OGOI."IELA LAZ LOGORA JAS^EJVOVAC Vladimir Mrkoci Vladimir Horvat
}n gw
't<
OGOLJELA LAZ LOGORA IASENOVAC
Biblioteka"Otkrivena istina"
Vladimir Mrkoci Vladimir Horvat
Biblioteka "Otkrivena istina" "oGoLlELA LAz LOGORAIASENOVAC"
IZDAVAe/Publisher oNakladaE.ei6 Siget16B, 10020Zagreb http://wwnremil-cic.de,
[email protected]
\
\
UREDNIK @Mr.sc.EMIL EIC RECENZENT Ak. JOSrPPECARTC LEKTOR EMIL EIC OPREMANASLOVNICEi PRIJELOMKNJIGE Editingby Emil eii TISAK Printedby .iTG-DIGITALNITISAK" DALMATINSKA12,ZAGREB
Katalogizacijskibroj KongresneknjiZniceUSA 2 0 0 8 6 3113 s CIP zapis dostupanuradunalnom katalogu Nacionalnei sveudili5neknjiZniceu Zagrebupod brojen 666692
978-953-551 76-0-3
o
LO G
VAC''
Vladimir Mrkoci hr
Vladimir Horvat (Prilogna kraju l*jig")
NJIGE
OGOLJELALAZ LOGORA JASE,I\OVAC
e USA
Llogu pod brojem
NakladaE. Cii Zagreb,2008
SadrLaj 1. RecenzijaakademikaJosipapeiariia: SrpskelaLi ilaLi hrvatskih komunistao logoru ........7 Jasenovac.. 2. GenocidHrvatanad Srbima- vi$epogodio_ Hrvate.................15 3. PolitidkooruLjepar excellence............. ......................19 Tri kineskamajmuna... ....................25 Sutnja na najvi$em IAZU znanstvenom nivou..... ..............26 4. Dokazujuii istinu Miletii potvrdio 1aLi................ 5. Picilijevapei - l0 do 40 tisuia spaljenih... CiglanaGradina...... 6. Pouzdaneistinenepouzdanihsvjedoka zidovi-.'...... Djeca.........
.........28
................34 .........37 ....................39 ..........................40 ......................42
7. Drugaricena svim vodeiim mjestimaradnih skupina...............45 Dokumenti.................. ......................47 B.IzjavesvjedokazaudLbenlkepsihopatologije.............................50 9. Ni Pol Potovi'nauinici'nisuim dorasli.......
.............55
10.Mirko Riffer:Gradmrtvih.................. .............................60 Upravnapisarna- kavananaZrinjevcu....................................66 l l. Kulturnii SportskiZivotlogora$a..............
...............67
12.Bljedakomunistiike'elitel.....
.................72
13.PaterVladimir Horvat: Usta6kiradni logor,partizanskilogor smrti
.................77
14.Partizanisu poslijerata nastavilis likvidaciiama, a logorJasenovac funkcionirao je do 195I . godine.......................89
SRPSI(EI,ILI
ol
Godi5njica pro JasenovacobiljeZe gradani, gospoclei 6 govor predsjednikR je 20. travnja,tedod Potomje ispridaodr SAD-a Dwight Eis dogadasnimijer "ie sveto izmi5ljeno.Ic izmi5ljeno", upozor ne6e razlikovati,a k Stosu drugevjere,n Je li Mesii raz "Snimiti zlodinkoji r Misli li Mesii daje da je govorio o "istir idealnomjestodago Mrkocija Ogoljela lt iza"laLilogora Jase ortdje par excellencet "Mit o Jasenovc sluiili Srbi protiv ptotitt opozicijeu Tko suti Mesiiev biti vi5e ljudi koji tvr Ne toliko da bi bili ukazuju na laZi o lot gadovi ti koji govore koji je sposobanna naroda.Pa i svojom svoju ulogu laZnogsv pravo lice pokazuje s samo na najnoviji pr Cermaka.O tomepi5
OGOLJELA LAZ LOGORA JASENOVAC
SRPSI(E L AZI T L AZI IIRVATSIilH KOMUNISTA O LOGORU JASENOVAC
t07
Godi5njica proboja zatodenika iz koncentracijskog logora JasenovacobiljeZenaje u travnju i ove 2008. godine."Gradankei gradani,gospodei gospodo,drugaricei drugovi", zapoleoje svoj govor predsjednikRH StjepanMesi6."Mi ne zaboravljamo",rekao je20. travnja,te dodaokako setrebasnaZnoboriti protiv zaborava. Potomje ispridaodogatlajkojem je prisustvovaobiv5i predsjednik SAD-a Dwight Eisenhowerkoji je zatraLioda se zlodin koji se dogadasnimijer "6e sejednogdanana6i neki gad koji 6e re6i daje sveto izmi5ljeno.I danasima gadovakoji 6ere6i daje sve ovo bilo izmi5ljeno",upozorioje Mesi6. "Mi Zelimo svijet u kojem se ljudi neie razlikovati, a kamoli stavljati u podreden poloLaj samo zato Stosu drugevjere, nacije ili boje koLe", rekaoje Mesii. Je li Mesic razumio ono o demu je govor:io Eisenhower? "Snimiti zlodin koji sedogada"istovjetnoje ISTINI o tom zlodinu. Misli li Mesi6 da je Eisenhowergovorio jedno a mislio drugo, tj. je doista daje govorio o "istini" koju diktiraju mo6nici. Jasenovac idealnomjestoda govori o "istini". Pa ved naslovknjige Vladimira Mrkocija Ogoljela laZ logora Jasenovacukazuje na to. Tko stoji iza"laLi logoraJasenovac"Mrkoci konstatirau poglavlju: Politiika ondje par excellencerijedima(str. 19): "Mit o Jasenovcuje oruije dvostrukog karaktera: njime su se sluiili Srbi protiv Hrvata u Jugoslaviji, ali i hntatski komunisti protiv opozictjeu Hrvatskoj." Tko suti Mesidevi"gadovi"?Ne vjerujernda u HrvatskojmoZe biti vi5e ljudi koji tvrde daje sve u svezi s Jasenovcemizmi5ljeno. Ne toliko da bi bili vrijedni spomena.Ali ima puno onih koji ukazuju na laLi o logoru Jasenovac.I to boli Mesiia. Njemu su gadovi ti koji govore istinu! Pa znamodaje Mesi6 simbol dovjeka koji je sposobanna stranom sudu laZno svjedoditi protiv svoga naroda.Pa i svojom interpretacijomEisenhoweraon samo brani svoju ulogu laLnogsvjedokana sudukoji svoje(a time i Mesidevo) pravo lice pokazuje svakim danom sve vi5e i viSe. Osvmimo se samo na najnoviji proces protiv generala Gotovine, Markada i iermaka. O tome piSeIvica Marijadi6 u "Hrvatskornlistu" od
VLADIMIR MRKOCI
17.travnja2008.: "obruna generala Gotovine maestralnoje pripremila obranu i navela na kraju sujedoke da praktiiki priznaju da laiu. Loie ur;jeibanelekcije i montaie u verikosrpskojkuhinji veritasa i od strane srpskih obaujeitainih stuibi padaju u vodu pod naletom dokunrenata i iinjenica. Takve verikosrpskepodvale moida mogu proti na nekom hrvatskom sudu, ali ne i precl Miieti1em i Kehoeom u Haagu gdje sujedoci tuiiteljsfita na kraju viie koriste obrani." Posebno istaknimo sludaj koji je najjednostavniji odgovor na pitanje broja Lrtavau Jasenovclr: "sujedokinja, bivia medicinska sestra kninske bornice, Mira Grubor htrdila u Hoagu da je kninska bolnica 5. vilI. rgg5. :aprimila 120 tijela, a ondaje puitena izjava lijeinika, srbina, snimljena istog dana, s tom istom meclicinskomsestrom u dyuitvu, gdje kaie daje u bolnicu clovezenosedam tijela.,, Dozvolimo ipak da je Eisenhowergovorio o istini. Doista, oni koj i sekoristelaZimaj esugadovi.Ali ovdje ipak moramorazlikovati dvije vrste gadova.Srbi su koristili laLipo onom iosi6evom:,,La|
(Haag) i kada se bori za otuvanjelaLi (Jasenovac).U oba sludaja to je-laLkao politiib orrtje par exceilence,kako redeMrkoci. citajuii ovu knjigu vidjet iemo kako Mrko ci razotkrivacijeli niz tzv. svjedoka o logoru u Jasenovcu.podinje s ,.glavnim i osnovnim dokumentomna kojem se osniva cijeli mit o Jasenovcu" to jest s 'Izvjestajem zemallske komisije Fkvatske za utvrdivarye zlodinaokupatorai njilrovih pomagada': Zrodiniu logoru Jasenovac,
oGo
Zagrcb, 1946. Inrjr zapisnikatrijukom te 18. lipnja 1945.g se naMiletidevukn tiknne 1985. RaddlambomlaZ ukazujena Zalosnud Jasenovac"sudjelov "Sas,im rmum! - onrla su i su moie ujerovati ( sujedoka, makn uzimaju se kao 1 odbacivali kno r sujedokesmatra o ustaigtng." Mrkoci dokazu je logor Jasenovac I i navodi iz knjige i tiskana 1946. Ne i izprodaje. Na str.52-53Mr Nakon 2000 stra izjna i dokume i realnija slikn Jt se dobila knd bi skriveni. Najteie do doba formiranja Ciglarut. Vrlo te kiia. Zbog svih ti velikn. U drugo t stambenebaralee poloiaj zahtoren Glavni uz slaba hyana, loi i bolesti - i to t epidemijeumrlol Represali
OGOLIEI,A LAZ LOGORA TASENOVAC
0 je pripremila obranu Ipriznaju da laiu. Loie koj kuhinji Veritasai od aju n vodupod naletom srpskepodttale moida ali ne i pred MiJetitem iiteljsna na kraju vi1e nostavniji odgovor na kninskebolnice, Mira bolnica 5. VIil. 1995. zjavalij einika, Srbina, ,edicinskomsestrom u :enosedamtijela." rrioo istini. Doista,oni rakmoramorazlikovati lnomCosi6evom:"LaL ijesti".Koristili su laZi rnisti,povjesnidarii svi izi koristili suje protiv Jovi. : kakoje "stvar laganja n, a mahomje rijei o Srpski sttjedoci dolaze r, najttjerojatnije zbog yeneralimai zbog ielje tesi6je doistaposeban. 3a i kada izravno laLe :novac).U oba sludaja :akoredeMrkoci. frkoci razotkrivacijeli Podinje s "glavnim i cijeli mit o Jasenovcn" frvatskeza utwdivanje lini u logoruJasenovac,
Zagreb, 1946. Inje5taj je nadinjen na temelju izjava svjedoka i zapisnikatriju komisija koje su obi5lelogor JasenovacI 1. i 18. svibnja te 18. lipnja 1945.godine.Glavni dio Mrkocijevera5dlambeodnosi sena Mileti6er,uknj igu Koncentracioni logor JasenovacI 91I .- I 915. tiknne1985. RaSdlambomlaLisvjedokau Izvje56ui Miletiievoj knjizi Mrkoci ukazujena Zalosnudinjenicukoj apokazujekako su u"laLimao logoru Jasenovac"sudjelovalii mnogi drugi (str.Ot-44) i: "Sasrtim ranunljivo, ako su ova sujedoianstua klevete i laii - onda su i sujedoci laici, nisu ujerodostojni, uopce im se ne moie ujerovati (...) Medfiim, sve htrdnje tih neujerodostojnih sujedokn, maknr i najapsurdnije, knd se odnose na ustrte, uzimaju se kno potpuno ujerodostojne.Isti oni koji su sujedoke odbacivali kao neujerodostojneu pogledu Ziclovai Cigana, te iste njedoke smatrali su apsolutnopouzdanimau njihotim iskazima o ustaiama." Mrkoci dokazuje- upravo ra5dlanjujuii ove doktunente- da je logor Jasenovacbio radni logor, a za to su lnu izvrsno posluZili i navodi iz knjige Milka Riffera Grad mrfi,ih napisana 1945., a tiskana 1946. Ne dudi Stoje takva knjiga kritizirana i povudena iz prodaje. Na str. 52-53Mrkoci konstatira: Nakon 2000 stranica Mileti1eve knjige, i nakon lo'itiike analize izjava i dokumenatau njoj, moglo bi se reti da se dobila iasnija i realnija slika krenovca - ali joi rn,ijekdaleko od stikekoja bi se dobila knd bi bili poznati i ostali dokumenti kaji sttjoi uvijek skriveni. NqjteZedoba logora bilo j e p,vo - VIII. I 94I . do I L l 942., doba formiranja logora, doba Broii1a i Krapja i preseljenja u Ciglaru. Vrlo tefki uujeti iivota, teiak rad, slaba hrana, zima i kiia. Zbog svih tih wjeta, zbog bolesti i napora i sntrtnostje vrlo velikn. U drugo doba- 11.1942. do V 1945.,kad ru sagradene stambenebarakei uspostavljenaorganizacijalogora i proin odnia, poloiaj zatvorenika se doneklepopravio. Glavni uzrok smrtnosti r.rlogoru bili su teiki tnjeti iitota, slaba hrana, loii uujeti stanovanja, zinta, fiziika iscrpljenost i bolesti - i to naroiito u pruo doba. Zatim epidemrje,u doba epide n rje umrIoj e uj ednom mjesecu pre ko I 800 lj udi. Represalije strijeljanjem vrJe se zbog bijega zatoienilan,
OGOL
VLADIMIR MRKOCI
noroiito nakon ubojstva stra;ara - strtje$aju se sltnarodnjaci bjegunaca.U pro vrijeme odmazdenad zatoienicima i nakon napadana iirem podnrcju logora - taka nalwn napadau Gradini, miestuJasenovac,Ustici - strijeljane su skupinezatoienika. Za usporedbtt neka posluie neki podatci iz Lepoglave: 1915.pokuiaj bijega 95 zaf:torenika- vetina na razne naiine likvidirana, 1946.u travnju ubijen I zatvorenik,u svibnju ubijeno 7, u travnju ubijeno 5 zatvorenikn i 2 bjegunca, u srpnju ubijen I , tt studenomuubijena3, ranjena 2 zatvorenikn,do 5. srpnja 1948. ttbijeno.joi 36 zatuorcnilut;5. kolovozaubijena 4 bjeguncai t0 zatuoreniko (Politiiki zatvorenik br. 7/79). I sve se to dogadalo u doba mira. Za masovnaubijanja zatoienikn nemadoknza.Buhtti daje logor imao vainu prutizvodnufunkcijui kapacitet3000 zatoienika, svako masovtlopogubljenje utjecalo bi na proimodniu. Nema doknza niti za masovno ubijanie civilnih osoba, iena, djece i stareco,dovedenihu Jasenovacnokonvojnih akcija napobunjenim dijelovima zenilje (Kozara, Kordun). Svi su oni iz Jasen,ovaca odyedeni- ili raditi u Njemailu ili naseljeniu drugim dijelovima zentlfe. " Naravno,Mrkoci dobardio svojera5dlambeposveiuje ilaLima oko broja Lrtava Jasenovca.Nabraja sva istraZivanjau kojirna urkupnonije pronaclenoni onoliko Lrtavakolik je iskopano Lrlava "KriZnog puta" sludainosamou Teznornkod Maribora, apoznato je da su istraZivanjakod Maribora pokazalada tamo ima mnogo viSeZrtava. Mrkoci posebno ukazuje na biljeZnicu Zemaljske komisije koja je otkrivena "sasmasludajno" 1998. u Hrvatskom drZavnom arlrivu. Inade,danasje u Hrvatskojkao todnaprihva6enabrojka Lrtava Jasenovcakoju zagovarajuotac i sin Goldstein - od 80 do 100 tisuia. A to je brojka koja treba i dalje omoguiavati"dokazivanje" genocidnostihrvatskognaroda,jer se kao 5to Slavko Goldsteinto kaLeuGlobusu od 10. sijednja2003.,mole govoriti o "strahotnoj dirrjenici da je, u prosjeku, u Jasenovcusvakoga dana ubijeno oko 70 ljudi". Tu njihovu brojku nazivam velikosrpska brojka Goldsteinovih i DraZe Mil-railovila. Zaito? Dr. Vjekoslav Perica (Sloboda Dalmacija, 27. srpnla 2002.) prona5aoje u Chicagu knjigu kojn su 1943.izdali EparhijaPravoslavnecrkve izChicaga i Ravnogorskidetnidkipokret DraLeMihailovi6a. U njoj se govori l0
o 40 tisudaubijenihf s dva daje donju gr navodnegenocidno U ovoj knjizi M govorio o 85.000Z GoldsteiniuzimajuI F,
LerJavrcJe oDJasn nekih drugih (str. 5 najveii mogu6i broj Zrnoslov Stunjskog ;, Lef-lavrclmao naJvrs slidno onomeo dem na popisu navodnih onih koji su umrli ili hftava Drugogsvjets Zato nasne imen "Pa irmliluuustr procjene i biljeir Zerjm,itevaje pro puta,1944.-2p veti. Buduti fu t procjena za cijeln ito je pretjerano,. viia. Ovakvoslan komunistiilaj nau i:a=valo nelagod Aodmahpotomi problema broja Lrtav "Svetovrlotnjerlj nauke u pogledu2 Pu i tendenciozne. ujerovati.I onaje ponoviti, jedino je sluibenekamuni Inadekada se gov na pitanje knjiga ule Washingtonu.Otome Hrvatskog pokreta r Dujmovi6u:
ocollElA LAz LocoRA IASENOVAC ijeljaju se sunarodnjaci rl zatoienicima i nakon mkonnapadau Gradini, skupinezatoienika. podatci iz Lepoglne: tetina na razne naiine venik,u svibniuubijeno ztnca,u srpnju ubijen l, nikn,do 5. srpnja 1948. tbijenalbjegmcai I0 . I svese to dogadalo u nadolrnza.Bu&fti daje pacitet3000zatoienilm, na prointodniu. Nema th osoba,iena, djece i ih akcijanapobunjenim i su oni iz Jasenovaca 'eniu drugim dijelovima nbeposve6ujei laZima istraLivanjau kojirna rlik je iskopanoLrtava rdMaribora,apoznato a da tamo ima mnogo u Zemaljskekomisije HrvatskomdrZavnom ihva6enabrojka Lrtava lstein- od 80 do 100 ptavati"dokazivanje" to SlavkoGoldsteinto govoriti o "strahotnoj svakogadana ubijeno n velikosrpskabrojka Dr. Vjekoslav Perica :ona5aoje u Chicagu avnecrkve izChicaga rvi6a.U njoj se govori
o 40 tisu6aubijenih Srbau Jasenovcu.Polovica rata,pa mnoZenje s dva daje donju granicu "rezervnoga" broja za "dokazivanje" navodnegenocidnostihrvatskognaroda. U ovoj knjizi Mrkoci nas upozorava kako je Zerjavi6 prvo govorio o 85.000 Lri.ava,a potom je smanjio na 80.000, Sto Goldsteini uzimaju kao donju granicu moguieg broja Lfi.ava.A Zerjavilje obja5njavaorczlog Sto su njegove procjene veie od nekih drugih (str. 57): "Da bi sprijedio prigovore uzimao sam najveii mogu6i broj Lrtava." Inade,Ivan StriZi6je u svojoj knjizi Zrvoslov Slunjskog kotqra pokazao kako su popisi u koje je 2erjavi6imao najvi5epovjerenja- oni iz Karlovca -laLni.Naime, slidno onome o demu govori danainja TV emisija Istragakako je na popisu navodnih srpskih Lrtavau Domovinskom ratu mnogo onih koji su umrli ili se rnedusobnopoubijali, takvi su i ovi popisi LrtavaDrugog svjetskog rata koje je lerjavi(, koristio. Zato nasne iznenadujekada Mrkoci kaZe(str. 59): " Pa i rmlilat u usporedbiirtava po godinama, izmeduZerjm,iteve plocjene i biljeinice Zem. komisije je neshvatljiva. Za 1911. Zerjavicevaje pr"ocjena5 puta veta, 1942.- I puta, 1913.- 50 puta, 1944.- 2 puta, 1945.- 3 puta, a ukupanzbroj.ie I pfia veti. Buduti da biljeinica obuhtata samo SRH.a Zerim'iteta procjena za cijeltt NDH, ako bi_sesve cifre pot,etale za 100(%, ito je pretjerano,joi trijek bi Zerjniteva piocjena biln 2 ptna viia. Ovalan stanje u znanostije nezomislivo u bilo kajoj, pa i u komunistiikaj nauci. Vjerojatnobi i kod Pol Potovih "nauinikn" izazvalonelagodu." A odmahpotom Mrkocijev zakljudakpogadau sambit cijeloga problema broja LrtavaJasenovca: "Svetovrlom1jerlji,vodolvufie dase nijednojprocjeni komwtistiike naukeu pogledu Zrtavane moie ujerowti - ,we su laine,.sveffit tendenciozne.Pa i ovoj biljeinici Zem.komisf e ne moie sepotpuno ujerovati. I onaje djelo komunistiikih struinjakn i stoga, tnora se ponoviti,.jedinoje sigurno da.je toian broj irtava niii od nainiie sluibene komunistiike procj ene! " Inadekada se govori o logoru Jasenovacposebnotreba ukazati na pitanje knjiga ulaska i izlaska koje su - vjerujern - danasu Washingtonu. Otome ovihdanapi5ei dr. RuZicaCavarpredsjednica Hrvatskog pokreta za Livot i obitelj u svom pismu Tihorniru Dujmovi6u:
ll
VLADIMIR MRKOC]
"Ja se osobno trlo dobro sjetam jedne emisije na TV_u o Jasenovcu,iz vrenlena 1971. godine, gdje se govorilo o broju irtat,a. Prikazone su sve etidencijske knjige iz logora, one velike biljeinice sa tamnim tvrdim koricama. wdio se cijeri visoki stupac tih knjiga - biljeinica, a reieno je da je u njima upisan po imenu i prezimenu i ostalim generalijama svaki pridoili logorai, svnki otpttiteni, svaki umrli ili prijekim sudom osuiteni na smrL te iak dobiveni paketi, pos.ieteitd. Tbino se sjetam daje bilo reieno kakoje za cijelo razdoblje cljelovanja logora kroz njega proilo 18.000i neito osoba, a ipak nisu svi smrtno stradali ni ubijeni. Pitam, a vet sanl o tome i pisala, gdje sttdanas te evidencrjskeknjige?" Naravno, nitko ih ne Zeli imati u Hrvatskojjer bi one itekako pornogleda logor u Jasenovcune bude viie "politidko oruZjepar excellence"kako redeMrkoci.
Akademik Josip Pedarii, Zagreb,22. travnja.2008.
L2
oGo
OGOLTELALAZ I,OGORA IASF]NOVAC
Genocid Hrvata nad Srbima viSepogodio Hrvate! Po popisuiz 1-931.. r.tlugoslaaijije bilo 6,085.482katolikai kntolilcai protestannta te 6,785.499prauoslauacn. Godhrc'1948. je 884.772manje,a prnaoslmtacn protestanata 997.547uiie
Najve6ai najsramotnija mi stifikacijaj ugoslavenskepolitike i'onauke",a naroditohistoriografije,bilaje ona o i,rtvamaDrugoga svjetskog rata i Lrtvama fa5istidkog terora - i to narodito u Hrvatskoj.Ta mi stifikacijaj e najuvj erljivii i dokazkakoj ugoslavenskoj komunistidkojpolitici i "nauci" uistinu ni5ta nije bilo sveto i ni pred kakvim sredstvimantle prezalakako bi osiguravalavlast. Svojematerijalistidkoshva6anjeje dokazivalai na praktidni nadin - trguju6i ljudskim Lrtvarnadokazivalaje da su iLrtve politidka roba.Najbolji primjertogaje tvrdnjao 1.700.000LrtavafaSistidkog terora. Kroz pola stolje6a o'nauka"i politika su uporno i silonr branili, Sirili i dokazivalimistifikaciju o Zrtvamafa5istidkogterora, koja je najvi5e vrijedala hrvatski narod. Politidari i "naudnici" propovijedali su i stvarali iste primitlne laLi koje su irn bile potrebne radi osiguranja i opravdanjavlasti. Ali i sarni svjesni njihove prirnitivnosti pretvorili su ih u tabue. I svako kritidko ispitivanjetih svetih istina postaloje zakonomzabranjeno. UDB-a - postalaje jedini arbitar historijskeistine. Cilj ovoga eseja nije otkriti istinu o Jasenovcui Zrtvama faSistidkog terora, veclaL,o njima. I pokazati da je svaki dovjek Leljanistine, onda kao i danas, najjednostavnijornracionalnom tnetodom, logidkim kritidkim ispitivanjem svih tih tabu istina, svih tvrdnji "naudnika" i politidara sluZbenehistoriografije,mogao otkriti sve kontladikclje,laLii apsurdesluZbenenauke.Atirne seujednornoZe konstatirati kakva je tragidna,politidka i znanstvena,attnosfbra vladala u Hrvatskoj kroz ovih pola stoljeia. Ali i intelektualnai moralna razinaznanstvenikai politidarasviju onih koji su stvarali tu nauku,tu "istorijsku istinu" kroz ovih pola stolje6a.
15
VLADIMIR MRKOCI
Tito je 17. svibnja 1945' u pisrnu ambasadoruVelike Britanije izjavio da je Jugoslavijaimala 300 tisu6a mrtvih, dva i da je 1.300.000 Lrtava fadistidkog nrilijuna ranjenih par11izana 'ha PariSkojmirovnoj konferenciji terora. Reparacionakomisija je utvrdila da je bilo 1.700.000Lrtavau Jugoslaviji"ili 11 posto stanovnistva,i to 305.000boracai 1.400.000LrtavafaSistidkog terora. u tri navrata Ii razlidite cifre, medutirn to nikoga nije smetalo. S vremenom se to pojednostavnilo- pa se govorilo o I .700.000Lrtava fa5istidkogterora. I to je postala sluZbena istina u koju se nije smjelo sumnjati. PetnaestogaoZujka 1948. izvr5enje Popis stanovni5tva,i 'naudno' statistidarisu sepozurili dokazatikako je sluzbenacifi'a i daoje brojku- 15,355.606stanovnika, todna.Popisstanovnistva stati stidarisu na temelju broja stanovni5tva I93 | . godineizradunali broj stanovnika1948. godine i dobili da je taj broj 17,103-229 (statistidarisu zaboravili spomenutida su u radun uzetii Nijemci kojih je 1931.godine bilo 4 posto ili 515.000).1zatim su broj stanovnikaPopisa 1948.odbili od izradunatogbtoja za tu godinu. Dobiveni broj - 1,65I.663- bioje vrlo blizu sluZbenoutvrdenom brojr.ri tako je sluZbenibroj - 1,700.000artavafasistidkogterora i naudnoverificiran. I svakasumnjaili kdtika postalaje zakonski kaLnjiva. Medutim, to je bila laL', ova cifra predstavljala je dernografskimanjak stanovnistva,a ne stvarne Lrtve i s tom laZi - prikazivanjem demografskih kao stvarnih Lrtava jugoslavenska politika i "nauka" je operiralapola stolje6a. OvalaLnacifra pokazalase i nevjerojatnomzasve koji su pokuiavali kfitidki suditi. Usporedbas gubitcimaglavnih udesnika rata bila je vise nego zapanjuju6a.Italija ie izgubila 390.000, Francuska238.000,Velika Britanija233.000,Britanskiimperij 532.000,SjedinjeneDrLave- 180.000.Prematome Jugoslavija je imala vise poginulih nego svi zapadni saveznici zajedno, tri puta viSeod cijelog Britanskogimperija i skoro desetputa vise od SAD-a! Prematinnrelacijamamoglo bi se zakljuditi kako su borbe u Jugoslaviji bile teZenego one na svjetskimboji5tima.
l6
oGc
Npr. "Prva 'oDruga" od bitke Africi, "eetvfta" t borbe protiv Japan Aliibezte iraznlh strudnihp najnovijih istraZiv na temelju kojih se Tito u gov Pismo SUBNORJasenovctti drugin 2,814.000.Ubijen (rnisli se na o's (historidar Biber) partizani 450.000 a, 200.000- Tit okupatora") 599. logorima 170.00 Njemadkoj 320.0 Sveukupno:5,405 Prematom su izradunali demc 10.000.000Zivihi Ovo doka rata, vet i prijezir logidkog mi5ljenj sve te tvrdnje dod Druga mis ustvari bila njezir Lrtava Hrvati, a gl % svih Lrtava tog Jasenovacje prog prva mistifikacija tuzemstvu.Dok s i pomo6u poznatl dokazivanjasamo sluZbenojstatistic
OGOLIELALAZ I,OGORAIASENOVAC
rmu ambasadoruVelike 300 tisu6a mrtvih, dva 0.000Zrtavafaiistidkog rj mirovnoj konferenciji Jugoslaviji"ili ll posto 0.000Zrtavafa5istidkog medutirnto nikoga nije rilo - pa se govorilo o u koju se nije smjelo je Popisstanovni5tva,i ;luZbenacifra i 'naudno' . 15,355.606 stanovnika, t 1931.godineizradunali t je taj broj 17,103.229 u radunuzeti i Nijemci 5.000).I zatim su broj atogbroja za tu godinu. lizusluZbeno utvrdenom Lrtava fa5istidkogterora itikapostalaje zakonski cifi'a predstavljala je varneLrtve i s tom laZi rihZrtavaj ugoslavenska t.
rrojatnomza sve koji su itcimaglavnih udesnika a je izgubila 390.000, C0.Britanskiirnperij)rematome Jugoslavija i saveznici zajedno, tri ;korodesetputa vi5e od zakljuditikako su borbe m boji5tima.
Npr. "Prva ofenziva,'teLaje od bitke za Francusku1940., "Druga" od bitke za Grdku, ,oTre6a,'odborbi protiv Romela u Africi, "ietvrta" od invazije u Francuskoj,a .?eta" je teZa od borbeprotiv Japanai slidno. Ali i bezte usporedbe,svakodnevnopaZljivo ditaje .o5tampe,, iraznlh strudnihpublikacija davaloje niz novih podataka,rezultata najnovijih istraZivanja,koji su obogacivali znanjeo Lrtvanrarata, na temelju kojih se dolazilodo fantastidnihrezultata: Tito u govoru 6. rujna r953. tvrdi: Talijani ubili 437.000. Pismo suBNoR-a 12. oLvjka 1964.:Nijernci ubili 935.000.u Jasenovcui drugim logorimaNDH ubijeno r,442.000Sveukupno: 2,814.000.ubijeni neprijateljskivojnici (LeksikonNoR) 450.000 (rnisli se na "sluge okupatora") Ubijeni neprijateljski civili (historidarBiber) 100-300.000sveukupno: 3,564.000Ranjeni partizani 450.000 (399.000) - obje cifre iz Leksikona NoRa, 200.000 - Tito u govoru 1945. Ranjeni neprijatelji ("sruge okupatora") 599.000. Sveukupno: 4,54g.000. tJ zarobljenidkim logorima 170.000.Na radu u Njemadkoj 300.000.Intemiranou Njemadkoj 320.000. slovenci preseljeni u Njemadku 73.000. Sveukupno:5,405.000. Prematome,akoje 1945.bilo 15,600.000 stanovnika,kako su izradunalidemografi,ondaje 1945.uJugoslavijibilo svegaoko 10,000.000 Livlh i zdr avlh. ovo dokazuje ne samo laZ sluzbenilr tvrdnji o Lrtvama rata, vet, i prijezir vlasti i sluZbenenauke prerna sposobnostima logidkog miSljenjasvojih podanika.prerna opioj sutnji kojorn su sve te tvrdnje dodekane,opravdan. Druga mistifikacija koja je upotpunjavalaprvu, i koja je ustvari bila njezin temelj, bila je da su glavni krivci tih velikih LrtavaHrvati, a glavne Zrtve Srbi. Jasenovacje bio uzrok 50 - 75 % svih Lftava toga rcta. Hrvati su podinili genocid nad Srbima. Jasenovacje proglaien najvedim podzemnim gradom Srba. ona prua mistifikacija bila je namijenjena inozemstvu, a ova druga tuzemstvtr.Dok se prva razotkrivalalogid'im misljenjem, druga i pomodu poznatih,ali neobjavljivanihdinjenica.umjesto svakog dokazivanja samo dva statistidkapodatka koji nisu objavljivani u sluZbenojstatistici,ali su bili dostupnisvakom:
VLADIMIR MRKOCI
OGOI,
Politr Prvije usporedbabroja Hrvatai Srbaod 1931.do 1948.
1931.
7948.
Jugoslavija Hrvata Srba Nijemaca jugoslavija Hrvata Srba Nijemaca
13,943.000 stanovnika 3,321.000 23,1Yo 5,553.000 40% 4,IYo stanovnika 5,772.000 3,784.000 24% 6,547.000 41% 0,0"/"
Meclutim, Hrvatskoj je dodano 330.000 stanovnikaIstre, Rijeke iZadra. Kada seto odbije,broj Hrvataje 3,454.000ili 21,8 yo. Prematome, dok je postotakHrvata 1931.-1948spaood 23,l Yona 2l ,8 o/o- za | ,4 o , broj Srbaje porastaood 38,5 o/ona 41.5 % - za 3o/o.Odiglednoje da je genocid Hrvata nad Srbima vi5e pogodio Hrvate nego Srbe. Drugi podatak, koji potvrtluje prvi, je usporedbabroja pravoslavnihi nepravoslavnihkr5iana u Jugoslaviji u istom vremenu. 7937.
bilo fe: katolika i protestanata - 6,085.482 - 6,785.499 pravoslavaca
1,948. bilo je: katolika i protestanata - 5,200770 (bez Istre i Slov. Primorja, prim. au.) - 7,782.996 pravoslavaca Prema tome - 1948. - nakon "narodnooslobodiladke" manje,a pravoslavaca borbebilo je katolika i protestanata884.712 je bilo 997.547 viSe. Ovi podatci o rristifikacijama svjetskih razmjera trebali bi posluZiti kao uvod i duhovna piprema za shva6anje najve6e komunistidke mistifikacije, mistifikacije o L,rtvamaJasenovca.
IB
Mit o Jasenoucj slulili Srbi protiaI p
Glavni i osr mit o Jasenovcujes utvrdivanje zlo(ina logoru Jasenovac,Z izjava svjedokai zr Jasenovac 11.i 18.s Ve6 samo pr analize, izaziva sum sastavljen.Pisanje ikakovihdokurnen nadenoje dokumen koje su komunicira Sve tvrdnje u izjav iako su neke bile n< i odiglednekontrad je da sastavljadima I neprijatelja.To je ti1 jednu prirnitivnuve inteligentan,niti iol uvjerenjern govoriti daje todniju sliku on je pisan.negoonog cijeloga tekstaIzvje primjera. Osnovnatvrd uniStavanjezatode logora. Logor posje industrijskubazukoj materijalom", dakle je nevjerojatnoda I svakodnevnaubojs masovni pokolj proir
OGOLIELA LAZ LOGORA IASENOVAC
Politiiko d 1 9 3 1d. o 1 9 4 8 . novnika ,Iyo ,/O
t% anovnika % o/ ,/o
)% )0 stanovnikaIstre, ili ie3,454.000 t931.-1948 spaood rastaood 38,5 Yona Hrvata nad Srbima tak, koji potvrduje roslavnihkr56anau
i,085.482 5,785.499 ,200.770 r.) 7,792.996 dnooslobodiladke" tnje,a pravoslavaca kacijama svjetskih rovna priprema za ie, mistifikacije o
oruZje par excellence
je orulje daostrukogkaraktera:njime su se Mit o Jasenoucr.t sluiili Srbi protia Hraata u lugoslaaiji, ali i hraatski komunisti protia opozicijeu Hraatskoj Glavni i osnovni dokument na kojem se osniva cijeli mit o Jasenovcujest 'Izvjeitaj Zemaljskekomisije Hrvatske za utvrdivanje zlodina okupatora i njihovih pomagada': Zlodini u logoru Jasenovac,Zagreb, 1946.lzvje5tajje nadinjenna temelju izlava svjedoka i zapisnika triju komisija koje su obi5le logor Jasenovac 11.i 18.svibnjate 18.lipnja 1945.godine. Vei samo povr5no ditanje Izvjeitaja, bez neke kritidke analize,izaziva sumnju u Izvjestaj i dudenjenadinom na koji je sastavljen.Pisan je iskljudivo na temelju izjava svjedoka, bez ikakovih dokumenata.Tvrdnja da dokumentine postojeje laL.,jer nadenoje dokumenatai u Jasenovcu,ali i u raznim institucijama koje su komunicirale s Jasenovceln,Sto se i kasnije pokazalo. Sve tvrdnje u izjavama svjedoka uzete su potpuno nekritidki, iako su neke bile nevjerojatne,pretjeranepa i apsurdne.Iznose i odiglednekontradikcije,pa i tehnidkenemoguinosti. Odigledno je da sastavljadimaIzvje5tajacilj nije bila istina, nego difamacija neprijatelja.To je tipidna komunistidkapropagandai predstavlja jednu primitivnu verziju optuZnicas moskovskih sudenja.Nitko inteligentan,niti iole kritidan, tko ga je proditao, nije mogao s urvjerenjemgovoriti o 500-600.000 Lrtava Jasenovca.IzvjeStaj daje todniju sliku onih koji su ga pisali i sliku vremenau kojenru je pisan, nego onoga o demu je pisan. Bez neke dublje analize cijeloga teksta Izvje5taja,navestiemo samo nekoliko konkretnih primjera. Osnovnatvrdnja daje Jasenovacbio logor za "sistematsko uni5tavanjezatodenika"je u odiglednoj kontradikciji s opisom logora. Logor posjeduje niz radionica i "pretvoren je r"rrnalu industrijsksbazu koja je bila vrlo vaLnaza opskrbuvojske raznitn materijalom", dakle ima vaLnu proizvodnu funkciju. Potpr.rno je nevjerojatno da bi se ta vai.na proizvodnja mogla vr5iti uz svakodnevnaubojstva proizvodada) vz stalni, "sistematski", i masovnipokolj proizvodada. 19
VLADIMIR MRKOCI
Tvrdnja: "Zemaljska kornisijaje utvrdila, da je kroz prvih pet mjesecistradalou logorima br. I. i II. ... oko 8000 zatodenika"r je u kontradikciji s tvrdnjom da su "svi ovi logori (I.Krapje, II. - Brodice, III. - Ciglana, IV. - KoLara, prim. au.) rnogli primiti do 7000 zato(enika."2 lvrdnje da je u logoru III. 1943. ubijeno3000 logorskihzatodenikai tijekorn zime 1944.- 3.500 jer kapacitetlogoraIII. bio je 3000 zatodenika- su besmislene, - i to bi znadiloda je dva puta poubijan cijeli logor. U Izvjeitaju su nabrojeneZrtve svih masovnihzlodina;kad se sve ove cifre - a odiglednoje da su daleko pretjerane,ako ne i potpunoizrni5ljene- zbrojedobije se oko 150.000.Na koji nadin ikojom radunskomoperacijorrje Komisija dobilanekoliko puta ve6u cifru? Pa i samaruzlika u procjeni od 100.000pokazuje potpunu proizvoljnost, ali i kornunistidku ravnoduinost prema ljr-rdskimLrtvama. Tvrdnja o ubojstvu 40.000 Cigana je dokaz potpunog neznat4a. U Banovini Hrvatskoj je 1931. bilo 14.000 Cigana, a poznatoje da u NDH nisu svi Cigani zatvoreni.Ostaletvrdnje o Ciganima u Jasenovcusu disto rasistidkogkaraktera,a cilj im je plikazati Jasenovacu 5to gorem svjetlu. Od svih tvrdnji najnevjerojatnijaje ona o pefima za spaljivanje i spaljivanju zatodenika.BaSnikakvih konkretnihdokaza nema za to, iako se pec nalazilau samom sredi5tulogora "gdje je radilo nekoliko stotinaljudi, nitko nije vidio samdin spaljivanjaniti je itko od zatodenikasudjelovaou spaljivanjuLrtava".Nevjerojatno je i tehnidki nemogr.rde da je sama straLavriila sve poslove oko spaljivanjaLrtava.A najnevjerojatnijeje da je u neito vi5e od dva mjeseca,jer je pe6 sagradenau veljadi a struiena ve6 u svibnju, spaljeno15.000ljudi. Koliko je to mjesedno?A koliko dnevno? Samapo sebije nevjerojatnai apsurdnatvrdnja daje tijekom zime 1941.uKoSutariciubijeno50.000ljudi, a jo5 apsurdnijaje tvrdnja da je u prosincu 1944. thijeno 15.000ljudi na Graniku i badeno u Savu. Na kraju tvrdnja da je koncem travnja 1945, prilikom povladenjaizlogora, ubijeno oko 1000-3000preostalihzatodenika je laL^Prematvrdnj i, 22. travnja, 1945.bilo je I .600 logora5a,oko 520 ih je urbijenou proboju izCiglane, a 100 u proboju izKoLare.
