Iz perspektive se prepoznaje kako zvuk ide od izvora zvuka na dole pa iza.
Pogled kroz otvoreno kuæište u horni pokazuje izgled unutrašnjosti. Postoje dva paralelna segmenta horne koja izlaze pozadi levo i desno iz kuæišta.
Rastavljeni visokotonac pokazuje sklop membrane i pokretnog kalema koji se otpozadi prièvršæuje vijcima za magnetski sistem.
Ispod potisne komore uspravna pregrada deli hornu na dva paralelna sistema. Istovremeno stabilizuje zvuèni zid.
π
ODNOS PRITISKA ZVUKA I UÈESTANOSTI - VISOKOTONAC, DUBOKOTONAC, SABVUFER I ZBIR MERENO U OSI Visoko i dubokotonac kod 2 kHz se èisto povinuju filteru od 18 dB . Zbirna kriva ide zadivljujuæe srazmerno sve do 20 kHz
ODNOS PRITISKA ZVUKA I UÈESTANOSTI - VISOKOTONAC, DUBOKOTONAC, SABVUFER I ZBIR MERENO POD UGLOM OD 30° Izvan ose simetrije karakteristike pravca dubokotonca smanjene su kod 2 kHz. Visokotonac kod 10 kHz poèinje sa presudnim zraèenjem.
SPEKTRALNA KARAKTERISTIKA Lagani rezonantni nedostaci u srednjetonskom opsegu, ali sve ukupno brze i veoma ravnomerne oscilacije.
ODZIV ODSKOÈNE FUNKCIJE Izvanredna vremenska karakteristika. U odzivu su spojeni u celinu visokotonski i dubokotonski impuls.
KLIR FAKTOR KOD 90 DB SA USREDNJENIM NIVOOM ZVUKA U osnovnom i sredjetonskom opsegu postoje mala izoblièenja. U dubokotonskom i visokotonskom opsegu su izoblièenja na višem nivou.
NIVO PRITISKA ZVUKA U OSI I ISPOD 30° U srednjetonskom opsegu vlada izraena karakteristika pravca usled velike dubokotonske membrane. U osi simetrije imamo lako potonuæe uèestanosti. Izvanredno za veliki koaksijalni zvuènik.
Najbolja dubokotonska karakteristika dobija se postavljanjem ispred zida. Kada je u slobodnom prostoru duboki bas išèezava. U uglu vlada oskudica gornjih basova. Svaki prostor poseduje sopstveni akustièni profil. Ovo ne mora da va i za svaki okolni prostor prostor.. Eksperimenti su u svakom sluèaju po eljni. eljni.
ODNOS IMPEDANSE I UÈESTANOSTI BEZ I SA KOREKTOROM IMPEDANSE Za ljubitelje cevnih pojaèala nešto zanimljivo: Kriva impedanse izravnava se uvodjenjem ulaznog kola. R2, C4 i L4 redukuju oscilacije impedanse iznad 100 Hz na nivo izmedju 6.3 i 14 oma. Cevna pojaèala imaju korist od konstantne izlazne impedanse i raskošno nagradjuju harmoniènim tonovima. Tranzistorska pojaèala sa visokim faktorom prigušenja nemaju koristi od korekcije impedanse.
