Uvod: Svrha ovoga seminarskog seminarskog rada je dati uvod i kratak pregled profesije art terapije koja je još uvijek slabo prisutna u Hrvatskoj iako se u svijetu primjenjuje već više od pola stoljeća. Te bi ukazali na prednosti takve vrste terapije, prema kojoj raste veliki interes ljudi koji se vrte u podrčju likovne umjetnosti kao i likovne likovne pedagogije. Od najranijih dana ljudske ljudske povijesti čovijek je imao potrebu rtati. !ok je još "ivio u spiljama, prije oko #$ %%% godina prije &rista, čovijek je imao potrebu predočiti predočiti svoje vi'enje svijeta rte"om. (ilo da je riječ o svojim spiritualnim vjerovanjima ili pak prikazima iz svakodnevnog "ivota. Običaj rtanja je usa'en u ljudskoj prirodi, te je dobio na velikoj vrijednosti kao sredstvo izra"avanja. )rte" nema samo funkiju prikazivanja vidljivog svijeta već se rte"om mogu prikazati i unutrašnji osjećaji, stavovi itd. *z te ljudske potrebe, izra"avanja rte"om, mo"emo predočiti si bitnu ulogu njega u rješavanju problema, te kao pomoćno sredsvo sredsvo u psihoterapiji. psihoterapiji. + seminaru ćemo se bazirati na ulogu, ulogu, va"nost i prednost art terapije te zašto bi se trebala ona ona više uvesti u područje epublike epublike Hrvatske.
Općenito -rt terapija je vrsta psihoterapije u čijem je j e fokusu likovno izra"avanje kao sredstvo ekspresije emoija i misli, te razrješavanja psiholoških psiholoških konflikata. raksa art terapije, poput ostalih psihoterapija, zahtijeva visoku stručnost, zrelost i iskustvo terapeuta, te svijest o potrebi za kontinuiranim kontinuiranim osobnim i stručnim stručnim usavršavanjem. usavršavanjem. ojmovi art terapija i art art psihoterapija se koriste koriste jednoznačno. jednoznačno. /ačei art terapije terapije se"u do 0%1ih godina prošlog stoljeća stoljeća u S-!1u i 2e 2elikoj (ritaniji. -rt terapija se provodi u individualnom individualnom ili grupnom kontekstu često s najranjivijim populaijama klijenata 3 djeom, psihički oboljelima, osobama s razvojnim poteškoćama, poteškoćama, osobama u "alovanju, osobama u palijativnoj skrbi, starijim osobama itd. ojam art terapija (Art Therapy) se odnosi na terapiju kroz likovni izraz. -rt terapija spada u grupu kreativnih terapija ili terapija t erapija umjetnošću (Arts Therapies), zajedno s glazbenom terapijom (Music Therapy), drama1terapijom (Drama Therapy) , te terapijom plesom i
pokretom (Dance and Movement Therapy) . (ritanski pristup u art terapiji je najrazvijeniji i najutjeajniji u 4uropi, te su mnoge zemlje preuzele model britanskih studija. /bog svojih je značajki u velikoj prednosti pred ostalim metodama kada govorimo o malim paijentima 3 zlostavljanoj zlostavljanoj djei i djei sa psihičkim traumama traumama prouzročenima iznimno iznimno stresnim doga'ajima u njihovoj okolini, kao što su nasilje ili rat. -rt terapija slu"i kao sredstvo komunikaije izme'u terapeuta i djeteta. Takav Takav pristup poma"e djetetu da stekne povjerenje u svog svog terapeuta, da s njim ostvari bliskost bliskost te da posrednim putem putem iska"e svoje svoje emoije i nadvlada traumatično iskustvo. -rt terapeuti odlično poznaju stvaralački proes, stručni su u području neverbalne i simboličke komunikaije, te te"e osigurati okru"enje u kojem se paijenti osjećaju sigurnima izraziti jake osjećaje. od stvaralačkim likovnim proesom u art terapiji se podrazumijeva rtanje, slikanje i modeliranje u najširem značenju riječi, tako da prolijevanje boje po papiru ili kidanje papira mo"e biti jednako terapijski vrijedan likovni proes i produkt kao i estetski najprivlačnija ili tehnički najvještije izvedena slika. 5ikovnim proesom se izra"avaju svjesne i nesvjesne misli i emoije, a one nesvjesne su od većeg značenja jer donose nove uvide.