20
OG
Spasilo ih se sve napu5tanjalogora izvjedtajirnakomi jedinica JNA koje Prernda st le5inapaiosvje a ubijenih je navc humcirna. I na koncu zatvorenika se vri bili osudenii mud inventar okrutnos folklor, na srpsku djela. Zar nije \ njih proturio "bije ljube", zar nije"nt onda farizejski za nosova, kopanje bizantske kultum prakse - u Bizar obidaj uSaodubok uvijek se u kriznir Balkanskih ratove kopali odi, kako p Osimove disto racionalna.I Jasenovcane sam logor Jasenovac1 Pod pretpostavko svakogadanamor 11.520,godi5nje1 16 osoba!Svako iskopati grob zanj Drugi je pr kubna rnoZepoko 500.000osoba,bil
OGOLJELA LAZ LOGORA IASENOVAC
utvrdila,da je kroz prvih ...oko 8000zatodenika"r ovi logori (L - Krapje, KoLara,prim. au.) mogli daje u logoru III. 1943. romzime 1944.- 3.500 et logoraIII. bio je 3000 cijeli logor. ,ih masovnihzlodina;kad lu daleko pretjerane, ako , se oko 150.000.Na koji Komisijadobila nekoliko jeni od 100.000pokazuje iku ravnodu5nostprema ;ana je dokaz potpunog . bilo 14.000 Cigana, a rtvoreni.Ostaletvrdnje o og karaktera,a cilj im je ja je ona o peltma za kakvihkonkretnihdokaza n sredi5tulogora "gdje je lio samdin spaljivanjaniti rnju Lrtava". Nevj eroj atno ia vriila sve poslove oko daje u ne5tovi5e od dva a stru5enavei u svibnju, sedno?A koliko dnevno? ,vrdnjadaje tijekom zime ajo5 apsurdnijaje tvrdnja judi na Graniku i badeno r travnja 1945.,prilikom 000preostalihzatodenika riloje 1.600logora5a, oko 100uprobojuizKoLarc.
Spasiloih se svega osamdesetak.Svi ostali su ubijeni prilikom napu5tanjalogora. Ova tvrdnja je kontradiktornave6 spomenutim izvje5tajirnakomisija koje su prve posjetile logor, (tj. izvje5tajirna jedinica JNA koje su prve stigle u logor). Premda se u izvjeitajima govori o nekoliko pronadenih le5inapa i o svjeZemhumku, nema ni rijedi o stotinamaleSeva, a ubijenihje navodnonekoliko stotina,pa niti o svjeZirngrobnirn humcima. I na koncu o mudenjima,koja seop5irnonabrajaju.Mudenja zatvorenikase vr5e ako se Zeli dobiti priznanje;u Jasenovcusu svi bili osudenii mudenja rudipriznanjabilabi besrnislena.Osim toga, inventar okrutnosti koji se nabraja upadljivo podsje6ana srpski folklor, na srpskunarodnupoeziju,tamo narodnijunaci vr5etakva djela. Zar nlje Kraljevii Marko prorezao "bijele dojke" i kroz njih proturio "bijele ruke", zar nije palio vatru na glavi "nevjerne ljube", zar nije"noLimaizpotaje" zaklaoMusu, izvadio rnu srce, i ondafarizejski zakukaoStoje "pogubio boljegaod sebe".Rezanje nosova, kopanje odiju - je obidaj koji potjede iz zajednidke bizantske kultume ba5tine, i nekad je bio dio legalne sudske prakse - u Bizantu su rezali nosove svrgnutim vladarirna. Taj je obidaj u5aoduboko u narodnusvijest,postao ryezin sastavnidio. i uvijek se u kriznim situacijamamanifestirao.Treba se sjetiti samo Balkanskih ratova, onda su zarobljenim Turcima rezali nosove i kopali odi, kako pi5e francuskiakademikPiereLotti. Osim ove logidkeanalizetekstapostojejoS dvajednostavna, disto racionalna, kriterija koji dokazuju da je ovaj mit o Lrtvarna Jasenovcane samolaLan,vei i apsurdan.Prvi je vremenski kriterij: logor Jasenovacpostojaoje oko 45 mjeseci ili oko 1300 dana. Pod pretpostavkomda je ubijeno 500.000 ljudi, znadilo bi da je svakogadanamoralo biti ubijeno 384 ljudi, tjedno2686, mjesecno 1I.520, godi5nje 138.240osoba.Svakogasata- danju i noiu 16 osoba! Svakogadanatrebalo bi u logor dopremiti 384 osobei iskopati grob zanjlh. Drugi je prostomi kriterij: pod pretpostavkomda se na 2 m kubna moZepokopatil0 osoba,ili 5 na 1 m kubnom, za pokopati 500.000osoba,bila bi potrebnagrobnicaod 100.000kubnihmetara,
2l
VI,ADIMIR MRKOCI
ili 100grobnicaod po 1000m kubnih(l0xl0x10). Ako je povr5ina cijeloga Siregpodrr-rdjalogora Jasenovac200 km kvadratnih, na svakonrkvadratnomkm bi se morala nalaziti grobnica od 500 m kubnih s 2.500ledeva. Metlutirn, prema tvrdnjama Zemaljske komisije, kroz 1943.i veii dio 1944.,dakle kroz pola vremenapostojanjalogora Jasenovac,nije bilo veiih ubijanja; to bi znadilo da su kroz dvije godine ubijeni svi ti ljudi, dakle dnevno 778 ili svakoga sata32 osobe ili svake dvije rninutejedna osoba.To je bilo apsurno,ali nije bilo dovoljno! Kako je cifra Lrtava logora Jasenovacs vrernenomrasla i na koncusepodvostrudila- vi5enije bilo 500.000,ved 1.000.000 L,ftavaJasenovca.To je zna(,ilo- i sve ostalo udvostruditi 1.500 ubijenih dnevno, svake minute jedan ubijeni, na svakom kvadratnomkrn grobnicas 5.000le5eva.To viSenije bilo apsurdno, to je naprostobilo glupo. Sve su to dinejnicekoje su bile dostupnesvakornu,do njih je mogao do6i svaki obrazovanidovjek koji je Lelio znati istinu i bio sposobankritidki misliti. LaL,IzvjeltajaZemaljske komisije bila je odita vei r-rdobanjegovepojave.Pa ipak, kroz pola stolje6a, cijela znanstvenanacionalna elita je ponavljala i branila rnit o Jasenovcu. I stogaje ovaj mit vi5e slika intelektualnogkapacitetaonih koji su ga stvorili i propagirali.To pokazujeda su svi oni, bez obzira na znanstvenii intelektualnipoloZajkoji su zauzimal| bili na vrlo niskom intelektualnomstupnjur,str,rpnj u koj i odgovaraprirnitivnoj svijesti. Umjesto kritidke analize jedne potpuno neinteligentne politidke propagande,i umjestopokuiaja objektivnog odredivanja apsurdne cifre Zrtava, zapodiryeproces ne samo afirmacije te propagandeve6i poveianje broja Lrtava.U tom procesuglorifikacije mistifikacijeJasenovcasudjelujune samopojedinci"naudnici" ve6 i najvi5e"naudne" institucije. Jasenovacje postao stalnoaktualan problem u javnosti, ali viSepolitidkog negoznanstvenogkaraktera. A njegovaaktualnost,intereszanjega,je raslazavisnoo politidkoj situaciji. Postaoje politidko oruZje par excellence,dvostrukog karaktera:njime su se slurZiliSrbi protiv Hrvata u Jugoslaviji, ali
22
OG
i hrvatski komuni Godine 1957. iz iz zraka cijeloga poloZaji masovni nije bilo nikakvih U studen je prva iskapanj glavno gubili5teJ grobnice. Rezultati s - u prvoj od tih r - u drugoj su pr da su "Zrtve kuva - u treioj grobn paljene". Naterneljr jedo5lado"odgov odbora SUBNOR da se u 120grobn u Gradini, a gdje r Godine 1964.do radi ratne od5tete fa5izma - kao t dokazala svoja p, Ali, dini se, po[ Istovremeno,"istr istim ciljem, orge logora Jasenovac su vrSenaod trav Na Gradini je na U vedini sondi ni' grobnicapronade drugoj-48,utr - 27. Ukupno -
iznad 300leieva. Prema izji gubili5te.Samou
OGOI,IELA LAZ LOGORA TASENOVAC
0x10).Ako je povr5ina 100km kvadratnih, na riti grobnicaod 500 m aljske komisije, kroz nenapostojanjalogora radilo da su kroz dvije 78 ili svakogasata32 To je bilo apsurno,ali /ac s vremenomrasla i i00.000,ve6 L000.000 ostaloudvostruditiln ubijeni, na svakom viSenije bilo apsurdno, upnesvakomu,do njih rji je Zelio znati istinu la Zemaljskekomisije pak,kroz pola stoljeda, lvljala i branila rnit o lualnogkapacitetaonih dasu svi oni, bez obzira t zatzimali, bili na vrlo ji odgovaraprimitivnoj rotpuno neinteligentne bjektivnog odredivanja ne samo afirmacije te )mprocesuglorifikacije ojedinci"naudnici"ve6 postaostalno aktualan znanstvenogkaraktera. slazavisnoo politidkoj :xcellence,dvostrukog lrvatau Jugoslaviji,ali
i hrvatski komunisti protiv hrvatske opozicijeloporbeu Hrvatskoj. Godine 1957. izvrSena su fotografska snimanja I rstraLivanja iz zraka cijeloga podrudja Jasenovca,s namjerom da se otkliju poloLajimasovnihgrobnicazakoje setvrdilo da postoje.Medutim, nije bilo nikakvih rezultata. U studenomu1961. SUBNOR BosanskeDubice izvr5io je prva iskapanjana podrudju Gradine, za koju se tvrdilo da je glavno gubiliSteJasenovca.Izvriena su iskapanja u tri rnasovne grobnice. Rezultatisu bili sljededi: - u prvoj od tih masovnih grobnica nadenoje 17 lubarya; - u drugoj su pronadene"sitne ko56ice"i Komisija je zakljudila da su "Zrtve kuvane u kazanirna"; - u tre6oj grobnici Komisija je do5la do zakljudka da su "Zrtve paljene". Na temelju tlhnalaza ( I 7 lubanja i " sitnih ko 56ica") Korni sija j e do5Ia do "o dgovaraju6eg" zakljudka: "P rema nal azimaop5ti n sko g odboraSUBNOR-aBos. Dubice od 16. l. 1961.g. procenjenoje da seu 120grobnicau Gradininalazi550.800logoraia".3Ito samo u Gradini,a gdje sujo5 ostaleZrtve sahranjeneu Ciglani i drugdje. Godine 1964. do5lo je do spora izmedu Jugoslavijei Njernadke radi ratne od5tete.Nijemci nisu priznali cifru od 1,700.000lftava faiizma - kao temelj za isplatu. Jugoslavenskavlada, kako bi dokazala svoja potraLivanja, prisiljena je provesti Popis lftava. Ali, dini se, popisivadima nije dala dovoljno precizne upute. Istovremeno,"iste godine su SUBNOR BiH i SRH, vjerojatno s istirn ciljem, organizirali istraZivanjai ekshumacijena podmdju logoraJasenovac".Iskapanja(dakle,drugo iskapanjeu Jasenovcu) su vrdenaod travnja do listopada 1964.- na Gladini i Ciglani. Na Gradini je na 100 registriranihgrobnica iskopano 130 sondi. U vedini sondi nije pronadenoniSta.Otvorenoje 7 grobnica: u 6 grobnicapronadenisu ljudski ostacivi5e osoba:u prvoj - 197,tt drugoj -48, utre6oj - 3, udetvrtoj - 8, upetoj - 26 i Sestoj - 27. Ukupno - u svim tirn grobnicalna- pronadenoje ne5to iznad300le5eva. Prema izjavama svih svjedoka, Gradina je bila najvede gubili5te.Samou zadnjih pola godinepostojanja logorau/naGradini
23
VLADIMIR MRKOCI
je navodnopogubljeno20.000 osoba."Transporti za transportima odlazili su skelom na Gradir-ru,gdje su duboke i prostranejame gutalenove mrtve". Pretpostavljena cifra od 550.800ubijenihsamona Gradini, svelase na oko 300 le5eva!Nakon GradineKomisijaje pre5lana iskapanjana drugoj obali Save Ciglani.Na mjestimakoja su registriranakao masovnegrobniceiskopanesu 24 sonde:u l5 njih
zakoiusetvrdiloda U grobnici nidta. u ostalima nadeni suskeleti, sadrZitri do Sesttisudaleieva - iskopanasu23 kostura.Ukupno su iskopana192kostura:96 Zenskih,70 rnuikih, 6 djedjih 20 njih nisu utvrdenispol/dob.Skeleti/kosturisu neo5teieni,paje da nisu ubijeni. pretpostavka Nakon toga, iskopane su jo5 73 sonde - bez tezultata. Ukupnoje u oba iskapanja- i na Gradini i na Ciglani - pronadeno petstotinjakleSeva! JoSporazniji su bili rezultatiPopisa( 1964.)kojegaje izvrSio Savezni statistidki zavod- toliko katastrofalnida tezultati toga popisa nisu objavljeni i ne ce biti objavljeni sljedeiih tridesetak goclina! SluZbeno objainjenje za neobjavljivanjeje bilo da je "anketa" - "fv1v9 rata 194I.-1945."- samoza internu upotrebu, ali da je nenaudna,radenaje po odluci Saveznogizvrinog vije6a je u kolovozu1966.,"ali poito (SfU od 10.lipnja 1964.,a sredena je primenjen pogresanmetod sa tri varijante, sabiranjepodataka urzslabu financijsku i organizacionupomo6, satnootganizatorie do5aodo zakljudka da su ti podatci disti promaiaj i zbog toga je posaostorniran".a Godina 1964. bila je kobna da se "naudno dokumentira" sluZbenaverzija o Lrtvarnafaiistidkog terora. Oba poku5ajasu se pokazalakao "disti promaiaj". Bilo je odiglednodaje rnit oLrtvama faiistiikog terora rnistifikacija.To je bio dokaz i za onekoji joi u njega nisu zeljeli surnnjati. Ali vlast, najviSipartijski rukovodioci su znali istinu, od samogapodetka,jer su oni stvaralitaj mit' Postoji viSe
24
o(
Nikad nis ratnih zlodina,pc Jasenovcu. Nikad nis komisije i nikad r Osim tog znanstvenastudij materijala da bi se detiri godinepost Kroz pola glavnih preokupa mr. i dr. "istorije logora Jasenova Medutim, r i "istoridare",niti s Lar. Oni su jednos "nauci" proglasili dokazivati naudno I kako su rastao i broj Zrta samopojedini "na u Opioj enciklol utvrdena je cifra t svojorn erudicijon Medutim, potpuno pc uspjeli
Bruno BuS na temelju podata 51.000poginulihr naprama700.000 sluZbenog.Glas a na delu koje je bic ostaoje bez odjel od cijele "naudni
OCI
''Transporti
za transportima u duboke i prostranejame
OGoLIELAI,AZ l,ocoRa ]ASENoVAC
Nikad nisu vlasti, iri zemallska komisij a za istraLivanje ratnih zlodina, poduzeli sluZbenoorganizirana iskapanja Lrtavau Jasenovctr.
) ubijenih samona Gradini, rdineKomisijaje pre5lana iglani.Na mjestimakoja su panesu 24 sonde:u 15 njih obnici zakoju se tvrdilo da anasu 23 kostura.Ukupno 0mu5kih,6djedjih-aza kosturisu neo5te6eni, pa je 13sonde-
bez rczultata. ri i naCiglani-pronadeno isa(1964.)kojegajeizvr5io astrofalni da rezultati toga rvljeni sljedeiih tridesetak bjavljivanjeje bilo da je - samoza internu upotrebu, Saveznogizvrdnogvijeia kolovozu1966.,"aIi po5to rijante, sabiranjepodataka omoi, samoorganizatorje [i proma5aji zbog toga je se'onaudnodokumentira" lerora.Oba poku5ajasu se iglednodaje mit o Lrtvama o dokazizaone kojijo5 u rjviSipartijski rukovodioci oni stvaralitajmit. Postoji )novcusu skriveni,a da ih e neki od njih pojavljivali 'otivHebranga. A postojali e zlodine,koji nikad nisu
Medutim, niti politidki niti "naudnidki,' autoriteti nisu uspjeli potpuno potisnuti sumnju. Tri kineska maimuna
25
VLADIMIR MRKOCI
da ni5ta nisu duli niti vidjeli! Za taj odnos Budi6- Krlei,a vrijedi prispodobao tri kineskamajmuna:ni5taduli, vidjeli niti rekli! I tako usporednopodinju dva procesa- jedan kritidki ispituje i umanjuje cifiu Zrtava, a drugi pove6ava njihov broj. Dogadaji 1971. bili su snaZanpoticaj za pojadanoistraZivanjei dokazivanjelogora Jasenovackao najve6egagubili5ta u Europi! "Naudnici" su Zeljeli dokazati genocidni karakter i korijene Hrvatskogproljeia.
IAZU - Sutnia na naiviSem znanstvenom nivou!
Godine 1976. ponovno je izvr5eno zradno snimanje logora - fotografiranje infi'a-crvenim zrakama - kako bi se otkrilo poloZajemasovnih grobnica. Analize su izvriili slovenski strudnjaci,ali r-rikakvihrezultatanije bilo. Medutim,"naudnici"nisuodustajali.GodineI983.ponovno su izvriena "aero snimanja". Ali ovaj put daleko temeljitije i s najsavrienijonltehnikom.Kolor tehnikornsnimljenoje do u detalj svih 206 kilometarakvadratnihpodrudjalogoraJasenovac.Posebno su paZljivobile snimljenesvelokacijekoje suregistriranekaovei poznatemasovnegrobnice- posebnosu obradenena povedanim snimkama.Nakon toga, 1984.0II. iskapanje)ponovno su izvr5ena iskapanja- na, premafotosnimcima,sedantodabranihmjesta:na detiri mjestapronaclenesu kosti, najednom govedekosti, na dva ni5ta.Nikakvih fbntastidnihotkriia, nikakvih masovnihgrobnica, nikakvih dokaza koji bi potvrdili sluZbenetvrdnje. Sasvim je razr,rrnljivokako rezultati ovih istraLivanjanisu publicirani za Siru iavnost. Javljali su se i novi glasovi, koji su negirali utvrdene sluZbeneistine. Godine 1985. u Londonu je Kodovii, Srbin, statistidar koji je radio u Engleskoj,izdao knjigu u kojoj je utvrdio da je sveukupanbroj ratnih \fiava u Jugoslavijibio 1,014.000,a broj LrlavaJasenovca na 1.014.000. a od 700.000 70.000.Od 1.700.000 na70.000!
26
oGo
Tajje glasbir dnevne "Stampe" n kako nije bilo kome od hrvatskih akade historijski odjel nisu Sutnja"bila na najvi Ni5ta nije n dr. "NOB-a'', kao i "provokacije" su sa za "istinu", tako ka Umjesto da se sma j e n a 1 , 1 0 0 . 0 0 i0t o stanovniStvonajveie holokausta i odrlava inozemstvu - o Lrtv postalaodiglednija,t obrane i argumentira
)CI
nosBuii6- KrleZa vrijedi a duli,vidjeliniti rekli! procesa- jedan kritidki ugi poveiava njihov broj. za poja(,anoistraZivanjei veiegagubili5tau Europi! cidni karakter i koriiene
nanstvenom nivou!
zvrseno zradno snimanje t zrakama- kako bi se ralize su izvr5ili slovenski o. jali.Godine1983.ponovno put daleko terneljitije i s rm snimljenoje do u detalj r logoraJasenovac.Posebkojesuregistrirane kaovei suobradenena poveianim ranje)ponovnosu izvrdena :damodabranihmjesta:na rm govedekosti,na dva akvih masovnihgrobnica, Zbenetvrdnje. Sasvim je rja nisupubliciraniza Siru
OGOI,IELA LAZ LOGORA IASENOVAC
Taj je glasbio "dalek", razurnljivo da nije dospio na stranice dnevne"Stampe" niti televizijskih postaja. AIi nerazurnljivo je kakonije bilo kornentaraniti najviiih znanstvenihkrugova, nitko od hrvatskih akademika, pa niti razred drustvenih nauka niti historijskiodjel nisu tu vijest prokornentirali.u JAZU je "hrvatska Sutnja"bila na najvi5emnivou! Ni5ta nije moglo poljuljati uvjerenja .,naudnika,,,mr. i 'NOB-a", dr. kao i politidara. Umjesto da ih obeshrabre,ovakve "provokacije" su sarnopojadale njihov "naudnidki,,Lar i borbu za "istinu", tako karakteristltnu za naudno-socijalistidkunauku. Umjesto da se smanjuje cifra Lrtava faiistidkog terora, porasla je na 1,100.000i to "samo Srba" u Jasenovcui tako je poraslo stanovniStvo najveieg podzernnoggradaSrba.osnivani su rnuzeji holokaustai odrZavanisimpoziji, naravno"nalrdni',,u tuzemstvui inozemstvu- o ZrtvamaJasenovca.Sto;e rnistifikacijaJasenovca postalaodiglednija,to su napori "naudnika"postajalive6i - da se obranei argumentiraju sluZbenemistifikacije.
koji su negirali utvrdene .odovii, Srbin, statistidar r u kojoj je utvrdio da je viji bio 1,014.000, a broj r a1 . 0 1 4 . 0 0a0o, d 7 0 0 . 0 0 0
27
VI,ADIMII{ MRKOCI
Dokazujudi istinu, Miletid potvrdio laii No.jteio ophEbo.je hlrdnja do.je sabirni logor Josenovacbio ntjeslo ntnsovnogubiiortjo. Medutim, h,rdnja da su irtv,e tih " mosovnihpoktljo" bil i zcttoienici.jeapsurdno... Brryj "musrn,nihubo.jstava"uglavnontje prelazio hrutjnostanje logora Preslik Mileticeve knjige uz tekst Miletiieva trotomna knjiga trebalaje definitivnousutkatisve sumnjeu "istinu" o 700 tisLriaubijenih! vrhunac'har"rd'idkih"naporada seobranei dokaZr-r sluZbene nristifikacije predstavljalaj e Mil etidevaknjiga "Koncentracioni logor JasenovacI 941.-1945"- izaila 1985.godine.To je trebalo biti kapitalnodjelokojeje u tri sveska.na 2.000stranica,sadrzavalo izjave sv.jedoka, nestoizvornihdokr"unenata iz logora,djerornidne zarpisnikepreslusavanianekih funkcionera logora, odlomke iz komLrnistidke Stampeo logoru,opsiranuvod i opsiranzakljLrdak. Ta je knjiga trebala clefinitivno utvrditi istinu o Jasenovcui c'lelinitivnousutkatisve sumnje.A istina prematvrdnjanraautora b i l a . i e7 0 0 . 0 0 0u b i j e n i hu l o g o r u . Medtrtirn,rezultatje bio suprotan.Knjiga koja je trebala c'le{initivno dokazatislr-rzbenu istinu, potvrdilaje i arguunentirala sve staresumnje.Kritidkom analizomizjavasvjedoka,otkrivajuse l
glazbtr i ostalc osobito marljil takav govol'o dolaskudrugih Iz iilav 1942. sagrade bolnicu. "U lo1 bravari, pu5ka struka.ciglana mlinara,ekono postolarija,kro proizvodili su s popravljali aut po naredenjuL glad, Jasenov Planovi za izgr kupaonice,nop ljevaonicei dre Na ekon ugljenara,kred irna svoju elekt U sarno kao posebanod koL.e,vlastitu el postojalaje joS zatodenici,a lije oprernljena. Postojir gradevna skup ciglana- 300 Blaukon,,lieva 6 - grupnik Rr p i l a n a- 1 0 0automehanika-
za razneradove stotinu krojada, U logort
ocor,lEr.Ar,Az LocoRA IASENOVACI
rotvrdiolaZi 'ogorJasenovac bio rlnja da su irtve tih .je apsurdna... om.jeprelazio
Miletiieva trotonma Lmnjeu"istinu"o700 braneidokaZusluZbenjiga"Koncentracioni i. godine.Toje trebalo 00stranica,sadrZavaio iz logora,djelomidne r logora, odlornke iz d i opdiranzakljudak. istinu o Jasenovcui ematvrdnjamaautora Knjigakoja je trebala lila je i argumentirala svjedoka,otkrivaju se rjni izvornidokumenti rqoru.Samaknjigaje jivi argumentikojima rruuniStenja. iglanei preseljenjaiz ma vi5e logoraia,20. rru Luburi6je obedao
glazbui ostalo, kao i pravo na dopisivanje,prirnanje paketa, a osobitomarljivi imat 6e pravo Zivjeti sa svojim porodicama.Isto takavgovor odrZaoje u Krapiu"5 Ovakve govol.e odrLaoje i pri dolaskudrugih skupina. Iz i4ava se moZe dobiti pribliZnaslika logora. U veljadi 1942.sagradenoje Seststambenihbaraka i dvije za ambulantui bolnicu."U logoruje postojalalandara,radionicau kojo-jsu bili bravari, pu5kari, kovadi, automehanidari,uopSte sva rnetalna struka.ciglana...stolarija,pilana,tehnidkacrtaona,pogon,pekara, mlinara,ekonomija,obftna skupi'a u koju je spadaladesinfekcija, postolarija, kroj adnica za zatoi,enike, drvorezbarija,kerarnidari... proizvodilisu semetalnipredmeti.U puskarnipopravljale puSke,... popravljaliautornobilii tenkovi. U tehnidkojcrtaoni radili su se po nareclenjuLuburiia nacfti za pretvannje Jasenovcau moderan grad, Jasenovacje trebao postati centar industrije naor.uZanja6. Planovi za izgradnjudasnidkogdorna,ustaSkogtabora,ditaouice, kupaonice,nogometnog igrali5taT.U planu je izgradnja velike ljevaonicei drejeraja,gdje bi radilo 3000 ljudi8. Na ekonornijisu Stale,svinjci,mesnica,ledana,konluinice, uglj enara,kredana,pekara,peradarstvo,pdeIinj ak, vrtlarij a. I-ogor ima svoju elektridnucentralu. U sarnornrnjestu Jasenovacpostojalaje koLara,logor IV kao posebanodjel u kome su se nalazilesve radioniceza preradu koZe,vlastituelektridnucentralui kancelarije.U mjestuJasenovac postojalaje joi jedna bolnica u okviru logora u kojoj su radili zatoi,enici, a lijedili se izaStiienicii usta5e,i kojaje bila vrlo dobro oprernljena. Postojivi5e radnih skupinai svirnasu na delu zatvorenici: gradevna skupina - 500 zatodenika - grupnik Kopennan. ciglana- 300 - grupnik Flajsak,landara- 130 - gnrpnik Blaukom,ljevaonica- 50 - gmpnik Kraus,fina rnehanika- 56 - grupnik Rozenberg,montaZa- 200 - grupnik Rozenberg, pilana- 100- grupnikRozenberg(neki drugi istogaprezimena), automehanika- 50 - grupnik Somedji,Slobodanovaskupina za razneradove- 200 - grupnik Midic.e Osirn toga tu .je preko stotinukrojada,u koZariradi 100-200zatodenika. U logoruje postojaoneki oblik zatodenidkesamollprave,
VLADIMIR MRKOCI
zatodenici su upravljali radovima i vodili cjelokupnu logorsku administraciju. Na delu uprave je logomik zatodenik i njegov zamjenik, zatim su grupnici logoradii desetarilogorasi.Njihov je utjecaj vrlo velik, imaju pfavo kaanjavatiza nerad.oni su veza s ustadkomupravom logora. Primaju pladu, izlaze po poslu iz logora. Slobodnjacisu se slobodnokretali, imali su bolju hranu, dopisivanje,novine, neki stanuju u obitelji u mjestu Jasenovac. Slobodnjakom se postajalo zalaganjem.l0poluslobodnjaci Zive u logoru i hrane se u logoru, zatolenici grupnici irnaju posebnu grupnidkuhranu,kojaje dobra i ukusna,a dobivaju i celi lebac od 90 dkg dnevno.rl U jesen 1942.,povodomjesenskeizloLbeu Zagrebadkom je izloLba "Godinu dana rada logora Jasenovac" zboru odr?.ana je maketa logora, pregled i grafikoni i statistika izloLena proizvodnje, izloLeni su proizvodi raznih radionica: obrtnidki clrveniproizvodi,keramidkiradovi,kancelarijskinamje5taj,metalni proizvodi. Izloi enapru a stroinica vlastite izrade,popravljeni tenk' vojne kuhinjei slidno.12 s ustanovama za izradu namjeitaj a, Logor sklapa narr-rdZbe isto tako s vojskom zaizraduuniformi i odjeie zapopravakoruZja. U lcrgoruje izradivanaoprema,odje6ai obu6aza Crnu legiju najelitniju ustaiku vojnu postrojbu. Samete dinjenicesu urodiglednojsuprotnostis tvrdnjamao teroru u logoru, teskoje vjelovati da sutakva organizaciialogora i takvi planovi proizvodnje biti spojivi s terorom i svjesnomZeljom za uniStavanjemzatodenika. NajteZa,glavna optuZbaprotiv logora Jasenovacjest ona o Jasenovcukao mjestu masovnog ubijanja. Medutim, Lttve tih masovnih pokolja nisu rnogli biti zatodenici i tvrditi to bilo bi apsurdno,budr"rcida je broj tih masovnihubojstavadestoprelazio brojno stanje logora. Prema iilavama zatodenika i lzvjestaju kornisije,glavnezrtve masovnihubojstava- skupineili transporti - u Jasenovacsu dovodeni izvana ili iz drugih logora,ili skupina zarobljenogstanovnistvaprilikorn raznihvojnih akcija: iz Slavonije, s Korduna, iz vojni6a, s PetroveGore, Kozareili obliZnjih sela - Ustice, Mlake, Jasenovca,Gradine, Bos. Dubice, Crkvenog Boka i dr. Te skupinenavodnonisu niti registriraneu logoru nego
30
o(
su, navodno,odr ubijanje na Glan Meilutim. tvrdnje o masovn i skupine" upuit tamo se naseljuj
u rv.42
Stara Gradi5ka : mu5karci i Lene, MiloS, za -, preslu5avanja 100-200.000 nari i skupine preko I 42. skupina300 : U V. 42. iz Slun 700 u Zerntrn,17 u Njemadku, s Kr Ustica i Jasenov Na rad o Cigani.leDo 12. njernadki opunon izjavamanekihut Delegat partizan "Transporti zarot drugovi pa dak i o partizani ne ie da l5 javilo sejedva partizane tvrdi da 5.8.1944.Gleise u Hrvatskoj pred ljeni partizaniSa Jasenova 21.xt.I941. 150 koji su pobjegli kasnije u Slavon logora Jasenova Jasenovac,kao i
OGOLIELALAz LOGORAIASENOVAC
lili cjelokupnulogorsku rnik zatodeniki njegov setarilogoraii. Njihov je li za nerad.Oni su veza lacu, izlaze po poslu iz Lli,imali su bolju hranu, :lji u mjestu Jasenovac. 10polLrslobodnjaci Zive grupnici irnaju posebnu r dobivajui celi lebacod izloLbeu Zagrebadkom radalogora Jasenovac" i grafikoni i statistika rih radionica: obrtnidki lrij skinamje5taj,rnetalni i:rade,popravljenitenk, na za rzradunamjedtaja, jecezapopravakoruLja. tbu(,aza Cmu legiju Lrprotnosti s tvrdnjamao :va organizacijalogora i oromi svjesnomZeljom jest ona 3oraJasenovac nja. Meclutim,Zrtve tih nici i tvrditi to bilo bi rbojstavadestoprelazio zatodenikai Izvjeitaju - skupineili transporti rugihlogora,ili skupina ojnihakcija:iz SlavonKozareili obliZnjihsela |os. Dubice, Crkvenog ;istriraneu logoru nego
su,navodno,odmahvodenena "likvidiranje',:spaljivanjeu peii, ubijanjena Graniku, strijeljanjeu Gradini. Medutim, analiza izjava i nekih dokurnenataclemantiraju tvrdnjeo masovnimubojstvima.Iz njih je vidljivo da se "transporli i skupine"upuduju- ili raditi u Njemadku- ili u Slavonijui tamosenaseljuju. U IV. 42. formiranaje stalnanjernadkakornisija u logor.u Stara Gradii;ka za upuiivanje na rad u Njenradko.j.Odlaze i muikarci i Lene,rad u poljoprivredi.r3 Milo5, zapovjednikJasenovcaizjavio je - u Zapisniku - daje bio ugovorizmeduNjemadkei NDH o slanju presluiavanja 100-200.000 na rad uNjemadku.talzizjava jevidljivo datransporti i sknpinepreko zemuna stalno kre6u za Njernadku.Konce'r IV. 42. skupina300 za Njemadku,lsiz Bos. Dubice za Zernun65016. U V. 42. iz Slunja u Zemun - 1353,20.V.42.iz StareGradi5ke - 500 u Njemadku,iz Usticai Jasenovca 700u Zernun,17.IV.42. u Njemadku,s Kozare rnuZevii Lenena rad u Nje'radku.r7Srbi iz Usticai Jasenovca u Beograd.ls Na rad odlaze i dobrovoljno se javtjaju i komunisti i Cigani.reDo 12.Y1.42.- 2.500 prebadenou Njemadku,.jar,lja njernadkiopunomoienik za radnu snagu.2o Zene, koje su prelna ifavamanekih ubijeneu Jasenovcu, odvedenena rad u Niemadku.2r Delegat pafiizana za razmjenuzarobljenika- Brndic - javlja: "Transporti zarobljenika Salju se u Njemadku vrlo desto.Mnogi drugovipa dak i oficiri i kornandantijavljaju sena rad...dok mnogi partizanine ce da idu u razrnenu...U Savskojcesti u zatvoru...od l5 javilo sejedva 4".22Dl Tkalec,kornunistkoji je zamije'rje' u partizanetvrdi da je 1942.u Njernadkoj iz logora otisro 40000.13 5.8.1944.Gleisevon Horstenau,njemadkiopunornoienigener.al u Hrvatskoj predlaLezapovjedni5tvudornobranstvada se i zarobljeni partizani Saljuna nd u Njernadku.2a je bio sabirnilogorza sveizbjeglice,pa i Hrvate. Jasenovac 21.X1.1941.1500-2000Hrvata iz Donjeg Lapca i Boridevaca, koji su pobjegli pred detnicima, doSli u Jasenovac,odakle kasnijeu Slavoniju.zs U selaMlaka i Jablanac,koji su u domeni logoraJasenovacnaseljenisu muhadiri iz Bosne.r6Uloga logor.a Jasenovac,kao i op6e prilike u pogleduizbjeglicau to vrijeme
VLADIMIR MRKOCI
u NDH. mogu se vidjeti iz lzvieltaia komisije ministra Turine, koja je obiila sabirnelogore. "Dana 25.VIJ.1942'obi5ao sam, kao dlan pratnje opunomoienogrrinistra dr. Turile sabimelogore te Bos. Gradiski. Tog dana stanje u tim i u Novskoj, Jasenovct-t ostalimlogorimasljede6e:Mlaka - 9176 r'.,393 m., 5531 dj'; Novska- 2592Z. i dj., 204 m.; Prijedor- 4090L.i dJ',120m;' Ustica- 8000 1,.i di. Ukupno - 28858 L'.i di' i 717 m' ("') O zclravstvenomstanjui prehranivodi radunaupravasabirnihlogora u Jasenovcu,te su ta pitanja u logorima dak bolje rijesenanego za hrvatske izbj eglice".27 On izvie56ujei o hrvatskim izbjeglicamaptedpartizanima: urB. Luci ima 7000izbjeglicaiz Glamoda,Jajcai okoliceB. Luke, zatirn I.VIII. doilo je joi 4.700 izbjeglica iz Kljuda, koji su u strasnoZalosnomstanju.Javlja da 6e katolidku djecu bez roditelja dati u samostane,a pravoslavnudovestiu Zagreb. Ali srpskeizbjeglice ne odlaze samo u Njemadku, ve6 i u Slavoniju.Iz Ustica 8000z. i dj. u Lipik.28Svi stanovniciMedjedje Dana 30.V1il.1942Veliki u Jasenovac,a zatim u Slav. PoLegu.2e Lupaniz Dakova pise Lubr,rri6uda je ve6 poslano 10.000osoba s Kozare itraLi da prestaneslati.30 Sve te dinjenice pokazuju kolika je vrijednost pride o masovnimubojstvirna. Kao dokaz da su ti transporti i skupine odredeni za strijeljanjenavodi se da nisu upisivani u logorskojpisarnici.Milos urZapisniku, amoLe se pretpostaviti u kakvim je uvjetima zapisnlk pisan, veli da zatodeniciodredeni za strijeljanje nisu upisivani u logorskoj pisarni ali nadodaje-'Jer su oni uglavnom sprovedeni kroz kartotekui popiseu upfavnornodjelu zapovjednistvasabimog logota"3r- stoje odiglednokontradikcija,jer ako su odredeniza strijeljanje demu ih uop6e sprovoditi kroz knjige. Ne bai suvise inteligentnom"isledniku"to je prornaklo' Na krajurjedan podatak koji pokazuje potpunu nevjerodostojnost tvrdnj i o masovnim ubojstvima.Nakon napadapartizana rf crkvenom Boku ustase iz Jasenovca su 13.IX.42. odveli stanovnistvoCrkvenog Boka u Jasenovac.Medutim, doilo je do intervencij e, Mini starstvounutrainjih poslova tt aLi istragu, dolazi kornisija Lisak, or5ani6, Seitz.32Stanovnistvoje oslobodeno,
32
o(
plaiena je i od zatvoren u Savs je sve to poznat on pi5eda su iz' pobili 3000u Jab Najkonkr ubojstvirna daje tlh zlodina
oGo Er.A LA7, LoGoRr\l4q9No\l4cl omisijeministra Turine' i.VI1.1942.obiSaosam, dr. Turine sabirnelogore Tog dana stanjeu tim i m,5531 dj'; 76>..,393
.- 4o9o1,.i di.,l2om.; 8 z. i dj.i 7r7m. (.") o
i :omandantlogora je uhaP5en ga je izvukao Luburic' Mileticut rumenti u knjizi' ali u Pogovotu usta5e t,hivaie i DrenovogBoka o masovnim Protiv tih tvrdnja rnie navoclnihmjesta izvrsavanja l.
na upravasabirnih logora iak bolje rijeSenanegoza i ma: 3licama pred Partizan a,JajcaiokoliceB' Luke, u ;lica rz Kljuda, koji su tolidkudjecubez roditelja uZagreb. ;amou Njemadku,ve6 i u 28Svi stanovniciMedjedje Dana30.VI]J.1942Veliki o6poslano10.000osobas 'ika je vrijednost Pride o ti i skuPine odredeni za r logorskojPisamici.MiloS akvimje uvjetimaZaPisnik rtrijeljanjenisu uPisivaniu u oni uglavnom sProvedeni eluzapovjedni5tvasabirnog lcija,jer ako su odredeniza kroz knjige. Ne bai suviSe do. pokazujePotpunLlnevjeroma.N akon naPadaP artizana rovca su l3'IX.42. odveli ovac.Medutim, do5loje do poslovatraZi istragu,dolazi tanovni5tvoje oslobocleno, JJ
VLADIMIR MRKOCI
Picilijevape(. - 10 do 40 tisuda spalienih! Da se pokoie koliko je ta tvrdnja apsurdna,dovoljnoje samo citiroti izjave sujedokakoji o njoj govore i iz kojih se vidi gdjeje pet bila, kakvaje bila, tkoje spaljivas i na koji naiin. Miletiteva nesposobnostkritiike analize ima patoloike razmjere; uporno iznosi tvrdnje koje su suprotne dokumentima ' U red apsurdnihstvari o Jasenovcuspadai onao spaljivanju Lrlavau pe6i koju je u tu svrhu sagradioing. Picili u veljadi 1942., a koja je srudenau svibnju iste godine kojoj je navodno spaljeno od 10 do 40 tisu6a Lrtava! Da se pokaZekoliko je ta tvrdnja apsurdna,dovoljnoje samocitirarye izjava svjedokakoji o rrjoj govore - i iz kojih se saznajegdje je pe6 bila, kakvaje bila, tko je vriio spaljivanjei na koji nadin. "U blizini ciglaneustadesagradilipec" (Izvje5tajzernaljske komisije,str.9). "Ing. Picili u zgradi ciglane, sazidaoje u velikoj fururni dvije specijalnepeii za'keramiku'. Peii radilena smjenu...tu su pedeniljudi, Zene,djeca.Bacanisu Zivi i poluZivi...pediradiledan i no6 kroz 3-4 mjeseca...u svakupei strpalose odjedanputapo 40 f-fudi...dva transpoftadnevno...kapacitetipe6ina24 sataoko 160 Ltiava."35
"U zadnjem desnom kraju ciglane bila posebna pet za spaljivanjeljudi."ro "U IL 1943.u ciglarskojkruZnojpe6ipodelagradnjajedne peii, ustadepridali da je to keran,idkapei. Pe6 smje5tenau dva ulaza u ciglarskoj pe6i kojih irnade oko cijele ciglarske peii na razmakuod 3 m. Visoka je koliko i kruZnaped ciglane,s jedne strarreirna dvoja Leljezna vrata, donja za loLenje vatre, a gornja za stavljanjeLrtavau pei, duljine 60-70cm, visine 50-60 cm. Istu takovu pei sagradilisu u Gradini u jednoj kuii."37 "Spaljivanje se vr5ilo tako da su odvodili u prostoriju koja bila iznad ciglarskepe6i u kojoj je vatra gorila, vi5e peii postavljenaplodakojaje lei,alanaLeljeznojosovini vodoravnopoloZenoj, kadaZftvastalana plodi, plodase otvorila i Lrtvapalau pe6."rt 34
OGOLJE
"Paljenje Srbar su stizali transportom ubijali drvenim maljer vr5ili sarniustaie."3e "Spaljivali su i prostor za pedenjeciglt odi video kad sujedn saZegli. Mi srno spav gledali."ao "Ubijane Jevre Jevreji."ar "Odvodili na sp pe6. Posao bacanjau p izabrani izmedu zatode Danon je u kol zanimlj ivo vidj eti nj egr "Spaljivanje vl plahta da se nije ni5tav koji su poslije potude a onda su ih gurali u pr odijela za zaitittr od pli 3000 ljudi."+: Zanimljivo i p< zapovjednikalogoraJa U prvom zapis za spaljivanje lesina.Tr peii... Pei je sagraden bila upotrebljavana. "aa Zapovjednik lo6 ljavana" i tvrdi daje sag je sru5enau svibnju194 U drugom zapi inforrnacije: govori o sa toku zime i ranogprolje kopanje jama.I ovom na koji su se nadinpror duo pridati na ovaj nad zatodenika."
