Osnove anatomije i fiziologije čovjeka
mr. sc. Ivana Dujmovid
Anatomija • Znanost o obliku i građi tijela • grč. anatemnein – rezati, rastavljati u dijelove • Dio znanosti o živim bidima – Biologija • Podijela: – Antropotomija – Zootomija – Fitotomija
• Sustavna anatomija – istražuje pojedinačne organske sustave • Embriologija – razvitak ljudskog tijela • Kauzalna morfologija – razvoj oblika tijela
• Histologija – znanost o tkivima • Citologija – znanost o stanici
Fiziologija • Znanost o funkcijama organizma • Proučava mehanizme koji omogudavaju i reguliraju životne procese • Proučava održavanje homeostaze
Fiziologija čovjeka obuhvada: • Fiziologiju stanice • Fiziologiju krvnih stanica, imuniteta i zgrušavanja krvi • Fiziologiju srca • Fiziologiju cirkulacije • Fiziologiju tjelesnih tekudina i bubrega • Fiziologiju respiracije • Fiziologiju letenja, putovanja u svemir i ronjenja • Fiziologiju živčanog sistema i osjetila • Fiziologiju probavnog trakta • Fiziologiju metabolizma i regulacije temperature • Fiziologiju endokrinologije i reprodukcije
Od atoma do organizma
organ
atom tkivo
molekula stanica
sustav organa
organizam
Vrste tkiva u ljudskom organizmu
Hrskavično tkivo
Živčano tkivo
Pokrovno tkivo
Mišidno tkivo
Koštano tkivo
Organski sustavi u ljudskom tijelu
Reproduktivni sustav
Živčani sustav Sustav organa za pokretanje
Organski sustavi u ljudskom tijelu Hormonski sustav
Sustav organa za izlučivanje
Probavni sustav
Krvožilni sustav
Sustav organa za disanje
Sustav organa za kretanje • Mišidni sustav
Koštani sustav
Osteologija • Znanost o kostima • Lokomotorni sustav – Kosti – Spojevi među kostima – Mišidi
Kostur • Jedinsrvena cjelina kostiju • Međusobno povezane zglobovima
Kostur čovjeka • Osnovni potporanj tijela • Omoguduje uspravan hod • Štiti osjetljive unutrašnje organe • Omoguduje pokrete
Koštana stanica Koštano tkivo
Kostur čovjeka kosti glave • lubanja i lice kosti trupa • kralježnica, prsni koš, zdjelica kosti udova • ruke i noge
Kostur čovjeka • Novorođenče – 270 kostiju • Odrasla osoba -260 kostiju • Bedrena kost – Najveda kost u tijelu – Može se utrostručiti tijekom života
Kralježnica • Zakrivljena • Oblik dvostrukog “S” – Omoguduje uspravan hod – ublažava udarce
Atlas prvi kralješak
• 33- 34 kralješka – spojeni elastičnim, hrskavičnim pločicama
Axis drugi vratni kralješak
POKOSNICA • izvana • obavija kost ČVRSTO KOŠTANO TKIVO • ispod pokosnice • čini kost čvrstom SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO • u unutrašnjosti i na krajevima kostiju • smanjuje masu kostima uz zadržanu čvrstodu KOŠTANA SRŽ • ispunjava šupljine u kostima • proizvodi krvne stanice HRSKAVICA • na mjestu dodira dviju kostiju • ublažava udarce i smanjuje trenje
Građa kosti
Građa kosti • koštana srž – skladište masti – stvaranje krvnih stanica
Oblik kosti • Cjevaste – duge – Kosti ruku i nogu • Plosnate – široke – Lopatice, zdjelične kosti • Kratke – kubične – Kralježnica, šaka, stopalo Sastav kosti • 20% vode • 25% organske tvari - osein – Kolagen – elastičnost i gipkost • 55% mineralne tvari – spojevi kalcija i fosfora – čvrstoda i tvrdoda
Veze među kostima
• Hrskavica
• Zglobovi
• Šavovi
Konstitucija žena - muškarac • Konstitucija žene – manja, lakša i nežnija • Udio koštanog aparata u tjelesnoj težini – žene - oko 16 % – muškarci - oko 18 % • specifičnost građe zdjelice i zdjeličnog pojasa – Žene – široka i niska – Porođajni kanal
