocholina elongata, Protopeneroplis striata, Pianela cf apeninica, Pseudo!cyclammina litius, Kurnubia "#elin$si i Conicospirilina basiliensis
2itonu odgovaraju kre'nja#i sa Tintinopsella lata, T dalmatica i Clypeina %urassica De(ljina i" iznosi oko 00 ".
G4
DO.JA KREDA ! donjoj kredi izdvojili s"o dva suerozi#iona aketa= slojevite i (ankovite kre'njake% i lo 'aste kre'njake. S0OJE!I4I I BA.KO!I4I KRE6.JACI LKj
!tvrđeni su u ataru sela Qenovi#e% zaadno od 2ijesna. ,ijeo otkriveni rofili su na utu $aranova#)kender akuf kod sela avorana. Ovi sedi"enti lee konkordantno reko kre'njaka sa elisaktinija"a. 5astuljeni su slojeviti" i (ankoviti" kre'nja#i"a sa nerinea"a% a?iodontni" školjka"a% rijetki" kladokorosisi"a i dr. Od "ikrofaune u odru'ju 2ijesnaQekavi#a određene su vrste Pianella annulata, +ainella irre%ularis, Favreina salavensis i dr. $od avorana na utu od $aranov#a re"a )kender akufu rikuljen je vei (roj nerinea= kre'nja#i su rekristalisali a se nisu "ogle odrediti. De(lji"a kre'njaka se kree oko G00J00 ". -0O6AS4I KRE6.JACI sKiP
/zdvojeni su na isti" lokaliteti"a= lee nor"alno reko donjeg aketa a zastuljeni su lo'asti" kre'nja#i"a koji se rijetko roslojavaju sa laoroviti" kre'nja#i"a% a nedgje i laor#i"a% ! ovi" sedi"enti"a se od faune sreu resje#i tanki? ljuštura a?iodontni? školjaka koje nisu odredljive. 2ereni izgrađeni od ovi? tvorevina lako se izdvajaju jer su daleko "anje karstifikovani u odnosu na starije i "lađe kre'njake. De(ljina ovog 'lana iznosi oko 10010 ".
CE.OMA.45RO. &K l f ' Qudistni kre'nja#i #eno"ana3turona izdvojeni su na krajnje" juno" dijelu lista% na adina"a lanine 8anja'e. -rostiru se re"a selu Qekovi#i i $rui na r(asu @list aj#eA% gdje i"aju daleko vee rasrostranjenje. 2o su (ankovni svjetlosivi kre'nja#i sa rudisti"a @uglavno" radiolitidi"aA. ,ee konkordantno reko donjokredni? naslaga% a starost i" je #eno"an3turonska na (azi odred(i sa lista aj#e. De(ljina ovi? naslaga na tereni"a lista Banjaluka iznosi oko J00 ".
>0I$E!I J5REKREDE I KREDE &a listu Banjaluka i"aju veliko rasrostranjenje. ! flišnoj zoni )arajevoBanjaluka izdvojeni su jursko3 kredni fliševi i dva suerozi#iona aketa kredni? fliševa. ! jedini#i 8anja'a2ijesno*e"e"i#a izdvojena su tri suerozi#iona aketa kredni? fliševa. ! jedini#i )jeverni dijelovi $ozare i !zlo"#a izdvojen je sa"o jedan 'lan gornjokredni? klastita. K0AS4I4I 0 KP
Ovaj 'lan je izdvojen u strukturno3fa#i jalnoj jedini#i sarajevsko3(anjalu'ki? fliševa. 5aadno od Banjaluke% u dolini rje'i#e Osorne% otkriveni su ovi sedi"enti na veliko" rostranstvu% (ez jasni? odnosa sa okolni" sedi"enti"a. ! dolini r(anje% od *elin#a do )vinjare% na neko3 G
liko "jesta je konstatovan transgresivan odnos ovi? sedi"enata re"a rona#i"a i glin#i"a trijasko3jurske starosti. $od )vinjare je grani#a inversna. -reko ronja#a i glina#a (aze lee konglo"erati i (re'e de(ljine 1G "% a zati" nastaju laor#i% silifikovani kre'nja#i i glin#i. Ovaj redosljed se onavlja GJ uta. Dalje se u stuu s"jenjuju kalkareniti% silifikovani kre'nja#i% laor#i i glin#i. Baza"a jedini#a na ojedini" rofili"a u +iroj okolini *elin#a negdje i nedostaje. ! dolini Osorne se%u(azalni" dijelovi"a fliša nalaze vei (lokovi i ko"adi dolo"ita i elisak3tinijski? kre'njaka% u osnovnoj "asi od kalkarenita% laora#a i glina#a. ! rearati"a iz "ikrita neosredno uz elisaktinijske kre'njake i dolo"ite konstatovana je elaška "ikroaso#ija#dja sa 3o(ilje" radiolarija i glo(o?eta= određene su Calpionella elliptica i Calporella s. iši ?orizonti jursko3kredni? klastita sastoje se od sekven#a u koji"a reovlađuju kalkareniti i laor#i% rjeđe glin#i% dok se u ojedini" sekven#a"a u dolini r(anje uglavno" javljaju listasti i tankouslojeni ješ'ari i glin#i% skoro uvijek (ez aleontološki? ostataka. De(ljina ovog 'lana :na ojedini" rofili"a je jako razli'ita @10000 "A. -JE$6ARI# 0A-ORCI I /0I.CI [KP
Ovaj aket izdvojen je od Banjaluke do )vinjare. rani#a sa jursko3kredni" klastiti"a je rasjedW Zdu koga su jursko3kredni klastiti na ojedini" "jesti"a reversno navu'eni reko ješ'ara% laora#a i glina#a ovoga aketa. Ovaj 'lan je uglavno" građen od sekven#a od razli'iti? ješ'ara% laora#a i glina#a. Qjeđe se javljaju i kalkareniti. )vi litološki 'lanovi su tankouslojeni @110 #"A. De(ljina slojeva kalkarenita iznosi 101 #". ! ovo" 'lanu nisu nađeni nikakvi aleontološki >osta#i% te je izdvojen sa"o na osnovu litološki? karakteristika. On se "oe ratiti re"a jugoistoku u odru'je )okolina i dalje na listove aj#e i 2esli. De(ljina ovoga 'lana iznosi reko G00 ". KARBO.A4.E BRE6E# KA0KARE.I4I I 0A-ORCI KP
/zdvojene su od +e?itluka re"a jugoistoku% u dolini r(anje kod )vinjare. ,ee reko ret?odno oisani? sedi"enata. rani#a je tektonska% a dijelo" i tektonizirana. Ova jedini#a je građena od kar(onatni? sekven#a u koji"a se o(i'no javljaju kar(onatne (re'e% kalkareniti i laor#i. $ar(onatne (re'e su razli'ite de(ljine. /zgrađene su od sitni? nezao(ljeni? ko"ada ronja#a i "ag"atski? stijena iz ofiolitske zone% #e"entovani? kar(onatni" vezivo". rag"enti su veli'ine od nekoliko "ili"etara do #". &a neki" rofili"a de(ljina ovi? (re'a iznosi GJ ". $alkareniti su de(ljine G0J0 #"% a laor#i nekoliko #enti"etara. ! nii" ?orizonti"a 'esto se javljaju (re'asti kre'nja#i u roslojavanju s kalkareniti"a. De(ljina ovi? sekven#i iznosi onekad i G0 ". edini#a je utvrđena sa"o u kranji" jugoisto'ni" dijelovi"a lista Banjaluka u dolini r(anje% odakle se rua re"a jugoistoku na listove 2esli i aj#e gdje i"a daleko vee rasrostranjenje= ta"o su u viši" ?orizonti"a nađene glo(otrunkane gornje krede. De(ljina ovoga 'lana iznosi 00K00 "etara. KO./0OMERA4I# BRE6E# -JE$6ARI I 0A-ORCI K 9PP
/zdvojeni su na +e?itlu#i"a% gdje lee transgresivno reko kredni? dolo"ita. rani#a je otkrivena i jasno vidljiva: reko dolo"ita dolazi aket de(ljine J4 "% izgrađen od zao(ljeni? i nezao(ljeni? ko"ada kre'njaka i dolo"ita. eli'ina valutaka je razli'ita: kree se od 10 do G0 L" kod vei? zrna% dok je ostali kar(onatni detritus sitnijeg zrna: ezivo je dolo"iti'no. -reko ovog aketa nastavlja se naiz"jeni'na s"jena (re'a% konglo"erata% ješ'ara i laora#a. ! viši" ?orizonti"a ovog 'lana 'esta su so'iva i rosloj#i rona#a de(ljine J K #". /z veziva (re'a određene su (edbergela cf frochoidea i Planonalina bu)torfi De(ljina ovog 'lana iznosi oko G00 ".
G6
KARBO.A4I >0I$ Ck GA
/"a veliko rasrostranjenje juno od Banjaluke. ! odru'ju +e?itluka lei kontinuirano reko ret?odno oisani? sedi"enata% dok je zaadno od Banjaluke transgresivan reko trijaski? dolo"ita. 5astuljen je uglavno" (re'asti" kre'nja#i"a% kalkareniti"a i rjeđe laor#i"a. )lojevi (re'asti? kre'njaka su 'esto de(eli i do 10 " dok su slojevi kalkarenita i laora#a znatno "anje de(ljine @uglavno" od 10 #" do 1 "A. ! kalkareniti"a i kre'nja#i"a% koji su rijetki 'esto se nalazi kosa la"ina#ija. /z tvorevina kar(onatnog fliša određene su (rojne glo(otrunkane: lo$otruncana lapparenti lapparenti, . lapparenti tricarinata, . an%usticarinata, . lapparenti coronale, Prae%lo$otruncana delrioensis, Pithonella ovalis, Stomiosphaera sphaerica i frag"enti rudista.
#P
uno od +e?itluka reko konglo"erata< re*a# ješ'ara i laora#a @$i najrije dolaze sivo3 Ij&i*asti %lo*asti kre'nja#i sa rosloj#i"a rona#a% zatim la%oroviti kre'nja#i% a tek onda (re'asti kre'nja#i. Dalje se u stu(u naiz"jeni'no s"jenjuju lju(i'asti kre'nja#i% rona#i% (re'e i laorovito3jeskoviti kre'nja#i. Lijela jedini#a kod +e?itluka ada (lago re"a jugu% a se do(ija utisak velike de(ljine ovi? sedi"enata= ona% "eđuti"% iznosi sa"o oko J00 ". 0A-ORCI I KA0KARE.44I @G$ GA
Ove tvorevine lee kontinuirano reko ret?odne jedini#e u široj okolini Banjaluke% dok su u juni" dijelovi"a lista @u odru'ju 2ijesna i 8anja'eA diskordantne reko gornjotrijaski?% gornjojurski? i kredrii? naslaga. 5astuljeni su laor#i% laoroviti i jeskoviti kre'nja#i% kao i kalkareniti. &a neki" rofili"a sreu se vrlo rijetko i rosioj#i ješ'ara. ! redjelu Qekavi#e u tektonski jako ore"eeni" tereni"a otkriveni su sedi"enti fliša u koji"a se nalaze kalkareniti% laor#i i ješ'ari sa jasno" tur(iditsko" sedi"enta#ijo". 5aaeni su tragovi te'enja i kosa la"ina#ija. /z laoroviti? kre'njaka ovi? sedi"enata određene su a((iteina mar siana, Pseudolituonella reichelli, Accordicella conica i Si*erolites c/. calcitropoides, "astriktske starosti. De(ljina gornjokredriog fliša iznosi oko 00 ". lišne naslage na listu Banjaluka i"aju veliki rason starosti% od gornje jure do "astri?ta. BRE6E# KO./0OMERA4I I -JE$6ARI K P
/zdvojeni su u sjeverozaadno" dijelu terena na $ozari% gde su diskordantni reko tektonizi3ranog "elana @-A% a sastoje se od (re'a% konglo"erata% ješ'ara i rijetko kre'njaka. /nteresantno je da i odlo"#i i vezivo sadre istu faunu glo(otrunkana% što ukazuje na kani(aliza". 5ona ovi? sedi"enata je "alog rostranstva a veliki" dijelo" je okrivena kvartarni" sedi"enti"a% te nije dostuna za detaljnije rou'avanje.