OGOI,JEI,AI,AZ LOGORA JASENOVAC
ia spalienih! o, dovoljnoje samo z kojih se vidi gdje je koji naiin. Miletiteva te razmjere;uporno kumentima adaionaospaljivanju Piciliu veljadi1942., a u kojoj je navodno : pokaZekoliko je ta izjavasvjedokakoji o e6 bila,kakvaje bila, " (Izvj e5tajzernaljske o je u velikoj furr.mi lile na smjenu...tu su tLivi...peii radiledan seodjedanputa po 40 cina24 sataoko 160 bila posebnapec za podelagradnjajedne Pei smjedtenau dva ele ciglarskepeii na pei ciglane,s jedne ,Zenjevatre, a gornja visine50-60cm. Istu cl. -'
dili u prostorijukoja 'ila, viSepeii postavuodoravno poloZenoj, rtvapalau pei."38
"PaljenjeSrbauveo ustadkifunkcionerPicili. Sve Srbekoji su stizali transportornvezanedovodili u ciglanu. U sarnojciglani ubijalidrvenirnrnaljerni le5evebacaliu pei od ciglane.Ovaj posao vriili sarniustaSe."3e "Spaljivali su Zive ljude u ciglani, i to da bi ih ugurali u prostorza peleryecigle, zazidali i zapalllivatru. Ja sarnto na svoje odi video kad su jednu grupu tako sazidali i potpalili vatru te ih saZegli.Mi srno spavali tada u ringu ciglane i sve smo odozgo gledali."ao "Ubijane Jevrejeubacivaii su u pe6 zatodeniciSrbi, a Srbe Jevreji."ar "Odvodili na spratciglaneonesvijestilii bacaliu ciglat'sku pei. Posaobacanjau pe6 vriilo 1l posebnozakletihgrobara,koji izabraniizmeduzatocenikaSrbai Zidova. Sef bio Danon."f Danon je u kolovozu 1942.pobjegaoiz logora i bilo bi zanimljivovidjeti njegovu izjavu. "Spaljivanjevr5eno svaki dan. Na ulaznim vratirna bila plahtada se nije ni5tavidjelo, nitko nije rnogaopriii osirngrobara koji su poslije potudeni.Zrtve su najprije ustaSestraSnornudili, a ondasu ih gurali u pei za to odredenizatodenici,koii su nosili odijela za zaititu od plina. U jednoj turi spaljeno20. U svemu 23000ljudi."a3 Zanimljivo i posebnouvjerljivo je svjedodenjeMiloSa, zapovjednikalogora Jasenovac. U prvom zapisniku izjavljuje da je "Picili sagradiopeii za spaljivanjele5ina.Te pe6i sagradenesu na principu pekarskih peii... Pecje sagradena u ljeto 1942.,ali rni nije poznatodokleje bila npotrebljav ana."aa Zapovjednik logora ne zna dokle je pei "bila upotrebljavana"i tvrdi daje sagradenau ljeto 1942.,prerndaje poznatoda je sru5enau svibnju 1942. U drugom zapisniku Milo5 zna daleko vi5e, irna bolie inforrnacije:govori o samojednoj pe6i i "ista se upotrebljavalau tokuzimei ranogproljeta 1941142., kadapoplavanije dozvoljavala kopanjejama. I ovom prilikorn su se likvidacije vr5ile noiu, a na koji su se nadin provodile nije mi poznato. Po onom Sto sam duo pridati na ovaj nadinje takoder likvidirano nekoliko tisuia zatodenika." 35
VI,ADIMIR MRKOCI
Odito je da je izmedu dva zapisnika zapovjedniklogora mnogo toga naudio: da je bila pei, a ne pe6i, da je sagradena tijekom zime, a ne ljeta! Ipak najvjerodostojnijesvjedodenjepredstavlja i4ava bivdegazatodenikaDuZeliia,istogkojije svjedodiokako su ustaie nrudiligolu djevojkui otresalipepeou njezinospolovilo."Znam da je urlogoru bila pei za spaljivanjezatodenika. Ja nikadanisamu tu prostoriju ulazio, ali sam duo krikove zatodenikakoji su odvodeni u tLrpei i spaljivani."a5 Nije vidio, ali je duo. iovjek Zeli reii samo istinu, samo ono Stoje dulo.Samo:DuZeli6je do5aou logor 21. prosinca1943,a6 a pei je sruSenau svibnju 1942.- godinu i pol prije njegova dolaska. Drugo veliko gubiliStebio je Granik - pristani5tena Savi. Na tome mjestu,prema svirn tvrdnjama,stalno se ubijalo, a sanrokrajem 1944.i podetkonr1945ubijenoje nekolikodesetaka tisu6a ljudi. I u ovorn sludajusu dokumentiiz knjige potvrdili i argumentiralisve sumnje. U knjizi senalazezapisnicikomisijakoje su iz Savevadile le5eve:13.V.izvadenesu 42, a 15.V.izvadenesu 54 leiine kod Neboj5inekule u Beogradu- veliki broj u vojnoj odjeii, kod nekih dokumenti partizanskih boraca, rudni satovi, kod jednog oko vrata medaljaMaike boZjeBistridke,izvrienaje obdukcija, ubijeni svi rnetkom.14.V.kod Sapcaizvadenesur24 leiir,e ali nije izvrSenaobdukcija. Medurtirnto nisu bile jedine izvadeneleSine kroz oijeli mjesecsvibanj pa i podetkornlipnja vadenesu iz Save kod Beogradai kod Sapcaleiine iz Save.Kod Beogradajeizvadeno 1 5 . v .- 3 6 , 1 9 . V -. 2 7 , 2 5 . V .- 4 , 2 9 . V . - 7 , 6 . V L - g , g . V I . - ll. Ukr-rpno177. Kod Sapcaje izvadeno 18.V.- 19,20.V. - 2 9 , 2 2 . V .- I g . 2 5 . V - 2 0 , 1 7 . V .- 1 0 , 3 0 . V .- 1 1 ,3 1 . V . - I I . Ukr"rpno143.Sveurkupno je od 13.V.do 19.VI. izvadeno320 leSina. Za sve ove le5ineizvadeneod 15. svibnja nadaljenelna nikakvih zapisnikaniti podataka,one su navedenesalno brojdano u fusnoti. Ne postojenikakvi dokazi da su sve leiine iz Jasenovca, a niti da su ih ubili ustaie.Ako se tvrdi da su ubiieni u Jasenovcu
36
oGo
mora se uzeti u obz prije 31. travnja,je Savenizvodno - u Ako je du) Beogradaoko 560 I sat, onda bi put tra iz Jasenovca,onda dana,na primjer 14 zapisnici, ubijeni s Ostali, oni iz fusn porijekla i najvjero pitanjejest: Stoje s donji tok Savesu u r o tome nelna nikakr 1945.- a to je dob Savi". Samou pros Graniku,aul945. ostalirn godinama?I
Tre6ei najve je Ciglana,gdjeseni su kroz detiri godin tvrdnjama, oko 500 t tim mjestimavriena, tvrdnje i pokazalada Meilutim, pre koncem travnja 194 svi preostali zatode zadnjih danadovede Ciglana i Gradini ul nekoliko stotinapog je izraL,enasumnjau komisije iz 1945.- ) nikakve tragovetog r
KOCI
oGoLlELA r,Az LOGORA IASENOVAC
rpisnika zapovjednik logora a ne peii, da je sagradena lodenje predstavlja izjava ije svjedodiokako su ustaSe njezinospolovilo.*Znam da cenika.Janikadanisam u tu zatocenika koji su odvodeni Zeli reii samo istinu, samo u logor21.prosinca 1943,a6 godinui pol prije njegova Granik - pristani5tena lnjama,stalnose ubijalo, a rijenoje nekolikodesetaka nnentiiz knjige potvrdili i risijakoje su iz Savevadile izvadenesu 54 ledine kod broj u vojnoj odje6i, kod rudni satovi,kod jednog ke, izvrdenaje obdukcija, radenesLr24 ledineali niie ile jedineizvadeneleSine n lipnja vadenesu iz Save Kod Beograda je izvacleno
_ g, g.vl. v. - 7,6.V1.
adeno18.V.-
19,20.V.
- 1 0 ,3 0 . v_. l l , 3 1 . v . V. do l 9.VI . iztadeno 320 I5. svibnjanadaljenema navedenesarnobrojdano sve ledineiz Jasenovca, ia su ubijeni u Jasenovcu
moraseuzetiu obzir nekolikodinjenica.Svi su morali biti ubiieni prije 37. travnja,jer su vec 20. travnia Jasenovac- i ciieri tok Savenizvodno- u rukarna patizana. Ako je duLina vodenoga toka Save od Jasenovcado Beogradaoko 560 krn, a prosjednabrzinatoka izmedu 1-2 km na sat,onda bi put trajao izrnedu 15 i 20 dana.prema tome. ako su iz Jasenovca, onda su to samoone lesi'e koje su izvade'e prvih dana,naprimjer 14.i 15.svibnja;to su ledineo kojirna su vodeni zapisnici,ubijeni su vjerojatno iz'redu 25. travnja i l. svibnja. ostali, oni jz fusnote i bez zapisnika, su vjerojatno drugoga porijekla i najvjerojatnijenisurZrtve ustasa.Medutirn naivaLnije , pitanjejest: 5toje s podatcimaprije 13. trav'ja 1945.?Beogracli donji tok Savesu u rukarnapartizanaod listopada l944.,medutim, o tome nernanikakvih podataka.Narodito zaktaj 1944.i podetak 1945.- a to je dobanavodnihnajvedih'urnasovnih ubija'ja bas'a Savi".samo u prosincu 1944.navodnoie ubijeno 15.000ljucli na Graniku,a u 1945.na Granikusu ubije'e tisu6e.I(onadno,sto s ie ostalirngodinama?Podatcibi sigurnomorali postojati. CIGLANA-GRADINA Treie i najveie gubilisteprematirn tvrdnjarnau knjizi, bila je ciglana, gdje se nalaziologor i selopreko Save.Gracli'a. Tu su kroz detiri godine dovazanii ubijani ljudi. Ubijenoje, prema tvrdnjama,oko 500 tisuia ljudi. IstraZivanjai iskapanjakoja su na tim mjestimavrdena,narodito1966.iposlije,demantiralasu svete tvrdnje ipokazala da su apsurdne. Medutim, prema tvrdnjama svih svjedokai autora knjige, koncemtravnia 1945. izvrienaje likvidacija logora i 'biieni su svi preostali zatodenici,i mnogi clrugi koji su u transportimatih zadnjihdanadovedeniu logor. uktrpnoje tih zaclnjihdanau logor.u ciglana i Gradi'i ubije.o 1000 do 3000 ljudi, meclukoji'ra je nekoliko stotinapoginulih prilikorn op6egprobojaiz logora.Vec je izraLenasumnjau te tvrdnje - na temerju lzvjestajazemaljske komisijeiz 1945.- koja prilikorn svogcroraska u logor niie nasla nikakve tragovetog masovnogubojstva.
37
VLADIMIR MRKOCI
U knjizi su joi neki dokumenti koji argumentiraju tu sunrnju,a uvjerljivo negirajutvrdnju o op6emubojstvuzatodenika zadnjilr dana.lzvjedtajl. dete,3. batatf una,24.brigade,45. divizi1. svibnja,dakle,neposredno je, kojaje prva uila u logorJasenovac javlja: "Borci su uspeli da na mnogim nakon napu5tanjalogora mestinralokalizuju poLarizaplenedostamatetiiala."a1A21. srpska divizija javlja da je "4. brigada zauzelaJasenovac,i jedna deta ostalaje kao posadnadeta u logoru kako bi saduvaladokumenta nadenau Jasenovcu,dije 6e objelodanjivanjepokazalisvetu ko je U oba izvjedtaja,kao niti Hitler i kakvi su njegovi saveznici."a8 u spomenutomIzvjestaju zemaljskekomisije' nema niti rijedi o svjeZeiskopanim grobnicama,niti o stotinamalesevaubijenih ili poginulih u pokuiaju proboja,koje nije imao tko pokopati,jer su svi bili poubijani. Prerndajavljaju o "zapleni dostamaterijala". Sveopie ubijanje logora5anegiraju i neke i4ave logora5a: "20.[V. pozvani su logomici i naredenoim je da se logor treba djece preselitiu Sunju,daje 8 vagonaspremnoza400logoraSa,50 koji je logoraSa izjava svjedodi Da vlak krcnuo i 100bolesnika".ae je bio u njemu.so Najuvjerljivija je ilava zatodenika Mate lzdoitila: ,.ostao sam u Jasenovcudo 30. IV. Potkraj travnja iz Jasenovca sam otpremljen preko Sunje, pjedke, vezan Zicom, dva i dva u zatodenikau Sisak.Tesli6-Staklanu."5r detveroredr"r Zanimljivo je da se u fusnoti donosi popis 350 logora5a i "veiina njih se na neki nadinspasila".52 koji su bili u JasenovcLl, Miletiieva nesposobnostkritidke analize ima patolo5ke razrniere; Llpornoiznosi tvrdnje koje su suprotnedokumentima, uoditi i koje je skupio u knjizi. lsto tako, potpunoje nesposoban vaZnosttvrdnji i njihovu kontradikciju i nepouzdanostsvjedoka.
38
OG
Pouzdan
Jednom Vrban,t priznao daje "L obojica-idas dodijelile Cigani
U knjizi su vlastitu tvrdnju o Nalog UstaSken Sarajevoo hapSe nalog ovog ureda1 vjere, te Ciganekr zanimanje".53Pre zatvarani, a takvi s Jasenovcuimaju d ne prezaju ni pred svjetlu. "Jedan dio Gradinu i Usticete Ova se skupina C seoskim kuiama i znadajnoje danije< duZnostbila da kot u Jasenovacradi li deki6em po glavi r skupinekoje su stiz i 800 Zidova i 400 "Svjedociir moraju dan i noi dz Zidove da sami se natjecali s usta5am ih rnlatiti maljem i opijali su se ustaie I tako su Ci StraSnija.
( ) ( ; o t . , F . t .l A . A z t . ( ) G o R AASI.]NO\AC
.oji argumentirajutu n ubojstvuzatodenika 14.brigade.45. divizirja,dakle,neposredno lspeli da na nrnoginr :rijala."a7 A 2 I . srpska ienovac,i jedna deta saduvala dokumenta ' pokazatisvetu koje a izvje5taja, kao niti e, nemaniti rijedi o ra leSeva ubijerrihili r tko pokopati. jer su dostamaterijala". rekeizjavelogora5a: je da se logor treba )0 logorada, 50 djece izjavalogoraSakoji a Mate lzdojtica: .ravryaiz Jasenovca Zicom,dva i dva u Iu."" popis350 logora5a :ki nadinspasila".52 Llizeima patolo5ke otne dokumentirna, nesposoban uoditi i zdanostsvjedoka.
Pouzdaneistine nepouzdanih sviedoka! Jednomvrban, drugi pttt Barbarit. No sutrttje navotlno h"brm priznao c{aje "bacio plin" ! priznao bi i Burbu"it, pri:nctla bi obojica- i da su napisali Gorskil,ijenoc! Llstttsesu nr^.dno dodijelileciganinru ttlogttgrobara i kntniku. Zoh'esu rtut,rdn' trbijali maljevimu! Ciguni! U knjizi su dokurnentikoii uvjerljivo'egiraj' Miletiievu vlastitutvrdnju o 40 tisudaubijenih cigana u Jasenovclr. Donosi Nalog ustaske nadzorne sluZbe Zupskoj redarstvenojoblasti Sarajevoo hapsenjucigana. "ponovno se upozorujenaslovclase nalogovog uredabr.24789142ne odnosina cigane muslimanske vjele,te cigane koji irnaju stalnoboraviite i pr.istojnogradansko zanimanje".s3 Prema tome, cigani muslirna'ske vjere nis' bili zatvarani,a takvi su u Bosni dinili veiinu. A tvr.dnjeo ciganima u Jasenovcu irnajudistorasistidkikarakter.i sv.jedode kako svjedoci ne prezajuni pred dim, samo da bi logor prikazali u sto gore'r svjetlu. "Jedan dio cigana ustaie su postediri te ih prevezri u Gradinui Ustice te im dodij elili zadacuda buclugrobari i krvnici. ova se skupina ciga'a odrr.ala dugo na tor.e. Stanovali sr_rir seoskinrkuiama i irnala dobru hranu i opijali se do besvijesti,i znahjno je da nijedanod njih'ije poktrdaoclapob.fegne.Njihova je duZnostbila da kopaju groboveza oneZrtvekoje ie-od saclastizati u Jasenovac radi likvidacije,da Ltve ubijaju udarcirnarnalie'r ili deki6ernpo glavi da ih pokapaju.Tako su cigani ubijali sve one skupinekoje su stizaleu to vrijernena Gradinu".Medu ostalirnasir i 800Zidovai 400 djece'.Ciganizaklalii pokopali,,. "Svjedociiskaz'ju daje ciganima na Gradi'i dosadilosto dan i no6 da kopajugrobove,pa su serna5ilitoljagai tierali T.o_roj, zidove da sarnisebi kopajtrduge i dr-rboke grobove.cigani s, se natiecalis ustasamatko 6e brte i bolje Zrtvarnarczatigrkljane ili ih rnlatiti rnaljem i dekiiern po gravi. Kad su jame biL ,Lt"pun" opijali su se usta5ei Ciganido besvijesti". I tako su cigani moralipomodida slikaJasenovca budesto StraSnija.
39
VLADIMIR MRKOCI
Zidovi Tvrdi se daje u Jasenovcuubijeno 35.000 Lidouu,polovica od 70.000r-rkupnog brojaZidova u Jugoslavrji.to U knjizi ima vi5e dokumenatakoji tomu proturjede,a od ov i lr j e najuvj erlj ivij i dopi s Zidovskih vj erskih zajednicaZagr eba, Osijeka i Sarajevavlastima u NDH, dne 8.XIL1941. kojim se traLiloda vlast dademjesedno2,800.000kunaza opskrbuzatodenih Zir1oua"u Jasenov 4000 muikih, u Lobo 1500 Zenai djece,u Eakovu 1200 Lenai djece.Ukupno 6.700 zatodenika."5s Bez ikakve sumnje to je najautentidniji dokaz da je u prosincu1941.godinebilo u Jasenovcu4000 Zidovai potpunoje nevjerojatnoda ih je u 1942.t logor dopremljenojoi 31.000. Osim toga, Mileti6u je sigurno poznat lzvje5taj njernadkog policajcaHeln,a o Zidovskompitanju u NDH, koji on daje u knjizi, a premako-jemuje od 13. do 27.VIII. 1942.u Njernadku otprenrljeno5.000 Zidova priznato arijevstvo 83-560, mje5oviti brakovi - 806 u Zagrebu,a 2.500 do 3.000u provinciji. Postoje podatci da su Talijani na Rab odveli 2fi3 Zidova, a Nijemci porlovnou svibnju 1943.odveli iz Zagrebai Osijeka 1700,a iz ostalih dijelova Hrvatske 2500 Zidova u Njernadku. Slidno kao i u Izvjedtaju Zemaljske komisije iz 1945., u kojemuje niz uvredljivih, rasistidkih,tvrdnji o Ciganirna,samoda bi se stvorifa Stogora slika o Jasenovcu,tako u knjizi nalazimoniz izjava svjedokau kojima se iznoseuvredljive tvrdnje o Zidovima zatodenicima. Citiranro ih kao primjer nevjerodostojnosti svjedoka: "Lidov ostaje Zidou pa i u logoru Jasenovac.Oni su u logoru zadrLalisvoje mane, no s tim da su one sadavidnije. Sebidnost, lukavstvo, nesolidnost,tvrdidluk, podmuklost, konfidentstvo,su njihove glavne odlike. Odn-rahpo osnutku logora u Jasenovcu, Liclovi su kao prvi zatodenicidopremljenii to u ve6embroju. Tek zanjimasu podelepristizatiskupineSrba.Brojdananadmo(,Zidova r"rlogoru nad Srbimabila je na prvi pogled odevidna,onaje stajala premaprilikama u srazmjeru1:5 do l:8. Zbogtoga Stosu do5li u logor prije Srba u velikom broju, Zidovi su uspjeli da u logorskoj
40
OGOL
hijerarhiji prigrabes logorska upravau njl Srbi ne uvuku na pol Srba.Kako ustaieim i uspeva.Tako Srbi p Zidova. Zidovska lop Zidove na lakia rai virtuozno5duizmiSlj Medutirn i poredtoga i to stoga Stosu neot ne diste, ne ureduju predstavljaleglo,rasa da je Pordes,bivSid vaSljivosti".56 "Jevreji su uol dak sjajno; oni su imi bili su slobodnjaci... N i desto ih posjeiival fuirkcioneri logorarijr su svi vezu sa ustaS zapamtio Jevrejina Hr nemilosrdnotukao,i b on i drugi hteli da ulap poljski i nemadkiJevr "Ing. Salamo kuna place- iz skup katolike i muslimane "Razumljivo iskoriStavajupoloZaje i svoje sunarodnike,d ustadeblagonaklonipr viSeprivilegovanihpol i predlagali usta5ama poveravali samonjima Jevreji,negopomoiu n koje su bile s njima sl
OCI
no35.000Zidova.polovica rslaviji.5a koji tomu pr-oturjede, a od ,jerskih zaje dnica Z agreba, dne 8.XII.1941.kojim se t kma zaopskrbuzatodenih , u Loboru- 1500 Lenai Lpno6.700 zatodenika.,'55 utentidniji dokaz da ie u 4000Zidovai potpunoje rrernljeno joi 3 1.000. t poznat Izvje5taj njema_ rnju u NDH, koji on daje /. VIIL 1942.uNjemadku :vstvo83-560, mjedoviti .000u.provinciji.postoje 2fi3 Zidova, a Niiemci rebai Osijeka 1700,a iz Njernadku. jske kornisijeiz 1945.,u dnji o Ciganima,samoda takou knjizi nalazimoniz lljive tvrdnje o Zidovirna erodostojnostisvjedoka: )novac.Oni su u logoru sadavidnije. Sebidnost, Lrklost,konfidentstvo,su tku logora u Jasenovcu, i i to u veiem broju. Tek BrojdananadmoiZidova l odevidna,onaje stajala ZbogtogaStosu do5li u su uspjelida u logorskoj
OGOI,IEI.A LAZ LOGORA JASENOVAC]
hijerarhijiprigrabe sva vaZnijamjesta.Tako da je danasunutarnja logorskaupravau njihovim rukama.Oni ljubomorno duvaju da se Srbine uvuku na poloZajepa stogastalnoi ve5tointrigilaju protiv Srba.Kako usta5eimaju vi5epoverenjau Zidove, to im intligiranje i uspeva.Tako Srbi pored toga StostradajLrod usta5astradajui od Zidova. Zidovska logorska uprava svesno i srni5ljeno protura Zidou" na lak5a radna mesta, tazne poloZaje i zvanja, koja s virluozno56uizmi5ljaju samo da jedni drugima olakiaju poloZaj. Medtrtimi pored toga smrtnostZidova je ve6anego rneduSrbirna, i to stogaStosu neotporni,nisu navikli na te5keradove,te Stose ne diste,ne uredr"{u.Rijetko koji Zidov je dist i uredan.Veiina predstavlja leglo,rasadnjaku5ijui nedisto6e. Primjeraradi iznosinr daje Pordes,bivSi dirigent beogradskeopereumro od nedistode vaJljivosti".s6 "Jevreji su uop5tevrlo dobro prolazili. PremanamaSrbirna dak sjajno; oni su imali u rukama cijelu intemu upravu u logoru, bili su slobodnjaci... Mnogi su od njih imali svojelene u Jasenovcu i destoih posjeiivali. Dobivali su spolja hrane i cigareta,kao fuukcionerilogorarijetko se koji od niih ispravnopona5ao.Irnali su svi vezu sa usta5arna. eesto su tukli naie ljude i ja lidno sam zapamtioJevrejinaHermana Spilera iz Osijeka,jer me viSe puta nemilosrdnotukao, i bezpravograzloga.hnam utisakda su setako on i drugi hteli da ulaguju usta5ama. Narodito su se rclavoponaSali poljski i nemadkiJevreji."57 "Ing. Salamonpovjerenik Picilija radi u ciglani za 5000 kunapla6e- iz skupineza likvidaciju izvladi 16 Zidova i ubacuje katolikei muslimane."58 "Razumljivo je da Jevreji do najve6ih moguinosti iskoriStavajupoloZajekoje zauzimajuda bi StoviSeobezbedilisebe i svoje sunarodnike,destoi na Stetunas Srba. Upada u odi da su ustadeblagonaklonipremaJevlejimaiz Hrvatske.Da bi stekli Sto vi5eprivilegovanihpoloZajaJevrejisu Lrpravo majstorskiizrniSliali i predlagali usta5amaosnivanjerazliditih funkcija koje su usta5e povei-avalisamonjima. Kroz te poloZajeoduvalisu se ne sarnoti Jevreji,negoporrlocunjih i rnnogi dlugi od te5kihradovai pogibije koje su bile s njima skopdane... stogaje razurnljivo da su Jevreji
VLADIMIR MRKOCI
Sefovi tih radiona. nastojali da u tirn radionamabudu zaposleni samo Jevreji. To im je uglavnom uspijevalo... karakteristidan je i primjer zaposljavanjazatodenikau ekonomiji. Tu je radilo je 1280 zatodenika pod upravom Jevrejina Feldbauera, koji je u svemu u ekonomiji bilo bio svemo6an.Od svih uposlenil-r im jedvice je ali primio, ie zato 5 Srba.Pa tih 5 srba Feldbauer poverio najteLeposlove...Poredsvegatoga mnogobrojni su zatodeni Jevreji poclrZavalii privatne destointimne veze sa pojedinim ustaiamaiz naie straLe.Te su vezenaZalostbile i privatneprirode' Mnogi su vrsili Zalosnuulogu denuncijanatai provokatoraprema namaSrbima.Bilo je takovih Jevrejakoji su pomagaliustasamau nj ihovirn rnnogobrojni m zlodelima protiv Srba'"5e Ali nisu samo srbi ve6 i neki komunisti, kasniji ministri, davali slidne izjave. "spitzerova i Dijamantsteinova upfava ostale su u najgoroj usporneni. Spitzer rnudio i ubijao zbog jednog kr"ampa.Danon, Sef grobara,ubijao ljude rnaljemonoZem i pistoljern i nije se po krvoZednostirazlikovao nista od najgorih urtuiLih tipova. Ustaiki Spijun Boris Steiner poslao stotine javnom zatodenihu smrt,Dijamantsteinistotako. Prisustvovaosam strijeljanju spitzera, Dijamantsteinai drugih nekih dojuderasnjih ustaikihsuradnika.Nisarnih poZalio.PoZaliosamStosu im ustase sudili."60 Djeca Slidno kao Stoje stvorenafama o spaljivanjuu Picilijevoj pe6i, stvorenaje i fama o urbijanjudjece plinofir. obje su proizvod bolesr-remaste i komunistidkepropagande,kojoj je cilj prikazati Jasenovacslidnim logorirnau Njemackoj' Bezdasepoku5adokazatitehnidkanemogu6nost,ibez ikakvog drugog dokazivanja laZnosti dovoljno je citirati samo nekoliko izjava svjedoka da se uvidi besmislenostte tvrdnje: "Usta5aVrbanje u sobu4x4, gdjeje bilo 63 djece,bacio plin."61 ,.2 sobe u kojima zatim ie 200 djece, vrata oblijepljena papirom, plostorija ispunjena plinotn."62 ..VrbannaSv.Antr-rlg42.strpaol500djeceujednusobu, tarno ih sam noZemklao, a ono sto nije mogao zaklatije iste no6i ciklonizirao."6l
42
"Tu su dje cikloniziranje. Sva Ovo su obavljali lj sada mogu tek reii dinovnikalogora." "Plinskako na hrpu, strpali u doSlapregledatius na jednu nogu dje rukom, rasderedioc plin."65 Jednom Vrl Vrban priznao daje obojica i da su nap Kako bi vje izjavu istoga ovog logorskuzgradu... u tom poloZajurnogl 3-4 opatice(dasnes sobedo sobe,nosil usta. Glasnosu gor nakon 1-2 satasvas oca, sestrei braiu, I bola,ajauciikrikov padati, a kako mjes se neke noge, ruke, lzmet se pome5aos rane na tijelima te jr Ovi citati b dostojnosti svjedo iznesene u Miletii Zid,ovau tuzemstvu i antisernitizmom,i kojoj su citirani,pre nije osudenai Milet razumljivo,ako su, svjedocila5ci,nisur
Et-4,LAz LocoRA IASENOVAC
dionamabudu zaposleni ijevalo... karakteristidan ekonomiji.Tu je radilo na Feldbauera,koji je rnomijibilo je u svemu :e primio, ali irn je zato gamnogobrojnisu zato_ limnevezesa pojedinim stbile i privatneprirode. ata i provokatoraprema su pomagaliustaiamau Srba."5e runisti,kasniji ministri, jamantsteinovauprava mudio i ubijao zbog o ljude maljem, noZem rovaoni5taod najgorih Steiner poslao stotine 'isustvovao javnom sam lih nekih dojuderadnjih lio samStosu im usta5e
"Plinskakomora bila puna gole djece,do'osiri u cleka'ra na hrpu, strpali u komoru oko 500 djece. prije pu5tanjaplina doslapregledatiustaskapatrola, satnik Barbarii stao dizrnetinon.r na jednu nogu djetencastarog goclinu dana, crrugunogu uhvatio rukom,rasderediodjete, baci ga na gomilu. Dao nalog da se pusti Plin"'o; Jednom vrban, drugi put Barbarii. Na sudu je navodno vrban priznaodaje "bacio plin", piznao bi i Barbaric,priznalabi obojicai da su napisali'Gorski vijenac,!
paljivanjuu picilijevoj nom.Obje su proizvod kojoj je cilj pikazati ranena tijelima te jadne djece.,,66 a nemoguinost,i bez oljno je citirati samo ;mislenostte tvrdnje: 3 djece,bacioplin.,'or pfjenapapirom, zatim )0 djeceu jednu sobu, 5aozaklatije iste no6i
nije osudenai Mileti6evaknjiga izkoje s'ti citati uzeti.sasvim razumljivo,ako su ova svjedodanstva kleveteilaLi - onda su i svjedocilaici, nisu vjerodostojni,uopie im se ne ntoZevierovati.
VLADIMIR MRKOCI
I zbog toga se svetvrdnje tih nepouzdanihsvjedoka,laLaca, moraju uzeti s velikorn rezervoln. Medutim, sve tvldnje tih nevjerodostojnih svjedoka, makar i najapsurdniie,kad se odnosena ustaseuzimaju se kao potpunovjerodostojne.Isti oni koji su svjedokeodbacivalikao u pogleduzidovai cigana,teistesvjedokesmatrali nevjeroclostojne su apsolutnopouzdanirnau njihovirn iskazimao ustaSama.
Drugari
Polo:aj komunist sanih komun
Brojno stanjc2enskoga lo
l 5 . v t . l 5 . v t .I :
Rkt. 347 357 Grkt. Musl. l0 17 Zia. 42 49 Prav. 303 248 t Evng. 6 7 Starktl. 6 6 U k u p .7 1 4 7 3 4 Od tog u Kuli 358 341
"{J tom vren 1 3 5 Z e n a( 9 . X I . 1 9 Pobjegle3 L,ene. U l o g o r a S i c a(.l"l . 8 8 l
U logoru s organizacije pod vi stvarajuorganizaci vei politidkaakcija ielija, ali i vezeizvz ali i s parlizanskim postojalo?).Cilj tih irn i uspijeva,pobol svinr tim organizaci organizacije:grupa jacije. Njihovo grup ostalih zatodenika, i njihovog stradanja 44
KOCI
oGoLlELA LAz T.OGORAIASENOVAC
repouzdanih svjedoka,lalaca, nevjerodostojnihsvjedoka, ;e na ustaSeuzimaju se kao su svjedokeodbacivali kao lana,te istesvjedokesrnatrali lskazimao ustaiama.
Drugarice na svim vodedim mjestima radnih skupina Poloiaj komunista u logoru, o kojemu govore dokumenti, izjave samih komunista,najbolje sujedoie o reiimu tt logonr BrojnostanjeZenskogalogora u St. Gradi5kido prosinca 1944. l5.vI.
15.VI. 15.VII. l5.VIII.
Rkt. 347 357 36t Grkt. l1tMusl. l0 17 1l 2;a. 42 49 50 Prav. 303 248 288 Evng.677784 Starktl.6 6 6 Ukup.714 734 724 Od tog uKuli 358 341 337
410
l5.IX.
425
15.X.
24
32
1 2
I 2
27
35
13 50 298
4 t2 111
6 780
6 801
3 272
347
15.Xlt.
137
11 s3 292
344
l5.XI.
ll
"{J tom vremenuprebadeno u Jasenovac680, a u Lepoglavu 135 Lena(9.XI.1944.).Umrlo 48 Lena.Novopridoila 241 L,ena. Pobjegle3 Lene.U Gredanimabilo 38 logoraiica, u Jablancu89 logora5ica." (II.881) Komunisti U logoru slr stvorene muike i Zenske komunistidke organizacijepod vidom ekonomskezajednice, biraju vodstvo i stvaraju organizaciju,cilj je ne samo ekonomskauzajantnapomo6, ve6politidkaakcija.uspostavljajusevezeizmedumuskih i zenskih ielija, ali i vezeizvan logora, s partijskom organizacijornu gradu, ali i s partizanskimjedinicama, (u kojernr.rlogoru u svijetu je to postojalo?).Cilj tih organizacijaje preuzeti logorsku upravu, Sto im i uspijeva,poboljSatipoloZaji izvr5iti udar uz pornoi izvana.tJ svirntim organizacljamanzvijaju semanetipidne za komunistidke organizacrje: grupa5enj a,medusobnasumnjidenja,fi akcije,denuncij acije. Nj ihovo grupa5enje i ekskluziv itet izaziv ajurneprijateljstvo ostalih zatodenika,i to je destouzrok otkrivanja tih organizacijai njihovog stradanja. 45
VLADIMIR MRKOCI
Zanimljivoje da ono Stose uizjavamaosudujekodLidova uzajamna solidamost, preuzimanje uprave logora - kod komurista se smatra dokazont politidke svijesti i sposobnoiiu organizacije. l,enska parlijska organrzacija uspostavila je vezu s mu5kom: "Drugovi iz mu5kog logora uspostavilirukovodstvo u Zenskoj zajednici,bore se za poboljianje poloZajakomunistidkih krivaca, izvojevali kruh i hranu tri puta dnevno za grupu Hwatica u Zenskomlogoru."6T "Komunistkinje postavljaju se na sve vaZne poloZaje, dobivaju posebnusobu,pomaLuu upravi, rade u kancelarijama. Odlazena rad na Kozaru. Imaju vezlr sa Zagrebom."68 "Na sva vodeia mjestaradnih skupinado5lesu naie drugarice."6e "Tako srnoosvojilevlast u logoru."7o Kao i na slobodi, dolazi do unutradnjihsukoba, stvaraju se fi'akcije,vrie distke u zajednici,dobrovoljno se sele u posebnu sobu. "Samo na5ase soba prilidno kompromitovala.TlSudjeluju u pretresu transportaZidovki, i to vr5e vrlo surovo, oduzimaju hranu i robu. "Neke drugarice uslijed slabe svijesti izvrdavale to oduzimanje na prilitno ruLan naiin."72 Kradu hranu - "7s zajeclnicuoduzirnajurpredmete u kuhinji, kako imaju u svojim rukama kuhinju. Kradu paketekoji nemaju vlasnika,kradu odje6u r-rustaSkimmagazinima."l3lrnuSkakomunisti6ka6elija radilaje s istirn rezultatima. "Drugovi osnovali kolektiv i za logomika biraju druga Pompera, postepeno prelazi u ruke kolektiva vodstvo radova, kuhinja itd. Uzrodnici pogibije drugova leZeprema iskazu I.S. u lo5em rukovodenjukolektiva, u odnosu spram ostalih zatodenika koji rTisubili u kolektivu, spram krirninalaca,narodito r.rpogledu razdiobelrrane.S tim pogreikamapotpunosu se izolirali od ostalih upravi da otkrije zatodenika,stekli neprijateljstvo,Stoje omogr,r6ilo kolektiv."Ta *1943 g. partijska organ\zacijaodludila se povezati sa partizanskimodredom,utom ciljupobjeglo 5 zatodenika.Pripremaju napadna logorskustraZu...Podetkom1944.uspostavljena veza sa odredomna Psuniu."75
46
oGoLlEr
"Uspostavilivez nadina vrSenjazamjena logorskog komiteta, a ne U jednorn Izvje jedinica, raspored stra pripremarnaza bqeg. "L udama gdje suprikupljen 400 dobro naoruLanihza ih priprem qu za udar."1 "OruZjeimunicij Druga organizacijase b vezi su s nekim usta5a iznutr a pripremiti tako de morfijem kojeg smo pril izvanana logor."78 'oPismo 19.IX.1 organizaciji priprem a zaI komitet i partijska orga antipartijskih tipova', p< od 300 dlanova,odrLav komitet logora J asenova pismo VI. korpusuNOV logor i pomognepriprem
Izizjava i dokun dinjenice koje demantir usta5a i na temelju koji reLima u logoru. U Jasenovcuje sastavljenaiskljudivo od svakovrsnustatistiku.Iz kartoteka zatodenika,al Jasenovac,gdje setakotl u Zagrebt - i u logor vlasti.