Mišidni sustav čovjeka • •
• •
Miiologija – znanost o mišidima Mišidi – sposobnost kontrahiranja i opuštanja Zajedno s kostima tijelu daju oblik Omoguduju pokretanje
Mišidni sustav čovjeka Mišidno tkivo • Poprečno prugasto – Poprečno prugasti mišidi – Mišidi kostura
• Glatko – Mišidi unutrašnjih organa
• Srčano – Srčani mišid
Mišidi čovjeka
Poprečno prugasti mišidi • Svjetle i tamne poprečne pruge • Pod utjecajem naše volje – voljni mišidi • Izdužene stanice s mnogo staničnih jezgri (nukleusa) • Izdužena mišidna vlakna
– Udružena u mišidne snopide
• Mišidni snopidi – snop – mišid • Obavijeni mišidnom ovojnicom • Tetive
– veze s kostima – elastične, čvrste, slabo rastezljive
Poprečno prugasti mišidi • Krvne žile – Donose kisik i hranu mišidu
• Živci – Upravljaju radom mišida
Glatki mišidi
Srčani mišid • Stanice koje se "granaju" s jednom jezgrom smještenom u sredini stanice • Šupalj poprečno-prugasti mišid – vidljiva ispruganost – međusobno povezana vlakna
mokradni mjehur
• Stanice vretenastog oblika • Jedna stanična jezgra (nukleus) u sredini stanice, • Nisu pod utjecajem naše volje • Čine stijenku unutrašnjih organa – želudac, crijevo,...
• Nije pod utjecajem naše volje • Kontrahiraju se slično kao i skeletni mišidi – kontrakcija traje duže
Pokretanje mišida • pokretima mišidi upravljaju u parovima • dvoglavi i troglavi mišid nadlaktice – podiže ruku
- ispruži ruku
• mišidi za rad troše energiju • mišidni umor – MLIJEČNA KISELINA
Unutrašnji organi • Utroba – viscera – Zajednički naziv za sve organe u visceralnoj šupljini
• Vegetativna uloga organa – Omoguduju kemijsku pretvorbu hrane – Izmjenu tvari – Izlučuju nepotrebne ostatke
• • • • •
Dišni sustav Probavni sustav Mokradni sustav Spolni sustav Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem
Sustav Uloga: • Prenošenje zraka do pluda • Pludni mjehuridi – Izmjena plinova – Kisik i ugljikov dioksid
Podjela: • Gornji dišni putevi: – Nos i gornji dijelovi ždrijela
• Donji dišni putevi: – Grkljan, dušnik, dušnice
• Sustav pludnih mjehurida
organa za disanje
Organi za disanje: • nosna šupljina – zrak se vlaži, pročišduje, zagrijava • ždrijelo • grkljan • dušnik • dvije dušnice • pludni mjehuridi – obavijeni krvnim kapilarama • pluda – lijevo krilo - dva režnja – desno krilo- tri režnja – obavijena opnom popludnica
Sustav organa za disanje
Pokreti disanja Pokreti disanja: • Udisaj – ulazi 21% kisika i 0,035% CO2 • Izdisaj – izlazi 16% kisika i 4% CO2 • U pokretima disanja sudjeluju: – ošit – trbušni mišidi – međurebreni mišidi
Pludno i stanično disanje • Pludno disanje – izmjena plinova između organizma i okoline
• Stanično disanje ili biološka oksidacija – u stanicama – iz hranjivih tvari i kisika – oslobađa se energija, voda i ugljikov dioksid
Organi za glas Grkljan • građen od hrskavice • gornji dio dušnika • glasnice – dva elastična mišidna nabora • glas nastaje titranjem glasnica • stvaranje glasa – glasnice jako blizu (zatvorene)
Probavni sustav Uloga: • Prima hranu • Probavlja • Prerađuje u hranjive sastojke • Odstranjuje neprobavljene i nepotrebne sastojke
Probavni sustav
• •
Probavni sustav – probavna cijev i probavne žlijezde Probavna cijev: – – –
–
•