Povijest -rt terapija se razvila iz iskustvenog i intuitivnog prepoznavanja terapijskih učinaka likovnog izra"avanja. uski slikar i teoretičar umjetnosti 6assil7 6assil7 &andinsk7 definirao je umjetnost kao vanjski izraz unutarnje potrebe. 5ikovni izraz ne mora biti manje moćan kada ga praktiiraju osobe koje nisu umjetnii i imaju manje umjetničkog talenta i tehničke vještine, ali jednaku potrebu. + suvremenom suvremenom društvu umjetnost umjetnost je rezervirana za za elite, pa art terapija, na na neki način, vraća to moćno sredstvo na korištenje svima, ističući kako se, da bi se koristile blagodati likovnog likovnog proesa, nije potrebno potrebno baviti 8visokom 8visokom umjetnošću9 umjetnošću9 već mu pristupiti kao kao 8duboko ozbiljnom obliku igre9 koji 8poma"e konstruirati, izraziti i dijeliti značenja9, te ambivalentnost ambivalentnost ljudskog lj udskog stanja učiniti podnošljivijim. :ije svako likovno likovno izra"avanje izra"avanje terapijsko, nego terapijski terapijski potenijal likovnog izra"avanja ovisi o tome koliko je osobnog ;emotivnog i misaonog< u njega ulo"eno i kroz njega ostvareno. Terapijski Terapijski potenijal likovnog izra"avanja zasniva se na tome da likovni proes i produkt pru"aju mogućnost mogućnost izra"avanja, izra"avanja, sadr"avanja sadr"avanja i proesuiranja emoija= emoija= strukturiranje,
pojašnjavanje i komunikaiju misli. -ko se izlo"i, tu je i proes dijaloga koji slika uspostavlja s gledateljem. rodukt tog kompletnog ;i kompleksnog< proesa 1 slika ili skulptura 1 se zato u art terapiji nikada ne promatraju izdvojeno od konteksta ijelog proesa. &roz povijest psihijatrije usporedno se javljao interes za umjetnički izraz paijenata, no na"alost više u dijagnostičke nego terapijske svrhe. Tako je >?@@. godine psihijatar i povjesničar umjetnosti iz (eča Hans rinzhorn napisao prvi rad o umjetnosti psihijatrijskih paijenata, te objavio knjigu 8+mjetnost mentalno bolesnih9 koja je sadr"ala djela desetero 8shizofrenih majstora9, kako ih je rinzhorn nazvao. + 2elikoj (ritaniji je umjetnik -drian Hill >?0@. godine prvi koristio izraz 8art terapija9 za likovno stvaralaštvo s terapijskim iljem. !o spoznaje o terapijskim svojstvima umjetnosti došao je tijekom liječenja od tuberkuloze u jednom od sanatorija potičući ostale štićenike sanatorija na slikanje i rtanje. /a Hilla je vrijednost art terapije le"ala u osloba'anju kreativne energije, što je omogućavalo paijentu da izgradi obranu od negativnih emocija. (ritanski umjetnik 4dAard -damson se smatra oem art terapije u 2elikoj (ritaniji. roširio je Hillov rad na psihijatrijsku bolniu :etherne kraj 5ondona u kojoj je osnovao otvoreni studio gdje su paijenti mogli slobodno doći i slikati. :jegov pristup je bio 8neintervenijski9 i uključivao je vrlo malo razgovora i interpretaije. + isto vrijeme, dvije pionirkinje art terapije u Sjedinjenim -meričkim !r"avama, Bargaret :aumburg i 4dith &ramer, počele su razvijati art terapiju neovisno od britanskog sustava. &asnih >?0%1ih, psihologinja Bargaret :aumburg razvila je 8psihodinamsku art terapiju9, pristup koji karakterizira ne samo paijentova ekspresija kroz spontano stvaranje slika, već i značajna verbalna komunikaija s art terapeutom u čijem su središtu paijentovi konflikti i problemi. :akon !rugog svjetskog rata, britanski psihijatri Cranis eitman i 4ri )unningham !aD slu"ili su se likovnim djelima psihijatrijskih paijenata za istra"ivanje psihičkih poremećaja i >?$%. godine eitman, kao rezultat tih istra"ivanja, objavljuje knjigu 8sihotična umjetnost9. *ako likovni izraz mo"e imati dijagnostičko značenje, koliko je bit umjetnosti udaljena od dijagnostičkog pristupa u psihijatriji pokazuje i sljedeći itat britanskog psihologa etera )hadAika ;@%%>
ličnostiG ili F4motivna be"ivotnostG= F*nsufiijentan "ivot mašteG, F-verzija prema umjetnostiG, FOpsesija realnošćuG ili F:espiritualna ličnostG9. eentni porast zanimanja za umjetnost i art terapiju unutar psihijatrije povezan je s razumijevanjem razvoja kreativnosti kao prevenije te shvaćanjem zdravlja ne samo kao odsustva bolesti već i kao stanja ravnote"e ijelog čovjekovog sustava.
Funkcioniranje art terapije :aš um pohranjuje i priziva sjećanja te proesuira informaije na dva načinaE vizualizaijom i jezikom. Sustav mentalnih slika postoji prije verbalnog sustava, jer se javio ranije u razvoju ljudske vrste, kao što se ranije javlja i u individualnom razvoju čovjeka, dok se dijete ne nauči verbalno izra"avati. Slike sadr"avaju metafore koje mogu biti onoliko izazovne koliko im je paijent spreman to dopustiti. Slika tako postaje nosačem emoija na siguran način, te omogućava postepeno izra"avanje i pristup emoijama, kao i njihovo razumijevanje i prihvaćanje. edna od pionirki art terapije, Bargaret :aumburg, prepoznala je da čovjekove osnovne misli i osjećaji koji dolaze iz nesvjesnog i predsvjesnog, puno prije nalaze svoj izraz u slikama nego u riječima. /ato što se dotiče pre1verbalnih osjećaja, likovno izra"avanje mo"e prije dovesti do razrješenja konflikta nego verbalno izra"avanje. Spontano slikanje, slično slobodnim asoijaijama i snovima, kombinira višeznačnost snova s tenzijom budnosti, te se tako na svjesnoj razini uzima ono što je projiirano na sliku na nesvjesnoj razini. 4motivnu snagu slikovnog izra"avanja i do"ivljavanja potvr'uju i istra"ivanja iz neuroznanosti i neuroestetike. :a primjer, zanimljivo je istra"ivanje do"ivljaja Io7inih radova iz iklusa Strahote rata, koje je pokazalo da gledanje tih radova na kojima su prikazani strašni prizori ranjavanja i osakaćivanja ljudi u ratu, zahvaljujući zralnim neuronima, aktivira u mozgu iste one entre koji bi bili aktivirani kada bi gledatelj do"ivljavao takve muke i bol na vlastitom tijelu.