MDF 19 mm
broj de la
k oma da opis
1 2 3 4 5, 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
pr edn j a pl o èa po kl op ac z adn j a pl o èa po d stra ni ce pr egr ada pr egr ada pr egr ada pr egr ada pr egr ada pr egr ada pr egr ada pr egr ada pr egr ada pr egr ada pr egr ada ug aon a di j ag on al a ug aon a di j ag on al a ug aon a di j ag on al a ug aon a di j ag on al a ug aon a di j ag on al a ug aon a di j ag on al a ug aon a di j ag on al a ug aon a di j ag on al a
di me nzije u m m
ko sina
11 00 x 40 0 5 62 x 40 0 11 00 x 40 0 5 62 x 40 0 10 62 x 56 2 2 27 x 36 2 3 57 x 36 2 2 27 x 36 2 1 97 x 36 2 2 30 x 36 2 6 30 x 20 3 3 59 x 36 2 3 81 x 15 4 3 40 x 38 1 7 4 x 381 4 9, 5 x 381 1 24 x 36 2 1 25 x 36 2 1 41 x 36 2 1 51 x 36 2 9 5 x 203 9 5 x 381 7 0 x 381 11 0 x 381
60°/ 6 0°
30°/ 3 0°
45°/ 4 5° 45°/ 4 5° 45°/ 4 5° 45°/ 4 5° 45°/4 5° 45°/4 5° 45°/4 5° 45°/4 5°
Slika 1. Uopšteni dijagram hibridnog pojaèavaèa
Slika 2. Šema hibridnog kola
Slika 3. Predlo Predlo eno napajanje napajanje za hibridni pojaèavaè
Crte 1: Frekventni odziv bez bez ispune (puna linija) i sa ispunom (isprekidana linija)
Crte 2: Impedansa bez ispune ispune (puna linija) i sa ispunom (isprekidana linija)
Slika 1: Puni i više ièni provodnik provodnik sa uklonjenom izolacijom
2: Razlièite dimenzije ica. Slika S leva: 12AWG, 16AWG, 24 AWG, 30AWG AWG AWG Preè Preèni nik k Povr Površi šina na u Otpo Otporr mili milioh ohmi mi// stop stopii Otpo Otporr mili milioh ohmi mi// stop stopii Maks Maksim imal alna na stru struja ja Preèn Preèni k 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32
u Inèi m a kvadratnim in inèim a 0.2043 0.03278 0.162 0. 2061 0.1285 0.01297 0.1019 0 0.00816 0.0808 0.00513 0.0641 0.00323 0.0508 0.00203 0.0403 0.00128 0.032 0. 804 0.0253 0.000503 0.0201 0.000317 0.0159 0.000199 0.0126 0.000125 0.01 0.0000785 0.008 0.0000503
bakar na 20° C 0.2485 0.3952 0.6281 0.9988 1.59 2.52 4.02 6.39 10.1 16.2 25.7 41 65.3 103 162
srebro na 20° C 0.229 0.364 0.579 0.921 1.46 2.33 3.7 5.89 9.34 14.9 23.7 37.8 60.2 95.6 149
goli provodnik (A) 199 125 79 49.6 31.2 19.6 12.3 7.75 4.89 3.04 1.93 1.2 0.761 0.477 0.304
mm 5,189 4,115 3,264 2,588 2,053 1,628 1,291 1,024 0,8118 0,6438 0,5106 0,4049 0,3211 0,2546 0,2019
Tabela 1. Najèešæe dimenzije i njihove karakteristike
Veli Velièi èi na (AWG ) 24 –26 20 –22 16 –18 12 –14
Prim Primen ena a Slabi signali, napajanja <500 mA Napajanje <1 <1.5 A AC napajanje napajanje <5 A, o i èenj e zvuèni ka <40 W, i <5 A AC napajanje napajanj e <10A, o i èenj e zv uèni ka >40 W , i <10 <10 A
Najèešæe primene u audio tehnici prema dimenzijama provodnika
Slika 3. Kablovi sa zaštitom za audio tehniku
Standardni D Otpor presec seci (mm2 mm2) (mm) (mm) (Oh (Ohm/km m/km)) 0,5 0,80 36,000 0 ,7 5 0 ,9 7 24,500 1 1,13 18,100 1,5 1,36 12,100 2,5 1,75 7,410 4 2,24 4,610 6 2,75 3,080 10 3,54 1,830 16 4,48 1,150 Dimenzije provodnika i njihove karakteristike prema oznakama koje se koriste u YU.
