Uvod u praktično korištenje PC

Ekonomski fakultet u Sarajevu Katedra za menad`ment i informacione tehnologije

UVOD U PRAKTI^NO KORI[TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA

Sarajevo, 2004.

Naziv djela: UVOD U PRAKTI^NO KORI[TENJE PERSONALNOG KOMPJUTERA Izdanje: prvo Godina izdanja: 2004. Glavni urednik: dr Milo{ TRIFKOVI], Dekan Urednik: dr Hasan MURATOVI] Izdava~: Ekonomski fakultet u Sarajevu Recenzenti: dr Hasan MURATOVI]; dr Nedjeljko BILI] Autori: dr Zlatko LAGUMD@IJA dr Nijaz BAJGORI] dr Aida HABUL mr Zlatan [ABI] mr Savo STUPAR Tarik ZAIMOVI] Kemal KAÂPOR Dragan IVANOVI] Tihomir VESELINOVI] Lektor: Rade MARKOVI] Fotografija i grafi~ki dizajn: Adnan HAD@I] Tehni~ko ure|enje i obrada: Samira SALIHBEGOVI] [tampa: Arch Design d.o.o Za {tampariju: Esad ÊSOVI] CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 004.382.7 (075.8) (076) 004.451 (075.8) (076) 004.7 (075.8) (076) UVOD u prakti~no kori{tenje personalnog kompjutera / [autori Zlatko Lagumdìja ... [et al.]. Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2004. - 242 str. : ilustr. ; 24 cm ISBN 9958-605-59-7 1. Lagumdìja, Zlatko COBISS.BH-ID 13318662 Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 04-15-2708-1/04 od 25.06.2004. godine, publikacija je proizvod iz ~lana 19. ta~ka 10. Zakona o porezu na promet poizvoda i usluga na ~iji se promet na pla}a porez na promet proizvoda.

KRATAK SADR@AJ KNJIGE

1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

1.

Windows XP ..................................................................................................5 Uvod ..................................................................................................................9 Windows Explorer ............................................................................................23 Pode{avanje va{eg kompjutera............................................................................41 [ta je to novo donio Windows XP? ..............................................................59

2.

Kompjuterske mreè i Internet ..............................................................63

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6.

Komunikacija u lokalnoj mreì ........................................................................67 Me|usobno povezane lokalne mreè ............................................................91 Internet ............................................................................................................93 Web pretraìva~i ............................................................................................111 Dial-up networking - spajanje na Internet ....................................................117 Sigurnost podataka ........................................................................................125

3.

Adobe Acrobat ..........................................................................................133 Uvod u Adobe Acrobat ................................................................................137 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata............................................140 Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ............................150 Konvertovanje prezentacije PowerPointa ....................................................160 Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ..........................164 Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku..............................................................168 3.7. Razmatranje parametara bezbjednosti ........................................................170

3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6.

4.

UNIX i otvorene platforme ..................................................................177

4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7.

Nastanak i razvitak Unixa ............................................................................181 Verzije Unixa ..................................................................................................185 Upravljanje datotekama ................................................................................189 X-Windows ....................................................................................................203 Pojam platforme ............................................................................................206 Otvorenost platformi ....................................................................................208 Otvoreni softver ............................................................................................210

5.

U~enje na daljinu ......................................................................................213

5.1. [ta je to u~enje na daljinu? ............................................................................217 5.2. U~enje na daljinu sa Moodleom ..................................................................223

MICROSOFT WINDOWS XP

DETALJAN SADR@AJ

1. Windows XP 1.1. Uvod ................................................................................................................9 Pokretanje Windows XP-a ........................................................................10 Gašenje kompjutera..................................................................................10

DESKTOP ..........................................................................................................11 Ikone (Icons) ............................................................................................12 Programska traka (Taskbar)......................................................................12 Dugme Start (Start button) ......................................................................13 Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar)......................15 Dio za obavještavanje (Notification area) ................................................15 Upotreba Help and Supporta ..................................................................15

PROZORI (WINDOWS) ..................................................................................16 Elementi prozora ......................................................................................16

RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE ............................................18 Mijenjanje veli~ine prozora........................................................................18 Pomjeranje prozora ..................................................................................18 Pristupanje traci menija ............................................................................18 Otvaranje više prozora istovremeno ..........................................................19 Ure|ivanje više otvorenih prozora na Desktopu........................................20

1.2. Windows Explorer ..................................................................................23 UVOD ..............................................................................................................23 Pokretanje Windows Explorera ................................................................23 Elementi Windows Explorera....................................................................23

RAD SA WINDOWS EXPLOREROM ............................................................24 Pregledanje sadràja vašeg kompjutera ....................................................24 Kreiranje novih foldera..............................................................................27 Premještanje foldera ................................................................................29 Kopiranje foldera i dokumenata ..............................................................30 Brisanje foldera i dokumenata ..................................................................30 Recycle Bin................................................................................................31 Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera..........................................32 Selektovanje više dokumenata / foldera....................................................37 Pretraìvanje (Search) ..............................................................................37

1.3. Podešavanje vašeg kompjutera ......................................................41 Shortcuts (Kratice) ....................................................................................41 Šta su to kratice (Shortcuts)? ....................................................................41 Stavljanje shortcuta na Desktop................................................................42 Uklanjanje shortcuta sa Desktopa ............................................................43 Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar ..........................................43 Autostart naj~eš}e korištenih programa ....................................................45

CONTROL PANEL ..........................................................................................46 Otvaranje Control Panela..........................................................................46 Add or Remove Programs ........................................................................47 Display......................................................................................................49 Fonts ........................................................................................................50 Printers and Faxes ....................................................................................51 Instalacija lokalnog printera ......................................................................52 Instalacija mre`nog printera......................................................................54 Regional and Language Options................................................................54 Date and Time..........................................................................................57

1.4. Šta je to novo donio Windows XP? ..............................................59