Način rada u art terapiji ristup slii u art terapiji za razliku od slika nastalih, na primjer, u radnoj terapiji, slike nastale u art terapiji su povjerljive kao i jelokupni proes, te se ne mogu izlagati, publiirati niti pokazivati bez klijentovog dopuštenja. One su dio klijentovog unutarnjeg svijeta i pristupa im se s poštovanjem i bez prosu'ivanja. Slika se u art terapiji promatra ne samo kao gotov produkt, već i kao dio terapijskog proesa. :aravno, svaki gledatelj slike, pa tako i terapeut,
ima subjektivni do"ivljaj slike, no svrha nije u direktnom interpretiranju, već u pomaganju klijentu da do'e do svojih značenja. :e ide se ni za nekim univerzalnim značenjima simbola ili boja, jer iako npr. većini rna boja mo"e značiti depresiju ili tugu, nekima ta boja znači sigurnost ili ljepotu, što bi naravno mogle biti i dvije strane istog novčića. + kompleksnost značenja ulazimo dalje kada idemo vidjeti kakva je ta rna boja 3 teška, prozračna, jednolična, nijansirana, koliki dio papira zaokuplja, je li je od prašnjavog ugljena ili glatkog akrila, i tako dalje. Samo 8jedna9 rna boja mo"e, dakle, imati milijun značenja i izvlačiti je iz konteksta i gledati interpretaijski ili dijagnostički je nesvrhovito. Balagan smatra da se slii mo"e pristupiti na deskriptivnoj, elaboraijskoj i interpretaijskoj razini. :a deskriptivnoj razini se navode karakteristike slike, ono što vidimo ;ikonografija<. :a elaboraijskoj se proširuje ono što 8vidimo9, o"ivljavamo unutrašnost slike i stvaramo asoijaije, odnosno refokusiramo pristup slii. :a interpretaijskoj se razini uspostavlja veza izme'u slike i individualnog ili kolektivnog simbolizma. Balagan ka"e da sliku treba 8dodirnuti drugim slikama koje rezoniraju s njom, a ne direktno je objasniti ili prevesti9. Preuranjeno verbaliziranje suava
iskustvo i tada se te!ko vratiti na početak" te je zato u art terapiji vano strpljenje" tempiranje i ostajanje na razini vizualnog i meta#oričkog istraivanja. Svaka slika u art terapiji ni ne tra"i uvijek verbalni pristup. :ekada je sam proes likovnog izra"avanja i istra"ivanja dovoljan za taj trenutak u terapijskom proesu i bilo bi preuranjeno sadr"aj verbalno istra"ivati. Slika se nikada ne promatra van art1terapijskog konteksta niti bez klijenta. :ačini grupnog rada razlikuju se prema nekoliko kriterijaE populaiji klijenata, iljevima, teorijskom pristupu, metodama rada, duljini trajanja itd. Ovdje donosimo fuziju klasifikaija autoria 5iebmann i Hogan koja ide od većeg naglaska na likovnom do većeg naglaska na psihoterapijskom. Ilavni fokus je na likovnom proesu, a verbalna analiza je minimalna, bez grupne diskusije i s minimalnim razvojem grupne dinamike. To je povijesno bio prvi način rada u grupnoj art terapiji i još uvijek se koristi prete"no s te"im psihijatrijskim paijentima. Takve grupe mogu biti i uvod u strukturiraniji način rada, u koji se klijent mo"e uključiti kada se poveća sposobnost za refleksiju i grupnu interakiju. *ndividualni pristup unutar grupe je rad s refleksijom na slike i osobne proese, bez uključivanja grupne dinamike. roes mo"e biti usmjereniji na likovno istra"ivanje, likovne materijale, analizu emoija, te faze nastanka djela. onekad takav tip grupa mogu biti tematski bazirane ;npr. "alovanje, ovisnii<, uglavnom su ograničenog trajanja i strukturirane na uvod, izbor teme, vrijeme za rtanje i vrijeme za razgovor u grupi. Takav način rada mo"e
biti koristan za prvih nekoliko seansi prije nego članovi razviju osobne teme koje mogu dalje istra"ivati. + grupno1interaktivnom pristupu fokus je na individualnim proesima ;slike, likovni proes i osobna refleksija< i na grupnoj dinamii. Bo"e uključivati i analizu transfera, ali to nije najva"nije. + takvim grupama ima previše materijala za rad, tako da se art terapeut u svakom momentu mora odlučivati da li raditi sa slikama i individualnim proesima, ili se fokusirati na grupni rad. + analitičkoj art terapiji naglasak je na analizi transfera i kontratransfera izme'u klijenta i terapeuta, te prema slii. + grupi nema odre'ene teme za rad, slike i likovni proes u takvim grupama daju dodatnu dimenziju, na primjer u rezonaniji tema koje se javljaju u slikama a koje su vezane za jelokupnu grupnu dinamiku. Slika se, tako, mo"e promatrati i kao izraz osobnih proesa i kao izraz grupnih proesa, te mo"e biti izvrsno sredstvo za potianje refleksije na te proese. $rt terapijske grupe mogu biti otvorene" zatvorene ili