usta - zubi i jezik jednjak i želudac dvanaesnik, tanko i debelo crijevo crijevni otvor (čmar)
Probavne žlijezde – – –
slinovnice želučane žlijezde gušterača i jetra •
•
luče probavne sokove u dvanaesnik
Probava – u probavnome sustavu – hrana se mijenja mehanički i kemijski
• žvakanjem usitnjuju hranu
Građa zuba: • • • • •
kruna vrat caklina pulpa Korijen
Vrste zuba: • • • •
sjekutidi 8 (4+4) očnjaci 4 (2+2) pretkutnjaci 8 (4+4) kutnjaci 12 (6+6)
Zubi mliječno zubalo (20)
trajno zubalo (32)
PROBAVA SLINA
ptijalin
škroba
ŽELUČANI SOK
pepsin i HCl
bjelančevina
ŽUČ
-
raspršuje masti
GUŠTERAČA
više različitih enzima
bjelančevina, masti, ugljikohidrati
CRIJEVNI SOK
Više različitih enzima lipaza
bjelančevine, masti, ugljikohidrati
• Probava – u probavnome sustavu – hrana se mijenja mehanički i kemijski • Usitnjavanje, žvakanje, miješanje, potiskivanje • Složene molekule – enzimi – jednostavne molekule • Enzimi - bioktalizatori
Probava hrane • Usna šupljina – Jezik – miješanje hrane – Žlijezde slinovnice – luče slinu
• Ždrijelo – Provodi hranu u jednjak
• Želudac – Elastičan, šuplji organ – Spremnik hrane (2 L)
• Jetra – Proizvodi žuč – razgradnja masti
Probava hrane
• Gušterača – luči enzime u dvanaesnik • Dvanaesnik – početni dio tankog crijeva – Razgradnja bjelančevina, ugljikohidrata i masti
• Tanko crijevo – Završava se kemijska razgradnja svih sastojaka – Ugljikohidrati – glukoza – Bjelančevine – AK – Masti – masne kiseline i glicerol – Crijevne resice – upijaju hranjive tvari
• Debelo crijevo – neprobavljive tvari – izmet
Zdrava prehrana
Mokradno – spolni sustav • Urogenitalni trakt • Mokradni i spolni sustav • Usko povezani
Sustav organa za izlučivanje Uloga: • Izlučivanje štetnih, otpadnih tvari urinom
bubrežna arterija
Građa: • Dva bubrega – Filtracijom proizvode urin
• Dva mokradovoda
bubrežna vena
bubreg
mokraćovod
– Cijevi koje odvode mokradu iz bubrega
• Mokradni mjehur – Mišični organ – Sakupljanje mokrade
• Mokradna cijev – Izvodi mokradu iz organizma
mokraćni mjehur
mokraćna cijev
• • • • • •
Parni organ Smješteni na leđnoj strani trbušne šupljine Dugi oko 12 cm Oblikom slični zrnu graha Nefroni – osnovne jedinice bubrega Hormoni nadbubrežne žlijezde i hipotalamus –
•
•
kontrola rada bubrega
Pročišdivanjem iz krvi izlučuju mokradu Održavaju unutrašnju ravnotežu –
Građa bubrega ovojnica bubrežna arterija bubrežna kora
bubrežna vena
Stalna količina vode i soli u organizmu
bubrežna srž nefron
Nefron
Građa: • Bubrežno tjelešce – U kori bubrega – Filtriranje krvi s otpadnim tvarima – Krv prolazi kroz kapilare bubrežnog tjelešca
bubrežno tjelešce
• Cjevasti dio – Voda, glukoza i dio soli dobiveni filtracijom vradaju se u krv
arterija
• Preostala vodena otopina – mokrada (urin) – Nakuplja se u bubrežnoj nakapnici
• Mokradni mjehur – Pražnjenje urina – Prstenast mišid – Poticaj iz leđne moždine i velikog mozga
vena
sabirna cijev
Spolni sustav Uloga: • Održavanje i produljenje vrste • Spolni organi – primarna obilježja muškarca i žene – zajednička osnova iz koje se razvijau samo jedni sponi organi
Pubertet Muškarac
hipofiza
Žena
Izlučuju ženske spolne hormone Izlučuju muške spolne hormone jajnici sjemenici
spermij
jajna stanica
Spolni organi čovjeka Muški spolni organi
vanjski: • mošnja • spolni ud unutarnji: • sjemenik • pasjemenik • sjemenovod • sjemena vredica • prostata • mokradna cijev spermiji
