Tajna nauka drevnih Hebreja
•
•
Priredila
VIKTORIJA o
KABA LA Taj na nauka drevnih Hebreja Priredila Viktorija Lux
LUX
,
Likovna oprema FADIL VEJZOVIć •
ZDRAVKO TUNUKOVIĆ
oo
•
•
, -
Izdavač
o
•
•
•
•
o • .
o
,
o
•
•
,
;. .,
•
Radna organizacija za izdavačku djelatnost Zagreb, Berislavićeva 1 0
•
•
•
o
,
•
o
•
o
Za izdavača
o
ĆELAP
ČGP Delo, Ljubljana
,
•
•
o
o
Tisak
.
.
o
PROSVJ ETA
BRANISLAV
o
•
o
•
•
,
•
PROSVJETA
ZAGREB 1982
Predgovor •
•
Čitalac koji uzme u ruke knjigu o kabali može zapitati kakvog smisla ima ona danas. Poznato je koliko je Kabala značila drevnim Hebrejima a i drugim narodima Istoka. Znamo da je to bila i vjerska knjiga. Ona je to donekle još i danas. Kasniji njezini slojevi prepuni su mističnog tumače nja pojedinih životnih pojava. Upravo zbog toga postoje i nepovoljna mišljenja o Kabali. Neki, na primjer, knjige mističnog sadržaja apriori odbacuju. Međutim, apriorno odbacivanje svake ideje, teksta ili knjige ukazuje na duhovnu nezrelost onoga koji to čini. Ako netko ne želi da o tome išta zna, niti dopušta svojim suvremenicima ili prijateljima da posegnu za takvom knjigom, znači 'dao.n predosjeća, ili je čak uvjeren u to, da bi takva. k'rif.'ga mogla poljuljati neke njegove stavove. Zato je opravdan'o;J��i kako takav čovjek nije duhovno zreo. Draži mu je njego\liomjetno stvoren mir, nego nemir koji bi ga gonio da sam istl'ažuje, da bi poslije toga mogao konačno uspostaviti ravnotežu u sebi. U biti je inertnost uzrok strahu. Takve se osobe često racionalnim formulama brane zapravo od samih sebe, a ne od knjiga. Odbacuju ih pozivajući se na tokove suvremene znanosti, odbacuju ih kao . ešto zastarjelo i nepotrebno. Međutim, kao što je apriorn odbacivanje nepoznatog tek sta nedostojno onoga koji to čini, isto je tako nedostojno i bezrezervno prihvaćanje neke ideje, teksta, ili knjige. 10gl0 bi se reći da se takve dvije osobe ne razlikuju. Osoba u tjeskobi, zbog raznih emocionalnih nesređeno� .::,..", sti, često nekritički prihvaća razna mistična tumačenja, smao.
•
•
•
'
7
.
-
•
•
5
trajući ih apsolutno istinitima. Mnogi autori navode ljude da povjeruju kako su konačno našli rješenje u mistici, u beskrajno dobrim bićima, koja nude okri!ie, sigurnost, izlaz, rješenje, besmrtnost itd. Znači, treba se čuvati i onih koji mistične ideje bezrezervno prihvaćaju. Trebali bismo, dakle, upitati: kako onda prihvatiti Kabalu? Knjiga koja je nesum njivo nadživjela mnoga stoljeća i milenije, koja je privlačila mnoge ljude, i to pretežno one naklonjene mudrosti i istraži vanju, nije preživjela zbog toga što je odgovarala ranjenim emocijama onih koji su u njoj tražili utjehu. Takvi nesretnici nisu mogli održati knjigu, kao što je nisu uspjeli uništiti ni fanatizirani protivnici koji su je apriori odbacivali. Knjiga je preživjela jer u njoj nečeg ima". Knjiga o kabali koja je pred nama, ne govori O cjelokup noj kabali. To je samo jedan njezin dio, u kojem se tumače nja o kabali uspoređuju sa suvremenim dostignućima zna nosti. Zapravo bi usporedbu kabalističke nauke sa suvreme nim dostignućima znanosti trebalo shvatiti kao metodu, a čitalac neka sam pokuša tumačiti kabalističko učenje u smislu simbolike, u smislu jednog pristupa... Čitalac bi trebao svesti kabalisti�ki tekst na svoj način razmišijanja, jer svatk� �rukčije sh�aća o d��đ�n e pojave. "I �pr�vo -j� jedna" od velikih vrijedno�ti kaba'le u tome-Što ona omogućuje sva kome da pronađe svoj način gledanja. Stoga bismo mogli reći da je ova knjiga o kabali u tvari poticaj. Već u prvom' poglavlju o stvaranju, autor nastoji dati povijesni osvrt na doba kada je kabala stvorena. Zatim uspoređuje stvaran �� svijeta s nastankom svemi ra, kako ga zamišljaju danatoj"1- fizika i kozmologija. Tu se mogu naći određene relacije. Slično tome Freud, za kojega se kaže da je bio dobq[ .poznavalac kabale, stavlja seksualnost u osnovu ljudske egzistencije, jer se stvaranje svijeta, prema kabali, uspoređuje sa stvaranjem čovjeka. . Čitajući Kabalu, upoznajemo samo jedan od načina ko-
I
•
t \
I•
»
6
,
o
..
-
"
I
Drvo života s titrajnim krugovima i stazama može se tumačiti na različite načine. U njima, zapravo, treba gledati životne principe. U tim životnim principima nalazi�o, 0služimo li se današnjim jezikom, određene impulse, određene nagone, određene oblike nekih bioloških i psiholoških zakona i �akonitosti. U sva om s ucaJu, razmišljanje o tim osnovnim sferama titrajnih krugova, o onome što su prije nazivali sefi rotima, a pogotovu razmišljanje o njihovim međusobnim vezama, tzv. stazama, otkriva nam povremeno .neke zakone sB:m;mene filozofije, psih9}�i)e i psihija,trije, odnosno medicine: Ono bi na neki način ,moglo dati osnovu za daljnje proširivanje ,suvremene misli. '�'upravo je u tome velika vrijednost mr..e knjige. Potrebno je još možda postaviti pitanje, kako je drevni čovjek, drevni učenjak, filozof, mudrac, kako god ga na zvali, spoznao sve to o čemu govorimo. Tumačenje je vrlo jedno stavno. Priroda je jedinstvena. Cjelokupan svemir saz' 0
\
,
- .
,
.
jim se mogu dalje iznalaziti osnovni principi u životu čov jeka. Već u samom početku ističu se originalne hebrejske riječi koje imaju posebno značenje u čitanju i tumačenju starih tekstova. Ni riječi, ni slova, ni brojke nemaju samo jedno prijenosno, tj. simbolično značenje u cilju prenošenja određene misli. One se također ne bi mogle zamijeniti bilo kojim drugim znakovima. Prikazujući hebrejski alfabet, pi sac nam veoma \'ješto i uspješno daje do znanja kako valja obratiti pažnju ne samo na sadržaj određenih poruka nego i na njihov oblik. To je vrlo značajno budući da je većina suvremenog čovječanstva, zapravo, educirana tako da veoma malo vodi računa o formi, obliku, i da svu svoju pažnju usmjerava prema sadržaju. U K(lbali se !:azvija poseban način mišljenja, poseban način gledanja, poseban način doživljavanja. Gotovo bi se moglo reći.da učimo novi jezik, novu metodu razmišljanja.
,
-
,
\
,
.
.0
. -- -'� . ---
'"
••
O "E
'
_
,
-
_
--
-
, T
•
,
.
.
.
�
I
•
7
dan je takoreći j edinstveno. Pa ako uzmemo svijest kao određeno ispoljavanje zakona cjelokupne egzistencije pri .-
v
rode, tada ta svij est ne može biti ništa drugo do priroda. Znači, ako je neki mudrac uspio uočiti neke prirodne za-
Sto ZnaCI kabala
"
.
..
V'
kone, čak ako ih i nije mogao do kraja objasniti, oni su ipak mogli biti točni. Sjetimo se samo Demokritovog, pa zatim
..
Boškovićevog modela atoma i misli o najsitnij i m čestic<;lma,
koje su tek mnogo, mnogo godina kasnije bile i eksperimen
talno dokazane.
Na kraj u j e možda potrebno reći zašto je važno održati i
.
otkrivati most između takvih simboličnih, bolje rečeno,
intuitivnih starih, zastarj el ih tekstova i suvremeni h gledanja
l
i kako ga suvremena psihologija, psihij atrija, ili psihotera
pija mogu tumačiti? Već sam spomenuo da to što otkrivamo
ni u kom slučaju nije samo zakon svijesti. Jasno j e da osi m naše svijesti, osim naših zakona logike, postoji j oš jedno
veliko područj e života, a to je psiha u širem smislu, koja je šira i dublja, i koja najvj eroj atnije pripada području nesvje
•
snoga. Istraživaj uć:i sve to, približavamo se dakle sve više ožda bi se moglo doći do nesvjesnoga i
nesvjesnome.
,
,
"OO,
•
čovjek neprekidno lomi u stalnom sukoblj avanju svjesnog i nesvJesnog.
-
•
•
-
,
. Dr Vladimir G R UDEN ..
'O
znači primati. Međutim, čovjek može primati samo ono što je sposoban shvatiti i apsorbirati. Suvremenim psihološkim rječnikom rečeno, to znači da je riječ o svjesnom, logičnom prihvaćanju. Inače »kabala« je filozofski pogled koji od davnine nastoji odgovoriti na čovjekova vječna pitanja o vlasti tom postojanju, o porijeklu i naravi svemira, kao i o krajnjoj sudbini cjelokupnog čovječanstva. Tradicija u svojoj srži ostaje nepromijenjena. Ali da bi se postigao kontinuitet i da bi bila shvatljiva svim generacijama, ona se s vremena na vrijeme mora adaptirati. Drugi je način: adaptirati čovjeka, tj. naučiti ga da )'prima« i na drugi, ne samo na logičan način u okvirima svjesnih procesa. Takvih je težnja oduvijek bilo, unatoč nasto janjima da se tajna naučavanja konzery,�ra1u'i sačuvaju stari oblici. Nadalje, kabala se mo�e:" )'primati« iz knjiga, ali još bolje iz žive tradicije, tj. praksom t ' dubokim razmišljanjem. Kao sistem tajnog aučavanja kabala se temelji na dvojnosti. Ona čitav vemir objašnjava sjedinjavanjem qviju suprotnosti - muške l ženske sfere - što se usklađuje u nečem trećem, a to treće rezultat je njihova . Sjedinjavanja. Jednostavnost u osnovnim principima je •
proučavanjem ovakvih knj iga. Bila bi prava sreća kad bi se uskladilo i povezalo nesvjesno i svjesno, j er se u protivnom
m
•
•
RIJEČ »KABALA« hebrejskog je porijekla i
•
•• •
'>
•
8
•
9
uobičajen pristup prirodi u gotovo svim područjima lj udskih istraživanja u starim kulturama. Podsj etimo o.?e .:,a.!TIO lina i J anga u li,tjlingu. Ovo je djelo, u stvari, kompilacija čitavog niza knj iga grupe autora s tog područj a i prilagođeno je našoj terminologij i i našem uobičajenom shvaćanju. Knjiga se, nadalje, osla�j a i .na !llodernu znanost koj� �ražI o go; o � e � � sy ,:r� �ene e� oble . me'. s obzirom na o , O o ' o razliČIte o11tove I nacela IZ raI1Jjlh kultura. o
o
.
---.:::
..
.
. '
\
I
K4J3ALA, KAO l NE�l drugi filozofski sistemi, dijeli čovjeka u tri područj a: - tijelo, - ljudska psihička energija - psiha, - dinamično središte budne svijesti jastvo. Posljednja dva područja odnose se na onaj dio psihičkog života koji obuhvaća dio svjesnog i nesvje snog. U novije vrijeme u psihoan alitičku doktrinu uveden j e pojam »seifa « , što bi odgovaralo posljed njem spomenutom području. Covjeku sklonom razmišljanj u o svojoj individualnosti j asno je d� ,s� _naše misli i e!l1ocije povezan� s .. . našim tijelom. Također je jasno da se fizič o tij'eIo masom, tj. zgusnutom masom elemenata, o�ržava na '� � �ivotu. Misaon,a e�ergij a prein� tC?r:ne p v � ana 'le_i , , našim fizi�ki!:l1 tijelom, a emocije su vezane uz percep ciju čula. Kabalist mora sve to znati, mora stvoriti točnu predodžbu o onome što se dog�đa u njegovom vl;sti� tom tijelu; ako se želi ozbilj no baviti kabalorp.. Q!?i� 'I ,tog . osnovnog znanja, ka6a:1ist maroa pronaći dublj o nos prema samom sebi, je j e pra�i čovjekov cilj A?spozna se e. svakom o as r!je se iskra iskonske -
o
v
•
o
o
•
, ,
•
,
.
", - '
o •
• •
!
•
L'
-'""
oo
----
,
-m,
_m"..
'"
�
,
.
-
, .
•
,
•
•
sv jetlosti č!ta�og"O����i'ra. l�s;bno"t!�ba Lipazo'riti n� � h k oJ ' i ' T'p�k{iŠ��aj u mistificirati stare tek u' 'on '""'-
•
,
10
.
, .
,
..
, . ,
,,
'
..
11
je tu lis ba ka g v
Stvaranje •
-
.
• ,
,
,
,
GENEZA ZAPOČlNJE R1JEČJMA: »U početku Bog stvori nebo i Zemlju . .. " Te, toliko poznate riječi kroz nebrojena stoljeća dio su nasljedstva čitavog čov ječanstva. Na njihovoj su se jeci zasnivale religije i imperije. pa, ipak, hebrejski znanstvenici, filozofi i kabalisti tvrde da su te ri'eči koliko [
•
,
,
•
15
,
14
•
moderni fizičari. Riječ je o spornom teleološkom za konu prema kome bi mogućnost svjesne motivacije bila svedena na minimum. Teorija relativiteta predočila je svijetu novu intere santnu činjenicu o osobinama svjetlosti - da u svijetu fotona ne postoji vrijeme. Svi satovi, bez obzira na njihov pogon, zastaju ako se kreću brzinom svjetlosti. Čak je i prostor beznačajna veličina za svjetlost, jer fotoni prolaze kroz prostor ne gubeći nimalo od svoje energije. Nadalje, svjetlost se u stvari ne može »vi djeti«. Svjetlost jednostavno čini »vid mogućim«. Ko načno, svjetlost je. upravo neshvatljiva snaga čije po stojanje dokaZUju pojave što ih ona stvara. Na taj je način uz pomoć logike znanstvenog otkrića uspostav ljeno načelo svjetlosti po kojemu je ona svojevrsna snaga, bezvremenska i besprostorna čista energija što prožima čitav svemir, i to beskrajnom svrhovitošću i djelovanjem. Sve te karakteristike što ih moderna znanost pripi suje svjetlosti slične su začudo onima kabalista koji sagledavaju kozmičku energiju kao svjetlost. Pa ako razmotrimo ono što je Planck rekao, tj. da postoji konačna svrha koja se nalazi iza fizičke uzročnosti, tada možemo reći - a da pri tome ne povrijedimo ni istinu, ni da pretjeramo u maštovitosti - ga je znanost ,gokazala postojanje kozmičke energije. 'Dvije najspecifični'e esu J kvart l ete l"JUcl s kog uma intuicija i o�1
ja n ra va st ju ri te is m va ja šn ja b o ji o č svojevrstan klju k i. ez en G u o an is op no al in ig or je o št onako kao a a im st či t es ij sv a k ič zm o k j� da va ča Kabala nau u p is ja o k ja gi er en ća u aj m ži ro ep sv ne�tnQst.v Ona 'e : o n p u k eu sv d o ca ve Je et p o a e, "I1java svemir. Ona je sv at zn o p es n , va piplji eo n a, iv lj ir sti. Njena je srž nedod e sv u aj zn o sp se ga je o k o ek pr e št ri ljiva, a ipak je izvo se ze o m u ir em sv u ti es iJ sV ju n ja o st po o ja n stvari. Tvrd da e ij er at m e pn u k eu sv st no al 1' nC te o shvatiti više kao o st ao t, es IJ sV I m ti za a t VO Zi n vo st u danim uvjetima to u nj va to Či o em nj aj kr m o sv U i. je to s učaj na Zeml" : že fa " " se je gd s su pa ) 3 : 1 ( i ez en G u o am je svjet ost. m va to či o na si o dn o ih st se j A ta « . st o »Neka bude svjetl ja o k je gi er en ik bl o je st o tl je Sv . je nje kozmičke energi e ož m i al , ja bo na g no ič tr ek el ni e as m zrači a nema i k ča pa a om at ve ko o bl e, on tr ek el i stvarati protone se st o tl je sv , ji ri o te j o tn an kv j vo o ck svemir. Prema Plan zi na a , ja en ač zr a m ti an kv ili a« m vi po prenosi u »sno o sn o dn o , n to fo je a d se i in Č a. m vaju se i fotoni m no đe re od o čn to a an ir iv ot m ek ij jedinica svjetlosti uv n O . iz n b ei L o ri tk o i rv p u ic n je n svrhom. Tu je čudnu či u ak zr re o tv ji ko i n to fo a d io ež lj bi za je svojevremeno ja ko ru fe os m at oz kr u az st u on u ir ab svjetlosti uvijek iz či je ri o im eb ij tr o p u a d i il a, lj ci o će ih najbrže dovesti d o ka ju ša na po se . . . . i on ot »F a: ck an Pl velikog fizičara o ka a at zn po je va ja po a T .« ća bi inteligentna ljudska at el dj je an jm na p ci in pr o sn o princip djelatnosti, odn ke ts re o te j o zv ra je da o ka re r đe ko ta nosti. Planck je o čn o zr u j o čk zi fi o a el ač n ja n ra li u fizike doveo do form n ča gi lo o le te to zi ra iz u er kt ra ka om sv sti, a to je po t je sv da la za ka do je ka zi fi a, m či je ri pojam. Ili, drugim a k o zr u a u iz n ve ri k sa u rh sv u en đ lost ima posve odre su o št o on je to a , u et ij sv m o n al ij er at m koji prethode \ stari kabalisti znali davno prije nego što su se pojavili .
•
.
o
•
•
•
V'
�
16
•
•
•
.
v
•
':lT v e." I t' "l..f\ DQ, S� r �s 11J CI\J �li iM - ." "'R.ol�,,'"t Q oSoSi� TE.. -
'"
PO.:j1;
(lojt.
•
•
•
I
2
•
Kabala
•
•
•
.-
17
•
j
• .
»
.
.
•
1
Noumenaini svijet je svijet
p raiskonskih po jav a. To je pravi
. eje id te čis o o ka čiv lju isk je sto po vi mo j po i sv je gd t ije sv i ar he tipsk om on an ot pr a su em sv po t ije sv t jes t ije sv ni jav po ili i aIn Fe no m en
18
•
•
,
....
•
žiyQt�L temelji se na skladnom sjedinjavanju suprotno sti u svrhu očitovanja. Takvo poimanj e suprotnosti oštro se razlikuje od dualizma i Aristotela i Bacona. Opći aksiom aristotelovske logike jest da je svakoj stvari suprotstavljena neka druga stvar. Na taj nač�l! svaka teza ima svoju a titezu svaki 'e_ Objekt suprot stavljen nekom subjektu, istina je suprotstavljena laži a dobro z14· To poimanje dvojnosti u"st�:ari re temel naše svakodnevne logike, a bitna je razlika između ' tn supro osti u tome što su ove druge u skladnoj ravno teži. Njihova je narav ili pozitivna ili negativna, ili se radi o muškom ili se radi o ženskom spolu. Ali rezultat njihova sjedinjavanja uvijek je stvaralačka djelatnost. Sistem dvojnosti se koristi i kao osnova za računske operacije u elektronskim računalima. Aristotelovska ' logika oštro se suprotstavlja intllitivo;'m uvidu PLa �ona, koji je. stvaranje .shyaćao kabalistjčki. U svom poznatom djelu Timaeos Plato!) ovako opis�je stvaranje svemIra: »Božanstvo, savršeni zakonodavac spiritualnog svi jeta, iako mu nije ništa nedostajalo, sagledavalo je sferu nepostojanja, ili onoga što se kasnije nazvalo materijom, a ono ju je smatralo beživotnom .tamnom i kaotičnom. Budući da je božanstvo bilo sveukupna dobrota, željelo je da mu sve stvari budu slične, dakle
•
prethodnom. To j e svijet različitih pojava, uglavnom pri rodnih pojava i svih vidljivih, čulnih i opipljivih zbivanja. Naravno da u tom svijetu postoji mnoštvo varijanata. Prema općim postavkama fIlOz ofije, ova dva svijeta su međusobno povezana, mada se ta povezanost tumači na različite načine. Filozofija, na primjer, tu pove zanost izriče putem raznih kompletnih fil ozofskih sistema a ve!ike religije opet imaju svoja različita tumačenja, iako velike SVjetske religije prilično jednoobrazno povezuju svijet noumenona sa svijetom fenomena. 2 Drvo života shematski prikazuje ljudsku svijest.
19
i ir lo a ir d u st i lo a v a d le g �p � dobre, a n e z le . I zato je sa i ln a IJ r te a m lo a v o k li b o i tu a ln i svij et id e ja o k o .sebe r e n e u k ič ih s p e lj a d i ć u svijet p r e m a tom m o de lu , š a lj e n a st o p a n o a d o k ta , m jo ri te a m s i in d je s se a d u ij g v , , � t O IV a n e c a g o b o e d u b � � bogati ja, raznovrs n ij a , da � e IJ s io n o v st e ij r jp a n je � d u h o m i in te li ge n cij o m . Ono I e b n , e c ti p i, r e ij v z lo ri o v st je a g to je li s o p a , a k o r z u a pr m o n b se o p tu rs v u k a sv ši k o p n e n e ž iv oti n je , o b d a r iv a st o e p Je lo u s u a g e sv ju a r k a N . � m o ij rg e n e m o k ič h si p u n o a is m lo ša e ij im r p je ju o k tak m a te r ij e u posu dl} u « . m u � sk d u lj lo ri o v st se je , . d je latnost i iz te sm a n se I lJ e m te a ir m e sv ja n a r a v Plato n s k o s h v a ć a n je st a g e v s u v st in d je m o n v o sn o . ideji m o n iz m a , o d n o sn o n a m z h a u d o č re p o o ln a � � što postoji , a to je d ij a metr . ti a v o k li z a r e z o m la a b a k o in d aristotelovske logike. J e se a d �u i tl sr n o n v o sn o : : . te suprotnosti u n ji h ovorr). . Ja n a o lt o o n c a n o k u �. � � . suprotnosti s je d in ju ju u svrh e n lv lt tU m ]e C ru d o p u lu a b a k a lj v a st je n a ć a v h s o v k a T i ć u � u B . e ij ic tu in i e ik g lo o v st logik e , tj . u skladno je d in . u J lu Je d o n v a r p is la � a b a d a s mo v e ć p o k az a li k a k o k t a it C n a d je š jo i st e v a n o m e ž o m , « e ik g lo e iš v » tu e ij sv , Ouspenskog : . 1 l Jm O p o m e : ć a d ta , ti a ć a v ,,1 k a d sv e to p o č n e m o s h I V S g o ln a n e m u o u ć š o n it b e v � p o je d in e id e je što se ba a o n o � ? n la a n lO z n � e im d e jeta il i područja , koji je v iš . a ls v » ju a c u sl m to U . o svijeta u k oje mu stvarno ž iv im m v k a k m la u rm fo � m i n še r v sa e n � m ji o sv sa « a . ik g lo . e IJ l1 to k a Ip ja n a im o p g e se č in i u g r u b o m jez ik u n a š u r st in n a ž a n s a lj v a st d re p e lj a d a n i a n o e m to č to a n U ti a v u c sa e z o m a n o s a n o in d je i ta e ij sv je a n z o sp t n me ta n e m u r st in g o n o a is m g o v od z a b lu d a . P r im je n a tak i e d o ir r p i jn ta !e n a iv r tk o a z č u lj k e ij n s a k m a n a ž u . r p la z n o v a k a k im V k a n o t e ij v s o m o g u ć u je d a shvati mo sta Jest . « .
v
•
v
•
•
Već smo ranije pokazali kako se kabalističko shva ćanje kozmičke energije kao svjetlosti u načelu i te kako podudara s pojmom svjetlosti, kao što je to znanost već i dokazala. Također smo vidjeli da za svjetlost uopće »ne postoji« vrijeme, što znači da se svi događaji vremenski preklapaju tako da u svijetu nema ni prije ni poslije, nego postoji samo neprestana blje štava sadašnjost. To znači da u takvom svijetu sva razdoblj a moraju istodobno postojati i neprestano se međusobno dodirivati, čak i onda kada su po našem računanju vremena odvojena golemim vremenskim ra zmacima. S pomoću svjetlosti mogla se spoznati i dokazati relativnost vremena. Poznati zakon nesvje snih procesa i vremenska i prostorna neomeđenost. Znači: fizikalni zakoni slični su psihološkim. Za kozmičku energiju, što znači za svjetlost, svi vremenski procesi stapaju se u beskrajan niz događaja. Na tom shvaćanju temelji se spoznaja o stvaranju svijeta u »šest dana«, u šest etapa, što se poklapa i s Darwinovom teorijom o evoluciji vr-sta. Dugotrajni procesi evolucije što su trajali miliju nima godina bili su istodobna zbivanja za kozmičku energiju. Dapače, i znanost raspoznaje šest etapa u stvaranju svemira. Usporedimo samo te dvije stvari. S jedne strane imamo Ge nezu koja kaže: »1 svijet
Znanost pak sa svoje strane kaže da je u počet bijaše bez oblika i pra- ku postojao samo materi zan. jal iščupan iz kaosa, zbi jen u jednom "praatomu« koji je eksplodirao »veli kim praskom i formirao praiskonsku magl icu, svi jetlu yrrarenu . «
•
•
«
•
20 •
21 •
,
a d i d r v t r e đ o k a t t s o n a n Z e N » : e ž a k e lj a d Geneza e lJ r e t a m a r p e lc t s e c e s u s t Je V s i t s o tl je v s e d u b ka e c li g a m te r a t u n u a v o n li p « i. lo s t b t e p o i e il d la h o n e p poste ib o v O i. t a lj p u k a s le e č o p . ja O V Z a r a p a t e a v r p jaše , e ž la s e im t s e s t s o n a n z I le g o p i e lj a d o im đ o p A li e t m o k o t e s a d e ž a k li a a n O . u z e n e G t e p o o dajm m e Z ja o v z a r e p a t e e g u r d e r o v t s a s e b e n u s kaže d a u la a ir m r o f o n e p e t s o p a lj a g o g ru d » u k to u na m jo n d a n a , e r fe s u k li b o . dana« o e r p o ji o v d o m o t se p r i s n lo k s o b e n i k s e b e n li a st . a m a d z e ij v z i a rn a t e p lan t s o n a n z i je u đ r v t o p o T j a d le g o p i e lj a d o Pođim j o ć e r t a n e s a d e ž a k ja o k a k ja o k , u z e n e G t mo ope a n e c u v n p Ja o v z a r i p a t e z a r a n a d a g e ć e r že d a s e t š u g z e iš v e v s a r e f s o m t a i e d o v d o a lj m e z a dvoj il ja o k e lj m e Z o k o la a v ja n e r p lo e č o p u lj m e da je z i d la h e lj a d o n a t s e r p e n e s . o v t s r a c o k r iv a t i b il jn u ju a r k a n e s a d o k a t la , e lj m e Z e ć u r v a m a d o li n , a ć u r v i t a lj p u k s p očela n o k o p a n i la p o t e ij n kas m la č n a v o d a . i t a v ja n š ja b o o t t s o n a n Z a r a v t s o i r o v o g a Genez e z m je n e đ la h e s to š e m i v z i a c e s je M , a c n ju S u n t a a t s u g e r o k e k s lj a m . a n a d a g to r tv e č , je z d a a iv đ e r z a r la e č o p a r e mosf it tako d a je p os t a la pro t s o n č a r z o r p a T . m o n č a zr e id v e s a d la 6 u g o m je o . e d z e ij v z i c e s je M , e c n u S •
v
•
'
•
•
•
,
,
,
,
•
•
,
•
•
,
,
22
•
v
I •
nadalje kaže da Znanost isto tako govori su »petog dana« stvoreni o postupnom razvoju ži vota na Zemlji, od praži kitovi i ptice nebeske. votinja do sisavaca i ptica . I konačno Geneza kaže Znanost to potvrđuje i da je čovjek stvoren »še kaže da je čovjek najviši oblik životinjske vrste. stoga dana«. Na ovaj smo način pokušali prikazati kako se stva ranje svemira prema Genezi može vrlo lako verificirati sa znanstvemm ClOJemcama. , U, iskonskom hebrejskom tekstl;l stvaralački princip � Je biVStvO, kozmička energij a, ali na vrlo vispkoj- ra o o � .z ini, točnije, na spiritualnoj razini. Očito an k � t k � zmičko načelo (JHVH) u heb ejsko te s � je već � a tV k ' stvarno očitovanje s aralač o rinci -a ll-O vno � dakl� �naterijalnom svijetu, najprije kao i�kra s jetlos�i od kOJe se onda kasnije razvio svemir. ka atili Kako bismo razumski shv balistička naučava nja koja su u Genezi tako dugo bila skrivena znanstve nom uvidu, nužno je da se svaki čitalac dobro upozna s hebrejskim alfabetom i s nekim karakteristikama he brejskih slova. Mi ćemo se na slijedećim stranicama pozabaviti njihovim karakteristikama i tada ćemo uz �o.��ć analize početi posve drukčije shvaćati najzna caJn1Je odlomke Geneze, dakako, uz kabalističku in terpretaciju. Stoga je važno da čitalac shvati finese hebrejskog alfabeta, jer je prema kabalističkim tvrd njama prvih pet poglavlja Geneze ispisano svojevrsnim kodom, odnosno svojevrsnom šifrom, i ona se ne može pravilno protumačiti bez posebnih ključeva, a ključevi su upravo ta hebrejska slova. Odmah treba reći da svako hebrejsko slovo ima specifično načenje, ali da Geneza
•
I .
.
.....
.
.
.
•
,
,
23
ujedno predstavlja i određeni broj. Međutim, brojevi što se pripisuju pojedinim slovima nemaju matematič kog značenja. Svako je slovo, pa prema tome i svaki tom slovu pripisani broj, svojevrstan »ideogram«, odnosno svojevrstan simbol određene kozmičke sile. Međudjelatnost tih kozmičkih energija zbiva se isto dobno i neprestano i u svemiru i u čovjeku. Simboli (slova) koji označavaju prirodne zakone slični su sim bolima (riječima) koji označavaju i psihičke procese. . vaćena činjenica da se svemir temeri na O će 'e brojevima. ec Je Pitagora svojedobno rekao kako »priro a geometrIzlra«. Car . un je otišao korak " b J prije ljudske dr a e I' rekao cl a su rOJevI p osto'ali sVI estI. Verovao ie da bro'eve ni 'e izmls 10 covJe , ne o Ih e samo otkrIo, Jer su oduVI Je k posto'a J i. Prem a Jungu, brojeVI su Vjerojatno naJprImItIvniJI e ement r d s eđivanj-a u lju skom umu, te da ih čovjekova podsvi ka jest upotrebljava o faktor ko'im o ćenito počinje nešto sre ivati. On je dalje ustvrdio i to da ta njegov, a i?-java nije nipošto prehrabar zaključak. Ako se dobro razmisli o biti brojeva, tada se psihološki samo on� 3 t!togu definirati kao »�r�etipovi sređivanja«. . Ali to može samo onaj koj i svjesno razmišlja o nekoj apstraktnosti. Osim toga, Jungova teorija o sinhroni tetu, koja se može definirati kao istodobno zbivanje dvaju ili više » osmišljenih a opet povezanih događaja«, ima posve određenu paralelnu vezu s brojevima. I na o kraju, d lazimo do toga da Jung priznaje kako su brojevi i sinhronitet uvijek bili u izvjesnoj vezi jedni s drugima. Toj tvrdnji se priključuje i drugi veliki uče,
,
,
3
,
,
,
,
,
,
,
•
•
•
,
•
,
Arhetipovi su primordijalne ili praiskonske slike u kojima je
nataloženo sve iskustvo ljudskog roda (Jung).