poluotvorene. B :eill7 smatra da zadavanje teme mo"e ograničiti razinu koju bi grupa mogla dosegnuti time što terapeut kontrolira dubinu proesa i nema istra"ivanja me'usobnih odnosa članova, no tematski rad mo"e biti koristan kod populaija kod kojih se tra"i veća struktura i sadr"avanje, na primjer kod djee s problemima u ponašanju i -!H!1om, osoba s problemima u razvoju i osoba s te"im psihijatrijskim poremećajima, jer neusmjerenost mo"e potaknuti nesigurnost i intenziviranje intrapsihičkih proesa. -ko se grupi zadaju teme, mora se voditi računa o tome koliko one odgovaraju svakom članu i njegovom individualnom proesu. :ajbolje teme su one koje ne dolaze od terapeuta već nastanu u grupi spontanim grupnim gravitiranjem ili rezoniranjem o istoj temi. &od nedirektnog pristupa teme se spontano javljaju kroz vrijeme, suptilnije su, mogu biti sna"nije i dinamičnije, te se javlja rezonanija me'u članovima. Ovaj način rada prati individualni proes i ritam te time zahtijeva više vremena za postepeno odmatanje i diferenijaiju osobnih tema. Teme se u spontanom likovnom ;i osobnom< proesu često javljaju iklično, ponavljajući se u različitim kontekstima i pojavnostima, u tra"enju razrješenja. Takav način rada daje prostor pozadinskim ;nesvjesnim< temama, te omogućava razvoj mašte, kreativnosti i igre. &ako takav način rada nije dominantno usmjeren temom, materijali mogu biti fokus i polazište likovnog istra"ivanja, te je omogućen razvoj transfera i kontratransfera.
%ori!tenje art terapije -rt terapija nije rekreaijska aktivnost ili nastava likovne umjetnosti, premda same seanse mogu pru"iti u"itak paijentu. /a poha'anje art terapijskih seansi nije potrebno prethodno iskustvo u likovnom izra"avanju ili stručnost u likovnoj umjetnosti. Snaga art terapije le"i u tome da se komunikaija ;bilo na svjesnoj ili predsvjesnoj razini< mo"e ostvariti bez verbalizaije koja nerijetko mo"e biti do"ivljena kao preintruzivna od strane psihijatrijskog bolesnika. !obar primjer za to su osobe sa shizofrenijom kod kojih art terapija omogućuje dozirano uključivanje u odnos s drugom osobom i terapijom na način na koji to verbalni terapijski modeliteti ne uspijevaju. Osim toga, u terapijskom proesu osoba razvija osjećaj da postoji u svijetu i da mo"e ostaviti svoj trag, razvija vlastiti identitet izvan identiteta osobe s psihičkim poremećajem, te osjećaj prihvaćenosti i pripadanja kako terapeut prihvaća što god je izra"eno na papiru. To su razlozi zbog kojih su naionalne smjernie za izvrsnost u liječenju u 2elikoj (ritaniji uključile art terapiju kao jednu od mjera u liječenju shizofrenije. -rt terapiju se koristi i u radu s djeom i adolesentima s emoionalnim, razvojnim i problemima u ponašanju, a ilj art terapije je failitirati pozitivnu promjenu kontaktom s terapeutom i materijalima u sigurnom okru"enju. /a posebno osjetljivu grupu, seksualno zlostavljanu djeu, uporaba Fvizualnog jezikaG je od posebne va"nosti budući da istra"ivanja potvr'uju da se traumatska sjećanja enkodiraju u Fprimitivnu vizualno1baziranu memoriju koja pamti doga'aj kao jelinuG, te stvaraju slike koje mogu dozvoliti pristup samoj traumi. 2erbaliziranje tih iskustava je djetetu teško, jer nema vokabular za ono što spada u iskustveni svijet odraslih, jer se zlostavljanje dogodilo u preverbalnoj fazi razvoja, ili se pak djetetu prijetilo od strane počinitelja ako progovori o zlostavljanju. !jea su svjesna svoje nemoći i nemogućnosti da utječu na tijek doga'aja. o'emo li od slučaja obiteljskog nasilja, mo"emo si predočiti u kolikoj se mjeri djetetu mo"e nanijeti šteta. + sretnoj obitelji, gdje vladaju zdravi odnosi me'u njezinim članovima, dijete se osjeća zaštićeno i sigurno te ima beskrajno povjerenje u svoje roditelje. &raumatizirano dijete gubi povjerenje u ljude koji bi mu trebali biti najbli"i i najva"niji te je zatvoreno i nepovjerljivo prema svima ostalima. Terapeutova je zadaća da dijete dovede do izra"avanja traume, suočavanja s njom i osloba'anja osjećaja kako bi naposljetku uspostavilo emotivnu ravnote"u. Traumatizirano dijete najčešće skriva osjećaje i ne priča izravno o doga'ajima koji su doveli do traume. -rt terapija mu poma"e da putem rte"a iska"e svoj do"ivljaj pro"ivljenoga.