Uvod

9

1. MICROSOFT WINDOWS XP

1.1. Uvod Operativni sistemi Windows ve} duè vremena predstavljaju naj~e{}e upotrebljavane operativne sisteme za personalne kompjutere u cijelom svijetu. Windows XP dolazi kao logi~an nastavak ~itave serije operativnih sistema Microsoft Windows, po~ev od Windowsa 3.1, Windowsa 95, Windowsa 98, Windowsa NT, Windowsa 2000, te Windowsa ME. Ako ste nekada imali priliku da radite sa jednim od operativnih sistema MS Windows, bi}e vam relativno lako nau~iti i rad u XP-u, jer svaka nova verzija Windowsa se u stvari dobrim dijelom oslanja na one prethodne. U ovoj lekciji objasni}emo neke osnovne karakteristike ovog sistema. Da prvo razjasnimo {ta je to uop{te operativni sistem (u daljem tekstu OS)? Kompjuter je vjerovatno jedina ma{ina na svijetu koja, kada se sastavi i kompletira, ne sluì ni~emu niti na njemu moète uraditi bilo {to. Tek sa instaliranjem OS-a kompjuter postaje mo}na ma{ina koja umnogome moè unaprijediti i olak{ati ~ovjekov rad i ìvot. Dakle, OS je softver – program koji svoj toj gvo`|uriji (doslovan prevod kompjuterskog termina hardver /eng. hardware/ daje svrhu i smisao). OS kontroli{e rad kompjutera, omogu}ava korisniku da izdaje naredbe ma{ini i da vr{i neke izmjene u osnovnim postavkama same ma{ine – kompjutera. Ono {to mi kao korisnici vidimo rade}i sa kompjuterom predstavlja njegov grafi~ki interfejs – vezu izme|u ma{ine i ~ovjeka. Upravo tu leì tajna uspjeha kompanije Microsoft. Ona je u {iroku upotrebu uvela rad sa svima jasnim i lako razumljivim sli~icama – ikonama (eng. icons), za razliku od prija{njih sistema koji su koristili samo tekstualni interfejs, tako da je korisnik morao kucati sve naredbe koje je èlio dati kompjuteru. Korisnik je morao znati ta~nu sintaksu svake naredbe, {to je iziskivalo daleko vi{e vremena za u~enje ~itavog seta naredbi, kao i za sam rad. XP je nastao na Microsoftovoj NT-mre`noj platformi. Samo ime ovog OS-a, tj. skra}enica XP dolazi od engleske rije~i ”experience” (doìvljaj; iskustvo), {to bi trebalo da zna~i da rad sa ovim operativnim sistemom predstavlja jedno potpuno novo iskustvo. Postoje tri izdanja namijenjena razli~itim tipovima korisnika.

10

Uvod


Windows XP Home Edition predstavlja najbolji izbor za ku}ne korisnike. Ako ste do sada koristili Windows 98 ili Windows ME, ovo je novi Windows za vas. Windows XP sjedinjuje najbolje osobine ovih operativnih sistema, kao i stabilnost i pouzdanost sistema Windows 2000. Windows XP Professional je verzija namijenjena poslovnim korisnicima koji èle pouzdan rad u mreì preduze}a i jednostavno kori{tenje PC-a na radnom mjestu, kao i prenosnih ra~unara. Windows XP 64-Bit Edition zadovoljava potrebe specijalizovanih korisnika koji se bave visoko zahtjevnim kompjutingom, npr. matemati~kim modeliranjem. Pokretanje Windows XP-a U ve}ini slu~ajeva, samom kupovinom kompjutera dobijate neki od operativnih sistema instaliran na njemu. U dana{nje vrijeme je to naj~e{}e Windows XP. Kada kompjuter uklju~ite on }e automatski pokrenuti va{ OS – Windows XP. Dakle, korisnik ne pokre}e direktno OS, ve} sam kompjuter u~itava i pokre}e instalirani operativni sistem. Kao i kod pokretanja svakog drugog OS-a, prije nego {to pritisnete dugme Power za pokretanje kompjutera, provjerite da li imate slu~ajno neku disketu u flopi drajvu (eng. Floppy drive) ili CD-ROM u CD drajvu (eng. CD Drive). U oba slu~aja morate prvo ukloniti disketu / CD iz svog drajva, jer }ete u protivnom dobiti poruku: ”Non Sistem disk or disk error. Replace and press any key when ready”. U tom slu~aju jednostavno uradite ono {to vam se kaè: uklonite disketu ili CD iz drajva i pritisnite bilo koju tipku na tastaturi – sistem }e se restartovati i kompjuter }e pokrenuti Windows XP. Ga{enje kompjutera Jedna od naj~e{}ih gre{aka po~etnika u radu sa kompjuterom je postupak ga{enja kompjutera. Zato }emo ga objasniti na samom po~etku ovog poglavlja. Zapamtite: Va{ kompjuter nije TV-aparat i NE SMIJETE ga gasiti samo pritiskom na dugme Power on / off. Da biste kompjuter isklju~ili na jedini ispravan na~in, uradite slijede}e: kliknite na dugme START kliknite na dugme SHUT DOWN u malom prozor~i}u izaberite opciju Shut down (Slika 1-1) kliknite OK


Uvod

11

Slika 1-1: Prozor Shut down

Kompjuter moète ugasiti ili samo zaklju~ati i na slijede}i na~in. Pritisnite istovremeno tipke CTRL, ALT i DELETE, i dobit }ete prozor sa nekoliko opcija: Lock computer, Shut Down, Log off, Change password, Task manager i Cancel. Izaberite opciju Shut down i kliknite na OK. Kompjuter }e se ugasiti. Ako izaberete opciju LOCK COMPUTER, on }e ostati uklju~en i, ako je ne{to radio, nastavi}e da to radi i dalje, ali mu niko ne}e mo}i pristupiti sve dok ga ne otklju~ate pritiskom opet iste kombinacije tipki Ctrl, Alt i Delete, a zatim unesete svoju lozinku (password).

DESKTOP Kada kona~no uklju~ite kompjuter, na ekranu }ete vidjeti neke tehni~ke podatke o samom kompjuteru. To predstavlja tzv. Power-On-Self-Test (POST) i najbolje rje{enje je da pustite kompjuter da taj test uradi do kraja. Nakon POST-a, na ekranu va{eg kompjutera pojavit }e se ono {to nazivamo Desktopom, {to bi se moglo slobodno prevesti kao ”radni sto”. Na Desktopu se nalaze Ikone (Icons), Programska traka (Taskbar) i dugme Start (Start Button), Traka za brzo pokretanje programa (Quick Launch toolbar) i Dio za obavje{tenja (Notification area). Desktop je uvijek prisutan, a ~ak i kada otvorite neki program ili dokument koji ga prekriju, on je uvijek u pozadini va{eg ekrana. Detaljno }emo objasniti sve ono {to vidite na Desktopu, kao i njegove sastavne dijelove, a kako to sve izgleda na ekranu va{eg kompjutera moète vidjeti na slici 1-2. Potrudite se da nau~ite i engleske nazive za pojedine dijelove Desktopa, jer su to uobi~ajeni termini u kompjuterskoj literaturi, te }e vam biti potrebni u daljem radu.