OGOI,JEI,AI,AZ I,OGORA JASENOVAC
1aosudujekod Zidova lrave logora - kod vijesti i sposobno5cu postavilaje vezu s rstavilirukovodstvou oloLajakomunistidkih vnoza grupu Hrvatica sve vaZne poloZaje, radeu kancelarijama. ;rebom."68 su na5edrugarice."6e lnjih sukoba,stvaraju ljno se seleu posebnu rmitovala.TlSudjeluju lo surovo,oduzimaju be svijesti izvr5avale ('7a Kradu hranu kako imaju u svojim rlasnika,kraduodje6u ;tidkaielija radilaje s
"Uspostavilivezu savodstvornKPJ,piSui protestirajuzbog nadinavrdenja zamjena,traLe da se zamjeuevr5e po prijedlogu logorskogkomiteta,a ne rodbinskim i prijateljskirnvezama."T6 U jednorn Izvje5taju CKKPH Salju raspored usta5kih jedinica, raspored staLa i naoruZanja i izvje56uju o svojim pripremamazabijeg. "U logoru postoje dvije organizacije.Prva udarnagdje suprikupljeni zatodenicii oruZje.Ta skupinadanasima 400 dobro naoruZanihzatodenlka,koji hvataju druge zatodenikete ih pripremaju za udar."11 "OruZjei municiju prikupljaju zatodeniciu oruZarnii pisari. Druga organizacqase brine za organizaciju i pripremu udata, u vezi su s nekim usta5ama.Poziva da se izvr5i udar izvana,da ie iznutrapripremititako da usta5kojstraLi-'vedera budezasol-iena morfijem kojeg smo priprernili izvana'. PredlaZeplan za udarac izvananalogor."78 "Pismo 19.1X.1944OKzaN. Gradi5kuo stanjuu partijskoj organizacrjipripremaza bunu u logoru. U Jasenovcupostoji Mjesni komitet i partijska organizacija 'koja se odistila od detnidkih i antipartijskihtipova', postoji udarna brigada - 'Brigada smrti' Mjesni od 300 dlanova,odrL.ava se vezaredovitoi imaju Sifru."7e komitet logora Jasenovac,na delu s dr. Milorn Bo5koviiem, pi5e pismoVI. korpusuNOV op5irnopismo, i poziva da sebombardira logor i pomognepripremljenapobuna. Dokumenti
rgornikabiraju druga tiva vodstvo radova, e premaiskazuI.S. u am ostalihzatodenika a, naroditoLlpogledu ,rseizolirali od ostalih uiilo upravida otkrije lud.ilase povezati sa zatodenika. Priprema14.uspostavljena veza
neke lzizjava i dokumenatauknjrzi rnogu se kor-rstatirati dinjenicekoje demantirajutvrdnje o sarnovolji i neodgovoruosti ustaSai na temelju kojih se dobiva objektivnija i realnija slika reLimau logoru. U Jasenovcu je postojala vrlo blojna administracija, sastavljenaiskljudivo od zatodenika,koja je vrlo pedautnovodila svakovrsnustatistiku.Iz izjavaje vidljivo da je u logoru postojala kartotekazatodenika,ali i kartoteka u usta5kojupravi u tnjestu gdje setakoderupisujtrzatodenici.Apostoji i kartoteka Jasenovac, u Zagrebu - i u logor se mole doii sarno na temelju odluke vlasti.
47
VLADIMII{ MRKOCI
"Za svakusmft u logoru Saljeseobavijestopiini Jasenovac, tvrdi biljeZniksusjedneop6ine,80 dinovnicaopiine Novska izjavlir-rjedaje svakih 10 danaopiina dobivalapopis umrlih logora5a.8l ZapovjednikMilo3 u zapisnikupreslu5anjatvrdi da je u sludaju smrti zatodenikabio udinjenzapisniko uzrokusmfii u 4 primjerka, i daje za svaku snrrtu logoru dolazilakomisija iz Novske."82 Popis pacijer-ratazubne ambulante logora od lipnja do rujna I 943. - od broja 6862 do broja 7920 - pokazuje da je u torn razdobljuod 1058 pacijenatabilo 635 logorada.Iz popisaje vidljivo da je destpacijent bio i sekretarIVljesnogkomiteta logora dr. Mile Bo5kovii. Medu tim dokLunentimamoLda je najzanirnljiviji onaj l
48
oGoLlE
izjavio u zapisnikudaj pornilovao400 osoba je iz Mitrovice ujesen od njih 300 pu5tenona zam 800-900logoraSa lsto tako, i po n Jasenovacsigurno pre svijetu. " J o S1 9 4 1 .d, o k je vi5e bijegova zalod 1 9 4 2 .s . 1 5 . I .p o b u XI. pobjeglo 7 Srba rad, pobjegla,ubila s grupa. Krajem 1942. pu5teni ku6i.1o2 1943. IV. 4 zatodenikapobj komunista,lo6u ljeto I bjekstva,los od I 941-4 Ovo su samoot onih koji su pobjeglis Svake se godi VIIL 194l. u logoruI surdi vi5e zatodenikaj sa zlatom, u koju su dasnikMatkovi6,bratz Po Svi su strijeljani.llo ubiti vode6eosobelog U Xl. 43. usta5kivodn zubi." 1t2N ajznadajnij a U uroti je sudjelovalo, dasnikaiz bolnice.Na suvezuiskomunist jedinicama. U vei sp korpusn paftizanskev, se pregled svih vojnih r pa i irnena dasnika.R posada.Daje senacrtlt
OGOI,JEI,ALAZ I,OGORA JASENOVA(]
opiini Jasenovac, ine Novska izjavumrlihlogora5a.sr di da je u sludajr"r nrti u 4 prirnjerka, iz Norrske."82 ora od lipnja do pokazujeda je u rraSa. Iz popisaje g komitetalogora izanirnljivijiona.i tarojGradi5ki,od o brojnomstanju tna vodenatodna r amnestijalogor :r medulogorima novi istotako su, ad,8322.11.1942. encijuNjemadke Srbaiz logorau 163),u prosincu, ednomizvje5taju 4arica iza5lo iz pLritanjenikuii aze kuci, spisak u prvoj polovici aSapr,rstekuci u rvodomsvakoga )43. amnestija.e2 to iz logora170 ) osoba.ea Lisak
iziaviou zapisnikudaje 1944.pomilovao350 osoba,a 10.lV.l945. pomilovao400 osobae5. Ministar Canki izjavio na preslu3anjucla je iz Mitrovice uiesen1944.odvedeno600 zatodenikau Zagrebi od njih 300 pu5tenona slobodu."u I na koncutrebajo5 dodatidaje 800-900logora5azarnijenjenos paltizanilna."eT lsto tako,i po uspje5nimbiiegovirnai po aferanrai urotama, Jasenovacsigurno predstavljaI'enomennredu svim logor"irnau svijetu. i Krapjtrbilo "JoS1941.,dok su logorijo5 bili u Brocicarna je viSebijegovazatodenika. 1942.g. - 15.1.pobjegla3,e8LrVIII. pobjeglo15 zatodenil
49
VLADIMIR MRKOCI
treba bornbardirati.Mjesta kuda trebabaciti oruZjei pravcekojima treba slijediti napad.lt3Istovremeno,otkrivena je i urota jedne manjedetnidkeskupine.lraU oba sludajabio je formiran prijeki sud i 21. rujna u logoru je obje5enodvadesetakzatoi,enik4sljede6ega dana i pet dlanova detnidke skupine; 23. rujna objedenoje pet urstaikihfunkcioneraiz bolnice u Jasenovcu,koji su sudjelovali u pripremanjunapada.
Iziave svjedoka za adlbenike psihopatologiie Mcrsovnagubiliita kao Gradina, Picillijeva pet ili Granik plod su nroite - to stt dokazale ekshumacijei druga istraiivanja. Oni ko.ji stt upoznali i .Iasenovaci Goli otok tvrdili su daje onaj Ttrvi u odnostt na ov4j drugi bio - opora'rtifte! U Mileti6evoj knjizi moLese na6i joS podatakakoji mogu upotpunitii dati objektivnijusliku o reZimuu logoru.Citirat iemo samonekolikonavoda. "U IX. 1941. u logoru je odredenakomisija od lijednika (dautvrdi) koji suzatodenicisposobni,a koj i nisu zaradove logoraSa, na nasipu.r15 Zawijeme preseljenjaizlogoral, kola prevozestvari i nenro6ne116 1942.,za vrijeme poplaveprenosise 120 bolesnika iz poplavljenih baraka,ttt u 1V.1942.cijepljenje." Zanimljiva je izjava zatodenikada je "dr. Polak, zatodeniki lijednik u bolnici, injekcijornlikvidirao douinika."rl8Postojedvije bolnice i arnbulanta. Bolnica u Jasenovcuje jako dobro opremljenai sposobna za ljedenjei teZih sludajeva.O reZimuu bolnici svjedodiprimjer sinrulantakoji je tri mjesecaproveo u bolnici.lle Zatvorenik iz koZareprida kako je logornik Alkalaj "lahko smotao" nadredenog r"rstaikogdasnika i izjavljuje: u'nisunas zlostavljali".r20Bivia zatodenicaBobinac u veljadi 1942. u Beogradu u komesarijatu izjavljuje:"Zavreme na5egboravkau Jasenovcuusta5esLlprema nama bili bezobrazni i nasrtljivi... jedan usta5arodom iz Like je SolomonNadu,te ju je htio poljubiti.A drugi usta5e napastovao su se tomu srnijali. SolomunNada je plakala.To se isto dogadalo i meni. Ja sam se radi toga potuZilaustaikom vodniku Matijevi6u, a on mi je odgovorio:'Sto 6e ti biti ako te jednornpoljubi'. Posle 50
oGo
sam se potuZilaust govoriti s usta5omI Nekoliko d govorkojije drLao djecu i odredioudit Luburu6u i rekaodz starje5inu.Nekolik< a Luburid je odredi U logoru se na polnoiku.r22Lo koncert.r23OdrLav ima vi5e nogometn Cak imaju i dreso dolaze komisije: 6 logoru.27.Y.42.ko 1942. i ljeto 1943. dr. Vrandii i dr.r26 ekipa kojaje snirna vidjeti ga. Od dokume zapisnik ekshumac dvadesetakkilomet iskopano 528 le5ev Zemuna,40 muslim B. GradiSke),velik po ispravama." Miletid te i pokazuju da te Lrtv Jasenovcem.Da nis jedan zatodeniku lo muslimanki, viSeih udenica iz Zemuna nema spornenao nj na neki nadinne bi I Ono Stonar zapisnika ove eks 1960., s apsurdnim
OGOLJELA LAZ I,OGORA ]ASENOVAC
'uZjei pravcekojirna rnaje i urota jedne formiranprijeki sud todenika,sljede6ega jna objeienoje pet koji su sudjelovaliu
ihopatologije t ili Granikplod su ga istraiivanja. vrdili su daje onaj porattiite! podatakakoji mogu logoru.Citirat iemo rmisijaod lijednika a koji nisuzaradove kolaprevozestvari si se 120bolesnika nje." Zanimljiva je i lijedniku bolnici, ije bolnice i ambulmljenai sposobna ici svjedodiprimjer ci.lre Zatvorenik iz motao"nadreclenog rstavljali".r20 Biv5a rdu u komesarijatu 'cu ustaSesLlprema lSa rodom iz Like rbiti.A drugi usta5e Io se isto dogadalo odnikuMatijevi6u, rompoljubi'.Posle
samsepotuZilausta5komporudnikuRaki, koji rni je obe6aoda 6e govoriti s usta5omkoji me je napastovao."r2r Nekoliko detalja o Luburiiu. Ve6 je spomenut njegov govorkoj i je drLaosvakoj skupini.U Jasenovcuj e otvorio Skoluza djecui odrediouditelje. Zatoi,enikeolakovi6 prida da je pristupio Lubtnu6ui rekaodaje bolestan,a Luburic gaje odredioza sobnog starje5inu.Nekoliko Srbase poZalilo daZidovi imaju bolju hranu, a Luburi6je odredio da se hranaizjednadi. U logoru se svakenedjelje odrLavalamisa, svi katolici idu na polnoiku.r22Logor ima orkestar i svake nedjelje se odrZava koncert.r23OdrZavaju se raznepriredbe. Zatodenik Riffer prida da ima vi5e nogometnihmomdadi- svakaradionicasvoju momdad. Cak irnaju i dresove.Postoji i logorski skladatelj.U logor desto dolazekornisije: 6.1L1942.internacionalnakornisija bila je u logoru.27.V.42.komisijapodvodstvomministraTurinel2a. U jesen 1942.i ljeto 1943. dolazeiz Zagrebaneke komisije.lzs7.11.1944. dr. Vrandii i dr.126 Osim toga, u logoru ie dva-tri dana boravila ekipakojaje snirnalafihn. Film je saduvani bilo bi vrlo zanirnljivo vidjeti ga. Od dokumenatao ekshumacijamau knjizi se nalazijedan zapisnik ekshumacije.'o[J 111.1946., u Uskodkoj Sumi, lokalitetu dvadesetakkilometara udaljenom od St. Gradi5ke.Iz 4 grobnice iskopano528 le5eva(107m,371L,,50dj.). Od toga 60 udenicaiz Zemuna,40 muslimanki, (iz selaTurske Mokric e, Turske Dubrave, B. Gradi5ke),velik broj muslimana.Velik broj le5evaidentificiran po ispravama." Mileti6 te Zrtve pripisuje Lrtvana logora. Sve indicije pokazujuda E Lrtvenemaju veze niti sa StarornGradi5kornniti s Jasenovcem.Da nisu bile u logoru pokazuju njihove isprave;niti jedanzatodeniku logoru nemaisprave,veliki je broj Zenaseljakinja muslimanki,vi5e ih je negoli na popisulogoraiicaiz g. 1944.:50 udenicaiz Zemuna sigurno nisu iz logora, u izjavama logora5ica nema spomenao njima, a 60 udenicajest prcvaLanpodatak,a da na neki nadinne bi bio registriran. Ono Sto narodito zadudujeu ovoj knjizi jest to da osim zapisnika ove ekshumacije i usputnog spomena ekshurnacije 1960.,s apsurdnimzakljudcima,u njoj nema nikakvih napomena
5t
VI,ADIMIR MRKOCI
a Iriti o dokumentiffIao njima. A o drr;gim ekshun-racijana, rezultati ekshun-racijasu navjerodostojnijii najvaZniji dokaz Nesporninjanjedrugih ekshurnacijai zlodina i njegovarazm.iera. ove kniige. njihovih rezultataje najveii nedostatak neob.iavljivanje Neclostatak suvi5evelik i znadajanda bi bio sludaianili nelrotidan. onda njihovo objavljivanje Kad se znadu rezultati eksl"rr.nnacija, nije uopce bitno. Autor je bio potpuno svjestanrezultatatih ekshunracijai narnjerrroih je izbacio- jet je bio svjestanda oni negirajuosnovnlrtendencijuknjige i njegovutezuo 700.000Lftava .lasenovca. I ne samozbogtoga,zakljudciknjige i samaknjiga odituiu se l
52
Za usp 1945. pokuSa likvidirana,19 7, u travnju ub u studenornuu ubijeno jo5 36 zatvorenika('P doba mira. Za ma da je logor imi zatodenika,sva Nema dokaza djece i starac pobunjenim dij Jasenovacaod drugirn dijelov Pair Picillijevapei i ekshurnacijar Lrtava Jaseno podataka su ne procjenabila bi re6i,kakoje uo najrnanjeonolil leSina. Sigurno pretjerane,da j U Jasenovctr,o Svi ostali, osir zbog antidrLavr u slidnirn okol tt su svi gracla u logore, nako diverzije i orga zatvarani,osirn emigranti-tak izjava sviedok
OGOI,TELALAZ LOGORA IASF,NOVAC
umentima o njima A iji i najvaZniji dokaz e drugih ekshumacijai i nedostatak ove knjige. o sludajanili nehotidan. r njihovoobjavljivanje svjestan rezultata tih rrje bio svjestanda oni rutezuo 700.000Lriava 3ei samaknjiga odituju le propagande,koju su Ispudtanjenavodenja rnopriznanje.Iz istoga l964.,premakojemuje njige, i nakon kritidke ri seredidaje dobivena uvijek daleko od slike li dokumentiSto su jo5 VIII.1941.do II. 1942., Krapja i preseljenjau ;labahrana,zima i kiSa. smrlnostje vrlo velika. )45.,kad su sagradene ia logorai proizvodnja, i su tedkiuvjeti Livota, , fizidka iscrpljenost i latimslijedeepidemije; :u preko1800ljudi. rog bijega zatoi,enika, eljaju se sunarodnjaci zatodenicimai nakon rkonnapadau Gradini, tupinezatodenika.
Za usporedbu neka posluZe neki podatci iz Lepoglave: 1945.poku5aj bijega 95 zatvorenika- veiina na tazne nadine likvidirana, 1946.u travnju ubijen I zatvorenik,u svibnju ubijer-ro 7, u travnju ubijeno 5 zatvorenikai 2 bjegunca,u srpnju ubijen 1, u studenomuubijena 3, ranjena2 zatvorenika,do 5. srpnja 1948. ubijenojo5 36 zatvorenika;5. kolovoza ubljena 4 bjegunca i l0 zatvorenika(.Politidki zatvorenik'br. 7179).I sve seto dogactalou dobamira. Za masovna ubijanja zatotenlka nema dokaza. Buduii da je logor imao vaLnuproizvodnu funkciju i kapacitetod 3000 zatodenika,svakomasovnopogubljenjeutjecalobi na proizvodnju' Nema dokaza niti za masovno ubijanje civilnih osoba, Zena, djece i staraca,dovedenih u Jasenovac,nakon vojnih akcija na pobunjenim dijelovima zemlje (Kozara, Kordun). Svi su oni iz Jasenovacaodvedeni- ili raditi u Njenradku ili su naseljeni u drugim dij elovima zemlje. kao Gradina, Pa i navodna filasovna gubili5ta bila su plod maite, kako je dokazano Picillijeva pei ili Granik ekshtunacijamaili drugim istraZivanjitna.Sve procjene o broju Lftava Jasenovacana temelju izjava zatodenika i statistidkih podatakasu netodnei dalekopretjerane.Jedina egzaktnatnogtt6a procjenabila bi ona na temelju konkretnih dokazai - moglo bi se redi,kakoje uobidajenou takvim sludajevima- daje u Jasenovctt najrnanjeonoliko Lrtavakoliko izosi broj pronadenihkonstatiranih leiina. Sigurnoje samo kako su sve dosada5njeprocjene daleko pretjerane,da je stvami broj Lrtavamanji od sluZbeneprocjene. U Jasenovcu,osim Zidova i Cigana,nije bilo nevinih zatodenika' Svi ostali, osim moZebitnihsludajnih iznimaka, bili su zatvoreni zbog antidrLavneteroristidkedjelatnosti,i bili bi u svakoj dtLavi u slidnim okolnostima za ista djela osudeni i zatodeni.U SADtr su svi graclanijapanskogporijekla, drZavlianiSAD-a, zatvatani u logore, nakon napada Japana.Sto bi bilo s njima da su dinili diverzije i organizirali naoruZaneskupine? U NDH nisu svi Srbi zatvar ani,osi m pobunjenih. U Engleskoj su svi N ij emci,Austr ij anci, emigranti- takoder zatvarani.Analizai medusobnousporedivanje izjava svjedoka pokazuje da su one desto kontradiktorne, vrlo
53
VI,ADIMIR MRKOCI
54
Ni Pol Po
Pola stoljetaje na 'Jasenovoc'-
diskusija o Jas
Miletiieva tvrdili da je Jasen 1988.SANU je, p< za genocid,predsj nad Srbima,S. Dec 1988."Na sirnpoz na Balkanu,da jo5 pobijeno, postavlje je Vatikan da nast Dedijer, predsjedn ocijenio kako sena Paralelno s bojaZljivo, koja nas pa i u Jasenovcn. Godine l9t stanovni5tvaJugos procjenebile su vrl njegovornproradun toga n Jasenovcu 85 Cigana,12.000Hn joS 28.000, i prem terora u SRH. Krajern 80 krugovima poznati samo odabranomu "nenalldnom" i zab bio je 594.000. Ao - Jasenovac i 9587 Hrvata - 6500,Ro Cmogoraca38 i o muslimana- 950.
oGor.IEt.A LAz LOGORAIASENOVAC
re od njih bi rnogle a veiina njih ne bi atakao dokaz. Vrlo aranje uvjercnja za gi kritidkogditatelja rjom je sastavljana njizi negirajusliku [je6a.Na temeljutih logorima,zakljuditi rroizvodnikarakter logor u kojem je : priredbe,koncefti, akaradionicaimala Cjeljesu odrZavene kojem se dogadaju takoimai uspjeinih ziranihurota,pa dak bunu.Postojedvije
Ni Pol Potovi'nauinici'nisu im dorasli! Pola stoljebaje na polici u Arhivu SRHslaiala kutiia s natpi,sont 'Jasenovac'- i nitkoje niie pipnuo. Praiina! A bjesnilo.ie diskusijao Jasenot,cu,a broj irtat'a se mahnitopenjoo... Miletideva knjiga dala je novi impuls onitna koji su tvrdili da je Jasenovacnajveii podzemni grad Srba. U studenom 1988.SANU je, pod vodstvom akadernikai najve6egstrudnjaka za genocid,predsjeclnikaodbora za skupljanje grade o genocidu nad Srbima, S. Dedijera, organiziralasimpozij "Jasenovac1945.1988."Na simpozijuje istaknutoda je Jasenovacnajve6estratiSte na Balkanu, da jos nije istraZenokoliko je ljudi u njemu stvarno pobijeno,postavljenoje pitanje za5toje to zanemateno.OptuZen je Vatikan da nastoji prikriti genocid nad Srbirna u Jasenovcu.A Dedijer,predsjednikRusselovogsuda,izjavio da je Rtsselov sud ocijeniokako se na Kosovu i sadprovodi genocidnad Srbirna. Paralelno s ovim, javljaju se i miSljenja, stidljivo i bojaZljivo,koja nastojekritidki odrediti Zrtve u ll. svjetskomratu pa i u Jasenovcu. Godine 1989. pojavila se Zerjavi1,evaknjiga: "Gtrbici stanovniStvaJugoslavijeu Drugorn svjetskolnratu". Zetjavi(,eve procjenebile su vrlo blizu Kodoviievim - samo nlalo veie' Po njegovomproradunubroj Zrtavau Jugoslavijibio je 1,025.000.a od 85.000(4S-52.000 Srba,13.000Zidova,10'000 togau Jasenovcu Cigana,12.000Hrvata).U drugimjamama i logorimaubijenoje jos 28.000, i prema torne ukupnoje i13.000 LrtavafaSistidkog terorau SRH. Krajem 80-ih godina postali su i Sirim znanstvenim krugovimapoznati rczultatipopisa1964.,koji su dotadbili poznati samo odabranomuZern krugu politidara i strudnjaka.Prematom 'NOB-a" "nenaudnom"i zabranjenompopisu ukupan broj Lftava bilo je ,59.461(49'874 bio je 594.000.A od tog, hfiavaJasenovca - Jasenovaci9587- St.Gradi5ka),Srba34.060,Zidova- 9000' Hrvata- 6500, Roma - 1500,Slovenaca- 200, Maclara 60, cmogoraca 38 i ostalih 85, nacionalnoneidentificiranih6850, muslimana- 950. 55
VI,ADIMIR MRKOCI
'Io je bila prava znanstveno-statistidkaA-bomba. Od 1.700.000Lr1'ava fadistidkogterorabrojje spaona 590.000,gotovo na treiinu, a od 500.000- 1,000.000 LrtavaJasenovca na 59.000. dakle, to iznosi desetdo dvadesetputa manje. Javno i sruZbeno priznatoje da su sve polustoljetneshdbeneprocjenelaZ. Odekivalo se da ce zbog te polustoljetnelaLi u Hrvatskoj doci do opdegnacionalnogskandala,zgraLanja javne i ogordenja, znanstvenei politidke osudepolustoljetne"nauke". Narodito se odekivalaosuda u najviSirnznanstvenimkrr-rgovima. Medutim, ni5ta pd toga, sve je proilo u ti5ini, gotovo neopaZeno, dak nije bilo niti veieg komentarau Stampi.poznatahrvatska sutnjajoi je uvijek vladala u Hrvatskoj- 'cn.sfts"joi urvijeknije postala znanost! U Srbiji su ti rezultatiodbadenisa starim obja5njenjima - da su "nenaudni", da je "lrrirnijenjen pogresanrnetod,', da su zbog toga "disti proma5aj"- i zbogtogaje .,popisstoniran". Pristaliceteze daje Jasenovacnajvedegubiliite nisu se predavalei po tradiciji: Stoje lai,bila oditijato su je or-riupornije b'anili. Sto su argumentiprotiv bili uvjerljiviji oni su s veiim bijesorn ponavljali sv
56
r94r. - 12.00 Kozari 20.000pog 5 . 3 2 3 ,1 9 4 5 . - 3 . " pogubljenih u Jas nije todan,i osimtc 85-80-60.000? Zei ve6a od apsurdne bila 8000.Isto takc i 20.000ubijenihu obja5njavarazlog5 bi sprijedioprigovc Upoznavan naudno-socijalist zavrSeno. U srpnju 1 drZavnorn arhivu utvrdivanje ratnihz Otkrivena je "sasr BiljeZnicasadrZip i broj Lrtava Jasen od A do P, kao i po objavljeni neki pod - 58.291- od tog u vojnirn postrojba zarobljeni5tvu- ll - 3.710, u zatvo dlugi nadinubijeno 55.802Hrvata,84. Od 15.792 po godinama:L941 -2167,1945 - tl Njernadkoj3180,u Sarnpronala za stanje"istorijske polici u Arhivu SRI je nije pipnuo.Jesu LrtvamaJasenovca
OGOI,JEI,ALAZ I,OGORA IASF]NOVAC
:istidkaA-bornba. Od paona 590.000,gotovo a Jasenovca na 59.000, anje.Javnoi sluZbeno procjenelaZ. ljetne laLi u Hrvatskoj anjai ogordenja, javne "nauke".Narodito se krugovirna.Medutim, o neopaZeno, dak nije rta hrvatskaSutnjajoS loSuvijek nije postala starim obja5njenjirna rgreSan metod", da su "popisstoniran". reie gubili5tenisu se a to suje oni upornije ljiviji oni su s ve6im iu intemaci onalizirati ke organizacije.Iteza skomplemenunastoji ra' organiziralisu, uz Yorku,konferencijuo vo da je glavnatema .onferencije i direktor : svojeteze i usprkos njigeitezeo700.000 n popisomo 77.000 ova, 11.883Cigana). ika, i poneStoHrvata. vaJasenovca. Godinu Zrtvoslovnikongres,. )novcu 'lnaksirnalno , 50.000Srba,3.000 zrtavapo godinama:
1941. - 12.000,1942.- 35.000(od 68.000 zarobljenihna Kozari20.000pogubljenihu Jasenovcu), 1943.- 3695,1944.5.323, 1945.-3.306 - i daje "svukupnabrojka 61.359(?) ljucli pogubljenihu Jasenovcu'(Vjesnik, 21.Vt.1998.).Zbroj 61.359 nije todan,i osim toga, koji je konadnobroj poginulih u Jasenovcu: 85-80-60.000? Zerjavi6evaprocjenaza pogi'ule 1941.je 50 posto ve6a od apsurdneprocjene Zernaljskekomisije iz 1945.,koja je bila 8000. lsto tako, cifra za Kozaru - 68.000zaroblenih boraca i 20.000 ubije'ih u Jasenovcu- prelazi granice logike. zelavic obja5njavarazlogStosunjegoveprocjeneve6eod nekih clrugih:..Da bi sprijedioprigovore uzimao sarnnajveii rnogu6ibroj Lrtava',! Upoznavanjes tajnim, skrivenim i zabranjenimrezultatirna naudno-socijalistidke nalrke, otkri6em popisa iz 1964. nije biro zavrSeno. U srpnju 1998.objavljenoje u tisku da je u Hrvatskom drZavnom arhivu otkrivena biljeZnica Zernaljske kornisije za utvrclivanjeratnih zlotina s podatcirna o LrtvatnaII. svj. rata u SRH. Otkrivenaje "sasrnasludajno", u kutiji s rratpisom..Jasenovac,,. BiljeZnicasadrZipodatkeo Zrtvamai kotarimaod p do Z, a nakratu ibroj Lnava Jasenovca.Prva biljeZnica koja je sadrLavalakotare od A do B kao i popis LrtavaJasenovca je nestala.U novinama su objavljeni neki podatci.Ztve fa5istidkogteroraNRH: - 58.291- od togau Jasenovcu:15.792.,a zatimi drugi poclatci: u vojnim postrojbama- 46.337,u svim logorirna- 34.771,u zarobljeniStvu- 1201,u izbjegli5tvu- 10.397,odbornbardiranja - 3.710, u zatvorima- 6.432, masovnoubijeno - 2.274, na druginadinubijeno- 44.221tenepoznato6.64I. U ratu-fe stradalo 55.802Hrvata, 84.709Srba,6002 Zidova,544l Ciganaitd. Od 15.792ubijenihu Jasenovcu s podrudjaNRH ubijenoje po godinama:1941.- 2891,1942.- 8.935,1943.- 676, 1944. - 2167, 1945- I I 23.Aushwitz- 774, Dachau- I 60, u cij eloj Njernadkoj3180,u Italiji 378 itd. Sam pronalazakbill eLnicej e kar.akteri stidanpa i sirnboIi dan za stanje"istorijske nauke" u Hrvatskoj. Kroz pola stoljeia je na polici u Arhivu SRH stajalakutija s natpisom"Jasenovac,,i nitko je nije pipnuo.Jesuli barempra5inubrisali?Bjesnila.jediskusijao LrtvamaJasenovca- broj Lrtavasernahnitopenjao- od 500.000
57
VI,ADIMIR MRKOCI
na 1,000.000, a nitko od direktoraArhiva niti ,.naudnikaistoridara,' nije se sjetiozaviriti r-rturk'tijur ilije moZdabilo zabranjeno- o tornebi nammoglire6idirektori.I onda,"sasvimsludajno,', pronade je osoba koja nije znalao demu se radi - i to upravo nakon sto su r-rSirojjavnosti obznanjenirez;,rtatistatistidkogpopisa 1964. onirna koji ne vjerujLru ulogu srudajau historiji to je dokazkako nemajupl'avo. Ako je objavljivanje statistidkihpodatakapopisa 1964. bilo statistidko-znanstvena A-bornba, onda je otkriie biljeZnice Zernafjskekomisije za ratne zlodi'e bila H-bomba. Barem za
institucijaniti politidkihtijela,nije senasaopotaknutimkornentirati
sceniostaliisti znanstvenicii isti politidari. I na koncu jedan kratki pregled najzanimrjivijih podataka - rezirnete polustoljetnenaudno-statistidke mistifikaciie.(vidi tablicu). Preglcd qrotlatakao Zrtvarna fa5istiikoga terora 1945. _ 199g. .ilrsoslaviir Jasenovac Srbi I{rvati SluZbenatvrdnjaI 945 I .700 000 Zernaljskakonrisija za rahrezlodinc l9:+5 500-600 000 Dedijcr 200 000 BuSii Statistidkizavod (r-rsvirn logorima NDII) 5l 000 I-ncil
5B
Zidovi
Cisani
13 000 r 0 000 9 000 I 500
1945 3 706
Ukupno 60 2gl
1 137
15 7g2
6 002
5 q4l
Razlikei dopustivetolera Ukupan broj Zr - razlika oko . fantastidnijeZidovaod 35.00 do 1500- oko ne slaZumedus - 700.000Zfta 1 9 8 9 .a, 1 7. 9 0 0- 1 9 8 9 .a, 8 0 . 0
Pa i nz) Zerjaviceveproc 1941. lerjavicev - 50 puta,194 puta veii. Buduii procjenaodnosir l00Yo,Stoje pre puta vi5a. Ovakvo komunistidkoj 't "naudnika" izazv Sve to vr komunistidkenau su laZne,sve su tt rnoZesepotpuno i stoga,istraZiva broj ZrtavaniZi or Ovo apsu procjenene samo potpuno opravda je todan zbroj kornunistidkesta Dviie su jugoslavenske k iskljudivo podatk MoZe li statistika
OGOI,TEI,AI,AZ I,OGORA ]ASENOVAC]
riti "naudnikaistoridara" Zdabilo zabranjeno- o lsvimsludajno",pronade - i to upravonakon Sto tatistidkog popisa 1964. Listorijito je dokaz kako podatakapopisa 1964. da je otkriie biljeZnice a H-bonrba.Barem za konstemacije- niti u maRH.Iakosuti podatci ,tnuznanost,kao najteZu olitidara,ni znanstvenih potaknutimkomentirati vatskepovijesti- koje dku klevetu hrvatskoga rijenilo.hrvatskaSutnja \ moLdazato Sto su na j zanimljivij ih podataka ldkemistifikacije,(vidi
12000 l3 000 10000 6 500 9 000 I 500 6 002 5 441
Ukupno 60 291
Razlike iskazaneu tablici prelazene samo sve znanstveno dopustivetolerancije,ve6 i sve normalne i racionalnegrattice. Ukupan broj Zrtava Jugoslavijeide od 1,700.000do 590.000 - razllka oko 300%, a kod Ltrava Jasenovcate su razlike joS fantastidnije- od 1,100.000do 59.000- gotovo 2000%, kad Zidovaod35.000do 9000- oko 4 puta,kod Cigana- od 40.000 do 1500- oko 25 puta.Ali ne samo da se pojedini'onaudllici" ne slaZumedusobno,ve6 se ne slaZuniti sarnisa sobom.Miletii - 700.000Lrtava1989.,a77.000- 1998.,iliZidova 35.000- 85.000 1989.,a 17.900- 1998.,Zerjavic- LrtavaJasenovca - 1 9 8 9 .a, 8 0 . 0 0 0- 1 9 9 8 . Pa i razlika u usporedbi Zrtava po godinama, izuredu Zerjavileveprocjenei biljeZniceZern. kornisijeje neshvatliiva.Za je procjena5 puta veca,1942.- 4 puta. 1943' 1941.Zerjavi6eva - 50 puta,1944.- 2 puta, 1945.- 3 puta, a ukupan zhoi je 4 putaveii. Budu6i da biljeZnicaobuhvaia sarnoSRH. aZerjaviceva procjenaodnosi se na cijelu NDH, ako bi se sve cifre poveiale za l00o ,Sto je pretjerano,joi uvijek bi Zerjavicevaprocjenabtla 2 puta vi5a. Ovakvo stanje je nezamislivo u bilo kojoj, pa i tt komunistidkoj 'hauci". Vjerojatno bi ovo i kod Pol Potovih "naudnika"izazvalo nelagodu. Sve to vrlo uvjerljivo dokazuje da se ni jednoj procjeni komunistidkenaukeu pogleduLfiavaue moZevjerovati.ier,- sve Pa i ovoj biljeZniciZem' kornisiiene su laZne,sve su tendeciozne. moZesepotpunovjerovati. I onaje djelo komunistidkihstrudnjaka se rnoraponoviti;jedinoje sigun,odaje todarr i stoga,istraZivanje procjene! broj LfiavaniZiod najniZesluZbenekornunistidke Ovo apsurdno stanje statistidkih procjena, ove razlidite procjenene samoraznih"naudnika"vei i istih u ruznimvretnenitna, potpuno opravdavajuonu ironidnu definiciju statistike:statistika je todan zbroj netodnih podataka. U sludaju jugoslavenske komunistidkestatistiketo je doslovcetocno. Dvije sLl osnovne pogrje5ke, da ne kaZern zlodini, jugoslavenske kornunistidke statistike: Prva je obuhvacala iskljudivopodatkeo antifa5istidkimborcitnai Lrtvanakotlunizma. MoZe li statistikabiti istinita ako nisu obuhvaieneobje strane?Na
1 57 9 2
59
VLADIMIR MRKOCI
primjedbu da ne postoje podatci o komunistidkim Lrtvama,jedan uvaLenistatistidarje objasnio da su uzrok gradanskograta fa5isti - pa da su i Zftve komunistidkogteroraustvari Zrtvefa5izma- i ubrojenesu u Zrtve faiizrna. Druga grjeika jest Sto su statistidari uzimali sluZbene podatkepotpuno nekritidki. Uzimali su ih kao potpuno pouzdane, pa i onda kad su se protivili logici. MoZda bi se rnoglo odgovoriti da duZnoststatistidaranije provjeravati sluZbenepodatke.MoZda. Ali, je li todanzbroj netodnihpodatakaistina?