Tumačeći s djetetom njegov likovni izričaj, terapeut dopire do njegova emotivnog svijeta koji govori kako se dijete osjeća i kako vidi odnose u svojoj obitelji. -rt terapija ne bavi se dijagnostikom kroz rte", nego terapeut zajedno s djetetom otkriva značenje rte"a. Ova se terapija provodi kao primarna intervenija u prepoznavanju i tretmanu akutnih trauma, ali i kao prevenija psihičkih poremećaja. S obzirom na to da traumatična iskustva imaju kumulativni učinak na dijete , pa se ono sve više izolira od okoline, gradi lošu sliku o sebi, postaje nepovjerljivo, tjeskobno, depresivno, pa čak i agresivno, ciljevi art terapije su jačati pozitivna sjećanja" osjećaj
sigurnosti" poraditi na samosvijesti i sposobnosti opu!tanja" jačati pozitivne stavove prema ivotu i budućnosti kako bi dijete usvojilo pozitivne obrasce pona!anja. Osobito je va"no da se dijete osposobi suočavanju s vlastitim iskustvima i zbunjujućim osjećajima, razvije toleraniju prema svojoj okolini i stekne samokontrolu.
$rt terapija i djeca &roz crte djea iskazuju misli i osjećaje koje još ne umiju izraziti ili im je neugodno govoriti o njima. -rt terapija počinje kraćim razgovorom tijekom kojega dijete počinje rtati. Ono samo bira što će rtati i kakvu će tehniku upotrijebiti. &atkad terapeut u ilju terapije sam sugerira što će dijete rtati. :ajčešće je to djetetova obitelj. Terapeut ga ispituje što se s likovima zbiva, što govore, kakvi su odnosi me'u njima. :ije va"no koliko dobro dijete zna rtati. &reće se od pretpostavke da se svako dijete mo"e likovno izraziti i da je rte" samo sredstvo pomoću kojega terapeut dopire do djeteta.
Najvaniji je razgovor s djetetom" te način na koji ono crta. Smireno i opušteno rtanje govori nam da se dijete bavi motivom koji ga opušta, koji voli i koji ne do"ivljava kao prijetnju. -gresivni, nervozni pokreti pričaju posve drukčiju priču. Sagar opisuje kako seksualno zlostavljana djea često odabiru stvarati umrljane mješavine boja koje raširuju po površinama ili stavljaju u posude kako bi ih terapeut sigurno pohranio. Ta umrljana djela mogu predstavljati tajnu koju je dijete moralo čuvati. Tako'er je primijećen poriv da se pokvare FdobreG i FnedirnuteG slike, tako da ih se uništi, spali ili probode. 5jutnja i "elja za ka"njavanjem počinioa mogu biti sigurno preusmjereni kroz likovni materijal, koji je čak ponekad i korišten za stvaranje njihovih likova te uništavanje. :a primjeru ovisnika )lare !ikson uočava da se elementi grupne obrane stišaju kada bolesnii započnu stvarati. &ako je
umjetničko stvaranje uglavnom naristički osobni proes, bolesnii postanu zaokupljeni svakim aspektom vlastitog imaginarija otkrivajući različite zanimljivosti tijekom stvaralačkog proesa. Springham opisuje ovaj fenomen na sljedeći načinE FOvi paijenti su bili karakteristični po tome što bi se, unatoč prvotnom protestu, smirili u tiho sanjarenje s vlastitim slikamaG. Shaverien smatra kako paijenti s poremećajem hranjenja funkioniraju na preimboličkoj razini gdje paijent svoj unutarnji do"ivljaj izra"ava proesom 9ating out1aJ u svom odnosu prema hrani i svom tijelu. Shaverien navodi da ako konkretizaija tog unutarnjeg do"ivljaja bude prenesena na umjetničke materijale mo"e doći do otvaranja kanala za simboličku komunikaiju u terapiji. * Shaverien i Burph7 smatraju da je paijentova komunikaija sa samim sobom, koju on ostvaruje nesvjesnom projekijom u sliku te njenim posljedičnim promatranjem, terapeutska. Shaverien naglašava potenijalni transfer anoreksičnog paijenta prema terapeutu u obliku roditelja koji ga "eli kontrolirati, zbog čega paijent nerijetko ima potrebu odr"ati apsolutnu kontrolu zbog straha od preplavljivanja od strane roditelja. +mjetnički pribor omogućuje tim paijentima da se 9igrajuJ dok istodobno odr"avaju kontrolu. -rt terapija se koristi i u radu s osobama s graničnim ;borderline< poremećajem osobnosti. /a ove paijente su karakteristične intenzivne i polarizirane emoije, te tenzije koje se javljaju izme'u "elje za soijalnim kontaktom i straha od povezivanja s drugima, što se očituje i u odnosu s terapeutom. Bnogi autori naglašavaju transendirajuće mogućnosti art terapije u propitivanju tih ambivalentnih osjećaja terapijskog odnosa koji neizbje"no utječu na proes terapije i paijentov su do"ivljajni spektar svijeta. /animljiv je probni projekt Springhama i suradnika koji su pokazali da art terapija mo"e doprinijeti mentalizaiji u tih paijenata. !osad su opisani slučajevi art terapije i u drugim stanjima kao što su npr. suiidalni i homiidalni impulsi gdje se korištenjem likovnih materijala ljudima pomagalo u boljem razmijevanju vlastitih unutrašnjih nemira i pravodobnom prepoznavanju presuiidalnih stanja.