Presvlaka se lepi jednom kompletno oko cele kutije, pomoæu lepka u spreju. Trik za sastavljanje presvlake: materijal na sastavu preklopiti jedan preko drugog drugog i no em za tepihe proseæi kroz oba sloja. Prilikom seèenja no dr ati ukoso, tako æe se krajevi presvlake dododirivati veæom površinom i neæe se videti drvo. Nakon uklanjanja donje odseèene površine, gornji deo æe perfektno da nalegne.
Višak presvlake treba iskrojiti grubo u pravcu uglova i privremeno prilepiti. Pošto se odseèe višak, nastaju èetiri sastava u sredini koja se seku ponovo po principu preklapanja.
Ostatak posla je samo fina obrada na uglovima (makazama obraditi ivice sastava, dok se ne uklopi sve kako treba) i na sastavu ( zatezati presvlaku da bi bio jednak sastav). Da bi se isekao materijal radi ugradnje zvuènika, na tom mestu treba proseæi presvlaku u obliku zvezde.
Posle monta e zvuènika i terminala terminala pomoæu zaptivne trake, kutija je gotova.
Zvuènik se ubacuje, i oko njegove ivice se iseèe presvlaka.
Vufer gubi otprilike 5 dB od 100 pa do 30 Hz, meðutim jasno se vidi da reprodukuje i duboki bas.
Tok impedanse nalikuje onom kod refleksnog vufera – nagoveštaj principa rada pasivne membrane.
FREKVENTNI OPSEG RAZLIÈITIH PRIGUŠNIH MATERIJALA ER 4 veoma estoko reaguje na razlièit e tipo ve prigušnih materijala. FREKVENTNI OPSEG ZVUÈNIKA U KUTIJI
FREKVENTNI OPSEG ZVUÈNIKA SA SKRETNICOM
Prelaz izmeðu srednje- i visokotonca je, što se tièe simetrije, perfektan.
Ova tri zvuènika se veoma veoma dobro sla u jedan sa drugim, tako da nisu potrebni nikakvi specijalni zahvati u skretnici.
Ø m Ø Ø µ µ µ
Zbog visokog kvaliteta zvuènika u obzir dolaze samo najbolji elementi za skretnice – Mundorf zavojnice i Jensen kondenzatori od uljnog papira.
FREKVENTNI OPSEG KUTIJE -bez korekture FREKVENTNI korekture kutija pod svim uglovima pokazuje osetno naglašen srednji opseg.
AKUSTIÈKA FAZA FAZA - du na rezonancija refleksnog kanala primeæuje se kao fazni skok kod 400 Hz.
IZOLACIONO KOLO - crvena kriva pokazuje uspešnu korekciju frekvencije putem izolacionog kola.
TOK IMPEDANSE - zelena kriva pokazuje krajnji tok impedanse gotove kutije sa izolacionim kolom.
FREKVENTNI ODZIV ZATVORENA/REFLEKSNA KUTIJA - specijalna refleksna varijanta pokazuje jasan dobitak u niskim frekvencijama (crveno).
FREKVENTNI OPSEG ZA 0/15/30 STEPENi – veoma uski pad kod 400 Hz ne utièe negativno na zvuk.
PRIKAZ SPEKTRA – pad kod 400 Hz je izazvan du nom rezonancijom rezonancijom refleksnog kanala.
IMPULSNI ODGOVOR – uslovljeno principom, odgovor jednosistemskog zvuènika je dobar i bez zakašnjenja.
FAKTOR IZOBLIÈENJA FAKTOR IZOBLIÈENJA K2/K3 ZA 80 DB/1M – za širokopojasni zvuènik izoblièenja su prilièno mala....
FAKTOR IZOBLIÈENJA FAKTOR IZOBLIÈENJA K2/K3 ZA 90 DB/1M – i osetno rastu tek kod veæih glasnoæa, a da se ne primeæuju napadno.