12

Uvod


ikone (Icons)

Dugme Start (Start button)

Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar)

Programska traka (Taskbar)

Prostor za obavještavanje (Notification area)

Slika 1-2: Desktop

Detaljnije }emo objasniti sastavne dijelove Desktopa: Ikone (Icons) Ono {to odmah uo~avamo na Desktopu su razne sli~ice, tzv. ikone (icons). One predstavljaju odre|ene programe koji su instalirani na va{em kompjuteru. Svaki program koji instalirate na svom kompjuteru ne}e automatski dobiti i svoju ikonu na Desktopu, ve} svaki korisnik postavlja na Desktop ikone onih programa koje èli. Ikone moète lako dodavati ili brisati sa Desktopa kreiraju}i na taj na~in radno okruènje koje vama odgovara. Programi sa Desktopa se pokre}u dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na èljenu ikonu. Programska traka (Taskbar) Na samom dnu Desktopa nalazi se programska traka (Taskbar). Ona omogu}ava brzi pristup programima koje naj~e{}e koristite. Na njoj se nalazi dugme Start (Start button), alatka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) i prostor za obavje{tenja (Notification area). Ako slu~ajno ne vidite programsku traku na va{em kompjuteru, vjerovatno je sakrivena. Da biste je u~inili vidljivom, morate se svojim pokaziva~em (strelicom koja pokazuje


Uvod

13

va{e kretanje mi{em po ekranu) spustiti na samo dno ekrana i programska traka }e se sama pojaviti. Ako se ipak ne pojavi, mo`da je sasvim suèna pa }ete morati da je ”razvu~ete”. To uradite na slijede}i na~in: Pomaknete pokaziva~ (pointer) na dno Desktopa, pritisnete lijevo dugme mi{a i, drè}i ga, povu~ete prema vrhu ekrana, a zatim otpustite tipku mi{a. Programska traka bi sada trebalo da se vidi u dnu Desktopa. Taskbar moète postaviti i horizontalno na va{ Desktop, prema èlji. Jednostavno kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar, i, ne pu{taju}i dugme mi{a, povucite na stranu koju èlite. Otpustite dugme mi{a i Taskbar }e ostati na izabranoj lokaciji. Za razliku od prija{njih OS-a Windows, sve navedene radnje sa Taskbarom u XP-u moète izvr{iti samo ako nije ~ekirana (uklju~ena) opcija Lock the Taskbar. Da biste ~ekirali ili od~ekirali (isklju~ili) ovu opciju, potrebno je da na praznom prostoru programske trake, lijevo od dijela za obavje{tavanje, kliknete desnom tipkom mi{a i u otvorenom meniju izaberete opciju koju èlite. Ako ste po~etnik, preporu~ujem vam da ovu opciju drìte ~ekiranu, tj. da Taskbar drìte zaklju~anim kako ne bi slu~ajno pomakli ili promijenili veli~inu Taskbara. Dugme Start (Start button) Pomo}u dugmeta Start moète pokrenuti bilo koji program instaliran na va{em kompjuteru. Kada kliknete na ovo dugme, otvara se tzv. meni Start, koji je podijeljen u dva vertikalna dijela, kao na slici 1-3.

Slika 1-3: Upotreba dugmeta Start

14

Uvod


Za razliku od prija{njih verzija OS-a Windows, XP prati programe koje naj~e{}e koristite i automatski ih smje{ta na lijevoj strani ovog menija, a na desnoj naj~e{}e kori{tene foldere (My Documents, My Pictures, My Music), kao i ostale alatke Windowsa XP (My Computer, My Network Places, Control Panel, Help and Support, Search...). XP je ovdje tako|er uveo jednu novinu – opciju My Recent Documents gdje moète vidjeti 15tak zadnje kori{tenih dokumenata. Ovo je veoma korisna opcija koja skra}uje traganje i otvaranje nedavno otvaranih dokumenata. Da biste vidjeli sve programe koji su instalirani na va{em kompjuteru, potrebno je da mi{em samo pokaète na strelicu All Programs, i na desnoj strani }e se otvoriti lista svih programa koje imate na kompjuteru, kao na slici 1-4. Svaki put kada instalirate neki novi program, ovaj spisak se automatski aùrira i naziv novoinstaliranog programa }e se pojaviti na ovom spisku. Pokretanje programa sa ove liste vr{ite jednim klikom lijevom tipkom mi{a na ime èljenog programa. Primijetit }ete da se pored nekih programa na ovom meniju nalaze dodatne strelice. Ako pre|ete mi{em preko te strelice, otvara se dodatni meni sa grupom programa, tzv. programska grupa, i tu vr{ite izbor programa.

Slika 1-4 : Prikaz svih programa


Uvod

15

Traka za brzo pokretanje programa (Quick launch toolbar) Ova traka omogu}uje brzo pokretanje programa. Ustvari, to je alternativa pokretanju programa preko dugmeta Start. Veoma je korisna ako èlite pokrenuti neki program kada je va{ Desktop ve} pokriven nekom drugom aplikacijom, te stoga ne vidite njegovu ikonu. Dio za obavje{tavanje (Notification area) Ovaj dio sadrì sistemski sat i ikone aktivnih programa (programa koji trenutno rade). Kada mi{em pokaète na sat, u malom prozor~i}u iznad sata pojavit }e se dan i datum. Dvostrukim klikom na sat otvarate prozor Date and Time Properties koji pruà mogu}nost promjene vremena i datuma, kao i pode{avanje va{e vremenske zone, te opciju automatske sinhronizacije sata sa Internet Time serverom (slika 1-5), a {to }e detaljnije biti obja{njeno u poglavlju o Control Panelu. Slika 1-5: Pode{avanje vremena i datuma U ovom dijelu Desktopa }ete tako|er dobijati tzv. message pop-ups – razna obavje{tenja od strane va{eg kompjutera, npr. o tome da je va{ kompjuter priklju~en na Internet ili na lokalnu mreù, ili da postoji neki update na Internetu koji biste trebali uraditi i sl. Upotreba Help and Supporta Windows XP nudi pomo} u radu putem funkcije Help. Ovu funkciju moète pozvati na jedan od dva na~ina: Klikom na dugme Start, a zatim na Help and Support Pritiskom na funkcionalnu tipku F1 na va{oj tastaturi U oba slu~aja na va{em Desktopu }e se otvoriti prozor kao na slici 1-6. Ovaj na~in dobijanja Helpa pritiskom na F1 je gotovo standardan na~in za pozivanje Helpa u bilo kojoj aplikaciji. Zna~i, bilo da radite u jednoj od Microsoft Office aplikacija ili nekom drugom programu, pritiskom na F1 dobit }ete prozor Help u kojem }ete na}i ono {to vam je potrebno za rad sa tom aplikacijom. XP-ov Help se sa vremena na vrijeme automatski aùrira (eng. – update), normalno pod uslovom da ste konektovani na Internet.

16

Uvod


Slika 1-6: Prozor Help

PROZORI (WINDOWS) Karakteristika svakog operativnog sistema Windows (po tome je dobio i ime) su tzv. prozori. Rad sa prozorima pruà zaista velike mogu}nosti. Na va{em Desktopu moète istovremeno imati vi{e otvorenih prozora, moète lako prelaziti iz jednog prozora u drugi, prebacivati sadràj iz jednog prozora u drugi itd. Prozore moète slobodno pokretati po Desktopu, mijenjati njihovu veli~inu, spu{tati ih u programsku traku i sl. Elementi prozora Svaki prozor Windowsa se sastoji od karakteristi~nih elemenata koji su prikazani na slici 1-7. Traka sa alatkama

Naslovna traka

Traka menija

Kontrolna dugmad

Slika 1-7: Elementi prozora

Naslovna traka je dio prozora u kojem se nalazi naziv dokumenta koji je otvoren, kao i naziv programa. Na slici 1-7 je otvoren dokument pod nazivom WINDOWS XP12, i to u programu Microsoft Word.