%reativnost i art terapija ung je stvorio privlačan teorijski model za mnoge art terapeute, zbog va"nosti koju je pridavao stvaralaštvu svojih paijenata, dok je i sam rtao, slikao i pisao poeziju. 2jerovao je
da je kreativnost temeljni ljudski instinkt nu"an za čovjekovo mentalno zdravlje. rema njemu, ilj terapije je osloba'anje kreativnih snaga koje su latentne u paijentu i koje tada postaju katalizator promjene. roes slikanja za njega je istra"ivački proes, gdje sliku slijede druge slike koje istra"uju odre'eni sadr"aj, te se slike u razgovoru 8o"ivljavaju9. /a umjetnost je rekao da je regresija u slu"bi ega, gdje osoba dolazi u dodir s nesvjesnim ne gubeći dodir sa svjesnim. To je, dakle, kontrolirana regresija, za razliku od psihoze koja je nekontrolirana regresija, odnosno gubljenje u nesvjesnom. !va su me'usobno povezana načina integraije nesvjesnog i svjesnog, a to su 8put kreativne formulaije9 u koji spadaju fantazija, snovi, aktivna imaginaija, simboli i umjetnost, te 8put razumijevanja9 koji čine intelektualni konepti, verbalne formulaije, svijest i apstrakija. -rt terapija, izme'u ostalog, pokušava korigirati disbalans koji je uzrokovan prevelikim fokusom na raionalnom mišljenju ;8putu razumijevanja9< u suvremenom "ivotu i velikom dijelu psihoterapijske prakse.
'uvremeni trendovi u art terapiji + posljednjih se desetak godina sa sve većim finanijskim rezovima pred art terapiju stavljaju zahtjevi za kratkotrajnim intervenijama čiji su rezultati mjerljivi klasičnim istra"ivačkim instrumentima. &ako je art terapija po prirodi dubinski, te time i dugotrajniji oblik rada, kao da se počelo činiti nasilje nad strukom ignorirajući same temelje i bit struke. *ako su istra"ivanja bitna za razvoj svake profesije, pa tako i art terapije, čini se da art terapija još uvijek traga za pristupom koji bi učinkovitost sagledao na adekvatan način, ne gubeći samu bit u proesu. :a jednoj od dosad mo"da najznačajnijih me'unarodnih konferenija art terapije odr"anoj u travnju @%>#. u 5ondonu, osnovna tema bila je kako pre"ivjeti kao profesija u suvremenom svijetu finanijskih kriza koje se lome na najslabijima, te potrebe za instant tretmanima i praksama temeljenim na tvrdim činjeniama. edno od relativno novih područja u art terapiji je art terapija kao soijalna akija, temeljena na ideji da i umjetnost i psihoterapija streme promjenama, kako osobnim tako i društvenim. :ekoliko zanimljivih prezentaija s prije spomenute konferenije uključuju art terapiju s izbjegliama u Kpanjolskoj gdje su sudionii kroz likovno izra"avanje istra"ivali i kasnije javnosti prezentirali iskustva dislokaije i pitanja identiteta, art terapiju s uličnom djeom i "enama "rtvama nasilja u Beksiku, te s djeom s margina društva na Tajvanu gdje je dekia na otvorenom korištena umjesto sobe art terapije.
Kirina primjene art terapije i raznolikost pristupa, te reentna te"nja da se razvije jedan pristup u obrazovanju art terapeuta na razini 4uropske +nije, podstiče na pitanje mo"emo li uopće govoriti o jednoj art terapiji, ili postoji više art terapija, isto tako kao što postoji više psihoterapijskih škola.
$rt terapija u (rvatskoj sihijatar (ranko ra"ić se L%1ih godina bavio analizom psihopatologije likovnog izraza i opisao je karakteristike likovnog izraza shizofrenih bolesnika te jasnu razliku likovnog izraza paijenata prije i poslije psihotične faze. On je >?L>. u /agrebu osnovao +dru"enje likovnih terapeuta za područje bivše dr"ave, a pristup se uvelike razlikovao od suvremene art terapije. &ao što smo naveli, u 2elikoj (ritaniji, zemlji gdje već niz godina postoji definirani model edukaije art terapeuta, nu"no je završiti poslijediplomski studij art terapije. + Hrvatskoj takva edukaija još uvijek ne postoji. Mesto liječnii, mediinske sestre, radni terapeuti, studenti umjetničkih akademija ili volonteri vjeruju da se bave art terapijom kad ponude pribor za slikanje svojim paijentima, te ih potaknu na stvaralaštvo ili interpretaiju vlastitih radova. + psihijatrijskim bolniama, entrima za rehabilitaiju, te entrima za osobe s posebnim potrebama rade likovni terapeuti, odnosno likovni pedagozi i umjetnii koji, najčešće bez nu"ne dodatne edukaije, primjenjuju likovno izra"avanje u terapijske svrhe. S obzirom na to koliko slike mogu biti moćno sredstvo u dotianju nesvjesnog, to mo"e biti i vrlo opasno. /a zemlje kao što je Hrvatska, u kojima je art terapija slabo razvijena, va"no je naglasiti da art terapija nije metoda. (ionov konept sadr"avanja u art terapiji dobiva novo značenje razumijevanjem likovnog djela kao spremnika klijentovih emoija. :aime, osim terapeuta i grania psihoterapijskog prostora, u art terapiji kao sadr"avajući čimbenik postoji likovni proes i likovno djelo. ritom likovni materijali mogu imati različiti kapaitet za sadr"avanje emoija 1 npr. glina mo"e pru"iti veću mogućnost primanja i sadr"avanja emoija direktnom fizičkom manipulaijom ;gnječenje, udaranje, rezanje ...<. &lijentov osjećaj sadr"anosti u art terapiji pojačava i način postupanja s rte"ima, odnosno čuvanje rte"a u prostoriji art terapije tijekom ijelog terapijskog proesa, te njihova povjerljivost.