24
•
n ja k , filozof i matematičar Bertrand Russel, k o ji je izrazio is tu m is ao ka da je rekao: » Mnogo treba vremena da se pronađe i sh va ti k ak o su fa za ns ki pa r i lju ba vn i lju d sk i p ar sa m o in stance broj ke dv a. « Brojk a je si m bo l koji služi d a se prenese ne ka idej a, odnosno ap stra k ci ja . Mnogi zn an stvenici se slažu d a je sve zn an je u nase m razu m u predočeno is kl ju či vo u apstraktnom oblik u. U apstraktnom sv ije tu ra zu m a ne m a ni vremena ni prostora. U tom sv ijetu zn an je je nešto apsolutno, p a se prošlost, sa da šn jo st i bu d ućnost spaj aj u i prek lapa ju tako da prelaze u vječnost . Inače, sa m o studiranje apstraktnosti potpada pod m at em at ik u, a osobito pod teoriju o broj ev im a koja na s, među ostali m , uči da brojevi im aj u svoje speci fične karakteristike i da dva broj a ni su ni ka da eg za ktna . M ak ar se jedn ak o pi šu , ni su uv ije k jedn ak i. S druge strane, brojevi su također svojevrstan jezi k, odnosno sredstvo sporaz um ijeva nj a. Čovjek saopćava svoje m is li i id ej e up otreblja va ju ći pri tome jezi k koji se za sn iv a na nu m er ič ki m si m bolima. Leo Stalnaker u Svom d je lu Mystic Symbolism in Bible Numerals kaže: »Važnost nu meričkog si m bo liz m a za naše je stare možda iz ni kl a iz či nj en ice d a su hebrej sk a slova u prapočetku bi la brojevi i d a je Biblija, u stvari, sa stav lje na od različitih gr up a, o d no sn o ko m bi na ci ja hebrej sk ih sl ov a, te d a je tek kasn ije došlo do općeg uv je re nj a d,� se is ti ns ko zn ač en je , od no sn o is pr av na in terpreta cija m ož e po st ić i sa m o ako se odrede num er ič ke vrije dnosti tih slova . « Ia ko su sl ov a uj ed no i brojevi, si m bo li i idej e, ne mogu se la ko k la si ficirati jer su zapravo sve ono što bi treb al a o zn ač av at i. D a b is mo obj as ni li p r thodnu tvranj u, po sl už it �emo se slijedeći m pr im je ro : Naš
,
v
•
25
da i ač zn što , sti lno . ču še na je z ik ra i jez od vn ne od sv ak je jez ik predodređen da izr az i naše ču ln e dojm ov e, sve eč rij , jer im pr a N o. jem ču ili o em kn o, ta im vid što o on . nje va no sta i ali ći ku u k va ra bo iti ač zn že mo a« »kuć M' eđ ut im , u ·hebrejs ko m jez iku slovo »bet" zn ač i vi�. e od ku će . On o zn ač i bit ku će , ku će nje , stanovan e, za rzav an je, ob uh va ća nj e nečega u seibi itd . Da kl e s.lovo »bet « je, u stvari, arhe tip sv ih stan šta , ali i svegaa- 'l?os uđ a. Prirodni za ko ni se isk az uju na jbo lje matem � tič kim zra zim a. Mate ma tik a operira brojevim a. Broj je, da kle , i izraz prirodnog za ko na . Br oje m se mo že ni mu ko u a oj br t os žn va a ud Ot ti. ira nic mu ko i o dn uje ka'tij i izm eđ u dv ije ps ihi čk e pojave (št o je također . priroda ). i tit va sh že mo ne le ba ka bit se da i uč s na ja ici ad Tr bez dobrog' pozn av an ja hebrejs kog alfabeta. Prema to01e;bez hebrejs ki h slo'va teško bi smo shvatil i nje zinu uje az ik pr 1. la be Ta . ta ije sv ja, an ar stv u cij eta pr er int ije vr im ičk er m nu a, im en im im ov ih nj s va slo na m 22 dnostima, nazivima ispisanim latinicom i pojmovnom snagom ko ja im se u sv ak od ne vn om živ ot u prip isu je, ali isto tako tu su na ve de na i nj iho va ezoter ijs ka značen ja. Hebrejs ki alfabet sastoji se ug lav no m od č to ju va ča na oz sto če ici sn gla mo sa se k do a, ik sn gla su kic am a isp od ili izn ad sta nd ar dn ih su gla sn ika . Stvarnu podlogu ka ba lističke m ist ik e sa čin jav a pra vi lno izgovaranje rij eč i u ps ih i, di na m ičn om središtu ob us eđ m ti os žn va O . elu tij u ije sn ka i sti ije sv e bu dn no g dj elo va nj a ps ih e i tij ela najbol je na s uči ps ih oso ije jpr na je ko ta te dje t pu Po g. nin tre ni ge to au i a ik at m a in jed po i at ar ov izg i uč na ije sn ka k te i ti pa te mo sa zn a i at ar ov izg iti uč na ra mo ko ta o ist t lis ba ka i, eč slo va i rij ti. va elo i dj čk ala ar stv o ga mo ije sn ka bi da , va slo
TABELA 1 ..
"
J
26
�
N
•
( B)
(A)
kuc a
,.1 J �
I),\I .•:T ( I),
dna
•
KIT
Tt:T
ogradf'ROSI
L_ij_
ZAJ l l
( Y)
(Z) Of'.i.jt>
(�,
m
"
6
7
,:j
g
9
.,
�
OJ
O
li
Đ
'1
l.AMED (l.)
""U: \tl
10
'20
30
40
i
II
t.!'
RE.\; (R)
"' A l' (TA)
SIi\
(�)
I.ub
lublilnjlll
200
•
'I1Ii'\ fN)
(S, podr�J..a
AJIN (O) oko
( P) usta
60
70
8'0
S·\MEK
riba 50
l;J\'bni
I\.,\F
/.a\f'Šni
\-1 EM
L.lI\..sni
l.a.rini
500
600
700
8'00
krii
300
400
•
,JoE
O
,
,
I
"l"
ci
Pt:
bk!) Mbr('J"!iki alfab!.'1 ima \anH) 2 , slo�:J. Pl't od tih siol':) cine :tansnI obhcl . kOJI su (akoder lo;n.nI. •
o.
.
...
.
•
.
••
.
•
•
.
,
�
4
bik
100
VAU
m: (H)
rl
•
3
dlan. ruke-
'iljak
,
•
? -
cij(·la ruka
I...
il
c�nllll
(1\1 ) voda
KVO" (KV)
•
pro:wr
KAF (KA)
i'
•
l'rab
JOD
(J)
•
,
GIMt:L (G)
BET
ALEF
,
l
•
C\DO I (C') udie-..
90
r•
•
'-a.r.....
('.'\ DOI
900
.
•
)
•
•
�. men �alno�, emocio�alnom i materija lnom po
d�uCJu nasega t�Jela slov a Imaju svoj e ana logn o zna če , nJe kOJe kab alts t mora upo zna ti i savl ada ti. Prema tome, teoretičar koj i sam o razu mski mis li te slov a rIJecI recentce shv aća sam o inte lekt om , neće nikada postati pravi kab alis t. On će kab alu poz nav ati sam o s I nte lekt ualn og stan oviš ta. Naprotiv, pra ktič ni kabalis t ,ce sV<:>jom siho m, jastvom i napokon čita vim tijelom � sh �a�ltl sml �ao svakoga slova i ide je i pra ktič ki ih . . pn mJ enJ 1v� tl. U stv ari , s ezot�rikQ!!l sloya zap očinje v prouca v an Je k a b a le . -,' Kn'i ,a �:, er 'ecirah, ili Kn 'i a obliko���ia, jeda n je • •
v"
I
"
V
•
.
'
,
aze da su 22 glasa i slova e reJ s og alfabeta tem elj , SVih stvari. Ta knjig a dij eli sva slo va hebrejskog alf abeta, u trl' ma JClns ka s I ova, to su: alef, me m i šin. Z atIm u sed am dvostru kih slo va, a to su: bet, gim el ' da let" k af, pe , res I tao. I na kraJu ' na dvanaest jednostavn th slova , a to su : he, va u, za in' ket tet, 'J od , l amed , nu n, samek, ajin , cad i i kvof. '
a
v '
v
'
,
su o n rs v je o sv , n ši i m e m f, le a , Tri m a jč in sk a sl o v a je f le a a , le si e n e lj v ta ts ro p su trojstvo. M e m i ši n su , k a zr ju a lj v a st d re p a v o sl i tr uravnotežavajuća si la . Ta iz a lj m ze a e, tr a v iz n re o v st še a ij b vatru i vod u . S v e m ir e. d o v i e tr a v u eđ m iz ik n ed sr o p vode, dok je .z ra k d u h , m ji n iš d o g u i ći a n o m že o m a v o sl Ta tri m a jč in sk a la h , a tr a v a d la v e in d o g m e lj b o dob im a . Top li m razd i a eć lj ro p a im b o d im n re je m u a d n im razdo b lj e m voda, ta se ta Is . u d o v i u tr a v je u ez v o p ji o k je se n i v la d a zr a k , k a zr i u d o v , u tr a v ju a v ča a zn o tri m a jč in sk a sl o v a što a d o v , u v la g je u k li b o a tr a V mogu n a ći i u čovje k u . o th re p a v d u eđ m iz ze la a n se o št i, d že lu d ac, a zr a k gru ti je m zu ra li o m ša u k o P . ta en d n a a m b ij en ta ln a el em e ek n i o m će t a zn o p u a v o sl si m b o li č n o zn a čen je ti h že o m k a zr r. p n o k a T . e ij g lo o h si p e p ri n c ip e suvremen , n to i ln a n o ci o em : a tr a v , ja ci a rm zn a č it i m n oštvo in fo v ti a re k t u p an is p o je o čn li S . a voda : kondenzacij u idej nog m iš lje nj a. se r je o k ta se ju a v zi a n a v o sl S ed a m dvostru k ih ri P i. n a ir ir sp a o a k i il i ic sn la g izgov a ra ju il i kao tvrdi su : ja en ij m je n e č a zn o sk ip et rh a o v o h tome se nji bhet ludost bet mudrost ghimel neraspoloženje gimel milosrđe (krutost) dhalet osamljenost (ja dalet plodnost lovost) khaf smrt kaf život ropstvo (služenje) phe pe sila (moć) rheš ratobornost reš miroljubivost siromaštvo thau tau bogatstvo =
=
=
=
=
=
=
=
=
=
(U
=
=
=
=
ove dvije kolone navedeni su samo krajnji sluča jevi izgovaranja tih dvostrukih slova. Tvrdi izgovor je, 28
,
kao što se vid i, �:ijek zn ak izv jes ne sil ov itosti i pozitiv nosti, dok m ek i Izgovor označava suprotno st. ) Te su protnosti su veoma bli sk e. Često jed na kvali �eta sad rža va dr ugu. Ka o pr im jer mogli bis mo navesti Jednu obran �, koju ps iho an ali tičari na ziv aju reaktiv nom forma cIJ om . Izu zetno pe da ntn a osoba ' sk riv a zapravo svoj impu ls pr em a ne ur ed no sti . Dvo:tru � a ,slova sim boliz ira ju još i sedam sm jerova � on o sto Je Izn ad - on o što je isp od - on o što je na Istok u - , ono �to je , na zapadu - ono što je na sjeveru v ono sto Je na Jugu l ono što je u središtu . Os im toga tih sedam dvostruk ih slova mogu predstav ljati i sedam ?lan eta, za tim ,sedam da na cje lok up no g stvara nja (za Jedno sa sedmI m da no m odmora) , i na kra ju sedam otv ora u lju ds ko j g1a vi rad i pr im an ja ču lni h po dr až aja , , - a to su dva -oka, dva uh a, dv ije nozdrve i ust a. Preostalo nam je još dvanaest jednostavnih slova a ona su temelj dvanaest specifičnih ljudskih osobina � _
he vau zajin ket tet jod
=
vid sluh njuh govor opip spolni nagon
=
=
= =
=
lamed nu n samek ajin caddi kvof
djelatnost moć gi ba nj a lj utnja (bijes) radost maštovitost sanjanje (u snu)
=
,
=
=
=
=
=
Os im t�ga , tih 1 2 jednostavnih slova oz na ča va ju i 1 2 mj esecI u godin i, zatim 1 2 zood ija ka Ini h zn akova i na kraju ,1 2 gla vn ih čovjekovih or ga na , a to su dv ije ru ke " dV IJe, �o?e, dva stegn a, slezen a, jet ra, žu č, sek su alm orgal1l , ze ludac i ut ro ba . P��,n:a ka ba list im a, ta 22 slova su da kle arhetipovi raz /tC ltlh sta nja sv ije sti , ka ko sli jedi: 1 . ALEF je dvojn o na če lo koje predstavlj a sve što 29 •
o n Iv It z o p o n o e v s , i j o t s o p e n o t š o n o p o s t o j i , a i sve . t r m s t o iv Z ju a r . negativno, te n a k a d u s o p h i V s o n s o n d o , a t š i ć u k ih v s 2 . BET j e s i m b o l a ž r d a s » o t š e n e ž o m e b e s r a t u n u o t š a g e v s o n č a n o k i vatl« . � v i l a , t s o n t a l je d . q. n s r v o k a v s o ln e č 3 . G I M E L je n a d c a n � : a , o n ž � r a s u : � m e č e n u e j o t š a g o n o e j n a gib k a c l t l C a n z e z o m , o n s o n d o , je n a j ograničeno posto . t e b i f le a i r a v t s u . . nepostoj a n je , to j e . Ja n a J o t s o p g o n l a ij r e t a m ip t e h r a 4 , D A LET j e . a t o iv ž g o n p u k u e v s o l e . č a n � } , E H . . 5 . a J l c n a t s p u s ih n d lo p o ih v s ip t e h r a e j 6 . VAU . a j n d lo p o a n e š . 7 . Z A J I N je dovr e n h l O p u k u e v s " e j n a iv đ a r g o » o n s r v 8 . KET je s v o je . a j i g r e n e ih k ič . m z o k h i n e j i v z a . r ' . Je i g r e n e e k s n e ž e n t e č o p a r p l . o b 9 . TET je s i m e j n a t s o n l a t s e j o T . u f e l a t s o n t o r p 1 0 . JOD je su . je a r t o n a t s e r . p e n k o je v . a c o a m n p g o v k a k o il b ip t e h r a je .2 0 . K A F o p lo e c a n o n s o n d o , i t s je i v s p i c in r p 3 0 . LAMED j e . . e vezu j uće k a r ik a n g o k c a l a r a v t s g o k s n i č j a m ip t e h r a 4 0 . M E M je čela. a j o t s o p g o n l a u d i v i d n i g o k a v s ip t 5 0 . NUN je a r h e n ja o , o n s o n d o i, t s o n d o l p e k s n e ž ip t e h r a 6 0 . SAMEK j e . . e c š a j a j o k s n e ž samo a z I I z a 2 a n e s je o k o l e č a n e ć u j u j J t je v s o 7 0 . A J I N j e pr . ) a n i j a (z ja n a iv đ "I b e t . o p lo o a k je n e č a n z o t 8 0 . P E i ma is i m s m o n e v t š u r d u i l a , l o b m i s i k s n e ž " 9 0 . CADD I j e slu. d a n n o d a k a f le a je n a t s e j i n e š i v z u e 1 0 0 . KVOF j . i t s o n t r m s k i l b o o n s o n d o , t k e p s a i n iv m a š u je svoj negat •
v •
•
I •
I •
•
•
v
,
I
,
•
v
•
,
.
•
30
200.
suda« ,
Š RE je arhetip univerzalnih ili kozmičkih »po-
Š IN j � »duh« sveprožimajuće energije. . TAU Je arhetip svega kozmičkog postojanja. �O�. �t:VRŠNI KAF je kozmičko konačno dostignuce mdlvldualnog postojanja . NI Š 600 Z:AVR MEM je kozmičko stanje plodno : . StI u covJeku uopće; pri . tome se misli i na plodnost . uma na čovjekovu fizičku plodnost. Š ZAVR NI NUN je simbol međuigre ' kozmič700. kih energi ja. · 800. ZAVR�NI PE ima isto značenje kao i pe i ket. 900. ZAVRSNI CADDI je ženski arhetip, ali sada . mItskom smislu. Alef, bet, gimel, dalet, he, vau, zajin, ket i tet, sve su to arhetl �ovl brojeva od 1 do 9, Prvih 9 slova projici · . raJ � samI sebe u različite stupnjeve očitovanja, ali . uV � Jek pomnožena sa 1 0. I to kasnije tvori niz slova k?J a se protežu od joda ( 1 0) do cadija ( 90), koja nisu Olsta. drugo do uzvišenija stanja onih prvih 9 slova. Tre� 1 niz, koji teče od kvofa ( 1 00) pa do završnog . ca�lJa (900), označavaju u stvari najrazvijenije ko zm�čk� stanje koje se uopće može postići nizom prvih Vidimo da svako slovo ima pocetOlh devet slova. i v · . znacen � e pOJm �, značenje broja i značenje nekog procesa. SIgurno Je da bi bilo teško na temelju tih slova graditi riječi i reče ��ce po mehanicističkom principu, . kako sm � to . n �ucIl � s našom abecedom. S druge stran , tesko Je Imati u vidu sva značenja pojedinih slova, to više što se njihova značenja u međusobnim ?OO. 400.
I
-
"' .
u
o?a, � . stvaranJu r!Jecl receOlce sudjeluje cjelokupan sVJesI1l I nesvjesni psihički život. Budući da je kabalističko učenje gotovo u cijelosti I
31
a h s a g a lj a v e n , a m a r o � � f a t e m i a m a ij r o g le a u iz r a ž e n o l lt z a r t k e ij v u a lj a v u t s k e t m o v k a t u ć e v o n ćati doslov o n č a in d je o p ih o t š a m li o b im s u je n e Č a skriveno z n . a v lo s a k s j e r b e h ju a predstavlj o n a t s o k a v s a v a c a n z o , o n e č e r ć e v je o k a S lovo bet k o v lo s o t i; š v e z u o n u k u e v S . t s o jn a ž r � d v a n je , s v a k� s a r d a s o a k e s Ja O k U ij g r e n e u k ič m z o k s a s im b o li z ira d a n o p » n s o n d o a � � u j L » . je u it č o i � o n r �? a v t s a d n o j a ž o t a , ir m e v s v a lt C Je n a v t s u ja n e č a r z e ij g s u d a <,' te ener o p a � a s o jm a d le g o P . t e b a v lo s e j n e č a n z je to b itn o . . m o k js e r b e h m o ln a m g n o u h a , e z e n e G u ic četnu rečen o n e iv r k s o in z je n o im ž a r t o p i , a n a is p a n je m ji jez i k u ko . a v lo s u d o k m o n e s e . n iz . z n a č e n je prema ' k J e r b H � . . . Ju I : m e Z o b e n g o B i r o v » U početku st . im a m a s a h h t a lm h lo e a r e b it š a r e B : o k a v tekst se čita o v a a t h h a are c . « d o a n e lj v a t s a s je č e ij r . a T « u k t e č o p »U Berašit , m o n d o h t e p a m e r P . t e t i d jo , � in š , f le a , š e . r , t e b a v slo : o � a v o l t l a m u t r p e ž o m č e ij � � r a n t e č o p e s a t , u kod . la e a n g o Jn o v d u lJ C a g � e n je la je i n e r p a ij g r e n e . . k o z m ič k a o t , Ja n J o t s o p a j i c a ls u p i r � a v t s u je o t š i, t r m s i života e v s a d Je h s g o n č a n o k s e b m je n a iv r a v t s o i s a d r ž a v a n je m m irs k ih očitov a nja . s e r , t e b : a v lo s i r t a im č e ij r a v O . « i r o v » st Bera . u h a , e j n a r a v t s e j a v lo s u ij r t ih t je n e č a n z a le f . Osnovno . lu is . m s m o it č je v m o n o , a e h , a d m la , a f le a } d o e s i j o t : s a S . « g o B Elohim » m r o k c l a r a v t s s � e c o � p a � ir z li o b im s n � . . jo d a i m e m a . O . v i t a r l Z lI a e r z o m Ja 1 g r e n e a k ič : � m z o k e s m ji o k a ip c . a t e t a f le a d o i J o t s a s e s č e ij R . « j a v o i l i » ta j Ath . o v r p u s t e f le A . a n je n š ja i b : o d a s o d je ć e v a j B t stvaran a � l a g o k js e r b e h a v lo s t e d ih v r p o v � lo � i p o s lj ed n je s . c a n z � a S . le e b a t e � v r p IZ � i id V , m lo a t s o b e t a , što s e , u . Je n a v o lt C o o k s n o k is a r p z o r K . o n s a j je a t s o n je te r ij eči p
svemirske energije ostvareno je prvih 9 arhetipova ' cjelokupnog postojanja (od alefa do teta). Ha šamaim va ath ha arec »neb o i Zem lju« . Kozmič.ka e�ergija poče la je klijati i time je započelo stvaranje. Djelatnost očitovanja je dvojna. Jer se u procesu stvaranja svemira oCltuJe samo kozmičko načelo. U ovom kontekstu kozmičko načelo je izra. ženo kao »nebo« a svemir kao » Zemlja« . . Ovakvom interpretacijom otkrivamo stvarno znače nje prve rečenice iz Geneze: » U početku · stvori Bog nebo i Zemlju.« No prema originalnom hebrejskom tekstu, interpretacija je ovakva. Beskonačno izražava -
v
I
•
-
•
I •
-
I
32
I
1 . Gematrija
-
I
"
Ovom se analizom postiže dublje razumijevanje prve rečenice iz Geneze. Ali se vrlo brzo i lako možemo naći u situaciji da stvaramo pogrešne zaklj učke oslo �imo li se isključivo na prijevod hebrejskih tekstova. Zelimo li upoznati određenu pojavu, uvijek treba poći od izvora. U literarnoj kaba li moramo se služiti trovr snom metodom, da bismo mogli otkriti i ostala znače.. . nja skrivena u hebrejskim slovima.
I
-
v '
nje dvojnog načela života i smrti sadržano je u vječ nom nizu kozmičkih očitovanja. To je stvaranje be skrajan proces, ti. kojemu se kozmičko načelo vječ#o ostvaruje. Tim početnim očitovanjem stvoreno je prvih devet arhetipova postojanja. Stvaranje je dvojno jer se u procesu stvaranja svemira očituje i samo kozmičko načelo.
«
v
•
•
•
Po principu ove metode hebrejske riječi jednakih brojčanih vrijednosti vrlo prikladno objašnjavaju je dna drugu. Na primjer, riječ akhad (sjedinjenje) i ahebah (ljubav) numerički daju vrijednost 1 3 . Zato se smatra da se te riječi međusobno preklapaju, odnosno da su dva različita vida jednog te istog pojma. 3
Kabala
33
•
2 . Notarikon
u k li b o e s m o v r p U . a n o ik r a t o n a k li b o a v d o I m am
o v r p je a t s o p a d o k a t , a j a v d iz i č e ij r e k e n o v lo s o k sva i č e ij r e n d e j a v lo s iz in č a n e s j a t a N i. č e ij r e v o n slovo o k a v s i l o irn j o v d lz . a ic n e č e r a v o n e v s o i p t a v o k li b o može i, č e ij r e v o n k a t e č o p e d u b o n o a d o k a t a v lo s o d t ih , r je im r p a N . u ic n e č e r u v o n e v s o p i t a v o ik l b može m o o U " h a r a t l e a r s I lo e b e v k je e š im h lo e a r h it š » Bera i i t v ih r p li e � l e a r Iz a d : lo a n z � o p s e j o v t s n a ž o b početku e J I J O k a n o k n a t a n k li b o i g u r d i o m a m i li A . « n zako � i � � i n t e č o p � o e s u T . u k li b o m o v r p n a t o r p u s posve . l C Je n a v lo s h m š r v a z d o k a p i l i i č e ij r e k e n a v lo s r ed n ji h s e v a it č i il i č e ij r e v o n ju u k li b o u ic n e č e r e il r o tv što su . m je n e č a n z im n e đ e r d o s reče � ice 3 . Temura je m a z o v lo s e s o n d e j a im il v a r p im n b e s o p a m e r P g to a iz i d je li s i il i d o h t e r p i l i je o k m o v lo s im g u r d n ju je m a z e s o k a T . u t e b a lf a m o k js e r b e h o p a v lo s g o 'o s n o v n . c e IJ r a v o n e v s o p je u k li b o a v lo s ih in d je o p m o je n . je U Š a m d a n i j o k o a is m s i g u A li k ab a la i m a i d r i r k t o a d je u ć u g o m o m a n o t š i, č e ij r je n e č a n z stvarno li a b a k a r a t s , r e j m i r p a N . je a n z o p s e lj b u d š jo o m va a , a il s a n s r v e j o v s k u v z je o k a k i č u a ij ic d a r t s t ič k a le a d ja n d r v t i i j o t s o P i. č e ij r e n e r o v o g iz k u v z o it b o os i il h a ir c je r e f e S . a k u v z u ć o m o p s i n e r o v t s ir m sve i, r a v t s � , v lo s 2 2 u s a d e ž a k ja n a v o � k li b o Knjiga a m e r P l. t u c a l g o m e s u s a d o k a t , s la g la a v o ik obl v lo s o r e tv e č a d a v k a t je i č e ij r e n e r o v o g iz a g a n s li kaba o n a v o it č (o H V H J e ij n č o t ,4 n o t a m a r g a r t e T e č a n o i �1 -
•
.
»
v
-
U
�
se o k z a iz i ll a ir iz n le e h i n v ko je v je n d e sr je n to a m ra g a tr e 4 T c e lo . a n o k lc m z o k o n a v o it č o H V H J a iv z a n o st je m u a v a lj upotre b , e iv Z O p e n z ra a z a v a J l b e tr o up o st e č a m o e v se n to a m ra g a tr Iz ra z T e e n Il U » r, Je m n p a N . « tl e sv » m o z a r iz o a v a ič l e v z u k e ij v u a l i se o n d a . d lt n to a m ra g a tr e . e ti T sv a k e »N i l i .< a n to a m ra g a svetog Tetr =
.
34
.
'<
•
I
k �zmičk � nače lo) p obož ni Hebr eji nikad ne izgov a raJu . To I me se oDlčn o zamje njuje drugi m četveročla nim imeno m, n a primje r - Andi, što se izgova ra kao Adonaj, a znači » biti « . Ispravno izgovoriti J HVH zna sa �o nekol icina posve ćenih , jer j e to velika tajna. . OClto vano kozm Ičko načelo se običn o izgov ara k ao Jehovah, ali nije sigurn o, k ažu kabali sti, da se to ime baš tako izgovara. Glas j e titranje za koje se mogu n aći i matematički izrazi (frekve ncija) , i to je određe na poveza nost slova i broja . Pojedi ni zvukov i nose u sebi i harmo niju, što . dovodi do zaključ ka o j edinstvu i poveza nosti priro dnih poj ava. ��tno j e značenje očitovanog kozmičkog n ačel a » bltl « , l. to J e onda simbo l postoj anj a. Osim toga četveroslovčano ime (JHVH) može označavati i četiri glavne strane svijeta , četiri ambije ntalna elemen ta (va tru, zrak, vodu i zemlju ) i napoko n četiri kabalis tička područj a. To se ime može obli kovati n a dvanaest različit ih načina , od kojih svaki uvijek i ma isto znače nje, a to j e » biti « . Tih dvanae st oblika poznato j e kao » dvanaest zastava moćnoga imena« . Za te se oblike j oš kaže da predstavlj aju i 12 znakova zoodij aka.5 Ti su oblici slij edeći : IHVH, I HHV, IVHH, HVHI, HVIH, HHIV, VHHJ, VIHH, VHIH, HIHV, HIVH,
_
•
'
.
Zoodijakaine znakove
stari su Hebreji upoznali za vrijeme
suzanJstva u Babi lonu. Tamo su stekli i relativno veliko znanje iz astron omije i kasnije astrologije. Babi lonski opservatori ji upornim
radom pokušali su proučiti cijeli nebeski prostor, koj i su podijelili u stupnjeve, a grublja je podjela b i l a na kućice, od kojih je svaka Imala 30 stupnjeva otklona. Svaka od tih kućica imala je svoje ime, a u Evropu su nazivi za pojedine zoodijakaIne kućice, koje se Upotreb l j avaju čak i danas, stigle u srednjem vijeku. Put j e bio dosta kompliciran jer se kretao preko Hebreja, zatim Grka i
konačno Rimljana, a kasnije preko ri mokatoli čke crkve, nakon ..
,
35
i š tr jo ga to m si o a im a j an j o st o p l o b H H V I. N o si m aj it (č IH H A su ta a , a en im a n ča d ru g a četv er o sl o v vo T J A N O D A aj it (č I N D A E H E JE H p o sto j a n je ), je zi er v 6 n o k ri ta o n e j e m i je n d je sl o ra c) i A G L A . P « i a n o d A m h la o le r o eb g , h to A sl ij edeće reče n ice : » « e. d o sp o G o , ek ij v u za n ća o m si i »T e. n aj ač zn su a m o ve IH H A i H V IH u S li čn o st i iz međ j al et d a n e it az p ri P . a j an j o st o p Ta su im en a si mb o li e j to a , o rt tv če i go ru d a en im a b o u E k ak o j e sl o v o H eo n je ) H JE E H (E IH H A . ta o v ži g o ar h et ip u n iv er za ln k o d a, j an ar v st je ri p le ak d , o el ač či to v an o k o zm ič k o n i k ča a p , o el ač n o k ič zm o k je JH V H v eć o či to v an o e, ij sn a k to eš n i it at v sh e lj o b o m će o sa m o stv ar an je . T ži u et rv D » m o k ič st li a b a k o li a ij k a d b u d em o ra sp ra v vota« . ću o m o p o n o st je e im o ćn o m o n d D ru g o iz v an re o v ra p u i ić st o p u g o m a im st li a ab k o je g a se p re m a k p am h m še » a v zi a n i sk j re eb h se n ev je ro ja tn e stv ar i. To u o en v ri sk e im e j o T e. im o n h o ra s « , o d n o sn o , p od ij el je , 9 1 a im v o ih st u , u lj v la g o p m o st ae Knjizi izlaska u če tr n m o sk j re eb h m o ar st u a ih st i tr , 2 0 . i 2 1 . Sv ak i se o d ta u iš p is a ih st i tr ta se o k A a. v o sl 2 7 je zi k u sa sto j i o d u a , o v je li u a n es zd je ri jp a n to i , j ed an iz n ad d ru g o g
drugo m re du sl ijeva ud es no j ko na cvn o u trec-'em red u " opet zd es n a u lIJ ev o , ta da će m o d o b it i 72 k ol on e, od ' sva k a I' mat i tr i sl o v a. Sv ak a o d ti h k o lo I)a je k O JI"h ce v v on da tr os lo vc an o Ime, st o sve za je dn o či ni 72 Im en a. . To Je , u st va rI , se � h am p h o ra s i li p o d ij el je n o i me. Ta . . v se 72 Im en a on da dI je le ka sn iJ' e u 4 ko lo ne ' k Oje . se n IZU ' .IS pO d Je ' d no g o d sl o va o či to va no g k o zm ičko g na če la (]HVH) . (T ab� l a 2 . p re d st av lja še m h am p h o ra s. ) Iz p r�th
-
e sv io sp do a ik at em st si a en ađ zr ra ki oš ol in ni za peripet ija , ka o te rm ti vo ži om vn la ug e an zv na ce ći ku ne di je do na ši h da na . K ak o su po o ža dr za am j po se j ta a, im os zo ju va zi nj am a, a ži vo ti nj e se gr čk i na . ak zn i In ka ija od zo ili i čk ija od zo o ka u in u te rm h ni če na oz či je ri ih sk ej br he ja an av nj aš bj o n na či 6 Notarikon a aj br Z t. os dn ije vr ku ič er m nu nu đe re od su gl as ni ci m a, ko j i im aj u j ra a ja ro zb g no đe re od do se nj em ti h nu m er ič ki h vr ije dn os ti do la zi og vn no os o d zi la o d se da ko ta , em nj ja ra se zbroj op et sa ži m a zb m no aj tr ti m je ko e uj az uk a nd o ji ko , ja je dn o zn am en ka st og b ro a od et m , ri va st u a, od et m je a . T am j kr ug u pr ip ad a ta ri je č ka o po od še vi om ar st ju ra at sm je zi lo o eg ip at sk ih h ir of an at a, a ar he 1 0 .0 00 godi na . _
36
�
.