SPOLNI UD • omoguduje prijenos spermija u žensko tijelo DOSJEMENIK • mjesto sazrijevanja spermija • izlučuje muške spolne hormone SJEMENOVOD • provodi spermije do mokradne cijevi MOKRAĆNA CIJEV • provodi mokradu i spermu MOŠNJA • štiti sjemenike SJEMENIK • žlijezda u kojoj nastaju spermiji PROSTATA I SJEMENA VREĆICA • nastaje tekudina koja je dio sperme
Muški spolni organi
Spolni organi čovjeka Ženski spolni organi
vanjski: • stidnica (velike i male stidne usne) • vanjski otvor rodnice • dražica
unutarnji: • jajnik • jajovod • maternica, grlid maternice • rodnica
Jajna stanica
Menstruacijski ciklus 1 – 6 dan
sluznica maternice se ljušti
razvoj nove jajne stanice
7 – 12 dan
oljuštena sluznica se obnavlja
15 – 28 dan 13 – 14 dan ovulacija jajna stanica u jajovodu
Menstruacijski ciklus
Menstruacijski ciklus • Menstruacijski kalendar
• Od prvog dana mjesečnice • Do zadnjeg dana prije sljedede mjesečnice
• sazrijevanje jajne stanice – ovulacija rast sluznice maternice mjesečnica • Klimakterij – menopauza
Oplodnja
Razvitak od oplodnje do rođenja Ugnježđenje zametka u maternicu
Razvitak od oplodnje do rođenja
• • • • • •
Oplodnja - jajovod Dioba oplođene jajne stanice (morula – blastula – gastrula) BRAZDANJE - dijeljenje (dioba) stanica zametka Zametak – ugnježđenje u maternici (nakon 8 tjedana) Plod – posteljica, pupkovina, vodenjak, plodna voda Porođaj - novorođenče
Funkcija placente
Razvitak od oplodnje do rođenja Trudnoda
Trudnoća - 40 tjedana (280 dana)
Porođaj
Žlijezde s u nutrašnjim izlučivanjem • održava organizam u stanju unutarnje ravnoteže • prilagođava organizam promjenama u okolišu Suradnja sustava: • živčani sustav električni impulsi • hormonski sustav kemijske poruke • mozak - nadzire rad žlijezda
Žlijezde S vanjskim izlučivanjem (egzokrine): • slinovnice • znojnice • lojnice • izlučuju sokove na površinu ili unutar tijela
S unutarnjim izlučivanjem (endokrine): • hipofiza • štitna žlijezda • nadbubrežne žlijezde • gušterača • sjemenici (testisi) • jajnici (ovariji) • hormone izlučuju u krv
HORMONI • • • •
prenose kemijske poruke organima djeluju sporo i dugotrajno potiču rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj... POVRATNA SPREGA (veza) – održavanje hormonske ravnoteže u organizmu
hipofiza
štitna žlijezda nadbubrežne žlijezde
hormon rasta Regulira rast tijela hormoni hipofize -izravno utječu na tijelo stvaranje mlijeka, poticanje trudova i održavanje razine vode u tijelu Tiroksin održava sustave u tijelu aktivnima Adrenalin potiče tijelo na akciju
hipofiza štitna žlijezda
nadbubrežne žlijezde
Hormoni nadbubrežnih žlijezda Suzbijaju stres Kontrola razine soli u tijelu
gušterača
jajnici
Inzulin i glukagon održavaju razinu šećera u krvi Estrogen i progesteron ženska spolna obilježja stvaranje jajnih stanica Testosteron muška spolna obilježja stvaranje spremija
gušterača
sjemenici
Krvožilni sustav • Angiologija – znanost o krvožilnom sustavu • Proučava sustav kanala i kanalida kojima kola krv • Središnji organ – srce • Krvne žile: – Arterije • od srca prema periferiji tijela
– Vene • od periferije tijela prema srcu
SASTAV KRVI • krvna plazma - 55% krvi – voda, otopljene tvari i bjelančevine • krvne stanice - 45% krvi – crvene krvne stanice eritrociti – bijele krvne stanice leukociti – krvne pločice trombociti