L1: 1,8 mH, sa jezgrom HQP 43, ica promera 0,95 mm C1: 5,6 µF, MKP Q4 R1: 22,0 oma, MOX/ 10 W R2: 22,0 oma, MOX/ 10 W
Èak i bez kutije širokopojasni zvuènik ne pokazuje velika izoblièenja kod 80 i 90 dB o kojima bi trebalo da se razmišlja.
Ispravno uraðen zvuènik opremljen je malim konusom za visoke frekvencije i prilièno jakim magnetom.
FREKVENTNI FREKVENTNI ODZIV ODZIV ZA 0/15/30 0/15/30 STEPENI STEPENI – Izuzetno jeftin širokopojasni zvuènik po osi (plavo) daje dobar frekventni odziv.
TOK IMPEDANSE – Na krivi impedanse ne raspoznaju poznaju se izra ene nepravilnosti nepravilnosti
AKUSTIÈKA FAZA – Fazna kriva prikazuje tek mali broj malih faznih skokova u opsegu.
IMPULSNI ODGOVOR – Kao što prilièi širokopojasnom zvuèniku, SPH-60X daje skoro perfektan odgovor.
PRIKAZ SPEKTRA SPEKTRA – Neugraðeni Neugraðeni zvuènik zvuènik ne pokazuje pad kod 400 Hz.
µ
µ µ µ
Komponente L1: 1,8 mH, Vazduh, TritecTritec- kalem L2: 0,33 mH, vazduh, ica Ø 0,71 L3: 0,47 mH, vazduh, ica Ø 0,71 LS: 1.0 mH, vazduh, ica Ø 1,0 1,0 C1: 4,7 µF, MKP C2: 10 µF, Auri-Cap, MKP ili Jensen (uljni papir) C3: 1,5 µF, Auri-Cap, MKP ili Jensen (uljni papir) CS: 33 µF, Q4 MKP R1: 2,2 Ohm, MOX, 10 Watt R2: 2,7 Ohm, MOX, 10 Watt R2: 8,2 Ohm, MOX, 10 Watt
Slika 2. Frekventni odziv visokotonca bez/sa skretnicom.
Slika 1. Frekventni odziv bas bez/sa skretnicom
Slika 3. Focal Dappo reflex – grane.
I podešavanje skaliranja uslediæe u jednom kartonu.
Uporeðivanje krivih je olakšano pomoæu predstavljanja u razlièitim bojama.
Karton za unos podataka za komponente skretnica. Što na prvi pogled izgleda da je mnogo, u praktièno praktiènojj primeni primeni mo e da bude malo.
Tkzv. K+T konform je unos TSP, TSP, jer se unose direktno iz sveske u uobièajenom redosledu.
Meni za unos parametra horne, tako|e je prerðen.
Dijagram konture horne. I ovde mogu nacrtati više krivih radi uporeðenja. Na dijagramu se vide konusne, eksponen cijalne i geometrijske konture.
π
Ω Ω
Vazdušni kalemovi nemaju izoblièenja usled gvo ða. Imaju relativno relativno visoku unutrašnju otpornost. Najbolji su izbor kod dvo- i trosistemaca za rešavanje problema srednjetonaca.
Kalemovi sa valjkastim feritnim jezgrima omoguæavaju visoke induktivnosti sa relativno niskom jednosmernom otpornošæu uz pristojnu pristojnu cenu. Izdr Izdr avaju umerene struje pa nisu za upotrebu u sna nim sistemi sistemima. ma.
Kalemovi sa zvonastim feritnim jezgrima poseduju sliène osobine kao kalemovi sa valjkastim jezgrima, ali zahvaljujuæi feritima omoguæavaju više induktivnosti sa istom kolièinom bakarne ice, zato još pre dolaze u opseg zasiæenja.
Kalemovi sa transformatorskim jezgrima su nedosti ni u dubokotonskom dubokotonskom opsegu kada su u pitanju visoke induktivnosti. Kod malih snaga izoblièenja su nešto viša nego kod feritnih. Ne ostavljajte ih tako lako na miru jer su zgodni za velike snage.