Milko Riffer: Grad mrtvih Napisana 1945., tiskana 1946., izvrgnuta kritici pa zabraniena, Rffirova knjiga govori o svakodnevnomiivotu u logoru, nudi autentiinu atmosferuiivota u gradu mrtuih jeproveo godinu dana (1942./1943-). Rffir je u .Iasenovcu Nosioje hroj 2376 U Mileti6evoj knjizi na 2000 stranica, izjava svjedoka, sjecanja, dokumenata, odlomaka iz knjiga - nema onih iz knj i ge Milka Riffera "Grad mrtvih" kao Stoih nemaniti u "Izvj edtaju komisije zaistraLivanjezlodinafa5ista".Rifferova knjiga je jedna od prvih, ako ne i prva, napisanao logoru Jasenovac.Napisanaje 1945., tiskana 1946. U knjizi, uz nabrajaniestandardnih zlodina, koje autor pozna iz pridanja govori se i o vlastitim doZivljajima i svakodnevnomZivotu u logoru. I to je ono dega nema u svim ostalim knjigama, u demu se ova knjigu razlikuje od svih ostalih. Ona pomaZestvaranju autentidneslike, ali i atmosfereZivota u "gradu mftvih". Zbogtoga 6emoje opsirnije citirati. Neka ti citati posluZekao nadopunaMileti6evoj zbirci. Riffer je u JasenovacdoSao u listopadu 1942-, a logor je napustiou listopadu1943.Nosioje broj 2376.U podetkujeradiona Nakon dva tjedna nasipu."subotom nisam morao i6i na nasip"127. je "Na prvom za bolnidara. zavrieni su radovi na nasipui odreden koraku u novi Zivot naiSaosam na Zagrepdanina,doktora Nikolu, kojije isposlovaoda mi skinu okove. Gurnuo mi je u dZep Saku
60
clgareta,te me r to jedan od najb koji je uspio i I ga je da ublaZi i nije se bojao i sa strahomobil: lijednika, apote se u novoosnov usta5ki natporu logoraS."l28 "...Nisamse u kojoj su neum se u ormarima c mile volje purin u drvenim boks nas je ukupno ol pokrivada i jast se ditala strudna bile su dvije ileg KrleZini 'Eseji'. mraka, jer se s valjalo pregleda bolnici...U arnb prostora i vrer istodobno...Ltj. bijednim logora nego skromna.. bolesnika, aleLa dobivali nekolik leZe u svojoj sta 2500-3000zatv posto logora5a. brojnih skupina pozvaoje grupn 'ol. Za odred zemlji se ne sm disti i natopljen
OGOLTELALAZ, T,OGORA JASENOVAC
stidkim Lrtvama,jedan gradanskog rata fa5isti - i fa5izma tvari Lrtve (ari uzimali sluZbene
rrtuih kritici pa zabranjena, iivotu u logot'u, nudi radu mrtuih lana (1942./1943.).
mica, izjava svjedoka, iiga - nema onih iz h nemaniti u "Izvjeitaju ifferova knjigaje jedna Napisanaje Jasenovac. rje standardnihzlodina, r vlastitim doZivljajima ono deganema u svim rzlikujeod svih ostalih. Llii atmosfereZivota u ije citirati.Neka ti citati ndu 1942., a logor je /6.U podetkujeradiona p"r27.Nakon dva tjedna :abolnidara."Na prvom danina,doktoraNikolu, rnuo mi je u dZep Saku
cigareta,te me nahraniomlijekom, maslacemi pekmezorn...Bio je to jeclanod najboljih drugovalto sam u logoru sreo.Bio je dovjek
lijednika, apotekarai pomo6nogosoblja napustiologor i preselio se u novoosnovanLlustaskubolnicu u mjestu, kojom je upravljao ustaski natporudnik, kasnije satnik, doktor Marin, nekadasnii losofas. ''" .....Nisamse mogaodovoljnonaclivitislici maleneambulanate u kojoj su neumornoradilili lijednici u bijelim keceljama,gdje su se u ormarima caklili poniklovani instrumentii gdje se moglo do "Spavalo se nrile volje pulirn grudimaudisati miris jodoforma.Dtze u drvenim boksovimana kat, svagdjepodvojica. U baracispavalo nasje ukupno oko trideseti bilo je mjestaza sve...Dobio sam dva pokrivadai jastuk."l30"Za stolom na veder igrao se sah, karte ili se ditalastrudnamedicinskaliteratura.U jednom pretincu kon:rode 'Vinettt'od Karla Maya i bile su dvije ilegalnebeletristidkeknjige: .Eseji'."131 "Ambulantaje radila od ranogjutra do kasnog KrleZini mraka, jer se svakog dana javljalo na stotine bolesnika, sto je valjalo pregledati,upisati u bolesnidkeknjige, odrediti im mjestau je vrvjelo kao u koilici. Zbogpomanjkanja bolnici... U aryrbulanti prostora i vremena, vr$ilo je pet-lest lijednika svoju duZnost istodobno...Lijednici su se trudili zaista svojski da potnognu bijednim logorasima,ali sredstvakojima su raspolagalibila su viSe negoskromna...obje bolnidkebarakemogle su primiti najviie 120 bolesnika,aleLaloih je u njima uvijek do 300. Rekonvalescentisu dobivali nekoliko danapo$tedei imali sll pravo da za to vrijerne lel,eusvojoj stambenojbaraci."t3lAko se uzme daje u logoru bilo 2500-3000zatvorenika,znadida je u bolnici bilo konstantno10 posto logoraSa.Koncem godine u logoru je najavljenajedna od brojnih skupinakoje su obilazile logor. Logornik viner [wiener] pozvaoje grupnike i dao irn naloge. 'ol. Za odredenedanelogor treba da osvane dist i okupatr'Na zemlji se ne smije 1a6i niti iver, podovi u barakamarnoraju biti disti i natopljeni kreozotom.Osim toga barake i logoraii rnoraiu r
-
ril)!
61
VI,ADIMIR MRKOCI
biti terneljito dezidektirani...u bolnici nroraju biti samo lak5i bolesnicii ona ne smijeprekoraditikapacitetod 120bolesnika.Svi ostalibit ce zato vrijeme s bolnidaromi jednim lijednikom skriveni na tavanu 'obfinog doma'... Tih dana se normalno radi u svim logorskimpostrojenjirna8 sati.Od7-12 i od 2-5. Logora5imoraju tih clanabiti disti i obtijani, oburdeniu najbolja odijela...Ja san-t s tridesetoricomnajteZih bolesnika otpremljen na tavan obrtnog doma, niske neolcredeneprizemnice u kojoj su bile smjeitene radior-riceobrlne skupine. Polovica tavana bila je uredena kao spavaonicaza djecu-koje je bilo oko 200..."r33 "Bolnica se nije mogla prepoznati.Sva je sjajila od disto6e, mirisalapo svjeZernozonu raspr5enogekstraktaborovih iglica... Bolesnici obrijani i oburdeniu diste nodne ko5ulje leZali su na slamaricamapresvudenim bijelirn plahtarna s jastukorn pod glavom,pokrivenitoplim gr"rnjevima... Iz distihporcijajeli su riZu na mlijeku."i3a U l
62
koji su seu sredi vodio je maleni1 Osim boksovaim "Dalje na sj u koiem su bile praonica rublja i se velika distina igrali5te, a svria koji smo pojadal druitvu vojvodan logola."l3e
"...Najprijesr je Edo ponudioli koja sesastojala o koje je obradiva Gradini, vlasniS na zapadpokraj r gradnji 60 metar metar'... Uzcentra trupaca, uz ovu p( "Prekoputakr pisarne. U prizer izradivala je drvo razneukrasnekuti dvorana upravne uredovalo za pis uredena je nasta upravnoj pisami ciglanu.Nedalek u nekom bunker pomoi nekoliko galicu i sapun,pe te smi5ljaokako6 i zgradi zapovjed bajera gdje su naj vlaZnuilovadutej gdjeje logorskio
OGOI,IEI,A LAZ I,OGORA JASENOVAC
oraju biti samo lak5i ,od 120bolesnika.Svi im lij ednikornskriveni rormalnoradi u svim [2-5.Logora5imoraju rolja odijela...Ja sam ljen na tavan obrtnog joj su bile smjedtene r bila je uredenakao .'133
r je sjajilaod distoie, :raktaborovih iglica... r koduljeleZali su na ma s jastukorn pod stihporcijajeli su riZu rfrnsllt&rrnedu njima misije-"saveznidar i sor Aleksandal Seitz, kako logor urniStenja, r5tose vodstvo logora ti logor 5tohumanijim ga pohvaljujevodstvo aranavodi "da svakog r vodu na ekonomiju, ,ranimmlijekom, da to lijeli bolesnicima. "r36 r nedeljnuekskurziju": kurzijupo uZemdijelu ridko naselje,koje se Oko bolnice prostirao lo povr6eza oficirsku lar u to vrijeme bio je i."137 Stambeno naselje e po dva redaboksova
koji su se u sredinidodirivali... lzmedu boksovai uzduZnihzidova vodio je maleni prolaz, koji je omogu6ivaopenjanje u boksove. Osim boksovaimala je svakabarakarninijaturnupe6."t" "Dalje na sjever protezala se novogradnja obrtnog dotna, u kojem su bile smjeitene krojadnica, brijadnica, postolarija, praonicarublja i desinsekclja...Zapadnood obrtnog doma Sirila se velika distina, na kojoj je kasnije improviziratro nogomett.to igrali5te, a svrsavalase je centralnomkuhinjom... Poslije rudka koji smo pojadali s nedtomasti, soli, luka izpaketa.'. po5li srno i drustvu vojvodanskepetorke...na ekskurziju u industijsku detvrt logora."l3e "...Najprijesrnoposjetilipekaru...Napustiv5ipekarugdje nas je Edo ponudio lipovim dajernskoknuli slno na dastt ekononriiu, koja se sastojalaod nekoliko gospodarsklhzgtadai staja.Zern[iiSte koje je obradivalonekoliko stotina logora5abilo je preko Save u Gradini, vlasniStvopoklanih srpskih seljaka.ProduZili srno dalje na zapadpokraj nove elektridnecentrale...Kraj centralebio je u gradnji 60 rnetaravisoki dimnjak koji je sadadostigaovei deseti metar...Uz centraluleLalajemalenapilanapunabukovih i hrastovih trupaca,uzovu potleu5icaumjetnebravarijei keramike..."rao upravne "Prekoputa kodila sevelika i nova,neokredena,zgtada pisarne. U prizemlju bila je smjestenastolarija. U prvotn katu izradivalaje drvorezbarijaprekrasnehrastovetabakere,cigarluke i rame ukrasnekutije. Najve6i dio ovogakatazaptemalajeprostrana clvoranaupravne pisame, nazvane'trustom mozgova' u kojoj je uredovalo za pisadim stolovima oko 40 logora3a.U potkrovliu ureclenaje nastamba za preko stotinu logoraia zaposlenih u upravnoj pisarni i stolariji. Zatrm prolaze uz gataL'u,landaru, ciglanu.NedalekokruZnihpe6i pored strojamice,bila je sakrivena u nekom bunkeru Fuadova kemijska radionica, gdje je Fuad ttz pomo6 nekoliko amateraproizvodio sllmpornu kiselinu, tnodru pekaoglazurena keramidkirnposudamai figurama galicu i sapuur, te smisljaokako 6e otrovati svu ustadkugatnadu oficirskoj menaLi i zgradi zapovjedni5tva...Zasiceniutiscima vratili smo se preko bajeragdje su najnesretnijilogora5idestodo pojasau vodi kopali 'bulevar slobode', vlaZnuilovaduteje mijesili u cigle i crijepovena 'Si j'etais roi' i gdjeje logorski orkestarsviraoAdamovu uvertiru
63
VLADIMIR MRKOCI
nekoliko Slagera.Logoraii su stajarii sa suzama u odima'pijali u sebedavnozaboravlje'ezvuke kulture.Na koncuje dirigentErih toplim tenorom otpjevaonostargidnuTijardoviievu .Daleko me biser mora-'r41. rJ rogo.u se pojavio pjegavac,svaki dan grobari , odnosedesetkeresevar,rGradinu i zakapijuih. obolio je i RifTerov prijatelj Marko. "vremenor' sarnga preselio u krevet, kuhao mu da.ii kornpotodjabuka,rrraniomu srceinjekcijarna ruzntihpreparata digitalisa."'42(103) A zatim je i sarr obolicl. "or'ijeri su me na nosirima u dezinsekcijuna raskuZenjei kupanjete me poloZiri u bornici i na krevet. Hugo mije zatim ponudioda5icup.u,r" cme kave koju je dobio'u paketu.posve bez svijestireL,ao sa'r 14 danau groznici, koja se konstantnokretalaiz'redu 40 14r stupnja. Sjeiam sebolnih injekcijaSto.ri ili je Saclodarezljivodljeli6."r+: .,...muden ostrinr bolovinra decubitusa,jecrvasarn dodekao dorazak bol'idara, koji su rri presvuklikrevet,oprali 'roje jad'o ranjavo tijero, dto su ga ligarnentijedva ddari na okupu i porozirin-,"-ponorino na gumeni "pored meneje reLao miaddovjek, irnenon-r -iastuku krevetu."raa 'frstenjak, i borio se vei mjesecdana u vrudici tuberkuloze.,,ra5 Stanje rru se zakompriciralo,imao je gnojnu izraslinu ispod ulra."Prenijelisu rne u bolnicu III. Tu sam leLao odmahdo vrata, kraj mene dr. Bruno Kragsbrun,e'rigrant iz Beda i dr. Franjo Lendler,lijednikiz'ekog bogatogsrijemskogsera. I ova sobabila je krcatabolesnicimakoji su da'omicl umirali...Jeosamneobidno r'r1ogo.Nikad mi 'ije bilo dosta.Trebaloje nadoknaditi mast... f]rtrnoje.tesko bolovao,no konzirij rijedni[a nije mogao utvrditi ,"" o(l ceqa.
64
OG
ustaSkihstarje5in nestajaleu ladica "Popodnej rnoj kruZni put pr skupine,odaklesa u a r n b u l a n t-i g c po 'agenciji latrin poberempodatke< upiSernu dnevnipr Obilazi sve "Voda te skupineI za onoga koji je us donosiouvijeku lo kemijskojradionic koju je kipar Brill bravarije.Osiln to1 soda, surnpornakis drugi kernijski artik bijegu, o organizir logorskih zgradadi U desinfek rublja i odjedete o praonici trebaloje logoladkogrublja." PoStobi obi krojadnicu,urara,pe upravnupisamu dau a time je moje sluZb "Upravnapi mozgova'. Bila je metara. Istodni man kojima je oko dva megalomanskegrad je tu generalnihpk bezbrojnih detaljni k o j i p l o v e S a v o mi,n radilo, dak i noiu. i
OGOI,JELAT,AZ I,OGORA IASENOVAC
amau odimaupijali u koncuje dirigent Eril-r loviievu 'Daleko me ac. svaki dan grobari h.Obolioje i Riffbrov l u krevet.kuhao mu Ljama raznihpreparata r me na nosilima u r o l o Z i l i u b o l n i icni a rve cme kave koju je t 14 danau groznici, rnja.Sjeiamsebolnih "143"...mudenoitrim 'lazakbolnidara,koji rjavotijelo, Stosu ga )ponovnona gumeni rlad dovjek,irnerron-r r c i c it u b e r k u l o z e . " t l 5 rjnu izraslinu ispod Zaoodmahdo vrata. z Bei,a i dr. Franjo I sela.I ova sobabila i,..Jeosamneobidno : nadoknaditimast... nije mogaoutvrditi Lra obrtne skupine. svoj stol u dvorani r je sastavitibrojno natemeljuizvje5taja rredavao sam pisaru ad bio zavr5en... Do rn stolovima(bilo je Cvapisara)i ditao... ijekdeZurnilogorai, e koji od omraZenih
ustaikihstarjeiinauputio prema zgradi.Knjige i novine srnjestabi nestajaleu ladicamastolova."la7 "Popodnejerad zapodinjaou dva sata.Tadaje zapocinjao moj kruZli put preko ciglane, po lasipu mimo bajera do obltr.re i eventualtro skupine,odakleSamSmalom pauzomkod Sloboclana u ambulanti- gdje sam saznaosve novosti objavljene taj dan po 'agenciji latrini'- krenuo u pisamu. DuZnostrni je bila da poberempodatke o dnevnoj produkciji pojedinih radionica,da to upiSernu dnevni prijavak."1a8 Obilazi sve skupine, radi izvje5taj u ko5aradkojskupini' ,,Vodate skupinebio je obidno logorski 'enfant terrible'. Naziv za onogakoji je uspio u selu da izgradi doble veze sa seljacirnai donosiouvijek u logorpunedZepovei njedrajaja, sirai slanine...U kemijskojradiolici stajalaje nova pecza pocakljivanjekeramike, koju ie kipar Brill izradivao u svojoj radionici pokraj unrjetne bravarije.osirn toga kuhao se tarno sapun za pranje i briianje, soda,surnpornakiselina, modra galica, lajtilo za crpele,pa mzni drugi kernijski artikli". U njemu kovale su se najsrnjelijeosnoveo bijegu, o organiziranjuustanka,o trovanju svih ustasa,o dizanju ae logorskih zgradadinamitotn." r U clesinfekciji pokupio je podatke o "raskuZenontrojtt rubljai odje6ete o broju okupanihlogora5ai usta5a".U logorkoj praonici trebalo je oprati "dnevno rrajmanje600 komada crnog logoraikog rublja." Po5tobi obi5aoi ostaleradionice,brijadnicu,postolaliiu, krojadnicu,urara,pekarui elektridnucentraluvratio bi se"natrag u upravnupisarnudaupiSemprim lj eneizvj edtaje u' knj i gu pt'ijavaka', a timeje rnojesluZbenopopodnebilo zavr5eno."r50 'trust "Upravna pisarna nazivala se logorskim Zargonom mozgova'. Bila je to velika dvoLana,duga kojih 35, Siroka 10 metara.tstodni manji dio bio je zakrdenpisadirnstolovitnana kojima je oko dvadeset inZenjera,svih mogu6ih struka risalo megalomanskegradevinskei tehnidkenacrte za Piccilija...Bilo je tu generalnih planova industrijskog kombinata Jasenovaci bezbrojnih detaljnih nacrta zgrada,mostova, parkova, brodova Ovo je odjelienjeviedito koji plove Savom,industrija,pristaniSta. radilo, dak i no6u,i bilo je najrnilijeutodiStePiccilijevo...l)zdtrL 65
VLADIMIR MRKOCI
zidovaslijeve i desnestaneprotezalisu se stolovi, montaZe,obrlne pa i drugih skupine,ekonomije,landare,gradevineautonrehanike grupai grupica. U sredini bio je stol logorskogskladateljaSvabe,koji je notni papir instrtunentirajudipartiture po cijeli dan ispr-rnjavao za logorski orkestar.U stvari u upravnoj pisarni nije se radilo n r s t a .' '
..1{l
Upravna pisarna - kavana na Zrinjevcu! pisarnau kavanu.Na peiima, "NavedersepretvaraLlpravna r-rkojima je plarnsalodobro jasenovo drvo ukradenou pilani, kuhaosedaj,kava,grah ili se grijalapura.Topli zrak bio je zasiien mirisitnajela i oblacimadima od cigareta.Dolazili su pripadnici raznih skupina, mnogi tak iz Slobodanovanaselja na sastankei razgovores pripadnicimaupravnepisarne3tosuspavaliu potkrovlju tablenakojimasu istezgrade.Na stolovimasu sepojavileSahovske se vocliledestoogordenebitke. Po sredinidvoraneizmedustolova tcRiboli Setalisu logoraii u Zivom razgovorukao na Zrinjevcu."r52 je bio iedna od centralnihlidnostiupravnepisarne.Bio je cenzor dopisnioa,Stosu ih logoradijednorn mjesednopisali kuiaffIa?no cenzorbi ponekadprogledaokroz prstei propustiodak i 30 rijedi. Pa i znadajrrijih.Katkad bi zaLmirio ako si poslao dvije karte, pa i tri. U pokrajnojBorisovoj sobi gdjeje Svabona pianinubijesno rrdarao5lagere..."l53
KuItur
U logoru su odria su se sntjeli baviti bulevant slobode " Brona u ulozi n spavaonicarmiril se shpljaju betar razvtj0 diskusija k ne :aleti p
Rifferopisu razrnjerelogorskes inaugurirani predv usta5ai desperate toga 'krvoZednogc Jednenoci provalil isprebijalasveZido Ljevidari su "Cini se daj +., Lrdove na najist elektridna centrala se povezao s dokto doktora Marina,us Matkoviia... Zapo skupine... x,
L lnlenlca da
na poneke odlukeul bila je pretedakasn pomoi paftizanaizv jepropao,asnjim intervencijavi5enije "Na Novu g prva katolidka sluZb upravne pisarne. Lc plostor stolarije do prostoru stisnuoselc kornpozicijeVilhara 66
OGOLIEI,A T,AZ LOGORA JASENOVAC
rlovi, montaZe,obftne rmehanike pa i drugih dateljaSvabe,koji je rmentirajucipartiture pisarninije se radilo
Zrinjevcu! u kavanu.Napedima, o ukradenou pilani, pli zrak bio je zasilen Dolazilisu pripadnici naseljana sastankei suspavaliu potkrovlju rsketablenakojimasu oraneiznedu stolova Zrinjevcu."t5266Ribo li risarne.Bio je cenzor jno pisali ku6ama,no rpustiodaki 30 rijedi. roslaodvije kafte, pa bo na pianinubijesno
Kulturni i Sportski iivot logoraSa U logoru su odriavane lmzaliine predstave i koncerti. LogoraSi su se snleli baviti i iportom: za odbojkttje uredeno igraliite na bulevaru slobode, a na trgu pure primitivno nogontetnoigraliite "Brana u ulozi nadredara goni logora|e na spavanje. Kad se spavaonica umirila Miljenko serviro iaj kraj svoie petice, gcf e se skupljaju betari koji ne vole rano cla odu na poiinak. I tu se razvija diskusija koja iesto potraje i do ponoti, ako se nQtavon ne zaletipatrola i brutalno ne rospttsli z$6v."154 Riffer opisujejednu od brojnih aferau logoru koje pokazuju razmjerclogorske samouprave."Uzvitlao se antisernitskipokret, inaugurirani predvodenod zatodenihusta5kihageuata,kaZnjenilt narodito se okomilo na logornika Wienera, ustaSai desperatera.... 'krvoLednog cionistu', koji favorizila svoju bra6u po rasi. toga Jednenoii provalilaje naoruLanabanda u Slobodanovebarake i isprebijala sve Zidove."155 Ljevidari su Zeljeli iskoristi taj pokret i do6i na vlast. "iini se da je najpametnije brzo i mirnim putem smijeniti Zidove na najistaknutijim poloL,ajima (ekonomija, montaZa. elektridnacentrala,ciglana,pilana) naroditopak Wienera...Josip se povezaos doktorom Nikolom u usta5kojbolnici, koji je preko 'natporudnika' vriio golem uticaj na doktora Marina, usta5kog Matkovida... Zapovjedni5tvoje prihvatilo stajali5te ljevidarske skupine... Cinjenica da je jedna izraz\toljevidarskaskupinautjecala na poneke odluke usta5keuprave logora u Jasenovcu.Ta skupina bila je preteda kasnije velike organizacljekoia je splemala, uz pomoi partizanaizvana,osloboilenjelogora.Antisemitski pokret je propao, a s njime svi planovi Josipove skupine; budu6i da intervencijaviSenije bila potrebnaWienerje ostao."156 "Na Novu godinu 1943. odrLanaje tt logoru Jasenovac prva katolidka sluZba boLja. OdrLanaje u novoj stolariji u zgtadi upravne pisame. Logora5i su doili u velikom broju i ispunili prostor stolarije do posljednjeg centimetra. Straga na uskonr prostorustisnuose logorski orkestar,koji je zavrijetnemise svirao kompozicijeVilhara, Daendelai Beethovena:)157 67
VLADIMIR MRKOCI
PodetkornoLuka r943. otiiao je zapovjed'ik Matkovic i je Brkljadic. doSao "Brkljadicje nastr-rpio s okruZnicornu kojoj je objavljivao claie s logorasimapostupatinajhumanije, bezitar.uin represarijai terora ali zato zahtrjeva'red,rad i stegu,rojalnostprema ustadkirn vlastinrai .arodito da ne 6e trpiti bijega,kojegabi morao smatrati kao crnu nezahvalnostprema njen-ruridno, morao bi iz temerja promijenitisvojedrZanje.Sutradanse desiobijegjednog rogorasa u proljetnoj sezonir943. (istaknuov. M.) i otaia ni;" prosuo skoro nijedan dan da se ne bi naiao koji 'crni nezahvalnik' i okrenuo Jasenovculeda. Ipak Brkrjadid nije uveo nikakvih drastidnih represalija...Dolaskom Brkljadiia procvao je kulturni Livot logoraia. uz kazaliine predstavei koncertesmjeri su se logorasi za slobodnogvremenabaviti i ipoftom, odbojktm i nogometom. Za odbojk' urecleno je igraristena'burevaru,robod"', I na .trgu pure' uredenoje primitivno i neravnonogomet'o igrariste.Tu su se svake nedjelje odvijara ziva takrni tenja za prve'stvo rogora. Sl
6B
',Jednoga tc nekoliko manjih r pripadnika ekono Zivotom,a dvojicar dnevnomredui nisr Ovdje se radilo o d Brkljadii bio odsu represalije,biloje p "predvederr 1. Svi zatodenicidr se pobolj5iceu hrar Zabranaprirnanjapi Takvo stanje Kad se vratio, nazbc pojma o surovimre1 On, Brkljadic,znad ali njegovo mekano i pravedno,mudenj lanci,da sepoboljia I Na koncu je zapfijet obeiavam vam da iu "Mjesecjul 6 logora5irna koji su vijestimaod kuie, ot1 Opisujejedan uspjeSnopreplivalaS zamotanimu vo5tano trudio da svladabrzi t nroraoje datzdrLiput zviLdao, do potkrovljr skinuo mu odijelo,z Zaspaoje tek ujutro., Koncem ljeta < na sezonskepoljsker ko5utaridkimputempr no vidjeli smo u sumr
)cI 3 zapovjednikMatkovi6 i :om u kojoj je objavljivao e,bezikakvih represalijai lojalnostpremaustaikim kojegabi morao smatrati 5no,morao bi iz temelja :siobijegjednog logora5a ) i otadanije proiao skoro i nezahvalnik' i okrenuo veo nikakvih drastidnih rcvao je kulturni Ljvot :fte smjeli su se logora5i odbojkomi nogometom. ,,anrslobode'.a rra .trgu gometnoigraliste.Tu su 'la za prvenstvo logora. roj nogornetniklub, no landare,obrtne skupine rile su se za prvenstvo LogSportabio je Gajbek, a) saiio dak i dresove... t su dva najbolja igrai,a iz samoglogora...Brjeg nu igranjanogometana rakontog incidentaopet fetnog bjeLanjanajveiu .rjo.On se jednog jutra vo pruie na kodutarici. : sa sobom,dto mu nije nozi.U dZepuje ponio rradiliu Sumu,pretezao roSaodaljeobjesiv5ina as dvije bombe.Ostala susenatragu logor bez
OGOI,JEI,AI,AZ LOGORA JASF]NOVAC
"Jednogatoplog ljetnogdanapobjegloje s vanjskihradova nekoliko manjih skupina, ukupno Sesnaestlogora5a, ve6inorn pripadnika ekonomije. Tom prilikom stradala su dva straZara Zivotorn,a dvojica su te5koranjena.Do tog danabila su biekstvana dnevnonr redui nisuuzrujavala vi5enikoga.Ali bila supojedinadna. Po5toje Ovdje se radilo o dogovornombijegu ditaveskupine."lse Brkljadii bio odsutan u to vrijerne, bojnik Pavlovi6 je sproveo represalije, bilo je premla6enihi strijeljanih. "Predvedersu objavljene sankcije: 1. Svi zatodenicidobivajute5keokove rla noge. 2. Obustavliaju sepoboljSiceu hrani -zabranjujese pisanjeu roku 6 rnjeseci...4. Zabranaprirnanjapaketau roku dva mjeseca."r60 Takvo stanjetrajaloje osam dana,do povratka Brkljadiia. Kad sevratio,nazborulogora5ajerekao:"On, nesretnik,nije irnao pojma o surovimrepresalijama, Stoih je odrediobojnik Pavlovii. On, Brkljadi6, znada su logoraii krivi i da bi trebali iskusiti kaznu, ali njegovo mekanousta5kosrcene moZegledati ovakovo. makar i pravedno,mudenjeljudi, pa naredujeda se odmah svirna skinu lanci,da sepoboljdahrana,da sedozvoli pisanjei primanjepaketa". Na koncuje zaprijetio."Jer ako se ponovi ma jo5 jedno bjekstvo, obeiavamvam da 6u smjestanapustitiJasenovac."r6l "Mjesec jul godine 1943.bio je osobitonaklonienoninr logora5irnakoji su vei mjesecimanestrpljivo dekali, bodleni vijestimaod kuie, otpustiz logora.OtiSlisu mnogi."162 Opisujejedan uspjelii neuspjelibijegtz logora.Dvojica su uspje5nopreplivala Savu."S njima je po5aoi Tunja s revolverom zamotanimu vo5tanoplatno. Drugoveje izgubio izvrda, uzalud se trudio da svladabrzi tok Savei morao se vratiti. Mokar do koZe,a moraoje daizdrLiput preko cestei rnimo straLarckoji je joS uvijek zvlldao, do potkrovlja upravnepisarnegdje ga ie dodekaoSelja, skinuo mu odijelo, zarnotaoga u gunjeve na njegovu krevetu. Zaspao.ietek ujutro."163 Koncem ljeta do5lesu i Zeneiz St. Gradi5keu Jasenovac, na sezonskepoljske radove: "Jedne vederi pro5le su pjeva.ir-r6i ko5utaridkimputem prelna ekonomiii. Cekali srno ih kod pekare, no vidjeli smo u surnrakusamokontule njihovih pojava."r6a
69
VI,ADIMIR MRKOCI
"Dnevno nevidljivirn putem dolazilauZenskilogor bezbrojna ljubavna pisma /rnji su morali svoju ljubavnu Zed i erotsku Zuclnjtrnrakar samo literarno rzLivieti...te se dopisivali s njirna kao s davno poznatim intimnirn bi6ima."r65(gramatidkagreska ostavljena,prim. redaktora). 'Celo', nedjeljepriredioje logorskiorkestar "Jednesundane najboljih logorskih pjevadakoncert na ribnjaku u uz sr"rcljelovanje podasatdrugaricamaiz St. Gradiske...Svi su se sjatili na ribnjak' Obrijani,disti i s nekomnaroditonrpomnjomodjeveni...Okestarje sviraonajboljestvari iz svogarepertoara,apjevadisu semedusobno natjecaliu interpretacijitalijanskihi madZarskihromansai tuZnih nredimurskihnapjeva.Vokalni trio pjevaoie uz pratnju plesnog orkestraplesne Slagere,Zenesu na drugoj strani plesale.Iskren i srcladanpljesak nagradioje svaku todku nasegprograma,a kada 'Pjesmomkroz Livot'kojim su na kraju drugariceotpjevalemarS su zapodimalei zavrsavalesvaki radni dan prolomio se dugotrajni gromornipljesak..."r66 "Ustaika bolnica bila je opasnasamopo svome atributu' Zapravoonaje oclsvogosnutkaujesen1942.bilautodistelogorasa iz logoraciglana..."167 Bohlicom je upravljao usta5ki satnik doktor Marin, a pornocnik mu je bio ustaskiporudnik BeluSii. "obojica... bili su upleteniu zavjerukojoj je bio cilj oslobodenjelogora,te su u septernbru1944.bili obje5eniLlJasenovcu."r6s ..ustaskabolnica leaalaje u sredistuslavonskoggradida udaljenakojih dva kilometraod logora.Sastojalase od Jasenovca, nekoIi ko pri zemnih i j edlokatl ih zgr adaokupljenih oko prostranog dvorista, sto se juznin-rdijelom spuStalodo save. Tek tamo u ustaikoj bolnici, s bijelo lakiranim vratima, s distim krevetima, u clrustvuljudi u bijelim i lijednidkirn ogrtadinraosje6ali srno se ljudima.Bolnicanije bila opkoljenaZicom.Kretanjepo njoj bilo je Ljeti je bilo dozvoljenoi kupanjeu Savi.Moglo potpunosloboclno. skoditi no6u u Savu, se oti6i i izvanbolnice,prosetatiJasenovcern, preplivatije i nestatiu sumi. Ipak to nije nitko urdinio.Hrana u Bijeli kruh i meso.u bolnicudolazili bolnici bila je prvorazredna. su bolesnikei samise lijedili'"16'(180) su i civili. Posje6ivali
70
I na koncu dana prije mog I sjekiromteiko ran i rani5ega na bije odgovoranzabije PrestraSe me prirnio ljubez govorio je o pos zato da mi objav mislio sam sarnor 2000 logora5a."? I nakon 1 "akvarelima izrad potpisali svi dlano Knjiga Mi Jasenovcn,jedina I zbog toga je op samoupraveu log autorje kroz godin u izravnom dodiru Ne trebapr prometa. iz
ocoll ELALAz LOGO34_14!F.Ne\r4q uZenskilogorbezbrojjubavnuZed i erotsku se dopisivali s njima 165(gramatidkagreska rgorskiorkestar'Celo', Lkoncertna ribnjaku u ;u se sjatilina ribnjak. r odjeveni... je Okestar evadisusemedusobno rskih romansai tuZnih je uz pratnju plesnog straniplesale.Iskren i rSegprograma,a kada nomkroz Livot'kojim rrolomiose dugotrajni
odgovoranza biieg svojih 5ti6enika." Prestrasen,boji se da ie biti zatvoren.Medutim "Brkljadic me primio ljubezno. o bijegu kosarasanije spornenuoni rijedi; govorio je o posve indiferentnim stvarima, pozvao me zapravo lato da mi objavi kako 6u sutra biti puStenku6i. U svojoj sre6i mislio Samsarnona sebe,zaboraviosam da iza meneostaiepreko (sic!) 2000logora5a."??? je oti5ao ku6i, za uspolnenu je ponio toga I nakon ..akvarelimaizradenprogramkazalistai orkestra 'Celo' Sto su ga
no po svomeatributu. . bilautociSte logoraSa ,nik doktor Marin, a lu5ic."Obojica...bili oclenjelogora,te su u
Ne trebaposebnoisticati daje knjiga kritizirana i povucena iz prometa.