Krv ULOGA KRVI • prenosi korisne (hranjive tvari, hormone) i štetne tvari (ugljiko dioksid, produkte izmjene tvari • održava stalnu temperaturu tijela • raznosi kisik po tijelu • brani organizam od bolesti • sprječava krvarenje
ERITROCITI • nemaju jezgru • bjelančevina hemoglobin s ionom željeza • prenose kisik iz pludnih mjehurida do stanica tijela (hemoglobin) • odnose ugljikov dioksid u pludne mjehuride • svake sekunde stvaraju se i propadaju milijuni eritrocita LEUKOCITI • stanice s jezgrom • više tipova leukocita • uništavaju štetne mikroorganizme • limfociti - nositelji specifične otpornosti (imunosti) organizma
Krvne stanice
TROMBOCITI • bez jezgre • krvne pločice • nastaju raspadanjem posebnih stanica u koštanoj srži • sudjeluju u zgrušavanju krvi
Krvne grupe • Krvna grupa AB - univerzalni primatelj • Krvna grupa O - univerzalni davatelj • Transfuzija krvi – pretakanje – Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji Krvna grupa Crvene krvne stanice
protutijela
nema protutijela
Krvne žile Arterije: • debele, elastične stijenke • vlastiti mišidi • odvode krv iz srca • donose stanicama kisik i hranjive tvari Vene: • tanje, rastezljive stijenke • imaju zaliske • otpremaju iz stanice štetne tvari i ugljikov dioksid • dovode nečistu krv u srce
Kapilare: • tanke stijenke • izmjena tvari između krvi i stanica • izmjena plinova u pludima • povezuju arterije i vene
Srce – građa i funkcija • • • • •
U prsnom košu Pumpa krv po tijelu Veličine stisnute šake Težine 300 – 500 g Izvana zaštićeno opnom – srčana ovojnica • 2 predklijetke, 2 klijetke, srčani zalisci • Aorta – najveća arterija u tijelu
Srce – građa i funkcija Venska krv iz tijela ulazi u desnu pretklijetku, prolazi u desnu klijetku i istiskuje se u pluća.
Nabori na srcu zalisci, osiguravaju jednosmjerni protok krvi. Nalaze se između pretklijetke i klijetke, kao i na izlazu iz klijetaka u arterije.
Krv bogata kisikom iz pluća ulazi u lijevu pretklijetku i ulijeva se u lijevu klijetku. U tijelo se potiskuje kroz aortu.
Srce se sastoji od četiri šupljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Mišićni zid, tzv. pregrada, dijeli srce uzdužno, po sredini, na lijevu i desnu stranu.
• Bilo ili puls – 60 – 80 puta u minuti – vratna arterija ili arterija zapešća ruke
• Krvni tlak – Pritisak krvi na stijenke krvnih žila – Najveći u velikim arterijama – Normalan krvni tlak 120/80 mmHg
– Sistola • pritisak srca pumpanjem krvi kroz arterije – Dijastola • pritisak stijenki arterija - odupiru se protoku krvi • između otkucaja srca
Srce – građa i funkcija
Optok krvi Mali optok krvi: PLUĆA - SRCE • izmjena plinova u pludima
Veliki optok krvi: SRCE - TIJELO • stanice dobivaju hranu i kisik • iz stanica se odnose otpadne tvari i ugljikov dioksid
Živčani sustav • Provođenje živčanih impulsa • Prenosi obavijesti iz unutrašnjosti tijela i okoline • Obrađuje informacije • Usklađuje informacije • Stvara motorički odgovor
Živčani sustav Središnji • Kralježnička moždina • Mozak • Smješteni u lubanji • Zaštideni – Čvrstim koštanim ovojem – Ovojnicama mozga – Cerebrospinalnom tekudinom
Periferni • Gangliji – skup tijela živčanih stanica – Strukture poput čvora
• Snopovi živčanih vlakana – živci • Povezuju središnje dijelove sustava s osjetnim i izvršnim organima
Živčani sustav Tjelesni (somatski)