DO.JI I SRED.JI EOCE. @1AGA Ove tvorevine su izdvojene na sjeverni" adina"a $ozare% gdje su u tektonsko" kontaktu sa "elano". osili u ovi" sedi"enti"a nisu nađeni% ali su na susjedni" tereni"a oisane kao donji i srednji eo#en. ! njivovoj građi u'estvuju sitnozrni i srednjoz"i ješ'ari @kod koji? je vrlo 'esto izraena gra3da#iona slojevitostA u rit"i'ko" s"jenjivanju sa alevroliti"a. -ješ'ari su srednje do ta"nosivi% lo'asti ili (ankoviti% dok su alevroliti #rni% ugljeviti% ili rjeđe sivi. Le"ent ješ'ara je kal#itsko3li"onitski i glinovito3li"onitski. 5rna su uglavno" od kvar#a% "uskovita i (iotita. Od stijenskog detritusa sadre frag"ente rona#a% kvar#ita% glina#a% dija3(azni? stijena i dolo"ita.
G7
;levroliti su one'išeni ?idroksido" gvođa i sadre jeskovitu ri"jesu. /zgrađeni su od 'esti#a "inerala glina i o(ilja listiavi? "inerala liskuna% orijentisani? aralelno sa slojevitošu. 5astuljeni su jeskoviti alevroliti% kao i glinoviti alevroliti i alevriti'ni laor#i. &a sjeverozaadno" dijelu lista Banjaluka% gdje ovi sedi"enti i"aju glavno rasrostranjenje% konstatovani su ko"letni tur(iditi sa grada#ijo"% la"ina#ijo" i konvolu#ijo"% što okazuje da se ove tvorevine "ogu tretirati kao fliš. De(ljina i" iznosi K001000 ".
.EO/E. &aslage neogena zauzi"aju relativno veliko rostranstvo u okviru lista Banjaluka. /zdvojene su u +irokoj okolini Banjaluke @(anjalu'ki (asenA% zati" kod $aranov#a @severozaadni deo kotorvaroškog (asenaA i u )njegotini @zaadni deo teslikog (asenaA. 8anja "asa je sa'uvana jugozaadno od -iskavi#e. edan druga'iji razvoj neogena nalazi se u severoisto'no" delu lista Banjaluka% kao sastavni deo junog o(oda anonskog (asena @rnjavorski% odgrada'ki i rijedorski (asenA. DO.JI I SRED.JI MIOCE. M 9YaP
)latkovodne ugljonosne naslage nalaze se u široj okolini Banjaluke% $otor aroši i )njegotine. ! najnii" ?orizonti"a o(i'no se javljaju (azalni konglo"erati i (re'e ro"jenljive de(ljine @0100 "A. 5ati" dolaze laori i gline sa ugljeni" slojevi"a a laorovito3jeskoviti kre'nja#i i najzad gline% jeskovi% ješ'ari i šljunak. ! kotorvaroško" (asenu% na odru'ju od )vinjara do $aranov#a% razvijeni su reteno glinovito33jeskoviti laori. Du(inska (ušenja su okazala slijedei stu(: &ajnii aket redstavljen je konglo"erati"a i (re'a"a% koje onegdje nedostaju tako da ugljeni sloj direktno nalee na osnovno gorje. 5ati" dolaze laori% gline i sla(o vezani ješ'ari% a određeno laoroviti kre'nja#i sa fosilni" osta#i"a &Cyplis, Limea, Val#ata, Planorbis i drA. 5avršni ?orizont kotorvaroškog neogena redstavljaju konglo"erati% koji? u odru'ju )vinjara i $aranov#a ne"a. !kuna de(ljina slatkovodni? sedi"enata kotorvaroškog (asena dostie 1000 "= u odru'ju iz"eđu )vinjara i $aranov#a ona je znatno "anja i ne relazi 00 ". $od )njegotine @zaadni o(od teslikog (asenaA slatkovodni sedi"enti neogena zastuljeni su konglo"erati"a% (re'a"a% jeskovi"a i glina"a% koji se naiz"eni'no s"jenjuju. / ovdje i"a ojava uglja% ali (ez ekono"skog zna'aja. ! odru'ju -iskavi#e neogeni sedi"enti su takođe redstavljeni konglo"erati"a% ijeskovi"a i glina"a% ali (ez tragova uglja. BA.JA056KI BASE.
Banjalu'ki (asen nalazi se u #entralno" dijelu lista u široj okolini Banja ,uke. ! nje"u su izdvojena dva suerozi#iona aketa. KO./0OMERA4I# 0A-ORO!I4I KRE6.JACI I /0I.E SA 5/0JEM M 9YP
Donji suerozi#ioni aket je izdvojen u jugozaadni" i sjeveroisto'ni" dijelovi"a (anjalu'kog (asena u okolini sela -etri'ev#a% Qa"ia i ,auša. -o'inje konglo"erati"a i (re'a"a= iznad nji? su laori% laoroviti kre'nja#i i gline sa uglje"% rjeđe trošni ješ'ari i jeskoviti kre'nja#i. $od -etri'ev#a i Qa"ia eksloatisan je ugalj% koji se javlja o(i'no sa glina"a= u -etri3'ev#u riada grui "rki? ugljeva% a u Qa"ii"a lignitu. ! ovoj jedini#i su nađeni (ogati fosilni osta#i. &aro'ito su (rojne kongerije Congeria %adro#i, C c#itano#i*i, C cf dalmatica var. dr#arensis, C tournoneri, C #f. banatica, C bosniaca
GK
C. #f. dalmatalica. ! "ikrofosilnoj aso#ija#iji do"iniraju Candona #f. &irch$en%ensis, C. #f% suevica i dr. &aj(ogatije lokalnosti su ,auš% Qakova#% +argova#% 2revište% 8otike. De(ljina ovog aketa je jako ro"jenljiva i varira od 100 do 400 "% 0A-ORI# -IJESKO!I I /0I.E M9YP
2vorevine gornjeg suerozi#ionog aketa zauzi"aju središnje dijelove (anjalu'kog (ašena% a negdje direktno nalijeu na osnovno gorje. Ovaj aket je redstavljen uglavno" glinoviti" laori"a% ijeskovi"a i glina"a. ! laori"a su određeni +ratia 0!hynia1 escheri, +. pilari, +. ver$asensis, Melanopsis ioltarii, M. lauerana, !heo*osus crenulo$us i dr. ! dolini r(anje se u (ušotini BG do JGK%K0 " s"jenjuju sivi laor#i sa ješ'ari"a. ! redjelu -etri'ev#a% (ušotina DB1 ide isto kroz laore i ješ'are. auna ovi? (ušotina je (rojna= tu se javljaju +ratia 0 !hynia1 escheri, +. ver$asensis, Neritodonta $ara&ovii i Melanopsis 2o2tarii. J58.I DEO -A.O.SKO/ BASE.A
&aslage "io#ena i lio#ena u dolini r(asa redstavljaju o(odne dijelove neogenskog ko"leksa anonskog (asena. -rostiru se u široj okolini sela $riškov#i i rvaani @isto'no od r(asaA i iz"eđu ,aktaša i 2urjaka @zaadno od r(asaA. ! okviru "io#ena su na osnovu litološkog sastava% fosilni? ostataka i siierozi#ije izdvojena 4 'lana: (urdigal3 ?elvet% torton% donji sar"at i gornji "io#en. B5RDI/A0?E0!E4 M 9P2P
)latkovodni sedi"enti (urdigal3?elveta rasrostranjeni su na sjeverni" adina"a $ozare oko !ara. ,ee diskordantno na gornjotrijaski" kre'nja#i"a% "elanu i eo#enski" klastiti"a. )latkovodni sedi"enti se odlikuju ?eterogeni" litološki" sastavo" u koji ulaze laoroviti kre'nja#i% laori% gline% šljunkovi @rastresiti konglo"eratiA% ješ'ari% ijeskovi i (entonitske gline. / ored relativno (ogatog aleontološkog sadraja itanje starosti retortonski? slatkovodni? sedi"enata ostaje i dalje otvoreno. ! laor#i"a i laoroviti" kre'nja#i"a nađena je (rojna fauna kongerija i ueva. /z razni? lokalnosti određeni su Con%eria )oisi, C. cvitanovii, C. dr3ii, zati" Melanopsis decollata, 4ry%oceras dentali(orme i 4. cornucopie. Odnos re"a tor3tonski" "arinski" naslaga"a do(ro se vidi na rofilu $estenik. ! (azi su otkriveni laoroviti kre'nja#i sa Con%eria )oisi a neosredno na nji"a su ukasti organogeni kre'nja#i sa Chlamys malvinae, koji su nesu"njivo tortonske starosti. &a lokalitetu !evi u viši" dijelovi"a (udigal3?elveta javljaju se (ijele i ukaste (entonitske gline koje (i "ogle i"ati i ekono"sku vrijednost. De(ljina retortonski? slatkovodni? sedi"enata ro#jenjena je na oko 40000 ". 4OR4O. M\N
&aslage tortona rasrostranjene su na sjeverni" adina"a Banjalu'ke $ozare i u o(lasti sjeverno od rvaana. &a sjeverni" adina"a $ozare su konkordantne na slatkovodni" sedi"enti"a (urdigal3?elveta% dok u okolini rvaana i ,ju(atova#a lee direktno na "elanu. a#ijalna raznovrsnost je i ovdje izrazita: zastuljeni su jeskoviti (re'asti i šuljikavi kre'nja#i% zati" sla(#[ vezani ješ'ari% jeskovite gline% laori i glino viti ijeskovi. ! lokalnosti"a $estenik% Brezova'a% rvaani% *arda'ište i na sjeverni" adina"a $ozare otkriveni su jeskoviti i šuljikavi kre'nja#i koji (i odgovarali lajtova'ki" kre'nja#i"a. -ored
G9
algi Amphiste%ina laueriana i 5eteroste%ina costata oni sadre i raznovrsnu "akrofaunu školjaka ueva i jeeva. /z razni? lokalnosti određeni su: 4strea %in%ensis, Cardium plicatum, C. edttle Chlamys malvinae, Pecten $a6eri, Cor$ulla %i$$a, Conus raristinatus, Clypeaster danu$icus i drugi o(li#i. &a sjeverno" o(odu $ozare iz nekoliko lokalnosti oko srednje i gornje urkovi#e određeni su: Chlamys malvinae, Pecten $eseri, Arca diluvii, Astarte trian%ularis, Alveolina melo, 4strea di%i-talina, Cor$ulla %i$$a, 'enus cincta, Amussium cristatum, !urritella turris, Modiola hornes i "ikrofosilne for"e kao lo$i%erina $ulloides. ! o(lasti sjeverno od rvaana i u ,ju(atov#i"a ored na(rojani? fosila nađeni su još: 'enusi $asteroti, '. mar%inata, Cardium (ra%ille. eda reussi, . (ra%ilis, Mitra apperta, 5inia 7mata, 5 . #f. $adensis, ucina dentata, Cerithium praerenatum, Natica millepunctata itd. De(ljina tortonski? naslaga vjerovatno iznosi oko J00 ". -JESKO!I# /0I.E I 0A-ORO!I4I KRE6.JACI MP
Ove naslage i"aju najvee rasrostranjenje sjeverno od rvaana i znatno "anje u odru'ju 8iljevia. ,itološki sastav i" je dosta raznovrstan: skoro svuda su to jeskovite i laorovite gline% zati" ijeskovi i šljunkovi sa uloš#i"a laora i laoroviti? kre'njaka i najzad ooliti'ni kre'nja#i. )ar"atska starost je do(ro doku"entovana (rojni" nalas#i"a fosilni? ostataka. )jeverno od rvaana na nekoliko "jesta sakuljena je i određena (ogata fauna ueva i školjaka: Pirenella picta picta, P. picta mitralis, P. picta $icostata, Cerithium ru$i%inosum ru$i%inosum, C . ru$i%i-nosum su$typicum, Ma&rensternia an%ulata, M . mansiensis, 8rvilia dissita dissita, Musculus sar-. maticits, Cardium #f. pseudoplicatum, Aceocina la6on&airiana la6on&airiana. ! "ikrofosilnoj aso#ija#iji određene su for"e lo$i%erina $ulloides, 8lphidium decipium i druge. ! redjelu 8iljevia sa jedne lokalnosti određena je "ikrofosilna aso#ija#ija u kojoj su nađene for"e Nonion %ranosum i 8lphidium macellum. De(ljina ove jedini#e vjerovatno iznosi oko J00 ". -JESKO!I I /0I.E MP
)edi"enti gornjeg "io#ena zauzi"aju relativno veliko rostranstvo. &a sjeverni" adina"a $ozare redstavljeni su jeskovito3šljunkoviti" tvorevina"a sa rijetki" uloš#i"a glina. )jeverno od rvaana razvijeni su u glinovito3jeskovitoj fa#iji gdje su reteno zastuljene gline% jeskovite gline% ijeskovi i šljunkoviti ijeskovi i @određenoA šljunkovi. ! laoroviti" i glinoviti" sedi"enti"a nađeni su do(ro o'uvani fosilni osta#i gornjo"io#enski? +koljaka i ueva Con%eria partschi partschi, C . partschi var. %lo$iratesta, C . c6i)e&i, C . #f. )a%ra-$iensis, imnocardium timissense, . #f. lumilicostatum, . con6un%ens, . turislavicun, Melanopsis vindo$onensi i 8rpetocypris a$scissa. De(ljina jedini#e varira od G00 do J00 ". -0IOCE. -lP
)edi"enti lio#ena naj(olje su razvijeni u redjelu $riškova#a% a sa'uvani su "jesti"i'no i na sjeverni" adina"a $ozare. ! litološko" ogledu su to #rveni i uti sitnozrni kvar#ni ijeskovi sa uloš#i"a laoroviti? glina i li"onitisani? ješ'ara. zati" trošni oli"iktni konglo"erati #e"entovani kar(onatni" vezivo". ! konglo"erati"a su 'esti uloš#i sitnozrni? šljunaka i #rvenkasti? li"onitisani? ješ'ara.