Primjer jedne art terapije sedmogodi!nje djevojčice" )artne *+,: --)artinu je na psihoterapijsku konzultaciju dovela majka" po preporuci nastavnice" nakon !to je )artina razvila #obiju od !kole.----Neposredno prije izbijanja #običkih simptoma" )artina se sukobila s nastavnicom: u !kolu je do!la znatno ranije no !to je trebalo te ju je deurna nastavnica" uz prijekore" potjerala kući.-- %ada je do!la kući" sva uplakana" drhtala je" povraćala te je odbijala ići u !kolu sljedećih narednih dana. Njezina majka ju je morala voditi u !kolu no ona bi sva uplakana molila majku da se vrate kući. U !koli je bila upla!ena te na svaki glasniji ton bi zaplakala. )artina je u trećoj godini izgubila oca / umro je. )artinina majka se poznavala sa muem jo! od djetinjstva" i!li su zajedno u !kolu" te su nakon studija se odlučili vratiti u svoj rodni kraj" zaposlili su se i ivjeli kao podstanari. )artinin otac je počeo imati problema sa alkoholom" te je tukao njezinu majku" ona bi ga bila ostavila da se nije brinula za njegovo zdravlje" naime" ocu je piće bilo zabranjeno nakon preboljenog hepatitisa. U trisetetoj godini ivota se razbolio" odbijao je hospitalizaciju te je nedugo nakon toga umro. )artina se sjeća oca: bio je ut" tukao je mamu i jednom je bacio veliki no . 0ugo je stajao zaboden u ormar. 1odio me je sa sobom " mami za inat" po svojim poslovima. 2ivotinje su vriskale" bilo je krvi. 'jedila sam u autu i skrivala se iza prozora. Napio bi se i dovezao me kući. &ukao je mamu. )ene nikada nije tukao. U pogledu razvoja libida djevojčica je u razvoju latencije. 3zrazit je" me4utim simbiotski odnos s dobrim aspektom majke. 5o! aspekt majke projiciran je u !kolu i nastavnicu" a javlja se noću" u )artininim snovima" likom vje!tice. Napustiti dobar aspekt majke je opasno jer kao !to je bilo i s ocem" zbog toga se moe umrijeti. ' obzirom na intezitet emocionalne patnje" somatske simptome te regres u psihoseksualnom razvoju" bila je indicirana psihoterapija. &rebalo je onemogućiti produbljivanje simbiotskog odnosa )artina/ majka6 omogućiti )artini proces triangulacije ili edipi#ikacije i time pokrenuti
>
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor,
/agreb, >??0. ;str.##.<
separaciju.7 *str.89., U psihoterapisjkom procesu koristilo se igrom i crteom" varbalizacijom koliko dopu!ta dob. Na prvom crteu je nacrtana kuća" travnjak i drvo" terapeut to napominje s obzirom da je rekla da će nacrtati svoju obitelj. --)artina kae da je mama kuća" a ona drvo. amoljena je da kae ne!to o kući i drvetu" )artina zapaa da je kuća zatvorena" nema dima" znači nema ni vatre" kao da nitko u njoj ne ivi" ili su svi oti!li i zaključali je. 0rvo je lijepo" mlado" ali i ono je samo. )artina ne moe konstruirati razgovor drveta i kuće. Upozorena je na veliku prazninu na papiru oko crtea: --&ako smo mama i ja katkad jako same--" odgovorila je )artina.--Prvi crte u prvoj psihoterapijskoj seansi pokazuje kn#likte s kojima su suočene )artina i njezina mama.-- 'toga se taj crte moe nazvati --problemski--.'ama )artina imenovala je objekte sadraja i pridavala im svojstva: kuća/majka je zatvorena" kao da nitko ne ivi u njoj ili je davno već oti!ao. Nema dima u dimnjaku" nema vatre ni topline. Opis je to kuće/majke sa crtea. 0rvo je pak )artina" ono je lijepo mlado " ali samo. Poku!aj da se iskonstruira komunikacija izme4u drveta i kuće ne uspjeva. 3 u stvarnosti" nakon smrti oca" ta komnuikacija ide dosta te!ko i zamr!eno. 1jerovatno zbog emocioanlnog stanja majke i )artininih #antazija. 8
Slika 1: Crtež br.1- ''Mama i ja''4 @
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0. ;str.#0.<
#
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0.;str.#$.<
U početku psihoterapije nije dostatno bilo --zamjenski otac-- već i --pomoćna majka--. &reba nastojati reintegrirati odnos )artina/majka i postaviti ga na zrelije osnove. Uz to" potrebno je --popuniti prazninu rabljenog djela papira-- te im pokazati kako u svom vanjskom i nutarnjem kon#liktu nisu same. ; Nakon dvije seanse" )artina crta --Put u agreb-- /tako je nazvala sama crte.