•
.
v
v
. .
v
v '
·
om sl � b o !l zm u , Je se st Ic a J e brojk a k o ja se o b ič n o : p o �zu! e sa st v o re m m sv em ir o m . A n a li za te re če n ic e
:
l�mr (v a u , j od , a le p h , m em , re š) - ri je č j e k o 'a
•
;.
Ju e sr ? stvo (v a u ) p ro JI c u a u v je č n o st (j od ) � : d oJno n a c e lo zIvota l. sm rt i ( alef) ' u m a JclO s k u m a te r. mcu ' " s a n c u (re š) i r u e p ocl O Je p ro ce s k li ja n ja k o ji će ' � dOvestl. d o stva r a n ja s v ij eta. . A /him (alef, la m e d , h e jo d m e m ) st v a r ala cvkl' " . Im a n e n tn I' p rI n c Ip u st v a rn o m o č it ov a n ju . Ih ' . '
v '
v
'
.
.
l � � rtl
(a le f) , o p lo đ en o je (v a u ) i iz ra že n o u sv eop cem O C It ov a n ju . '
37
,
TABELA 2 I
đuju�e �j elatnos:i stvaralačkog načela je najveća br Z Jn a sto J e � oguca � sveml ru, koja j e p rema p rastarim . . . kabal! stlcklm tradICIjama brzina svjet losti. lz sveg : toga vidimo da ispravan p r i jevod rečeni c e : " I Bog rece : Neka bude svjetlost i s vjetlost bi« ' treba shvatiti ovako: .
L
K
I
H V
�
H
L
.'\
I
V
II
II
M
I
lI
L
A
lI
K
A
L
M
o
S
I
Q
R
B
Z
II
A
L
Z
II
K
L
II
L
I
L
I
II
L
o
V
I)
I
Th
A
II
Sh
�I
l
I
M
V
II V
M
K
L
I
V
L
A
R
Sh
I
II
N
Ch
�'I
I
N
P
L
N
V
II
Ch
Sh
K
V
I
A
R
A
Th
rl
L
I
L
II
V
I)
Q
Ch
V
R
il
M
I
II
Th
A
II
V
II
I
K
L
V
'
JI
JO
�9
�K
�7
�6
�5
'4
�J
�I
,O
IQ
H
I
R
CIi
A
I
H
o
�
J6
35
34
.l j
•
�
o
II
D
V
M
o
o
S
L
V
M
I
N
M
Ch
N
II
I
Sh
R
A
L
V
I
Th
A
M
Sh
I
V
II
L
I
L
II
L
K
54
53
M
--
--
.-
'
.
,
-
52
51
SO 49
II
I
R
v
I
B
A
Ch
M
I
l
II
7,
71
70
<>9
-
-
4� 4 7 -
46 4 5
44 4.1
-
II II
42 4 1
"
- -
Z
o
\·1
I
40
J t)
Jh
37
P
�1
A
M
D
M
U
I
V
M
II
I
,
I·
N
M
Ch
N
H
M
Tl
R
I
\1
V
o
Q
B
I
V
II
B
R
Ch
L
M
I
II
6�
67
66 65
60
59
58
57
56
55
B
64 <>3
6� 6 1
V
il
Izgovor za sedamdeset dva imena, kako slijed i : l . Veh u , 2 . Yel i , 3 . Sit, 4. Aulem, 5 . Mahaš, 6. Lelah, 7. Aka, 8 . Kahath, 9. Hezi, 1 0. Elad, l l . Lav, 1 2. Hahau, 1 3 . Yezel, 1 4 . Mebha, 1 5 . Heri, 1 6. Haquem, 1 7. Lau, 1 8 . Keli, 1 9. Levo, 20. Pahel, 2 1 .
elak, 22. Yini, 23. Melah, "24. Chaho, 2 5 .
Nethah, 26. Haa, 27. Yereth, 2 8 . Shah, 29. Riyi, 30. Aum, 3 1 . Lekab, 32. Vesher, 3 3 . Yecho, 34. Lehach, 35. Keveq, 36. Menad, 37. Ani, 38. Chaum, 39. Rehau, 40. Yeiz, 4 1 . Hahah, 42. Mik, 43. Vevel, 44. Yelah, 45.
v
Oplo�u!uće načel koz ičk e energije v j e č n o � p r o j i n: . . . . ota t sm ara dvoJnI prm etp ZIV rti u kozmičku maternICU t ttme pocmJe proces klijanja k oji pre nosi ' s r ž stvaralačkog principa u stvoreni svem ir. . ��! očitovani kozmički princip odonda Je okru ž e n vJ ectttm p s!oja jem. Srž s tvaralačko g � p r in c '} ip a o s lo . . bo�e�a J � t tzraz na U općem očitova n j u s j e � d in j a v a n j a v muskzh t zenskth kozmičkih sfera , što j e u obliku g?leme eksplozije s vjetlosti dovelo do stvaranja mate rlJalnog svemira. •
v
"
•
•
Slik? viti i r z te rečenice može � � nam dočarati eksplo " Z IJ U sVjetlostI l zvuka, p a ta ko i života. Međutim? kako izgleda ova j kabalistički p rikaz stvara�j a svijeta u odnosu n a znanstvene teorij e o . evoluC IJ I svemir a ?
Sael, 46. Auri , 47. AushaI, 48. Miah, 49. Vaho, 50. Doni, S l . Hahaš, S2. . Aumen, 53. Nena. 54. Neith, 5 5 . Mabeh, 56. Poi, 5 7.
emen, 58. Yei l, 5 9 .
•
Harach, 60. Metzer, 6 1 . Vamet, 6 2 . Yehah, 63. Aunu, 64. Machi, 65.
Dameb, 66. Menak, 67. Aiau, 6 8 . Chebo, 69. Raah, 70. Yekem, 7 1 . Haiai,
•
72. Moum. •
Vihi (vau, jod, he, jod) " i bi « . To je ponovljena treća
riječ (ihi) , ali je ovdje u kozmičkom sjedinjenju pove zana sa slovom vau, a to je muško oplođujuće načelo. Aur (alef, vau, reš) - ponovljena je četvrta riječ. Ona se ponavlja zato da se naglasi određeno tajno značenje. Prvi je » aUf« unutrašnja svjetlost ljudske psihičke energije, drugi je »aUf« svjetlost tijela. Rezultat oplo-
38
•
•
•
•
•
•
, • •
oo
,
•
• • •
•
•
•
.,
V
•
•
•
•
•
•
• ,
39
e j a j o k č i m z Ko
I
javljaju se gravitacione sile koje su zgusnule do tada nehomogeni svemirski plin u goleme maglice, a one su se onda pretvarale u protogalaksije ili pragalaksije. Lemai treov model svemira nazvan »teorijom ekspanzlJe vemlra,( JOS Je poznatiji pod imenom "teorija ve li kog p ra sk a « . Prema Lemaitreovoj teoriji čestice kozmičkog ja jeta« izbačene su u prazninu svemirskog prostora ra zličitim brzinama, što je ovisilo i o tome gdje su se te čestice nalazile u kozmičkom j ajetu i koliko su izgubile na brzini sudarajući se s ostalim česticama. Po tigavši velike brzine, čestice su sve brže i brže odmicale u dubine svemirskog prostora, a za njima su stalno zaostajale one manjih brzina. To je dovelo do pre dodžbe o svemiru koji se stalno širi. Godine 1 9 1 5 . Albert Einstein je upoznao znanstveni vijet � . svojom » Općom teorijom relativno ti«, u kojoj Je opisao opće osobine svemira. Prema Einsteinovim pr�t�ostavkama, svemir je ograničen, kao što je to, na primJer, kugla. Pri tome se vrijeme i prostor ne mogu otvoreno promatrati već tvore četverodimenzionalni kontinuum. Einstein je zasnivao svoje stavove o obliku s,:,emlra na geometrijskom sistemu što ga je prvi opisao ? Jemački matematičar Bernhard Riemann, prema ko Jemu prostor može biti zakrivljen. To znači da je . svemIr četverodimenzionalni analogon kugle. Ako zr �ka svjetlosti putuje po Riemann-Einsteinovom sve m ��u, ona ne ide savršeno ravno, nego se postepeno ' SVIJ a, dok konačno ne opiše neizmjerno golem krug. !a zraka može kružiti beskonačno, ali samo ako ide J ednom te istom stazom. Na taj način dolazimo do �redodžbe o svemiru koj i, doduše, nema granica ' ali je Ipak konača n. Svi tekstovi Einsteinove teorije relativiteta dokazuju •
• •
•
v
•
•
•
»
•
i r o e t o a v o n s a z je i j o k PRVI s g r o e G m n o r t s i k s ij � lg e b � je io b a ir m e � v s u k ju o začet . . Je a d ju e Id IO n IZ . 7 2 9 1 e in d o g je n O . E . L e m a it r e e s o t s e lJ g r e n e I e ij r e t a m e in p u k a n t a lt u z e r svem ir o a k u k li e v u a m u t u n s u g z i u m le o g u la a ir z k o n de n a n u s � m ie u T . a m e t is s ih n a č n u s ih š a n 0 otpril ike 3 . n a v o k lI b o je n d o je r je , « m o t je ja im k ič z v a o " ko z m . . ir m e v s o n s o n d o , kozmos u je lo u n s r p i o n il b a t s e n je o il b « je ja o k ič m " Ko z iv z lo p s k e e ic t s e č je o v s i š iv š r p s a r i ij z lo p s k e gigantskoj e t a m a k s n o k is a r p je o t š o P . e n a r t s e v s a n nom snagom ' « n o � s a r p im ik l e v » a n : e č a b iz « a t je ja g o k ič m r ij a " ko z e c i t s e c e n r a t n e m le e a , a il d la h o z r b lo r v e š ire n je m s l n o t a e v o ip t o t o r p i t a v o k li b o i i t a iv lj p e lj s . počele s u se IO b r o t s o r p je i k s ir m e v s e m e ij r v o t U i. r g s k ih jez a m a g i X ih k t e g r e n e o k o is v a in č li o k ih m le p r e p u n go Je m a n a v k a k e ij r e t a m a m o t a lo a m lo r v - z r a k a . B il o je a r a ič iz f o r t s a a im č e ij r a m e r p , li l . a t a n z o danas p a k s ij ! ib b i t a ir it c a t is o d e s i b la g o M " : a w o m Georga G a e v s e c a p a d , t s lo t je v s e š ja i b u k t e č o p a r p u tvrd n ja k a k o . u Je o t š ja n e č a r z a ij g r e n E « i. t s lo t je v s o n u p . b ij a š e p re m o lv t lu o v e u u g lo u u � jn a č a n z o k a t la početku igra o t s J m i t a p u t s i u i it č la � v o p o n e p e t s o p e s . procesu poče la m o ij r e t a m m o k m o t a s , im t u đ e M i. ij r e t a m atomskoj Z . ANSTVEN1K
o
40
o
'
o
'
v
•
41
da je taj mo del sve mi ra toč an . l ast ron om i se da na s ugl avn om sla žu da je sve mi r sfe ričan . . . . Jed ini je ne do sta tak Ein ste ino ve teO rij e sto Je po nJo J sve mi r u bit i sta tiča n i nep rom jen ljiv . U tom se sve mi ru do du še po jed ine ko mp on ent e mo gu gib ati , a l � pro� . . ječ na gu sto ća ma ter ije ost aje i.sta . T a �vo gledls te 111J : do pu šta lo ni šire nje ni ste zan je sve mir a. A to Je bas on o što nij e zad ovo lj ava lo zna nstven ike . Tek sed am go din a ka sni je, toč nij e 1 92 2, rus ki ast �on om Artu r . . Fri edm ann po kaz ao je kak o je sta tičn a pri rod a Em ste l novog sve mir a rez ult ira la i z alg eba rs � e pogreš � e u tok u ma tem atič kog rač una nja , jer se na Jed no m mjestu po tkr alo po gre šno dij elje nje s nu lom . . . Fri edm ann je bio u stanju do kaz ati da Isp rav na pri mje na osn ovn ih Ein ste ino vih jed nad žbi dov odi do zak lj učk a da se sve mi r iJi šir i ili se pa k st� že: No u on o do ba bil a su to samo teo ret ska na kla pa nja I be z ma te rija lno g do ka za o nji hovo j toč no sti . Sre ćo m.' nij e �u ?o . tre ba lo ček ati na do ka z. Tr i godine ka s11 1Je , toc nlJ e 1 925 , Ed win P. Hu bb le, ast ron om na op ser vatorI Ju » Mo un t W ilso n « , pro naš ao je da se u un utr asn j ost i sve mi ra na laz e bil iju ni ga lak sija , da se taj čit av pro sto r brz o šir i, od no sno da se ga lak sije ne izm jer no m brz i no m ud alj av aju jed na od dru ge . Hu bb le je zas niv ao svo je otk rić e na čin jen ici da on o �a što se p rije vje �o . a n ph g no lJa uS i lac ob i lik (ve ce gli ma lne ira sp su da va lo . što leb di u me đu zvj ezd an om pro sto ru) u stv ari , ne zav I sne ga lak sij e ras pr šen e po čit av om sve mi ru . � aim e, su ale Ziv ka po a les tje tih s i ost etl u svj ije lin e aln spe ktr sta no vit po ma k pr em a crv en om kr aju sp ek tra , prem a . pr ihv ać en om fiz ika lno m z ak on u (po zn ato m po d Im e . r Izv se o da ak že ka i j ko , ) « kt efe ov ler pp Do » no m � svj etl ost i ud alj av a od pro ma tra ča, tad a se sve bO Je po mi ču pr em a crven om dij elu sp ek tra . v
'
.
•
v
42
•
•
'
•
.
L e m a it re j e s m je st a s h v a ti o d a se H u b b leo v o o tk ri ć e o sta ln o m ši re n ju sve m ira d o b ro sl a ž e s k o zm o lo šk im p�in c ip im a E in st e in o v e te o ri je re la ti v n o st i, a li u z m o d if ik a c i je A rt u ra F ri e d n ia n n a . Po la ze ć i o d to g o tk ri ć a , ra zv io je svoju te o ri j u o » ko z m ičk o m ja jetu " . A k o se p ra sve m ir sh v a ti k a o k o z m ič k o j a je « , onda se o n m o g a o d a lj e ra z v it i n a d v a n a č in a s is ti m rez u lt a to m . P rv i ti p ta k v o g ra z v o j a p o č in je v rl o ra z ri je đ eni m p li n o m št o se p o st e p e n o sk up lj a d o m a k si m a ln e g u stoće . Z a ti m e k sp lo d ira i ši ri se d o e v e n tu a ln e p o n o v n e . . đen m a k Si m a ln e ra z rl Je o st i. T a k a v m o d e l sve m ira , p o z nat k a o » h ip e rb o li č n i sv e m ir " , tr a je » vje čn o « , a d a se pri to m e n e p re st a n o i u v ij e k n a is ti n a č in m ij e n ja . Tako sh v a ć e n sv e m i r im a o d re đ e n i p o č e ta k i o d re đ e n i kraj. . �ru g i m�d e l s :em ira , z a sn o v a n ta k o đ e r n a koncep . . . ta C IJ I » ko z m lc k o g J a Je « , o pe ri ra g ra v it a c io n o m s il o m . A k o p retpost a v im o d a j e s n a ž n a k o z m ič k a e k s p lo z ij a . �a sp rš " a sv e m i r u čestice, ta d a /e g ra v it a c io n e s il e št o mače vl ad a j u �o z m ič k in g ib a n j �m a v je r o ja tn o o p e t : . . s a k u p It i te cv e st lc e . A k o Je to to c n o , o n d a s e s ve m ir P?�OV� st�že sve d o n o v e e k sp lo z ij e, iz a koje će u sl ij e d it I n a jp r IJ e r a z ređ iv a n je , p a n o v o s te z a n je i ta k o u ?e�k o n a č n o s t. Rez u lta t takvih procesa b io b i p u ls ir a J U C I,. o d n o sn o o sc il i ra ju ć i sve m ir . Ia ko se z n a n st v e n ic i ne sl � žu k o j i o d o v a d v a m o d e la v iš e o d g o v a ra n a še m s�e m Ir , su v re m e n a s h va ć a n j a ip a k govore u p r il o g � h IpotezI d a j e g r a v it a c io n a p r iv l a č n o s t iz među g a la k s IJ a d a n a s r e la ti v n o m a le n a , a k o se u s p o r e d i s i nte rn im . b rZ l11a m a k oji m a s e u d a lj a v a j u j e d n e o d d ru gih . S li č n o se događ a s ra k e to m k a d iz iđ e iz Z e m lj in o g g ra v it a c io n o g p o lj a i p o č n e se g ib a ti u n u ta r g r a v it a c io n ih p o l j a Ostal Ih n e b es k ih t ij e la . Ip a k , č in i s e p o s v e m u d a s e razm a c i i z m e . đ u g a I a k s IJ. a n e z ad rZ IV O i b e z gr a n ičn o »
•
V ·
•
43
povećavaju i nema izgleda da će nešto tako skoro zaustaviti sadašnju ekspanziju. . . Postoji i druga znanstvena teorija o stvaranJ u �� IJeta koja ne uzima u obzir koncepciju o . » kozmlck� m jajetu « . Ta je teorija poznata kao » sv�rr: lr ura� noteze� nog stanja«, a iznijeli su je zna.� stvemC1 Bondl, Gol? 1 Koyle. Prema toj teoriji, galakSIJe se postepeno udalJa vaju jedne od drugih, ali se istovremeno u �eđ�prosto rima stvaraju nove galaksije, i to kondenzIranJem >} no vostvorene materije « . Hipoteza o polaganom stvara nju nove materije nije u skladu sa � akonom ? održ a:a� . . nju energije, koj i kaže da se matenJa ne da m .st: ontl n � razo�iti, i zato tom teorijom nisu zadovolJ nI mnogI znanstvenICI. a n u! UĆ UP e ik iz of tr as iz a išt ed gl a en em vr su � . . Neka je « m aten Ja 1 � đu su po » iru em sv u se da st no uć og m . i st no nt ta ns ko o n ko za n še ru na je ni e im T ti. os ćn du bu , energije i materije . . . . � en or s� a nJ Va lt1 lsp h ni ve st an zn jih vi no Na os no vi t al , ca am gr a m ne , še du do ji, ko iru em sv o ja ci ep nc je ko m em eđ od ve o s i n iča er sf je ji ko n, ča � na � � je ip ak ko početk om , pa pr em a tome . i kon �cn Im sv�se:kom. u a m Jen zm ra m i sk nt ga gI to i i, šir o aln st se ir Sv em e m �e go t lta zu re je en šir je to a , nu ni az pr eventu al nu u la dl go �o se a j ko e m iz kl ta ka o sn no od , je zi an sp ek . . y u o en az Izr a Im In rm te im sk om on tr as ili « ku et » prapoč » nu lto m vremen u« . A li ka ko se uopće do la zi do » . ko zm ičk og jaje ta « ? za oc m po uz e f1.J ta pl to na ju ra va go od ici Zn an stven e o ak a im �č ) ri im ' ug dr , Ili . je gi er en u nj va ču o � na ko .y e da ac zn l, nt zo ra ni i rit vo st ni e ož m ne ! materija � . Je da I a tn su pn la bi k ije uv od ira em sv os no vn a tv ar prema tome » vJ ec na « . . o lck zm ko to no lJe av st sa Je ga če od e: nj ta pi je Id uć.e .
•
•
,
'
•
.
y
.
.
44
•
y
I
•
,
ja je ? Š to je bi la pr ai sk on sk a tv ar iz koje je nastao svem ir? Ist ra živ an ja po ka zu ju da se svem ir sa stoj i od prib liž no 90 % vo di ka , 9% he lij a i 1 % ko m pl eksn ih i težih at om a. Ka ko se sv em ir postepeno razv ija , ta ko se vo di ko vi atomi sp aj aj u u he lij , a od he lij a u jo š ko m pl ek sn ije atome. (Ovo se ka sn ije zb iva uglav no m un u tar zvjez da nih jezgri.) No u vr ije me prapočetka sve m ira , količ in a he lij ev ih i dr ug ih at om a bi la je vr lo m ale na , dok je količ ina vo dik ov ih at om a bi la znatno ve ća . Da na s zn an stven ici sm at ra ju da se u >, nu lto vr ije m e<, svem ir sa sto jao gotovo isk lju čiv o od vo di ka . I to bi tre ba la bit i on a pr ais ko ns ka , pr im ordi jal na materIJa. Vodi k je na jjedn ostav ni ji ele me nt . Sa sto ji se od dva dje lić a: ce nt ra lno g protona s pozit ivn im ele kt rič nim na bo jem i va njs kog ele kt ro na negativnog ele kt ričl10g na boja. I do kle god su ta dva dje lića odvojen a, dotle se mo že stegnuti ne ka ko lič ina vodi ka . Al i ak o tla k po stane ne izm jerno velik , pa dođe do sti sk an ja elektrona pr em a proton u, tada će se ob lik ovati ma sa bez elek tričnog naboja. Ta se čestica u at om ist ici zove » ne u tron« . Ak o tih neutrona im a mnogo, on da se m as ov na ko lič ina tih neutrona zn an stv en o na ziv a »n eu tro ni j « . Astrofiz iča r G. Ga mow na ziv a tu materiju »il en « . To je lat ins ka rij eč kojo m se na ziv a tv ar od koje se ka sn ije ob lik ov ala cje lo ku pn a poznata ma te rij a. U vr ije me »veli kog pr as ka « ne ut ro nij sko ko zm ičko jaj e dezintegrir alo se u pojed ina čn e neutrone, koji su se on da da lje dij elili u protone i ele kt ro ne . Tako odvojen i protoni po sta li su ka sn ije jezgre vo dik ov ih l-at.om a. Kad su se vo dik ov i l-ato mi sk up ili, da bi počeli ob liko vati he lij eve atome, tu se proces ni je za us ta vio , nego su se ti atomi da lje spaja li, da bi form ira li ko mp lek sn ije atome, od kojih su eventu aln o na sta le ga lak sij e i pl a•
•
45
a m a g i a t e b , a lf a a m a ij r o e t a m e r P . i m . n e t a r n i s is t e v a z e s lo s r v a a m o t a Je n d a g � z i s e c o r p j a t v a it č , � z r a če n j a v . n e m e v a J n a n u c � a r g o � k IJ a m e z g e š a n � svega je d a n sat v a n J1. m a s t a n o v Il . � a Je � lv z a r t s i im � g u d u s i Z n a n s t v e n ic a n l) ll b 5 2 o d b d e r p o � n ž li ib r p i t a j a t s a n o e č . sve m ir po . •
Je n e iv r k s a ir m e v s n as t a n k a i. t s lo š o r p a m a c li g a n im m
l
lc t k la a g u đ e m u s a n a d
Svemir prema tajnom učenju kabale
•
I
•
•
PREMA KABALISTIČKOM poimanju, svemir
je po svojoj kvaliteti dvoj ak, a to znači da je sastavljen od pozitivne (muške) i negativne (ženske) sfere, koje su uravnotežene putem neke treće sfere koja je rezultat njihova sjedinjavanja. Tu rezultirajuću a opet tako uravnoteženu bit kabal isti označavaju pojmom » met hekvela« , i to je savršeni analogon neutronija, supstal1Ce od koj e je praiskonski sačinjeno kozmičko j aje. I kao što je neutron rezultat sjedinj avanj a protona (pozitivne čestice) i elektrona (negativne čestice), tako je i ,) methekvela« rezultat sjedinj avanj a pozitivnih i negativnih sfera što vl adaj u svemirom. Kabala uči da je svemir svojevrsna » emanacij a « ili zračenje kozmičke energije. Zapravo, stvaranje sve mira kaba la II potpunosti uspoređuje sa spolnim ak tom. Na taj se način prapočetni proton može shvatiti u obl iku kozmičke sperme koja je opl odil a kozmičko jajašce (prapočetni elektron ) i na tai ·s� način obli ko valo kozmičko j aje od kojega je 'nakon stanovitog razdoblj a klijanja, što je moglo potraj ati l flekoliko bilijuna godina, » rođen « svemir. Ako razmotrimo pri rodne zakone, vidjet ćemo da sve u zamj etljivom svemiru odgovara sjedi nj avanj u •
•
-
•
•
•
•
• •
•
46
• • • •
47
dviju suprotnosti - muške i ženske sfere : od čudesnosti elektriciteta do negativnog i pozitivnog. Ako se u kabalizmu tako sagledava čovjekova pri roda, pa i priroda svemira, što se potpuno slaže s principima » kozmičkog jajeta « , tada je posve jasno da je i sam svemir u nečemu » sadržan « . Zbog toga i svemir ima određeni početak, i po sili logike svoj svršetak. Ali ako smo i mi »sadržan i " na takav način, tada prema analitičkom mišljenj u mora postojati nešto izvan okvira svemira u čemu smo mi » sadržani Švedski astronom C. V. L. Charlier objašnj avao je to hipotezom » neograničenih kompleksnosti « : » Kao što mnoštvo zvijezda što okružuj u naše Sunce pripada oblaku poznatom kao naša galaksija, tako i galaksije oblikuju znatno veći oblak, od kojega je samo manj i dio na dohvatu naših teleskopa. To znači, ako bismo pošli sve dalje i dalje, došli bismo konačno i do prostora iza svih tih galaksija. Međutim, tu bismo naišli na nove nebrojene slične sisteme, koj i tvore još veće jedinice i tako bez kraja i konca.« Iako je ova hipoteza izvan dosega empirijske zn ano sti i ne može se provjeriti neposrednim promatranjem i proučavanjem, ipak je ta koncepcija fascinirala mnoge znanstvenike. No zar je tako teško shvatiti da smo »svojevrstan svijet unutar svijeta« ? Prije približno dvije tisuće godina grčki filozof Hermes Trismegistos napisao je na komadiću malahita slijedeću poruku: » I stinito je i bez ikakve laži, te je posve određeno i posve točno, da je ono što je gore isto onome što je dolje, a ono što je dolje opet je isto onome što je gore, jer je preoblikovanje čudesa » jedinstvene tvari « �voje vrsna taj na. I kao što sve stvari proizlaze iz »jedin stvene tvari « , i to baš posredovanjem te » jedinstvene tvari tako isto sve te tvari rađa »jedinstvena tvar« , «
«
48
! i �
p re k o � d a p ta c ij e . . . N a taj ćeš n a č in p o st ić i s la v u cIta:og SV Ij e ta - zato n e k a se ra sp rš e sve tv o je su m n je . Tu Je o n a s n a ž n a si l a svij u si la , k o ja n a d il a z i sve o n o što je n je ž n o i k o ja p ro d ir e k ro z sv a k u k ru tu tv a r. Eto, n a ta k a v n a č in b ij aše stvoren sv ij e t . . .. O n a » jed in st v e n a tvar « u T ri sm e g is tosovoj p o ru c i n:o že b it i ?p is v o d ikovog atoma, a li is to ta k o i p ri n C Ip a p rap o c e tk a , a k o se u z m u u obz ir c it a ti k a b a le . A li k o je je to n a če lo , k o ja je to si la što n ij e n i im e n o v ana a n i id e n ti fi c ir a n a , a pred kojo m je e m p irij sk a z n an �st z �st a la n ij e m a i n e o d lu č n a , n e sp o so b n a d a n e g ir a n je Z In U n e p ro mjen Ij iv u , v je č n u b it ? •
.
•
•
«
•
•
•
•
•
I
,
4
Kabala
49
SLIKA 1
Vječita svjetlost
- NEUTRALNA SFERA
-
•
•
,
ŽE1I.SKA SFERA
-
-_
- - - - MUSKA SFERA
- - - - -, SFERA
U PRAPO(:ETKU se svjetlost nije izdiferen cirala i nije bila usmjerena samo na svrhu stvaranj a. Znači da je svjetlost radi očitovanj a u nečemu morala biti » sadržana « . Da bi samu sebe očitovala kao vječ nost neograničene svjetlosti (a to je muška sfera), pretočila je svoju srž u stanovitu » posudu « (ženska sfera). Zato kabalisti ta dva principa nazivaju vrlo zorno, imenujući ih » svjetlost« i » posuda « . Još neočitovanu vječnu svjetlost kabalisti nazivaju negativnost, odnosno negatiyna ništetnost (ain) . Me đutim, » posudu « koja treba sadržavati tu svjetlost nazivaju bezgraničnost (ain - sup). Dakle usredoto čena svjetlost je sjedinjenje negativnosti, odnosno ne gativne ništetnosti i bezgraničnosti ( ain-a i ain-,sup-a), pa onda nastaje 'nešto treće, a to je svjetlost (ain sup aur) . Sve te tri razine, ali još uvijek neočitovane, kabalisti n9.zivaj u »velovima negativnog ili ništetnog " postoj anja, . "� ', , Sta!1 La tog n eg��iv.n<;>g postojanja ne daju se defiDi lati jer još ni sada nisu 'očitovana, pa se zato i nalaze izvan područja ljudskog iskustva. Ta se stanja i n� daju shvatiti unutar nama poznatih termina. No u svakom sl�čaju, i to još neočitovano negativno postojanje nosi unutar sebe sjeme pozitivnog postoj anja, a time i sve ZlVO sto uopce poznajemo.
ZNA�JA
, •
,•
\ :
I
- \1" I '
,
,
SFERA STROGOSTI
'-I I \ I 11-
-
I
I,
,
\
- - SFERA
_
_
_
,
SKLADA
SFERA WUBAVI
i I
I
I
,
, ,
- - - RAZVOJNA SFERA
•
,
,
SFERA ". SYJE S\"E (lKT I\ �OSTI
SFERA
ODR AlA\' A\"J A - -
•
V '
50
v
,
,
•
"•
S f' E R A STYAR.'II OSTI
.
