Arapska Književnost V semestar
Sedam muallaka od sedam poznatih predislamskih pjesnika od kojih su neki živjeli i u prvim danima islama kazane su u četiri pjesnička metra: tawil, kamil, wafir i hafif. Tawil je najfrekventniji medju njima. Polustih ovog metra ima četiri stope, odnosno stope feu'lun i mefailun ponavljaju se dva puta. Na drugom mjestu po upotrebi nalazi se kamil, wafir i hafif. Polustih kamila čini stopa mutefailun ponovljena tri puta i svojstvena je samo ovom metru. Polustih wafira sastoji se iz tri stope mufa'aletun mufa'aletun feulun i hafifa iz stopa failatun mustafilun failatun. U tawilu je kazana muallaka Imrul Kajsa, Tarefe i Zuhejra. U kamilu muallaka Lebida i Antare a u wafiru muallaka Amra ibn Kulsuma, dok je u hafifu kazana muallaka Harisa ibn Hillize. Muallake predstavljaju remek djelo arapske predislamske poezije. Nastale su u Ukazu, sajmu poezije u predislamskom dobu. One su napisane na pergamentu zlatnim slovima i obješene o zid Ka'be. Žena u muallakama zauzima vrlo vidno mjesto. Mnogi stihovi u muallakama su posvećeni ženama. Imrul Kajs, Tarafa, Lebid ibn Rebia' te Amr ibn Kulsum spominju zene u svojim muallakama. Pored žena u muallakama je veom zastupljeno i vino, od sedam muallaka jedino Zuhejr ibn Ebi Sulme i Haris ibn Hillize ne spominju vino. Zuhejr je pjesnik mudrosti i pouke, i u njegovoj muallaki ima dosta stvari koje nas upućuju da je on vjerovao u Allaha i vjerovao je u proživljenje nakon smrti, nagradu i kaznu na drugome svijetu, te njegova poezija ima naglasen sentencioni i poučni karakter. Haris ibn Hillize je bio vrstan pjesnik, mežutim za razliku od prethodnog autora muallaka koji ne pise o vinu ovaj je osporavan od drugih da je on ušao medju pjesnike zahvaljujuci sakupljaču muallaka Hammadu Raviji koji je bio klijent plemena Bekir ibn Wail iz kojeg plemena potiče i Haris ibn Hillize. Muallakat i religija predislamskih Arapa, poznato je da su predislamski Arapi bili vrlo blizu totemizma. Svako pleme je imalo svog zaštitnika, totema, u obliku psa, lisice ili bika. Netačno je da su bili monoteisti, sto nam kazuje i Kur'an, jer su Allahu pridruživali razna božanstva. Uglavnom su bili politeisti , i politeizam je u muallakama samo usput spomenut. Takodjer u muallakama je spomennuto i krscanstvo koje je uglavnompovezivano s idolopoklonstvom. Te kao sto je vec spomenuto u muallakama nalazimo i razmisljanje o zivotu i smrti, te vjerovanje u Allaha. U muallakama nema poetskog plagijata, nije se desavalo da pjesnik uzme ideju drugog pjesnika, niti je bilo preuzimanja tuđih riječi koje su onda sebi pripisivali osim stiha Imrul Kajsa i Tarafe koji se potpuno podudaraju izuzimajući samo rimu.
Muallake i arapska stilistika. Autori muallaka su poznavali stilistiku prije nego je ona i normirana. U njihovim kasidama nalazimo mnoge pjesničke izraze kako one formalne tako i one sadržajne. Osobenosti muallaka su zazivanje noći, razgovor sa zivotinjama, pozdravljanje ostatka doma. Imrul Kajs zaziva noć, Zuhejr pozdravlja stanište dom svoje drage, Lebid ibn Rebia pita ruševine a zna da odgovora neće dobiti. Isto to radi i Antara ibn Šeddad i drugi predstavnici muallaka. Muallake su takodjer i komentirane. Među najpoznatijim komentarima su komentar Ebu Bekra ibnul Enbarija. Autori muallaka su : Imrul Kajs, najpoznatiji arapski predislamski pjesnik, autor muallake i mnogih drugih pjesama koje su kasnije sabrane u jednu zbirku zvanu Divan. Rođen je oko 500.godine u Nedždu a umro oko 540. God. U Angori prilikom povratka iz Carigrada. Uglenog je porijekla iz Kinda. Njegova poezija obiluje erotskim motivima. Otuda je za njega Poslanik Islama rekao da je to čovjek koji je vrlo poznat na ovome svijetu a da će na drugom biti potpuno zaboravljen. Njegov Divan je preveden na mnoge evropske jezike, a na naš jezik je to djelomično uradio F. Nedžati. Zuhejr ibn Ebi Sulma je pjesnik misaone poezije i mudrih izreka iz predislamskog doba. Autor muallake posvećene dvojici ljudi koji su doprinijeli izmirenju Absa i Zubjana nakon rata koji je trajao 40 godina. Priča se da se kao stogodisnjak susreo sa Muhammedom a.s., mada je izvjesnije da je umro pred samu pojavu Muhammeda. Potiče iz pjesnički nadarene porodice. Iz te porodice potječe čitav niz vrsnih pjesnika. Tarafa ibnu-l- Abd jedan od sedam predstavnika muallaka, potječe iz vrlo ugledne porodice iz Bahrejna. Bio je zvanični pjesnik na dvoru hiranskog vladara, koji ga je zbog uvrede dao pogubiti. Njegove pjesme su prevedene na skoro sve evropske jezike a naš je to djelimično uradio Sulejman Grozdanić. Najljepša njegova kasida koja opisuje devu uvrštena je u zbirku Muallakat. Antara ibn Šeddad spada među najznačajnije arapske pjesnike iz predislamskog doba. Autor je jedne od sedam muallaka. Preveden je na skoro sve evropske jezike a kod nas je smao djelimično preveden. Umro je 615. Godine. Amr ibn Kulsum je arapski predislamski pjesnik iz plemena Taglib. Autor je poznate muallake. Bio je plemenski starješina i po majčinoj liniji vodi porijeklo od pjesnika Muhelhila. Umro je u dubokoj starosti. Lebid ibn Rebia' pjesnik koji je živio i prije i poslije pojave Islama. Prihvatio je Islam i bio uzoran musliman. Umro je nešto poslije pojave Muavije. Haris ibn Hilliza je također autor jedne od sedam muallaka. Potječe iz plemena Bekir ibn Vail. Umro je 570. Godine. Biografija Hassana ibn Sabita
Potječe iz medinskog plemena Hazredž, otac mu je bio glavar ovog plemena i vrlo ugledan čovjek, a majka mu je odmah nakon dolaska Poslanika u Medinu primila islam i bila uzorna muslimanka. Hassan ibn Sabit je još u mladosti kao putujući pjesnik dolazio u Damask i Hiru. U Medini je primio islam i od tad uvijek bio u Poslanikovoj blizini. On je po ženskoj lozi bio u srodstvu s Božijim Poslanikom. Hassan ibn Sabit je umro u dubokoj starosti, umro je u 120.. godini života 674.godine. Njegov brat Zejd ibn Sabit je bio pisar Božijeg Poslanika. Pjesme Hassana ibn Sabita su pisane jednostavnim stilom i jezikom.