168
.u slavonskog gradiia logora.Sastojalase od pljenihokoprostranog lo Save.Tek tamo u r, s distim krevetima, ldimaosjeiali smo se ketanjepo njoj bilo je
7l
VLADIMIR MRKOCI
Bijeda hrvatske komunistiike'elite' je simbol polustolietnem-oralnei intelektualne ",Iasenovnc i i si1ficii int y u ko* t,n ist i i kog estabI ishmenta tt H nt atskoj Zaktjuiak: lstina olaLi Jasenovca ZnadenieJasenovcajevi5estrtrkoidalekoSirenegosto, je spornenik jo5 uvijek, i znanosti politika Lelepriznati.Jasenovac nevir-rihLftavaZidovai cigana, dija smrt predstavljazlodin kojernu je i logor kornunistai svih onih koji su nema oprosta.Jasenovac i dinili se s oruzjem borili pomagatioruzanuborbu protiv NDH vrijeme za ono $to bi se danaszvaloterorom.Ako se Jugoslavija u KriZr-rogaputa, Rankovida' Golog otoka"' ititila od neprijatelja miru, ondaje i NDH imala plavo Stititi se na isti r-radinu ratu. Akopostojikakvaraz|tkaizmeduusta5keNDHuratui Jugoslavijeu miru, onaje u korist NDH' Jasenovac l
72
ratu, ali joS vaZnije Niti jedna drLava,p leSevitna,kao Jugo Jugoslavijaje samo rata. Medutim, 'n disto unutarnje-pol sredstavaborbe pro i antijugoslavenipr Jasenovca.I zbog t aktivna, i kroz pola r 'Mistifikacij
politike obogaden politike su nasiljei I Vei dva stol u EuropinematakoI i Stosetide vanjsketr Turke, nastavilisu s Makedonaca,Alban pogrornAlbanacan nosova,kopanjuod su im sredstvoate politici. Sprernalisr vladara,pa i na Lenji ubili su Ferdinardai mogu stvoriti Velikr protiv Austro-Ugar Nakon rata nastavl muslimana i Make postaju glavne Zrtr slaboS6ui poveiar narodnogvode. Otpor koji je Dana5njea tradicije, a dosada iz Balkanskih rato zapodeli- krvavon
OGOLJEI,ALAZ I-OGORA IASF,NOVAC
e 'elite' i intelektualne rtau Hntotskoj tvca lalekoSirenego ito, je spornenik senovac ;tavljazlodinkojernu a i svih onih koji su protiv NDH i dinili goslavijaza vdjeme tila od neprijateljau sti nadinu ratu. taSkeNDH u ratu i 'istNDH. Jasenovac ii pogubljenimnogi ac samo spornenik ovnihkarakteristika t,bezobtazne, glupe rl goleme laLi, koja :, paje dakprerasla ije hrvatskihpolitirlustoljetne moralne , establishrnentau polastoljeiaSirili, ragidna tLrzemnai k teSkooptereduje. )oravom,oprostom i Jasenovca. koji su uzroci te likorn broju ratnih tunistidkevlasti u
ratu, ali jos vaZnije od toga bilo je osigurati veliku ratnu odstettt. Niti jedna draava,pa ni komunistidka,nije vodila takvu trgovitru lesevima,kao Jugoslavlja.Ta sramotnatrgovina bila je tradicija, Jugoslavijaje samo naslijedila primjer Srbije iz Prvog svjetskog rata. 'mistifikacija Jasenovac'u ptvom je redu irnala Medutim, distounutarnje-politidkoznadenje.Postalaje jedno od najvaZnijih sredstavaborbe protiv opozicije u Hrvatskoj. Svi antikotnunisti i antijugoslaveniprozvani su ustadama,a ustase su bili tvorci Jasenovca.I zbog toga je ta mistifikacija Jasenovacbila trajno aktivna,i kroz pola stolje6ase broj Lrtavauve6aoza 100 posto' 'Mistifikacija Jasenovac'je proizvod tradicionalnesrpske politike oboga6enekomunizmom. Dvije glavne karakteristikete politike su nasiljetlat'- a komunizarnje obje potencirao' Ve6 dva stolje6aSrbi su balkanskitnesari,niti jedan nafod u Europi nematako krvavu povijest kao srbi, i sto setide unutarnje i sto seti6e vanjskepolitike. Nakon Stosu u XlX. stoljecuistlijebili Turke,nastavili su s unijtavanjemsusjednihnaroda- muslitnana, Makedonaca, Albanaca.U Balkanskimratovilna izvr$ili su sttrovi pogromAlbanacanaKosovu.NobelovacPielre Lotti pise o rezanjtt nosova,kopanju odiju zarobljenihTuraka. Osim ratova, omiljer-ro su im sredstvo atentati, jeclnako u unutarnjoj kao i u vanjskoj politici. Spremali su atentatena njemadkog,bugarskogi grdkog vladara,pa i na Lenjina.Pokusalisu atentatna crnogorskogvladara, ubili su Ferdinardai Lenurnu, i ubili su s. Radi6a. svjesni da ne mogu stvoriti Veliku Srbiju vlastitim silama zeljeli su izazvati rat protiv Austro-Ugarske,Stoim je i uspjelo Sarajevskimatentatonr. Nakon rata nastavljajus terorom i ubojstvima Hrvata, "Siptara", muslimana i Makedonaca.Teror se Siri i na Hrvatsku i Hrvati postaju glavne Lrtve. Miroljubivost hrvatske politike stnatraju slaboS6ui pove6avajunasilnost,koja je kulminirala ubojstvom narodnogvode. Otpor koji je to nasilje izazvalo,proglasili su zlodinom' DanasnjeagresijenanarodebivseJugoslavijesunastavljanje tradicije, a dosadalnji pogrorn "Siptara" je samo rcprrza onoga iz Balkanskih ratova. I tako stolje6e zavrsavaju kako su ga i zapodeli- krvavom agresijom.svoje nasiljeopravdavajulazirnai 73
VI-ADIMIR MRKOC]
klevetama,glavnataktika im je svoju agresijuproglasitiobranom, a clbranuod agresijeterorom.Kad su ustaienakonurbojstva Radica oclgovorileistom m.jerom.proglasilisu ih zlodincima,ter.oristima. Isto tako i VMRO u Makedoniji.SluZese i najbesmislenijirn laZima. idanas snrosvjedocitakvil-rnaprostoglurpihlaLi: da sr_r Hrvati sarniraketiraliBanskedvore uZagrebu.da su u Dubrovnikupalili autogume,a sarajevskutrZnicuda su bombardiralimuslirnani. Srbi su "nebeskinarod" okrr.rZen genocidnimsusjedimapridaje koju s najdubljirnuvjerenjempridajupolitidari,naudnici,i s najveiin-rlarom knjiZevnici. Specifidnost te politike laLi, krivotvorina, prijevare, jest poclvala.Podvalaje smatranane samo legalnim politidl
/L+
oplavdati sva1 Buna I Jasenovca.U sr-rdjeluju i srp tr Friedjungov aferi Waldheir podvaleo Jas od prof-esora d< Na kraj analiza svih pc Najkasnije l9t Jasenovcu, i na Komun lai, o Lrtvama" prvorazredni c antijugoslaven antikornunista su opstanakJu da nema Jugo komunisti bili Jr,rgoslavije. Kc IuHn urnjetnici.Oni s Sutjelisu, i rijel I ovdje "kadrovi", mor prvom redu zat Ista Zemaljska o zlodinirnau J popisornpojed Hrvatske.A i z "naudnike". Otkriie dubir-rubijede 'elite'. Pokaza koji su otkrival su upravljali H
oGor.IELA LAz LOGORAIASENOVAC
ju proglasitiobranom, nakonubojstvaRadiia lodincima,teroristima. najbesmislenijirn laZiupih laZi:da su Hlvati ;u r,rDubrovnikupalili rdirali muslimani. ocidnimsusjedima "rpolitidari,naudnici,i ,votvorina, prijevare, r legalnimpolitidkim r,onaje znakpolitidke nadepodvaliti. pskuhistorijupodvale i smatrajusenajve6im ako su Srbi spretno riti svoje agresivne ragidnijapodvala bio 'alili Prvi svjetski rat, ine rat protiv Austroi pro5irilaSrbija. nulih Srba u Prvom gom svjetskom ratu, naiz 1945.izigrali su laviji po nadelu50:50 Waldheimu. raukai umetnostibio ntatora i ugnjetadau u i ugnjetavanu. ija srbokomunistidka rimjema laZ koja je lamiratiborbu Hrvata ila zlodin.Komunisti, rk Jugoslavijemogud ljeli sutom podvalom
opravdatisvaproila i bududanasiljanad l{rvatima. Buna Srba iz 1990. g. bila je pravdavanastrahonrod Jasenovca.U stvaranju svih ovih podvala uz srpske politidare sudjeluju i srpski intelektualci,"naudnici". Inicij ator krivotvoline u Friedjungovuprocesuje sveudili5niprofesor,a krivotvoritelj u aferi Waldheimje direktor DrZavnogvojnog arhiva.A u stvaranju podvale o JasenovcuudruZenesu sve srpskeintelektualnesnage, od profesorado umjetnika. Na kraju treba istaknuti: svi su oni svjesnolagali' Logidna analizasvih podatakakojima su raspolagalije pokazivala fi laL'. Najkasnije 1964., nakon popisa stanovni5tvai ekshunacija u Jasenovcu,i najglupljimaje to moralo biti jasno. Komunisti u Hrvatskoj su s naroditirnZarombranili i Sirili laL o Lr*ama Jasenovca.Za njih je ona bila od ZivotnevaZnosti, prvorazredni dokument u borbi protiv svih antikornunista i antijugoslavena,usta5a,kako su ih oni zvalt. Difamirajuii borbu antikomunista i antijugoslavena za nezavisnu Hrvatsku, branili su opstanakJugoslavijei kao Sto stt srpski komunisti bili svjesni da nema Jugoslavijebez uni5tenja Hrvatske, tako su i hrvatski komunisti bili svjesni da netna komunizma u Hrvatskoj bez Jugoslavije.Koliko su bili u pravu budu6niostje pokazala! I u Hrvatskoj su u toj podvali sudjelovali "naudnici" i umjetnici.Oni sutu laZSirili ipropagirali,a ako sumoZdai sumnjali, Sutjelisu, i rijetke kritidke ocjene,progla5avalisu "nenaudlritna". I ovdje su svi ti vrhunski republidki politidki i znanstveni "kadrovi", morali znati daje prida o broju LriavaJasenovcalaL'.U prvom redvzato Stosu oni dijelom sudjelovaliu stvaranjutelaLi. Ista Zemaljska komisij a za ratne zlodine koja je izdala lzvje5taj o zlodinima u Jasenovcu,sastavilaje u isto vrijerne i biljeZnicu s popisornpojedinadnlhLrtava,otkrivenu 1998.u DrZavtromarhivu Hrvatske.Ai zbog svih onih razlogakoji su spomenutiza srpske "naudnike". Otkriie ove biljeZniceu HDA pokazaloje i dokazalo svu dubinu bijede pedesetgodi5njehrvatske politidke i znanstvene 'elite'.Pokazaloseda sucijelovrijeme,POLA STOLJECA,podatci koji su otkrivali tu veliku laL.bili tu, nadohvatruke svih onih koji su upravljali Hrvatskom. Trebaloje samo otresti plaiinu. Svi su
75
VI,ADIMIR MRKOCI
oni rnogli i morali znati. svi dlanovi Zemaljskekomisije koji su ili stvarali,svi dlanovi Centralnogkomiteta,predsjedniciSabora, predsjednicivlada, ministri. Svim Bakariiima, Spiljcima, MraDragosavcitna, Stojdeviiirna, zovii ima, BeIini6ima, B IaZevi6ima, Radanima- bila je ta biljeZnicadostupna. Kao i svim visokinr "nandnioima", Sefbvima historijskih institucija, arhiva: Sirotkovicima, Strdiiima, tsilandZiiima.Ukratko, svi ti - tuti quanti - "1sft6vsdeii kadrovi" su to znali, rnogli znatir rnorali znati- i Sutjelisu o toj laZi. KROZ POLA STOLJECA SU SUTJELI TI VELIKI MESTRI HRVAISKE SUTNJE, DOK SE PLJUVALO PO HRVATSKOJ I STVARALA KLEVETA O GENOCIDNOSTI HRVATA!TU SU PODVALU UCINILI VLASTITOM NARODU SAMO ZNf O DA BI OSTALI NA VLASTI! '[b sene moLezaboravitiniti oprostiti,to je grijeh hoji povijest ne moZepre5urtjeti. Danas oni nastavljajuponavljati i braniti starelaZi. Iako je komunizam propao, ne samo politidki ve6 i ideoloiki, oni jo5 braniti i ponavljatinjegove"naudne"istine. uvijel
76
prof, dr.
rljskekomisiiekoji su r, predsjednici Sabora, iima, Spiljcima,Mraavcima,Stojdevi6irna, . Kao i svim visokinr tucija, arhiva: Siroto" svi ti - tuti quanti :natii rnorali znati- i UTJELI TI VELIKI SE PLJWALO PO O GENOCIDNOSTI ASTITOMNARODU t! je grijehkoji povijest iti starelaZi. Iako je ! i ideoloiki, oni jod e'haLrdne" istine. "Fokusu",
Dodatak: Y.Y
Lsttazrvanla /
prof. dr. sc.Vladimira Horvata
OGOLTELAI,AZ I,OGORA TASI.]NOVAC
Istina o dva Iogora u JasenovculTl
Usta5ki radni logor, partizanski logor smrti! Rankovid: "Kroz na5ezatvore od 1945.do 1951.proSloje 3.770.000narodnih neDriiatelia.Od toea ih ie liki'idirano 568.000!"Kakav.ie to ti:ror bib! Za5to s-eonclaiudimo da je Jdsenovacimao tolike Lrtve! "Uodavanje razlilitrh dogadajaiz naie nedavnepro5losti spada u nuZne zadatkejavnoga Livota. Medutim, Jasenovacje opasanza Hrvatsku, jer je oko njega stvorenapolitidka legenda koja je za vrijeme Drugoga svjetskog rata posluZila za rurSenje Nezavisne DrLave Hrvatske, a nakon komunistidke pobjede za brutalno uni5tavanjepolitidki aktivnih dijelova hrvatskoganaroda i za opravdavanjenasilnog ukljudivanja Hrvatske u Jugoslaviju. Pod imenom Jasenovcastvorila se arglunentacijao zlodinadkom znadajuNDH i Usta5kogapokreta koji je za vrijeme rata izdvojio Hrvatsku iz Jugoslavije...UniStenahrvatskadrLavai rascjepkane hrvatske zemlje na silu ukljudene u Jugoslaviju onetnoguiile su hrvatskom narodu da izvrii potreban ispit savjesti,jer za taj je potrebna sloboda. Poslije stvaranjanove, Titove Jugoslavije, nakon Bleiburga i jugoslavenskihnarodnih sudova,nije se moglo govoriti o Hrvatima kao politidkomenarodukoji bi trebao zauzeti stav prerna svojoj pro5losti,nego o Hrvatima kao zalvorenicima, okrivljenicima, osudenicima na smft ili dugotrajne zatvorske kazne.To je, naime,bio hrvatskinarod od 1945.do 1950.g. kad je Titova Jugoslavijafizidki uni5tavalaili rnoralnolornila hrvatsku nacionalnu i politidku elitu da bi obezglavila narod i stvorila novoga socijalistidkog, jugoslavenskog dovjeka... U takvom ozradjustvorenaje slika o hrvatskoj prodlosti,koju je Jugoslavija nego i medunarodnojzanametnulane sarlo novim nara5tajt'ma jednici kao dogmu,i na koju sepozivajusvi koji bi Zeljeliobnoviti Jugoslavijuili bar staviti Republiku Hrvatsku pod svoje politidko tutorstvo."(Dr. Ivo Korsky, Iz idealo tt shtarnost,Zagreb,2005.,str. 343-345).Hrvati se moraju suoditi s dinjenicamai govoriti istinu pod svakucijenu,jer slobodanemacijenr-r. Konadnadernistifikacija jasenovadkihzlodinajedno je od najvaZnijih pitanja. O totnu za Fokus razgovaramos isusovcemprof. dr. Vladimirom Horvatotn. 79
oGo
VI,ADIMIR HORVAT.D. I.
Putre Horvatu, Jnsenovacie vieinu tema za nepriiatelie slobode hrvatskoga naroda. Sto danss stvarno treba reti o ,lusenovcu? -
U podrudju.fasenovcabilo je nekoliko industrijskihpostrojenja. Lazar BaSi6,Srbin, na tom je podrudju imao CIGI-ANU - u njoj se proizvodilaopekai cigla s inicijalimaLB. Togasejo5 neki ljudi sje6aju.Ifudje LazarLrmro,CIGLANU jepreuzeo njegov sin.Tuje bila i tvomica lanaca,LANeARA, ljevaonicazvona-ZVONARA - i velilcaPILANA. Ta je industrijska zonabila uz samo mjesto Jasenovac.Usta5ki logor koji je formiran na nacionaliziranom industrilskom kompleksu obitelji BaSi6 i ograden Zicom bio je radni logor.Tu su radili i mnogi slobodnjacikoji su vani obradivali polja lokalnogastanovni5tvaitd. I onda su 1942. ustaie dale izgradili ZID - od cigle iz CIGI-ANE. Bio je visok oko tri metra,debeooko 70 crn. Logorje tada zatvoreniprostor, ali i dalje radni - logora5ii dalje rade i u logortri izvan njega. Medutirn, kad je do5la 1945. - 22. travnja - proboj logora5a- broj onih koji sudjelujr"ru proboju je malen - logor je spao na tninimum. BjeZaloje oko 120 logora5a,spasiloih se Dakle, to je taj problem Stose tide broja logora5a. sedamdesetak. A nj iltov nacion ulni sastuv? - Jasamnekoliko puta iSaotamou studijskipohod.Doznao sarn da su 1941. g. usta5kevlasti sve lokalne Srbe s podrudja Jasenovcaposlalena rad u Njemadku,a neke u Norveiku! Ti su se Srbi iz Njemadkevratili 1945.- Livi i zdravi.Dakle, nisu istinite tvrdnje da stt usta5eu .lasenovcutamo najprije likvidirale lokalne Srbe! U Jasenovacsu najprije do5li Zidovi- njih oko Seststotina. 0 tornu piSe dr. Ante Ciliga u svojoj knjizi Sam kroz Europu u rafu (1939.-1945.).Kad se tamo skupio veliki broj logora5au sarrom su mjestujedan stari rnagazinptetvoriliu KOZARU. Tu su Lidoviradili - StavilisttkoZu.Nakon toga su uzelijod jednu kudu, koju je netko gradionekomuu inat -pa suje prozvali PRKOS.I dan danasta ku6a stoii u Jasenovcu.
BO
Ona je sluZ logoraSica krpalovrr su se u samommjes t a j k o m p l e k s1 9 4 11 Sto se nacio to bili Hrvati, ugla trsta5kireLim.Tko n Tu su bili i M prim. RudolfArapo su zlo radili,negoje dinili su Hrvati. To r toga. on donosi po1 Gradi5ci. Seficate stanjekaznioniceitd. Uvijek je bilo na u Zenskojkaznionic logora.Osim toga.d brata Nedjeljka Bep odjelu u UstaSkom I j logora5a.Nedjeljko Hrvata, rekaomu je! stanje izLenskekazn bili glavneZftveu lo najbrojnije Lrtvel
Jto su pokoz -
Prvajugo podelaiskapanje.Ut Unatodtomu, brojka Nameie se s Save.Na lijevoj oba - UstaSkiradnilog I zato,kad se bosanskuobalu...T kojih je jako puno.T redovito prekidana, Stikle, kilograme du Zrtve Usta5kogalogo
OGOLIELAI,AZ LOGORA JASENOVAC
I tema z neprijatelje ;tvamo treba reti o
ustrijskih postrojenja. CIGLANU - u njoj Togasejod neki ljudi uzeonjegovsin. Tuje zvona-ZY ONARA blla uz samo mjesto na nacionalizfuanom graclenZicom bio je oji suvani obradivali ZID - od cigle iz oko 70 cm. Logorje ;oraSii dalje rade i u l. travnja - proboj iuje malen- logor spasiloih se 3oraSa, tidebrojalogora5a.
lijskipohod.Doznao ne Srbe s podrudja r Norveiku! Ti su se Dakle,nisu istinite : likvidirale lokalne - njih oko Seststoti:i Sam kroz Europu tiki broj logora5au
u t
Ona je sluZila kao KRPAONICA - u njoj je 20-tak logora5icakrpalo vre6e.Dakle,KOZARA i KRPAONI CA, nalazile su se u samommjestu,a ostatakkompleksaje bio radni logor. Uz taj kompleks 1941. podignutesu prye logoraSkebarake. Sto se nacionalnogasastavalogora5atide - veiinom su to bili Hrvati, uglavnom HSS-ovci, Ijudi koji nisu sirnpatizirali ustaSkireLim.Tko nije bio uz usta5e,bio irn je protivnik. Tu su bili i Madek i Ciliga I Branko Pe5elj,BoZoVudkovic, prim. Rudolf Arapoviil, dostauglednih ljudi bilo je tu ne zato jer su zlo radili, negojer nisu bili uz usta5e...Dakle,veiinu u logoru dinili su Hrvati. To u svojoj knjizi potvrdujeAntun Mileti6. Osim toga, on donosi popis logora5icaiz Lenskekaznionice u Staroj Gradi5ci. Sefica te kaznionice todno je biljeZila dnevno brojno stanjekaznionice- po vjeri - katolkinje, pravoslavke,Zidovke itd. Uvijek je bilo najviSekatolkinja,tj. Hrvatica.Ako je tako bilo u Zenskojkaznionici, po analogiji je tako bilo i u mu5kom diielu logora. Osim toga, dobio sam i svjedodenjemoga subratadasnoga brata Nedjeljka Begiia. Njegov je brat Ivan bio na Prijamnom odjelu u Usta5komlogoru Jasenovaci upisivaoje ULAZ-IZLAZ logoraSa.Nedjeljkoje pitao Ivana: Dobro, koga ima najvi5e?Na5ih Hrvata, rekaomu je! Dakle, i Miletid i brat Ivana Begi6a,i brojno stanjeizLenskekaznionicepotvrduju dajeLAZ da su Srbi rZidovi bili glavneZrtveu logoru Jasenovaci StaraGradi5ka.Hrvati su bili najbrojnije Ltvet Sn su pokazalu poratnu iskapuniu i snimanja? -
komunistidkakomisijavedje 1945. Prvajugoslavenska podela iskapanje.Utvrdila je samo 55 Ltava - i to je prekinuto. Unatodtomu, brojka vrtoglavo raste,do ne znam kojega broja. Name6e se sljede6epitanje. Gradina je na desnoj obali Save.Na lijevoj obali je naseljeJasenovaci industrijskopodrudje - Usta5kiradni logor.Tu nije bilo mjestaza grobove. I zato,kad se istraZujugrobovi i grobi5taide se na desttu, bosansku obalu... Tamo su nadinjeni avionski snimci hutnaka, kojih je jako puno. Tamoje bilo vi5e tih snimanja,ali su iskapanja redovito prekidana,jer su iskopali domobranskecokule, Zenske Stikle, kilograme dukata slavonskih sna5aitd. - dakle to nistt ! I zatosu iskapanja ZrtveUsta5kogalogora,nego- Pattizanskoga 81
VI,ADIMIR }{ORVAT.D. I.
prestajala, a o nalazimase Sutjelo. Sn ie istina o tonr strstiitu? Kad sll paftizani preuzeli Jasenovac, veliki dio zarobljenikas KriZnogaputaje tu zavr5avao... na Gradini,u partizanskornJasenovcu ubijanisr-rHrvati! Tuje i najveiegrobidte!Kad je bila60.godiSnjicaprobojalogora5aiz Jasenovc a,22.travnja,Srbi u Donjoj Gradini ponovili su optuZbena radunHrvata. Srboljub Ziv anovic,kojegasu predstavili'kaoengleskogi storidara,..citirao je njernadkesluZbeneizvorc premakojirnaje u logorimaJasenovca ubijenoviSeod 750tiSuiaIjudi" itd. Medutiln,sveredenopokazuje da je UstaSki logar Jasenovacde .focto imao puno manje Lftava - jer su paftizani1945.vrdili od Paftizanskoga logoraJasenovac masovnaklanja,ubijanja...I Vladimir 2erjavi6kaLe- ono Stoje kroz Jasenovac proSloje relativnoumjerenou odnosuna ono Stose VANI - svugdjei redovito- kasnijedogadalo.Noi je progutala rnnogei mnoge ljude! Pa ako netko hoie govoriti o 700 i vi5e tisr-riaubijenih- ondanekabudepo5tenikaLe- tko je te i tolike Ijudepobio!? Logoraii u Usta1kom logoru Jasenovac dobivali su i pakete! - LogoraSisu u tom logoru primali pakete,tu je bila paketarnicaitd. Tb je dokumentirano.Zanimljvoje da su mnogi ne-Zidovi preko Zidovske bogo5tovneopiine slali pakete,jer je to bilo najsigurnije.Tb je jedina Zidovskabogo5tovnaop6inakoja je u ErrropipreZivjelaII. svjetski rat- uZagrebu- sve druge su likvidirane!Kako su Zidovi rneduprvima stizali u Jasenovac, oni su tarno zatrzelivodeia mjestau logoru i duvali ih. O tomuje pisao dr. Arrte Ciliga, komunist itd., za kojega drLimda nije irnaorazloga lagati. Sn ie s dohumentucijom fu samoga logora? -
Antun Miletid ob "Koncentracion logora Jasenov prostoruJasenov Gospodakustosi ko Ministarstvav dak ni odgovor!T to da ne daju ni5t Ne iele da U knjizi Jasenovac1941. "Radna grupaJas Dakle, G skupina". Tu spo travnja 1945.najv golirn tvrdnjama, i Goldstein prizna Onaje bila Dalje, tu j kojima samjako d kemidarka.Njihor osudenibiojeuS g. i tu je napisaod 1. lipnja 1946- u 2. lipnja . kop Stednjakaza kuha dovozmaterijala; 3. lipnja - zidanj i obodnih zidovab logora imaoje usk stavljali su nove! L 4. lipnja - dovoz popravak re5etkios Dalje navodidanar Dakle, taj dnevnikI da se u logoru Jase
[z ustaikogarazdobljalogoraima mnogodokunenataKuko se to
B2
). I.
Jasenovac,veliki dio /ao...na Gradini,u Partie i najvedegrobi5te!Kad senovca,22.tr avnja, Srbi : radunHrvata. Srboljub eskogistoridara,"citirao Ljeu logorimaJasenovca tim, sveredenopokazuje mao puno manje Lrtava su partizani1945.vrsili lavic kaLe- ono Stoje Lou odnosuna ono Stose gadalo.Noi je progutala :e govoriti o 700 i vi5e kaLe- tko je te i tolike
rcenovflcdobivali su i
mali pakete,tu je bila nimljvoje da su rnnogi iine slali pakete,jer je bogo5tovna opdinakoja lagrebu- sve druge su stizaliu Jasenovac,oni rvali ih. O tornuje pisao fim danije irnao razloga
t logora?
OGOLTELALAZ LOGORA IASENOVAC
Antun Mileti6 objavioje do 1987.tri velika sveskatih dokumenata "Koncentracionilogor Jasenovac194 | -194 5." A iz Partizanskoga logora Jasenovac 1945.-1948.nema NICEGA! U Muzejskom prostoruJasenovcarekli su mi: Nemamoni5ta! Sveje u Beogladu! GospodakustosicaMuzeja kaLe- trallli smo,pisali zamolbepreko Ministarstvavanjskih poslova itd., ali nikad ni5ta nisrnodobili, dak ni odgovor! Toje paradoksna koji sarni nju upozorio- kako to da ne daju niSta!? Ne iele dati ni|ta, jer je to optuiba protiv njih! U knjizi Nata5e Matau5ii "Logor smrti i radni logor Jasenovac1941.- 1945." nalazi se i Dodataft Slavka Goldsteina "Radna grupa Jasenovac-1945.-1947.". Dakle, Goldstein ne veli vi5e "1ogor", nego "radna skupina". Tu spominje da se onim_Sto se dogadalo nakon 22. 6'kojanije ostalana travnja 1945.nqvi5e bavila Ljubica Stefangolirn tvrdnjama, ve6 je nastojalasabratidokaze". Zanirnljivo da i Goldsteinpriznajedaje Ljubica Stefan"skupljala dokaze"! Onaje bila prona5la6 svjedoka. Dalje, tu je bio i Matija Heltnan, otac dviju gospoclas kojima samjako dobar.U mirovini su - jedna je lijednica,druga kemidarka.Njihov otac, inZenjerSumarstva,u lipnju 1945.bio je ostrdeni bioje u StarojGradi5ki.Imaoje dZepnikalendardi6za1946. g. i tu je napisaodaje 1. lipnja 1946.bioposlanu Jasenovac: 1. lipnja 1946- u5li u Jasenovacna uredenjekonadi5ta; kopanje poljskog zahoda, zidarne privrenteuog 2. lipnja Stednjakaza kuhanjehrane;- priprema za gradniukru5nepe6i i dovoz materijala;- izvid u logoru - vanjski zidovi 3. lipnja - zidanje kruSnepe6i i Stednjaka- innjena uske pluge i obodnih zidovabiv5egalogora. (lndustrijski kompleks Ustadkog logora imao je uskotradnuprugu. Dakle, oni su rnijenjali tradnice, stavljali su nove! Logor je radio i dalje.) 4. lipnja - dovoz cigle i ilovade za gradnjupedi i zidanje iste; popravakre5etkiosudenidkenastambe!"itd. Dalje navodi da na rad u Jasenovaciz Gradi5kedolazi20 logora5a... Dakle,taj dnevnikvodenod l.VI. 1946.do 9. VI. 1946.- pokazuie da se u logoru Jasenovacradi - tu postojekaznionice...
l mnogodokumenataKsko se to prikrilo? B3
VI,ADIMIR HORVAT,D. I.
-
Dojanrje da su nove komunistidkevlasti htjele prikriti situacijurna nadin da su sve strojeve iz indurstrijskezone biv5ega lJstaikoga logora pokurpilii poslali u srbiju. Prostorije u kojir-na su se nalazili strojevisadasu primile ve6i kapacitetnovih stanara - logoraia. S druge strane,dali su da okolno stanovni5tvoru5i zicl - cigle koristi za gradnju ku6a. Hrvatske su kude planule podrudja. 1945.- nakonpovladenjausta5aiz dijelajasenovadkog Paftizanisu ve6 bili tu. Kako to da su ustasepalile hrvatskeku6e!? To su, sukladno njihovoj praksi, radili partizani preobuieni ut odore. I sad su mnogi Hrvati praktidno ostali bez krova r,rsta3l
-
Nekotiko je razlogu za struhortite munipulaciie broiem irtavu... - Jugokomunisti su najprije napuhavali broj, ne samo jasenovadkihLrtava,da bi dobili Stove6u ratnu od5tetuod Njemadke. U poratnom razdobljuhtjeli su Hrvate ko_likoje mogu6evi5e Poslije su SVE SVOJE ZRTVE PRIPISALI upropastiti,r-uriStiti. USTASAMA. Zato je o partizanskimlogorirna vladao totalni n.ruk!
84
Sveono Sto - postojeIjudi kc slikar. Njega su, I kornunisti su ga P o tim problemima itd. A kako to da z dokutnentacije,o s k'o zaliveni,netko JedanZuPn stari vjernik rekao sveje ostalona ob I oni Ijudi I rekli su mi: nije se bio krvav, straSa h1 Partizanski Jas nikakvih svjedod svjedodio,a onaol infarkta. A samon Znadi,joSI ljudi kojirnaje, na da nitko o tom niS
Hrvntska I -Kadg
Maribora 4o 1)vit po5lopo zlu...Ko duboki, desetSir le5evirna...Zarin beogradskojPollr podatak da je krt pro5lo3,770.00 568.000!BoZe!K Ako je to t imao tolike Lrtve Ti su ratn o njirna se nije sr
OGOI,IEI,A LAZ I,OGORA IASENOVAC
cevlastihtjele prikriti ntrijske zone biv5ega r. Prostorijeu kojirna lpacitetnovih stanara lno stanovni5tvorr"rii tske su kuie planule ;enovadkog podrudja. lalile hrvatskeku6e!? rtizani preobuieni u cno ostali bez krova n da ruSelogorskizid ran privid - tu vi5e se rudi- a tamo su
izanskije sada,bez ILOGOR SMRTI! - ulice i ceste su erstvima partizana, rreuzeleKoprivnicu Z0-taklesava.Noge riznanja"!Poslije je is 70 najuglednijih idirati.Na popisuje u crkvi, partizani su
anipulacije brojem vali broj, ne samo r od5tetuod Njemalikoje moguie vi5e :R|VE PRIPISALI irna vladao totalni
Sveono Stosena Golom otoku dogadalodiielomje poznato - postoje Ijudi koji su se uspjeli spasiti,npr. Alfred Pal, poznati slikar. Njega su, kao Zidova, najprije zatvorili ustaie, a 1948. komunisti su ga poslali na Goli otok. S Palom sam razgovarao o tim problemima. Dakle, za Goli otok postoje svjedoci, knjige itcl.A kako to da za PartizanskiJasenovacnema NISTA!? Nerna dokumentacije,o svjedocimase ne duje, oni koji su tamo bili Sute k'o zaliveni, netko im je u kosti strahnabio!? JedanZupnik iz Novske rekaomi je da mu je jedan njegov stari vjernik rekao da 6e mu jednom pripovijedatio Jasenovcu.Ali sveje ostalona obe6anju!Nikad ni5tanije rekao! I oni Ijudi s kojima sam razgovarao,uglavnom stareZene, rekli su mi: nije se smjelo govoriti! Svi znamo koliko je Goli otok bio krvav, stra5an- ali ima preZivjelih, svjedoka...Pa kakav je hj PartizanskiJasenovacbio da su preZivjeli vrlo rijetki - da nikakvih svjedodenjanema?Jedangospodinkoji je Ljubici Stefan svjedodio,a ona objavila taj razgovo\ za nekolikoje danaumro od infarkta.A samonekoliko dananakon toga umro mu je i sin! Znadi,jo5 uvijek postojeljudi koji ne lele govoriti o torre, ljudi kojima je, najvaLnijeda sve to prode i bude zaliveno Sutnjom, da nitko o tom niSta,ne (do)zna! Hrvatska trugedija imu svoju logiku? -
Kad gledam naslov knjige Zvonimira PuSkaSaOd Maribora do Oviare razmiSljamo tome kako je od Bleiburga sve po5lo po 21u...Kod Teznasu protutenkovskirovovi - pet metara duboki, deset Siroki, kilometarskeduZine- natrpani hrvatskim le5evima... Zanimllivo je da se neka svjedodenja nalaze i u beogradskojPolitici iz 1951.godine.AleksandarRankovid iznosi podatakda je kroz zatvoreonda5njedrLaveod 1945. do 1951. pro5lo 3,770.000narodnih neprijatelja, a od toga ih je likvidirano 568.000!BoZe!Kakavje to teror bio! Ako je to tako,a jest, zaito se ondadudimodaie Jasenovac imao tolike Lrtvel Ti su ratni i poratni zlodini ostali nekaLnjemi neosudeni, njima o se nije smjelogovoriti. Takoje, na Zalost,i u ratu 1991.B5
VI,ADIMIR T{ORVAT,D. I.
1995. doSlo do ponovljenih zlodina Jugoslavenske Armije, kao represivnogaparataJr-rgotiranije 1945.- 1990.Dakle. Puikadvidi c1aje to ista politika. Osim Celija, Skabrnle,Berka...u Domovinskom ratu dogodio se i pokolj hrvatskih ranjenikaiz Vukovarske bolnice.PuSkaS razdobljeod 1945.do 1990.s razlogomoznadava f
itd. Nakon top "Pater Horvat poznajemo!" Itadu rekao...G. Mar za Jasenovaci Poslijesalnpro TITA" da je Jasenovacod I koji su destobi prebadenina G
Za kraj, Stobt tih strudunja? -
O JasenovcuBulajid ni5ta ne zna, Manolid setome iudi, a Banac i njega dopunja... Dok samod 1986.do 1901.u Beograduvodio tribine,bio sarnZuprrikijavni djelatnik.Mnogi su mi dolazili- po knjige, inlonnacije ili savjete..Tako je k meni dolazio i Milan Bulajii. Jednomsamga pitao: Molim Vas, Vi ste strudnjakza svu tu problematiku... - je li nova vlast 1945.osnivalanove logore? - Dakako,trebalail-rje, rede. A to znadi daje i stareupotrebljavala? - Dakako,kaLeBulajii. A Stoje bilo s .fasenovcem? - E, to ja ne znam! Spomenemmu kakoMileti6 navodidaje Logor Jasenovac ruSenod I 948.do I 95l. godine! - E, to ja ne znam,ponovioje. Kad sanr bio na prornociji monografije o Hrvatskom radiii u Zagrebu,u publicije bio i JosipManolii, nekadainjiSefUDBE. Buduci da ve6inuprisutnihnisam poznavao,kad sam dobio rijed da pozdravim skup u ime Napretko,predstaviose ime, prezime
B6
Dr.1 je bljeda,iSdez vihor s novim s sveje slutio! Kad je mernorijalnice predstavnicisu strana.Ali taj rr pomije5alanjih Mi tu di je da ono stra5 BoLe,daj da ko Charles Les.flem"sdu n treba Cuietovi I Baudelairepi5e onaj kameni o zavoljeti kao cv to tako shvatim pomirenja i rei jedni drugima! buduinost u uzr
oGoLIEr.A LAz T.OGORAIASENOVAC
'enskeArmije, kao Dakle,Pudka5vidi erka...u Domovinika iz Vukovarske :azlogomoznadava rkao:Od Bleiburga la milijuna folks'oosnovalle logore, ljali na Zivotu sve u. Rijetki preostali i posao.O svemu gidnimdogadajina izvodenoj drami
itd. Nakon toga bio je domjenak. Pride mi g. Manolii i kaLe: "Pater Horvat, Sto se vi predstavljate- pa svi mi dobro Vas poznajemo!" I tad upitam Manoliia Stomisli o orloln sto mi je Bulajic rekao...G. Manoli6 se na to nasmije ikal,e: "Milan Bulaji6 ne zna za JasenovaclZanimljivo! Pa poznatoje daje radio do 1948.!" Poslijesamprona5ao u knjizi Ive Banca"SA STALJINOM PROTIV TITA" da je 1948., nakon REZOLUCIJE INFORMBIROA, Jasenovac od 1948.-1951.bio logor za staljiniste-inforrnbirovce, koji su destobili najkrvolidnijiprerna logora5ima.Oni su poslije prebadenina Goli otok". Za kraj, Kto bisteporuiili naiemu narodu, koju je poaka svih tih strudanja? -
olidsetome iudi,
vodiotribine,bio zili - po knjige, i Milan Bulaji6. u problernatiku... togore?
LogorJasenovac
atskom radiii u inji SefUDBE. samdobio rijed ime,prezime
Dr. Ante Ciliga ve(, 1942.g. piSe:"Prva Jugoslavijasve je bljeda,i5dezavau eteru.Gubi dah PaveliievaNDH, a nadir.ekao vihor s novim snagamai nepravdamaTitova Jugoslavija".Dakle, sveje slutio! Kad je bio prijedlog da Jasenovacpostane zajednidki memorijalni centarza sve LrtveIl. svjetskograta, srpski i Zidovski predstavnici su rekli ne smijemo mijesati kosti suprotstavljenih strana.Ali taj ralog ne stoji, jer krvava povijesna zbivanjave6 su pomije5alanjihove kosti! Mi tu dinjenicune moZemonegirati nego moramo shvatiti da je ono stra5novrijeme sve pogodilo. Sad moramo stati i re6i:" BoLe,daj da konadnoprestanusve te napetostii mrZnje! Charles Baudelaire naslovio je svoju zbirku pjesanta Les /Ieurs du mal. Naslov svi krivo prevode kao Cujetovi zla, a fteba Cujetovi bola, jer u posveti prijatelju Theophileu Gautiertr Baudelaire pi5e da mu posve6uje boletive cujetove. Zako i rni onaj kameni cvijet koji je u Jasenovcupostavljen - moralno zavoljetikao cvijet boli i Zrtavasviju koji su tarno stradavali.I ako to tako shvatimo,konadno6emo mo6i jedni drugima pruZiti ruku pomirenja i re6i: "Neka nam Bog oprosti sva zla koja smo dinili jedni drugima!" Prihvatimo situaciju kakva jest, i gradimo bolju bududnostu uzajamnompraitanju i razumijevanju. 87
Partizan
a logor Ja
Odgovorn-u:Iv parlizanskii
poslije rata
"narodr
H
H m ol LI
SA
o!
N je pi p( tu p(
SE
ju je l! in ir
OGOLIEI,ALAZ I,OGORAIASENOVAC
Komunistiiki zloiini
Partizanisu poslije rata nastavili s likvidacijama, a logor Jasenovacfunkcionirao je do 1951.godine
Odgovormr. Ivanu Fumi6u,koji ne ma daje Jasenovac bio ustaSki, partizanskii logor za lnformbiroovce.Furni6evo negiranje pattizanskih likvidacij a poslije rataje "pretpostavkabez utemeljenja". Logor Jasenovacje nakon pobjede oonarodne vlasti" postojao kao paftizanski logor
Hrvatskastrojnica
_q B {rl
&
ss q
:$g e"T r{ {4
Hrvati su radosnododekalistvaranjeNDH, ali su mnogi bili razodarani njezinim ostvarenjem pod okriljem falizmainacizma. Takvi su bili zatvarani u raznim zatvorima ili poslani u novoosnovani sabirni i radni logor Jasenovac.Kako je zapravo osnovan? Na ulazu u JasenovacSrbin LazoBaEi(,organizirao je industrijsku zonu sa4 pogona: ciglanai crjepana, pilana, landarai ljevaonica zvona.Kad je vlasnik podetkom travnja 1941. sve napLlstio,ustaie su tu formirali sabirni i radni logor, dodavdi jo5 pogon aviodijelova i pogon naoruZanjau kojern se proizvodila i hrvatska strojnica. Prijatelj, koji ju posjeduje,dao mi je tehnidkepodatke: izradena je po modelu Steier, koji irna zrno 9 mm i dahura 19 mm, a u hrvatskoj strojnici dahuraje dulja, ima 25 mm, pa je vi5e baruta i stoga ve6a snaga i domet.
89
VI,ADIMIR HORVAI" D. I.
U tjedniku B.jelovoroc od 16.oZujka2006. na 3. stranici objavljen je dopis mr. lvana Furniia l{eke h,rdnje trtrofesora I,'lodintiro Hot'vala o .losenovcttspadaju u rubriku "ujerot:oli ili rre". Na brojneautoroverrapade, zbogreciprocitetateksta,mogao sarl.l sarnokratl
90
komunistidki r vjere i viernik Crkve. Prema6 osudenna stnr rnladicuprvoj. Dok je bio u pc Celju. dobiojt izreskornkoji j pa je bio zatvo Zavr5iv5i193 sluZbuZupno bavao,da je r pjevadirnau pjevadicanarc ikakvogadrug svoj uspjeh,je posebnopoud Lichtemberge -je"zaredenida Godin uditelii icrkve su provodili nr pa je uditeljic htio javiti. Je pjesrne,i morz zaslugom nac vojnorn bisku Zupnike,i dor Donjoj Dubra iz Medimurja nastaviosvoje crkvi, a poma su traZili njeg iz Donje Dubr ali su je hrvat za pafiizane.K
OGOLTELALAz LOGORA IASENOVAC
]006.na 3. stranici t ltrdnje profesora ,tbriku "ujerovali ili iteta teksta,mogao rd 31. oZujka2006. iavljujempro5ireni r Jasenovcui javno je najprije esenovac ptije za opoziciju, iatelje",a zatim za iroa,pa su nazvani ;irao,a jod je rnanje a Matice hrvatske rsenovadkimLftvaru6a.I tek kad je :. 3, pod naslovom rio kratku vijest o oj dopis zapodinje o navedenoStoje mir Horvat rekao o lo."