,\R H E TlPSKI COYJEK
•
-
Glavna karakteristika vječne svjetlosti je » dariva nje « . No kabalisti smatraj u da uz težnju za darivanjem mora postoj ati isto tako težnja za primanjem, sa , svrhom da bi se u nečemu sudjelovalo. Kako negatlvnost, odnosno negativna mstetnost, mC1m mje ogramčena , ona uopće ne može primati . Može samo dopu. štati da se uz nj u sudjeluje. Ali u njoj stalno postoJi »volja« da » daruje« svoju bit. Otuda i potječe svoje voljno ograničenje vlastite svjetlosti, da bi se sručila u » posudu « , koju ovdje nazivamo kozmički prostor. Kozmički prostor je savršena » posuda « koja unutar same sebe ima »želju « da prima, ali i svrhu da bi kasnije mogla » darivati « svjetlost. Kozmički prostor je ograničio svoj u volj u za primanjem i tako prouzroči � da iz njega počne zračiti unutrašnj a svjetlost. · Na taj način on postaje prazan krug (bez svjetlosti) , koj i se opet nalazi unutar vječne svjetlosti što je sa svih strana okružuje, i to također II obliku potpunog kruga, bolj e rečeno, kugle. Tanka zraka svjetlosti se tada produžuje iz beskonačne svjetlosti i na jednom mjestu probija prazan krug kozmičkog prostora. Uz nju odmah na staju nizovi ..koncentričnih krugova, koji nisu ništa drugo �o raz!.i,čiti stupnjevi njezina unutrašnjeg stvaranjao U p.tapoče�ku prva zraka svjetlosti oblikuje � nut � r bezgraničnosti najprije primordij alnu točku, a IZ te �e točke onda izniknuti stvoren i svemir. To je, na kraju krajeva, svjetlost. Od vrhunske točke svjetlosti, koj a je prvobitno bila , već svojevrsna svjetlost, bijaše oblikovan » arhetipski čovjek« i l i » svijet arhetipova« . Sve to skupa veoma liči ria diferencirane kozmičke energetske razine što su sačinjavale kozmičko jaje, i to baš u vrijeme » velikog praska« , i stoga se već unutar tog kozmičkog jajeta .
. ""
•
• • • �
• •
n a la z il o s je m e i z kojega će s e k a s n ij e even tu a ln o r a z v it i sv,i svjetovi s ve m ir a . No o n a p r im o rd ij a ln a točka . (s v Je t lo s t ) što j e presj e k la k r u g , d a k le bezgr a n ič n o s t s �."r š e n a j e a n a logij a g la v ic e m u � š k e s p e r m e k a d a p r o . b lj a Iz v a n j s k u o p n u ž e n s k o g ja ja š c a , da b i ga op lod il a . U o b a s l.uč a ja k o n a č n i r e z u lt a t j e s t v a r . a n je , o d n o s n o v o�ltova n Je . U j e d n o m j e s lu ča j u o č itova n je f iz ič k i sve m ir, a u drugome lj u d s k i ž iv o t . ( Ra z g le d a j te p a ž lj ivo i p r o u č ite s li k e 1 i 2 . ) l!z ovakva obj a š n je n ja arhetip s k i čovjek j e p r o t o t ip covJ e k a . O n u n u t a r s e b e s a d r ž a v a o č it o v a n o k o z m ič k o
•
•
,
•
•
-
v
S L IKA 2
t
•
I
,
•
,
52
, ,
,
_
•
. U S K I ASPEKT "' PRAUZROKA
...
- ŽENSKI ASPEK T PRAUZROKA
P R A IS K O :" S K A TO CK A
,
,
T R E Ii U I A K S T V A R A � J A
53
, �-
v čo i o a k st o n d je ri v u k ič er m u n n ač el o k o je im a is tu : o el ač n o k ič zm o k no va to či o r je , je k slovo prvo slovo slovo posljednje slovo
J H V
H
predstav lja g la v u ti je la , si m b o li zi ra ra m en a i ru k e, tvon trup, a noge.
•
•
,
Primordijalna točka ograničena u arhetipskom čov� jeku, u svrhu stvaranja, pukla je kroz četiri » otv ? ra « � tu treba tražiti praporijeklo čula vida, sluha, njuha I govora. Ti » otvori « odgovaraju slovima očitovanog kozmičkog načela kako slijedi : J H V H
J
označava gledanje, znači slušanje, daje čulo mirisa i konačno, daje moć govora.
,
I
ri ti če er đ o k ta u eč tj o p ra o tv o ri ti O si m to g a, iz če o p , ja en ač zr e čj ru d o p e, m ai n k ab al is ti čk a p ri nc ip a, , o čn na o k i, ja n va o lik b o e čj ru d o p , dručj e stvara n ja p o d ru čj e d je latnosti. •
' 0
OTKAKO JE EVE NTUALNA sv rh a ogra ni če nj a s �jet lo st i bi la st va ra nj e čovj ek a, otada je sv jet lo st u a �he tlp sk om čo vj ek u bi la jo š uv ije k prej ak a za st va ra nJ e. Zb og toga je bi lo po tr eb no da se iz ra če da ljn ja područj a radi za st ira nj a sv jet lo st i ar he tip sk og čo vj ek a . Id uć i st up an j sv jet lo st i, na ko n ar he tip sk og čovj ek a, . bd o J e pod ru čj e zračen ja . To je po dr uč je zr ač en ja v ra zm a ciste produh ov lje no st i, a po zn at o je i pod nazi vom ar he tip sk o po dr uč je ili pr im or di ja ln e sli ke u ' kojima je na ta lo že no sve isk ustvo lj ud sk og ro da . Očitovano
•
kozmičko •
načelo •
J
•
•
•
•
•
-
H
•
•
,,
Taj svijet se na laz i pod zaštitom "c5č {tovanog ko zm ičk og na če la prvog slo va . To se slo vo j to po druč je ob ič no povezu ju s ' am �� je nt al � im el em en to m va tr e. Iz toga po dr� CJ a proI zl aze on da tr i os ta la područ ja , al i pn tome sv je tlo st ne pr es ta no gu bi sn ag u. D ru go je po dr uč je stv aran ja . To po dr uč je pr i pada prvom slovu . To slo vo i to po dr uč je po ve za ni su s am bi jen taln im el em en to m vode.
,
54
•
•
•
55
Tre�e je područje oblikovanja koje direktno proizlazi iz područja stvaranja. Tim područ jem upravlja tre�e slovo očitovanog kozmič kog načela i obično se povezuje s ambijental nim elementom zraka. Četvrto je područje poznato kao fizičko po H dručje, i to je područje djelatnosti. Dapače, to je razina materije i čovjeka, ali to je takođeF i područje » Ijusaka«, a te su ljuske opet sači njene od gušćih djelića prvih triju područja. U tom području već nalazimo staništa apstrakt nog pojma poroka, koje kabalisti inače nazi vaju kvlipot. Tim područjem vlada posljednje slovo, i povezuje se s ambijentalnim elemen tom zemlje. Svako od tih područja uključuje i ono prethodno, onako kilo što se listići luka uklapaju jedan u drugi._ Na taj način arhetipski čovjek okružuje i_�ekriva �"syojevrsn�m odj �om« primordiJal toč�u svjetlo � �_ sti, koj a zrači iz . "esKonacnosti: Poaručje zračenja o O1
vatru u n �tar s e b e � p o s v u d a o k o n je bij a š e s ja j, a u s r e d s a m e pOjave u b�J l" a m bre b ij aše k r u g vatre, a p o s r e d . t�ga k� uga pOJa v I se nešto n a li k n a četiri ž iv a s t v o r e nJa . A lz �a d nebeskog svoda, što b ij a še iz n ad n ji h o v ih . g la." a , p o! a v l se nešto Ii čno p r ij e s to lj u , k a o p o ja � v a o d . a f I a : � , a Iz n a d tog p r ij estolj a p o ja v i se nešto n ali k n a eovJe k a k a k o sj e�i n a n je� u . « � E z e k ie l 1 :2 6 ). " :e m a k a b�I Is. t Ieyk o� s I b o h z m u , čovje k n a p r ij e � stolJ U � stvar: Je. a rhe�� s k I čovje k . Taj li k je u s t v a r i . . P r ij e s t o lj e i o n d a b il o po yod r u CJ e z r a e e n ja d r u č i. e . . :�a ra�!a, a n e b e s k i svod.J2..o d r u E e o b li kova n ja , a č e t iri .z�v a b IC a poznata k a o » ke r u b in i « p r ip a d a ju po e r u CJ U . djelatnost!.
,
•
•
.
"
,
'
-
.
• •
,
..
II
•
,
"
, ,
•
,
• •
•
" Ezekijelove vizije. Knjiga proroka Ezekijela jedna je od
knjiga Staroga zavjeta, koja slijedi iza Mojsijevog Petoknjižja. Hebreji smatraju Ezekijela velikim vizionarom i prorokom.
56
,
57
Kabalističke knjige
n a p is a n a u o k v ir u k i n e m e r v u S . h a ir c je � r e f e S , k a b a li s ti č k o g učenja je ste . e }. ib )1 k A i b a r e g ji n k te r to u b a li st i v je r u ju d a je a . e n. . d o . 0 2 1 a n 'a ri a t ra e im e m 'e ri v u io iv ž o n a r u h a ir c 'e r e i ' H e in ri ch Getz s m ' ešta k n e ž la s s m ti s a e, lj b o d � gnost1č o raz i it b n k ta e a d e rd tv ji o k a ik n e v st n a n z .-:, 0 0 5 o d e sv ,a. . e . n . r . d o n a p is a n a u � a od 5 0 0 . , atn iJIm d a le r a b i J ro je v aj n i in č se a m i sv i a ., e goa.n . o . la 'e d a g to r to u a i v ra p AKI a i " Je o k a l , ra ta n e m o k o v št o n m , tOJ nj iz i n ap is a n o je o k ih sV d O . ) a i n ra st k ta se e (d k ta a r k o n � , v ti la re is p s . d o g . 0 5 1 1 IZ a 1J v le a H e d u J m e n ta ra n a jb o lj i je o n a j o n b o d je sv je ji o � ., e . . n d o ? n . e . i S a ad ij a G ao n a 9 2 0 . g o k lm n z se p s i, k s p ra a a n h � preveo sp is Sefer jecira . . fa lI a k ih k s d a d g a b m o it ', : m e n ta ro m , a sve pod zašt e rI O R m o n v la g u i v a b h In ače se k njiga Sefer jecira o m o p � z u � is p s j a T . � d ro a g o sk d u k lo m svemi a i lj ih 1 s o n d la k u s : ih n a jč ro b h e b re js k o g a lfabeta i n jegov , J e r ? e h a v d I t se e d a v D . « u ij c lu o v; e u n e p e st o p » , je u is op , Ju a iv z a n se o lt O e c p o , 0 1 o d sk a sl o v a ' a i b ro je v i o d 1 o št je e id e sk p ti e rh a e sv ju a ir z li » st a z a m a " k o je s imb o , . r m e sv o n a v o it č o o ln a ij � r � � s k ladno o d g o v a ra ju mate Je lD m o sp ri tU ra te li j o k ič st Sve se to z a je d n o u k a b a li NAJSTARIJA K N JI G A ,
.
I .
58
"
v
ea.;
. .
"
kao » trideset dvije staze mudrosti « . Hebrejski znan stvenici vjeruju kako je to djelo : u stvari, svojevrsna konsolidacija usmene predaje koj u je napisao jedan jedini pisac, sakupivši stoljeća i stoljeća kabalističke tradicije sa sporadičnim dodacima i ispravkama poje' dinih komentara. Djelo inače ima različite latinske verzije. Najvažniji su prevodioci na latinski : Postellus ( 1 552), Pistorius ( 1 5 8 7) i Rittandelius ( 1 642) . .No postoji i drugo značajno djelo iz kabalisti ke. T9 je knjiga 20har ili Knjiga o sjaju, koja ima reputaciju najveće riznice sveukl!pnog kabalističkog znanj,,! . . . Zohar se bavi bitnim atributima principa prauzroč nosti, kao i različitim zračenjima što proizlaze iz vječne svjetlosti. Ta zračenja oblikuju Drvo života « . Prema hebrejskoj tradiciji, najstariji dijelovi knjige Zohar nastali su prije gradnje drugog hrama. Ipak je prvi nešto o tome napisao rabi Simon ben Jokaj, u vrijeme imperatora Tita 70-80. godine n. e. Pošto je k_nj,iga Zohar bila napisana, prenesena je Š h.:br�jskoj vjerskoj zajednici u Safedu, u panjolsko� .jer se u 'nJoJ OWI Jno proučavala hebrejska ezoteri 'a. Tu su se početkom 1 6 . stoljeća razvile dvije stru je kabalističke misli. Nosilac jedne struje bio- je Mozes Kordovero, koj i je na isao nek liko vrlo roduhovl"e ni komentara o njizi Zohar. Drugi je pravac zastu pao rabi Izak Luria, či'a su d'ela kasni'e zauzela »vo eće mjesto« među kabalistima, i to od 1 7. a do počet a 20. stoljeć�. Lurijini spisi o » Drvetu života« i o » Osam dveri« n a' ot uni'i su komentari o knjizi Zohar. Lurijina tumačenja rihvatila je većina a ali ba li sta kao··najmjero avnija s obzirom ka na ubinu ' �tičkog učenja. '} okom idućih stoljeća Lurijin utjecaj na cjelokupni kabalistički pokret bio je toliko snažan •
»
59
da se vjerovalo kako se posljednja dva toma Zohara u stvari zasnivaju na njegovim naučavanjima . .Jedan se.. od tih tomova zove Beth Elohim. Dru i 'e tom svo'ev sna » knjiga« o preobrazbama duša i dal0jije komen'.tar unJinin ideJa. Tri najznačajnija toma knj ige Zohara jesu: 1 . Knji a skrivenih misterija, i taj je prvi tom, u stvari, osnova CJe o upnog djela Zohar. 2 . Veliki skup je spis koji opisuje arhetipskog čovjeka. . . 3. Mali skup je posljednji monolog rabija Simona ben Jokaja, što ga je održao neposredno pred smrt. U njemu na uzvišen način objašnjava potrebu za ženom u životu muškarca . . . Osim knjiga Sefer jecirah i Zohor postoje još dvije knjige o kabali, koje su također veoma značajne. To ' su: 1 . Knjiga, Titrajni krugovi, Cijelo o evol � ciji prau. zroka iz negativnog u pozitivno postojanje I 2. f:š mecareph, prilično nejasna kemijsko-kabali stička 1?�prava.
•
y
Sto j e k a b a l a
-
•
.
2
.
•
PREMA M O D E R!>:O.'vl
••
I
•
.
.
•
•
•
•
•
•
•
60
k a b a li s t i S . L . M ac Gregoru Mathersu, k a b a la b i se p o ' s . m is l u m o g la podijeliti na: 1 . p r a k tičn u k a b a l u ; 2 . p is a n u k a ba lu ; 3 . n e p is a n u k a b a lu ; 4 . d o g m a t s k u k a ba lu . 1 . P r a k t ič n a k a ba la ' b a v i se t a li s m a . n im a i r it u a ln om magiJ o m . 2 . P is a n a k a b a la d ij e li s e u tri d ij e la n a g e :n . a t r ij u , . notarlkon I te m u ru . . . . 3 . �ep is a n a k a b a la j e d io e z o t e a nj'a što se r ij s k o g z n u s m e m m p u t e m p re n o s i, i n ij e b il a z a p is a n a s v e d o ne davno. Taj tip .k a ba le v r lo j e u s k o pove z a n s p r a k t ič n o m k a ba lo m . . 4 . ? o g m a t s k u k a b a lu m og li b is m o svrstati p o d p o J � � p is a n e k a b a le , zbog toga što se s a s t o ji o d r a z li č it ih d ij e lo v a koj i s u j oš i d a n a s veoma n e ja s n i . S � k la d �1 0sti se mogu uočiti n a tem e lj u t r o s t r u k e p o d J �! e p isa n e k a b a le , naročito uz p o m o ć m e t o d e g e m a t rIJ e . Kad k a b a li s t ž e li s a z n a t i b it n e k e n je m u n e poznate s t v a r i, n aj p r ij e će p o t r a ž it i brojčanu v rij ednost Im e n a poj m a za koj i j e z a in teresiran t a k o d a s v a k om s lovu i me n a p oj m a d a je brojčanu v � ij ednost, i to p o
•
•
61
propisima tradicionalnog hebr�jskog alfab�ta. Pr�ma zakonima numerologije, reduCira tada prvI zbroj na jedan od arhetipskih brojeva koji se kr�ću o� 1 ':-':9. �a primjer, ako je prvi zbroj 424, tada se Izvodi sllJe� eca operacija: 4 .+ 2 + 4 1 0, a l . . : ° � . Zn aCl da prirodu predmeta ili pojma za kOJI J � kabahst za �. ntere siran može naći u ezoterički m osobmama : rhetl �sk�g broja 1 . Srž svakog od tih brojeva . m.oze se mace utvrditi uz pomoć sukladnosti s hebrej skim alfabetom v' . ili »Drvetom zlvota« Zakonitost sukladnosti vrlo je značajan dio kabal � , � jer ona otkriva skri eno znač�� je čak i u riječi �a k.oJe su slične po svojoj konstrukcIJ I. Inter.esantan Je p nm jer, recimo, riječ »dam « što na hebrejskom z nacl kr�: v z � aCl Ta je riječ »skrivena« u i menu » Adam« , sto čovjek. Zbog toga kabalisti istiČtl n:'eđu ?d � os poJm � v. I " dam« i slova alef koje je, u stvan, pnnClp zivota smrti, a ujedno je i "iskra stvaranja« . Sjedinjavanjem slova »a« i » dam« , što sačinjava ime » Adam« : uspo stavlja se krvna veza između Ijud � ko� roda I prau � . zroka. Kombinirati slova, brojeve pOjmove na ovaj način znači postupati slično kao u matematici. Ta �o. se u matematici otkrivaju novi zakoni. U našem slucaJU, u kabali tražiti smisao u dobivenim rezultatima nije znanstve� a istina (u sadašnjem stadiju razvoja znan � stil, ali se mogu provjeriti neki rezultati koji su .dobl veni drugim, znanstvenim metodama. S � �uge �tr� ne, biti potlCaJ za rezultati dobiveni putem kabale mogu . . . daljnj a znanstvena IstrazivanJa. Tradicija smatra čitavu kabalu 120t n t m. v �a . tome 'e i čov'ekova bit istinita iz če a lo Icn� Pr s ije I a se sve kabalističke istine, n�ravn?-, m<;>gu nacI i u čovjeku. Kabala, nadalje, mora b � tl. tohko sve?b�h vatna da može odgovoriti na sva čovjekova pitanJa, sto =
=
I
"
I
•
62
ih ostavl "a 'oš od svo a a o d u v i 'e k s u tež i l a d a n a ' " e razri ' a zatIm u n e ova osto ·a n ·a . Pre b�d u ć i d a 'e k a b a l a si nteza čov � 'e k a i n 'e o ve č o v 'e č n o st\on� mora ?buhvaćati i sve pozna te znanostikojima se cov e� b a V I k a o što su b i o l o i 'a k e m j 'a f i l o z o f i 'a , .s l h o l o . a , astro no m i 'a medi c i n a i t d . Z n a m en i ti fra n c u s k i z n a n s t v e n i k i k a b a l i s t A d o l f F r . a n c k . r e k a o J' e d. a . e k b l a J ed m . ' l s i stem k O 'i e u sta n ' u d a čo v 'e k u qbJ a s m p O I m a n j e p r a u z roka I s v e m i r a i n a m i stičan i pa z n a n�tveni n· č i n . Pri tome v � a l j a b i t i v r lo oprezan. Ne :reba s h v atltl d � s e do k a b a l i s t i č k i h s p . oz n a j a m o ž e . . d o c 1 s � m o teh m cvk l m m a n i p u l a c i j a m a . K a b a la j e više . otIcaj z� n a š u p s i h u O dgovor d . o l a z i i z n as , a n e i z � . k a b a l e I I Z s a m e p i s a';;n;;e:-; ;: T. rij:-; e;;-;č�i-.----�..� .:.:..:.: =-.: -:. ::.....: K � �ala p O uča va da .se očitov a n j e prauzroka može .I z ra z l t l u p e t fa z a : 1 . i z v��i š te i l i s j e m e - a r h e t i p s k i č o v j e k ; 2 . k o n j e n - p od r u čj e zr a č e n j a ; 3 . sta b l o i l i drvo - p o d r u č j e s t v a r a n j a ; 4 . grana - podru č j e o b l i k o v a n j a ; 5 . p l od - p o d r u č j e d j e l a . tnosti . �a b i L . J . K �akovsk S\LOm d 'e l u K a b a la s vjetlost . spasenz�� tvr?1 d a s v a k a f aza u toj a l egori j i z n a č i ovo :' , " K on J e� , I z v o �i! te : faze koj e to me s l ijede, na p r i m .J er , grana e . v on �te za p l o d , a to z n a č i d a j e , p ! / � odručje o b l J. kova n J a I Zv o n š t e ,područj a d j e l a t n o sti ' . Sta b l o i l i d r v o O� � t j e i z v o r i š t e z a g r a n e i z a p l o d i n a taj n a č i n j e ,po?ruCje s �v� r a n J, a ' u j e d o i v o r i š t e i � za , p o d ru čj e � o b l t k ovanJ. a za , p o d ruCvj e, d j e l a t n o s t i ' . K o r i j e n p ak s t a b l a opet j e i zv o r i š t e ne s a m o d r v e t a , g r a n a i p l od a , . nego J e: također ,podru čj e zra č e n j a ' i z v o r i šte i z a . , p�dru �J e stvara n j a ' , o b l i kova n j a ' i , d j e l a t nosti ' . l, ko nacno, I m a m o Sj. eme koje j e i z v o r i š t e i k o r i j e n a i sta b l a 1
•
a
•
a
.
•
,
•
•
•
.
•
I
U
_
I
63
k je v o č i � p ti e rh a in č a n j ta : i g ra n a i p lo d a , p a je n a ra s a q u r d o i ' ja n e č � � p prapori je k lo i ,područj a o z : � ; o l st o tn a � J d a q ru d o ,p I ja n a v : n ja ' ,p o d ru čj a o b li ko ta a , « ta I Z ta e rv D » u m e sh ? � Eto, ti h pet fa z a tvore o u a n g o k Ic st lI a b a k g o n p u k je sh e m a : u st v a ri , b it c je lo cavanJa.
Drvo života
o
o
v
o
•
o
o
o
•
,
,
o
o
,
64
DRVO ŽIVOTA je kombinirani simbol koji ujedno predstavlja prauzrok u obliku arhetipskog o čovj eka. S kabalističko stanovišta čov ek °e ot uno ili savršeno utjelov jenje svemira, jer je stvoren prema o istim zakonima reprodukci e kao i sve ostalo u sve mi ru. ovje Je najrazvijenije biće na Zemlji i sve ono što se u velikim razmjerima odigrava u svemi ru, odi grava se u manjem razmjeru i u čovjeku. S hermetičkog sOtanovišta, čovjek je mali svijet, dakle mi krokozmos, nasuprot svemiru - makrokozmosu. Drvo života, prikazano na sl ici 3 , sastoji se od 1 0 povezanih titrajnih krugova. Ti krugovi su međusobno spojeni dvostrukim li nijama nazvanim » stazama « . Shema obuhvaća 22 staze, koje predstavljaju 22 slova hebrejskog alfabeta. U kabal i su tih 1 0 titraj nih kru gova i 22 staze poznate kao » 32 staze mudrosti« . Imamo li na umu da se npr. osnovno svojstvo j astva može ostvariti i provesti uz pomoć 3 2 sistema, i da ljudsko dinamično središte budne svijesti posjeduje 4 osnovna svojstva, to onda znači da imamo 1 28 si stema, koj i se prema skali ključeva titrajnih krugova dijele u 1 0 stupnjeva, odnosno u 1 0 titrajnih krugova. Titraj ni krugovi su u stvari različita stanja očitovanja vječne svjetlosti i prema tome na svoj način prikazuju 5
K.bala
65
te I" z ra su e z a st o n b o d to sv o je v rs n u eV61u c ij u . No is a sk d u lj je o k u ć o m o p s « i st o tl faze » su b je k ti v n e sv je a v o it č o g o k ič m z o k a sn je sv p si h ič k a e n e rg ij a p o st a je i a v o g ru k ih n j a tr ti je n a n ja . P ro m a tra n j e i proučav si p ih n z ra a j n a tr a m z ra st o n ć u staza u p u ć u je n a m o g iz a j n a n z sa su u g n u J i u d u re h ič k ih p o ja v a u čov je k u . F iz a im v st u k is s ih ći ju zu e v o p a d la g sl ič n ih izvora p o m o p ra k se dođu do n o v ih otk ri ć a . je g o n o u eb tr o p u u k ts a m e O p is a t ćemo sa m o si st a z j ji o k , a č u lj k g o sk n to a m ra d n o g , u stvari tetrag j o k ič st li a b a k U . ja n re a v st o i pravo k lj u č apsolu tn o st i ih ij n ž a jv a n d o je n a d je č u lj m a g ij i tetrag ra m a to n sk i k a k ij d u st je in č o p za a d u sv e im č , u n iv er za ln ih k lj u če v a b a le . a n a jč ro b » o a k i ti a zn o p če a in su T it ra jn i k ru g o v i a v je ro b e � li b o e tn k ra st p a ju a lj v z n ače n ja « , te predsta e b se za g ru k i n j a tr ti i k a sv o d 1 do 1 0 . P ri tome u ra p a ip c n ri p o tV js o sv o si m b o li z ira razvoj i o d ređen . a tv js o sv a v o k je v čo i o k ta to is zročn os.ti, a li e it m o k o i tr u i su n e lj e ij d o p a Deset ti tr a jn ih k ru gov p u st i il a n lo o K . 3 u ik sl o jm a d le g o P k o lo n e il i tri st u p a . u p u st se m to i i st o n ič rg e n e p n a d@-9nbj stra n i je stu a n lo o k , m ti u đ e M . a ij c n te o p a n v ti k p ri p is u je m u šk a a e lj o b i, st o g ro st i il ra o tp o ik l b o n a li je v o j st ra n i st u p a je a sk n že je u is p ri p i n lo o k se j rečeno k a ž n ja v a n ja , i to p u st i il p u st ji n ed sr zi a l a n se i in p a si v n a sf er a . U sred la sk u p u st j ta je r je , že te o n v b la g o st i, od n o sn o st u p ra i d e sj e iš v š jo a a v ri k re p o n ič m lo je d đ u ju ć i faktor koji o sn o n d o , ra o p t' o m o p u st sa i n ju je st u p e n e rg ič n o st kažn java nj a. id e ln a n io c o m e e n v o sn o Simbolično su Iznesene menzije i nji hova ravnoteža. i n rs v je o sv p u st ji n ed sr ju u k li b o o T it ra jn i k ru g o v i št ih jn a tr ti h li a st o i lj te a g la d o su p re n o si oc i, o d n o sn o
SLIKA 3
PSIHOlOSKO DRVO - DRVO lll'OTA
V'
•
ŽENSKA I' ASI ''''' OH
I1USKA AKTII" OST
LIJE\'( STl P o
K
PASlI "
['JA STL I'
STROGOST :'> EG.lTI\' :'> A F A Z A OČITOV,,,J.\ I1AJKA \ . EOGRA " Č E ' O Sl ZDRŽAVA'JE
I
SREONJI STUP
E'ERGI
I I
I I I I I
�II LO SR I)E·Sl l" A
I (KETIHR) 'EUTRAL" SFER A
I
I
PO lIT IV i',� FA Z< OČ ITO VA NJ A
I OT AC I '1EOGRA,
" IČ Ei' O D, IR II A" JE l
(8I:'1AH)
(KOKMAfI)
,
•
ŽE'SKA SFERA
I
I
MVSKA SFERA �
T
SF ER A
16
(GEBl RAH)
,
(KI1ESEO)
SFERA STROGOSTI
SFERA Ul OA VI
6
(TIPfl ,IRET) SFER A SKLAD·\ (HOD)
( ' f:CAH) SFERA
,
SIJES'E
SFERA ODR,I ŽA.
,
A K T I I"'
"A'JA
,
I
I
I, I
(JESOD) RAZI'O,I"" S FER,I
I
I I I ' •
I I I
I
I I
•
,
v
•
I I I
I I
( \(, l K L T) Sf ER A 5T 1'A R :\O ST I
I
SHEMA TITRAJ:'>II1 KRUGOVA
, ,
I I
,
66
1I " K Tl V� 1 SH'P
J
,
,
DES" STL I'
I •
,
•
,
krugova i zbog toga se u njima nalazi sjeme i muških i ženskih potencij a. Inače svaki od tih titraj nih k ova u biti je na specifičan način androgin, odnosno avo spolan . Naime, svaki titraj ni krug je i ženski, odnosno prijemljiv u odnosu na titraj ni krug kojemu prethodi, dok je muški prenosnik, odnosno veza onim titraj nim krugovi ma koji za njim slijede. Prema prastaroj kabalističkoj tradiciji, » stup ravno teže « ili » srednj i stup« nalazi se između » stupa ener gičnosti « i » stupa otpora « , odnosno » kažnjavanja « , da bi se nadziralo pretakanje pozitivn ih i negativnih kvaliteta svakog titraj nog kruga. Taj opis možemo usporediti s miješalicom za toplu i hladnu vodu u kuhinji ili kupaonici. U psihoanalitičkoj teoriji konstatirano je da postoj i mogućnost pretakanja energetski agresivnog impulsa u libidni impuls. Ne zna se točno postoji l i neki zajedn ički nivo za oba impulsa ili je svaki zaseban, samo s mogućnošću pretakanj a. >, �tup energičnosti « možemo usporediti s pritjec! štern tople vode ili, apstraktno govoreći, s » neograni čel1lm darivarijem« , na »stup otpora« ili » kažnjava ' nja.« s » neograničenim suzdržavanjem« . Ako je čov ek pozitivno usmjeren, dobrog ponašanja i dobrih djela... otvara » stup energičnosti «, a pozitivna faza tog očito vanja pušta toplu vodu do neizdrživosti. No nijedan čovjek nii·, tako savršen da bi mogao postići tu neizd�živu toplillu i zato se u svakom automatski otvara ponešto I » stup otrora « , o nosno » ažnjavanj a:,-koj i �eutralizira ; IIZ. ržava pretjeranu toplr;U tako da voda bude ugod!":) topla. ovje J e definiran s umjerenim razinam-a o'/ih stanj-a. Svaki pokušaj da se dostigne ),savršenstw) « u bilo kom obl iku osuđen je na propast, jer nije u skl adu s poj mom i definicijom čovjeka. Tri ,
�
68
stupa » D rveta života « mogu s e s , ' la k o c'om u s p o r edI tl s , , k a n a l Im a " Id e « » š u sv u m n e « I' » p , ' mga l e ,< IZ s istema , , . ' J ?ge, gdJ � J e ka a l š u š u m n e k a n a l � u z d iz a n ja k u n d a li n i s l le . -r:0 J � o n a j sred iš n ji k a n a l š to s e n a la z i iz m e đ u , » ld e « I » pm a le « , m u š k e i ž e n s k e p o t en c ij e . ? v S nesto � Is e m a š t o v it o s t i ta b i s e t r i jog in s k a k a n a la m o g la prolstovetit i s ji n o m i J' a ' , n g o m z e n s k lm " I ' v m u s k'l � p n � clp lm a k in e s k e fi lo z o f ij e , a tao b i o d g o v a v rao s u s u m n l a n a logu u » s red n je m s t u p u « d r v e ta ž i , vo t�. S u v r e m e n i ka ? a li st i s ma t r a ju li jev i i d e s n i s t u p , p o z lt I ,: n o m � n g a t Iv n o m fazom o č it o v a n ja , dok je � , , d n JI t p c o v J� k o v a a k t Iv n a s v je s n o s t . Postoje r a z li ::� �� CI:1 � a z lv l za s lI cv n e pojm ove. Id e je i stavo v i r a z n ih , ucen Ja l a! U s a m o n e k form a ln e r � , az li ke i nepotre b n i � s u p O k u s a! 1 d? � a � l, a n J a da je s a m o � je d a n o d n ji h , , » pr a v I « , » lst m lt l « d l » je d in i « ,
I
,
_
v
•
,
,
•
•
•
,
•
.