Kalemovi sa sinterovanim jezgrima lièe po osobinama više na kalemove sa trafojezgrima, nego na kalemove sa feritnim jezgrima. Izoblièenja su kod malih snaga relativno visoka, ali se postepeno menjaju sa porastom struje. Zato se preporuèuju kao jevtina rešenja za velike snage.
Intertehnikova HP-70 bas-refleks cev se završava u obliku trube èime se redukuju oscilacije u strujanjima zvuènog stuba u cevi.
Dirakova tonska skretnica se sastoji od MKP kondenzatora i vazdušnog kalema. Presek ice kalema je 1.4 mm. Obe manje induktivnosti su icom od 0.7 mm.
Potpuno srazmerno zahvaljujuæi debelim zidovima i izvrsna karakteristika karakteristika kru nog zraèenja. Krive na 0° i 30° su jedna pored druge.
Karakteristika pod ugl om od 30° je sasvim bla go spuštena. Kriva je glatkija nego kod merenja u osi.
Veoma brze i ravnomerne oscilacije; kod 6 kHz se prepoznaje ostatak rezonance dubokotonske membrane. Visokotonska rezonanca se brzo smiruje.
Dijagram impedanse le i na nivou od 4 . Kolo korekcije impedanse izglaèava krivu u srednjetonskom opsegu.
Sa 3.3 kHz razdvojna razdvojna frekvencija frekvencija le i relativno visoko. Opadajuæe ivice prema dubokim i visokim tonovima se smanjuju sa po 18 dB po oktavi.
Oscilacije usled rezonance membrane visokotonca se eliminišu ulaznim kolom. Sa strane zvuka ova mera se ne primeæuje toliko kao što pokazuju merenja.
Izoblièenja u karakteristici visokotonca izazivaju u vremenskom domenu poremeæaj odziva.
Kretanje membrane dubokotonca nije veæe kod mešane koncepcije - bas-refleks / zatvoreno kuæište nego kod èiste bas-refleks koncepcije.
Zbir, kao i pojedinaèno posmatrani dubokotonac sa la nim bas-refleksom u zatvorenoj komori daju savršeno glatku dubokotonsku krivu.
Simulacija dubokotonske karakteristike sa programom "Leap" pokazuje da dubokotonac u zatvorenoj i bas-refleks kutiji iste zapremine daje istu donju graniènu frekvenciju. Samo je ivica krive nešto strmija.
µ µ µ µ µ
µ µ µ µ µ
AJ Horn nudi moguænost definisanja prigušivanja i to odvojeno prve i druge polovine zvukovoda. Slabo prigušeni TML (kad je samo prva polovina linije prigušena) pokazuje zaista obuzdano ponašanje, ali još uvek jedan neravnomeran tok krive.
Ako je linija dobro prigušena - prva polovina jako, a druga slabije - kriva reprodukcije je glatka, s tim da su duboki basovi ispod 100 Hz izgubili glasnost.
Ovde su rezultati mini TL-a dobijeni ovim programom i govore sami za sebe.
Merenja pokazuju uticaj prigušenja kuæišta. Neprigušeno je prikazano taèkastom krivom, a prigušeno sa punom linijom sa jasno smanjenom talasnošæu krive. Oko 100 Hz smeta jasan propad uèestanosti.
Prvo oba interna Helmholcova apsorbera glaèaju opseg oko 100 Hz. Ako su oba zvuèna prigušivaèa u potisnim komorama aktivna, tada je odziv uèestanosti u oblasti dubokih tonova gladak.
Kriva impedanse pokazuje uticaj prigušivanja. Mnogobrojni špicevi rezonansi se gube. Tipièno TML ponašanje ostaje samo ispod 100 Hz.
Helmholcov apsorber utièe na krivu impedanse. Dupli vrh se pretvara u maksimum impedanse.