J0
&ajviši dijelovi terena su izgrađeni od krunozrni? ijeskova i sitnozrni? šljunkova koji vjero3vatno riadaju viši" ?orizonti"a lio#enski? sedi"enata. ! li"onitisani" ješ'ari"a okoline $riškova#a sa'uvani su fosilni osta#i koji ukazuju nesu"njivo na ontsku starost tvorevina. /z razni? lokalnosti određeni su 9reissensia auricularis, 9. super(octata, imnocar*inm s. i druge for"e. De(ljina lio#enski? sedi"enata #eni se na G00G0 ".
K!AR4AR 2vorevine kvartara zauzi"aju relativno veliki rostor #entralnog i sjevernog dijela terena a "anje "ase su s"ještene iz"eđu lanine $ozare i -iskavi#e% te u dolina"a rijeka r(asa i r(anje. 5astuljene su aluvijalni" šljunkovi"a% jeskovi"a i "uljeviti" glina"a% jesko3vi"a i šljunkovi"a srudova% ada i laa% fa#ijo" "rtvaja% siari"a% izvorski" sedi"enti"a% (arski" sedi"enti"a% roluvijalni" konusi"a% deluvijalno3 roluvijalni" sedi"enti"a% delu3vijalni" zastori"a% i terasa"a. 4erase tLtaP
Od Banjaluke na sjever i sjeveroistok kvartarne tvorevine su veino" redstavljene terasa"a rijeke r(asa. Od ,aktaša re"a sjeveru terase zauzi"aju 'itav rostor ,ijev'e olja% gde su o o(odi"a rekrivene tvorevina"a adinske sekven#e. Od otEodnog dijela re"a unutrašnjosti višu terasu izgrađuju gline% jeskovite gline i šljunkovito33jeskovite gline% koje (o'no isklinjavaju te do"iniraju šljunkovi. !z sadašnji tok r(asa u nioj terasi% de(ljina šljunkova se kree od do 10 "% a sjevernije re"a &ovoj 2ooli de(ljina se oveava i do J0 ". ! #entralno" dijelu ,ijev'e olja terasu izgrađuju krunozrni šljunkovi do 10 " de(ljine% zati" srednjezrni do krunozrni šljunkovi @valuti#e + K #"A de(ljine 101 "% srednjezrni do sitnozrni šljunkovi de(ljine 10 " i sitnozrni šljunkovi sa ijesko"% de(ljine 10 ". 8jesti"i'no su karakteristi'na glinovito3 ješko vita so'iva na du(ini 1014 ". $rovinu terasa ,ijev'e olja izgrađuju (arske gline i ilova'asti okriva' de(ljine "jesti"i'no i do 6 ". ! odru'ju ,ijev'e olja izdvojene su viša i nia terasa% koje se od ,aktaša re"a sjeveru odvajaju terasni" odsjeko". ! dolini rijeke r(asa% koja je usje'ena u niu terasu% na dnu korita se odlau šljunkovi i ijeskovi koji redstavljaju fa#iju korita. ! nioj terasi su evidentna dva niza "rtvaja. ! zaadni" dijelovi"a ,ijev'e olja ostoje tragovi "rtvaja i na višoj terasi. Ove ojave ukazuju na neotektonsko suštanje isto'nog dijela ,ijev'e olja. i Del&vij&m dP
Qelativno veliko rasrostranjenje na #entralno"% isto'no" i zaadno" dijelu lista i"aju delu3vijalni šljunkovi% dro(ina i ijeskovi% koji su sa"o djeli"i'no vezani sla(i" glinovito3jesko3viti" vezivo". &aj'eše se sreu nevezan šljunak i dro(ina% dok su ijeskovi rjeđi. Del&vijalno%rol&vi jalni sedimenti d%rP
Ovi sedi"enti su nastali udrueno" ak#ijo" ovršinskog siranja i ovre"eni? nagli? aku"ula#ija (uji'nog karaktera. Ovakvi" ro#eso" stvoreni su adinski zastori% 'esto kilo"etarski? duina i ?ekto"etarski? širina% unutar koji? se s"jenjuju "aterijali roluvijalni? konusa i izduena so'iva. eliko odru'je ovi? sedi"enata nalazi se na o(odu ,ijev'e olja i zaadno od Banja ,uke
J1
-rol&vijalni kon&si %rP
Qazvijeni su u svi" oto'ni" i rje'ni" dolina"a. rag"enti su ?eterogenog granulo"etrijskog sastava= ored gru(ozrnog "aterijala 'esta su unutar konusa i neravilna so'iva glinovito33jeskovitog "aterijala. -roluvijalne konuse vei? di"enzija nalazi"o na o(odu ,ijev'e olja% gdje se 'esto sajaju stvarajui adinski zastor. Barski sedimenti P
8uljeviti sedi"enti sa ri"jeso" organogene frak#ije razvijeni su u (lagi" oto'ni" dolina"a sjeveroisto'nog dijela lista% u "ali" izolovani" odru'ji"a% redovno na tvorevina"a fluvijalne sekven#e. &ajvei dio odine rekriveni su vodo" sa (ujno" (arsko" vegeta#ijo". Izvorski sedimenti iP
/zvorske tvorevine se nalaze u veini oto'ni? dolina. 2o su naj'eše so'ivaste nakuine sedre u alterna#iji sa jeskovi"a. *vrša% šuljikava sedra eksloatiše se za građevinsku djelatnost u "noštvu ri"itivni? ka"e<3noio"a. &ajvee leište sedre nalazi se u odru'ju )latine% na desnoj o(ali r#oga'kog otoka. -ostanak sedre vezan je za više ter"alni? izvora u odru'ju )latine. )li'na situa#ija je i kod (anje ,aktaši. Si%ari sP
!glavno" su "ali i nalaze se na sir"i" laninski" strana"a. edan siar vei? di"enzija izdvojen je na lijevoj o(ali r(asa kod 2ijesna% sa više to'ila i konusa koji se u nii" dijelovi"a sajaju u siarski zastor. Mrtvaje am P
a#ije "rtvaja su evidentirane na isto'no" dijelu lijev'e olja% na nioj terasi rijeke r(asa% gde o(razuju dva gotovo ovezana i aralelna niza rav#a ))/5. /zrađene su od sitnog "uljevitog i glinovitog "aterijala% sa za"o'varavanje" zaadnog niza. Ono ukazuje na ro#es izu"iranja "rtvaja% koje su starije od isto'nog niza% i na o"i#anje r(asa re"a istoku uz neotektonsko suštanje isto'nog dijela ,ijev'e olja. S%r&dovi# ade i %la'e as P
Od Banjaluke re"a sjeveru i sjeveroistoku r(as s"anjuje (rzinu toka uz "nogostruko "ean3driranje% što je uslovilo stvaranje "noštva ada% laa i srudova. Od ,aktaša re"a sjeveroistoku izdvojen je niz ovi? o(lika u rostoru r(asa% koji je use'en u niu terasu. )rudove i lae izgrađuju srednjozrni do krunozrni šljunkovi i ijeskovi ?eterogenog sastava. ;de su izgrađene od ijeskova% dok je šljunak zastuljen sa"o u dijelovi"a gdje r(as "ean3drira uz adu. Al&vij&m alP
2ereni lista Banjaluke o(iluju "noštvo" otoka i "anji? rije'ni? dolina u koji"a se sreu aku"ula#ije šljunkova sa ijesko"% naj'eše ?eterogeni? o granula#iji i litološko" sastavu. Qjeđi su ijeskovi i "uljevite gline u vidu neravilni? so'iva u koji"a se sasvi" izuzetno "oze ratiti granulo"etrijska s"jena Od sitnog% "uljevitog% do krunozrnog ijeska. )o'iva su neravilnog% 'esto zatalasanog o(lika% redovno izduena% sa di"enzija"a koje relaze i više stotina "etara. !nutar ovi? so'iva i"a usa"ljeni? ko"ada i (lokova stijena iz neosredne (lizine% "to oveava ina'e neravno"jernu granulo"etrijsku smjen&3 Qedovno su okrivena tBnjim F&m&snim okriva'e".
JG
%&#+'&A
-rostor šire okoline Banjaluke u geotektonsko" s"islu riada !nutrašnji" Dinaridi"a o $. -etkoviu @1960A% odnosno M5oni aleozojski? škrilja#a i "ezozojski? kre'njakaN% MLentralno ofiolitskoj zoniN i Munutrašnje" dinarsko" ojasuN. &aši" isitivanji"a na tereni"a lista Banjaluka izdvojili s"o sljedee strukujrno3fa#ijelne jedini#e: ;. jedini#u 8anja'a2ijesno*e"e"i#a% B. flišnu zonu Banjaluka)arajevo% L. jedini#u !zlo"a#$ozara i D. jedini#u sjeverni dijelovi !zlo"#a i $ozare. ! okviru ovi? jedini#a izdvojene su "anje tektonske jedini#e i (lokovi. -ose(no su izdvojeni slatkovodni neogeni (aseni @(anjalu'ki i kotorvaroškiA kao i dijelovi -anonskog (asena @rije3dorski i rnjavorski (asenA. 2akođe je izdvojena i kvartarna deresija ,ijev'e olja.
S4R5K45R.O>ACIJE0.A JEDI.ICA MA.JA6AG4IJES.OG6EMER.ICA radi june i jugozaadne dijelove lista Banjaluka% a izgrađuju je kar(onatni i klasti'ni sedi"enti "ezozoika. ! krajnje" jugozaadno" dijelu otkriveni su lo'asti kre'nja#i ladinske starosti% zati" (ankoviti i "asivni dolo"iti srednjeg i gornjeg trijasa% lo'asti kre'nja#i lijas33dogera% (ankoviti i "asivni kre'nja#i gornje jure% uslojeni i (ankoviti kre'nja#i donje i gornje krede. -reko ovi? kar(onatni? sedi"enata transgrediraju klasti'ni sedi"enti krede. )jevernu grani#u ove jedini#e redstavlja rasjed +e?itluka% koji" su klasti'ni sedi"enti krede @flišA dovedeni u kontakt sa jursko3kredni" fliše" Banjaluka)arajevo. una grani#a je van jista Banjaluka i nalazi se na odru'ju lista aj#e% $lju' i -rijedor @lanine laši% *e"erni#a i 8anja'aA. ! oisu kartirani? jedini#a iznijeli s"o da ostoje razlike u razvoji"a kar(onatnog i klasti'nog razvoja "ezozoika u ovoj jedini#i. -o naše" "išljenju ove fa#ijelne razlike% razlike u de(ljina"a% 'este reduk#ije ukazuju da ovu jedini#u "oe"o s"atrati o(odo" "egastrukture #enti ralno3(osanskog aleozoika re"a #entralno3ofiolitsko" trogu. Ova jedini#a je u vrije"e sedi"enta#ije razli'ito os#ilirala% što je stvorilo nejednake razvoje i 'este reduk#ije. $asnije% u vrije"e vei? otisaka% dolazi do u#anja ove kar(onatne lo'e sa f liševi"a u ovlati i do stvaranja veeg (roja "anji? i vei? (lokova. Oni su naknadni" otis#i"a razli'ito rotirali% tako da s"o u ovoj jedini#i izdvojili slijedee (lokove: B0OK MA.JA6E
Ovaj (lok o(u?vata sjeverne dijelove lanine 8anja'e. )astoji se uglavno" od trijaski? kre'njaka i dolo"ita i jurski? kre'njaka% reko koji? iransgresivno lei kredni fliš. eneralni adovi u ovo" (loku su re"a sjeveru i sjeveroistoku% na(ori u flišni" sedi"enti"a su deka"etarski? i ?ekta"etarski? di"enzija% sa osa"a uglavno" )5/. ! najjugozaadnije" dijelu lista Banjaluka otkrivena je jedna antiklinala dinarskog rav#a. 2je"e ove antiklinale je longitudinalni" rasjedi"a jako razoreno% tako da detaljniji odario ovoj strukturi nisu oznati.