Uvod

17

Kontrolna dugmad se koriste uglavnom za kontrolu veli~ine otvorenog prozora. Kada kliknete na dugme Minimize (prvo dugme sa lijeve strane), prozor }e se smanjiti i bi}e predstavljen samo jednim dugmetom u dnu ekrana. Na ovaj na~in ne zatvarate program niti dokument, ve} ga samo sklanjate sa Desktopa. Kada èlite da tako sklonjeni dokument ponovo imate na Desktopu, samo kliknite na njegovo dugme u dnu ekrana i dokument je ponovo tu. Srednje dugme ima dvije funkcije u zavisnosti od trenutne veli~ine prozora. Kada je prozor maksimiziran, klikom na ovo dugme }ete ga dovesti do tzv. slobodne veli~ine koju moète mijenjati po èlji. Kada je prozor ve} u slobodnoj veli~ini, klikom na ovo dugme ga maksimizirate. Krajnje desno dugme (X) zatvara prozor. Zatvaranjem prozora zatvaraju se i program i dokument koji je otvoren. Neki programi (npr. Microsoft Word) imaju posebnu opciju zatvaranja otvorenog dokumenta, a posebno zatvaranja cijelog programa. Tako u Wordu klikom na donje dugme za zatvaranje (X) zatvarate otvoreni dokument, ali ne i program. Pazite da prije zatvaranja sa~uvate (eng. Save) svoj dokument, jer }ete u protivnom izgubiti sve ono {to ste radili u njemu. Danas ve}ina programa (ali ne svi) imaju kontrolu zatvaranja dokumenta, tako da }ete nakon klika na dugme za zatvaranje prozora (u slu~aju da niste sa~uvali njegov sadràj) dobiti pitanje da li èlite da sa~uvate sadràj dokumenta. Traka menija je tako|er sastavni dio svakog prozora, mada je njen sadràj razli~it od programa do programa. Ipak, jedan dio opcija (npr. File, Edit, View...) je konstantan za sve programe ili barem ve}inu njih. Svaka od opcija u ovoj traci obi~no ima tzv. padaju}i meni (eng. dropdown menu). To je dodatni broj opcija skriven iza jedne osnovne opcije. Kako izgleda padaju}i meni opcije File, moète vidjeti na slici 1-8. Traka sa alatkama ustvari sadrì neke naj~e{}e kori{tene opcije iz trake menija, ali je njihovim smje{tanjem na traku sa alatkama pristup olak{an i ubrzan. Ve} smo objasnili kako moète mijenjati veli~inu svakog prozora uz pomo} kontrolnih dugmadi. Na ovaj na~in moète dobiti samo predefinisane veli~ine prozora. Ako èlite veli~inu prozora odrediti prema svojim potrebama, uradite to na slijede}i na~in: Klikom na dugme Maximize / Restore (srednje dugme u desnom gornjem uglu) dovedite prozor na tzv. slobodnu veli~inu.

Slika 1-8: Padaju}i meni opcije File

18

Uvod


Pomjeranjem mi{a do same ivice prozora pokaziva~ (eng. pointer) }e se pretvoriti u dvostranu strelicu. Pritisnite lijevu tipku mi{a i, drè}i je, povla~ite mi{a u èljenom pravcu, i na taj na~in }ete mijenjati veli~inu prozora prema va{oj èlji. Da biste prozor pomakli na drugu lokaciju na Desktopu, kliknite lijevom tipkom mi{a na traku sa naslovom (Title Bar) i, drè}i tipku mi{a, pomjerajte prozor po Desktopu. Kada ste zadovoljni njegovom pozicijom, otpustite dugme mi{a i prozor }e ostati na izabranoj lokaciji.

RAD SA PROZORIMA POMO]U TASTATURE Iako }e vam se ova opcija u~initi nepotrebnom, jer se u dana{nje vrijeme sve operacije na kompjuteru obavljaju preko mi{a, iskustvo je pokazalo da je u nekim situacijama vrlo korisno poznavati izdavanje osnovnih naredbi putem tastature. Zna se desiti da se mi{ jednostavno ”zamrzne”, i u tom slu~aju jedini na~in da sa~uvate dokument ili zatvorite program je upravo preko tastature. Mijenjanje veli~ine prozora Da biste otvorili kontrolni meni, potrebno je da pritisnete kombinaciju tipki Alt i Space. Strelicama na tastaturi do|ite na opciju Size i pritisnite tipku Enter. Na sredini prozora }ete dobiti kursor koji pokazuje u sva ~etiri smjera. Pritiskom na èljenu strelicu na tastaturi promijenite veli~inu prozora i na kraju pritisnite tipku Enter. Na taj na~in ste promijenili veli~inu prozora. Pomjeranje prozora Da biste pomjerili prozor, ponovo otvorite kontrolni meni kombinacijom tipki Alt i Space. Odaberite opciju Move i onda strelicama na tastaturi pomjerajte prozor po Desktopu. Kada izaberete èljenu lokaciju, pritisnite tipku Enter i prozor }e ostati na novoj lokaciji. Pristupanje traci menija Traci menija i njenim opcijama moète pristupiti na dva na~ina. Prvi na~in je pritiskom na tipku Alt, ~ime }e se ozna~iti prva opcija iz trake menija (File). Dalje se kroz traku menija i njene opcije kre}ete strelicama na tastaturi. Kada do|ete do èljene opcije, pritisnite tipku Enter i otvorit }e se padaju}i meni kroz koji se tako|er moète kretati strelicama, a èljenu opciju dobijete opet pritiskom na tipku Enter. Drugi na~in pristupanja opcijama iz trake menija je da pritisnete kombinaciju tipki Alt i podvu~enog slova odre|ene opcije. Tako, naprimjer, ako èlite da spasite dokument koji je otvoren, pritisnite kombinaciju tipki Alt i F (za opciju File), a zatim u otvorenom padaju}em meniju strelicom do|ite na opciju Save, pa pritisnite tipku Enter i va{ dokument }e biti spa{en.


Uvod

19

Otvaranje vi{e prozora istovremeno Jedna od sjajnih karakteristika svih OS-a Windows je da istovremeno moète otvoriti vi{e razli~itih prozora. Na slici 1-9 su otvorene tri aplikacije: Microsoft Word, Adobe Acrobat i Calculator.