_ -
69
•
Deset titrajnih krugova •
l •
suvremenoj znanosti, da se njegovim objašnjenjem bavi veliki broj psihologa, psihoanalitičara i ostalih stručnjaka. Kao pri mjer može se navesti još uvijek neriješeno pitanje: razvijaju li se pojedine strukture ličnosti iz jedne zajedničke strukture ili već pri rođenj u postoje određene " klice« za svaku strukturu . U primordijalnoj točki možemo obuhvatiti i ona tri stupa, i to otprilike ovako : 1 . širina - stup energičnosti ili pozitivna faza OčitovanJa; 2. debljina - stup suđenj a ili negativna faza OčitovanJ a; 3 . dužina - stup blagosti ili čovjekova svjesnost. I Sigmund Freud je formulirao tri sloja ličnosti : id, , ego I super-ego. Kad god se govori o izrazima kao što su širina , ?eblj,ina i dužina, pa onda početak, sredina i kraj, valja I matI na umu da se radi o apstraktni m koncepcijama koje prikazuju različita stanja svijesti, i to na različitim razinama, a što sve skupa istodobno postoj i i u vre menu i u prostoru . Iz prvobitne točke počeli su zračiti titraj ni krugovi zaredom, i to na slijedeći način : (Hebrejska imena za titraj ne krugove glase : ) 1 . ke ra h, 6. 3 . binah, 4. kesed, 5 . gebu er� 2. kokmah, .: ti(aret, 7. necah, 8. hod, 9. jesod i l O. malkut - i ona se upotrebljavaju kada želimo aktivirati svoje titrajne krugove. Dakle, pri magijskim operacij ama, izgovara jući 't � imena, pokreću se u tijelu posebne: vibracije. Te riječi su stoljećima služile u specifične svrhe, ,pa imaju određeni emocionalno-magij ski naboj . Mogli bismo ih usporediti s riječima koje izazivaju dubl je asocijacije i povišeno raspoloženje, kao što su sloboda lJ' ubav smrt. Psihoanalitički pristup poznaj e slobodne asocijacije ,
•
i v o g u r k i j n a r it t u s o A l l PRIJE NEGO št a n č a n o k s e b o m a s la ja o t s o p je š jo i, n e č a r iz i il b e ć p uo , l m e v s n e r o v t s je to š o g e n � e ij r p , li a b a k a m e r P . t s lo t s v je . h A . « l V je s i ln a ij d o im r p i n :? s je v iz i n a � v o k li � b o » b ij ah u , e r s u » e IJ n S JO t s lo t je V s se r je i t a ž r d o li g o m u is n e s i on i k š u m i i k s n e ž o a k i it z a r iz la je p s u e ij n e s š jo i « a il č doto i. t s o n č o r z u a r p t k e p s a t Je V s Ja n e c to o d e r s u a b o d u , li je id v ć e v o m s to š o a K g o n č a n o k s e b iz a ic k č o t a n s o tl je v s e s a il j o v d o lo s t i . k je v o č i k s ip t e h r a i v r p o a v o k li b o e s je n d o i a izvorišt . g u r k g o k e n r a t u n u i ic k č � o t i č li a m o e v a b ž d o d e r p Ta , � c to u t u e s o Il p lo k u a v o g u r k ih n j a r it t t e s e d ih No sv i d r im r p » a n a v z a n a n o i je a ? � g to g o b z i i t s lo t je v s u k ic I a I I Je m a z n V O t g a k č o t : je �� o k a I � . m o ? k č o t « � m ja ln o e n s I Ic S o r Je e n vt,n a im � k a i � a d m � a �� n , z , a iv lj je d ne p ? . a In lJ b e d I a In lr S , a l11 z u d u s e lJ z n e l1 U d e T . e ij z n d im e i n t e č o p : u la e ij d i tr u li e ij d a ij z n e im d ih t d o S v a k a se e ic k č o t r a t u n u , e m o t a m e r P . io d i n š r v a z i i j n d e r s d io , io d n a d je t e p o i in č a ic k č o t a m a s a l a ć li je d 9 im � m o i r t e in z je n i a k č o t , le k a D . a ć li je d t e s e d a p u k s e v s je što t e s e d e in č a ij z n e im d ih t a ć li je d t e v e d e t e ij z d im e n o n s o n d o i, n e č a r iz u s to š o g e n e ij r p a v o g u r k ih jn a r t it . je n a v o it č o o n e š r v o d o il p r ij e nego što je b n a t e n o g a z o k li to je š jo e u Razvoj p s ih ičk e s t r u k t r v
•
..
70
•
•
'
•
,
.
I
,•
I
,
,
71
n ko ih j bl du j na do de vo ne O i. aj až u dr aj po ziv iza ko je . ne ra ob o ka ih at zn po , ka re ep pr za ni o fli kata prek i eč rij ne aj ač zn be led izg na da la aš on je pr a liz na oa ih Ps i oc as ih dn bo slo i aj až dr po o ka ne aj ač zn lo vr ti bi mogu li, bo sim i i eč rij i da io rd tv , ga to im os , je ja cij a. Ju ng ni' � � e sr oj r tu ul -k cio so oj in ez nj u i du vi di in i at zn ne po � IJa oc as Je an et kr po za je en ač zn ko ne u aj ta ko đe r im tihe ar o ka i at zn po su li bo sim vi ak T . je ci ak re ne tiv pOVI .
I
••
•
,
Neutralna sfera ( Kether) t. ve de lih ta os e išt or izv je on i ug kr ni j ra tit vi pr je To be se e m sa ar ut un a j ko , 1 ka oj br je isu ip pr N jem u se e. al sk ne al m ci de a ev oj br t ve de lih ta ob uh va ća os bo sim h ki ič er m nu « a ad on m » no ed uj je an jed ka Broj e dj ne je ka oj br a a. ac j re go ta pi i re go ta Pi a lič ki h idej lj iv a, al i se ip ak da de defin irati. Ka ko defin ic ija uv ije k i vn iti fin de va ža ra od o sn no od , ku sli itu ov an st ra ici proj an jed ke oj br em nj va ža ra od se da o m di vi predmet, proj ici ra ju osta li broj ev i. N a taj na čin broj ku jed gn o sn no od , « a ev oj br ih sv m ce »o i at zv na o sm bi m og li sli ko m »oca sv ih stvari Među razli čit im at rib ut im a ko je je dobi la neutraLna j ža dr sa a lik ve t os en riv sk a en riv sk : i ov sfer a je su 'no st - pr im ordi ja ln a točka - točka un ut ar kr ug a macroprosopos - st ar in a od star ih . i, nj ba lu j ko ds lju ra va go od ug kr j ta u N a čovj ek ' od no sn o čit av oj gl av i. n va iz k ije uv š jo m ja po o ka a er sf a Ln ra ut je ne In ač e : bi i tit va sh e ož m ne um i sk ud Lj a. tv us isk g ko ds lju , I oJ st po ne a ug kr g no j ra tit g to r ta nu U e. er sf e neutra Ln ni ka ka v ob lik nego sa m o » čis ti bi ta k« . Un utar te sfere ala vlj sta po us a bi j ko a cij ija nc re fe di a kv ka ni ji sto ne po zo be g to lo če na i til va sh o sm bi a D . ve ro pa su protne
bl ič no g stan ja late nt no g postoj an ja , m or al i bi smo m a-= štom dočarati pr az an , bezo bl ič an , m eđ uz vj ez da ni pro stor bez gr an ica , ko ji ip ak sa dr ža va sa v m og uć i živ ot . Postoj i i dr ug i atrib ut neutraLne sfere, a m og li bi smo ga na zv at i » pr vo bi tn im bl jes ka nj em « ili » pr vo bi tn im tr za nj em :, . To je ve om a pr ik lad an at rib ut , jer j e iz tog » prv? ? ltn og bl jes ka nj a., ili » trzan ja isk oč io dr ug i , tJt��J nJ �rug, z � pr av o pr vi od sv ih titraj ni h kr ugova , kO JI J e di fe re nC Ira n u jed an od dva na čin a posto ja nj a, bi lo kao m uš ko ili ka o že ns ko . Prvi titrajn i kr ug ne ki na ziv aj u i kr un om . Ovdje kr un a predstavl ja si m bo l ve like m udrosti i m oć i, što uj ed no nagovještava da neutraLna sfe ra i jes t i nij e sa sta vn i di o na še g svem ira . To uj ed no zn ač i da se di na m ičn o sre diš te na še bu dn e sv ije sti ni kada ne poj avlj uje u ne ko m stv ar no m, reali zir an om ob lik u l)ego je nešto što pr ed sto ji čvrstom tem elj u iz kojega sve proi zla zi. Ta sfera pr ip ad a u stvari ne ko j drugoj di me nz iji , ko zm ičk oj di m en zij i i ne ko m nam a ne po zn at om sli jed u postoja nj a. N a taj na čin mo že mo sh va ti ti ra zli čit e tipove po sto jan ja, a to je bit no za cje lo ku pn u ezoter ijs ku fil oz ofiju . Jl!eutraLnu sferu mo že mo ' sm atrati i po no ro m iz kojega sve proi zla zi ' u koji će se sve vr at iti po sli je �dr eđ en og_ ko zm ičk og razdQb Ua . Zb og toga u sv im ezoteričn im m itovi m a koj i se od no se na neut ra Lnu sferu na ilazimo uv ije k na po ja m ne bi tk a. Ezoter ija na s, ' m eđ ut im , po uč av a da je takvo sh va ća nj e pogr eš no jer je pr em a nj oj neutraLna sfe ra na j in ten ziv ni ji ob iik po stojan j a. To ne og ra nič en o postojan je ne ov isi ni o ko jem ob lik u ili bi lo kojo j protud jel at no sti . Sv ak a ra zin a postojan ja im a svoj pr im arn i ob l ik . Mater ija je np r. na jvj eroj atni je prvefIstveno ele kt rič no g ka ra ktera, a to ezoteričari izr až av aju kao et er ičn u po draz in u ko ja se na laz i isp red on e če tir i ele m en ta rn e
1.
•• .
•
• •
•
72
•
•
73
ra zin e: ze m lje , zr ak a, vatre, i vode ili , dr ug im rij eč im a, o ka o m aje zn po iji er at m u ja a ko nj sta i tir če a sa on kr ut o, tek uć e, pl ino vit o i va tre no . Ka ba listi sh va ća ju da ps iho loš ko drvo života postoji a em pr e p� e, zin ra e rn ta en m ele i tir če e on od u svakoj tome u po dr uč ju zračen j a drvo čis ta pr od uh ov lje no st, u bi da , um i sk tip he ar je vo dr ja an ar stv ju uč dr u po po dr uč ju ob lik ov an j a drvo bi lo sv ijest izr až en a u m i ju uč dr po om aln ij er at m u o, čn na ko , i a am čic sli im saon li ob im sk nj va jim ni ež nj u ili im ub gr u se i javl jaj uć a zn na a ug kr g j no ra tit og ak sv a sil e j an ov jel D a. cim e rij » o sn no od , om en im m ni đe re od , tim đu me je, čeno ivu at er op nu tič ak pr u aj av uć og om i eč rij Te . « e čim a sil na razl iči tim razin am a. Im e oz na ča va dje lat no st po je no lje ov uh od pr te čis ju uč dr po u a ug kr g no j ra tit g di no g ko ne e sil a ziv po a en im ć mo po uz ist ult ok sti . I ka d tit ra j nog kr ug a, on že li do ći u ko nt ak t s tim tit ra j ni m e op ke ijs ag ti. bi j ijo tn ak str ap j � na j vo go nje u krugom ra cij e i maj u za cilj ko nc en tra cij u en ergij e i njez�n o ' upiiĆi va nje u određen o:n_sll)jeru; To I1v ije k �lO.t�a 0d i laz do ko ta o m sa se jer , m ro sfe om ln ra ut ceti s ne on e ra isk on sk e sil e što di rektno proiz laz i iz ta jan ći. mo ne ač on sk be e nic riz te , sti no va ito oč ne e en stv Zn an stven i pr ist up neutralnoj sferi mogao bi da ti neke nove pr inc ipe u ps iho logij i . Da na s jo š ne po zn am o au pr g ko nič jed za ju an j sto po o e ez ot hip e en zn an stv zro ka sv ih ps iho loš kih poj av a. To je vje ro jat no zbog ) ju cil o ka au (n ija log leo te a en ać ihv pr je ni š jo što toga u ps ih ol og iji i bi ol ogiji . -
2. M uš ka sfera (K ok ma h) Tom tit ra j no m kr ug u pr ip isu je se broj ka 2 . To je mu ška ak tiv na poten cija pozn ta i kao otac, od no sno očeva slik a s kojom će . se ka sn ije sje din iti tre ći tit raj ni 74
•
,
,
kr ug . M eđ u ep itetim a muške sfere im am o ov e: - na d� �� ra vn i otac - si la ob li kova nj a. Ta sfera je su kl ad na s lIJ ev om st ra no m čovjekova lica. In ače se ta sfera u ko zm ič ko m sm is lu id en ti fic i ra la s as tr on om sk im zoo dij ak om . Kad sm o već us po redi li neutralnu sferu s točkom mušku s(eru n:ož em o us po re di ti sa crtom u ge om et rij � sk om sn llS lu , Je r crta ni je ni šta drugo do sl ijed to čk ic a kro� prostor. Ta r�:na crta ili » uz di gn ut a toljaga si le « moze se us po re dI tI s uz di gn ut im m uš ki m sp ol ni m u dom (p ha lu so m ) , je dn im od na js ta rij ih ezoterijs ki h . . . sl m bo l : to�a tJt ra Jn og kr ug a. Muška sfera je u bi ti . , dl ll�� ICna , Jer s� un ut a� nj e na la zi sj eme cj el ok up nog da lj nj eg stvaranj a. K va lIteta tog po dr uč j a j e m ud ro st a m ud ro st uk lju ču je i sa vr še no zn an je i sa vr še no razu � m ijeva nj e. :Z� a �aj no je da se os obin a razu m ijeva nj a po se bn o pn pl su Je trećem tit ra jn om kr ug u. In ač� je ph al us sv oj ev rs ta n sim bol tog tit ra jn og kr ug a I predstav lja di na m ič nu i pozi tiv nu srž muške sfere, je r m uš ko je di na m ičnost, kao što je že ns ko la te nt no st , od no sn o potenc ija ln a sil a. 3 . Ženska sfera (Binah) Tom se tit ra jn om krugu pr ip isu je broj ka 3 . Ženska sfera je že ns ka pa siv na poten cij a ko ja se ta ko đe r na zlv a dvoj a � o, ili ka o m aj ka, ili pa k ka o pl od na m aj ka , , k?Ja se vJ e�no » pa n « s oc em , tj . s muškom sferom, da bl se sve �'ur mogao održavat i. O sim toga, taj tit ra jn i � rug na zIv a . se jo� i vel ik o more i u nj em u je ko rij en , , Im � na M an j : kOJ a Je I � ac. e po zn at a u ezoter iji ka o . a ka � � svega zIvog. O na Je sv ak ak o na dn arav na m ajk a Jer J e, u sr:'� ri, že ns ki as pe kt pr au zr oč no sti . O si m toga, , , ovaj tJt ra J I1 1 krug ka ba lis ti sm at ra ju ar he tip sk om m a . termcom kroz ko ju se oč itu je sa v ži vo t. ,
75
Ovaj titraj ni krug ima različite epitete pa prema tome žensku sferu još nazivaju - tamnom sterilnom majkom, svijetlom plodnom maj kom. To područje odgovara desnoj strani čovjekova lica. Dok je muška sfera bila dinamična sila, ženska sfera je, u stvari, svojevrsna posuda za tu dina�čnu silu. U ženskoj i muškoj sferi prvi put nailazimo na polarizira j uće aspekte očitovanja. Zbog toga oba principa i jesu zajedno stvaralački principi, odnosno oni tvorci o kojima govori Geneza. Te dvije snage su dva primordi j alna bloka života, oni su i proton i elektron, a to je ono što sačinjava sve aspekte stvaranj a. U tom prvom paru titrajnih krugova i leži ključ seksualnosti i spol nosti i svega onoga što se na to nadovezuje. Jer to dvoje predstavlja osnovne biološke suprotnosti mu škoga i ženskoga. Doduše, suprotnosti se ne zbivaj u baš u » prostoru « , ali se ipak donekle zbivaju unutar » vremena « . To vidimo u izmj enijivim razdobljima koj a prate i naš život, u plimama i osekama mora, u našim fiziološki m procesima. Izmjenični tokovi djelat nosti i zastoja, građenja i razgrađivanj a nisu ništa drugo do međuigra dviju vječnih suprotnosti. po grešno je ocjenj ivati » muške« i » ženske « principe pozi tivno ili negativno. Oni su nužni za egzistenciju i za psihološke procese. Interesantno je u tom kontekstu pribilježiti da je jedan od simbola ženske sfere i planeta Saturn. Ona se ujedno identificira s Kronosom, odnosno vremenom. Ti kozmički valovi prekrasno su izražen i Shakespea reovim riječima: » Postoji stanoviti val u poslovima lj udi koj i ih, pretvorivši se u pravu plimu, dovodi do srece. Budući da je mudrost kvaliteta muške sfere, to je razumijevanje srž ženske sfere. Mudrost nam sugerira ,
«
•
76
•
p o t p u � o b e s k r a jn o z n a n je d a b i r az u m ij ev a n je p r i tom p r e n o s Il o s p o s o b n o s t da s e s h v a te n a č e la in h e r e n t n a u n uta � m u d ro s t i. Z b o g toga otac z n a s ve, a li m a jk a sve . �,a� u m JJ e . Neo�h o� � ?s t p r is u t n o s t i oca i m a jk e u o d gOJ U dJetet� n a j bo lj I J d k a z ove m is li . P o k u š a j da s e � ? o d s u t� o s t J ed n o g r d lte lJ a u odgoju o p r ? a v d a p s e u d o . d o k a z� m a u stva n Je k o n s t r u k c ij a k o ja s e z a s n iv a n a . osob n Im � sk � s t v im a pojed in ih a u t o r a , a li n e m a n i-
SLIKA 4 PRVA TRIJADA I
I'\EUTRALM SFERA
•
3
2
ŽENSKA SFERA
...
.
; '
o
"
'
. . . L. • . ' '• • •
• •' .
.
.
.
..
• '
•
•
•
•
'
"
'
.
'
�.
.
.
:
• .
'-'
••
•
•
. ..
•
• •
•
•
•
.' .
•
•
•
:
•
•
. '. " •
.
,
..
MU KA SFERA
�
•
. . .. . .
• .
,
•
·
•
.
;
.
� o
·
.
·
.
.
•
·
• •
·
.
• •
",
· .
•
.
•
.
•• '
'
•
•
:
• . ' o' •. •', ' .
•
•
.
•
.
.
'
.1.
-,
.
•
•
'
'
.
•
.
"
.
•
•
•
•
•
.. "
.
.. ',
. . '
.
:
•'
.
.
" .
'
'
• .
.
_
';
" , . .
'
. "/ . . . ,
•
•
•
•
•
•
·
77
4. Sfera ljubavi (Khesed) Ovom titraj nom krugu pripi suj u broj ku' 4. Sfera Ljubavi je muška potencija koja zrači iz ženske sfere kao svojevrstan rezultat njezina sjedinj avanj a s muškom sferom. Sferu ljubavi nazivaj u veličan stvenost. Njezina kvaliteta je milosrđe, odnos� o ljubav, ali sva kako na višoj , kozmičkoj razini. Među atributima sfere ljubavi je veličina. Njezina se sukladnost odražava na čovjekovoj lijevoj ruci, a astrološki joj je simbol planeta Jupiter. Sfera ljubavi je prvi titrajni krug koj i može shvatiti judski um, jer je on konkretizacija apstraktnih nače'I a što su ih formulirale prij ašnj e tri nadnaravnosti, a tosu neutralna sfera, muška i ženska sfera. Između tri nadnaravnosti i ostalih sedam titrajnih krugova postoj i stanovit jaz što ga kabalisti nazivaj u ponorom ili ambisom. Taj j az je, u stvari, razgraniče nje različitih stupnjeva svijesti. Tri nadnaravnosti sim boliziraju viša stanj a što nadilaze ljudsku normalnu svijest i budnost. Međutim, funkcija nižih titrajnih krugova u području idej nosti sam� je onda moguća ako su te ideje toliko niske da ih može shvatiti nor malna svijest običnog čovjeka. Da bi e bv'a.tila ,!p straktna bit viših titraj nih krugova, mora se premostiti jaz ili ponor, a da se to mogne izvršiti, poj edinac mQra napustiti vl astitu ličnost, da bi ona mogla doseći svoje_ više jastvo ili, j ungovski izraženo,. da uroni u vlastitu� » veliku nesvjesnost« . Drugim rij ečima, nesvjesno ima više sloj eva .
SLIKA 5 •
..
D R l G A T R IJ A D A
•
·
'
·
.. .. .
·
.- :', ..
.
. ·
>
..
..
..
:
..
'
..
'.
.
.' ' . -
'.
" .. . .. ' .
·
.
.
'
·
.
.... .
.
·
·
-
,
"
.'
:
. .
.
.
.
"
•
.
..
..
.. ..
• .
· "
• •
"
".
·
.. •
.. .
'
·
; ..
.
"
..
:
..
.
.o o '
.
•
•
·
.,'" .:" 0
. -'
•
.
_
oo
5
. .
·
.'
' •
.
-
..
. ' . .
.
.
"
.
-
•
. .
. -.
.
' .
.
' �
.
.' -
. .
'
• " '
4
SFERA
SFERA
STROGOSTI
LJ L RA\ 'I
6 SFERA -.. H A R\1 01
•
•
•
•
'
o "
.
•
..
•
5 . Sfera strogosti (Geburah)
Ovom titraj nom krugu pripisuje se brojka 5 . Sfera strogosti je ženska potencija koja zrači iz sfere ljubavi. Atributi tog titrajnog kruga jesu - pravednost i 78
st ra h .
Ta sfera je su k la d n a sa č o v je k o v o m d e sn o m ru k o m , a a st ro lo šk i se id e n ti fi ci ra s p la n etom M a rs . , Sferu � �:.ogosti sn a tr j u in ače n a js n a ž n ij i m i n a jd is : � . c 'p h n Jr a l11 ]l m od SV ih tltrajn ih k ru g o v a . Njegova si la
,
..
,
79
ne mora bit i zla , ali sam o tak o dugo dok se srž ne pre lije od pra ved no sti pre ma ok rut no sti. U tom e se i sas toj i sim bo liz am M ars a, koj i je i rim ski bog rata ili bo rbe . Za ka ba liste sfera strogos ti je u bit i prv ens tve no po sre dn ičk a sila i svo jev rsn o ogran iče nje sfere ljubavi, što je sva ka ko po tre bn o, jer bi se bez čvrste ruk e sfere strogosti mi los rđe , od no sno e erg ičn ost sfere ljubavi vrl o lak o mo gla de fin ira ti u pr vu ludost ili svo jev r sta n ku kavič luk . Sfera strogosti se može usp ore dit i s va tro m, koju možemo up otrije bit i ko nst ruk tiv no ili de str uk tiv no , ali se razorna sila te vatre može og ran ičit i bri žlj ivo m ko ntr olo m pla me na . U psi ho an alit ičk om rje čni ku ov a bi sfera bil a na jsli čni j a arh ajs ko m sup er- eg u. •
6. Sfera skl ad a (T iph are th)
Ovom titraj no m kru gu pri pis uje se . broj ka 6. Nj e govo se po dru čje na laz i u sre din i drveta života i sm je šteno je na » stu pu blagosti od no sno ravnoteže. To' je područje zra čen ja što pro izla zi iz sje d�n jav an ja sfere ljubavi sa sferom strogos ti. At rib uti sfere sk lada jes u - ma nja sad rža jno st - sin , ali i čovjek . Ta sfera odgovara čovjekov im gru dim a, a ast rol ošk i se ide nti fic ira sa Su nce m. U sferi sklada sje din juj u se sfera ljubavi i sfera strogosti i tim e do biv am o ha rm on iju , od no sno ljepotu, blagost. To po dru čje up otp un jav a dru gu trij ad u na drvetu života. (V idi sli ku 5 ) . As tro loš ki, sferi sk lada pr i ada Su nce, pokretač cje lok up no g živ ota na na šo j p an eti . Stari alk ern iča ri pri pis iva li su tom području mi sti čno alk em ijsk o zla to. Ne svj est an i od ko nfl ikta slo bo da n ego im a slič ne oso bin e. « ,
80
7. Sfera sv jes ne ak tiv no st i (Necak) Ovom tit ra jn om kr ug u pr ip is uj e se br oj ka 7. In ač e . Je sfera svjesne ak tivnosti m uš ka po te nc ija što zr ač i di re kt no iz sfere sk lada. Sfera svjesne ak tivnosti im a jo š i atri bu t - čv rs tin e. To po dr uč je odgovara čovj ek ov im st eg ni m a i no ga m a, a as tr ol oš ki se id en tif ic ir a s pl an et om V en er om . Sfera svjesne ak tivnosti predstav lja u stvari lju ds ke .In stInkte i os je ća je . Ta sfera gusto je na se lje na m isa o ni m ob licim a.' I ovdj e ar he tip sk e id ej e ni su jo š do bi le ko na ča n ob lik . St o se tič e pl an et e V en er e, koja po kr iv a po dr uč je sfere svjesne aktivnosti, va lja se po ds je tit i da je V en er a grčka bo ži ca lju ba vi . Venera ni je pl od na bo ži ca ka o , reCI m o, Ceres ili Perzefon a. O na je j ed no st av na , či st a os je ća jn os t. To se ob ja šn ja va či nj en ic om što su stegna i noge, do du še u ne po sr ed no j bl iz in i spol ni h orga na , al i to još uv ije k ni su sa m i sp ol ni or ga ni . Stoga sfera .s:,jesne ak tivnosti pr ed sta vl ja in sti nk tiv nu i os jeć aj nu st ra nu na še na ra vi . •
.
.
8. Sfera od ra ža va nj a ( Hod ) Sferi ovog titrajn og kr ug a pr ip isu je se br oj ka 8. Sfera odražavanja je in ač e že ns ka po te nc ija što zr ač i iz sfer e svjesne ak tivnosti. Pr ipisu je j oj se ut jec aj na čo vj ek ov u zd je lic u, kr iž a i noge, do k j oj .astrol oš ki pr ip ad a pl an et a M er ku r. Sfera održavanja je sje di šte čovj ek ov ih in te lek tu al ni h m oć i. O sje ća ji i in st in kti što do la ze iz sfere sv je sn e ak tiv no st i poprim aj u u toj sfCJi svoj ko na ča n ob lik i na ta j na či n po st aj u dj �atni . Sfera odražavanja i sfera svjesn� aktivnosti m oraj u uv ijek fu nk cio ni rati za je dn o, Je r se In st in kti i os je ća ji ne mogu očitovati bez st va ra la čk e m oć i in te lek ta . Inte lek tu je ta ko đe r po tr eb no da 6
Kabala
81
se sfera odražavanja i sfera svjesne � ktim;osti � poje� j � r misaoni oblici mogu samo na ta) nacm mknutl l Z instinkta i osjećaja. SLIKA 6 TREĆA T R I J A D A
•
U prak tično j kaba li sfera odražavanja je tipičn o sfera magij e, jer j e to titrajn i krug u kojem se stvara ju oblici. Kabalist-prakt ičar služi se tim titrajni m krugom zato što umom obliku je slike stvari koje želi dobiti , i to na mater ijalnoj razini. Kako je sfera odražavanja sjedi šte intelekt a, odnosn o ljudsko g uma, svaki misaon i oblik što se projici ra iz sfere svjesne aktivnosti u sferu odražavanja mora po načinu funkcioniranja biti utisnut i u našu lj udsku svijest. Na taj se način stvaraju misaone predodžbe, koje se kasnije eventual no ostva ruju. (Treća trijada, vidi sliku 6). �-
•
• •
•
•
• •
•
•
•
•
7 SFERA
S F t R .� O D R A Ž <\ '; A
SVJ ES�E A K T I Vi\OSTI
I ' .9
•
, ,
R A Z\'OJ \ A SFERA
>,
•
.
": :, . 1 , .; . ..
.
,
.
- . ' . . -', , ' . . '.'
:. •
.. .
. -
.
.
.
..
,
'
•
•
•
.
,
-
.'
•
,'
,. .0 . ' .
.
�
•
.
..
• •
..
•
-
.
'
- �
.
'
.
:' :
.
:
-
'
.
.'
-. , o•
'-
•
•
.
..
.
.
.
.
0
'
,
•
:.:
'
., ..
:. •
.,
"
.", o
'
.
•
•
. '
-
.,
•
•
;
.
,
•
•
•
' '': ' , : � ;. . , .
,
82
o
. .
•
.
•
.
•
.
' :.�' ' '
.
.
•
"
.
,
'
.. .. . ..
- .
. . ' . o
.
,
•
'.
9. Razvojna sfera (J esod ) Sferi ovoga titrajnog kruga pripisuje se broj ka 9. Smještena je na » srednjem stupu « , a rezultat je sjedi njavanje sfere svjesne aktivnosti i sfere odražavanja. Ta. sfera utječe direktno na čovjekove spolne organe, a astrološki joj odgovara Mjesec. Razvojna sfera je inače sjedište ljudske'; intuicije. U spolnim organima nalazi se područje . poznate astraine svjetlosti « . Osim toga, u s 01 nim ' organima prikuplja se zračenje svih -· dosadašnj ih titrajnih kru za-d""-';ta k gova. Kabalisti smatraju da razvojna sfera , ma'�da sva ta zračenj a pročisti, odnosno, na neki način Korigira. Razvojna sfera je u biti sfera Mjeseca i kao ' takva odražava svjetlost sfere sklada koj a odgovara sferi Sunca. Zato se svjetlost razvojne sfere - Mjeseca - stalno mijenja time što raste ili opada, jer količina vidlj ivog Sunčevog svjetla što ga Mjesec prima stalno od raste ili opada, i to u ciklusima koji traju nešto duže f 28 dana. Razlog oprečnog gledanja na Mjesec treba potražiti u njegovoj ritmičkoj naravi, ali isto tako i u seksual nom životu žene. Valja imati na umu da je bioritam
•
. .
.
•
• .