JJ
0........................... i'km #I. . 7/G/23 t/kt34k k7t i4t B3,8k. P/3/7i5/2 t/=t3i= m D t/ B3,8k 4//t. 0H3 A G Str&kt&rno+aijelna jedinia Manja*aG4ijesnoG6emernia# a G lok Manja*e# G lok $eFitl&ka# G /KOHEt+/K ,m=t BHHJiK. lok 4ijesnaW B G +lisna zona Banjal&ka G Sarajevo#Ki d G lok !ranje# e G lok -iskavieW C G str&kX t&rno
+aijelna jedinia 5zlomaGKozara# + G trijaskoj&rski kre*njai i glini# g G o+iolitski melan'W D G str&kt&rno +aijelna jedinia sjeverniF dijelova 5zloma i Kozare# F G lok sjeverne Kozare# i G lok ?rvaćana3 .eogeni aseni: j G %rnjavorski# k G anjal&*ki# 9 G kotorvaro"ki# m G teslićki3 Rasjedi: 9 G Kozare# G Banjal&ke# 2 G 6e5na# G $eFitl&ka# ( G Ivanjske# < G ?rvaćana# ; G 0akta"a# @ G !rasa3 A G Str&t&ral +aial &nit Manja*aG4ijesnoG6emernia# a G Manja*a lok# G $eFitl&i lok# G 4ijesno lokW B G +lvsF zone Banjal&kaGSarajevo# d GN !ranja lok# e G -iskavia lokW C G str&t&ral+aial &nit 5zlomaG Kozara# + G 4riassiJ&rassi limestone and lavstone# g G o%Fioliti melangeW D G str&t&ral+aial &nit o+ tFe nortFern %arts o+ 5zloma and Kozara# F G lok o+ .ortFern Kozara# i GQ ?rvaćani lok3 .eogene asins: j G -rnjavor# k G Banjal&ka# 9 G Kotor !aro"# m G 4eslić3 >a<s: 9 G Kozara# G Banjal&ka# 2 G 6elina# G $eFitl&i# ( G Ivanjska# < G ?rvaćani# ; G 0akta"i# @ G !ras3 A G C+%vK+v%?O+jmimaJiB?a? e+ljnnma MaramaG 4t+e?oGLeMe%??ija# a G
J4
B0OK $E?I405KA
/zgrađen je od trijaski? dolo"ita i kredni? klastita. Odvojen je od (loka 8anja'e rasjedo" $ara3nova# +kender akuf sa zaadne i jugozaadne strane% sa sjeverozaadne strane je ograni'en rasjedo" Banjaluka +e?er% dok "u sa isto'ne i sjeveroisto'ne strane grani#u redstavlja rasjed +e?itluka. eneralni adovi u ovo" (loku su re"a jugu.
B0OK 4IJES.O/
&alazi se u krajnje" juno" dijelu lista u kanjonu r(asa @2ijesnoA% a redstavlja sjeverni završetak lanina *e"erni#e i Os"a'e. /zgrađen je od trijaski? dolo"ita% lijas3dogerski? kre'njaka% "asivni? i (ankoviti? kre'njaka gornje jure i krede% i klasti'ni? sedi"enata krede. Ovaj (lok redstavlja revrnutu antiklinalu s ruanje" ose sjeverjug. 5aadno krilo anti3klinale je razoreno i navu'eno na flisne naslage gornje krede% a kod $aranov#a i na trijaske dolo"ite (loka 8anja'e. )jeveroisto'na grani#a ovog (loka je rasjed $aranova#)kender akuf% koji na neki" "jesti"a @ut Banjaluka )kender akufA i"a ele"ente 2ranskurentnog kretanja.
>0I$.A 7O.A BA.JA05KAGSARAJE!O 5auzi"a #entralne dijelove lista Banjaluka. unu i jugozaadnu grani#u redstavlja joj rasjed +e?itluka% 'ije je oso(ine vrlo teško definisati. &a neki" "jesti"a je to vertikalni rasjed @juno od -iskavi#eA du koga je sjeverno krilo sušteno% dok jugoisto'no od Banjaluke i"a karakter >lijevog transkurentnog a dijelo" i lijevog reversnog rasjeda. )jevernu i sjeveroisto'nu grani#u ove jedini#e takođe redstavlja reversan rasjed du koga% su ofioliti navu'eni reko jursko3kredni? klastita% a dijelo" jursko3kredni klastiti lee i?versno reko ofiolita @*elina#)vinjaraA. ! odru'ju -iskavi#e ovi odnosi su "askirani "lađi" rasjedo" koji" je jugozaadno krilo sa klastiti"a jure i krede sušteno i dovedeno u. kontakt sa o3/ioliti"a. ! ovoj jedini#i izdvojili s"o (lok r(anje i (lok -iskavi#e. B0OK !RBA.JE
lfzgrađen je od jursko3kredni? i kredni? klastita. 2o su uglavno" sekven#e konglo"erata% kalkarenita% laora#a i glina#a @rjeđe ješ'ara i ronjakaA i sekven#e od kakarenita i laora#a. ursko3kredne sekven#e od konglo"erata% kalkarenita% laora#a i glina#a su jako u(rane u deka"etarske% 'esto raskinute i revrnute na(ore sa osa"a sjeverozaad3jugoistok% tako da je ne"ogue iz"jeriti ravu de(ljinu ove jedini#e. $redne sekven#e od kalkarenita i laora#a sa (an#i"a (re'asti? kre'njaka izgrađuju na(ore ?ekto"etarski? di"enzija sa isti" rav#e" osa. Oni su takođe revrnuti i raskinuti% a generalno adaju od jursko3kredne klastite. B0OK -ISKA!ICE
/zgrađen je od kre'nja'ki? (re'a i kalkarenita u nii" ?orizonti"a% i sekven#i kalkarenita% ronja#a% laora#a rjeđe ješ'ara i glina#a iznad nji?. *itav rostor je jako i neravilno u(ran i kasniji" rasijedanje" tako ore"een da se generalno ruanje ne uo'ava kao ni ošte ruanje ni jasna orijenta#ija osa.
J
S4R5K45R.O>ACIJE0.A JEDI.ICA 570OMACGKO7ARA 5auzi"a #entralne dijelove lista Banjaluka i redstavlja sjeverozaadne dijelove Lentralne ofiolitske zone. una grani#a jedini#e je definisana rasjedo" ili transgresivno" grani#o" re"a jursko-kred3ni" fliševi"a. )jevernu grani#u 'ini naj"arkantniji rasjed na tereni"a Banjaluke koji se do(ro uo'ava i na satelitski" sni"#i"a @rasjed $ozareA. Ovi" rasjedo" doveden je u kontakt "elan Lentralne ofiolitske zone sa tektonski" "elano" !nutrašnjo3 dinarske ofiolitske zone% odnosno ardarske zone. ! tektoni#i Lentralne ofiolitske zone je uno isano% i ostoje razli'ita s?vatanja i kon#e#ije. 8eđuso(ni odnosi ojedini? 'lanova @sedi"enata trijasa% serentinita% eridotita% a"fi(olita% razli'iti? (azi'ni? stijena% grauvaka% glina#a i ronja#aA tu"a'eni su navlaka"a% kretanje" ultra(azita kao tektonski "igrativniji?% kao i sedi"enta#ioni" ro#esi"a. ! ovo" rostoru izdvojili s"o dvije jedini#e: trijasko3jurske ronjake i glin#e% i ofiolitski "elan= 4RIJASKOJ5RSKI RO8.JACI I /0I.CI
Ovu jedini#u izgrađuju ronja#i i glin#i sa vrlo rijetki" rosloj#i"a laoroviti? kre'njaka. rani#e re"a susjedni" tvorevina"a su ili rasjedne ili "elannog tia. 2vorevine su jako u(rane u deka"etarske% a nekad i "anje na(roe. Orijenta#ija osa uglavno" je sjeverozaad33jugoistok% "ada i"a i drugi? rava#a. *itav ko"leks trijasko3jurski? tvorevina i jursko3kred3ni? klastita iznad nji? je inversan i "lađi" rasjedi"a jako ore"een. -o naše" "išljenju ova jedini#a je u vrije"e sedi"enta#ije (ila na o(odu ofiolitskog troga. ! vrije"e "elaniranja tvorevine ofiolitske zone zajedno sa okolni" sedi"enti"a trijasa s"ješ3tavaju se na jugozaadni o(od troga% tako da su trijasko3jurske naslage ove jedini#e sada odina ofiolitskog "elana. ! odru'ju $ozare naslage ove jedini#e i"aju veliko rasrostranjenje. rani#a sa ofiolitski" "elano" je sasvi" aroksi"ativna% "elanna% ošto je i sa"a odina u'estvovala u "elan3iranju. )edi"enti ove jedini#e su u odru'ju $ozare i -iskavi#e najvjerovatnije relativno izdignuti du dva aralelna rasjeda rav#a ))/5% tako da su otkriveni isod ofiolitskog "elana. 2rea vea "asa tvorevina ove jedini#e takođe je du vertikalni? rasjeda otkrivena isod ofiolitskog "elana u odru'ju *elin#a% isto'no od Banjaluke. )trukturni odnosi u rostori"a $ozare i !zlo"#a nisu dovoljno izu'eni% jer se radi o jako okriveni" tereni"a. 2vorevine su jako u(rane% a na(ori su revrnuti% doka"etarski? i ?ekto"e3tarski? di"enzija. O>IO0I4SKI ME0A.8
,ei reko ret?odno oisane jedini#e u odru'ju *elina#Banjaluka% a navu'en je reko flišne zone )arajevo Banjaluka. ! ovu jedini#u ulazi i "eta"orfisani ko"leks ofiolitskog "elana )njegotine% sjeveroisto'no od *elin#a. Odnosi osnovne "ase @uglavno" od grauvaka% glina#a% ješ'ara i konglo"erataA i olistolita ultra(azi'ni? i (azi'ni? stijena i trijaski? sedi"enata su jako ro(le"ati'ni% što je nor"alno za "elan. 5(og ovakve unutrašnje građe% (ilo kakva tektonska interreta#ija ovoga ko"leksa je vrlo teška. ee "ase serentinita i eridotita% kao i dija(aza% o(i'no su sjeveroisto'ni" krilo" zagnjurena u osnovnu "asu% a jugozaadni" krilo" navu'ene na nju. ei olistoliti serentinita i eridotita su konstatovani u odru'ju *elina#Banjaluka% gdje su du vr(anjskog rasjeda dijelo" navu'eni na osnovnu "asu i zonu fliševa Banjaluka )arajevo% a dijelo" dovedeni u kontakt sa "lađi"
J6
sedi"enti"a. )li'na situa#ija je i sa olistoliti"a trijaski? sedi"enata na $ozari u otoku Bajina# kod $lašni#a i na !zlo"#u. )vi rasjedi u ofiolitsko" "elanu su sasvi" aroksi"ativno ovu'eni i nedefinisani.