Slika 1-9: Otvaranje vi{e prozora istovremeno

Slika 1-10: Meni za ure|ivanje na~ina prikazivanja vi{e prozora

20

Uvod


Pazite! Kada radite sa vi{e otvorenih prozora, moète raditi samo u aktivnom prozoru. Kako da u~inite prozor aktivnim? Jednostavno kliknite bilo gdje u okviru prozora kojeg èlite da aktivirate i taj prozor postaje aktivan. Ure|ivanje vi{e otvorenih prozora na Desktopu Otvorene prozore na Desktopu moète urediti na sljede}i na~in. Odmah do podru~ja za obavje{tavanje (Notification area) u desnom dijelu programske trake, nalazi se prazni dio trake na kojem nema ikona. Kada na taj dio kliknete desnom tipkom mi{a, dobijete meni kao na slici 1-10. Tu moète izabrati jednu od ponu|enih opcija kako da XP uredi prozore na va{em Desktopu. Cascade Windows ure|uje sve otvorene prozore na takav na~in da od svakog prozora vidite samo njihove naslovne trake, kao na slici 1-11.

Slika 1-11: Cascade Windows

Opcija Tile Windows Horizontally dat }e, npr. dva programa u dva prozora jedan ispod drugog, kao na slici 1-12. Opcija Tile Windows Vertically }e ta dva prozora prikazati na slijede}i na~in (slika 1-13).


Slika 1-12: Tile Windows Horizontally

Slika 1-13: Tile Windows Vertically

Uvod

21

22

Uvod


Kada upotrijebiti opcije Tile Windows? Ove opcije su veoma korisne kod paralelnog rada na dva dokumenta koja stalno morate upore|ivati, npr. kod prevo|enja dokumenata. U tom slu~aju otvorite, npr. englesku verziju dokumenta i novi, prazan dokument u kojem kucate prevod. Ovo je veoma prakti~no rje{enje. Opcija Show the Desktop }e pokazati va{ Desktop, {to je naro~ito korisno kada je cijeli ekran pokriven prozorom nekog aktivnog programa, a vama zatreba neki od programa lociranih na Desktopu.


Windows Explorer

23

1.2. Windows Explorer UVOD Sada kada ste nau~ili kako da obavljate osnovne radnje na Desktopu, vrijeme je da zavirite malo dublje u svoj kompjuter. Program koji }ete sigurno najvi{e koristiti u svom radu jeste Windows Explorer. Samo ime (”istraìva~”) mu kazuje {ta je njegova osnovna namjena – istraìvanje sadràja kompjutera. Dakle, ako èlite da vidite {ta sve imate na svom kompjuteru, da prebacujete dokumente, foldere i sl., koristit }ete ovaj program. Ovaj program je veoma koristan za funkcionalnu organizaciju va{ih dokumenata. Morate zapamtiti da }e sam kompjuter umnogome olak{ati va{ rad, ali ni najbolja ma{ina ne}e mo}i da organizuje va{e podatke i dokumente na vama prihvatljiv na~in. To morate uraditi vi sami – normalno uz pomo} programa kao {to je Windows Explorer. Pokretanje Windows Explorera Postoji vi{e na~ina da pokrenete ovaj program, ali }emo navesti dva osnovna. Kliknite na Start, a zatim odaberite My Documents, ili kliknite na Start, pa odaberite All Programs > Accessories > Windows Explorer. Elementi Windows Explorera Elementi i izgled prozora Windows Explorera su prikazani na slici 1-14. naslovna traka

meni traka

traka sa alatkama

traka "radnje sa fajlovima i folderima"

traka "druga mjesta"

traka "detalji"

Slika 1-14: Windows Explorer

adresna traka

24

Windows Explorer


Prozor Windows Explorera je podijeljen u tri dijela: gornji, lijevi i desni. Na gornjem dijelu se nalaze sve one trake koje smo ve} opisali kao sastavne dijelove svakog prozora Windowsa (naslovna traka, traka menija, traka sa alatkama), kao i adresna traka, ~iju svrhu }emo objasniti ne{to kasnije. Lijevi dio prozora se naziva Explorer bar i sastoji se od tri padaju}e trake (drop-down bars), {to predstavlja jednu od razlika Windows XP-a i ostalih operativnih sistema Windows. Samo ukratko }emo dati nazive i svrhu ovih traka. File and Folder Tasks – obezbje|uje brz pristup radnjama koje èlite poduzeti sa dokumentima / folderima sa desne strane prozora (kreiranje, brisanje, kopiranje, preimenovanje, {tampanje itd.). Other Places – prikazuje listu drugih lokacija na va{em kompjuteru (Desktop, My Computer, My Network Places). Kada kliknete na jednu od ponu|enih opcija, na desnoj strani prozora se prikaè sadràj te lokacije. Details – prikazuje detaljne informacije o trenutno izabranoj (ozna~enoj) lokaciji, dokumentu ili folderu. Desna strana prozora Windows Explorera uvijek prikazuje sadràj onoga {to se pregleda. U primjeru na slici 1-14 se vidi sadràj foldera My Documents, gdje se moè vidjeti da on sadrì jo{ nekoliko podfoldera (Adobe, My Music...), nekoliko Word dokumenata (Ihya, Kulturolo{ka strana knowledge menad`menta...), kao i ve}i broj slika (Cascade, Desktop...).

RAD SA WINDOWS EXPLOREROM Pregledanje sadràja va{eg kompjutera Ve} smo rekli da }ete sa Windows Explorerom mo}i lako da kreirate, otvarate ili bri{ete foldere, dokumente i programe. Da prvo objasnimo {ta je to folder, a {ta fajl (u novije vrijeme se sve vi{e upotrebljava izraz dokument), a {ta program. Folder je mo`da najbolje objasniti njegovim direktnim prevodom na na{ jezik – fascikla. To je dakle mjesto na ra~unaru, fascikla koju kreira korisnik, daju}i joj neko svrshishodno i jasno ime. Svrha foldera je prvenstveno u funkcionalnoj organizaciji va{ih dokumenata na kompjuteru. Zna~i, ako imate ve}i broj dokumenata kreiranih u duèm vremenskom nizu, moète ih organizovati u folder kojem }ete dati ime, npr. Nalozi, a u okviru tog foldera moète kreirati i druge podfoldere, npr. 2000, 2001, 2003 itd. Na Slika 1-15: Ikona foldera ”Nalozi” takav na~in organizovat }ete svoje dokumente na jasan i svima