Pjesnici na prijelazu između dva razdoblja Među pjesnicima koji su živjeli na prijelazu iz džahilijjeta u islam spomenut cemo samo one koji su radili i djelovali pod uticajem Islama koji su svoje nadahnuce nalazili u Kur'anu i hadisu. Među ovim pjesnicima najpoznatiji su bili: Lebid ibn Rebia', Hassan ibn Sabit, Ka'b ibn Malik, Ka'b ibn Zuhejr, Abdullah ibn Rewaha i Nabiga el Dža'di. Lebid ibn Rebi'a potječe iz plemena Benu Džafer. Spada u red najuglednijih pjesnika predislamskog doba. Jedina njegova pjesma iz ovog doba uključena je u muallakat. Pred Poslanikom Lebid je u medini primio islam. U islamskom periodu njegova poezija ima sasvim dug ton, to je poezija nadahnuta islamom. Misao o neuzbježnosti smrti, misao da ona dolazi il da ce doci jeste kur'anska misao. Živio je oko 145 godina. Bio je pod snažnim utjecajem islama. Njegovom poezijom dominira misao da je sve Allahovo i da Njegove riječi ne moze niko izmijeniti i da će biti ono što mora. Neke osobenosti ove poezije su: 1. Preuzimanje odlomaka iz Kur'ana ( iktibas) Iktibas je navodjenje u poeziji i prozi odlomaka iz Kur'ana. To navođenje može biti sa manjim ili većim izmjenama, ali i sa izričitim isticanjem preuzetog teksta.
2. Ponavljanje (tekrar) To je također jedna od karakteristika ovog perioda. Oni su u tome slijedili Kur'an u kojem nailazimo na ponavljanje pojedinih riječi, rečenica, pa čak i i cijelih ajeta.
3. Uvjeravanje zakletvom ( el- kasem) Zaklinjanje je jedna od metodaa uvjeravanja u Kur'anu. Cilj zaklinjanja jeste pojačavanje i utvrđivanje neke konstatacije.
4. Kur'anska kazivanja ( el- kassas) Kur'anska kazivanja o prošlim narodima bila su predmetom pjesnika ovog perioda. Pjesnici su ta kazivanja koristili u svojim usporedbama.
5. Kur'anske misli ( el- efkar) Kur'anska misao da sve što se nalazi na nebu i na Zemlji pripada samo Allahu; da Njegovu namjeru ne moze niko spriječiti; da Njegove riječi ne može niko izmijeniti prisutna je u poeziji ovog vremena.
6. Riječi islamskog porijekla Mnoge riječi, termini i izrazi koji su islamskog porijekla našli su svoje mjesto u ovoj poeziji. Među njima najfrekventniji su bili: šehid, Džennet, Džehennem, mu'min, islam( Hassan ibn Sabit), kufr, nikfak ( Ka'b ibn Malik), džihad ( Zubejr ibn el Haris), salat, ruku'u, sudžud, zekat, mesdžid itd..
Biografija Ka'ba ibn Zuhejra Ka'b ibn Zuhejr je sin Zuhejra ibn Ebi Sulme od koga je i naslijedio pjesnički dar. Njegova porodica je slovila kao pjesnička porodica. Umro je 42. Hidžretske godine u vremenu Muavije ibn Ebi Sufijana koji je pokušao da kupi burdu ( ogrtač) koju je Poslanik mu poklonio, kada je kazao svoje stihove u kojima je pohvalio Poslanika i muhadžire. Tu svoju popularnost duguje prije svega kasidi koju je prilikom primanja Islama kazao u Poslanikovoj džamiji u Medini a koja je poznata kao Kasidei Burda ili Burda Šerifa. Ova kasida je privukla pažnju književnika i kritičara. Danas pokstoji oko 30 komentara ove kaside i isto toliko glosa. Ova kasida je našla i svog imitatora u Egipćaninu El Busiriju. Kazana je u istom metru kao i Ka'bova burda. Busirijeva Burda ima preko 160 stihova i kod nas je dva puta prevođena. Prvi prevod je djelo Halil b. Ali Stočanina a drugi prevod je uradio Hifzi Sulkjić.