Lmiisvedosadnije ima informira. atke,airnaitajni . Znademsamo da J 22. lipnja 1941. n bio u Sisadkom po oditomnalogu rodparolom:"Hoihovakoje sam sa J tri roga, borimo sestara!"Odito je je nagla5ensamo
komunistidki ateizam i antiteizam, bespostedna borba protiv vjere i vjernika, pogotovo intelektualaca,i protiv predstavnika Crkve. Prema g. Fumi6u, "bit svegaie daje otac prof. Horvata o osudenna smrt od pa rtizana"' . Da, moj otacIvan Horvat, ved kao mladi6u prvoj Jugoslaviji, imaoj e problemespolicij skim rezimom. Dok je bio u poznatojtrogodiSnjojBervarovoj orguljaikoj Skoli u Celju, dobio je pismo od prijatelja iz Cehoslovadkes novinskim izreskomkoji je cenzurasmatralakornunistidkom propagandom, pa je bio zatvorcn.Uspioje dokazatidanije kriv, i bio je osloboden. Zavriivdi 1932.Skolovanje,preuzeoje u rodnoj Donjoj Dubravi sluZbuZupnogaorguljaia i zborovocle.Zbor jetako dobro uvieZbavao, da je nastupao na smotrama u Zagrebu i Splitu. Meclu pjevadima u zboru bila je i Elizabeta Toplek, danas poznata pjevadica narodnih pjesama - "Teta Liza". Ona priznaje da, bez ikakvoga drugoga glazbenogSkolovanja,samo njernu zahvaljuje svoj uspjeh,jer je uodio njezine glasovne mogu6nosti pa ju je posebnopoudavao.lJ Zupnoi kronici zapisaoje 1935.vid. Petar' Lichtemberger,da mu orgulja5 Ivan Horvat ponaL'evi5e nego da je"zaredeni dakon". Godine 1941.bili su protjeraniiz Medimurja svi hrvatski uditelji i crkveni orguljaii, da ne bi sprjedavalimadatizacijukoju su provodili novi uditelji. oni su dacima odmah mijenjali irnena, pa je uditeljica mene prozvala Horvat Aladar, ali se ja nisam htio javiti. Jedan od uditelja podeoje na koru svirati madarske pjesme,i moraoje solo pjevati. Samosu hrvatski Zupnici ostali, zaslugom nadb. Stepinca Sto nije dao crkvenu jurisdikciju vojnom biskupu Mindsentyju,koji je planiraoprotjerati i hrvatske Lupnlke, i dovesti svoje vojne kapelane.Kao Lupni orgulja5 u Donjoj Dubravi i moj otac Ivan Horvat bio je s obitelji prognan iz Medimurja, pa smo se nastanili u Koprivnici. Tamo je otac nastavio svoje djelovanje, svirajuii i vode6i zbor u franjevadkoj crkvi, a pomagaoje potrebnima, posebno Medimurcirna, koji su traZili njegovu pomo6. Medu njima na5lase i jedna djevojka iz Donje Dubrave (Mara Jankoci)koja je darncetnpre5la Dravu, ali su je hrvatskepogranidnevlasti uhvatile i kod nje nasle pisma zapartizane.Kao Spijunkuosudili suje na smrt i htjeli objesiti na 9l
VI,AI)INIII{ TIORVA]I D. I.
Seh-riciu dvoriStuprivatnekuce gdje su irnali upravu.Vlasnica kuce, da sprijedivjeSanjeLrsvom dvori5tu,digla je silnu galamu, pa se sl
92
G. Fun da je s najv znanstvenom samo do po da su i partiz likvidacije,S rni g. Fumic nevjerojatno Lrtavaposlije nije bilo.Ali likvidacijaje bile opie poi praksa". I vi proudavanjai postoje brojn jamarna i ma najzanirnljivi znanstvenisl ho6e li biti bz Slavko Jasenovaci I I . I 06 knj iga zbirki dokun vjerod
OGOL]ELA I,AZ LOGORA TASENOVAC
mali upravu.Vlasnica diglaje silnu galamu, lastitada odustaleod ,naje tamo,vjerojatno vanaHorvata.Otacje Djevojkaje sutradan u Koprivnicu, netko :a, kao da je on kriv ltuZbe,otacje osuden , svi oni ljudi, koji su rdokeodevenevinosti. ismenosvjedodanstvo .a.Ali "narodnavlast" ,oj nevinosti.Majci je rrdio osuduna smft, i tarnoje bio osudenna ,panPavuni6,kome je rnjempreinadiona 20rjiziU irvnju driavnog pismu otac rroStajnorn da je sprjedavaoubiolik i iskrenHrvat" ne nama djeci dadne Sto isao:"Posljednjerijedi la Andelka!Po5tovi5e vratiti,to vas pozivam r prvomredu katolici ;adai oca zamjenjuje. rbni radite, i tako cete goslovio!Za moj grob r moliteza mene." c je obitelj da je otac iedanuglednidrug duo :a,rekaoje: "Mi smo ) ga."Eto, g. Fumi6u,
logorskikompleks Jasenovalki G. Fumi6 pi5e i ovo: "Prosto je nevjerojatna tvrdnja da je s najvi5eg mjesta vlasti zahtijevano da se (na jednorn znanstvenomskupu sredinom svibnja 2005.) rzudavajuL'rtve samo do pobjede. Tom izjavom g. profesot L'eli sugerirati da su i partizani i poslije II. svjetskog tata koristili taj logorza likvidacije, Stoje takoder pretpostavkabez utemeljenja". Neka mi g. Fumi6 dopusti da to reknem rnalo drukdije. Njemu je nevjerojatno da bi vlast zabranjivala izu(,avanje nepostojecih Lrtavaposlije pobjede,jer on tvrdi da partizanskih likvidacija nije bilo. Ali, g. Fumiiu, upravo va5e negiranje pattizanskih likvidacija je "pretpostavkabez utemeljenja",jer su likvidaciie bile op6e poznatapartizansko-komunistidka"revolucionarna praksa". I vi priznajeteda su do 1990.postojaletrajne zabtane proudavanja i.rtava "poslije pobjede", pa je odito da joi uvijek postoje brojne negirane i briZno sakrivane Lttve, u brojnirn jamama i masovnim grobnicama koje se pomalo otkrivaiu.A najzanimljivije je to Sto SUBNOR tek sada organizitasvoj prvi znanstveniskup o Bleiburgu i kriZnirn putovirna. Zanima me ho6e li biti barem spomenuti partizanski logor Jasenovac. Slavko Goldstein pi5e: "O koncentracionimlogorirna Jasenovaci Stara Gradi5ka do 2001. godine objavljeno je 1. 106 knjiga, | .482 memoarska zapisai studijskihdlanaka,108 zbirki dokumenata, iako medu tim djelima ima i vriiednih i vjerodostojnih,joS je uvijek u javnosti vrlo ra5irenomiSlienje da objektivnaslika o jasenovadkomlogorskom kompleksu nije uspostavljena." (Predgovor knjizi NataSeMatauSi6,Jasenot'oc 1941.-1945., 2003.,str.7.). Umjesto svada o novollt postavu spomen-podrudju logora Jasenovac,treba konadno re6i potpunu istinu: bio je ustaSki,partizanskii logor za informbiroovce! Op6enito, nacionalni sastav zatvorenikajasno naznaiavaju i dinjenice 5to su bila i dva naipoznatlia hrvatska umjetnika, kipar Ivan Meitrovi6 i slikar JozoKljakovid. A u Jasenovcuje bio zatvoren i dr. Vladko Madek, predsjednik HSS-a, najbrojnije hrvatske politidke stranke. (Antun Mileti6, Koncentracioni 93
VI,ADIMIR HORVAII D. I.
logor .Iasenovac,II[. svezak, str. 614-617.).lvan Me5trovlc Ll svojoj poznatoj knjizi Llspomenena politiike ljude i dogadcfe (1. izdanje,V. Nikoli6, BuenosAires 1961.,2. NZMH, Zagreb, 1993.i po njemucitiram) spominjenajprijeMadekovouhi6enje (str.285-286), a odrnah zatim svoj kuini pritvor (287-288) pa zatvor u Savskoj cesti sa slikarom Jozom Kljakoviiem (288311). Antun Miletid donosi dokumenteizL'enskekaznionice StaraGradi5ka(lII, 359).Zapovjednicaje vodila dnevno brojno stanje po vjerskoj pripadnosti,i najveci je broj Hrvatica' Na primjer, 27. V. 1944. katolkinja ie 347, a 303 pravoslavkei je vjerojatnobio najve6i 42 Zidovke. Po analogrji, i u Jasenovcu broi Hrvata. Tzv. "oslobodenje" bio je zapravo samo preokret,jer 8. svibnja 7945., kad je ostvarena"smrt fa5izmu", r-rijedo5la "sloboda narodu". Na Zalost, nastali su masovni progoni i zatvaranjavjernika i Hrvata, i krvave likvidacije na Bleiburgu i kriZnim putovima,urbrojnim masovnim grobnicama i u svim starim i novim logorirna. Logor Jasenovacsigurno je postojao kao partizanski nakonpobjede"narodnevlasti". Kad sarnjednom pitao g. Milana BLrlaji6a,je li nova vlast osnivala nove logore, odgovorio je: "Dakako, tlebali su joj." Upitah dalje, znadi li to da je upotrebljavalai sve stare logore. Opet je potvrdio. Tada sam "E, to ne znam", rede, upitao Stoje bilo s logorom Jasenovac? i osta Liv. Kad sant to pripovijedaog. JosipuManoli6u, nastnijeSio se i rekao kako je nemogu6eda Bulaji6 ne zna da je logor Jasenovacdjelovao bar do 1948.,kad je otvoren Goli otok. iini se da je do 1948.godinebila likvidiranavedinajasenovadkih zatvorenika,paje malo svjedoka.A tadje nastalaparadoksalna promjena,kad su 1948.najZe56istaljinistibili osumnjidenikao opasni infonnbiroovci. O niima je lvo Banac napisaoknjigu Sa Staliinom protiv Tita (Globus,1990.)U njoj on pi5e da su brojni jugoslaver-rski oficiri, uglavnomHruati, bili osudenikao staljinisti i infonnbiroovci, te bili zatvoreni u logoru Jasenovac,gdje su im duvari bili Srbi i Cmogorci,jod donedavnidetnici,koji su se tek potkraj ralapidruLili paftizanima.Stogase u Jugoslaviii,pod krinkom "btatstvaiiedinstva", zapravovodilasrpskapolitikai provodile distkeprotiv Hrvata,kako bi seostvarivaoplan"velike Srbije". 94
Logor J trajalo "ra5di56 str.718.).Poslij primati krajem svjedoka,od kc Livi. Dakle, I utemeljenja",ki dokazi. Za pod umirovljeneZa iz 1946.godin Helmanitnaou unj zapisao,k
"1. 6. 1946.15 1.6. 1946.Ko za kuhanjehran rnaterijala.... 3 . 6 . 1 9 4 6Z. plqe i stojedih l. 6. 1946.D Popravakre5e 6 . 1 9 4 6 .o nj e z
Nisu li tr obnavljan Postojij koji su me zan mjestaJaseno Pomatojedaje su ga logora5 blizini mosta. na tom terenuI stoji samolci
t.
OGOLIELALAZ LOGORAIASE,NOVAC
/.). Ivan Me5trovid u iike ljude i dogadaie ., 2. NZMH, Zagreb, e Madekovouhi6enje pritvor (287-285) pa Kljakoviiem (288iz Zenskekaznionice ,odiladnevno brojno e broj Hrvatica. Na a 303 pravoslavke i vjerojatnobio najveii
Logor Jasenovacf,rnkcioniraoje do 1951. godine, koliko je trajalo "ra5di5ianjelogorskogprostora"(A. Mileti6, navedenodjelo , Goli otok, koji je prve uznikepodeo str.718.).Poslijesuprebadenina primati krajem 1948. godine. Ali i odandeipak irna preZivjelih svjedoka,od kojih su neki dak i dvaput bili ondje zatodeni,ajo5 su
o salno preokret,jer fa5izmu",nije doSla rnasovniprogoni i dacijena Bleiburgu i robnicamai u svim
u nj zapisao,kako slijedi po datumima:
rjao kao partizanski lnompitaog. Milana logore, odgovorio e, znati li to da je potvrdio.Tada sam ), to ne znamt', fede, pu Manoli6u,nasrniic ne zna da je logor zorenGoli otok. idiranaveiinajasenoe nastalaparadoksalna sumnjideni kao opasni I knjigu Sa Staljinom r brojnijugoslavenski nistii informbiroovci, im duvari bili Srbi i potkrajrata pridruZili r"bratstvai jedinstva", protivHrvata,kakobi
Livi. Dakle, partizanski logor Jasenovacnije "pretpostavkabez utemeljenja",kako rni prigovarag. Fumi6' Postojebrojni relevautni dokazi. Za podetakevo jedan konlretan i neoboriv. Meni su dvije umirovljene zagrepdankedarovalemali ukorideni dLepnikalendari6 iz 1946.godine koji je njihov pokojni otac ing' SumarstvaMatija Od podetkalipnja 1946.on je Helman imao u logoru StaraCrradiSka.
*1. 6. l946.I5li u Jasenovaczaurederyekonadi5ta. aka 1. 6. 1946. Kopanje polj skog zahoda.Zidanje privremenogStednj za kuhanjehrane.ii56en;e, pripremaza gradnjukru5nepe6i i donos materijala.... podetak'lzmjenauske 3. 6. 1946. Zidanie kruine pe6i i Stednjaka, prugei stoje6ihobodnih zidovabivieg logora. l. 6. 1946.Dovoz cigle i ilovade za gtadnjt peii i zidanje iste' Popravak redetkina prozorima osudenidkenastambe.'..Konadno 9. 6.1946. on je zapisao;"OdlazakGradi5ka." Nisu li te bilje5kejasan dokaz opstojnostii ttajania, odnosno obnavljanja logora? Postoji jo5 jedan bjelodani dokaz o partizanskomlogoru, na koj i su me za mojih istraZivanja2005. upozorili najstariji stanovnici mjesta Jasenovac.To je veliki Leljezn Zeljeznidki most preko Save. je daje bio sruSen, a poslijeDrugogasvjetskogarataobnovili Poznato su ga logora5i-inLeryercinznih narodnosti,koji su imali barake u blizini mosta. Sudbinatih logorasaje nepomata,barake su nestale, na tom terenunarastaoje Sumarak,a iztnedu njega i pokrajnj e ceste stoji samolaiZ
95
VI,ADIMIR }{ORVAT D. I.
Otkuda u Jasenovcudukati slavonskihsna5a? Ima jo5 jedna velika zagonetka.lz tazdoblja usta5koga logorapostojebrojni dokumentio preZivjelirnlogora5ima,pa ih je 1945.popisanojo5 oko 29.000 Zivih. A iz razdobliapartizanskoga logorapreZivjelisviedocisujako rijetki, i boje se govoriti kao da irn je netko utjerao strah u kosti, a dokumentamegrade nelna. Ja sam radi istraZivanja.Od prosle(2005.)godinedvaputposjetioJasenovac najstarijihstanovnikadoznao sarnneke zanimljive pojedinosti.ali Dobio samna dar biojako razodaran. sarnu Upravi Spomen-podrudja a u citiranom pred kfljigLtNataie Mataudid,ali je i ona nedoredena, govorug. SlavkoGoldsteinpriznajedaje jako malo strudnihtekstova. a kad sam pitaoza Osirn toga ba5 ni5ta nisam vidio od eksponata, gradu.rekoie da nemaju,jer je odvudenau Beograd. clokumentarnu A na nekoliko molba. poslanihu BeogradsluZbenopreko na5ega Ministarstvavanjskihposlova,nilcadanije stigaonikakavodgovor. '[io zapravozna(i da su kod nasjedino jo5 ostala grobiita. Za nadinjenesu avionskesnimke. njihovo otkrivanje i todno r.rodavanje Ali kad sr-rpodela iskapanja,umjesto odekivanihtijela logora5a, pronalaZenesu oznakei ostatcidomobrana,Nijemaca,usta5ai trupla muikaraca, Lenaidj ece.A najve6aj e zagonetkau onom Stoj e zapi sao terenu anaj asenovadkom d r. Srb o lj ub Ziv anov i6: "Tokomiskopavanj ... inovca. dlanovikornisijesu nalazili znatnekolidine zlatnognakita ilanovi ekipesu svezlatnepredmeteskupili i nakonzavrsetkamdova preclaliu zapisnikSUBNORU-uHrvatske."Sve to citira prof. Ljubica Stefanu knjizi Mitot'i i zatajenapovijest, Zagreb, 1999.,str- 185186.Na temelju toga navedenogzapisnikaonaje naslovilajedan svoj dlanakGospodineFumitu, gdieje jasenovaiko zlato? Ali nije doZivjelavasodgovor.Mene zanimapitanjesto zapravoznadiizraz "zlatni nakit i novac"? Meni se nameie odgovor da su to zlatni snasakoje su bjeZalepred partizanima.Ing. Ivan dukatislavonskih je e iz Zagreba8' svibnja 1945.:"Ispred Rnsevljanopisao povladenj kolona civila, mahom sokaca iz Srijema i nas desetkilometarska Slavonije.Oko 600 kola s konjskomzapregom.U kolirnau prosjeku dva turuka,snaia,bakaid.ied.U svakimkolitna,redemi jedan dida, dukata.... Zlatnicisu,...bili uiiveni u bifo je najmanje 50 Sokadkih odjedu...Koliko je bilo takvih kolona...?"(Lj. Stefan,navedenodjelo, 96
o(
str. 186.)Odito,u bez ikakvog ispit i odnio ih kao rat Na kraju iu strojnici spadau < Horvata, koje je 1 trebaloodekivat Zahvaljujem i obeiavamda it hrvatskoj strojnic se dak izvozlla.ZI protiv dotadainje na sudu posvjed logora5akoji su s i znatiLeljne dit proizvoljnosti", { g. Fumii progled da je najteLepia sinovi, kaoi djeca bezkajanjanelra ( Medr.rtim,pc dosljedno i ravnc posao.Na primjer zagrebadkomugk tri stranajezika, s s dvije godinevr da ie biti prirnljen godina radnogisk joj da je primljen radnoga iskustva godina "marksiza Kad samto duo,uh nakon demokrats marksistica? Prijateljmi je ruumarksiznuis pa je zato ona lzi
OGOLIELALAZ I,OGORAJASENOVAC
onskihsnaSa? z razdoblja ustaikoga im logora5ima, pa ih je azdobljapartizanskoga e segovoriti kao da im ne gratlenelna. Ja sam ac radi istraZivanja.Od imljive pojedinosti,ali iaran.Dobiosamna dar )na,aucitiranompred malostrudnihtekstova. ata,akad sam pitao za : odvudenaLrBeograd. sluZbeno preko na5ega nikakav odgovor. 3ao joi ostala grobilta. Za :nesuavionskesnimke. rivanih tijela logora5a, ijemaca,usta5ai trupla auonomStojezapisao najasenovadkomterenu atnognakitai novca.... nakonzavr5etkaradova e to citiraprof. Ljubica rgreb, 1999.,str. 185onaje naslovilajedan otaiko zlato?Ali nije ito zapravoznadi izraz Cgovorda su to zlatni nftizanima. Ing. Ivan svibnja1945.:"Ispred r Sokacaiz Srijema i m. Ukolirnauprosjeku La,rederni jedan dida, nicisu,...bili u5iveniu )telan.navedeno dJelo.
str. 186.)Odito, u Jasenovcusu ih krvnici dodekivalisamona noZ, bez ikakvog ispitivanja i pregleda,jer bi dodir ruke osjetio dukate i odnio ih kao ratni plijen. Na kraju 6u op5irnije citirati g. Fumi
VI,ADIMIR HORVAT,D. I.
na5e postupakakoji su odvi5edestii u izborustrudnjakazaproudava4je tragidnepovijestii lfiavarata. Dao Bog dapomije5anekosti i prepa6ene patnjesvihjasenovadkihZrtavapomognuda nadrastemostrandarenje, cla svi konadnopodnemoobjektivno istraZivatiiptiznavati istinu, te konadnosve podneseneboli procvjetajupomirenjern. Prof. dr. se.Vladimir Horvat, Filozofski fakultet DruZbe Isusove, Zagreb
FOKUS 28. travnja - 5. svibnja 2006.
9B
OGOLIELA LAZ I,OGORA JASENOVAC
kazaproudavanjenaSe oSane kostii prepaiene lrastemostrandarenj e, iipnznavati istinu, te :njem.
*m
H.
4s3
$ h
*s s s" s t3
or.vat, le Isusove,Zagreb
€ $*h
ia 2006.
s '{a 'ES w
s& .ss
w
dE E R s9
&
n tbn {8*
s
ffi s4
* *
E$
,a .w ,id}
d;
&
ss
ffi idl
s*
6{*r
ww
&e g&
99
VLADIMIR MRKOCI
BiljeSke ' Izvjebtaj Zernaljske kornisiie tlrvatske za utvrc{ivanje zlodina okupatora i niil-rovih pomagada: Zloiini u logortt Jasenovac,Zagreb, 1946. : Idcm. 3 SUBNOR Bosanske Dtrbice' 'l'opis SSZ (1964.) 5 Anturt Miletii, Koncentracioni logor f aseuovac, 198s. IL 898. 6NIiletic, II. 903. 'N4iletii, I. 563. s Nliletii, I. 564. " Miletic, 1.563-561. r('N{iletii, tr. 911. t L N { i l e t d ,I t r . 1 0 9 . rr ]r.{iletic, 1. 440. r''Nliletii, I. 38.1. r{ I'Iiletii, tr. 1086. 15lr,Iiletii, II. 499. i" lv1iletii, I. 328. 17A,Iiletid, lII. 455. r $I \ 4 i l e r i i ,I . 3 1 7 . r, lr,Iiletii, m. 351. ]rlr,filetii, L 357. rrlvliletii, il.560. rr ]\4iletii, tr 727. I Nliletii,IL 873. :rrNliletii, tr. 752. I lr,Iiletii, L 222. rr'Nliletii, L 31'7,Il. 9t0. r7 lTrrjeitaj kornisije ministra Tttriue. rs N{iletii, ilI. 201. r! lvliletii, I. 490. 'o N'liletii, l. 430. 3r]vliletic, I1.1077. I \'{iletii. il. 1037-1040. 13]r'Iiletic, l. 563. 3{Nliletii, 1I1.7 15. '5 Miletii, l. 550. :16 N{iietic, II. 997. r?Ntiletii, II. 905. 3sNliletii, II. 715. I NIiletii, I. 217. {rlr,Iiletii, l. 232. rr lr,Iiletii, I. 318. I N{iletii, I. 374. r'' Ir,'Iiletii, II. 906. rr N{iletii, il. 1016. '5 Nlile'tii, III.495. 16l,tiletii, ilL.494.
100
r?Miletii, II. a8]r4ilerii, II. '' Miletii, II. 50lvliletii, II.
919. 918. 971. 961. st Miletii, Il. 965. s'?Miletii, II. 969. 53Miletii, I.305. saMileti', m. 136. 55Miletii, I. 903. s6Miletii, lII. 115-i16. 5?Miletii, I. 253. 58Miletii, 1II.781. s'qMiletii, Itr. 135-136. 6{rMileiii, II. 872. 6'Miletii, II. 1046. 6: Nliletii, L 1047. 63Miletii, Itr. 518. 6+Ir4iletii, Itr. 507. ''sMiletii, Itr. 440. 6r'Miletii, llI. 149. 6?Ir,liletii, II. 595. 63Miletii, lI. 704. 6'Miletii, il. 597. ? ( r M i l e t l i ,[ . 5 9 8 . ?1Miletii, IL 703. ?: Miletii, II. 700. ?r]vliletic, lI. 701. 7rN,liletii, II. 691. 7sMiletii, I. 745. 76Miletii, II. 755. ??l|./.lleti(,11.775. ?8lv'Iiletii, II. 775. ?'Miletii, L 778. soMiletii, lI. 499. 61Miletii, II. 850. sr \.'Iiletii, II. 738. 8rMiletii, I. 316. 6r Miletii, I. L70. sslVfiletii, I. 152. 8"Ivliletii, I. 379. s'Miletii, IL 705. sF\4ilctii, L 567. 8'Miletii, II. 352. 'o Miletii, ilI.343. '1 Nliletii, Itr. 341. 'r lvliletii, II. 863. '3 N{iletii, ilI. 383. erMiletii, lI. 861. '5 Miletii, ilI. 582. e6Miletii, ilL 521. '? Miletii, 132. esNliletii, I. 275. " Miletii, lll'701. 1oo N{iletii, L 313. ror]\{iletii, I. 424.
rorMiletii, II. 8 torNliletii, [L l torl\{iletii, tr. 8 rosN'Iiletii, III. ' lonl\Iiletii, [I I 1o'lr{ileti{, trI. I '0slv{iletii, II. 7 1o'N4iletii,I. 42 r10]\,,[iletii, [I. I
"'N{iletii, [. 1 '1']Miletii, tr. 7 t'3 lr4iletii, trI. t ttr MIletii, ilI. l 1t5Miletii, tr. 8 1r6Nliletii, tr.9 'r7lv{iletii, I. 25 rrsNIiletic, Itr. I r1eMiletii, tr. 7 t:oMiletii, 96-1 t:tN4iletii, [L . r:: Nliletii, III. I tI lr,trletii, tr. B ':r ]\,Iiletii, ilI. I 1r5]t{iletii, [I. I 16 Miletii, tr. 8 r:7Nfilko Riffer Jasenovac194 1:8Riffer, 68. t:'Riffer, 69. r30Riffer, 70. 13rRiffer,70. 13rRiffer, 74. r3rRiffer, 83. 13rRiffer, 84. r35Riffer, 85. t:roRiffer, 87. t37Riffer, 88. t36Iliffer', 89. 1r' I{iffer, 91. rroRiffer, 93. 1r1Rifter',95. 1r:Riffer, 103. tu Riffer; 10.1. 1il Riffer, 106. rr5Riffer, 110. r1('Riffer, 112. r17Riffer, 121. 1$ Riffer, 122. ri!'Riffer, 123 tsoRif{er', 125. 'sr Riffer, 126. 15:Rif{er, 127.
OGOLJELA I,AZ I,OGORA IASENOVAC] 979 918. 977. 95r. 965. 969. i05. 136. )03. , 115-116.
r53. 787. 135-136. 872. 1045. '1017. 5i8. 507. 440. {49. 59s. 704 i97. i98. i03. i00. i07. 191. 756. i75. i75. 78. 199. 150 ,38. l6 70. t2. 79. '05. i7. i62. 343. 311. i63. 383. 161. 582. 521. i5.
to:Miletii, 103 Miletii, loaNliletii, lo'Miletii, '06N{iletii, ri'7Miletii, losN{iletii, t0'I\4iletii, rtoMiletii,
IL 853. m.502. tr. B78. IJl. 124. trI. 590. il. 533. tr. 769. L 425. IlI. $0. "r Miletii, tr. 1043. rt: Miletii, tr. 765. rt3lv{iletii, nI.698. "r Mlletii, m. 534. tts Miletii, tr. 897. 116 Nliletii, IL 900. '17Miletii, I. 251. tr8Nliletii, trI. 560. rD Miletii, tr. 715. lro lvliletii, 964. 1r'Ir4iletii, m. 146. ':: Miletii, t[. 501. 1'?r MIletii, II. 871. ':r Nliletii, m. 200. 'rs lv{iletii, trI. 515. L6 Miletii, tr. 853. t'??Milko Iliffer, Grad mrtvih. fasenovac 1945.Tisak 1946. s.45. r:8Riffer, 58. ue Riffer, 69. t3oRiffer, 70. 131Riffer, 70. t3rRiffcr, 74. r33Riffer, 83. r3rRiffer, 84. rn5Riffer, 85. 136 Riffer, 87. r37Riffer, 88. lr8Riffer, 89. t3eRiffer, 91. 'roRiffer, 93. ll Riffer', 95. u':Riffer, 103. u3 Riffer; 104. t! Riffer, 105. r15Riffer; 110. 116 Riffer, 112. rr7Riffer, 121. r$ Riffer, '122. t{eRiffer, 123. 1soRiffer, 125. t5tRiffer, 126. '5r Riffer, 127.
rsrRifter; '128. '5r lliffcr, 132. rs5Riffer, 135. '56l{iffer, 139. rs7Ritfer, 1.14. 1s6Ril{er, 143. '5'Riffer', 163. 16r'Riffer,'164. 'urltif{er, 165. r6rRitfer, 168. t63Ril{er, 171. 101 Riffer', 172. r6sl{iffer, [74. t66lliffer, 175. t67Riffer, l77. tusI\ffer, I77. r6'Iiitfer', I 80. '70Iliffer, 190. r7rFokus, 27. svibnja 2005
701. 73. 21.
101
Kazalo imena
H Hehnan,Ntlatija83,95 Horstenan,Gleise'n'on31
B Ilanac,Ivo 87,94 Barbarit,ustaia 39,43 Ila5ii, Lazar 80, 89 Baudelaire,Charles 87 tiegid,Nedjeljko 81 Beluiii, poruinik 70 IJlber 17,25 Boikovii, Mile 48 I3rlJjaiii, zapovjedniklogora 68 Bulajii, Milan 56,58,86,87,94 Bu5i6,Ilrtrno 25
I Izdojtii, Nlate 38
K Klagsbrun,clr.Ilruncl 64 Kljakovii, Joz.o93 Koiovii 26,58 Korskv, Ivo 79 Kraljevic Marlio 21 KrleZa,Miroslav 25
L C Canki, Ministar 49 Ciliga, Ante 80, 82, 87
e Cavar, Ru2ica 1l
D Danon,Seflogora535,42 Dedijer,S. 55 L)ujmovii,'f ihomir I I Duielii, logorai svjedok 36
E Eisenhower,Dlvight 7 F.parhijaPravoslavneCrlrye 10
F Feldbauer,logorad 42 Irriedjungovproces 74 Funrii, Ivan 90, 93, 95,97
G Goldstein,Ivo 10,83,93,96 Goldstein,Slavko 10,83,93,96
I-encller,dr. F'ranjo 64 l . i c l r t e n r b e r gP c re,t a r9 Lisali 32,48, 97 L o t t i ,P i e r r e2 1 ,7 3 l . u b u r i i 2 8 ,3 2 ,3 3 , 5 1 , 6 2
M Maiek, \l 81,93 Manolic,Josip 86 Marijaiii, lvica 7 Marin, satnil<,cloktor 70 Matauiic,Nateria83,93,96 Matkovit, iasnik, zapovjedniklogora 4 9 ,6 8 Nlesii, Stjepan 7 MeStrovii,Ivan 93, 94 Mihailovii, l)raZa 10 M i l e t i i , A n t u n 5 , 9 , 2 8 , 3 4 ,3 8 ,3 9 ,4 3 ' 5 1 ,5 2 , 5 1 , s 5 ,5 6 ,5 8 ,5 9 ,8 1 , 8 2 ,8 6 ,9 3 ,9 4 , 9 5 , 9 91, 0 0 31, 32, lvlilo5,zapovjeclniliJasenovcar 3 3 ,3 s ,4 8 M r k o c i ,V . i , 3 , 7 , 8 , 9 , 1 0 ,1 1 ,l 2
o Orianic, Ivan 32
103
P Pal,Alfred 85 Perica,Vjekoslav 10 Peielj,Branko 81 Picili 35 Polak, dr. lijednik u fasenovcu Pu5ka5,Zvonimir 85
z Zerjavi{ Vl. I l, 55, 56,57, 58,59,82 Zivanovii, Srboljub 82, 96
R Rankovii, Aleksandar 85 Ravnogorskidetniiki pokret 10 RilleaMilko 9,60,71 Ru5evljan,Ivan
S Seitz,Aleksandaapredsjednik glavnogusta5kogstana, protesor 32,62 Solomon,Nada 50 Spiler,Herman 4l Spitzer,Iogorai 42 Steiner,Boris 42 Strizii, Ivan ll
s Stetan,Ljubica 83,96
T T'ito 16,l7 Turina, ministar NDH 32, 99
V Vrban,ustaSa39,42,43 Vuthovii, BoZo 81
w Wiener, Logornik Viner [Wiener] 61,67
104
IZAB:
1. Odlorn 2. Dol
IZABRANI DOKUMENTI l. Odlomak iz Rifferoveknjige "Grad mrtvih' 2. Dokument SvicarskogCrvenogKriZa
Eit.177 SABIRNIH CLANAKPODNASTOVOM,,GODINUDANA RADA
O KoNcENTRAcIoNoM ifiG'ffit'usrib-KEOnigi.rn'1: SEPTEMBRA1942.G9DINET JAs*iriilvAc ODt. LOGORU
NJIIIOV FRIJASNJI-RAD BILA JE POIJ]NKA
- s*ilesrqii NASAPoLI?rKA JEsTRAD
sada rade :VrlouspielaizloibaUstatrkeobranenavelesajmu.ZagrebadkogZbora. ri,ei'noiisuri,;#ffim l*ilgffiH,ffiI"* naroda
rnroda' I{ada je dane 10. travnrja 19' kucnuo ie nePrija Wannr Rntet*u sat Mnogi su od njih zatoEeni; Eto naro Fotrebno, kaho ne bi vi$e dinili
Lakotreitete. nn'abftd usta$ki pokt
r07
Radovi sabirnih logora nn izl,otbi Zagrebadkq Zbors _. u oldrrr jeseqi-eg velesajma zagrebe{kog zborr, koji Je otvorcn pro$le subote,.prir4ita je Uetalka olrana nadisve us!;etri iitotbu pod naslovom: Godinu dana rada sabirnih logora usta$ke 65rane a pod geslom: Njihov prija$njt rad bila je poutihq sadaBnjanasa politiks iest ;d. je smJe*tenou irvornoj baracf koja rruff kao nactlmba zs"l4otb" todenicima u logorima Bsraka je iwana ograilena limr& a na svskou. kraju postavljena . je straEaruiceu lojoj,usta$e fuvaju strltu. Iflo se !e nairne nitiq al ee dobije sto vjernija slika i da sve bude onsho uredlno kao i u ssbbnim logorim*, Na ulazu u baraku u kojoJ Je uaje$tenr isro[ba naraui se ustalH grb, a ispod nj*ga nadpis: ,,Sve-za pogiaudke - Ustafka obrans*,'
U sabim i kredakao i 1 su tako uzorc U sabirn izloleni takoil ki do najfiniji razne badvei U sabirn menije ureden nomija"a oso voCei powCe Zatoden i za vl,astitup jadnicq u kojr osim toga izn konndja, Iftrligove najjednostav uveza u kali. Proizvod raduju, s-zat cipela do obiir
Prvr
reradili eu tako \reonrauspjeta hola za pnevoehrane voinicerlma na polo{aju. Ta }glp su veoms prikladna U nJih !e upregnut jid*n kont, a mogu prevodti hranu u* {tl0 osoba. Iradili su lstim-male-rudnE hoiica za prevpl-gratlevnog tvgriya, zatim poslovnilki pribor, pieace stolce, or$srg, stolieg oblotene koron, ps je svaki pojeiiinr pireimet nalpomnile izraden, tsko da ne zaostaJeza proirvodim* i iraihoUih vlsshiFkii radlil nica.
uz ove modelg koji su iradeni iz sadr€ poredani su keramieki proizvodin koje su izradill sami zatodenici. Me{lu tim radovima izti{e se jedna skupina usta$a za wieue trorbe, a izradeni su jos i dnrgi \reom& ukusni predmeti
'l{l 10B
je iziEla stroinica je vr tako prerade mogu u skl,a oruijg u prror Zeljezne radionicama{' ci. Isto su tak Izlolena takotleru sab tle, Proizvod Drveni i neke prtizvod meti, a medu ko5ariceza v Kao nov tako lraden r Svaki od radili zatoden lzradili inlenj ke obrrne. 42
e s€ I bivii plitikant[
Uudt
_takovapo[tika, koja je-bila U Ustalkoj HrvatskoJ Je nae s Ume morall nakar i prclna. radkq ZborE
lkog Zbore, koji ie ohroren radasye uopielu iataibu pod t Usta&e obrang a pod ge-
ilelnjaruEapolitikafut ria, koiaaluff kaonssbmbars-
a_wakom kraju postavljena 6lo se je nairne zatim, da ee o uredeno lrao i u ssbirrrim ne islof.ba naled se ustaiH ikr - Ustatka obrens"" r s brofnirn snimkarrs" crte4 hoie se ireduju u sahirada u sasim logorimn. !l[oniti iednog obrtnog 1lodru6orom stnr6njaha Usta$ke oaf iursilivaU su nejr*arornrsre Eanff za potrebe sabirnih rcdmetq koJt de bifi stavllerrsyoz hrane vojni{nrlma na h Je upregnut iedan hont, n su zatim rnals ru&e hofiea [ki pribor, plra€e etolc€, orojedini predmet najpomnite , uajboljih vlaehlltkih radio-
Prva stroinica iradena u NezavisnoiDriavi Hrvatskoj Ta ie izill,a iz puEkrske radionice sabirnog logora u-Jasenovcu' su Isto dobrom. veoma u borUi i-pokazala ie stroiriicaJ; *Iitulu"a
n1 tai,i"iil^g?^'3i:*-"pf: pu$e(karabinkg) vv'!"v ;Hc"; i-&,i' lna*, i"nic.;; Prslase.€ primiti deeet naboja ) t*d"t'o- je i ostato automatsko mogu u sktadiste oru};e, u pnrom redu saurokresi.
,
- .
Z"lt E su izradeniu a tagoderi obilni laniskuSafu su toii tvrstlbr;dardi isn*, ra
rda u logorima koje se gram uklanjaniem svih druenih ddanim ugrsdema, Taho re q koja Geinafi {2S.K8. Sagrade, Tnko je sezidsna loi posebnaryrada la mlin i {re poredaai zu keraurilki te{tu tim radovinra izfite re edenl su jo[ i drugi v€oua
'f4t 109
Uz drugar
ZetoEenid sagradili savshi obranbeni nasip Iztakli srro, da zatotenici iwode sve radove, koje je potrebno raditi, jednom rije0i sve $to treba udlniti, pa 8u tako meth ostalim sagradili i veliki obranbenlnasip, jer je rijeka Sava ba$ kod Jasenovcaprouzrotila Cestovedepoplave.Novi nasip je duga0ak1.403metra, e goryia Eirina iznosi 6 m, talo Aa slufi kao cesta.U ciglih devet tjedana preba-
IZVESTAJ JC ORA KONC
CE
IZVIESTN a ra
,Prernaprin kladne ped nisu mogleinaGenabaviti Zitotenicl kojt au nekadezgrtavali novae i koristili se krvavlm 2uljevima hnratskih radnika" rede danas sami, rade sustavno i na taj naEin se oduZujuhnratskomnarodu, lcojegsu godlnamaizrabljivali."
robljanih rpartiza Iima jednog zan komesara Cete,c g*de, ;iednogna cionsa NOO, R novi K.P.. i net
Stat vl. irorpu Bdrugova,,u Kcn
Br. 178 PISMOSEKRETARACK KPJ JOSIPABROZATITA OD 10. SEPTEMBRA1942.CENTRALNOMKOMITETU KP HRVATSKEO DRZANJURAZMENJENIHKOMUNISTA NA USTASKOJPOLICIJI I U LOGORITdAI CENTRALNI KOMITEI KOMUNISTICKE PARTIJE JUGOSI"AVIJE Drugarskom Centralnomkomitetu KP Hrvatske t Arhlv eK SKJ, fond CK KPJ, br. tg42l40g. Objavljeno u: Sabran* dielr" Joslp Broa Tttq tom XII, str. S3*$5.
w 110
ladirnske,,Jole \ U ovoj grupi tre j.ed,inice.U grupi dalli su uglauno njirna su 4 odho raznih na$ihjed uBaniju,4uX) Kordunskog Pod U Korduns tinci, UCani i ne
t Calid. Botle pravnih nauka i aki od 1939.U NOB-u NOVJ i {lan pred ekonomskih odnosa I Arhiv VII, r
7?4',
rasip
Uz drugarski poadrav Srort,fa5izmu-
rojeJe potrebnoraneilu ostalim sagro' kod JasmoveaP* ,403metra,* gornja tevettjedana Prebale. Taj nasip ie sag't"61. terenskim radovima" me vedi bmj lamaen xade u logoru' te su rga veda bolnica na-
to, da ee svaki zator e veoma dobrim, Pa rnako kako to zahtil barake u logorima
Slobodanarodu! Za Komitet: Duierbz
8r.320 IZVESTAJ JOSIPA BRNCICA OD 15. MARTA 1944. CK KPH O RAZMENI ZAROBLIENIH PARTIZANA IZ KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC _ STAM GRADISKAI KOMITEfU KOMUNISNEKE CENTRAI,NOM HRVATSKE PARTIJE I?VIESTN a tazwioni zaroblieniko .
a kao primjer naY(F re logora, ier se Priristili se kryavtm [uusbvno i na tai nara izrabljivdi.!'