Windows Explorer

25

razumljiv na~in. Folderi i podfolderi u Windows Exploreru su predstavljeni sli~icom ùte fascikle, sa imenom foldera pored (ili ispod) slike, kao na slici 1-15. Fajl (eng. file) je, najjednostavnije re~eno, dokument kreiran u nekom od programa. Pod pojmom dokument u dana{nje vrijeme se ne podrazumijeva klasi~ni dokument kao ekvivalent papirnom dokumentu, ve} to moè biti bilo kakav audio fajl, slika ili video zapis. Sve su to dokumenti. Windows Explorer predstavlja ove dokumente sa razli~itim sli~icama (ikonama), u zavisnosti od programa u kojem su kreirani ti dokumenti. Tako, npr. dokumenti kreirani u MS Wordu i MS Excelu }e u Windows Exploreru biti predstavljeni kao na slici 1-16. Pored ikone svakog Slika 1-16: Ikone dokumenata dokumenta nalazi se naziv dokumenta (Annex_ftp, sihtarica02), vrsta dokumenta (Microsoft Word Document; Microsoft Excel Worksheet) i veli~ina dokumenta u kilobajtima (38 KB; 29 KB). Programi (eng. programs) ili aplikacije, su specijalno napisani nizovi instrukcija koje kompjuter razumije i koje izvr{ava u cilju obavljanja nekog zadatka. U Exploreru se svaki program predstavlja razli~itom sli~icom (ikonom), sa nazivom programa ispod slike, npr. program MS Excel na slici 1-17. Sada kad smo objasnili razlike izme|u foldera, dokumenata i programa, moèmo krenuti u obja{njavanje rada sa njima u programu Windows Explorer. Slika 1-17: Po defaultu (zadane, tj. predodre|ene postavke kompjutera), Windows Ikona programa Explorer }e uvijek otvoriti i prikazati sadràj foldera My Documents. Me|utim, ako èlite da vidite sadràj nekog drugog foldera ili druge lokacije na svom kompjuteru (npr. sadràj floppy diskete, CD-a, flash memorije i sl.), imate na izboru dva na~ina da to u~inite. 1. Ve} smo spominjali Adresnu traku kao jednu od karakteristika prozora Windows Explorera. Kada èlite vidjeti sadràj nekog drugog foldera ili drajva, jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na strelicu koja se nalazi na desnom kraju adresnog prozora i otvori}e se podmeni, kao na slici 1-18.

Slika 1-18: Meni Adresne trake

26

Windows Explorer


Tu imate prikaz svih drajvova i lokacija na va{em kompjuteru (Floppy, Local Disk C:, New Volume D: itd.). Jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na èljenu lokaciju, i u desnom dijelu Explorerovog prozora }e se prikazati sadràj izabrane lokacije sa svim folderima i dokumentima koji se tu nalaze. Ako èlite da otvorite odre|eni folder i vidite njegov sadràj, potrebno je da u desnom prozoru Explorera kliknete dva puta lijevom tipkom mi{a na ikonu èljenog foldera. 2. Drugi na~in da do|ete do èljene lokacije ili foldera na va{em kompjuteru je sljede}i: u traci ”Druga mjesta” (Other places) jednom kliknite lijevom tipkom mi{a na ikonu My Computer, i na desnoj strani Explorera }e se prikazati svi drajvovi (lokacije) na va{em kompjuteru, kao na slici 1-19.

Slika 1-19: My Computer

Dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na èljeni drajv }e se prikazati cjelokupni sadràj izabrane lokacije. Kada otvorite odre|enu lokaciju na va{em kompjuteru, u traci Details (detalji) }e se prikazati osnovni podaci o izabranoj lokaciji kao {to su naziv, fajl sistem, slobodni prostor i ukupna memorijska veli~ina lokacije, kao na slici 1-20, na kojoj su prikazani detalji o lokalnom disku ozna~enom kao lokalni disk C:.

Slika 1-20: Traka ”Detalji”


Windows Explorer

27

Kreiranje novih foldera Novi folder moète kreirati direktno na nekom drajvu (npr. na lokalnom disku C: ili na floppy disketi A:), ali i unutar nekog ve} postoje}eg foldera, i tada ga nazivamo podfolderom. Uzmimo, naprimjer, da èlite kreirati novi folder na va{em lokalnom hard disku (koji je naj~e{}e ozna~en sa slovom C:). Otvorite Windows Explorer na jedan od dva ve} opisana na~ina (Start>My Documents ili Start>All Programs>Accessories>Windows Explorer). U adresnoj traci, pod opcijom My Computer odaberite Local disk C: U desnom prozoru }e se prikazati sadràj svih postoje}ih foldera na lokalnom disku. U traci Radnje sa fajlovima i folderima kliknite na opciju Make a new folder, i u desnom dijelu prozora }e se odmah pojaviti ikona novog foldera sa nazivom New folder, kao na slici 1-21.

novi folder

Slika 1-21: Kreiranje novog foldera

Kao {to vidite na slici, ovaj novi folder je automatski ozna~en i spreman da ga preimenujete, tj. da mu date neki svrsishodniji naziv. Da biste to uradili, samo otipkajte èljeni naziv i na taj na~in ste kreirali èljeni folder. Uzmimo za primjer da èlite kreirati jedan podfolder. Ve} smo objasnili da je podfolder u stvari isto {to i folder, samo {to je podfolder smje{ten u neki ve} postoje}i folder. Recimo da u folderu Downloads iz gornjeg primjera, èlimo kreirati podfolder

28

Windows Explorer


Music, u koji èlimo da smje{tamo sve downloadovane muzi~ke fajlove. Kako da to izvedemo? Ponovo otvorimo Windows Explorer, i odaberimo Local disk C:. U desnom prozoru Explorera sada kliknimo dva puta na folder Downloads, i dobi}emo prikaz sadràja odabranog foldera, tj. sve postoje}e dokumente u ovom folderu kao i eventualne podfoldere. Ponovite postupak koji je obja{njen u prvom primjeru, tj. odaberite opciju Make a new folder, dodijelite va{em novom podfolderu novo ime – Music, i zavr{ili ste kreiranje podfoldera Music u folderu Downloads. Kreiranje foldera i podfoldera moète izvr{iti i na jo{ jedan na~in. Ponovo otvorite Windows Explorer, locirajte se na mjesto gdje èlite kreirati novi folder, zatim iz trake menija odaberite opciju File, pa iz otvorenog padaju}eg menija odaberite opciju New. Otvori}e se dodatni meni, kao na slici 1-22 koji, izme|u ostalih opcija, nudi opciju Folder.

Slika 1-22: Kreiranje novog foldera

Kada kliknete na ponu|enu opciju New>Folder, daljnji postupak je isti kao i u prvom primjeru.


Windows Explorer

29

Premje{tanje foldera Da biste svoje dokumente organizovali na {to bolji na~in, morat }ete ponekad da premjestite neke foldere ili dokumente na drugu, bolju lokaciju. I ovdje Windows Explorer pruà mogu}nost lagane manipulacije sa svim va{im dokumentima i folderima. Kada èlite premjestiti odre|eni folder, selektujte ga u desnom prozoru Explorera jednim klikom lijeve tipke mi{a na njegovu ikonu. Traka Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks; nalazi se u lijevom dijelu Explorerovog prozora) promijeni}e svoj sadràj, pokazuju}i sada i neke nove opcije, kao na slici 1-23, na kojoj je selektovan folder Documents and Settings.