•
83
se je M z u n a z e v , a k je v o č o sv ih ž iv ih b ića , od a m e b e d ra e sf a jn o zv ra se o št g lo čeve c ik lu se . T o i jest ra z e v e č se je M r je , e d o v tu n p ri p is u je a m b ij e n ta ln om e le m e r ta u n u e in ć u k te e sv a n i e n m ij e n e d je lu ju i n a ocea o m sa ti a v lo je d že o m c se lj u d skog ti je la . M e đ u ti m , M je o k je v o č o k re p i, č a n z o n d je u o preko razvojne sfere, št v ih spo ln ih o rg a n a . 1 0 . S fe ra stvarnosti ( Ma lk u t) ra fe S . 0 1 a jk ro b je u is p ri p u Ovom se ti tr a jn o m k ru g ra iz i z la iz ro p je o k je n e č ra z stvarnosti je sv o je v rs ;}o o p o T t. e ij sv i ln ja ri te a m a lj zvojne sfere, a predstav o a k i a jk a m a iž n o a k d ru č je im a i druge n a z iv e , e sv g o n re o v st a c lji e it d ra g . tj , n a jv a ž n ij e im e še k in a h n e št je sm , g ru k i jn a tr ti i j n d m ira . To je ina č e p o sl je o k je v čo a d la v a er sf a . T a p u st g je n n a jn iž e , n a d n u sr e d je u is p ri p se j jo i šk lo ro st A . a m · · v im č m a ro m i stopa li . ta n e m le e a ln ta n e ij b m a ri ti e č a sv sa a lj m e Z . j o d ra e sf i a k je v o č ra e sf i it b u je Sfera stvarnosti io d a v ja in č sa e n ji o k g ru k i jn mova. To je je d in i titra o p je č ru d o p to· ju a tr a sm i st n ek e trij a d e . Stoga k a b a li ru k ih jn a tr ti t e v e d ih n d o th re p su d o m z ra če n ja sv ih . gova. te iš d e sj o n e v st n e h p a g to m si o je Sfera stvarnosti su to a , ta a n e m le e ih ln ta en ij b m a te ri je , a li i sv ih a m ju u k li z ra ri a č zi fi i rn e d o M . a v a tr a , v o d a , zr a k i ze m lj , to ru k je o T . ja ri te a m a lj v ja se tri sta n ja u koj im a u j ra a v o g d o ja n a st i tr a T . te k u će i p li n o v it o st an je , a im v o n li p i i d o v i, lj m e z a m b ij e n ta ln im e le m e n ti m a : i b m a o ra a v o g d o je ri te a m e k e n dok b i e le k tr ič n i n a b o j e sv ju a v ta rs sv ri a č ri te o z E jen ta ln o m e le m e n tu vatre. i b a d , ta n e m le e a ln ta n e ij b m a ri fizičke p o ja v e u četi o k o u d rć ri p li ti a v sh ju n a im o n e k a k o p o st a ri n sko m p se b e. 84
•
Bitna je osobina sfere stvarnosti stabilnost, odnosno tromost materije, što liči na tromost njihala koje se stalno. njiše iz vječnosti u vječnost. Knjiga Zohar opisuje vječitu svjetlo st kao golemo more bez oblika i kraja. Voda dobiva oblik kada se i � lij � � egdje na obalu. S lično se događa s razvoj em tJtra} mh krugov a. Izvoriš te morski h a i riječnih voda iz kojeg sve proizlazi, jesu prva dva titrajna krug� � neutralna sfera i muška sfera To je golemi rezervoar, poput bezdanog ponora, iz kojeg stalno kulja nova i nova �o�a, a izvorište se nalazi negdje u sredini toga . nezamIslivo golemog oceana. Taj ocean se može shva titi kao razumijevanje ili kao ženska sfera, i nije čudno što se ovaj titrajni krug naziva dubokim, a na jednom kraju istječe iz njega sedam rijeka. To su onih sedam k anal a kojima istječu daljnji titraj ni krugovi : sfera . . lJubaVI, sfera strogosti, sfera sklada, sfera svjesne ak tivnosti, sfera odražavanja, razvojna sfera i sfera stvar nosti. Iz �orište kuljanja vode, pa onda more, i na kraju
sedam rIJeka, eto, to su tih deset titrajnih krugova. Deset titrajnih krugova razvrstani su u pet stupnjeva ili faza, a te faze kabalisti nazivaju » područja « . U početku, kad se prvih deset titrajnih krugova izračilo iz vječne svjetlosti, sve je bilo previše snažno i sil ovito, pa zato čovjek i nije mogao biti prosvij etljen tom silnom svjetlošću. Bilo je potrebno da se tih početnih deset titrajnih krugova protegnu dalje, i na neki način za klone blještavilo, kako bi ga čovjek mogao uopće primiti a da ga ono ne zablj esne do sljepila i ne spali. Proces se morao ponavlj ati četiri puta, .da bi svjetlost postala dovoljno slaba, kako bi čovjek imao koristi od vječne svjetlosti. Svjetlđst j e slabila u četiri kabalistička područja, o koji ma smo već govorili . . - Prvo područje, porijeklom iz vječne svjetlosti u
8:5
og sk tip he ar t ije sv je o bi e, čk e to ln ja di or ob lik u p.rim e uć id no če ra iz lo bi a j uč dr po k pa je g čovj ek a. Iz to po dr uč je , od no sn o, j ra tit t se de od i oj st sa se o on , ja i en ač zr je - po dr uč ni h kr ug ov a. Iz tog dr ugog po dr uč j a i a ov ug kr ih jn ra tit t se de h ći de ije sl do o m zi - do la k pa a og ov Iz a. nj ra va st je uč dr po e or tv o on i sv i zaje dn područj a sl ijedi ko i , ja an ov lik ob je uč dr po , je uč dr po o - četvrt nacno, , je to i i, st no at el dj je uč dr po bi lo bi je uč dr po to pe ' eto, sv ije t u ko m e ži vi m o ka o lju ds ka bi ća . o en ep st po u es oc pr om jsk pi ra te om sk m U ps ih od in tiv ak ih sn je sv ne ne zi ra je bl du i ije ub e sv u aj iv kr se ot se o lik ko U a. ag sn o eg em nj ča ja s o ln le ra pa no st i, i to o eg le ča ja no ob od ist i o en ep st po o al ne bi po st up li og M e. ic ed slj po e šk te i ać sn le og m bi a nt je ci pa -sn age, g. no jes sv ne iz lsi pu im i et rij od pr o gl na bi , na ime, ije od a, og sn je sv ne i vo ni i zn ra e oj st po i to za vo ra Up iop i o ka o čn sli le, ak D . a) am an br (o « a im tr ljeni » fil sam stupnJ evI. . no đe re od o iv lj iž br je lo bi ja uč dr po tih je an ev nj up St o m sa ne a av uć og om ji ko k da re po ao st na Tako je vo st je što a og on oj zv ra n la ta os m sa i go ne e nj ra st va a, us iti -T de Bo ilo av pr i ut en om sp je o tn an es er re no . I nt od i st no je al ud ne ar et an Pl » : iju om on tr as za o žn va ta.ko a on je o št go ne će ve ta a pu dv no liž ib pr su k ije uv Su nca od pr et ho dn e pl anete ko ja je bl iž a Su ncu . « je uč dr po ja uč dr po t pe ' ih ut en om sp od e om ak U sv a j uč dr po ka ič ist l ba ka i tir če i a ek vj čo ar he tip sk og ni j ra tit i T a. ov ug kr ih jn ra tit t se de o dn je za se ze na la t ve de h vi pr ju ća va uh ob je ko , de ija tr i tr ne či kr ug ov i i nj ed slj po ao st eo pr t i pu ak sv bi da a, j uč dr titrajn ih po titraj ni kr ug sfere stvarnosti. -
v
86
•
I
-
-
Prv u trija du sač injavaj u tri » nad nar avn a« titr ajn a kru ga, a to su neutralna sfera, muška sfera i ženska sfera. Kab alist ičke knj ige naz ivaj u te titra jne kru gov e pril ično čud nim ime nim a. Ali sva ko od tih ime na ima svoj razlog, jer su to zapr avo prec izni met afiz ički term ini. gotovo zna nstvene točn osti . » Magijska slik a« sto se povezuj e s neutralnom sferom je slika bradatog kralja u profilu. Taj titrajni krug ima. inače još jedan pomalo neshvatljiv atribut - » glava koj a to nij e « . U svi m tim simbolima vidi mo posve određene sukladno sti s ljudskom glavom koj a u području arhetipskih idej a simbolično predstavlja najviši stupanj svijesti . I doista je » gl ava koj a to nije« j asna slika čovječje nadsvijesti, j er nadsvijest leži izvan područja običnog lj udskog iskustva i zbog toga je nije lako obuhvatiti unutar granica običnog ljudskog razuma. Kruna koja r�si glavu bradatog kralja u profi lu u stvari je arhetip ski čovj ek, prvo očitovanje vječne svjetlosti. Pom nijim prou čava njem nesv jesno g zakl j učuj emo da nije riječ sam o o » pod svje snom « već i o » nadsvje snom « . Svijest nije najv iši stup anj psih ičko g očit ova nja. Ova tvrd nja pogađa mož da one koji su pon osni na svoju svjes nost . Ali samo uz takv u pretpostavku možemo poduzeti daljnje traganje. . Prvi izljev iz neutralne sfere je mudrost. To j e za prav o apso lutno i savr šeno znan je, jeda n od najvažni jih atrib uta nads vijesti. Iz mud rost i, odn osno muške stere, proi zlazi onda razu mije vanj e, a to je titra jni krug ženske sfere. Na teme lju svih tih simb ola poči njem o shva ćati ideju o gole mim voda ma, odno sno međ u zvje� dani m prostorim a, gdje se u dubi nam a svem ira rađa ju nove gala ksije . To svjed oči i o tome da je oCItovanje naJpnmltlvmJeg zivota u najj ednostavnijem obliku jednostaničnih organizama započelo baš u
•
I
•
.
v
_
.
•
r
v'
•
•
•
•
•
•
• •
v •
87
o im et sj ri p se o k a ti je m zu ra v o d i. Tekst m o že m o b o lj e i a) ir em v (s e d ro ri p i p ci n ri p a su d ra n ij ih konstata ci ja p si h e id e n ti č n i. , a jk a m a n il er st , a n m ta o a k i ta a zn o p Ženska sfera je e sk n že za la re p a n aj T . a jk a m a n is to tako i sj a jn a , p lo d j o n d lb p j o n j a sj a m re p e jk sfere od 't a m n e st er iln e m a m o en v ri sk , u g ru k m o jn a tr ti m o n b m a jc i k ri je se u p o se i en v ri sk j a T e. er sf e sk en ž i e n a p o la p u ta iz međ u mušk i ln o sp su ji li ib B U . t) a a (d je n a zn se ti tr i1j n i k ru g n a zi v a o k a k » m zo ra iz i n a is p o e n že i � a rc od o si iz m eđ u m u šk a zu ra iz m to a m re P . « u n že u j o sv o a zn je m u šk a ra c sp o aj tr ti g o en v ri sk e in b so o e v ra p ti je - m o že m o la k o ra zu m n o g kruga znanje. u eđ m iz , a čj ru d o p a v d u eđ m iz ja n a Pozi ci ja sfere zn i ca o g o n v ra a n d a n u eđ m iz st je to muške i žensk e sfere, li a ab k je a d u ic n je n či a av j šn a n a d n a ra v n e m a j ke, o b i ln o sp o v či u lj k is a j an v ja in st ič k a tajn a n ji h o v a sj ed ri te a m e sv o p ti ti a v sh a lj a v ja n a o d n o s.! Poja m sfere zn i ca ar šk u m u eđ m iz s o n d o i ln a j a n o , kao isti n sk i se k su e n je m ro p o d ći o d že o m n či a n j ta že n e. Je r sa mo n a e n il er st e n m a (t a v st n a ič v je d a n ženske sfere od n je zi . e) jk a m e n d lo p a čj ru d o (p a v st in m a jk e) d o m a jč v ži o d i a ać v sh s a n a d ga o ak k , U se k su a ln o m ak tu i n ra g O a. st u p ro p iz n st lo ža a n lj ava v eć in a lj u d i, im a st o ćn u g o m o m a št u p ro p , k a it ž čavaju ć i se n a fi z ič k i u . ja a ' o sp ih v o n ja n a c je st i « ja n a » u p o zn av i tr a rv p jU a d a p ri p u m je o k U a rh e ti p sk o m p o d ru č ju e ij n ja n a n z e er sf lo e č a n a g ru n a d n a ra v n a ti tr a j n a k to je o eg n i, č je ri te lu is sm m o k ič z sp o ln o st u posve fi o k u j n a v ja in d e sj o je eč ij R . je sv o je v rs n o prosvje tl je n i, Il . ja n a v o it č o o d Olt šl o d ' se i z m ič k ih su p ro tn o st i, d a b : e ž a I( a n u rt o F n io D ja in k st li a b a k a o što m o d e rn a k je o . T ja n a iv đ la m d o p i ja n a đ » Sfera znanja je tajn a i ra ic n re e if d ju ru a v st o se o št ri a v st k lj uč očitova n ja sv ih 88
ranjem u parove suprotnosti i njihovog sjedinjavanja u nečem trećem. « I zato se u nadnaravnoj trijadi neu tralne, muške i ženske sfere krije ključ kozmogonije. Drugu trij adu oblikuj u četvrti, peti i šesti titrajni krug: sfera ljubavi, sfera strogosti i sfera sklada. Sjedi nj avanjem nadnaravne majke s nadnaravnim ocem, uz posredovanje sfere znanja, rađa se milosrđe, što se naziva i ljubaznom lj ubavi -ili pozitivnom fazom očito vanja. Na taj način vidimo kako na arhetipskim razi nama, sjedinjavanjem muških i ženskih principa, ' ria materijalnoj razini nastaje jedan od najznačaj nijih do življaja što ih čovjek može doživjeti. Kasnije, milosrđe zrači iz sebe suđenje, poznato i kao moć i kao strogost. Međutim, sfera ljubavi, kao što smo već vidjeli, tako đer je svojevrsna slika oca, al i na nešto nižoj razini, dok je sfera strogosti nešto niža slika maj ke, koj a j e ?vdje stroga, snažna i veoma ozbiljna. Iz te stroge, ozbilj �e i sn ažne Ijub,:vi{ a to je zapravo sjedinjavanje . sfere IJubavt sa sferom strogosti, rađa se sfera sklada, šesti titrajni krug što se naziva i » sinom « a među razni m simbolima prikazuje se i kao mali, goli dječa čić. Sfera sklada je kao područje smještena u sredini srednjeg stupa, neposredno ispod područja sfere zna nja, i tako opet vidimo kako ostvarenjem pri kazane sfere znanja, nadnaravna majka ženska sfera rađa sferu ljubavi, odnosno lj ubaznu zalj ublj enost koja se opet sjedinjuje sa sferom strogosti ili snagom, da bl se iz te veze rodila sfera sklada ili sin. Druga trij ad;:t si mbolizi ra evoluciju ideje onako kako su u arhetip skom kalupu shvaćena tri nadnaravna titraj na kruga II prve trij ade. neću trij adu sačinjavaj u sedmi, osmi i deveti ti traj ni krug, a to su sfera svjesne aktivnosti, sfera odražavanja i razvojna sfera. Sfera svjesne aktivnosti j e •
-
-
•
-
89
muška potencij a, što odražava čistu ljubaznu ljubav milosrđa na nižoj razini, dakle na razini osjećaj a i instinkata. Na taj način prauzrok, izračen iz ženske sfere u sferu ljubavi postaje na kraju spol na požuda u sferi svjesne aktivnosti. Osjećaji, u stvari bitak ovog titraj nog kruga još se dosad nije očitovao u nekoj djelatnosti. Stoga liče instinktivni m nagonima čovjeka, i to u fazi prije nego što će biti kanalizirani u bilo koji oblik. U sferi svjesne aktivnosti nalazimo sve osnovne instinkte i osj ećaje, inače latentne u čovjeku, koj i obuhvaćaju široki raspon od nagona za samoodržava nje do ambicije i dalje, sve do sirove strasti. Ali prije nego što se ti nježni, misaoni oblici ispolje, sfera svjesne aktivnosti mora izračiti a onda to izračeno fuzionirati sa sferom odražavanja - sjedištem intelek tualnog napora i čovjekove volje. Spaj anjem volje sfere odražavanja i osjećaja sfere svjesne aktivnosti dospi jeva se do titrajnih krugova razvojne sfere, predočene čovjekovi m spolnim organima. Putem sfere odražava nja, seksualne želje, latentne u sferi svjesne aktivnosti, nalaze svoj stvarni izražaj i oblik u određenom fizič kom organu. I to se na kraju može ostvariti samo putem spolnih organa. Budući da se razvojna sfera također nalazi u srednjem stupu, dakle tamo gdje se nalazi i sfera znanja, ovdje vidimo da je titraj ni krug temelj ostvarenj a sfere znanja, ali na nižoj razini. No razvojnu sferu treba shvatiti i kao sferu Mjeseca i intuicij e. Zato se ne mO'lc govoriti o nekom istinskom ostvarenju na fizičkoj razini, nego se sve to još uvijek zbiva na mentalnoj razini. Ovu trijadu kabalisti sma traju određenim, u okultnoj literaturi toliko puta �po minjanim » astralnim« područjem, gdje su svi oblici sastavljeni od eteri čne supstance koja djeluje poput kalupa za naš materijalni svijet. Sve djelatnosti u mate-
ri ja ln om sv ij etu m o ra ju n aj p ri je » za d o b it i o b ri s« , o d no sn o b it i ak tu al iz iran e u as tr al no m p o d ru čj u . N a tom se područj u jasn o vi d e re zu lt at i sj ed in ja va n ja sfere odražavanja sa sferom svjesn e ak tivnosti. Is p o d treće i posl je d n je tr ijad e n al az i se p ro d už en a sfera stvarnosti, p o d ru čj e m ater ija ln o g sv ije ta . Tu je vj eč na sv je tl os t po tp un o za sj en je na , j er se sa m o ta ko m ož e očitovati na š sv ije t čv rs ti h o bl ik a i ko nk retn i h dj el at no st i. O vd je se na la zi sj ed iš te četi ri j u am bi jent al ni h el em en at a al ke m ič ar a - vatre, vode, zr ak a i ze m lje - ko je ne va lja sh va ti ti ka o m ater ija ln e dvoj ni ke ke m ij -
•
SLIKA 7
•
90
•
•
,
•
Zvijezda Davidova •
91
skih elemenata nego kao kozmičku bit svedenu na određene diferenci j aci je. Razna » svojstva« ambijental nih elemenata služila su starim misliocima da sebi na neki način predoče narav pravih kemijskih elemenata. Tako u ambijentalnom elementu vatre nalazimo i svoj stvo širenja ali i topline, što se očituje u poj avama gorenja, probavljanja i oksidacije. Svojstvo ambijen talnog elementa vode je svojevrsno stezanje, a odražava se u djelatnosti mišića i u pretvaranju vode u led. Svojstvo ambijentalnog elementa zraka je i kretanje, što ne treba potkreplj ivati primjerima. l konačn� d a zi mo do svojstva ambijentalnog elementa zemlje, gdje imamo posla s tromošću i kohezijom, što su sve svoj stva krute materije. -�stvo šireQja, stezanja, gibanja ili kretanj a i na kraju kohezije, odhosno svojevrsnog sjedinjavanja, sve su to izvanjska očitovanj a sfere stvarnosti. No te po jave ne postoje samo u fizičkim pojavama nego i u međuljudskim odnosima, pa čak i u odnosima među narodnog karaktera. Međuigra tih različitih sila, bilo širenj a, bilo stezanja (vatre i vode), dade se lijepo predočiti sa dva isprepletena trokuta oblikujući » zvi jezdu Davidovu « . (Vidi sliku 7). Trokut s vrhom prema gore simbolizira vatru, a onaj sa vrhom dolje vodu. Prema predaji, kralj David je bio pravi majstor kabalizma, a njegov zvjezdani simbol to i dokazuje. Uzajamnom specifičnom međudjelatnošću snage (va. tre) i povlačenj a (vode), zorno izraženom u zvijezdi . Davidovoj, mogao je ujediniti izraelski narod nakon generacija i generacij a razdvojenosti . �
U sferi stvarnosti vidimo dakle materijalizaciju vid lj ivih i apstraktnih načela što proizlaze iz viših ap straktnih područj a. 92
•
•
K a b a li st ič k i k v a d ra t Kvadrat o zn a ča v a četiri st ra n e sv ij et a . G o rn j i d io predstav lj a » istok « , d o n j i d io » zapad « , d es n a st ra n a » j ug « , a li jev a » sj eve r« . Č et ir i d ij ago n a ln e crte tvore d ru g i kvadrat koji povez u je sve st ra n e sv ij et a , što iz a zi v a m ij eš a n je i razl ike u k li m a m a n a svakoj st ra n i sv ije ta . Postoje četiri o sn o v n a a m b ij en ta ln a el emen ta : zrak n a is to k u , ze m lj a n a za p a d u , vatra n a ju gu a v o d a n a sj ev er u . Top li n a i su h o ća su sv o js tv a a m b ij en ta ln o g el em en ta vatre. V la žn o st i h la d n o ća u opet sv o js tv a a m b ij en ta ln og el em en ta v o d e. K ak o su is to čn a i za p a d n a st ra n a p o ve za n e s ju žn im i sj ev er n im st ra n a m a , istok i za p ad im aj u u stvari dvoj ak u k li m u . (V id i sl ik u 8). D av id ov a zv ije zd a i k ab al is ti čk i k va d ra t i m a ju zn at n o sl o že n ije si m b o li čko zn ač en je nego što se to o v d je , zbog o g ra n ič en o st i prostora, m o g lo p ri k az at i . •
SLIKA 8
•
IS TO K
•
•
•
•
SJ E V E R
J G
ZAPAD
93
v
n l t e c l a t o D rv o Z i v a j č u r d o p a k č i kabal i s t V .
•
•
•
•
j a r it t t e s e d o o n e č e r a t s VEĆ JE DOSAD do ju ik l � o š i, t s l t je v s e n č � je �? ? n ih k r u g o v a , n a s t a li m iz v t Je s l ln a lJ d r o m n p u i n a ij is � : u s e ij r jp a N . ta o iv ž o v r d . a k l t s h b k i r ti e č u a d n o � k e t a � , � a k je v o č g o k s p ti e arh . O JI. e u v I e k k , tt s o n a tv s e r e sf g u l . ! r k � - područj a . T it r a jn i . a Je v e J u Je O k � I a v o g u �� � . n a jgu š ć i od s v ih ti tr a jn ih kr e t s n v I u a c � s Je m o k a v s u ? , a ij � n e ! č a r � m a jz a n t s o tl s v je g u r � l n a r t l t m c a n j a t a N . a g je n d o ! p is ja č u r d o p iduć:eg , , a k J v c g o � s lp t e h r a ja č u r d � o p i li � a , ti s o n r a tv s e r e sf v , ( Ja n e c a r z u J u r d o p » u a v o g � u r k ih n j � a tr ti t e s e d a is ij av . IZ a d a l a , Ja n a r a tv s e r e sf � � d a b i potom titraj n i k r u g . u r � lh Jn r lt t t e s e d ih j n lj a d o a ij is � « ja n e č a r z ja č u r d » po e s je d g , « tl s o t la j d a j č u r d » o d m o d e r � � o k ta �? gova, i . Je n e c u r k u o In ja n te a m o t a p o ja v lj u je p o z n a ij a i � if s a l � m te is s i m le � Zato je o v ih pet područj a g o . a n I I, Z r s e k lc m z o k te k e p s a e v s i it z a r iz ju n ta s u u s k o je . ) 3 u l e b ta e jt a ir d tu s o r (P svakoj raz in i. d o n a d je ji to s o p ja č u r d o p a k ič t s li a b a k i r ti e č r a t u Un � e a n � a t n ij b i ir t č u s to : a , a d e r o � p s � a � r ih ij � n ž a v aj n . s l d g l 1r e c a s I I z e v j o k s u u u � s i � ,� n O . a t is m e lk a a t men l 1r t c a s I , a tv j o tr a ln a k a i i d � o o z i r ti e č a s i ,:; , a b n ja d o d u J l , a g a n s a k c a n e d la m , je n a đ a (r ta o iv ž g o k s d u lj e z fa 94
ska zrelost, te starost i umiranje). Na to se nadovezuje nova tabela sa specijalnim bojama, tako da svaki titraj ni krug u sva četiri kabalistička područj a ima točno određenu boju, što je izvanredno značajno za kabalističku praksu. Osim toga, postoji j oš jedna vrlo poučna raspodjela. Svakom od kabalističkih područja pripada jedno slovo očitovanog kozmičkog načela (JHVH). Pod prvo slovo jod potpada » područje zrače nj a«, pod prvo ha » područje stvaranj a « , pod ve pot palo bi » područje oblikovanja « , a pod drugo ha » po dručje djelatnosti « i čovjeka. Već smo analizirajući 22 slova hebrejskog alfabeta vidjeli da je slovo alef simbol dvojnog principa života i smrti . Postojanje u oba oblika odražava se u neoči to vanom kozmičkom načelu (ehejeh/ahiha). Jod je, me đutim, suprotno alefu, ono je svojevrstan kontinu itet i zbiljsko očitovanje postoj anja. Na taj način već po imenima vidimo preobrazbu koja uključuje promjenu slova jod u slovo vau. Kao što smo vidjeli, vau je u stvari arhetip svih oplođujućih supstancij a i tu treba tražiti iskonsku plastičnu supstanciju od koj e je nastao svemir. Preobrazbama ahiha, čistog bivanj a, koje pre lazi u očitovano kozmičko načelo (Jhvh), poput svoje vrsnog vozila postoj anja, možemo dakle u ovom ma lom odsječku spoznati stvaranje kompletnog svemira. Upravo u takvim preobrazbama leži bit cj elokupnog kabalističkog učenja. Očitovano kozmičko načelo je, prema tome, stal no (J) pulsiranje kozmičke energije (H) koj a neprestano evoluira (V) u već ostvareni svemir (H). Prema suvre menim astrofizičarima, očitovano kozmičko načelo u imenu Jhvh nosi u sebi sve uvjete što su postoj ali u ' razdoblju »velikog praska « . 95
•
SUKLADNOSTI NA DRVE IU ŽIVOTA
\o 0\
Titrajni krug
Planeta
POlitivna faza
Negativna faza
postlgnuce
-
-
Arhetipsko· +magijska slika
S i m boli
•
1 . neutralna sfera
•
Mjesto na tijelu
prvi drhtaji
lubanja
točka, svastika
bradati kralj
II
•
profi lu
�
t'T1
[:
VJ
••
2. muška sfera
l.oodiJak
lijeva SrnUla lie;t
phalluo;, ravna crta
bradati muškarac
prcd3110sr
3. ženska sfera
Saturn
desna Strana lica
posuda. tcnski
marrona (zrela žena)
sumJ3
škrtost
4. sfera ljubavi
Jupiter
lijeva ruka
orbita. retrahedron 1
okrunjeni kralj na pnjestolju
poslu;nost
tlran.,a
spol ni organ
•
•
5. sfera strogosti
Mars
desna ruka
pentagram, mač
oklopljeni ratnik 113 bojnim kolima s baldahinom
hrabrost
n1uranje
6. sfera sklada
Sunce
grudi
kocka
kraljevu: kao prekrasno dijete
predanost .. velikom djelu".!
ponos
7. sfera svjesne aktivnosti
Venera
zdjelica, stegna,
ruža, svjetiljka i opa�ač
ljupka gola žena
ne�eblčnost
r:lZvrat
8. sfera odražavanja
Merkur
hermafrodit
istInuljubivost
IlcpostenJe
li jenost
9. razvojna sfera 10. sfera stvarnosti
natkoijenica
... karlica •
i stegna
Imena, zaZIVI kecelja
I
•
Mjesec
spolni organ
miomirisi. �andalc
lijepi goli muškarac
lIeO\,lsno�t
Zemlja sa 4 ambijentalna elementa
potkoljcnica i stopala te čmar
križ Jednakih krakova
okrunjena mlada žena na prijestolju
odjeljivanje u !tmislu raspoznavanja
•
•
•
tromost
Tetrahedron je trostrana piramida kojoj su sve četiri strane Istosrnmičnt trokuti (inače po osovinama to je temelj cjelokupne urganske kemije). Veliko dielo .. Je zbir svih nastojanja neke Individue II smjeru vlastite prosvijećenosn na podrUČJU hermetičkih znanosti.
l l
lt
• • •
....... W
"
;><; � cr �
-
�
....... N
•
. ""' <: .... .. , .... - . (1) - . � I\) CL I N ::l ::l <: l, , I\) N _ . I\) w p.) N I\) O �. I VJ -' '-< ...... . I Vl I""'t .... . ,.. " � "O - ' N . .,..., I\) O 2 "o N <: O N O Z I\) <: I\) ::l (b I\) I\) (b N v> .... N ' (b C . (b ::l ..... C o "O (b O (D ' ::l 3 I\) � O � N . (\:) CL � v> e:: (b .... (\:) ..... :;;! <: .... ' :;;! .il e:: p.) � vl "o � 3 O (b ' ;::! � .. .. ... v> � CL !.... � � � c: ' (D ' :;;! "O c :;;! CL _�I, .... "o .il , O -� !:l � e:: ' .... �. � ... � � e:: :;;! ;l I\) 3 .... , C v> (b n I\) O . n, ::s < . - N O � ("'tl (b N vl 3 .�, ..... _ _ . n;, ' .
-
!
.
•
.
....
_
�
....
_ .
.
�
.
�
-. b
�
•• L
�
�
(]Q � (b � ::l •
'"
\o '-l
.n. ,
..
f}
•
.......
•
vl
-
�"
_..
_. v
� A (b.. .... ' 1\) v>
::l O I
::l
;::t
� � (ti ' , � ..... - . - . :;;! n , (]Q - . (b -� ::l O n �... ""t CL .... � . :;;! . (b (b, � ....
·
•
e:: e:: (b N N .... .... n,. ,� O """ � (b � I\) -
.�
C .... _ . e::
3 ::l I\) I\)
""t
. Ll L' •
vl
....
I\) N I\)
::l �' ,. (b N (b -' g ''0 ::l
O vl ..... vl
e:: () ("o < " .... . n
rb
O .., N , CL .... N e:: I\) n, <: _ . ("o (b ..... tn (b 0v>
-
CI)
"
.
-.
3 � I\) . �. � (b vl Vl, e:: p.) .... n, (b 3 g . - . (1) ::l v> p.)
3 e,
" �� "o
C
N .., O
-
(]Q O (b vl ....
....... "
(b ""'
3
!:l O
O
(ti
• . �
::l n
-
. -- �
<1'
v�
.
O
� •
.... vl
p.)
N
1\)
I
"o
O <: (b N C � . (b
�
�
.....
�
. � :;;! •
� ��
it
�
�
:;;! �<
�
�
� �,�
v> ....
.... .... . CL ::l
"o
v>
3 .... (b e:: I\) q .(b vl v> N " (b v> vl <: . ::l -l (b -= . ..... vl <: ..... - O I\) I\) :;<;'" (]Q v ::l O (ti . _ . _ . O�. N I\) (b "o (b 3 .... �. OV> .... V>, ..... O :;<;'" .2 ::l"' <: .... 3 p, ::l I\) ;;l ' " I\) . .... (b ::l !:l O v; ,.. O <: ..... - . "o ..... .... CL C I\) e:: .... . I\) O (]Q ....... vl , O ....... l " O . v CL <: l p.) :;o C v> < (b.. _ . ::l (b .... •, - . vl .... . .. N � e:: 3 <: CL 3 O I\) I\) e:: , "o O O I\) ::l !:l " I\) C (b � ';- ' (]Q (b ::l VJ .... 2 . " . -< ':d � . (b N (1) I\) . . '-- . � .... <: vl N � I\) 1\) " e:: (b - . ::l M e:: ,..., tn O n, v> O ::l CL 3 :;<;'" 2 �< -;:: N I\) I\) O\ o ... _ r1' _ 00- A ,... \ ;,/ rt .... . � I\) .... . � ::l . .... N v> (b _. co) � . N 3 .E . � o � ::l I\) o<: i=i; ?, (b < e:: :;<;'" I\) N ' " . A e; : e: :;<;'" !:l I\) O (b p.) .., N< O I\) vl , C ... ..... . O (]Q _ . O 3 O O ::; "o 3 "o v O ::l V; . n, � . � (b <: � "o (b I\) (b e:: v 3 3 O N "o v>, . :J . O(b "o O e I I\) e:: .... I\) "o O "o n , O Q,. .... CL � ::J .... (b v> N .... (b I\) ::l � I\) I\) <: N �. 3 (b .... <: . ::l N e:: ,: I O • -
�
.