S4R5K45R.O>ACIJE0.A JEDI.ICA SJE!ER.I? DIJE0O!A 570OMCA I KO7ARE Ova jedini#a lei sjeverno od rasjeda $ozare. -re"a sjeveroistoku tone isod rnjavorskog neogenog (asena% dok sjeverno od $ozare tone od "io#enske naslage. rađena je od ofiolitskog "elana% u ko"e se kao olistoliti javljaju ultra(azi'ne i (azi'ne stijene i sedi"enti trijasa. 5a razliku od ret?odno oisanog tvorevine ovog "elana su izrazito tekto3nizirane. *itava ova jedini#a najvjerovatnije je nakon "elaniranja navla'ena re"a jugozaadu% a kasnije rasjedo" $ozare suštena i dovedena u kontakt sa ofiolitski" "elano" ret?odne jedini#e. ! okviru ove jedini#e izdvojili s"o (lok sjeverne $ozare i (lok rvaana. B0OK SJE!ER.E KO7ARE
una grani#a ovog (loka je rasjed $ozare% isto'na rasjed ,aktaša% a re"a sjeveru grani#u 'ine "io#enski sedi"enti. ! sastav ovog (loka% ored "elana% ulaze tvorevine gornje krede i eo#ena. 8elan je jako tektonizovan. Due ose o!stolita i klasta uglavno" su orijentisane )/5. $redne naslage lee transgresino reko "elana. -adovi su jako (lagi% gradei sinklinale koje se u "orfologiji o#rtavaju kao kae. )jeverna grani#a "elana sa eo#enski" naslaga"a je rasjed koji" su eo#enski sedi"enti sušteni. o#enski sedi"enti su jako u(rani u na(ore deka"etarski? i vei? di"enzija. Orijenta#ija osa je uglavno" 5)5/ /. B0OK ?R!A=A.A
una grani#a ovoga (loka je rasjed $ozare% zaadnu 'ini rasjed ,aktaša% a sa sjevera i sjeveroNN istoka je okriven tvorevina"a anonskog (asena. Ovaj (lok grade sa"o tvorevine "elanaW Ovdje% kao i u (loku sjeverne $ozare% je jako tekto3niziran. uno od rvaana% u široj okolini ,jutatova#a% otkriven je veliki olistolit izgrađen od trijaski? dolo"ita. -o junoj i jugozaadnoj grani#i ovog olistolita su dolo"iti navu'eni reko osnove "elana. lavna karakteristika ovog (loka je vrlo 'esta ojava "anji? olistolita dija(aza i silita (ez ravilnosti u orijenta#iji.
.EO/E.I BASE.I &a sjeverno" i sjeveroisto'no" odru'ju lista Banjaluka nalaze se krajnji jugozaadni dijelovi -anonskog (asena @rnjavorski (asenA. ! središnje" dijelu nalazi se (anjalu'ki slatkovodni (asen= na listu Banjaluka nalaze se i dijelovi kotorvaroškog i teslikog (asena. -R.JA!ORSKI BASE.
&a listu Banjaluka nalaze se sa"o juni i jugozaadni dijelovi rnjavorskog% odnosno rnjavor3sko3 odgrada'kog neogenog (asena. -o neki" autori"a ,ijev'e olje odvaja rnjavorski od odgrada'kog (asena. ! sastav (asena ulaze sedi"enti koji lee transgresivno reko stariji? se3
J7
di"enata "ezozoika i tvorevine donjeg i srednjeg "io#ena. -reko nji? dolaze tortonske% sar3"atske% ontske i lio#enske tvorevine. )truktura je tii'na (asenska: slojevi adaju re"a #entru (asena% sa adni" uglo" od G0H. Qasjedo" rvaana sušteni su neogeni sedi"enti tako da su "ladi 'lanovi neogena dovedeni u kontakt sa tvorevina"a "ezozoika. Qasjedi"a ,aktaša i r(asa for"irana je deresija ,ijev'e olja koja ujedno odvaja odgrada'ki od rnjavorskog (asena. Ovi rasjedi su danas seiz"i'ki aktivni. BA.JA056KI S0A4KO!OD.I BASE.
&alazi se u #entralno" dijelu lista% u široj okolini Banjaluke. 2o je jedna dosta stisnuta sinkli3nala% for"irana suštanje" du ver ikalni? rasjeda r(anje% Banjaluke% +e?era% /vanjske i dr. ! #entralno" dijelu sinklinale slojevi su ?orizontalni% dok na eriferni" dijelovi"a adovi negde relaze G0H. KO4OR!ARO$KI BASE.
&a listu Banjaluka nalaze se sa"o sjeverozaadni dijelovi ovog (asena. /nteresantno je da (asen i"a širinu od sa"o J k"% a de(ljina jedini#a iznosi do K00 "% što zna'i da je toko" neogena ova deresija stalno i intenzivno tonula. 4ES0I=KI BASE.
&a isitivano" terenu otkriven je sa"o njegov zaadni dio. -re"a !zlo"#u i Borju utvrđenje siste " vertikalni? rasjeda du koji? s! neogeni sedi"enti sušteni i dovedeni u kontakt sa trijasko3jurski" tvorevina"a. Današnja struktura (asena je "onoklinalna% jer veina adova i"a azi"ut ada re"a jugu.
RASJEDI &a listu Banjaluka konstatovan je vei (roj razli'iti? rasjeda. &aj"arkantniji je rasjed $ozare% koji se vidi i na satelitski" sni"#i"a. )jeveroisto'no krilo ovog rasjeda je sušteno% tako da je tektonizirani "elan vardarske zone sušten i doveden u kontakt sa Lentralno" ofiolitskorn zono". Qasjed Banjaluke i"a rava# ))/5. On se re"a jugu nastavlja reko $aranov#a% 2ijesna i Bo'#a re"a 8rkonji radu i aj#u. Ovaj rasjed% odnosno siste" rasjeda% je seiz"i'ki aktivan. Qasjed *elin#a% odnosno rasjed r(anje% takođe je seiz"i'ki aktivan. Du njega došlo je do suštanja jugozaadnog (loka i stvaranja (anjalu'kog slatkovodnog (asena. QasAed +e?itluka odvaja jursko3kredne fliševe od kar(onatni? i klasti'ni? naslaga "ezozoika. ! odru'ju sjeveroisto'no od +e?itluka on i"a dijelo" i reversan karakter. Qasjed /vanjske je rav#a zaad3istok. On je takođe seiz"i'ki aktivan a osluio je i za for"iranje rijedorskog (asena i deresije /vanjske. Qasjed rvaana i"a s"jer )5/. Du njega je sjeveroisto'no krilo sušteno i for"iran je rnjavorski (asen. Qasjed ,aktaša se na ovršini ne vidi% ali je konstatovan geofizi'ki" "etoda"a. &a nje"u se nalazi ter"o"ineralni izvor ,aktaši% Qasjed r(asa je takođe konstatovan geofizi'ki" "etoda"a i seiz"i'ki je aktivan. Du njega se for"irala kvartarna deresija ,ijev'e olja koja vjerovatno i danas tone. -ored ovi? ostoji i vei (roj "anji? rasjeda: še?erski @koji je interesantan o ter"o"ineralno" vreluA% zati" rasjed $aranova#)kender akuf% rasjedi -iskavi#e% !zlo"#a i "nogi drugi.
JK
(R%$L%D 5'+%RAL+', S'R#"'+A
-odru'je koje za?vata list Banjaluka o(iluje zna'ajni" ojava"a i leišti"a "ineralni? sirovina% u rvo" redu "angana i uglja% te (akra% irita% "agnezita% az(esta% (arita% (entonita i (itu"i3nozni? +krilja#a. Osi" navedeni? "ineralni? sirovina na ovo" odru'ju ostoje i zna'ajne ojave građevinskog "aterijala% kao i "ineralni? voda. 5a trijasko3jurske sedi"ente vezane su ojave i leišta "angana% a za jurski "elan ojave (akra% irita% "agnezita% az(esta i (arita. MA./A.
,eišta "angana se nalaze na juni" adina"a $ozare @Baina#% Qije'ani i +ušnjariA i u široj okolini *elin#a% odnosno na !zlo"#u @$ik% $li"enta% Ostruni#a% 5orkia &jiveE 5ovik% 8arin ra(% 2isovi#a i asiljev otokA. enetski riadaju su("arinsko3es?ala#iono" tiu% a vezana s u za vulkanogeno3sedi"entnu seriju trijasa. -arageneza od silo"elana% iroluzita% (raunita i ro"anešita okazuje da je "angan nastao u oksida#ionoj sredini. 8inerale "angana o(avezno rate u "anjoj ili veoj "jeri "inerali gvozda i sili#ija. $on#entra#ije "angana javljaju se naj'eše u vidu "ugli% so'iva i neravilni? .slojeva sa tenden#ijo" isklinjavanja. )adraj "angana i sili#ije varira kod ojedini? leišta% š.o uslovljava nji?ov kvalitet. isokokvalitetna su ojave Baina#% Qije'ani% $ik% Ostruni#a i $li"enta @gdje je sadraj "angana GJ6X% a sili#ije J10XA% dok su nešto sla(ijeg kvaliteta% ali u grani#a"a ekono"i'nosti ostala navedena nalazišta sa ro#ento" "angana oko J0X i sli#ije oko 1X. )va ova leišta su sa"o djeli"i'no istraivana i eksloatisana% tako da sigurniji? odataka o nji?ovi" raz"era"a ne"a. BAKAR
! toku izrade osnovne geološke karte na odru'ju Banjaluke registrovane su ojave (akra u Qije'ani"a% kod Devetine i Brna'e. avljaju se kao i"regna#ije u stijena"a "elana jure. O(ziro" da se radi o "anji" rudni" tijeli"a ekono"ski su (ez zna'aja i ored visokog sadraja (akra. -IRI4
&edaleko od Banje )latine registrovana je iritno3(akarna "ineraliza#ija u kvar#ni" ješ'ari"a% koji ulaze u sastav jurski? "elana. 2o su ?idroter"alne kvar#no3kar(onatne ili#e sa irito" i određenije ?alkoirito". -irit se javlja u vidu gusti? zrnasti? agregata% unutar koji? se nalaze gnijezda ?alkoirita. &a osnovu terenski? zaaanja "ineralizovana zona je široka oko 1 ". Qezultati reli"inarni? ?e"ijski? isitivanja @e 40X% ) GGX% 5n 0%7X% Lu 0%JXA ukazuju na intere3santnost ove ojave% "ada se ona za sada "ora tretirati kao "ineraloška.
J9
• M3OM3!$8! A MG!5!9Q'93 m U A #9i 7, 744S S T 1 . & W X Y SI3 (3 Karta %ojava mineralniF sirovina3 Ma% o+ mineral o&rrenes3 Ka%4a nojie2?M[ ?CKonaerMa_3 10 A 93 0e'i"ta metala Mn G manganP3 G 3 -ojave metala Mn G mangan# C& G akar# %_ G %iritP3 G 23 -ojave nemetala Mg G magnezit# az G azest# aG arit# n G entonitP3 G 3 0e'i"ta lignita 5lP3 G (3 0e'i"ta it&minozriiF "kriljaa SiP3 G <3 Kamenolomi graHevinskog kamena3 G ;3 $lj&n*are3 G @3 /lini"ta3 G 3 4ermomineralne anje3 G 9)3 4ermalne anje3 G 993 Mineralni izvori3 93 Metal de%osits Mn G manganeseP3 G 3 Metal o&rrenes Mn G manganese# C& G o%%er# %_ G %riteP3 G 23 .onmetal o&rrenes Mg G magnesite# az G asestos# a GQ arvte# n G entoniteP3 G 3 0ignite de%osit 5lP3 G (3 De%osit o+ it&mino&s sFale SiP3 G <3 B&ildirig stone Z&arr3 G ;3 /ravel %it3 G @3 Cla %it3 G 3 4Fermomineral s%a3 G 9)3 4Fermal s%a3 G 993 Mineral s%ring3 93 Mero%ojK+le??e Me4a&noB Mn G Ma%ra?e&P3 G 3 Il%o?BJie??? Me4a&&oB Mn G Ma%ra?e&# C& G Me+lt# %_ G II?-?4P3 G 23 Il%o?BJie??? ?eMe4aj&iOB Mg G Mar?e2?4# az G a
)
MA/.E7II4
Ka jugoisto'no" dijelu lista% na lanini !zlo"a#% registrovane su i istraivane ojave "agnezita3 ne se javljaju u ultra(aziti"a% naro'ito & nji?ovi" ru(ni" dijelovi"a i u rasjedni" zona"a3i$ontakti rudniji tijela <šu naj'eše u "anjoj ili veoj "jeri serentinisani. jkudna tijela su reteno llnog tia de(ljine od 0%6 do 1%0 " i duine do G00 ". Qjeđe se javljaju ijzolovana nago"ilanja ili ili'asto "reaste kon#entra#ije. idroter"alnog su ostanka i veu isie za kiseli "ag"atizatri. anija nalazišta s&: Cetina# )tankova#% *ađavi#a% Qeišta i azovii. =&a osnovu dosadašnjeg \teeria istraenosti rezerve se ro#jenjuju na nekoliko stotina tona. A7BES4
z"eđu ošavke i )njegotine na lokalitetu Bregava otkrivena je ojava az(esta u serentiniti"a. 2o je ?rizotil az(est% koji se javlja u vidu roilaka i redstavljen je vlakni"a ore'nog ti%a3 &a Sirniima kod Brna'e je takođe registrovana jedna ojava az(esta u škriljavi" serentini"a. Ove ojave su genetski vezane za ?idroter"alne rastvore granitoidni? stijena.
I?edovoljno su istraene% a ovršinska os"atfanja ukazuju na ojave "anji? raz"jera. Ij
.