Vegetativni (autonomni)
• Upravlja tjelesnim pokretima
• Upravlja radom unutrašnjih organa • Bez utjecaja volje Podijela: • Simpatikus – Pomaže pri naporima
• Parasimpatikus – Omoguduje odmor organizma
• Djeluju antagonistički i usklađeno
Živčani sustav Građa živčane stanice Tipovi živčanih stanica živčano vlakno - akson
kratki ogranci
tijelo živčane stanice s jezgrom
mišićno vlakno
Sinapsa
Živčani impuls • Putuje duž živčane stanice - električni • U sinapsi – postaju kemijski
Autonomni živčani sustav Parasimpatikus
Simpatikus
- Sužava zjenica - Stimulira izlučivanje sline
- Povećava zjenica - Usporava izlučivanje sline
- Steže bronhe Usporava rad srca
- Opušta bronhe - Ubrzava rad srca - Stimulira stvaranje -adrenalina -Stimulira otpuštanje glukoze - Usporava rad želuca - Usporava aktivnost gušterače - Usporava rad crijeva - Usporava mokrenje
- Stimulira rad želuca, gušterače i crijeva - Stimulira rad debelog crijeva - Stimulira mokrenje
Mozak • Građa mozga
• Smješten u lubanji • Zaštiden ovojnicama i • Tekudina između ovojnica • Mase oko 1,4 kg • Troši 20% krvi – kisik • Glavni dijelovi: – veliki mozak – mali mozak – produžena moždina
Veliki mozak veliki mozak
• Građa moždana kora moždana srž
mali mozak
– brazde i vijuge – naborana površina – lijeva i desna polovica
• Površina mozga – moždana kora
produžena moždina
– Siva tvar – Tijela živčanih stanica
• Unutrašnjost – moždana srž – Bijela tvar – Živčana vlakna
Moždana središta PET - pozitron emisijska tomografija • Glukoza - energetsko gorivo moždanih stanica • Obilježena radioaktivnim tvarima • Monitor u boji drugačija boja prilikom aktivnosti određenog dijela mozga
Ozljedom moždanog središta gubi se funkcija organa kojim upravlja, iako je organ zdrav
veliki mozak
GRAĐA MOZGA • siva tvar izvana, bijela tvar iznutra
• upravlja voljnim pokretima • prima, prerađuje, sprema i koristi informacije • mišljenje, pamćenje, zaključivanje, svijest
produžena moždina • povezuje mozak i leđnu moždinu • upravlja refleksima važnim za život • rad srca • disanje • gutanje • kihanje • sužavanje zjenica
mali mozak • usklađuje voljne i precizne pokrete • održava ravnotežu tijela
Produžena moždina • Križanje živčanih vlakana iz jedne starne mozga u suprotnu stanu tijela • Upravlja refleksima važnima za održavanje životnih funkcija - disanje, rad srca, gutanje, kihanje,...
Leđna moždina lubanja bijela tvar
kralježnjak
siva tvar
mozak
kralježnica
leđna moždina
Građa leđne moždine Smještaj leđne moždine
Leđna moždina bijela tvar
GRAĐA LEĐNE MOŽDINE • siva tvar u središnjem dijelu – oblik raskriljena leptira • bijela tvar oko sive tvari
ULOGA LEĐNE MOŽDINE kralježnjak
siva tvar
• upravlja jednostavnim refleksnim pokretima – trenutačna reakcija – smanjuje mogude ozljede
• povezuje mozak s periferijom tijela – obavljanjem jednostavnih pokreta rastereduje mozak
Refleksni luk Osjetilna živčana vlakna
Motorička živčana vlakna SIVA TVAR BIJELA TVAR
• Podražaj – ubod u prst • Leđna moždina – nastajanje refleksa • Mišid noge se steže – noga se pomakne • Refleksni put – put podražaja do reakcije mišida na podražaj
Osjetilni organi Osjetila • Recetori živčanog sustav • Primaju kemijske i fizikalne podražaje iz vanjske sredine Put podražaja: 1. Receptor 2. Osjetni živac 3. Središnji živčani sustav – Percepcija osjetnih organa