)ZATITA OD 10. MITETU KP I KOMUNISTA iORltrvtAr
:omitetuKP Srvatske diel+ vlJenou: Sabrana
KordunskogPoclrufja. u l(ordunskoPodrudjeupudenisu pripadnici tog podruEia,Dalmatinci, Litani i neki iz XXru. Diviaie, a preko Slrunjabiti 6e upgceniu t Cali6. Botlen 1918.u s. Srnrtifu, Nova GradisJta,politilki radnik, doktor pravnih-iia-ukal-ataOd"ii i narodniherol Jueoslavije.Oan.SI$OJ-aod lS!3. a KPJ sekxetar ObK IiPfl ia Slavonij'" p_olitiEk!Eoot*ll. 6. ksrpusl -predseiniltva [C rUSi. U NOA-u ZAVNQH-a, Napisao je viSe naudnih studiia iz oblasti liOir.l I nsn ekonomskihodnosa. i Arhiv VII, s. NOP-s,mikroteka CK KPH, r. 41, s' 28r-290.
724" 111
Muhamed Hadii nju nnvodno za' nje u eaani nar vilna lica iz ra.z sam im da to m se radilo o Spiju Glede ,,Slo nisu poetavljali r bi drug Mao:rijar slu uputa.
I Sti,Linovid. I o koncentracionom ,,...Fred Eo Denour s troJicom Vradnjufi se kolimn Shodio Je s kola do Je sazvao u tom m( jednoe4 pa onda is storoviC mu Je ispa mu Je kleknuo na p odgovornotti",,. za njih pred zidom, u smo kasnije Fo rup ved u desnu shanu 1 dosta za do€ek Boli sela na Kozari. Najl poEele penjati na p Boiid 1$42. godine." Fra Ftlipovidnekom rkoncentrack Trebalo bi sa Zvonka Brekala, po iica, koji je obilaze prijetcCi: ,,Svi de S naje Banija" i Vjekr vo i druga sela Kn koJih jo$ mnogi, pr nitku mantiju i vr{ Sve su te dinj mnogim krajevima r 'najriSim krugovima Sta su ti odgovorni, dalje zlodine tih pal da li su se barem ( pustinji. Ni$ta nij€ vojaka i iena koje jamu, ni sarnrtni{ki nl Jezoviti pisak dje kama u krilo, Srca tvrdainijerna.Ak kup d-r Alojaije Ste nih i SuplJih fraza, . ko!{ su naticali na I hoji su strijeljali rrr. biskupa Stepinca n, ,Jasnih sestara" u ( nici ranjene partiza niksda nedemo zabo ni{lrirn mantiJama."
725 tt2
726
nmjenih drugova posu kojoj nam Nijernci na medu nji,ma jedan od detiri politi6ka zati ie narn iz Jasenwca ipa,k Nikolu, Milic Datu, Zupan Matu, Ylaz lqgora mi imamo saL petmimr bilo kakvih tti u Pisamvirm. rnali pqdntke i za koje Nijemcirna, Nijemci de o beba nfluwo haiiti. azuju. Usta5e nastoje ali su voljni dati odusfa3e ili bilo kakove r i wi,jednosti lica hoienjrivati za zarobljene koliko se ieli razmjertive za postupak preduZnmturicima koji ne no ministar Innkovi6. rZe od nas, liCno Lorijmrci rnisle da je on
. q" Fllipovid-MaJstorovid, komandant usta5kth kotjafa, taboruJe jo$ uviJek u nekom ,koncentracionom logoru I nastavlJa svoj krvnidki zanat.
rlsu niti poku5ali posrcjske kako je to bilo u zambljenika na nat tom mjestu ne driirapadati. VeliEi,na tog zvna i nedalje ostanre tvor nije se na5J,opor od 5 km radunajuii na od 2 kn ra&r.tnajue ne smiju zadnfuvati. ;hi bila bi zmra u kodjacijom ne bi snjeli n im pclati adgwor eba da se srnatra wjnjihove SS-trupe kao r doista jeste, a sloZili lpagand::ri rad unutar r koja zu na specijati. Ti su razgovci pocolini Cazme od 28iarmcije, a prezentitm je str'etrjanu Jajcu
725
726 113
Prema svemu izgleda da hvataju depe$eVrhorrnog Staba i Glarmqg Staba Hnvatske Saopdmo rni je u diskreeiji da zu iz depesa V. g. i G. S. zaali da nai hafimo druga Mrttu za rarrn$enu prije nego Sto smo mi to od njih traiili, Isto tako prind}i su obavijest da se njihov jed,an oficir BrandeJ,meier ze koga su se joE prelm druga Marjana intenesirrali nafraai u Americi. O tonne zu prirnili obavijest iz Amerihe. Naie zarobljenike u zad,nje vrijeme redovno rre ubijaju. Dx*e ih u zatv,mima u lo$im uslovrima tirne da bi ih prisilili da id,u na rad u Njemadku. Ci'rn se neko jav,i za rad odmah se posh.rpak prema njemu .menja. Transporte zapobljenXrka$alju u Njemaffu vrlo 6esto. Mn4i drugovi pa dak i oiiciri i komandanti javljaju se na rad u Njemad,ku da se izbave lo$ih uslova uz perspelrtivu cs bjerkstvo, dok ima dosta pojava da mnogi partizali nede da idu u raarnjenu. Fnimjes'a r'adi na\tbdtm da sam uspio otidi u Savsku Cestu u zatvor i tamo sam litno nagovsf,ao grupu partizana za razmjenu. Otl 15 jedva ih se javilo Cetiri iako eu sigurno znali da sam partizwr i do bi mogH biti razmijenjeni. Ta je pojava desta kod partizana koji su mobilisani i koji su lqatlco wijeme u jedinieama. Kod sarrnerazrnjene Nijemci nas$oje da nam dradu slabije ljude, ali ukobko im se mode prilifoq sigurno saopciti bcravi$te pojediinih drugova koje .traXrnon otvoreno rriti ne poku5avaju da odbiju razPredali su natn listu njernadkih of,icira i vojnika koji su zarobljeni kod nes i na teribmiji kre i llereryovinre, te iele da ih raamijenirno, odnnsno da im saopdirno ita je sa njirna. Izjavljuju da rade sFisa.k zarobljenih partizana,koji de Ce nam predati. Glede bcxmrbardiranjaPisarovine i okoline izjavljuju da je do prvog bornbardiranjn kad je na Piserovinu baden jedan sanduk malih bombi do[lo uslijed toga Eto pitrot nije bio upucen. ?,a drugo bornbandiranje kada je .bombardirana J*nurica (2 km od Pisaanovine)i KiseUea (4 lnn ad Pisarovine te Gredae 41/e krn od Pisaruvine), te lasinja (van zwre) izjavljuju da je tuftwaffe dcbi,o @atke da se tamo nalaze tni naie divizije i to VIII, XXXW. i joB ieftra iz Lr.mberrka 6iju eam cznaku ja zabcravio, u zorri Pirsslrovinept da je bez njihoraog rnanje izvrirerra povreda zone, ali smatraju de srio i mi sa naBe strane povredili dogwor. Ispridavaju se za bornhard.irnanje,alj su nri isto tako sao'pdili izjave pojedinih zarobljmih pantizana koji su im na sasluBanj,u pri&Ii da su s'€ gore navedene jedinice nalazile i unutar eone. Opunomodm* OI(W kod Luftwaffe koji je drug dan stigao jer ja nisam hti'o ponovno u Za,greb saopiio mi je de je on lidna izdao nalog da se povreda vi3e ne dngada i on smatra ds. se to ne€e dogoditi wiSeali enrergidnotraii od nas da se { mi drii,rno ugovora, jen da po njihovom miSljenju i rpodatcima da se ni mi nismo drlali ugoroora. Ja sam im saopdio da errur se mi ugovora drisli, a da su prnleaile sarno grupe hurire za hdje su i oni sanni paije i naftnadno dopustili da mogu biti iak i do pdesetak ljudi.
7n rt4
o rre ubiiaju, Dx*e ih silili da id,n na rad u oshrpak prema njemu wlo iesto. Mn4i drurad u Njemadku da se dok ima dCIstapjava tjera nadi narvodiim ds r sam litno nagovsf,so : javilo Celiri iako au azmijenjeni. Ta je poi su lcatlco wijeme u da nam dadu slabije opciti boravi$te poje6ava!'u da odhiju raznika koji zu zaroblj* :le tla ih razmiSerrtno, ju da rade spissk zarvljuju da ie do pn og sanduk malih bombi rgobornbardiranje ka) i Kiselica (4 tcn ad -asinja (van zcre) izro n^al,aze tni naie dir diju eam ornaku ja znanja izw$ena pov.ne povredili dogo,vor. ko saopiili izjave poiu5anj'u pridali da su Opunomocenik OKW isam hHo ponowrc u ; da se povleda vi3e ali emergitno trati od n miSljenju i rpodatcisaop€ioda srno se mi :irs zs hdje su i oni i do pdweta,lc ljudi.
NA OBJAVLJENO INTERNETU:
JESENOVAC
rzvlBsce cRVENoGAKRIZA
Page t of 16
G 5 9 1 1 2 / | s 1 3. -6 0 . 0 1
c i - s 9/ 1 2 / t - 5I
Pedat: Comitc intcrnational Gcncvc Copie conforme ARC}IIVES DU CICR
IZVJESTAJ
o PrpgLedulogora Jasenovca
ke i Gredjaui Sala5a
02 08. 1944
Za prava javne objave ovog izvje{taja, kao i ostalih dobivenih materijala u vezi radnoloPrxvnog Logora Jdsenovac, kaznionice Stara Gradi{ka, te mjesta poljoprivrednih radova Jabukovac i Sala je { u Gredjanima, kao i {umskog radili{ta Vcliki Strug od stranc ICRK-GENEVII ovla{ten p i s m c n o s a m o d r . M a r i j a n R o g i ) , J u s t i n u s - K e r n e ls t r . 7 . , D . i 1 0 6 8 6M U N C H E N , G E R M A N Y i l i uz njegovu pismenu dozvolu.
Prievod izvje{taja sa njerna-kog jezika izvr{io Dr. Marijan ROGII
17.12(ru8 http://mail.google.com/mail/?ui=1&attid=0.1&disp=vah&view=att&th=1178681a4360
tt7
JS/KH G.L'7lCr.
Povji
No.762.
Vrlo poStovanegodpod
Prqderngfgobad logori
13. srpnja 1944.pozva dr. JurdiC (Milutin), da podruZnice Odputovali Jurdii.a sudjelovali su j (VIadimir), sudski savje unutraSnjhposlovagos
Tog dana poslijepodne1 Jasenovcu (nradporu-n gosp. ustalki podpukov i unutra{njeosiguranjeI
Uveder za vrieme slui Jasenovacs prisutnirn u
Spodetka mi je napor zatodenicima.Pojedina
Prenoii5te su mi doznad
14. srpnja,na blagdani ustadkg bohi-qu. Starj sluibu usta5a,naime s Belu5ii (studentmedic Lied.nici ove trolnice su medu kojima su dva ; osoblje /pomodnicil no iako su zgrade (prizeml odgovarajuia prizemna zapodeti radom. Kirur pacijenata usta{e ratni (elektr. Siemensova ap koja se u logoru ne mog i civilne pacijente,dok s
http;/lmail.googlecom/m
11'1.2|| 1&attid=().1&disp=vah&view=att&th=1178681a4360.., http:1/mail.googlc 'com/mail/?ui=
Page-i of 16
Za gosp.dr: Schwarzenberg-a
2.VlIt. 1944. JS/KH G.7'7lCr.
Povjerljivo
No.762.
Vrlo po5tovanegodpode i gospodo, Bredelqel: Pshsd logorima u Jasenaycq.Suroj-GradGkit
Gredjani Sala_S!
13. srpnja 1944. pozvao me glavni ravnatelj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost gosp. dr. Jurdii (Milutin), da posjetim hrvatske radne logore u Jasenovcu i Staroj GradiSki i njibove podruZnice. Odputovali smo prijepodne tog dana Zeljeznicom. Osim glavnog ravnatelja gosp. dr. Jurdida sudjelovali su jo5 drZavni sekretar u ministarstvu unutraSnjih poslova gosp. dr Saboji.i (Vladimir), sudski savjetnik dr. Vragovi6 (Josip)i Prolelnik odjela za radne logore u ministars(vu unutra5njh poslova gosp. bojnik DZal (Jakov). Tog dana poslijepodne prispjeli smo u Jasenovac,gdje su upraviteff sabirnog i radnog logora u Jasenovcu(madporu-nik Dinko [aki]), i Staroj GradiSki i zapovjednik, I. Obranbenog Sdruga gosp. usta5kipodpukovnik Marko Pavlovii, (koji je davao sa jednom svojom postrojbom vanjsko i unutra{nje osiguranjelogora) glavnom ravnateljupripremili sluZbenidoiek. Uveder za vrieme sluZbene vedere imao sam priliku upoznali se u dastnidkoj kantini logora Jasenovacs prisutnim usta5kim dastnidkim skupom, s nekih dvadesetnrornaka. Spodetka mi je napomenuti, da mi nije bilo dozvoljeno fotografirati i razgovarati se sa zatodenicima.Pojedinadnesnimke udinioje nadporu[nik, koji meje pratio. Prenodi5tesu mi doznadili u jednoj kuci izvan logora u mjestu Jasenovcu. 14. srpnja, na blagdan - Pglavnikov rodendan * pregledavao sam razne gradnje izvan logora, tako i usta5kq bgldeu, Starje5ina bolnice sam je nekada5nji zatodenik, koji je kasnije uzpio stupiti u sluibu usta5a,naime satnik dr. Marin Juridev, vrln simpatitan dovjck. Asistira mu porudnik Belu5ii (student medicine), sanitetski ustaSki dastnik. Ovaj je takotler vrlo prijazan gospodin. Liednici ove bolnice su izkljudivo zatodenici: iidovi i kr56ani. Predstavili su mi detiri licdnika, medu kojima su dva Zidova: gospoda dr. Klein rkirurgl i dr. Spitzer /internist/. Sanitetsko osoblje /pomodnicV novade izkljudivo medu zatodenicima. Sarna bolnica je dobro opremljerta, iako su zgrade (prizemlje- zgradaod opeka i drvene barake) nedotjerane.Jedna prostranai tome odgovaraju6aprizemna zgradaorJopekaje pravo pred dovrSavanjemi treba u najskorijc vrieme zapodeti radom, KirurZkom odjelu se posve6uje posebna briiljivost, budurii da su veiina pacijenata usta{e ratni ranjenici. Postoji takoder jedna moderno opremljena zubna ordinacija (elektr. Siemensovaaparatura),isto tako dvije rentgentskenaprave.Teia oboljenja zalodenika, koja se u logoru ne mogu liediti, liede se u ovoj bolnici. Za vrieme mog pohoda primala je bolnica i civilne pacijenle,dok su ostatakbili izkljudivo stradalnici(od atentatana Zeljeznicamaod mina) i
h t t p : / l m a i l . g o o g l e . c o m / m a i l l ? u i = l & a t t i d = 0 . 1 & d i s p = v a h & v i e w = a t t & l h = 1 1 7 8 6 8 1 a 41376.01.2 t ) 0 u
119 17.1.20( att&th=1178681a4360...
Page4 of t6
je- sredi5nja (centralna) apoteka s pritJjuienim ratni ranienici - ustase. U ovoj bolnici I sml"ittnu sredstvaza oba logora Jasenovac laboratoriiemi farmaceutskimin"aid"ti, " r.":ti su obskrbu za slu' apoteka Ova zitoee"lci). Staru Gradi.ku. Vode je tr".ii"" "p"1"f"ra lZiiovski Jasenovcai snre GradiSke. ustaskestraZarst"momraai, isiJ tulo iu iot*t"nike
Kad smo stigli u S glavnim ravnatelje
Odmah potom pode
Radi se o velikom 30 metaraudaljenr Postanak se2e natr 1941./promienjen prido5le.
lostno'ali istinito'
U lageru su muZki koji su se politidk pravoslavni }fuvati stranaca.
Zenski logor je od prikazujejedinicu, r
MuZki logorleli u s
Kad smo sevratili u Jablanac,objedovalismo' od cide' Radi se o napried lavedenim zdanjima "drte strogo*odieljene od soavaoniceza zatodenikesmjestenesu u-tri '- hene jedno qtkt{'i;;"e" drvenim leZajima, na kojima spavaju Lrene zavitrajnetepihe i slilno kao arrc ip"ftirre"i muZkaraca.Svugdje ."-'*"g*ili.ii.ti distodavladiju posvuda uzprkos zartitu od hladnoie.. R.iii;"li'il-i*rrl"-:I;;g"6': Gamadnije mogudeabstrahirati' it .t*ift ""ittu' je davalo snregol'.'!on-111,!T: ** s Rano poslijepodnemorali smo nastaviti Puj \onj$k9m vozila' bila napadnuta' je mrtva tituzu, toju jt riekom izprednas "Jg"tl"i",tirOuii
na 110' odVelikogStrugai3lajevoZnjaautombrzodalje.uStaruGradiSku,stalnoduZsave,gdjesmo su bile zaposlcneradovima u.e. rrlu;ine -.,koje stigti krarko poslije 17 J"r. ri#iiJi"iliaio - put ku6i' povratkom zabavljene na polju. Vidio sam' o" t" iiitii uif" "
http://mail.google'com/maiV?ui=1&attid=0.1&disp=vah&view=att&th=117E681a4360'.'17.1'2008
t20
Na qievs[qi-strari koje su smjelteneje mehanidkeradioni ptedmeta za upotre osoba i to Zidovi i takoSerbolja, budu spomenutedwene s zbog strudnih znanj modernizaciju logor
Na i4toCnoj strani utjedu,jedan mali r jedan kemijski odio juZnom dielu stoji I su sobe svojih 15 I klupa) kao pri-na z je iznad nje. Uza zi takve prilike za spa zato odgovarnared sam pe6 za grijanje kuha kukuruna pura
Na js-hrqi strani ide loZnice (spavadeso se isto ne tako velit Celije).Kroz svaki I svakoj prostoriji su svugdje nalazi po j wakoj prostoriji ra bili su takoder svu nalaze.
Sto se tide nodenj
http://mail.google.co
Page4 of 16
rpotekas Prikljudenim i r obalogoraJasenovac rotekasluZi za obskbu di5ke. leCimosobama,tako da kako zbilja interesantno :ljski,stojeprotiv naiim rrva ili zapreka,skbni noj okolini odluke,koje € stranenemanikakvog pomaie nam u nasem :bamopregledatina 17. rtornimbrodom, koji je e bio pri6vr5denciglama nje zaustavilii Posjetili h, priprostih,prizemnih rom straZom.Zene rade samnabrojitisvojih 140 r ustanoviosam neke s e raditi na otvoreDome. :). ObuCasu im drvene jednoj straZamici,nekih iuhali kukuruz-puru.Na , interniranih,za koje su
Page5 of 16 Kad smo stigli u Staru Gradi5ku, dodieljena mi je liepa soba u upravcnoj zgradi. Dielio sam je s glavnim ravnateljemdr. Jurdidem. Otlmah potom podeli srno s pregledavanjemlogora. Radi se o velikom obzidanom i sa straZarskimkulama snabdjevenimkompleksom, koji je svojih 30 metara udaljen od lieve obale Save i ovom uzduZ,_kaoi cesta,sto parai"ioo prolad,polozen. seze.narrag u kcnac 18. stoljeca, bududi je sluzilo (a t r.a-""",-t"i" je lgYyt kasnije /do l941'/plomienjena u kaznionicu, tim Stosu naknadnorazne svrsishodne staromodnenovogradnjc pnooste. U lageru su muzki i Zenske,-irzvjggqi broj djece. Kod intemiranih radi se o Zidovima i ljudima, koji s1 se.politidki ogrie5ili 6itinitl_pdriridki prestupak). U postjednu skupilu pripadaju 'broji pravoslavni llrvati /srbskog podriotla/, Hrvati (filopartizinl,-tjuuitetji ir"ttirur"jl t.d./'i mali stfanaca. Zenski rogor. je odieljen od muzkog, isto tako dodeoa radna mjesta., tako da svatko za sebe prikazujejedinicu, ali svi se nalaze unutar prije spomenutogko-pl"ksu.' Muzki logo{eZi u sjeverno-zapadnom dieru postavljen,zauzimlje najveci dio kompleksa.
rrnaod cigle. Radi se o rze strogo odieljene od ajnetepihe i sliEno kao Jajuposvuda- uzprkos rjani{fvo nam je davalo apadnuta. nice takoder kroz traku se od druge sfrane obale ilo) - u Veliki Strug,gdje ma. I ovdje sam mogao r teZkihradnikavrlo lo5e. rastovih debla, koja su ,ta,ito seupravonalaziu enihtjudi po prilici (oko) talnoduZSave,gdje smo r bile zaposleneradovima sto se tide no6enja primietiti mi je, da nema ni slamarica ni strunjada (madraca). Na istom 17.1.2008 178681a4360...
http://mail.google.com/mail/?ui=l&attid=0. t&disp=yshd.yiew=arr&rh=117g681a4360... t7 J "ZA0,B
I2l
Page6 of 16 prodelju, neto Po strani, nalazi se dvokatna zgrada, u kojoj je sjeStenabolnica. Pacienti su ve6inomustaSe,skoro nijedan zatolenik. Liednici su zatodenici:lidovi i krSdani,isto tak pomoino osoblje.Utisak o onom 5to sam vidio bio je zadovoljavajudi. Zdravstvenostanje zatodenikau Staroj Gradi5kije ob6enitoza vrieme tople sezonebolje, koliko sam mogao ustanoviti. je ..... i ograndenas logorskim zidinama^ Zapad4g,sJrana
Kasnijesamjoi p godi5ta.Samaudi
Konadnosampris u jednoj od opis predstave.Glumc pauzama (za vrie kazaliSnepredsta razpolaganje.publ
U sredini nalazi sejedna velika otvorenapovrSinas ledinom (tratinom) i igrali5tem. Zgsskilogqr je uzko pokraj opisanoga,leZi na njegovojjuZnoj strani. Prostornoje znadajnomanji i sastoji se od staromodnihjednokatnih i dvokainih kuda, I ovdje su zatodenici zaposleni u radionicama, koje se tamo nalaze. Tu su rftnonica, radionica veziva, krojadnica. Vide se intelektualci pokraj iena iz seljadtvai radnidwa, Mnoge Zene rade uostalom na poljima (pod vedrim nebom). Prenoii3ta su slidna onima muikaraca, svugdje su deke ili zavidajni sagovi (dilimi, prostiradi) vidljivi. Red je dobar, isto tako vlada odgovarajuda{istoda. Zene, koie sam vidio, dobro me se doimlju, i odjeia im je u boljem stanju od one muZkaraca.U posebnomodjelu su iene sa svojom djecom smjeStene.Isto tako sam vidio tri iene s dojendadi u posebnoj prostoriji. U bolnici, koja je ukonadila nekih 30 pacijeoata,bile su dvije liednice lzatolenicel zaposlene, Bolestnidi odjel, iako priprost, ostavio je na me zfldovoljavajuci dojam. Tu se jako osjeda pomanjkanje vate (pamuka). S druge shane pak primjetio sam, da kod mnogih Zena izostaje menstruacijauslied uerujanostii ptomjenetivoinog toka. Obedaosam ovim zatodenicimadostatne kolidine vate (pamuka)staviti na razpolaganje,i$to taks mlieka za djecu. Ambulanta i zubarskaordinacija nalazese izvan opisanih dvaju logorskih odjeljenja, pravo pre ulazom ovih. Tri liednika (Zidovi) i pomoini personalbrinu se za njih. NamjeStaj(uredaji) su priprosti, pogotovo zubarcko/na no'ni pogon /i i cievi rentgenskogaparatasu naZalostoitedeni, Tu se liede i usta5ei zatotenici. Istaknuti mi je,i da se farmacijsko spremi5ta(depo, skladiSte) nalazi u spomenutoj vojnoj bolnici u Jasenovcu,odakle se podmiruju dotidne potrebe. Teia ranjavanjaili oboljenja sprovodese u Jasenovac.
Po slobodnommie Igrali su takotler nr
U podnevna doba polisko gospodars takodermeduniim imaju pridne (drver dobar dojam, iako drvene latrine (za (siromalna).Za zat dostavljajuusraikin je s bodljikavomfir
Poslije podne vrati Novsku, gdje nasje
U ponedjeljak, 17. s
Logorski kompleks zidoyima od cigle. I nalazeu izgradnji.
U muikom Iogozup Unutar logotskog kompleksa, koji sam u poeetku spomenuo, postoje osim toga jo5 velike gospodarske(ekonomske)zgrade(stajeza konje i spremi5tezaliha), i ostatakstare tvrdave, koja stoji odieljeno od ostalih grailevinskih zdanja. Bai ondje su smje5teni: ljevaonica le,ljeza, kovadnica, bravarija i radionica drvene grade. Svugdje su zaposleni zatodenici, diji izgled je zadovoljavajuCi,iznirnku dini odjeda.U ovom odjelu tvrdavejesu izkljudivo muZkarci, kojih se prenoii5tanalazena katu iznad radionica:priprostesu, no odgovarajusasvimprilikama.
Velika ciglana s vl terenu.Zatodenici,it drvene sandale,kakr na razliditim stroie osoba,vecinomZido
Kako ve6 rekoh, ve6i dio muZkih i ienskih zatodenikaStareGradi3keradi na okolnim (obliZnjim) poljima i gospodarstvima(ekonomijama), koj'r priliku zatoCeniciposebno za vrieme toplog godi5njegdoba traT* (Zele).
Uslied velikog boga Zaposlenisu izkljudv
Radnovrieme je od 7 do 12 sati i od 14 do 19 sati ustaljeno(utvrdeno).
Instaliranaje velika r gade izvan logora u r
UveEersmo jeli u dastnidkojmenzi, pri demusam se upoznaos prisutnim dastnicima(oficirima). Upravitelj logora je mladi ustaSkiporuinik. Za vlieme vederenastupilaje na koncertu izvrstna zatodcnidkaglazbenakapela,
Jedna moderna ku6 elektridnosvietlo.
U nedjelju, L6. srpnja prisustuovao sam jutarnjoj sluZbi BoZjoj zn zata5enike.Bilo je to u logorskoj crkvi. Crkvu su punili muZki i Zenskizatolenici. SluZbuBoZju drZaoje ustaiki vojni propovicdnik.
http://mail.google.com/mail/?ui=1&attid=0.1&disp=yafi&yi"*=att&th=1178681a4360... 17.1.2008
r22
Nad jednoj od radion su *idovi i kr5C.nni.
MIiu i pekarnica su u
http://mail.google.com
Page6 of 16
ra bolnica. Pacienti su Siani,isto tak pomoino
PageTof 16 xagtje samjos pohodi". .upciu skolu, kojoj su pripadali djeca razliditih razredaodnosno godiSta.Samauditeljica je]oe9*-t" zitodenica,D3."u ,u'JoUro izgledala.
rle sezonebolje, koliko
raliStem. tornoje znadajnomanji zatodenicizaposleniu L, krojadnica.Vide se talom na poljima (pod
I zatohniceI zaposlene, m. Tu se jako osjeia I mnogih Zena izostaje n zatodenicima dostatne
h odjeljenja,pravo pre Namje5taj(ure
Po slobodnommiestu u radno logoru. {etali su zatodeniciili su leiali na fatini (na ledini, u travi). Igrali su takoclernogomet,to je vEselje';it" j;;#"" zarvorenicima.
Poslije podne vratili smo se -natragu- Jasenovag to jest autom u okuiane i od ruda vlakom u Novsku, gdje nasje opet dekalo u.t6, a" ui n"r.Jl"rro u Jasenovac. U ponedjeljak,17. srpnjapodeli smo s pregledavanjem Jasenovca I-ogorski kompleksje najednoj.strani naslonjen na rieku savu, dok su ostale tri strane okruzene zidovima od cigie' Radi se o velikom arealu i *"iieiti* pogonima, koja se djelomidno joi uviek nalazeu izgradnji. U muikom logqruposfde:
osim toga jo5 velike atakstaretvrdave,koja :ni: ljevaonica Leljeza, rtodenici,diji izgled je SivomuZkarci,kojih se im prilikama.
lje kao. sirovine za izradt opeke, na logorskom )djeiaje oskudnai poderanafkao obuia ilu2e im ,rnicalanacaje takoder uredena.Zatodenici rade
naokolnim(obliZnjim) )bno za wieme toplog
Uslied velikog bogatstvaokorice {umama,posroji Drvo dovode u rogor rieenim putom. r'---J' pilana. t Zaposlenisu izkljudvozatodenici.
t*:*;,',Xldska.
Nabrojiosamkojih 70_80
Inslaliranaje velika srolaqjg-u njoj izracruju svu potrebnu opremu za izgradnju zgrada, koje se gradeizvan logora u u logoru. dastnicima(oficirima). je na koncertuizvrstna
Bilo je to u Ltotenike. LdrZaoje ustaiki vojni
:i"TX,#*11f;"3@-(strojarski
pogon), koja daje elektri-nu snasu za poduzeca i
Nad jednoj od radionica ie uredenakancelarija.ovdje rade zatodeniinzenjeri, arhitekti i crtadi: to su iidovi i krddani. Mlin i pekarnica'su u jednoj zgradi uredeniod zatodenika po suvremenimplanovima.
8681a4360...17.1.2008
Tu se ped.e
http://mail.googJe.q,m/mailnui=1&atrid=O.1.&disp=ya14y1 ew=att&th*I17g681a4360... l7.l:2tn8
123
Page 8 of 16
kruh /kukuruzni kruh,/ za ust_a$kumomdad a i za zatoienike.
Svi su muikarc
Ekpuonriia (gospodarstvo)_takoder postoji. Vide se staje za konje i krave; isto tako odgovarajui.e radionice. U pogonu je dobro uredena sirana. Vode je tri zatoCenika.
Neki zatodenic na razliditim m
Drvene barake za stanovanje leZe nesto po sfrani. U prvoj baraki su smjeitene ruzlTtite radionice: Postolarija, urar, krojadnica i brijadnica (rezanje kose). Ovdje rade uglivnom zapotrebe ustadke momdacli, ali i za zatoienike. Zaposleni su izkljurlivo zatvore;ici. Tu jJ i zajcdnifka tuninja.
Nedostatak je kadkad malar nalazi se u bol
Dalje stoje u dva reda 6 drvenih baraka u dobrom stanju. Svugdje su postavljenje jcdna nad drugom pridne (drvene.daske za spavanje). Deke i zavidajni dilimivide ie na waioj-priliki za spavanje. Isto tako nalaze se kod svake pridne ono malo stvari Sto tko od zatodlnika ima. Konstantirati je dobar red i fisto6u. u svakoj baraki stanuje oko l(x) zatodenika.
Hrana je moi namirnica (hrar ponekad stigne Kad se promisl od najveie va2r namirnice (hrar stanju, uraditi-
Dalje nalaze se dvije takoder dvije barake u dotrrom stanju, gdje je smje5ten lazaret zatodenika. Tu sam utvrdio sedam liednika lzatodenicii i to Sidovi kao i kr5iani. Licdnik, koji sve to vodi (vode6i lie6nik)' jest dr. Mile Boiknvid /internirani kr5canin/, vrlo poZrtvovan (samopriegoran) Sovjek. Cienim trr
gospodarstvima-
Tek
Izvan logora u selu Jasenovcu postoji tvornica koZq, kojom zatodenici posve sami upravljaju Jedna mala rnanufaktura detaka je takocler prikljudena. U njoj radi oko 12O muZkaraca, velikim djetom Zidovi. Ovi zatodenici stanuju u prosiorijima, koje sJu-samom mjestu nalaze. Tu vlada dobar red. Ljudi izgledaju clobro. S njima se posrupa privilegirano.
Ztte, pravoslavci
http://mail.google.com/maiV?ui=1&artid=0.1&disp=vah&view=att&th=
r24
Poslije podne t kilometara, koj Momentalno je nije viSe u mjes mi je zailjeZiti, ,
Predveder napu mitraljirao lokc
Kako sam ved r sam vidio posvr na kompetentnir hrane i odjece, l na putu. Ako se se zatodenici ne
Zatim (potom) bio sam gostor zahvaljujem.
Izvolite, vrlo Stc
Pdac,
Radno vrieme u logoru utvrdeno je od T do 12 sati i od 14 do 19 sati. U logoru Jasenovcu nose zatodenicj znakove @iljege). Lidovi plave narukvice. Moram primjetiti, da veiina nosi Zute vrpce.
U Jasenovcu,k ili za opremu ( momdadi.
Moj obceniti ut hrani, odjeii i li
zenske su se nalazile na radu na poljima. Na veder se vracaju natrag u barake. Jedan izvjestan broj Zenskih upuden je ljeti na izpomod susjednim poljskim poslije Zetvene sezone vra6aju se u logor.
U Jasenovcuje
biele i katolici
1178681a4360...
17.1.2008
http://mail.google
Page 8 of 16
Page9 of 16 Svi su muZkarcio5i5ani,kako bi se suprostavilozau5ljivanju.
nje i krave; isto tako odgovarajuie :nika.
Neki zatodenicisplvaju u idestnim prostorijama,koje se nalazeu blizini radionica.Stogase vide na razliEitimmjesrimazaveZljaji(snopovi)deka,koje-senavederrazsire(prosrru).
Lkisu smje5tenenzliEite radionice: radeuglavnom za potebe ustadke :i. Tu je i zajednidkakuhinja.
Nedostatak je vlalno i moCvano podryEje lrrajolika. Voda nije bas dobra. Isto sko nsstupi kadkad malaria, 5to dokazuju i sluiafevi bolisti. Jedna -"-lu .r"pru"o za filtraciiu voie nalazi se u bolnici.
ivugdje su postavljenje jedna nad dilimi vide se na svakoj priliki za rtvari Sto tko od zatodenika ima. r 100zatodenika. : je smjeStenlazaret zatodenika- Tu ri. Liednik, koji sve to vodi (vode6i )Zrtvovan(samopriegoran) dovjek. Leokolinom, naime malaria, TBC i reapotekeu usta{koj bolnici. Tu se rravilnim vremenskim razmacima, a teljeznim krevetima. Nedostatak materijal/jutu/. Uostalom redovita o kratkom vremenu podere. To se
U Jasenovcuje takoderomogudenozatodenicimakazali5nepriredbe,igre i glazbenikoncerti. U Jasenovcu,kao i u Staroj Gradu.Ski,upotrebljavajuse proizvodi radionica za izgradnju logora ili za..opremu(naoruianjc)'usta5kihpostlojbi. Foljiprivridni proizvodi troie se za obskrbu ovih momCadi.
:drica-sistemu,tako da su izvjestni r za zatoterike. gradnji. Vei sada stanuju u njima LiunutraBnjinamje5taj (poku6stvo). ;radnji, na nzpolaganju, dat 6e ove
Predveter napuStamovlakom Jasenovac,ali smo bili zle sreie, da je jedan partizanski zrakoplov mitraljirao lokomotivu, tako daje dolazaku Zagreb tek pred ponoi usiiedio..
Zenskilogor. Dvije barake su kao bile svugdje, utvrdio sam. U ovim t baraka,koja sluii kao lazaret. Tri tu. Red se uvijek mogao utvrditi. ttrag u barake. nim poljskim gospodarstvima. Tek
rlenici posve sami upravljaju Jedna ko 120 muZkaraca,velikim djelorn mjestunalaze.Tu vlada dobar red. ) sati, i Zuie, pravoslavci biele i katolici
Moj obdeniti utisak Sto se tiEe zatodenidkihpotreba ide za rim, da im se sto je prije moguie u hrani, odjeii i liekovima mora pomoii. zatim (potom) moram istakluti, da sam posvudanajbolje primljen. Za vrieme cielog putovanja bio sam gostom glavnog ravnatelja (glavnog direltori) gosp. Dra Jurdi6a, na demu mu se zahvaljujem. Izvolite, vrlo ltovane gospodei gospodo,izvrstnogpo5tovanja. Prilog
J. SCHMIDLIN Beleguedu Comite International de la Croix-Rougepour
ttt&th=1178681a436O...1'7.1,.2W8
http://mail.google.com./maiV?ui=1&attid=O.1&disp=y31gui"*=art&th=1178681a436t1... 17.1 2008
125
Pagel0 of t6
L'Etat Independantde Croatie P. s. Detaljirani izvjestaj o mojim daljim pogledima Sto se tide pomod logoru i sranja samih zatodenikausliedit 6e kod sliedeie prigode.Raspravljam,pregovaramsadajo3 s vlastima, da tako 3toje mogucedjelotvornopitanjepomodiustanovimoi izvedemo. Pitanjeliekova bilo bi velikim dielom pomoduameridkepo5iljke rie5eno, Dalje odredbe sa iidovskom ob6inom, da se s postojedim sredstvima uskodi, jesu pred zavrSetkom. Po5iljke iiveinih namirnica lpakera/ neXidovima poveuane su s komplikacijom (teZlodom). Zidovska obiina je voljna u odredenomopsegu.To a rwloga, da se ostalim zatodenicimaiz taktdkih razloga paketi pribave (dostave).VaIu po5iljku paketa odekujem Zumo. Isto tako ovu mogudnostza ostalezatod€nike.
Biografsk
V povijestir Zagreba -
srednjoS Zagrebu. Bi suradivaa povijesti( Br svjetskog p(
Hrvatsko P( politidke r
e
V] Medimur skom nar kardinalu povijesno Beograd Ul je uredni krajevima isusovad Su tjednik "[ Sp
http://mail.google.com/maiV?ui=1&attid=0.1&disp=vah&view=att&th=1178681a4360.,. 17.L.?n/OB
r26
Page10 of 16
[ndependant de atie 'rnoclogoru i stanja samih sadajoi s vlastima,da tako
lo. lstvima uskodi, jesu pred
rornplikacijom (teZkodom). se ostalimzatodenicimaiz iujem Zurno.Isto tako ovu
Biografskanapomena: Vladimir Mrkoci, roden 1924uZagreblu,profesorje povijesti u mirovini. Zavr$ioje Filozofski fakultet u Zagrebu- grupa nacionalnapovuest,godine 1951.Radioje kao srednjo$kolskiprofesor povijesti u gimnazijamau Senju,Pazinu i Zagrebu. Bio je vanjski suradnik Leksikografskogzavoda,i suradivaou Pomorskoj enciklopediji i napisaodlankeo pomorskoj povijesti europskih, azijskih i ameridkih dri.ava. Bavi sepovijesnomproblematikomHrvatskeza II svjetskograta i poslije. Povremenosejavlja u : Danasu,Obzoru,Vjesniku, Hrvatskom Slovu i Fokusu. Po politiikom uvjerenjuje prava5,ali nije dlan niti jedne politidke stranke, elan je DHPZ.
Vladimir Horvat, roden 1935.,u Donjoj Dubravi, Medimurje. U obilnom opusuistidu mu sedjela "Crkva u hrvatskom narodnom preporodu", zatim djela o Bartolu Ka5iiu i kardinalu A. Stepincu.Od g. 1992.proielnik je Hrvatskog povijesnoginstituta u Bedu.Dugi niz godina djelujeu Parizu,i Beogradu.Danasje u Zagrebu. Umirovljeni je profesorFFDI, Hrvatskih studija.Glavni je urednik "Vrela i prinosa"za povijestisusovaikogredau hrv. krajevima,te je dlan urednidkogvijeia "ObnovljenogZivotai isusovadkogdasopisaza religioznu kulturu. Suradujeu brojnim iasopisimai destopiir- za zagrebadki tjednik "Fokus". Spadau najistaknutijedjelatnikehrvatskogjavnog Zivota.
t178681a4360... 17.1..?nO9
r.27
978-953-ss176-0-3