BARI4
-oznata% je sa"o jedna ojava (arita% u ataru sela erii na $ozari. 2o je so'ivasto rudno tijelo liidroter"alng orijekla% sa aragenezo": (arit% kvare i ?alkoirit. -rosje'ni sadraj Ba)< jje 90%GGX. avlja Mse u kvar#ni" ješ'ari"a "elana.
M
`
BI45MI.O8.I $KRI0JCI
jQegistrovani su u gofnjokredni" sedi"enti"a na Banjalu'koj $ozari. edna ojava se nalazi Tu izvorišno" dijelu otoka elika Qijeka=% u neosrednoj (lizini kue Durađa Qadetia% a druga =fra oko 1% k" sjeveroisto'no u Qije'ani"a. j-ojave nisu istraivane% a otkriveni sloj na ovršini je de(ljine 1 ". ! sastav stene ulazi "ikro3]4rnasti kal#it i organska sustan#a% a određeno glinovite 'esti#e. )adraj LaL0J iznosi >#,#<, =O 16%6X% a organske sustan#e ima 1JX. 5/A5
kono"ski zna'ajne ojave ugfja vezane su za sedi"ente donjeg i srednjeg "io#ena (anjalu'kog ugljonosnog (asena. !galj je "rki ili lignit% a najzna'ajniji sloj je u reonu Qa"ia= de(ljina "u je od 0% do GK% "% a %rosje*na kalori'na vrednost 4000 k#al^kg. /zdan#i ugljeni? slojeva su utvrđeni i u -avlovi#i i 8otika"a. BE.4O.I4
&a lokalitetu !ari je u neogeni" jeskovito3laoroviti" i glinoviti" sedi"enti"a utvrđeno ostojanje (entonitski? glina. -ovršinski" istraivanje" otkriven je sloj de(ljine od 1% ". /strani" (ušenje" utvrđeno je da se radi o (entonizirani" glina"a% 'ija se de(ljina kree u grani#a"a od 0%J0 do 7%70 ". /RAE!I.SKI MA4ERIJA0
rađevinski "aterijali i"aju veliko rasrostranjenje na listu Banjaluka i od ose(nog su zna'aja. 40
! neosrednoj (lizini Banjaluke kod &ovoselija otvoren je vei ka"enolo" u gornjokredni" kalkareniti"a i laoroviti" kre'nja#i"a. 5a lokalne otre(e odru'ja ,aktaša otvoreni su "anji ka"enolo"i u dija(azi"a: +ušnjari na desnoj o(ali r(asa% neosredno uz ut $lašni#e2raisti i Devetine ored uta $la+3ni#e-rnjavor. -ored uta BanjalukaBosanska radiška na oko 1 k" od $lašni#a nalazi se naušteni ka"enolo" u srednjotrijaski" kre'nja#i"a. ! aluvijalnoj ravni r(asa koja je najvei" dijelo" izgrađena od šljunkova% rjeđe ijeskova otvoreno je nekoliko vei? šljunkara% kao u $aranov#u neosredno uz r(as% te u $lašni#a"a i $a(atov#u. -ored ovi? ostoji više "anji? lokalni? šljunkara. ! lio#enski" sedi"enti"a najveu zastuljenost i"aju raznovrsni ijeskovi. -reovladtuju reteno #rveni i uti uglavno" kvar#ni ijeskovi% dijelo" one'išeni glineni" ri"jesa"a i rosloj#i"a šljunkova. /"a i? na otezu 8a?ovljanienako i 8ilosav#i$riškov#i% a na otkriveni" rofili"a de(ljine su i reko J0 ". $ako ijeskovi i"aju vrlo razli'ite granulo"etrijske oso(ine% uz selektivno otkoavanje i sea3risanje "ogu nai ri"jenu u građevinarstvu i eventualno staklarstvu. 5a sada se ne eksloatišu. ! lio#enski" i "io#enski" sedi"enti"a otvoreno je više #iglarski? gliništa. lavni ja se nalaze u 5aluani"a i ,aktaši"a. &ove ojave glina otkrivene u rostoru 8a?ovljani$a(atov#i na duini od 1 k"% na sa"o" relazu iz ,ijev'e olja u Banjalu'ku $ozaru% kao i u neosrednoj (lizini uta $lašni#e)latina kod "jesta Blaško. MI.ERA0.E !ODE
&a odru'ju Banjaluke ostoji nekoliko "ineralni? izvora u eksloata#iji% od koji? su najzna'ajniji ornji +e?er kod Banjaluke% ,aktaši i )latina. ! +e?eru se ter"o"ineralni izvori javljaju du tektonskog kontakta trijaski? dolo"ita i kredni? flišni? sedi"enata. Qegistrovano je 1J izvora sa ukuno" izdašnošu od 60 1^se#. 2e"eratura vode je JJ%7HL. ! ,aktaši"a% 16 k" od Banjaluke% tako đe du tektonske zone iz(ijaju ter"alne vode sa te"eraturo" od J0%4H. Od ranije su oznate "ineralne vode u )latini% nedaleko od Banjaluke. rela iz(ijaju du raseda u vulkanogeno3 sedi"entni" naslaga"a. 2e"eratura vode je 40%9HL. ode u +e?eru% ,aktaši"a i )latini su i ljekovite% tako da su u navedeni" "jesti"a otvorena (anjaska lje'ilišta. -ored ovi? ojava voda% kod )latine su registrovana 4 izvora kiseljaka 'ija se te"eratura kree od 1G%4 do G0%GHL.
'S#R'JA S"ARA+JA %R%+A
-re"a iznijeti" oda#i"a o stratigrafiji i tektoni#i lista Banjaluke "oe se izdvojiti nekoliko sedi"enta#ijski? rostora koji su i"ali razli'itu geološku evolu#iju. ! juni" dijelovi"a stvarani su kar(onatni sedi"enti "ezozoika% u središnji" dijelovi"a tvorevine "elana i klasti'ni sedi"enti jure i krede% dok su u sjeverni" dijelovi"a stvarani klasti'ni sedi"enti krede i ter#ijara. ! juni" dijelovi"a odru'ja 8anja'e% 2ijesna i *e"erni#e najstariji sedi"enti su redstavljeni lo'asti" kre'nja#i"a sa ronja#i"a ladinika% zati" dolo"iti"a gornjeg trijasa i kre'nja#i"a jure i krede. Ovaj razvoj "ezozoika otuno je identi'an sa kar(onatni" razvoje" "ezozoika soljašnji? Dinarida. *este reduk#ije% naro'ito u lijas3dogeru% govore da je ovaj rostor (io na sjeverozaadno" o(odu strukture #entralno3(osanskog aleozoika. -olazi"o od redostavke da su aleogeografski odnosi rasoreda kona i "ora u "ezozoiku naslijeđeni još iz aleozoika% odnosno da su ovde egzistirali rostori sa tvorevina"a okeanske kore. /z"eđu ovog rostora i #entralno3(osanskog aleozoika ostojao je "eđurostor u ko"e se stvaraju du(lji sedi"enti "ezozoika @rona#i i glin#iA. 2akođe s"atra"o da je iz"eđu ros3ora sa okeansko" koro" @ardarska zona i Lentralno3 ofiolitska zonaA ostojao nastavak drin3tko3ivanji'kog seg"enta. Ovaj aleogeografski rasored egzistira od aleozoika i traje sve do kraja lijas3dogera kada dolazi do ro"jena koje uslovljavaju nove rasorede kona i "ora. ! dogeru i vjerovatno o'etko" "al"a dolazi do zatvaranja trogova i do "elaniranja. 2o" riliko" se serentiniti i eridotiti istiskuju iz o"ota'a. 2oko" "elaniranja dolazi do izdizan ja ofiolitske zone i do for"iranja troga za sedi"enta#iju jursko3kredni? flišni? naslaga zone Banjaluka)arajevo. /zdizanjeN i "elaniranje ofiolitske zone odrazilo se u rostori"a kar(onatne sedi"enta#ije @8anja'a% 2ijesno% *e"erni#aA reduk#ijo" lijas3dogerski? sedi"enata na odru'ju lista Banjaluke% a izvan odru'ja lista na neki" "jesti"a i reduk#ijo" 'itave jure @$lju'A. /zdizanje ofiolita oslije gornje jure uslovljava "igra#iju flišni? trogova od sjeveroistoka re"a jugozaadu. 2o" riliko" jursko3kredni klastiti (ivaju resedi"entovani 5 tvorevine gornje krede. 2akođe dolazi i do for"iranja "anji? flišni? trogova u rav#u jugozaada i reko kar(o3natni? sedi"enata "ezozoika. $raje" "ezozoika% u gornjoj kredi% u sjeverni" dijelovi"a ofiolita dolazi do taloenja klasti'ni? sedi"enata krede a kasnije i eo#ena. )"atra"o da ovaj rostor i"a odlike zase(ne aleogeo3grafske zone. )tvarao se u sjeveroisto'no" zaleđu ofiolita i i"ao je tenden#iju rodu(ljivanja uz "igriranje re"a sjeveroistoku od krede do u ter#ijar. ! isto vrije"e rostor juno i jugozaadno od ofiolita se izdie i u nje"u restaje sedi"enta#ija kraje" krede. ! vre"ensko" razdo(lju kreda3eo#en dolazi do intenzivni? tektonski? okreta. -o'etko" neogena dolazi do rasijedanja i for"iranja deresija u koji"a se sedi"entuju neogene tvorevine. or"ira se anonski (asen% 'iji se juni dio nalazi na listu Banjaluka @rnjavorski i
2
rijedorski (asenA. -aralelno sa njegovi" juni" o(odo" for"iraju se slatkovodni ugljonosni (aseni Banjaluke% $otor aroši i 2esli#a. &akon završetka neogene sedi"enta#ije dolazi do relativnog izdizan ja ovog dijela Dinarida i do us"jeravanja rje'ni? tokova koji su dijelo" for"irani i u negoenu. ! ovo vrije"e se takođe suštaju ojedini dijelovi terena i for"iraju kvartarna olja @,ijev'e olje% -rijedorsko olje i drugaA.