....
-
•
-
=
•
"" ·
.
-
.
....
_ .
. �
�
......
'g
� .
I
_ .
....
-
II
�
�
'
_
.
�
..J
(b
C
v; ' CL n , ..... I\) ..e: O "o C · 3 .... � . (b (b O- O CL "" vl O O . .... ""' -I\) c:: _. �. I\) � �7 .... CL � · I\) <: (b N I\) ::l ?l CL .... . �
�
I
7
•
' II Vl
M ....
(b I\)
....
?l.
:;<;'"
O <:
<: I\)
e::
:::1 .
.
•
g
I\)
(b .... I\)
.
-
-
tj
�
A �. ::l _ . ::l 3 2 I\) O- (]Q (b :;<;'" O C (b .... I\) ...VJ. 3 ..e: . � � (b e:: � O CL � g vl (]Q � N I\) .... _ n , O N '- \ 11 rb <: � .... I\) � 3 - .
(;l .
....
vl
O � '" Jl e. (D ' v . OJ <: OJ " �. <: I\) I\) vl O 0'. "0 I\) '-: 3 CL (b I\) o.. :;<;'" (b ..... I\) (b 0 vl v _ . 3 vl .. .. (]Q .... .... . ::J " .... (b . _ _ ' . Q,) "O ::l � � �. -. e �: - Vl (b c " , ""' 2 CL """ I\) __ I\) vl N . _ I\) v,", . O- <: ::l ..... ":: : o < >- 3 I\) (b .... . .. .... (b I\) Vl � _. 3 "O .... �. _ vl (\:)"" ::l I\)
0- ' . - . _. ,...,. .... . ....!:::: . Il) ""' ::l � � , . ' ::l vl
O 3
O-
Vl ::l"' (b (b O....
, . ....
� O (b � .... "o
�.
l\)
....
.
8
....
v
....
....
-. _.
Q,)
�,.
�
N (b o
3
� ..... .
3 (\:) � I\) I\) �. CL CL (b CL (b v> � <: 3 (]Q rri I\) � I\) I\) o .... 3 "o ::l <: ..... 0 0 I\) "o I\) ::; . (b .... .... .... N vl ..... � � ..e: . ..e: . N .2 . (b N .... C ::l v O i=i; v; ' :r (D ' VJ O ::l ..... .... N CL O O .
_
1\)
_ .
.....
"
I\)
-
"g
......
"
.
:::
O- """ "'"' .... v... .... O .., 0 . <" < � � . ?l
3 ... . O O8 .... O � - .. N n, I\) O O- (b ::l (]Q ::l :;<;'" _ . ::l I\) � O O I I I ....
O <: •
�
,
•
I\) N (b 3
....
p.) 0-
':l . - -. C ::l"' 3 v> ,
v>
::J .
e:: CL ""' (b � Vl .... (b OI �
vl ....
I\) N
(b
•
1 4.
15.
jom« zato jer je to područje bitka slave. Ovdje pojedinci mogu savršeno spoznati istinu, osobito onu duhovne naravi. staza - povezuje žensku sferu i mušku sferu. 14. st;aza nosi naziv » prosvjet\jujuće inteligen cije « . Tu su temelji skrivenih ali opet osnovnih ideja misaone energije. staza - povezuje mušku sferu sa sferom sklada. 1:5 . staza se naziva » ustanovljavajućom inteligenclJ om « , zato sto sac!nJ ava supstanClJ u stvaranja, i to u potpunoj tmi ni. Javlj a se samo u onih koj ih se bave dubokom mistikom. staza - povezuje mušku sferu sa sferom ljubavi. -1 6. staza se zove » trijumfirajuća ili vječita inte ligencija« , zato što je to radost koj a proizlazi iz nenadmašive osmislenosti (slave) . Ta slava se u kabalističkim spisima doslovno opisuje kao sjedi njenje čovjekove psihe s prauzrokom. staza - povezuje žensku sferu i sferu sklada. 1 7. staza je » primjenjuj uća inteligencij a « , jer onim ljudima koj i su apsolutno pozitivnog karak tera omogućuje da steknu tako snažno uvjerenje kao da su obavijeni izvorištem nespoznatljivosti. Tu obavijenost kabalisti nazivaju utemeljenjem izvanre9nosti u izvanrednom stanju. staza - povezuje žensku sferu sa sferom strogosti. 1 8 . staza se naziva » kućom utjecaja,( , i to u smislu neprestanog razvoja dobrote koj a čovje kovu psihu duhovno uzdiže, jer je već prije toga i mao dosta zasluga. staza - povezuje sferu ljubavi i sferu strogosti. 1 9 . staza se zove » intel igencija shvaćanja« svih djelatnosti ljudske psihe. Ona pribavlja najuzv iše niji blagoslov i mističarsku egzaltaciju. o
1 6. .
17.
18.
19.
98
o
V
v "
o
SLIKA 9
URA DRVETA ŽiVOTA
o
,
•
SFERA
,
",
•
SFERA SVJESNE
20. staza - povezuje sferu ljubavi i sferu sklada. 20. staza se zove » inteligencija volj e« , zato što je ona svojevrsna priprema čovjeka za spoznaju postoj anj a primarne mudrosti. 2 1 . staza - povezuje sferu ljubavi i sferu svjesne aktiv
cija « , zato što se samo oduševljavanjem za priro dne pojave može prodrijeti do srži svega što po stoji u svemiru. 2 8 . staza - povezuje sferu svjesne aktivnosti i ra zvojnu sferu.
2 8 . staza nije opisana u Rittangeliusovoj knjizi. 29. staza - povezuje sferu svjesne aktivnosti i sferu
nosti.
2 1 . staza se zove » pomirlj iva inteligencij a« , zato što ta i nteligencija direktno prima prauzročni utjecaj i time utvrđuje svako postoj anje. 22. staza - povezuje sferu strogosti i sferu sklada. 22. staza se zove »vjerna inteligencija« , jer povećava psihičku energiju. 23. staza - povezuje sferu strogosti i sferu odražava-
stvarnosti.
29. staza je » tjelesna inteligencija« , a zove se tako što oblikuje svaku tjelesnost, ali ne samo nju nego i niz područj a, tako da je svaka tjelesnost u stvari svojevrsno otjelovljenje (odjelotvorenje) tih faktora. 30 . staza - povezu je sferu odražavanja i razvoj nu
nJao o
23. staza se zove » stabilnom inteligencijom« , jer čovjeku daje moć ispravnog shvaćanja unutar mnoštva raznih navoda. 24. staza - povezuje sferu sklada sa sferom svjesne aktivnosti.
30 . staza se zove » sk up ljaj uća in te lig en cij a« . Tom in te lig en cij om as tr ol oz i prate gi ba nj e zvi jez da , a isto ta ko obj aš nj avaj u ko zm ičk e zn ak ov e bd iju ći na d us av rš av an jem toga zn an j a i nj eg ov ih pravila . 3 1 . staza - povezu je sferu odražavanja sa sferom
o
24. staza se naziva » maštovitom inteligenci jom « , jer čovjek može maštovitošću uočiti slično sti među razn im stvarima i onda ih vj ešto uskla diti. 25 . staza - povezuje sferu sklada s razvojnom sferom. 25. staza je područje inteligencije iskušava nj a«, a zove se tako jer čovjek postaje dobar i plemenit prolazeći kroz razna iskušenj a. 26. staza - povezuje sferu sklada i sferu odražavanja. 26. staza je područje » obnavljajuće inteligen cije« , jer se tim putem-obnavljaju i skladno mije njaj u sva dosadašnj a iskustva psihe. 27. staza - povezuje sferu svjesne aktivnosti i sferu o
»
odraža vanja.
27. staza se zove »oduševlj avajuća intel igen1 00
sferu.
,
stvarnosti.
-
o
3 1 . staza se zove » sta ln a in te ligen ci J a« . Ta in te lig en cij a regu l i ra kr et an je Z em lje i M jes ec a na po sto jeć i na čin , što po go du je održavan ju ži�'ota na Ze ml ji. 3 2 . staza - povezu je razvojnu sferu i sferu stvarnosti. 32 . staza se zove » ad m in ist ra tiv no m in te lig en ci jom « . O na up ra vl ja i po ve zu je sv e pl an ete i on o što se na laz i izm eđ u nj ih . Sv ak a sp om en ut a sta za , sa svoj i m sim bo lič ki m zn a če nj em , up uć uj e na od re đe ne as pe kte ps ih ičkog živ ot a. N ek i su na m as pe kt i, tj . od no si m eđ u sfe ra m a, vi še a ne ki m an je razu m lji vi . Ko m bi na cij e sp om en ut ih kval io
-
101
. OCl u
� P? am n gu o m a) er sf je vd (o ta vo ži g o čk teta p si hi . za th sk lo ho SI p i la če na h ki o tk ri va nj u razn ih fi lozo fs . I. ks ra p u i it er vj ro p a eb tr o el ač kon a . Sv ak o takvo n ,
Apstraktan pojam poroka Kvlipot
P RE MA KABALlSTlČKO] predaj i, kad se kozmička energija prelijeva iz neutralne sfere, dakle prvog titraj nog kruga, da bi došlo do oblikovanja muške sfere, ona nije bila posve stabilizirana, jer još uvijek nije i mala ni oblik ni usmjerenje. Iz tog .viška energije razvili su se suprotstavljeni titraj ni krugovi apstraktnog pojma poroka. (Kvlipot je singularni oblik tog naziva, što na hebrejskom znači nemoralna . žena, odnosno prostitutka.) Možda bi ovdje bilo najprikladnije Maxwellovo obj ašnjenje: » Covjek teško shvaća da postoj i i njegova tamna strana, koj a u svojoj sjenci ne krije samo sitne slabosti i estetske nedostatke, već se sastoji od upravo demonske dinamike. Pojedinačno čovjek rijetko zna nešto o tome, pošto njemu, kao pojedincu, izgleda vjerojatnim da bi mogao bilo gdje ili bilo kako nadići samoga sebe . Dopustimo li da to bezazleno biće formi ra masu, onda iz toga u određenom slučaju nastaje bijesno čudovište, pri čemu je svaki pojedinac samo naj sitnija ćelija u tijelu monstruma, gdje on htio ili ne htio mora sudjelo vati u krvavom bestijaInom zanosu, pa mu čak i pomagati . Zbog toga što se naslućuje ova mogućnost izbijanja čovjekove tamne strane, izbjegava se i prizna•
•
v
•
•
•
1 02
1 03
SLIKA 1 0
SUĐENJE PROGRESIJA E KSTR AVERZIJA MISLI
RA SREDNJI STUP
M I LOSRĐE REGRESIJA INTROVERZIJA
I područje apstraktnog poj ma poroka sastoji se od skupine koja ima deset titrajnih krugova, ali su oni za razliku od onih prethodnih neuravnoteženi i kaotični, pa su prema tome potpuno suprotni skladnim silama koje oblikuju drvo života. Treba imati na umu da apstraktan poj am poroka nipošto nije neovisan prin cip u kozmičkom nizu, nego je u stvari samo » neurav notežni i razaralački aspekt kozmičkih sila« . On tvori posebna područja suprotstavljena skladnosti titraj nih krugova drveta života. Prema tome, imamo zapravo dva drveta, koja treba uvijek zajedno promatrati, da bi se ispravno shvatilo istinsko kabalističko učenje. Ako negdje postoji pozitivan titraj ni krug, tada uvijek po stoji i odgovarajući negativan titraj ni krug, koj i simbo lizira suprotstavljeno područje apstraktnog poj ma poroka. (Vidi sliku 10). .
DES I STU P
LIJEVI STUP
•
vanje njezina postojanja. Covjek oklijeva da sebi prizna konflikt koj i tako neprijatno primjećuje. « v
•
•
•
Ta dva drveta, i ono pozitivnih titrajnih krugova, i ono apstraktnog poj ma poroka, svojevrsne su suprot nosti . Drvo koj e predstavlja apstraktni poj am poroka je tamni odraz drveta života u :'zamračenom zrcalu . ' Tako shvaćeni apstraktn� pojam poroka lako se može smjestiti u našu shemu. Po kabalističkoj logicioton se prostire niže od područja sfere stvarnosti iz koje proizlazi. Već se i sfera stvarnosti s matra svojevrsnim palim titrajnim krugom, jer se on navodno odvojio Čld prethodnih devet titrajnih krugova s drveta života, kad su ljudi prestali da žive skladno u plemenskim zajedni cama i počeli se odvajati u manje skupine i privređivati sami za sebe, te time počeli razvijati trgovinu a s njom i sebičnost. Prema shvaćanju kabalista materijalni svi•
•
•
•
•
•
10
•
BW ESA K M U
J E ILI SIL AZA K
MOCI
•
1 05
jet počiva dakle na vrhu područj a » lj usaka « 1 . I tu treba tražiti razlog zašto na naš materijalni svijet tako snažno utječu negativne sile, osobito u prosječnom ljudskom djelovanju. Inače sile aktivnog pojma poroka su naj neuravnote ženij e i naj kaotičnije od svih principa. Prva dva po dručj a apstraktnog poj ma drveta poroka suprotstav ljaju se, odnosno posvema su obratna od neutralne sfere i muške sfere, prazna su i dezorganizirana, dok se za treće područje kaže (koje je suprotstavljeno ženskoj sfert) da je » područje mraka « . Sva ta tri područj a oblikuju negativno troj stvo direktno suprotstavljeno trojstvu nadnaravnosti, odnosno prvoj trijadi. Pentag ram ili petokr aka zvijezd a jedan je od sim bola skladn e snage titraj nih krugova kozmo sa. Pet krakova pentagrama simbolizira u stvari četiri ambi jentalna elementa .starih znanstvenika, peti ambijen talni element je onaj koji se naziva eter. Peti ambijentalni element nipošto ne valja brkati s materijalnim pojmom eterske tekućine. Eter je u ovom •
1
•
SLIKA 1 1
•
•
-
•
,
•
Ljuske su načeli).
mentari za razliku ' Q d { i:' l lm ental a su' znat)1o primitivniji i mogli bismo i h nazvati običnim kukulj icama, m,fs kama, sablasnim obri sima, a prema modernoj terminologi j i to s� fluidni eterični obl ici. Izraz »Ijuske « već po svojoj ontologiji ukazuje da je to nešto određenog obrisa ali iznutra šupl je. Te » ljuske« mogu biti različi tog porijekl a : a) mogu biti ostaci ostataka astraInih (emocional nih) područja umrlih ljudi ; b) mogu biti maske pojedinih nižih područj a; c) to mogu biti ostaci ostataka nečijih l judskih preoku pacija: strasti, požuda i opsesija. Sve su to prividno žive pojave na astralnoj razini, ali uglavnom u onim njezinim nižim podrazinama. Vidlj ive su samo j asnovicima, odnosno dobro školovanim okuiti: stima s velikom praksom. Obični lj udi uopće ih ne zamjećuju, iako svi manje-više vuku čitave gomile tih » ljusaka« ili fluidnih eterič nih oblika.
1 06
sm isl u iz va nr ed no nj ež na » su ps ta nc ij a« što se na lazi sa m o u apstraktni m i fin iji m područj im a. I ka o što če tir i am bi je nt al na el em en ta pr ip ad aj u uz če tir i ka ba li st ičk a po dr uč ja , peti am bi je nt al ni el em en t etera (a ka ša ) pr ip ad a di re kt no po dr uč ju ar he tip sk og čov jek a. Ka da pe nt ag ra m slu ži ka o sim bo l us kl ađ uj uć e sil e am bi je ntal ni h el em en at a na drvetu života, je da n je nj egov kr ak uv ije k up er en prem a gore. A ko se penta gr am ok re ne tako da dva nj egova kraka gl ed aj u prema gore, on da on po st aj e sim bo l apstraktnog po jm a po ro ka . U pr vo m slu čaj u pe nt ag ra m lič i na čovj ek a ra ši reni h ru ku , s po ne što raskrečeni m no ga m a i gl av om us m je re no m pr em a pu no ći vj eč ite ko zm ičk e sv jet lo sti .
.
--..... •
"'
.. · . ,
.
•
., ·0· J .
'
,
•
,
-
•
Pri tome va lja up am tit i da .}e unu tar takvog zn a� a skriveno ča k i oč ito va no ko zm ičk o na če lo (Jhvh ), i to na slijedeći na či n : gornji kr ak pr ipa da slovu jod i on označava po dr učj e arhetipskog čovjeka . Ispod toga kraka na laz i se na desnoj strani »podru čje zra čenj a« , dok drugo slovo ha odgovara desnoj » nozi « pe nta gr am a, što pr ed stavlj a » područje stv ar an ja « , slovo va u ..
•
10 7
odgovara lijevoj » nozi .( , znači » području oblikova nj a « , a posljednje slovo ha odgovara lijevoj » ruci " pentagrama, odnosno » područj u djelatnosti'« , Kada se pentagram okrene, dva kraka što su ranije predstavljala » noge « usmjerena su sada prema gore. Takav znak l iči na glavu jarca, na kojemu dva kraka uperena uvis oblikuj u j arčeve rogove, krakovi usmje reni postrance odgovaraju ušima, a donji krak bradi. Takav pentagram je uobičajeni simbol među satani stima, S nj egovom pomoću dolaze u doticaj s negativ nim, apstraktn i m poj mom poroka, Znači da je apstraktni poj am poroka u stvari rezul tat neuravnoteženog viška energije, koji je sa svoje strane omogućio stvaranje negativističkog drveta, Te neuravnotežene sile tvore središte oko kojega se nepre stano okreću svi negativni misaoni oblici ljudskog roda. Zato je to područje ne samo izvorište nego i posljedica svih ljudskih negativnih misli i djela, Budući da se drvo negativnog apstraktnog poj ma poroka razvilo iz viška kozmičke energije, njegov utje caj izaziva pretjeranost svake vrste. T ako pretjerana ljubav 90vodi da ljubomore, pretjerane spolne želje do razvratnosti, a pretjerane ambicije do škrtosti i mržnj e. Sve se prave ljudske težnje omalovažavaju, dobivajući koban karakter. To je vrlo zanimljiv način tumačenj a konfliktnih situacija. Posebno je značajna misao da se poroci stvaraj u od viška energije i da ih karakterizira kaos . Traženje umjerenosti i sklada bio bi jedan od izlaza iz te džungle principa dobrog i poročnog,
Praktična kabala •
,
•
SVRHA OVE KNJ1GE ni je u to m e da či ta oc a cj el ov ito up oz na s pr ak ti čn om st ra no m ka ba le , je r postoj i m no štvo razl i či ti h ri tu al a i m ag ij sk ih ob re da . Bi la bi po tr eb na j oš jedn a ovakva kn jig a, da bi se ba r pr ib liž no ob ja sn ilo sve on o što je bi tn o u m agijs ki m po dr uč jim a ka ba Iis tič ko g uč en j a. Stoga će m o se ogra niči ti na opće ra zm at ra nj e na jv až ni jih m agijs ki h aspe kata ka ba Iis tič ko g uč en ja . O dm ah na po če tk u va lja ne što reći o » us po ni m a « , od no sn o » op uš tanj u « si la kroz ra zl ič ita po dr učia na drvetu života. Kao što smo već do sa da vi dj el i, drvo života zapravo je sr ž ka ba le , al i je ' ist o ta ko i 1'ra vi dj el at ni al at i li oruđe pr ak tič ar a. D a bi sm o to bo lje ' obja sn ili , pogl edaj m o dv ije metode što se up ot re bl ja va ju da bi se iz vu kl e » si le « iz drveta života. U st va ri, pr ak tič ar svoj im um iš ljaje m i ko nc en tr acijo m vo lje » iz vl ač i « si lu iz sh em e drveta života, koja u to m sl uč aj u m or a točno odgovarati veličin i tij el a operatora sa sv im os ta lim nu žn im oz na ka m a . Ta sh em a m or a bi ti pred nj im, i to ba re m u po če tk u, da ope'ra to r ne gu bi ko nc en tr ac iju na vi zu al iz aciju sh em e. Tek ka sn ije , ka d vi zu al iz ir an je po st aj e posve au to m at sk o, m ož e se takva sh em a uk lo ni ti. Pr vu m et od u, o ko jo j ćemo sa da govorit i, up ot re b-
1 08 •
1 09
ljavaju oni koji žele uspostaviti savršenu ravnotežu unutar svoje ličnosti, tako da mogu posve uskladiti svoju psihu sa svemirom . Takva metoda je poznata i kao »staza strelice « . (Vidi sliku 1 2). Taj sistem ne omogućuje, doduše, ni kakve magijske moći i upotreb ljavaj u ga samo mistici, da bi uzdigli svijest iz materi jalnog područja do viših razina lj udske svijesti. Meto dom »staze strelice« uzdiže se psiha direktno od sfere stvarnosti preko razvojne sfere i sfere sklada, prelazeći pri tom sferu znanja i "ponor« , da bi konačno dospjela direktno do neutralne sfere. Taj proces se odvija uglav nom putem meditativnih vježbi, pri kojima se upotreb ljavaj u različiti simboli, povezani uvijek s netom spo menuti'm titraj nim krugovima, koj i su smješteni u sred. njem stupu drveta života. Budući da pravi mislioci nemaju u svoj im srcima n ikakvih svjetovn ih ambicija, mogu se služiti tom metodom pogotovu stoga što je njihovo srce ispunjeno isklj učivo željom da sjedine svoje više jastvo s neizmj ernošću cjelokupne prirode. Takav trud je nagrađen progresom koj i dovodi do ' v savršene ra noteže mistikove ličnosti . Radne metode relaksacije u psihoterapiji imaju sli čan put i cilj. No postoji i druga metoda koju, za razl iku od mistika, upotrebljavaju kabal isti praktičari. To je već pravi magij ski sistem. Zovu ga » bljesak munje « . Liči na krivudanje zmije po drvetu (vidi sli ku 13 ) i to duž čitave tVorevine, tako da to kretanje dotiče sve titraj ne krugov� od višeg k nižem. Dakle, . upravo suprotno od metode nazvane »sraza strelice « , jer se » stazom stre lice « čovjek direktno kreće prema višim spoznajama, a metodom » bljeska munje« uglavnom se nastoj i postići » spuštanje sile « . Da bi to postigao, praktičar ili magi čar mora savršeno poznavati i shemu drveta života, ali
STAZA STRELICE
SLIKA 1 2
-+
-
-
\ E L T RA L i\' A S FE R .�
,
•
-
f
I
\
- - SFERA
Z�A"JA
•
1 10
SFERA
SkLADA
,
•
-
- R,\ZVOJi\'A SFERA
•
• •
,
•
, •
•
,
.o,
•
•
•
•
•
- -I-
-
- S f E R A STVAR ' OS TI
•
i svaki titrajni krug poj edinačno, isto tako i sve sukla dnosti što ih različiti titraj ni krugovi krij u. Također mora dobro poznavati nizove boja što pripadaju dr vetu života, u sva četiri kabalistička područja, jer su boje svakog titraj nog kruga i u svakom kabalističkom području specifične. Za magijske operacije služi skala boja poj edinih titrajnih krugova, a pripada načelno »području stvaranj a«, profesionalno nazvanog » kralji činom skalom« . (Vidi tabelu 4.) Praktičar mora tako đer znati bez pogreške, napamet, magijske slike i sim bole što pripadaju pojedinom titraj nom krugu, jer samo pomoću takvih sličica i simbola može uspostaviti vezu sa silama predočenim na drvetu života u obliku pojedinih titraj nih krugova. Kad dobro nauči mnoštvo magijskih simbola, , praktičar tek onda može pozvati određenu silu na drvetu života. ( Pri tome mora dobro poznavati i razumijevati sve što piše u tabeli 5.) Valja imati na umu da su sve sile prikazane na shemi drveta zlVota po sVOJOJ naravI veoma Sirove, surove I Izvanredno elementarne, tako da veoma liče na plastičnu, silno podatnu tvar koj om se mogu ocrtavati i formirati naj različitij i oblici. Eto, to je eterična tvar, ono što su stari Hindusi shvaćali pod poj mom » akaše « , a doći u direktan dodir s . tako nepoznatim ambijentalnim ele mentom nije nipošto mala stvar. I zato se laik uopće ne bi smio baviti takvom vrstom magijskih obreda. Kad praktičar jednom dođe u dodir s »eterom « i poč ne ga . modelirati snažnom maštovitošću i vizualizaci om, ta a J e pre asno da odustane 'er bi to i za n ' e a samo i o suviše o asno. Ako je operator sposoban pa može ovrsiti obred, znači da je iz drveta života, iz posve određenog titrajnog kruga iscrpio svu snagu i onda je putem vlastitog organizma dopremio u naše materi jalno područje. » Prizemljivanje« te sile najteži je dio v •
1 12
•
•
•
•
•
•
SLIKA 1 3
•
2 MU �KA SFE RA
•
)
5 SFERA U L' BAVI
SFERA '. . SKLADA
SFE RA ODRAZA V .' J i
•
•
•
•
••
•
•
10 SFERA STVARl\'OSTI
BLJESAK �1U'i,I E
TABELA 4
•
0
0-
E
E
E "
-
0 -
-
0-
E
E
E
•
0-
N O e �
-
u -
-
O � �
0-
-
E � N O·
E � N O E Qj '= _ .o 'N -
�
-
..o
,
-
E � N
-
�
O �
..o
•
:.:
c..
•
-
E u " N
t u
O � 'u
O
�
O
� � -
� "
N II �
2 O
,
� 'N " ,
, -
"
" " -� N
o;,
'N
-
\
O E .o c �
,
..'< 'u �
e
" N
ii �
�
-
.�
E � e E E
> ,
o-
O � 'N
0 -
� 'o �
0-
o
E � �
-
� "
•
E
-
II � 'N O
E lj
0-
-
E � N
0-
•
-
-
O >
� "
"
-
-
-
0-
o o-
,
-
O
o � "
-
0-
v :..::: 0 ..0 ..., o
0-
'N �
,
-
E e
-
-
-
o-
V
. _
•
•
O � "
•
0 -'; .
O
O >
, -
�
o
..o
o -
�
O
� �
�
�
.
� Iii
-
.o � ,
" N
-
u
N
� ._
� "
1:
1
� u
0-
O
II
Praktičar uvijek mora imati na umu da, prakticira jući s pomoću drveta života, titrajni krugovi djeluju u parovima. Znači, ako se želi povezati, recimo, s po dručjem sfere svjesne aktivnosti na desnom stupu, smjesta mora uspostaviti misaonu vezu s područjem sfere odražavanja na lijevom stupu. Ako bude tako . radio, dakle u parovima suprotnosti, neće pogriješiti. Međutim, ako 1'0 propusti, izbacit će drvo života iz ravnoteže i izazvati kaotične sile apstraktnog poj ma poroka. koj e uvijek vrebaju dok se obavljaju magijski obredi. Magijski sistem praktičn_e kabale nazvan j e » bljesak munje« zato što titraj ni krugovi zrače jedan iz drugoga u obliku izlomljene cik-cak linije. ( Pogledajte sliku 1 3 ) . Preostala je još jedna metoda koja također primje njuje » bljesak munje « . Ta metoda služi isključivo indi-
O O )N � - - '" l..'< � v -
,
-
> ,
c
- " " .:: != � -
•
II � u ' ,
O > �
�
..o
E
-
g-
-
> �
�
0-
II � �
'V
.o �
.o �
-
-
0
0 -
-
-
-
•
•
0O::
� .!: � � e �
-
-<:
o' o> N
Z
..'< �
�
� '" to �
0-
0-
� � e
1-- ..'<
1 14
0
-
_
°
-
� > �
-
-
-
� e � e �
-
0-
-
0
0 -
" e
"
� -
.!:
-
°
N
'" °
°
.,.
°
."
'"
°
.� ....
•
�
°
oo
'" °
°
o
-
operacije, pa se među okultistima pravo » prizemljiva nj e tih sila « smatra maj storstvom . . . Na žalost, često se događa da neiskusan magičar promaši » prizemljiva nj e« tih sila. Tada sila ostaje neprizemljena i stalno se gomila oko njegovog fizičkog tijela, što izaziva teške neuroze i druge psi hosomatske tegobe . . . Opasnost je mnogo manj a ako se magičar-početnik odluči da radi s pozitivni m silama u pozitivne svrhe, ili ako ritualom želi pomoći sebi ili svome bližnjemu, dakle da to nikome ne naudi. Tada neće biti opasnosti ni mjesta strahu. Jer je pozvana sila u prvom redu blagonaklona i neopasna. Ali a.ko netko počne privlačiti štetne sile, da bi drugome naškodio ili da na bilo koj i način nešto razori, pa i ukoliko ne uspije prizemljiti tu silu, tada sile u biti apstraktnog poj ma poroka kruže oko njega . Dalje o naravi i koncentraciji sile ovisi da li će pozivač zbog nerazumnog postupka oboljeti ili biti ubijen .