Slika 2: Crtež br.2- ''Put u Zagreb''6 0
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0.;str.#0.<
$
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0.;str.#<
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0.;str.#<
=rte kojim se pokazuje emocionalni odnos prema terapiji" mjestu terapije ili terapeutu moemo nazvati trans#ernim crteom.&reći crte" najvjerovatnije ključan u lječenju" nacrtan je tri seanse nakon drugog crtea. Nakon zavr!etka crtanja" )artina kae kako je to vaza sa cvijećem na stolu. 5iječnik se divi vazama i cvijeću i pita za koga je" za mamu ili moda za njega. )artina !uti" oborena pogleda i pognute glave. 5iječnik pita o čudnoj boji stola i zida. 0oima se sve poti!tenijom. &erapeut ukazuje na neravan stol. &vrdi da je stolnjak. Počinje plakati. --&o je cvijeće na grobu moga tate--" uspije reći kroz suze. --Nikada nisam bila" u tri godine. )ama me nije vodila" a ja je nisam molila jer sam mislila da će se ljutiti ako to traim.--5iječnik joj kae kako je sada učinila to !to je htjela te da je to jako lijepo i razumljivo imati takvu elju. Uvjerava ju kako ima dovoljno cvijeća za sve tri godine" skoro dvije vaze za svaku. >videntno joj je lak!e" nakon !to joj liječnik dodatno podsjeti na dogovor o --na!im tajnama--. +?azumjevanje crtea uz )artininu interpretaciju i obje!njavanje pokreće liječenje u daljnjem smijeru konzultacije s majkom. &ime jača trans#erni odnos" jača staro i stječe se novo povjerenje u liječnika" !to pridonosi napretku psihoterapijskog procesa.
Slika 3: Crtež br.3- ''Cvijeće na grbu mga tate''!
P
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0.;str.#P.<
L
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0.;str.#<
@etvrti crte naziva se --=vjetna livada-- na ovom crteu tako4er je sve puno rasko!i cvjeća i zelenila" kao i na drugom crteu" no krajolik je jo! bogatiji i puniji. Nacrtan je tri tjedna nakon trećeg crtea i darovan liječniku. Peti crte" nacrtan tri tjedna nakon prethodnoga" naziva --)artin u oblacima--. 'mije se svojoj !ali i skakuće po sobi. 1jeruje da je --pogodila-- i da se na crteu moe prepoznati.--U prvoj psihoterapeutskoj seansi" u crteu --)ama i ja--" )artina se projecira u --mlado" lijepo" ali samo drvo--. Ne moe osmisliti komunikaciju drveta i kuće. 0rvo je ograničila o!trim potezima zelene boje i sme4e olovke" podctavajući tako osamljenost.
Slika 4: Crtež br.4- ''Cvjetna liva"a''
$utoportret --)artin u oblacima-- s konca liječenja pokazuje nasmijanu djevojčicu na modrom nebu. Odjevena je u crvenu haljinu" kečki vezanih crvenom vrpcom" sa crvenim cipelama. ?uke je ra!irila u zagrljaj. A
?
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0.;str.#?.<
Slika #: Crtež br.#- ''Martin u bla$ima''
@itav tijek ovog psihoterapeutskog procesa moe se sagledati s pomoću dvaju problemskih i triju trans#erskih crtea nastalih za vrijeme liječenja. Njima je sedmogodi!nja djevojčica izrazila svoje vanjske i unutarnje kon#likte" nesvjesno potisnute" ali i svjesno zatomljivane. Ne razgovarajući izravno o kn#liktima" jer to tijekom četiri godine )artina nije radila" već komunicirajući putem crea kao prijelaznog objekta" do!li smo do uvida u )artinine probleme i kon#likte. )ogli smo s pomoću crtea pratiti razvoj i dinamiku trans#era te pojavu otpora u liječenju. &ek pokoja intervencija liječnika bila je dovoljna da omogući )artini vlastitu interpretaciju" poja!njavanje i proradu nacrtane gra4e s kojom je suočavala i sebe i liječnika.-- B
>%
!amir !e /an, NNSlika i rte" u psihoterapiji djeeNN, Hrvatski pedagoško1knji"evni zbor, /agreb, >??0.;str.0%.<
aključak: Praksa art terapije" poput ostalih psihoterapija" zahtijeva edukaciju" visoku stručnost" zrelost i iskustvo terapeuta. %ako su u mnoge europske zemlje art terapiju donosili art terapeuti kvali#icirani u 1elikoj Critaniji" moda će i (rvatska pratiti taj put" s trenutno tri hrvatske art terapeutkinje kvali#icirane i registrirane u 1elikoj Critaniji. U seminaru smo uvidjeli da se takva grana terapije ne bi smjela shvatiti olako i da uloga umjetnosti u lječenju je velika. %ako nas inače promatranje nečijeg tu4eg umjetničkog djela zna prebaciti u daleka lutanja tj. promi!ljanja o vanjskim i unutarnjim stvarima ovoga svijeta" tako i ljudi svoje svjetove mogu prebaciti na papir preko svojeg likovnog izraza" bez da je osoba nuno darovita. $ko dodamo ktome" vodiča koji će znati ispravno uputiti u rječnik ljudske podsvjesti" to moe nekome biti od uvelike pomoći. &ako da se nadamo da će se art terapija uvesti i ozbiljno shvatiti i na na!im područjima te da će se likovno tj.kreativno izraavanje moći svrstati u jednu novu" jednako bitnu i veliku dimenziju.
5iteratura: httpEQQAAA.roditelji.hrQskolaQart1terapijom1do1djetetova1sraQ :. *vanović, *. (arun, :. ovanović. -rt terapija 1 teorijske postavke, razvoj i klinička primjena. So. psihijat., 2ol. 0@ ;@%>0< (r. #, str. >?%1>?L httpEQQAAA.vasezdravlje.omQprintableQizdanjeQlanakQ#PQ httpEQQartterapija.blogspot.omQ
0amir 0e an" --'lika i crte u psihoterapiji djece--" (rvatski pedago!ko/knjievni zbor" agreb" AA9.