0I4ERA45RA
Atanac&ovi M. 9<2P: >A5.A II MEDI4ERA.A .A SE!EROIS4O6.IM -ADI.AMA -0A.I.E KO7ARE3 /eolo"ki glasnik @# (9G@# Sarajevo3 Atanac&ovi M. 9<P: -A0EO.4O0O$KA I BIOS4RA4I/RA>SKA A.A0I7A 4OR4O.SKE >A5.E SE!EROIS4O6.O/ -O4KO7ARJA OKO0I.A SE0A 45RJAKA I M90JE!I=AP3 Ata geologia !I# -rirodosl3 istra'3 knj3 2<# 7agre3 . +ittner A. 9@@P: >OSSI0IE. A5S DER BRA5.KO?0E.B0A/ER5./ !O. BA.JA 05KA3 !erFandl3 d3 geol3 ReiFsanst3 ien3 +u)al6&o =. 9(P: I7!E84AJ O /EO0O$KOM KAR4IRA.J5 MA./A.SKO/ -ODR56JA BA.JA056KE KO7ARE3 >ond /eoin'enjeringa# Sarajevo3 iri +. 9(P: .EKA 7A-A8A.JA O DIJABA7RO8.A6KOJ >ORMACIJI DI.ARIDA3 !esnik 7av3 geol3 i geo+3 istra'3 .RS# knj3 [I# Beograd3 iri +. 9<)P: /0A!.A OBE0E8JA ME7O7OJSKI? ER5-4I!.ORO8.A6KI? 4!ORE!I.A3 Sim%ozij&m o %rolemima al%skog iniijalnog magmatizma3 Ilid'a!are"3 8n%elhardt 5. 9)P: -RI0O/ -O7.A!A.J5 4ERCIJAR.E >0ORE BOS.E I ?ERCE/O!I.E3 /lasnik 7em3 m&z3 Bi?# Sarajevo3 8n%elhardt 5. 99)P: .O!I -RI0O7I 5 -O7.A!A.J5 >OSI0.E 4ERCIJAR.E >0ORE BOS.E3 /lasnik 7em3 m&z3 Bi?# [[I# Sarajevo3 8remi6a M. 9<P: .EO/E. I7ME5 MO4AJICE I 0J5BICA -R.JA!ORSKI BASE.P3 /eolo"ki glasnik ar3 92# Sarajevo3 olu$ 6. 9<9P: -E4RO/RA>IJA I -E4RO/E.E7A ER5-4I!.I? S4IJE.A J58.O/ -OBO6JA -0A.I.E KO7ARE3 -rirodoslovna istra'ivanja JA75# Ata geologia# III# 7agre3 rimmer ?. 9)9P: DAS KO?0E.!ORKOMME. !O. BOS.IE. 5.D ?ER7E/O!I.A3 issensF3 Mitteil a&s Bosnien &3 d3 ?3 !III# ien3 u2i @., ?elas&a '., Nenadovi 9. 9<(P: -RI0O/ -O7.A!A.J5 !ER4IKA0.E RAS-ROS4RA.JE.OS4I 4RIJASKI? S>EROKODIJA3 /eolo"ki vjesnik 9@b9# 7agre3 5era& M. 9<P: 4RIAS DE 0A ]O5/OS0A!IE3 /eolo"ki vjesnik 9(b9# 7agre3 5o(man A. 9)ond /eoin'enjeringa# Sarajevo3 ?a&2i !. 92P: I7!E$4AJ O /EO0O$KIM -RI0IKAMA BA.JA056KO/ 5/0JE.O/ BASE.A S OB7IROM .A -RO$IRE.JE RADO!A 5/0JE.OKO-A3 >ond /eoin'enjeringa# Sarajevo3 ?a&2i !. 92;P: -OJA!E I 0E8I$4A MA./A.O!I? R5DA 5 BA.JA056KOJ KO7ARI3 >ond /eoin'enjeringa# Sarajevo3 ?a&2i !. 92@P: -OJA!E I 0E8I$4A R5DA 5 BA.JA056KOJ KO7ARI3 R&darski zornik r3 9# 0j&ljana3 ?elas&a '., Am2el '.,apovi +. 9<P: SEDIME.4O0O$KE KARAK4ERIS4IKE K0AS4I6.E /OR.JE KREDE 7A-AD.O/ DIJE0A BOSA.SKE KRAJI.E# .a+ta# 9)# 7agre3 ?eremi M. 9<)P: I.4E.7I4E4 I EKS4E.7I4E4 BOSA.SKE ?IDRO4ERMA0.E BARI4I7ACIJE3 R&darskometal&r"ki zornik # 0j&ljana3 ?eremi M. 9<9P: 4RIJASKA BARI4.A 0E8I$4A BOS.E3 /eolo"ki glasnik# (# Sarajevo3 ?eremi M. 9<P: MA./A.SKA 0E8I$4A I -OJA!E 5 BOS.I I ?ERCE/O!I.I3 /lasnik %rir3 m&z3 & Beograd&# Ab9# Beograd3 ?ovanovi =. 9(;P: -RE/0ED RA7!OJA ME7O7OIKA I .EKI .O!I -ODACI 7A S4RA4I /RA>IJ5 I 4EK4O.IK5 .R Bi?3 II kong3 geol3 J&gosl3# Sarajevo3 ?ovanovi =. 9<)P: DIJABA7RO8.A6KA >ORMACIJA 5 BOS.I I ?ERCE/O!I.I3 Sim%ozij&m o %roi3 al%3 ini3 magm3 Re+3 II# Ilid'a!are"3 ?ovanovi =. 9<9P: -RI0O/ -O7.A!A.J5 -ROS4RA.S4!A I >ACIJA ME7O7OIKA 5.54RA$.JE 7O.E DI.ARIDA .R Bi?3 III kong3 geol3 J&g3# B&dva3 ?uri M. 9<@P: 45MA6 7A OS.O!.5 /EO03 KAR45 0IS4 -RIJEDOR 9:9))3)))3 >ond /eoin'enjeringa# Sarajevo3
(
aramata S. 9<)P: -RI0O/ -O7.A!A.J5 MA/MA4I7MA DIJABA7RO8.JA6KE >ORMACIJE3 7or3 R&d3 geol3 +ak3# <# Beograd3 aramata S. 9<P: O-$4E KARAK4ERIS4IKE -ERIDO4I4SKO/ MA/MA4I7MA 5 .A$OJ 7EM0JI3 Re+3 ! savet3 Beograd3 at)er F. 9)OSSI0E. KO?0E. BOS.IE.S 5.D DER ?ER7E/O!I.A3 Band I# ien3 at)er F. 99@P: 5/0JO.OS.E .AS0A/E M0AE/ 4ERCIJARA 5 -O0JIMA 7A-AD.E BOS.E3 /lasnik 7em3 m&z3 Bi?# Sv3 [[[# Sarajevo3 at)er F. 99P: -RE/0ED.A /EO0O$KA KAR4A Bi? 9:))3)))# III $ES4I.A# 0IS4A BA.JA 05KA3 Sarajevo3 at)er F. 9ond /eoin'enjeringa#3 Sarajevo3 Mari . 9(;P: DIJABA7I# RO8.ACI# 45>I4I I -JE$6ARI 5 DIJE0O!IMA DI.ARIDA I J58.I? O/RA.AKA 4A5RIDA3 II kong3 geol3 J&g3 Sarajevo3 Mila*inovi M. 9<(P: /EO0O$KA IS4RA8I!A.JA $IRE/ -ODR56JA -0A.I.E KO7ARE I -ROSARE3 >ond /eoin'enjeringa# Sarajevo3 Mila*inovi M. 9<SKI -RE/0ED /EO0O$KI? >ORMACIJA 5 Bi?3 -ovremena izd3 geol3 zav3 & Sarajev&# II3 Milavarum +., @li M. 9<)P: /EO0O$KA -ROB0EMA4IKA DIJABA7.ORO8.A6KE >ORMACIJE DI.ARIDA3 Sim%ozij&m o %roi3 al%3 ini3 magm3 Re+3 I# Ilid'a!are"3 Mil6u2 P. 9<9P: RE7504A4I /EO0O$KO/ KAR4IRA.JA BOSA.SKE -OSA!I.E3 /eolo"ki glasnik (# Sarajevo3 Mil6u2 P. 9<2P: .O! -RI0O/ -O7.A!A.J5 /EO0O/IJE SE!ER.E BOS.E3 /eolo"ki glasnik# Sarajevo3 Mo6sisovics =., !iet)e 8., ittner A. 9@@)P: /R5.D0I.IE. DER /EO0O/IE !O. BOS.IE. 5.D ?ER7E/O!I.A3 JaFr&F d3 geol3 ReiFsanst3 ien3 Mu(ti M. 9;)P: 5/0JO.OS.E .AS0A/E BA.JA05KE3 /eolo"ki glasnik 9# Sarajevo3 Mu(ti M., u$uri P. 9<2P: -RI0O/ -O7.A!A.J5 0I4OS4RA4I/RA>SKI? I 4EK4O.SKI? OD.OSA JE7ERSKO/ .EO/E.A 5 Bi?3 /eolo"ki glasnik ;# Sarajevo3 Ne*ela-9evi*e 9. 9(;P: 7.A6E.JE /0OBO4R5.KA.IDA 7A RJE$A!A.JE .EKI? S4RA4I/RA>SKI? -ROB0EMA 5 J5/OS0A!IJI3 II kong3 geol3 J&gosl3 Sarajevo3 Pami?. 9<aP: OS!R4 .A -ROB0EM ME7O7OJSKI? !50KA.O/E.OSEDIME.4.I? >ORMACIJA 5 DI.ARIDIMA 5 -ODR56J5 BOS.E I ?ERCE/O!I.E3 /eglo"ki glasnik @# Sarajevo3 Pami?. 9<P: MA/MA4SKE I 4EK4O.SKE S4R5K45RE 5 504RAMA>I4IMA BOSA.SKE SER-E.4I.SKE 7O.E3 -osena izdanja# /eolo"ki glasnik knj3 II# Sarajevo3 PantiN. 9<9P: O S4AROS4I S0A4KO!OD.O/ 4ERCIJARA SA 5/0JEM 5 BOS.I .A OS.O!5 -A0EO>0ORIS4I6KI? IS4RA8I!A.JA3 /eol3 anal3 Balk3 %ol3 [[!III# Beograd3 Pavii S. 99@P: 4ERCIJAR.A 7A!A0A !RBASA KOD BA.JA05KE I .JE.E 4ERASE /EOMOR >O0O/IJSKI -RI0O/P3 /lasnik 7em3 m&z3 & Bi?# [[[# Sarajevo3 Pavlovi S. 9(2P: MA./A. 5 >.RJ I 5 S!IJE453 -rvo sav3 geol3 J&g3# 7agre 9(3 Pet&ovi. 9<9P: 4EK4O.SKA KAR4A >.R J5/OS0A!IJE3 /eol3 anali Balk3 %o3# # Beograd3 Pilar B. 9@@P: /EO0O$KA O-A8A.JA 5 7A-AD.OJ BOS.I3 Radovi J&goslovenske akademije# <9 N 7agre3 =amovi M. 9(;P: 0E8I$4A MI.ERA0.I? SIRO!I.A BOS.E I ?ERCE/O!I.E3 II kong3 geol3 J&g3# Sarajevo3 Si&o2e& +., Me*tvenitsch . 9<(P: .E5E DA4E. 75R >A7IES 5.D 4EK4O.IK DER DI.ARIDE.3 !erFandl3 /eol3 B&ndesanst3# ien3 So&li ?. 9(;P: KE.O7OIK BOS.E I ?ERCE/O!I.E3 II kong3 geol3 J&g3# Sarajevo3
<
Stevanovi P. 9(;P: 7.A6AJ -RO56A!A.JA -A.O.A I -O.4A SE!ER.E BOS.E 7A OBJA$.JA!A.JE -OJMA >ACIJE I 54!RI!A.JA BROJA ?ORI7O.A4A 5 KO./ERIJSKIM .AS0A/AMA -A.O.SKO/ BASE.A3 II kong3 geol3 J&gosl3 Sarajevo3 !a6er&au(8. 9<ond /eoin'enjeringa# Sarajevo3 !ru$el6a F. 9<ond /eoin'enjeringa# Sarajevo3
;
/EO0O/] O> 4?E S?EE4 BA.JA05KA
4?E S?EE4 BA.JA05KA ?A3S BEE. MA--ED A.D 4?E E[-0A.A4OR] 4E[4 -RE-ARED B] 4?E S4A>> O> 4?E I.S4I454E >OR /EO0O/]# /EOE./I.EERI./# SARAJE!O3 4Fe sFeet overs a n&mer o+ str&t&ral+aHal &nits: aronate +aies o+ tFe Mesozoik are %redominantlv deL velo%ed in tFe e_terne so&tF Manja*a and 6emernia mo&ntainsP# overlain 5%%er Cretaeo&s lastisW J&rassi Cretaeo&s and Cretaeo&s +lisF are t%ial o+ tFe sotFern and entral regionsW o%Fioliti melange o+ tFe Central O%Fiolite 7one and melange o+ tFe Inner Dinari!ardar 7one are develo%ed in tFe nortF3 4Fese +ormations are transgressed oarse lasti Cretaeo&s sediments# Eoene +lsF and .eogene sediments3 -ermian4riassi de%osits onstit&te a %art o+ tFe Sana5na -alaeozoi# om%osed o+ onglomerate# Z&artz sandstone# some sFale3 4riassi sandstone# Fert# limestone and dolomite %redominantl +orm olistolitFs in tFe melange or +orm zones in tFe so&tF and so&tFest o+ tFe sFeet3 CFert# sFale and silii+ied limestone %roal o+ tFe 4riassiJ&rassi age# in tFe Central O%Fiolite 7one &ild tFe ase to tFe J&rassiCretaeo&s +lsF and melange3 In tFe so&tF# aronate develo%ment# 4riassi dolomite is overlain limestone and dolomite o+ tFe 0iasDogger# s&eeded tFikedded and massive 5%%er J&rassi# 0oer and %artl 5%%er Cretaeo&s limestones3 J&rassi melange in tFe entral sFeet zone onsists o+ matri_ itF lasts and olistolitFs o+ greake and s& greake# Fert# sFale# limestone and onglomerate# and asite and <rama+ite varieties3 4Fis melange is Feavil tetonized nortF o+ tFe rest o+ Banjal&*ka Kozara mo&ntain# Fere it elongs to tFe Inner -alaeozoi i3e3 tFe !ardar 7one3 4Fe entral sFeet area is tFe +lsF zone o+ SarajevoGBanjal&ka3 CFert# sFale and silii+ied limestone o+ tFe 4riassiJ&rassi in it are overlain +irst J&rassiCretaeo&s +lsF# and to levels o+ Cretaeo&s +lsF3 Cretaeo&s +lsF lies also over Mesozoi aronate roks so&tF in tFe sFeet3 4Fe melange is overlain on nortFern Kozara slo%es lastis and limestones o+ tFe 5%%er Cretaeo&s3 4Fese %roal ontin&e into Eoene +ormations3 .eogene strata are de%osited in +resFater Banjal&ka asin 0oer and Middle MioeneP and in -annonian asin +resFater 0oer and Middle Mioene# marine 4ortonian and SarmatianW Meaotian and -lioeneP3 Asregards str&t&re# tFe Banjal&ka sFeet area is divided into tFe str&t&ral+aial &nits o+ Manja*aG4ijesnoG G 6emerno# +lsF zone o+ Banjal&kaGSarajevo# 5zlomaGKozara Central O%Fiolite 7oneP and nortFern 5zloma and Kozara Inner Dinari or !ardar 7oneP3 4ranslated D3 Mijović-ilić 0E/E.D O> MA- 5.I4S ?oloene 93 All&vi&m3 G 3 River ars and eaFes3 G 23 O_o de%osits3 G 3 4al&s one3 G (3 S%ring de%osits3 G <3 -al&dal de%osits3 G ;3 A?