Opcija Move za premještanje foldera na novu lokaciju

Slika 1-23: Premje{tanje foldera

Lijevom tipkom mi{a kliknite jednom na opciju Move this folder, i otvori}e se prozor Move items (Slika 1-24) u kojem, na ve} opisani na~in, izaberete èljenu lokaciju, a zatim kliknete na

Slika 1-24; Izabiranje lokacije za prenos foldera

30

Windows Explorer


dugme Move (premjesti). Sa opcijom Move odabrani folder ili dokument se premje{ta na novu lokaciju, tj. vi{e se ne nalazi na staroj lokaciji. Kopiranje foldera i dokumenata Ponekad }e se pojaviti potreba da, pored dokumenta / foldera koji se nalaze na originalnoj lokaciji, imate i njegovu kopiju na nekom drugom mjestu na va{em kompjuteru. Ponovite postupak ozna~avanja èljenog foldera / dokumenta, ali sada iz trake Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks) izaberite opciju Copy this folder / file. Na ve} obja{njen na~in izaberite lokaciju gdje èlite da iskopirate va{ folder / dokument, a zatim kliknite na dugme Copy. Na ovaj na~in va{ dokument / folder ostaje na prvobitnoj lokaciji, ali se sada njegova kopija nalazi i na novoodabranoj lokaciji. Brisanje foldera i dokumenata Brisanje foldera i dokumenata obavljate na gotovo na istovjetan na~in kao i njihovo premje{tanje, s tim da poslije selektovanja èljenog foldera ili dokumenta iz trake Radnje sa fajlovima i folderima (File and Folder Tasks) odaberete opciju Delete (Bri{i). Nakon toga

Slika 1-25: Potvrda brisanja

kompjuter }e, sigurnosti radi, traìti da potvrdite va{ izbor za brisanje foldera / dokumenta, izbacuju}i prozor kao na slici 1-25.


Windows Explorer

31

Pazite! Prilikom brisanja izabranog foldera bri{ete sve podfoldere koji se u njemu nalaze, zajedno sa svim dokumentima. Recycle Bin Ne o~ajavajte ako slu~ajno, gre{kom izbri{ete dokument ili folder koji Slika 1-26: Ikona vam je jo{ uvijek potreban. Microsoft je predvidio takvu mogu}nost, tako da Kante za otpatke se izbrisani dokumenti i folderi ne bri{u trajno, ve} se smje{taju u tzv. kantu za otpatke – Recycle Bin, ~ija ikona se, po defaultu, uvijek nalazi na va{em Desktopu (Slika 126). Kada izbri{ete neki dokument ili folder sa va{eg kompjutera, on se, sigurnosti radi, ostavlja u ovu Kantu za otpatke, tako da jo{ uvijek moète da vratite (eng. restore) va{ dokument. Kada otvorite Recycle Bin (dvostrukim klikom lijeve tipke mi{a na ikonu), pojavi}e se prozor (Slika 1-27) kao kod Windows Explorera, samo sa jednom razlikom: u prvoj traci na lijevoj strani prozora (traka File and Folders tasks kod Explorera) dobit }ete traku Recycle Bin Tasks koja nudi dvije opcije:

Opcija: "Isprazni kantu za otpatke" Opcija: "Obnovi ovu stavku"

Slika 1-27: Prozor Recycle Bin

1. Empty the Recycle Bin, i 2. Restore this item

32

Windows Explorer


Opcija Empty the Recycle Bin (isprazni kantu za otpatke) definitivno bri{e va{e ve} izbrisane dokumente sa kompjutera, dok opcija Restore this item (obnovi ovu stavku) ponovo vra}a odabrani dokument ili folder na njegovo originalno mjesto. Otvaranje dokumenata iz Windows Explorera Svaki od foldera ili fajlova (dokumenata) moète otvoriti direktno iz Explorera dvostrukim klikom lijevom tipkom mi{a na ikonu fajla / foldera. Kada kliknete na bilo koju ikonu odre|enog dokumenta, XP }e sam odrediti kojim programom }e otvoriti taj dokument. Explorer prepoznaje ekstenziju dokumenta (troslovnu Slika 1-28: Izbor programa oznaku iza naziva dokumenta) i na osnovu toga poziva odre|eni program. Tako, npr. ako je èljeni dokument ura|en u Microsoft Wordu (ekstenzija .doc), kada kliknete na njega u Explorer Baru, XP }e automatski pozvati Word, a zatim otvoriti navedeni dokument. U slu~aju da poku{ate otvoriti odre|eni dokument za koji je potreban program kojeg nemate instaliran na kompjuteru, XP }e pokazati poruku da ne moè otvoriti taj dokument i ponudit }e dvije opcije (kao na slici 1-28): 1. da na Webu na|e odgovaraju}i program (morate biti konektovani na Internet), ili 2. da sami izaberete program sa liste Uklju~ite opciju koja vam vi{e odgovara i kliknite na dugme OK, a zatim slijedite upute. Explorer nudi vi{e na~ina prikazivanja sadràja na desnoj strani prozora. Da biste izabrali odgovaraju}i prikaz, kliknite na dugme View, a zatim na jednu od ponu|enih opcija: Thumbnails – prikazuje sadràj svih slika u folderima kao male thumbnail sli~ice. Svi folderi i fajlovi koji ne sadrè slike prikazuju se kao velike ikone. Tiles – prikazuje informacije o svakom fajlu / folderu ispod njegovog imena. Icons – prikazuje samo ikone i imena svakog fajla / foldera. List – prikazuje sadràj odre|ene lokacije na kompjuteru u vidu liste.


Windows Explorer

33

Details – prikazuje detaljne informacije o svakoj ikoni, uklju~uju}i veli~inu fajla, tip, datum i vrijeme kada je zadnji put fajl modificiran. Po{to je ova opcija prikazivanja sadràja u Exploreru

Slika 1-29: Opcija Details

veoma korisna, objasnit }emo je malo detaljnije. Kada odaberete opciju View>Details, Explorer }e prikazati sadràj odabrane lokacije kao na slici 1-29, na kojoj je prikazan sadràj jednog foldera. Primijetit }ete da se pod ovom opcijom sadràj u desnom prozoru prikazuje u ~etiri odvojene kolone: Name, Size, Type i Date Modified. Kolona Name (Ime) prikazuje ikone i imena svih dokumenata, foldera ili programa na odabranoj lokaciji. Kolona Size (Veli~ina) prikazuje veli~inu svakog dokumenta ili programa u kilobajtima. Veli~ina foldera se ne prikazuje. Kolona Type (Tip, vrsta) pokazuje vrstu dokumenta (tekst dokument, Microsoft Word document, JPEG Image, Application, File Folder i sl.), a kolona Date Modified pokazuje datum i vrijeme kada je svaki dokument zadnji put modificiran (mijenjan njegov sadràj). Moète primijetiti da su u prvoj koloni svi dokumenti stavljeni na vrh kolone, a folderi na za~elje. Ako kliknete lijevom tipkom