Osjetni organi: • Vidni • Slušni • Njušni • Osjetni – Senzorna vlakna – provode podražaje iz osjetnih organa
• Osjet dodira, pritiska, temperature i boli – Proprioceptivni osjet
Osjetila Nastajanje osjeta: OSJETILNI ORGAN
Osjetilo vida
OSJETILNI ŽIVAC SREDIŠTE U MOZGU
Osjetilo njuha
Osjetilo sluha
Osjetilo vida Glavni dijelovi oka – očna jabučica: – – – – – –
rožnica bjeloočnica zjenica leda žilnica mrežnica • • • •
žuta pjega slijepa pjega šarenica staklovina
Građa oka • pomodni dijelovi oka: – – – – –
trepavice kapak suzna žlijezda očni mišidi vidni živac
Nastajanje slike u oku
• Oko - vidni živac središte za vid u velikom mozgu • Leda lomi zrake svjetlosti • Slika u mozgu – obrnuta i umanjena • Okom gledamo – mozgom vidimo
Svojstva oka Prilagođavanje oka • Vidne stanice u mrežnici (žuta pjega) • Trodimenzionalna slika – Gledanje s oba oka • Daleko – blizu
Plastičnost slike
Svojstva oka • Svjetlo – tama – Širenje i sužavanje zjenice
• Boje – Štapidi • reagiraju na svjetlost – čunjidi • odgovorni za boju • najgušdi u žutoj pjegi
Poremedaji vida Mane oka • Kratkovidnost – Osoba ne vidi daleke predmete
• Dalekovidnost – Osoba ne vidi predmet blizu
• Slabovidnost – Zamagljen vid
Dalekovidni – konveksne leće
Kratkovidni – konkavne leće
Osjetilo sluha
Osjetilo sluha
• Uho – organ za sluh i ravnotežu • Detektira vibraciju, frekvenciju i amplitudu (glasnodu) zvuka
Kako nastaje zvuk u uhu? • Uške hvataju zvukove • Slušne košdice prenose zvuk na pužnicu • Zvukovod provodi – Slušne stanice s dlačicama titraje zvučnih valova – Udaraju u bubnjid
• Bubnjid prenosi titraje na slušne košdice – Čekid, nakovanj i stremen – Pojačavaju zvuk titranjem
– Pretvaraju podražaj u električni impuls – Slušni živac – središte u mozgu
Organ za ravnotežu Vestibularni aparat • Kontrolira ravnotežu • Receptori detektiraju • U srednjem uhu je li glava uspravna ili • Sastoji se od tri nije polukružna kanalidai • Šalju impulse mozgu ispunjena tekudinom • Ušne vredice sa stanicama s dlačicama – Bilježe promjene položaja
Osjetilo okusa • Receptori za okus • Smješteni na jeziku – Vrh i strane
• Okusni pupoljci – Okusne bradavice
• 4 receptora: – Slatko – Slano – Gorko – Kiselo
Osjetilo okusa Osjetu okusa doprinose: • Miris • Tekstura • Temperatura
Kemijski podražaj – električni signal – okusni živac – središte za okus u velikom mozgu
Osjetilo mirisa • Njušne stanice u nosu • Mirisi podražuju živčane završetke njušnih stanica • Električni signali putuju u središte za njuh u mozgu
• Smješteni u koži Kožna • Receptori za dodir i temperaturu – Opip, bol, toplo, hladno – Različite količine receptora – Različita mjesta u tijelu – pr. nekoliko receptora za dodir – peta – mnogo receptora za toplinu - rame
osjetila
Koža
Građa kože: • Pousmina – vanjski sloj – – – – –
Sloj živaca Sloj odumrlih stanica Neprestano se obnavlja Sloj živih stanica Melanin – pigment
• Usmina – unutrašnji sloj – Elastična vlakna – Vezivno tkivo, osjetilni živci i krvne žile – Žlijezde znojnice i lojnice – Dublji slojevi – osjetila za dodir, bol, toplinu, hladnodu
Koža Uloga kože: • Zaštitni organ cijelog tijela • Površine 1,6 – 1,9 četvornih metara • Organ za izlučivanje – Znoj i loj • Regulira tjelesnu temperaturu – Vručina – koža se znoji – hladi se • Osjetilni organ – Tijelo osjeda okolinu