-
1 15
di uz se bi da a, ar ič ag m ili a ar tič vi du aI no j sv rs i prak r ča ti ak pr a em st si g to u oć m po . gao na vi še ra zi ne S i d je o p s ir d do u ći o d e gn o m uz uz d iž e svij es t ta k o d a no al tr as » ra o m u rh sv tu . U m go ru k n im titraj n im ih en ač zn na ž. du o m sa e ož m ti va to pu a , putovati « staza. e m le go od je ta vo ži vo dr , em st Kao pr ak ti ča n si za go ne , re ča i ag m za ili e ar tič ak pr o za m va žn os ti ne sa o št le si ke ič zm ko i it ad kl us li že i j ko svakog čovj ek a lja va e m to i Pr u. ih ps tu ti as vl u ov eg nj e or tv ob likuj u i lja av st ed pr ug kr i jn ra tit i ak sv da u um uv ije k im at i na m ko ne o ak Pa . ta ite al kv ih sk ud lj ih na jči šć u sr ž ra zn ih pa ta vo ži ta ve dr s te ite al kv te i at ir us pi je ap so rb i st po ek vj čo v ka ta je da ta i, it ad kl us no on da m eđ us ob ao is sm i oj st sa i se e m to U . go no m o rn je m gao ne iz po uz o m sa i at lj av ob e ož m se i j ko , da ra praktičnog to au i im sn je sv ne s et sr Su . ta vo ži ta moć sh em e drve ne di je po a aj sp i je ću eš vj os n či na an ič sl na an al iz a e j sv i it liž ib pr ih i eć oj st na , ta vo ži g ko ič aspekte ps ih i st no as op z ni i oj st po u aj uč sl om ov u sn om di je lu eg a. I . ja an st h ni ič ot ih ps a nj ija zv ra st no uć og pa ča k i m
• •
•
v
• •
•
•
•
•
, •
•
•
•
•
•
•
•
1 16
•
•
,
,»
,
•
••
,
•
•
što se ljudska psihička ener gija očitovala u » područj u djelatnosti , bila je najprije u stanju nepostojanja, što znači da je bila obavijena vječnom svjetlošću. Ta svjetlost se malo-pomalo ogra ničavala i kad je izašla izvan » područja zračenja«, psihička energij a je počela poprimati određeni oblik, što znači da je postojanje proizašlo iz nepostojanja. Veoma je važno da se pri čitanju ove knj ige ne vezerno opsesIvno uz poznato semantičko značenje pojedinog poj ma. Tako na primjer poj am nepostojanje ne znači ništavilo već neodređenost, višeodređenost multi potentnost. Sjetimo se tako primjera da iz ničega (tj . električno neutralnoga) nastaju pozitivni i nega tivni električni naboj, iz magnetskog željeza nastaje željez'o sa dva magnetska polj a itd. Narav � Ijudske' psihičke energije je peterostru ka . Prve su dvije podjele u biti arhetipske i na taj način teško shvatlj ive. One se u stvari odnose na arhetipskog čovjeka i na područje zračenja .< . Iza te dvije podjele slijede tri dalj nje podjele, koj e već možemo ostvariti, pa ćemo se pozabaviti sa tri svojevrsna »elementa ,< lj udske psihe. Prvi se element zove » više j astvo « i on u sebi uključuje prvo trojstvo drveta života. To su neu tralna sfera, muška sfera i :že'n; ka sfera. Sve te tri PRljE NEGO
•
-
1 17
t en m ele i ug Dr . gu oz m m ko ds lju se u e laz na e in ob os ps ihe uk lj uč uje u se bi šest id uć ih titrajn ih kr ug
,
ti je lu ni ža lju ds ka na ra v pr ip ad a sferi stvarnos ti, gdje se na la zi sje di šte ži votin js ki h po ri va i že lja , a to je naš m at erija ln i i ču ln i fiz ič ki svije t u ko je m u se kr eć em o. In te re sa pt no je ka ko se ov ak va ra sp od je la ps ih ičke en er gi je iz va nredno po kl ap a s j un go vs ko m ko nc ep ci jo m ps ih oa na liz e, je r i on a im a tr ov rs nu podj el u ja stva, ps ih e i sje ne . R az lo g ovakve sli čn os ti iz m eđ u Ju ngove ko nc ep ci je i ka ba lis tičkog na uč av an j a o ps ih i m ož e se na ći u Ju ngovom životopi su je r su ga čitavog ži vo ta zani m al i ok ul tn i prob le m i, a naročito se mnogo ba vi o iz uč av an je m st ar ih al ke m ist ič ki h kn jig a i sp isa . Poznato je da je al ke m ija us ko po ve za na s ka ba lom i da j e vr lo zn ačaj no dj el o o ka ba lis tič ko m učen ju knjiga Eš mecareph, svojevrsna ka ba 1is tič ko -kemij sk a ra sprava . In ače je glavna svrha te knjige da se kem ijs ke po ja ve i os ob in e kemij sk ih elemenata dovedu u ve zu s razl ič iti m tit ra jn im krugovima i da se sve pr av iln o rasporedi na drvetu života. Alk em ist im a je to do ne kl e uspj el o samo s m et al im a, od nosno tvar im a koje su ug la vn om metaličnog karaktera, od no sn o karaktera dr ag ul ja . Međutim, sve ostal o' ni su m og li ra zm je st iti , jed nostavno zato je r ni su poznav al i strukturu tvari ka o što m i to danas znamo. Iz Jungova životopisa se vidi da je ne samo mnogo čitao alkemističke kn jige, nego da se u slo bo dn o vrijeme i sa m ba vi o al kemističkim po ku sim a. Može se s pravom pretpostav iti da je poz na va o čak i spomenutu kn jig u i tako se mogao up oz na ti s ka ba lis tič ki m učenjem. Prvi st up an j ps ih e je po dj el a lju ds ke ps ih ičke en er gi je u vi še ja stvo, i to je na jv iše stan j e sv ije st i id en tific i rane s .v je či to m sv je tlo šć u. V iše j astvo se la ko može us po re di ti s Ju ngovom ko nc ep ci jo m o ja st vu . A li ter m in j astva Ju ng ne upotre bl ja va u ob ič no m sm is lu , nego vi še na ist oč nj ač ki na či n, gd je se jastvo sh va ća _
,
,
1 19
•
kao svojevrsno » najuzvišenije biće « , dakle kao svoje vrstan zbroj i totalnost svih stvari, pa prema tome i kao svojevrsna osnova svega postoj anja. Za Junga takvo shvaćanje jastva nije neka univerzalna svijest, koju on u svoj im spisima naziva '>nesvjesnošću « . To jastvo Jung shvaća s jedne strane kao naše poimanje jedinstvenosti ljudskih naravi, a s druge strane on obuhvaća time i naše intimne odnose sa sveukupnim životom, zn ači ne samo ljudski rod nego i životinje i biljke, pa čak i anorgansku materiju, a preko nje i čitav svemi rski prostor. Jung izričito kaže da jastvo nije samo redište nego i kompletan rub koj i obuhvaća sve ono čega smo svjesni, ali i sve ono što se nalazi u našoj podsvijesti. Ako bismo taj pojam htjeli prikazati našim terminima, tada pred oči naše psih ičke energije iskače točkica koja se nalazi unutar kruga, ali i sam krug. Dakle, to je » sve « što može biti, ali i totalnost svega našeg mogućeg znanja, bilo ono svjesno ili nesvjesno. . To je također ono što savršeno odgovara Jungovom pOj mu J astva. Dr ug i stu pa nj psi he je psi hička stv arn ost sm ještena u lju d kom src u, i tu se na laz i sje dište lj ud ske vo lje. Po svoj im osj eća nj im a čovjek postaje svjestan mi sao nih ob lik a, a u srcu e rađa i po tica j ko ji mu om og uću je da ob lik uje mi sli, efi ka sne po kretače njegove cje lok up ne dje lat no sti . Sve je to veoma slično jun go vsk om načel u kojim op isu je pojam » psi he « . U njega se psi ha sas toj i od lju ds ko g uma i svi h svj esn ih ili ne svj esn ih mi saonih dje lat no sti . Prema J un gu , svj esn a raz um no st » izr asta « iz ne sv jes ne » ps ihe « ko ja je u stvari stari ja od lju d kog razu ma i ko ja fun kc ion ira bil o za jed no bil o posve sam o sta lno, na jče šće i posve sup rot no od lj ud sko g um a. Sve on o što je čov jek uči nio počin je u lju dsk oj " psi hi ,' , bil o da je " nešto zam isl io« i na taj na čin usm jerio mi sli da •
•
•
..
1 20
mU 'po�tan � P? tic aj za dje lat no st. M isa on a en ergija što ob lIk Uje � Ish �a � o da po sta nu po tic aj za dje latnost J un ? !: azlva » lIb ldo «, ali kod Ju nga » Iib ido « ne ma Isk l l � clv o se� su aln o zn ačen je ka o u Freudovoj ps iho .. lOgiJI, nego Je to u Ju ng a » op ći os jeć aj že lje , težnje i na go ns ke na klo nosti « . Takva defin ici ja se mo že veo � a lak o usp or ed iti s ete rič no m sup sta nc ijo m ra zvoJn e s(e�e, da � e tit raj no g kru ga pod utj eca jem M je seca , �OJ I Je po sljedn ja ko mp on en ta ps ihi čk e stv arn o . sti , gdje se mi sli ob lik uju prije ne go što bu du ak tua liz i ra � e � sv ijetu fiz ičk e lju ds ke dje lat no sti . Za Ju ng a je pSI �a I �va n �ed no din am iča n sistem koji se ne pre sta no . krece I kOJI se au to ma tsk i sta lno po de šav a. Intere san tno je ist ak nu ti da se, prem a j un go vsk om shv ać a nju ps ihe , pr iro dn o gib an je lju ds ko g lib ida od no sn o Ij��ske �sih i�ke en ergije odvij a uv ije k na pr ij �d- natrag, sh cn o gib an jU va lov a. Tu je sv ak ak o jas na po du da r n �st � M jes eč ev im sil am a razvojne sfere uk lop lje nim u . pSlh lCk u stv arn os t. Za Ju ng a je cje lok up no lju ds ko Isk us tvo u pr inc ipu ps ihi čkog ka rak ter a, pa za to on u . . » te melJm m po sta vk am a an ali tič ke ps iho logije « tvrdi: » Sve on o što uo pć e mogu isk us iti ps ihi čkog je ka r� � tera. Ča k j e i mo ja fiz ičk a pa tnj a svo jev rsn a ps i , hl � ka sli ka koju os jeć am , jer su sv e to svo jev rsn i . . utj ec aj I na mo ja ču la. Sv e što dje luj e na me ne u ovom ' sv�jetu gd je ne pron ičn o stvari za uz im aj u od ređ en o , mJ esto - sve su to ipa k ps ihi čk e sli čice i sam o on e . sac mJ avaJ � mO Je ne po sre dn o isk us tvo , jer su sa mo on e neposredm pr ed me ti ko jih je mo ja sv ijest sv jes na . Da pač�" � oja psiha ne pr est an o pr eo bl iku je, pa ča k i fal sIf iCI ra stv arn os t, a on a to čin i u takvoj mj eri da , mo ra n: pr ibj eć i um jet nim sredstv ima ka ko bih ra sp oz na o u ce mu su on e ok oln e stv ar i ne što dr ug o od me ne sa mo ga . Kad otkrije m da je zv uk sv oje vr sn o tit ran je v'
,
•
121
zraka tog i takvog broj a titraj a, ili pak da je boja vala svjetlosti takve i takve dužine, tek tada počinjem mi saono ponirati u narav prirodnih poj ava . Svi smo mi, u . stvari, tako zabljesnuti tim našim psih ičkim sličicama da ne možemo odmah prodrijeti u bit svih stvari izvan nas. Dapače, sve se naše znanje sastoji, zapravo, od naši h psihičkih sličica, jer samo su te sličice ' ono što je uz nas naj istinskije. Eto, tu se nalazi svojevrsna stvar nost na koju psiholog može apelirati, a ta stvarnost nije ništa drugo nego stvarnost naše vlastite psihičnost1. Niža narav naše osobnosti po jungovskoj koncepciji je » sjena« . Taj termin Jung j e upotrijebio da bi defini rao ono što je nazvao » čovjekovom osobnom nesvje snošću « , a to je skup onih naših poriva i želj a što su načelno protudruštvene, ali se veoma dobro slažu s našom » idealnom ličnosti « . Ovdje treba podvući da nema sjene bez sunca, odnosno bez nekog oblika svjetlosti. Na taj način na sj enu bi trebalo gledati kao na tamnij u stranu naše vlastite svjesnosti, koja se nalazi » U sunčanom središtu « principa sklada, dakle unutar psihičke stvarnosti, odnosno ljudskog uma. Sjene bi se mogle usporediti i s tamnim silama ap straktnog poj ma poroka, što u zasjedi uvijek vrebaju na svaku i naj nedužniju ljudsku djelatnost. Ljudske psihičke energije dvospolne su u svom ori ginalnom stanju, a to znači da su dvospolne i po svojoj naravi. Ali silazeći u materijalno područje, one se razdvajaju na muške i ženske i kao takve ulaze u fizička tijela. Ako se tokom ljudskog ovozemalj skog života te dvije polovine iste psihičke energije koj im slučajem sretnu, mogu se među nj ima dogoditi upravo nevjerojatne stvari. To je ono o čemu govori Biblija da se vjenčanjem, odnosno spajanjem takvih dvij u •
«
122
pol ovi na jed ne te iste duš e raj spu šta na Zem lju. Ov dje val ja tra žiti por ijek lo term ina što ga nal azi mo i u Bibliji i u mis tičn oj lite rat uri sre dnj ega vije ka, kad a se spo min j e » vj enč anj e duš a « . Tom načelu u jungovskoj ško li odgovara njegova dvoj na ide ja o ,) ani mu su i ani mi« . Pod poj mo m ,) ani ma « mis li se na mu ška rčevu nes vjes nos t koj a unu tar seb e sad ržav a kom plem ent ar nost žen sko g dvo jstv a, dok bi poj am » ani mu sa« bila žen ina nes vjes nos t, ali s mu škim kar akt eri stik am a. Jun g je tvrd io da » pos toji nas lijeđena « kol ekt ivna slik a o žen i u nes vjes nos ti svakog mu ška rca i sam o s pom oću te nes vjes nos ti mu ška rac može kak o-ta ko shv atit i nar av žen e. Eto, to j e obj ašn jen je zašto se tak o . često zbiv a da u jedn e te iste osobe nala zim o i mu ške i ženske karakteristike. •
•
•
•
1 23
to su u stvari četiri kabalistička područja. Ona opet veoma dobro odgovaraju ambijentalnim elementima alkemista. Deset suprotnih titrajnih krugova ili deset apstraktnih poj mova poroka imaju također četvornu podjelu, koj a je opet u skladu sa četiri » negativna ambijentalna elementa « . Ta četiri negativna ambij en talna elementa apstraktnog poj ma poroka prisutna su i u -čovjeku, na slijede�i način: 1 . negativna vatra u čovjeka je arogancija; 2. negativni zrak u čovjeka je suvišno brblj anje; 3 . negativna voda u čovjeka je gramzljivost, po hlepa; 4. negativna zemlj a u čovjeka je melankoličnost. Dvojno načelo dobra i zla, tako živo predočeno, osobito u znakovima drveta života i apstraktnog pojma poroka, postoji i u znanosti kad raspravlja o svijetu materije' 1 upotrebljavaj ući poj am » antimate rij a« . Oko godine 1 930. fizičari su na osnovi teoret skih razmatranja zaklj učili da bi svaka atomska čestica morala imati svoj u »protučesticu Znači da negativno nabijeni elektron mora i mati svoj ekvivalent - antie lektron, vrlo sličnih osobina samo s pozitivni m nabo jem iste veličine. Isto tako nasuprot pozitivno nabije nom protonu mora postojati i negativno nabijeni pro ton. Neutron je nenabijena čestica jezgre, ali i on bi morao imati svoj ekvivalent u nekom »antineutronu « . U njih se ta suprotnost ne može očitovati u električ nom naboj u, nego u magnetskom polj u suprotnog smjera nego što je onaj običnog neutrona. Iako se u prvi mah činilo da je ta teorija daleko odmakla ispred stvarnosti, već je godine 1 932. američki fizičar Carl D. Anderson pronašao » antineutron « , poznat kao po zitron. Međutim, » antiprotoni « i » antineutroni « pro nađeni su tek godine 1 956. Ta otkrića su kasnije o
o
Svijet kaosa i nereda
o
poroka, odnosno zlo, nužno je da bi čovj ek mogao birati� jer samo na taj način postiže sklad psihe i tijela. Izgleda kao da je u svemiru približno jedna polovina » dobroga« , a druga polovina » zla« . No s ljudskog staj ališta, može se poći i dalje. Trebalo bi nastojati da se zlo i dobro usklade, odnosno uravnoteže tako da se ostvari stanovita neu, traInost. Ovim se mogu objasniti uzroci vječne borbe u ljudskoj psihi, koj a stalno oscilira između dobra i zla. Samo u čovjek u postoj i svijest o tome. Današ nji čovjek je » svjestan « sebe. Upotrij ebit ćemo ovdje slavnu izreku Renea Descartesa: » Cogito, ergo sum. « - » Mi slim, dakle, jesam. « Kabala izričito tvrdi kako sve mnoštvo manjkavosti, svi nedostaci potječu još iz bez graničnosti. Postavlja se sada pitanje kako iz bezgra ničnosti može proizići takvo mnoštvo manj kavosti, jer je poznato da je bezgraničnost isto tako i sjedinje nje i savrsena clstoca, sto znacl postojanje lZ nepostoJ anJa. Naime, dok je vječna svjetlost bila još unutar same sebe, već j e nosila skriveno sjeme svih budućih očitova nj a. U tome se krije i latentna sila da se stvara zlo isto tako kao i dobro. Deset titrajnih krugova drveta života, kao što smo dosad vidjeli, imaju tri stupnj a različitog osvjetljenja, a ApSTRAKTAN POJAM
o
v
1 24
V '
..
v
v
'
o
.
,
.
•
« .
.
o
125
izazvala različita tumačenja. Fizičari i astrofizičari, međutim, slažu se da su u vrijeme eksplozije » kozmič kog jajeta « morale nastati ob,"-čne atomske čestice, ali i antičestice. Tu je teoriju aktualizirao austrijsko-ame rički fizičar Maurice Goldhaber, koji je u svojoj teorij i iznio mogućnost postojanja svemira sastavljenog od materije i protusvemira sastavljenog od antirnaterije. Te svemire nazvao je » kozmon « i » antikozmon « . Dvojnost cjelokupne prirode, evidentne inače u čita vom svemiru, jest ono što Jung naziva » suprotno stima « . Djelovanje takvi h » suprotnosti « povezuje se u fungovskoj školi s po;zitivnim i negativnim polovima električne struje. Dapače, on to čak povezuje s dij asto lom i sistolom, dakle kucanjem ljudskog srca. Kasnije dolazi do vrlo značajnog zaključka u kojemu kaže :Što je veća napetost između dviju suprotnosti, to je veća iskoristiva energija. U termodinamici to je zakon en tropije. Jungov postultat glasi : » Kad ne bi bilo suprot nosti, ne bi se očitovala ni energija . « Beskonačna je lista takvih suprotnosti koje bi se mogle ovdje navesti, no samo da spomenemo neke parove, 'npr. progresij a i regresija, ekstraverzija i intro verzija, misli i osjećaj i itd. Kozmičku energiju u čovjeku, koju Jung naziva psihičkom energijom, . ;;! koj a se od pamtivijeka očituje u obliku dvaju dij ametralno suprotnih principa, nalazimo u jungovskom pojmu » libida Budući da je libido posve priroqna energija, njegova je prvenstvena svrha da služi načelirha koj a upravljaju cjelokupnim životom i stva'ranjem; a kako je ona » plastična« , može također služiti u stvaralačke svrhe. Prema Jungovoj školi, tu energiju možemo usmjeravati tako da je pre nosimo na nešto što je slično po naravi s predmetom naših instinktivnih interesa. To je u stvari Jungova ,
.
,
•
•
,
• •
,
'
« .
•
1 26
-
defi nicij a » magije«, o kojoj čitavo vrijeme indirektno govori kabala. Iz toga slijedi da je magija posve priro dna djelatnost, jer sve što joj treba jest prvenstveno snažna ljudska volja i žarka želja da čovjek zamišljene misaone oblike ostvari. Ova rasprava prožeta je koncepcijom dvij u suprot nosti koje se sjedinjuju da bi došlo do očitovanja. Od protona i elektrona do muškarca i žene sve taj ne stvaranj a obj ašnjene su u kabali , i to njenom tako intenzivnom seksualnom filozofijom. Naj različitiji stupnj evi očitovanja svode se konačno na osnovnu jednadžbu : Pulsiranje života i smrti predstavlja u' stvari latentno postojanje, biva personificirano kroz neočitovano ko zmičko načelo koje od prapočetka zrači kroz očito vano kozmičko načelo, početak i samo stvaranje, s koj i m se ono prvo sjedinjuje u vrhu stvaranja.
'
, ·
•
,
•
,
,
,
•
•
•
,
o'
.
, ,
• ,
1 27
Nas posebno zanima utjecaj Kabale na vjerska i filozof ska shvaćanj a u našim prostorima. Njegošolozi su utvrdili
NAPOMENA REDAKCIJE
izvjestan utjecaj Kabale u Njegaševoj Luči mikrokozma. Mi
želimo upravo na to skrenuti pažnju čitaoca . Pero Slijepčević u spisu Četiri teme o Luči kaže kako je
•
Njegošu moralo biti blisko j edno mesto u poslanici apostola Pavla Korinćanima, gde se pominju dva Adama, »
Posl jedn jih dvadeset god ina porastao j e kod nas inter es za star insk e spise , za legende, mitove, pred anja i za one filoz ofsk e spise koji su nast ali i l i se odn ose na vrije me prije velik ih siste ma. Dan ašnj i obra zova ni čital ac želi znat i kakv a su bila prim itivn a stan ja svije sti i on vjeru je da su ona
_
Filoz ofsk i nivo Kabale odgovara ugla vnom kozm ološ kom razd oblju grčke filozofij e, dakl e, onom razd oblju prije So krat a. Kab ala se dod iruje i sa učen jem dvoj ice alek sand.rijskih Grk a - teologa Orig ena i Filo na.
1 28
jedan zemaljski i jedan nebeski, i gde j e trebalo samo preokrenuti njihov red dolaženj a « . Iz toga Slijepčević izv'odi
teza o nebeskom čoveku, i to u nekim vrstama gnostike, kod filozofa Filona, u tradiciji Midraša i naročito Kabale i svuda
,
sa izvesnim razlikama. « 1 )
Anica Savić-Rebac u svojoj studiji o Luči mikrokozma
posebno razmatra Njegošev odnos prema Kabali i Filonu. Ona naročito naglašava značaj svjetlosne mistike odnosno
•
sko učen je rašireno među Jevrej ima . Prem a učen ju Kabale svije t je nasta o ema nacij om iz boža nsko g bića i dijel i se na četiri sfere : idejn u, duho vnu, duše vnu i mate rijaln u. U tom učen ju znač ajan j e stav o preegzistenci ji i selen ju duše .
.
lutno nova nije ni bila: u prvim vekovima naše ere j avlj a se
biva , tako reći, pose ban status u knji gam a nap isan im u naše m stolj eću. Pogl edaj mo samo kolik o mjes ta dobi va insti nkt eros a i insti nkt smrti u nord ijsko m simb olizm u i natu raliz mu, ali i u drug im evro pskim kultu rama naše g stolj eća. Psih oan aliza i teor ija arhe tipo va također prid aju
velik znač aj star im mito vim a i lege nda ma, jer to pred anje , rođeno u isku stvu , otkr iva unek olik o i dan ašnj eg čovj eka. Iz toga toka ne može se isklj učit i Kabala, naro čito njen i sred njev jeko vni sloje vi, oni iz 1 2 . i 1 3 . stolj eća, koji su imal i veli k utjecaj na hebr ejsku svije st. Kabala je vjers ko i filozof-
•
ovaj zaključak: " Njegoš postavlj a preegzistenciju celog čo veka. To j e bila genij alna idej a . « Zatim dodaje: » Baš apso
izraž avala istin ski i nepo sred ni život, od koga smo se, pod utje caje m nau ke i strogog poz itivizm a, prev iše uda lj ili. Psi holo gija, filoz ofija i knj i ževnost, od natu raliz ma i simb oli zma nao vam o, prid aju velik značaj insti nkti ma i prim itiv nim stanj ima svije sti. Prim itiv.no mišlj enje i osjeć anje do
•
•
filozofije koja ima posebno mjesto u Kabali, ali i u Njegoše vom djelu. U kabalističkoj slici kozmosa postavljena je
•
kruna kao vrh svega prostora odakle dopire moć i mudr9st,
u Njegoševoj poemi kruna također zauzima naj istaknutije mjesto u prostoru. Anica Savić-Rebac kaže: » On je (Njegoš)
ovo mogao naći u vezi sa krunom, koliko j a znam, samo u Kabali. Istina je da postoje značajne razlike u pogledu ,
•
značenja i uloge krune između našeg speva i Kabale, ali postoje i važne sličnosti. Sem toga, Njegoš nikada nije težio
da tačno reprodukuje neku filozofiju, on j e jedino hteo da ,
na svoj načict izrazi podsticaj e koje je dobijao. Uostalom, mi ne znamo u kakvom obliku su do njega došli kabalistički
uticajj; možda samo preko poznih pseudokabalističkih odjeka. « 1 9
Pero Slij epčević:
Kabala
Četiri teme o Lu'či, Glasnik SAN H-l, 1950, str. 150.
129
Još jedno mjesto iz ove studije vrijedno je ovdje zabiljeZIti: V '
•
Literatura
» U pojmu 'ideje' spaj aju se kod Njegoša, kao što je ranije
ukazano, filonski elementi sa elementima Kabale . . «2 Anica Savić-Rebac nalazi u Luči mikrokozma više detalja .
za koje vjeruje da se mogu dovesti u vezu s Kabalom. Pitanje koliko i ma nebesa u Luči i koliko mostova, također se može
Achad, Frater. Kv. B. L .
-
Kabbala, New York 1 9 69.
dovesti u vezu s Kabalom. Tu važnu ulogu igra broj 1 0.
Agripa Cornelius - De Occulta Philosophia (O akutnoj filozofij i),
nim komponentama Luče mikrokozma1 navodi stavove
Anon - The Golden Verses of the Pythagoreans (Zlatni stihovi
Miron Flašar u spisu O primarnim, folklornim i literar
Anice Savić-Rebac o Njegošu i Kabali. Ne smatra da veza između našeg spjeva i Kabale nije moguća, on upravo daje podršku shvaćanjima koja govore o toj veti.
Zna se da Kabala ima nekoliko slojeva, zna se i to da se
na različite načine prenosila, ali njene izvorne ideje nesum
New York 1 97 1 . •
pitagorejaca) , London 1 965.
Aristotel, R. Hope - Metaphysics (Metafizika), New York 1 9 5 2 .
Ashlag I. L. - Th.! Kabbalah, a Study of the Ten Illuminations of Rabbi Isaac Luria (Kabala, studija o deset prosvjetljenja rabina
lsaka Lurije), Izrael 1 9 7 1 .
nj ivo su bile poticajne za stvaralačku svijest onoga čovjeka
Asimov
čije je mišljenje bilo ispunjeno simboličnim slikama. Njegoš
Belchem R. F. K . - A Guide to Nuclear Energy (Pristup nuklearnoj
je toj vrsti mišljenja bio blizak. Istinska poezija u stara
vremena, pa i u ona koja nisu mnogo udaljena od nas, o čemu svjedoči Njegoš, izlazila je u prvom redu iz te vrste
mišljenja.
-
The Universe (Svemir),
ew York 1 9 66 .
energiji), New York 1 9 5 8 . Best, Shabaz Britten - Genesis Revised ( Revidira na geneza) , Lon don 1 964. Bible - The Genesis (Geneza)
Redakcija unosi ovu . napomenu zato da naglasi kako
Kabala nije bila samo .okul�na i mistična filozofija. Ona je to •
•
kasnije postala. S druge straoe, spis koji objavljujemo, samo je jedan od .mogućih pri.stupa Kabali; mi ne tvrdimo da je
Bri! A. A. - The Basic Writings of Sigmund Freud (Osnovni spisi Sigmunda Freuda), New York 1 93.8: Child J. M.
-
.
" The Early Mathematical Manuscripts of Leibniz
(Leibni zovi radni matema tički rukopis i), London 1 920.
najbolji, a osim toga, to je popularan pristup i zato ga mogu
Cuny H.
čitati široki slojevi čitalaca.
Darwin C . R. - The Origin of Species (Porijeklo vrsta), London .
•
•
•
-
Albert Einstein, New York 1 96 5 .
D'Ol iver Fabre
-
.
La Langue Hebraikvue Restituee (Obnovljeni
hebrejski jezik), Pariz . •
Durant W. - The Story of Philosophy (Povijest filozofije), New York 1 95 3 .
2
Anica Savić-Rebac: Luča mikrokozma od Perra Perrovića Njegoša,
Predgovor Luči mikrokozma, Prosvera, Beograd 1 968. J Miron Flašar: Pogovor Luči mikrokozma, Prosvera, Beograd 1 968.
130
Fortune Dion - The Mystical Kvabalah (Mistična kabala), London 1 93 5 .
Franck A.
-
The Kabbalah, London.
131
Gamow, G. - The Creation od the Universe (Stvaranje svemira),
Voltaire
New York.
-
Philosophical Dicti onary (Fi lozofski rječnik) Vel . Brita
nija 1 97 1 .
Ginsburg C. D. - The Kabbalah, London 1 8 6 3 .
Waite A. E.
HaI C. S. A. A. - Primer of Freudian Psychology (Uvod u Freudovu
Westcott W. W. - The Sepher Yetzirah, The Book of Formation
psihologiju), New York 1 954.
-
The Holy Kabbalah (Sveta kabala), New York 1 960.
(Sefer jecirah i knjiga oblikovanja), London.
Huxley Aldous - The Perennial Philosophy (Praiskonska filozo
Aesch Mezareph of The Purifying Fire (A. M. i l i pročišćujuća
fija), New York 1 962.
vatra), New York.
Jung C. G. - The Archetypes and the Collective Unconscious
Zohar
(Arhetipovi i kolektivna nesvjesnost), New York 1 95 9.
-
The Book of Splendour, G. Scholom ( Knj iga sjaja), New
York 1 949.
The Structur and Dynamics of the Psyche (Struktura i dinamič
nost psihe), New York 1 960. Mysterium Coniunctionis (Tajne preklapajućih istodobnosti),
•
New York 1 963. Kant l . - Prolegomena to Any Future Metaphysics (Uvod u bilo
..
koju od budućih metafizika), New York 1 95 1 .
Leibniz W. - Monadology (Monadologija), London 1 8 90. Luzzato M. C. - General Principles of the Kabbalah (Opća načela kabale), New York 1 970.
•
Mathers S. L. Mac Gregor - The Kabbalah Unveiled (Razotkri,
•
vena kabal a), New ' York 1 9 7 1 .
•
Ouspensky P. - Tertium Organum, A Key to the Enigmas of the
•
World (Treća skupnost, ključ taj ni svijeta), New York 1 96 8 .
Platon - Pheado, B. jouer, New York 1 942. Progoff l.
-
jung, Synchronicity and Human Destiny (Jungov
sinhronicitet i sudbina čovjeka), New York 1 973.
Regardie l . A. - Gorden of Pomegranates (Drvo rajskih jabuka), Minesota 1 970.
• •
The Tree of Life (Drvo života), New York 1 972.
Russell B.
-
The ABC of Relativity (Abeceda relativnosti), London
1 95 8 .
Scholom G. - Major Trends in jewisch Mysticism (Glavni smjerovi židovskog misticizma), New York 1 954. v
Trachtendberg J . - jewisch Magic and Mysticism (Zidovska magija i misticizam), New York 1 96 1
132
,
•
133
SADRŽAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . S to znači kabala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Č ovjek kao kabalist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Stvaranje o
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Kozmičko j aje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Svemir prema tajnom učenju kabale . . . . Vječita svjetlost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Četiri kabalistička područj a . . . . . . . . . . Kabalističke knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . �to je kabala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . D rvo ZIvota " . . . . . Deset titrajnih krugova . . . . . . . . . . . . . Drvo života i četiri kabalistička područja •
.
.o
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Apstraktan pojam poroka (Kvlipot) Praktična kabala . . . . . . . . . . . . . . Ljudska psihička energija . . . . . . . . Svijet kaosa i nereda . . . . . . . . . . . . Napomena redakcije . . . . . . . . . Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . .
•
. . . . . .
•
•
. . . . . . . . . . . .
•
. . . . . .
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
. . . . . . .
.
•
•
. . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .
5 9 11 15 40 47 •
50 55 58 61 65 70 94 1 03 109 1 17 1 24 128 131
•
135
samom početku ističu se originalne hebrejske rije�i koje imaju posebno značenje u čitanju i tumačenju starih tekstova. Ni riječi, ni slova, ni brojke nemaju samo jedno prijenosno, tj. simbolično značenje u cilju prenošenja
•
određene misli. One se također ne bi mogle zamijeniti bilo kojim drugim znakovima. Prikazujući hebrejski alfabet, pisac nam veoma vJesto •
•
v
I •
•
uspješno daje do znanja kako valja obratiti pažnju ne samo na sadržaj određenih poruka nego i na njihov oblik. To je vrlo značajno budući da je 'O
vecma suvremenog covJecanstva, zapravo, v
•
v
,
educirana tako ,d a veoma malo
•
vodi računa o formi, obliku, i da svu svoju pažnju usmjerava prema sadržaju. U Kabali se
razvija poseban način mišljenja, poseban način gledanja, poseban način doživljavanja. Gotovo bi se moglo reći da •
učimo novi jezik, novu metodu razmišljanja. •
Iz PREDGOVORA
P R C SV.J E TA •