&vial one3 G @3 Del&vial%rol&vial de%osits3 G 3 Slo%e asF3 9)3 0ovver terrae3 G 993 5%%er terrae3 G 93 &aternar in general rosssetion onlP .eogene 923 -lioene sand# +riale onglomerate and la3 G 93 Meotian sandgravell de%osits itF la in terlaers3 G 9(3 Sarmatian sandstone# onglomerate and marl limestone itF Cerithium. G 9<3 4ortonian sandstone# mari and 0eitFalimestone itF %elev%ods and gastro%ods3 G 9;3 B&rdigalian?elvetian argillaeo&ssand de%osits# mari and marl limestone itF Con%eria. G 9@3 0oerMiddle Mioene mari# la and sand itF Melania nad Melanopsis. G 93 0oerMiddle Mioene mari# marl limestone itF Con%eria, some la and oal3 )3 0oer Middle Mioene mari# marl limestone# la and sandstone itF oal3
@
-aleogene
G1. 0oerMiddle Eoene +lsF3 Cretaeo&s
GG. Cenomaman4&ronian ligFt gre limestone itF r&dist +ragments3 G 23 5%%er Cretaeo&s marlalareo&s
+ljrsF3 G 3 5%%er Cretaeo&s +lsF itF alir&dites and marls3 G (3 5%%er Cretaeo&s onglomerate# reia# lastone# mari and sandstone3 G <3 AlianCenomanian +lsF3 G ;3 0oer Cretaeo&s ronisF algal limestone itF oritolins3 G @3 0oer Cretaeo&s algal limestone3 G 3 Cretaeo&s +lsF itF onglomerate# limestone# alir&dite and some marls3 G 2)3 Cretaeo&s +lsF itF mari# marlsand limestone# alir&dite and onglomerate3 G 293 J&rassiCretaeo&s +lsFj a G reia and onglomerate3 J&rassi 23 Aliti senite# alitite and Z&artzalitite3 G 223 S%ilite3 G 23 Diaase3 G 2(3 /aro and garodolerite3 G 2<3 Am%Fiolite3 G 2;3 Ser%entinite3 G 2@3 -eridotite3 G 23 DiaaseFert +ormation: tetonized o%Fioliti melange3 G )3 DiaaseFert +ormation G o%Fioliti melange aP and metamor%Fosed melange P3 G 93 Malmian limestone itF 8llipsactinia. G 3 0iassi and Dogger limestone itF dolomite interalations3 G 23 4riassiJ&rassi Fert# lastone and silii+ied limestone itF manganese3 4riassi 3 5%%er 4riassi dolomite and limestone itF megalodons3 G (3 Middle5%%er 4riassi dolomite cvitF s%arse limestone3 G <3 0adinian %latt limestone# dolomite and Fert itF Posydonia. G ;3 Anisian grevisF and %&r%lisF limestone itF Meandrospira. G @3 0oer 4riassi sandstone# sFale and marlsand limestone3 G 3 -ermian 4riassi Z&artz sandstone and onglomerate3
0E/E.D O> S4A.DARD MA- DE.O4A4IO.S 93 .ormal o&ndar oserved and overedW o&ndar o+ &nertain t%e3 G 3 5non+ormit oserved# overed and overt&rned3 G 23 Olistolite o&ndar3 G 3 Ative magmati o&ndar3 G (3 Di% o+ ed# Forizontal ed# overt&rned ed3 G <3 Di% o+ +oliation3 G ;3 A_is o+ snline and antiline3 G @3 -l&nge o+ +old a_is3 G 3 >oJds o+ m G Dm si'e: %l&nging snline and antilineW %l&nge o+ tFe a_is3 G 9)3 >a< oserved# overed and %Fotogeologiall deteted3 G 993 DontFron side and di% o+ tFe +a< %lane3 G 93 >ront o+ an overtFr&st# overed3 G 923 Marine# rakisF and +resFater maro+a&na3 G 93 Miro+a&na and miro+lora3 G 9(3 Mammals3 G 9<3 De%osit o+ ron oal3 G 9;3 O&rrenes o+ metals C& G o%%er# Mn G manganeseP3 G 9@3 Oć&rrenes o+ nonmetals az G asestos# mg G magnesite# n G entonite# a G arvteP3 G 93 &arr o+ &ilding stone and la %it3 G )3 /ravel and sand %it3 G 93 Ative and aandonned &ndergro&nd vrorkings3 G 3 Aandonned o%en %it3 G 23 Dee% ore Foles# single and gro&% o+ )G()3 G 3 4Fermomineral s%a3 G (3 Cave
rEOJJOr?? /L2; ;/$;
/L2 B;i_$; L8;/ nOilL2/BBlfi, 2$L2 ;//L;/ LO2-_<$ L222; no 2O/Or MrOE$-rM L;-;BO /?C4 Ba?onvKa o_Ba4Baer matomato 4%Kr%?)34Na&?aJ53?iK ntahocD ?a K%att??[ KKm3i_ Zae4Ka_ ro%i Marotna K Eietnepumsn1 %a2B?4 rjiasttiM o<%a2) Ka%So?at?ie %aera Me2)2o2 Binie KO4o%n saneraio4 KJiar?ti se%_?ero ManaW &m K PKi_ ? %eWr???i_ !MC4KOB oSjiara _a%aK4e%?i ro%KoMejiOBo+i & MeJioBo+t d&ramaW ?a eBe%e %sttojio?e? o%?OJtt+roBi+t Mejiai &e?4%aji?oji O4E?OJBI46BO? SO?M ? MeJiaroK B?!t%e??e+l??a%oKo'Ea%aa%Mo+t 2)?M3 Bnne are o<%aaoBa??+t 4%a?r%e?B?o 2aneraio4 r%voooC+ioMO??ie O4jio?e?5+l: MeJia# ao&e?OBrii ^jrraii K O4JIO?CC??? ?eore?a3
Ile%MO4%?aoBie no%obri ?BJIJ5O4CJI tjanNK P a?CKo?CKoro najieo2o+l ? COC4OJ44 ?2 KO?4JioMe%a4OB# K@a%f neB& neLa??KOB# %e?te ?2 a%n&&nrroB3 4%?aoBie neia??K?# nniMi# ?2Ber??K? ? AojiOM?+i L!COA?4C? rL?MvirtetBe?iio B B?LO oL?C4OjmroB B MejXa?NKe ?J5I B B?AC &s?j_ 2O? &K?JC?MJE jor%asirla+l? Ni_ rf K [ jrara3 Asl?i# a%r?J0Ji?+i ? a&n?%?5?%oBa??ie ?2Be4??Kri Be%ojr+?O 4%aoBOK%Koro B)2%ara B ne?r%ajiB?oii odi?on?4OBO? 2)?e r%oO4 4NBTaMe?4 lo%KoMenoBoro %jttniia ? MejiaroKa3
B IO?CKOM# Ka%
?a eBe%?ti_ KJio?a_ Ko2a%i ?a MeJiaraKe 2aneraiO4 KJiaenrrJ ? ?2Be*r?NnZar B%_ero `eia. E ??[ no B++?MOM iiorene??O %a2B?BaiO4C? aoZe?OBie o<%a2)Ba???3 ?eore?OBie o<%a2oBa??? oajK L anit B rr%eC?OBO+l?OM
B 2r%t%?OM o4?onte??? o<ar jmra Ba??JiKa +lo+l%a2JjeJiae4C? ?a t%K4%?oPai(+anjN?io e+l??mr Ms"mm~~L4ateaoG tleMe%?ima# maGc+hie 2O?? BaajrKaGCa%aso# 2oia?G Ko2a%a Oje?4%ajjt?a?: o%OJroBaa 2?aP ? eBe%?ie Xia4K? 2JioMaa ? Kosa%i B?r%eKita jjj??a%Ka# o%4Be4tBe??o Ba%jLa%Kan 2oaaP3 Ile%eBo+l+ A3 +la??JioBo+i
JIErE?+lA KA-4?- OBA??0I[ EA???5W roJione? 93 AjijnoB?ii3 G 3 -eL?ie or%oBa ? i7vo&. G 23 C4a%?L?ie O4JIO?CC???:3 G 3 Oim3 G (3 O4JiojKem&i ?C4oti?t+KOB3 G <3 Bojio+?ie O4JiojKe???3G ;3 Ko? Bi?oa3G @3 JtejnoB?aji?on%ojnoB?aji?ie O4JIOJKC??JI3 G 3 JleJiM B5an?ie O4JIOJKC???:3 G 9)3 ?&sKan 4e%%aa3 G 993 BioKaa 4e%%aa3 G 923 LetBe%4t+miie O4Jio?e??? Boo
()
?eoren 923 I0i?one?: neK?# KO?4JioMe%a4i ? rjn++iM3 G 93 Meo4: neLa?Hror%aBejra4ie O4JIOJKC??? C n%ojio+lMBi rjD++l3 G 9(3 Ca%ina4: ?e La??K?# Ko?4JioMe%a4Bi ? Me%rejm4ie ?2Be4??K? ceritites. G 9<3 4o% r?: ?eLa??K?# Me%rejm ? JIe?4a?2Be4??K? neJieirmlo+laM? ? rar%ono+laM?3 G 9;3 E%jn++aJi rejnNBe+: rjm?KtroneC4a??C4Me O4JIOJKC???# Me%rejm ? Me%reJi?C4Bie ?2BCC4??K? Con%eria 3 G 9@3 ,?JK??? ? %e b4??? M?O&e?: Me%rejm# rjoraBi ? neK? Melania ? Melanop5s 3 G 93 ,?JK??? ? %eT??iS M?one?: Me%rejm# Me%reJi?C4ie ?2BCC4??K? Con%eria, rjr??i ? !4JIB3 G )3 %I?JK??? ? %ejj??? M?one?: Me%reJi?# Me%re JI?C4Bie ?2BeC4??K?# rj++l?l ? nena??K? C !4JIteM3 Ilajieore?
G1. %Njmrn ??JK?ero%e+l?ero aone?a3 Q Me`n
GG. ?e?OMa?4%o?3`
?2BCC4??K? o
KN%a 23 Aj&3
,%r%,JJA ?A,!A(,bl& #%B3,A,%,,, 93 ?o%Maji?aH r%aim&a#3 O4K%Brra+l: ? 2aK%Bira?W r%aroma ?e?C?oro _a%arre%a3 G 3 ?eorjia?a? r%a??&a# o4K%Bira?# 2aK%rra?3 ? on%oK??4a?3 G 23 r%a??&a ojr?C4ojnrra3 G 3 r%amma ??4%2KB?oro MarMai?4a# 2aK%i4a?3 GQ (3 na+le??e CJIO?# ro%?2omaji?Bi? CJIO?# ori%OK??!4BI? CJIO?3 G <3 naae??e ojmarm?3 ;3 O ??KJi??aji? ? a?4?KJi??aji?3 G @3 nor%jKe??e OC? KJiaj4K?3 G 3 MejiKne M G ,MP KJia+lK?: C?? KJm?aji# a?4?KJi??ajiB# nor%jrjKe??e OC? KJiaj4K?3 GU 9)3 -a2jioM O4K-BI45?# 2aK%i4Bni ? %o4oreonor? Xieiai ?a/jno+laeMi?3 G 993 O4?o?4eji?o onme??i?
M?K%od%jio%a3 MjieKor4?raio&me3 G 9<3 Me4o%ojK+le??H <%oro rjia3 G 9;3 n%o+lBJie??H Meraj&ioB C& G Me+l# Mn G Ma%ra?eriP3 G9@ Jl%oHBJIC??? ?eMe_aj&ioB az G a"er# mg G Mar?e2?4# n G Se?4O??4# a G
9(3
(9