34

Windows Explorer


mi{a na dugme sa oznakom Name, Explorer }e sortirati sav sadràj odabranog foldera tako da }e na vrh kolone postaviti prvo foldere, i to po abecedi (u stvari engleskom alfabetu), a ostale dokumente }e tako|er poredati po abecedi, ali u koloni ispod foldera. Ako kliknete na dugme Size (Veli~ina), Explorer }e sortirati sav sadràj foldera prema veli~ini dokumenata, i to od najmanjeg (na vrhu kolone) ka najve}em (na dnu kolone). Ako kliknete jo{ jednom na ovo dugme, redoslijed dokumenata }e se promijeniti, tj. sortiranje }e se obaviti u opadaju}em nizu, tako da }e sada na vrhu kolone stajati najve}i dokumenti. Nakon klika na dugme Type (Tip), Explorer }e izvr{iti sortiranje po po~etnom slovu tipa dokumenta, tako da }e na vrhu kolone postaviti prvo foldere, a sve ostale dokumente }e sortirati po abecedi (alfabetu). Ako jo{ jedanput kliknete na ovo dugme, sortiranje }e se izvr{iti tako da }e folderi biti na dnu kolone, a ostali dokumenti iznad njih, tako|er po opadaju}em redoslijedu (na vrhu kolone }e biti zadnje slovo alfabeta). Kada kliknite na dugme Date, Modified Explorer }e sortirati sadràj tako da }e na vrh kolone prvo postaviti sve foldere (bez obzira na datum njihove modifikacije), a ispod njih sve dokumente po opadaju}em nizu, tako da }e zadnji modifikovani dokument biti na dnu kolone. Ako kliknete na ovo dugme jo{ jednom, sortiranje }e se izvr{iti tako da }e svi folderi biti

Slika 1-30: Opcija Show in Groups


Windows Explorer

35

smje{teni na dnu kolone, a na vrhu kolone }e biti dokument koji je zadnji modifikovan. Ako su svi dokumenti u odabranom folderu modifikovani ili kreirani istog dana, klikom na dugme Date Modified, Explorer }e izvr{iti sortiranje po vremenu modifikacije (sat i minut). Iste opcije sortiranja moè dobiti u Exploreru odabiru}i iz trake menija opciju View>Arrange Icons by (Name, Size, Type i Modified). Opcija View>Arrange Icons by nudi jo{ jednu izvanredno korisnu mogu}nost: opciju Show in Groups. Kada odaberete ovu opciju, Explorer }e prikazati sadràj odabranog foldera kao na sljede}oj slici (Slika 1-30). Dakle, sav sadràj foldera se sortira u grupe istih vrsta dokumenata: grupa Folderi, grupa JPEG Image, grupa Microsoft Excel Worksheet itd.

Dugme "Slijede}a" Dugme "Prethodna"

Dugme "rotiraj ulijevo" Dugme "rotiraj udesno"

Slika 1-31: Filmstrip

XP nudi jo{ jednu novinu. Kada otvorite folder u kojem imate vi{e slika moète izabrati View – opciju Filmstrip. Dobit }ete prozor kao na slici 1-31, uz mogu}nost brzog pregleda svih slika pomo}u dugmeta Next ili Previous. Tako|er imate i mogu}nost rotiranja slike u jednu ili drugu stranu. Sve {to smo do sada rekli o Windows Exploreru predstavlja njegovu novu verziju, karakteristi~nu za XP. Za korisnike starijih verzija Microsoft Windowsa, XP nudi i stari, dobro poznati izgled Windows Explorera koji je ne{to druga~iji od navedenog. Da bi dobili takav izgled Explorera potrebno je da u meniju View odaberete opciju Explorer bar>Folders, ili jednostavnije – kliknite na ikonu Folders na alatnoj traci. U tom slu~aju Explorer izgleda kao na slici 1-32. Moète primijetiti da je kompletan prozor Windows Explorera ostao isti, osim njegovog lijevog dijela gdje je sada na pregledniji na~in prikazan kompletan sadràj va{eg kompjutera, sa

36

Windows Explorer


Slika 1-32: Explorer Bar - Folders

svim folderima i lokacijama. Pored nekih foldera nalazi se znak “+”, {to zna~i da takav folder u sebi sadrì jo{ neke podfoldere. Kada kliknete lijevom tipkom mi{a na znak “+”, folder se otvori i ispod njega se prikaù svi podfolderi, a znak “+” se pretvori u znak “–” (Slika 1-33).

Oznaka za otvoren folder

Oznaka za neotvoren folder

Ovakav izgled Windows Explorera pruà mogu}nost za jo{ lak{e preSlika 1-33: Otvoreni folderi mje{tanje i kopiranje foldera i dokumenata sa jedne na drugu lokaciju. To moète izvesti tzv. Drag and Drop tehnikom (prevuci i spusti). Kako se izvodi ta tehnika? I ovdje u principu imamo dva na~ina izvr{avanja ove tehnike. Objas-ni}emo obje.


Windows Explorer

37

1. U desnom prozoru Windows Explorera kliknite lijevom tipkom mi{a na folder / dokument koji èlite premjestiti. Ne pu{taju}i tipku mi{a, prevucite njegovu ikonu u lijevi prozor Explorera. Kada do|ete nad ikonu foldera gdje èlite premjestiti va{ folder / dokument, otpustite tipku mi{a. Na taj na~in moète izvr{iti samo premje{tanje va{eg foldera / dokumenta na novu lokaciju. 2. Drugi na~in je veoma sli~an ovom prvom. Razlika je u tome {to na ikonu dokumenta / foldera kojeg èlite premjestiti ili kopirati na novu lokaciju, kliknete desnom tipkom mi{a, a zatim ponovite gore navedeni postupak Drag and Drop. Kada do|ete nad ikonu foldera, tj. lokacije gdje èlite premjestiti ili iskopirati va{ dokument / folder, otpustite tipku mi{a, pojavi}e se meni sa opcijama Move, Copy, Create Shortcut i Cancel. Izaberite èljenu opciju iz ovog menija jednim klikom lijevom tipkom mi{a i zavr{ili ste posao. Selektovanje vi{e dokumenata / foldera Ako èlite premjestiti, kopirati ili izbrisati vi{e dokumenata ili foldera odjednom, bilo bi veoma neprakti~no da to morate uraditi jedan po jedan dokument / folder. U tom slu~aju, iskoristite mogu}nost Explorera da selektuje vi{e dokumenata odjednom. I ovu radnju moète izvr{iti na dva na~ina. Ako se dokumenti koje èlite selektovati nalaze u nizu, jedan do drugog, u Explorerovom desnom prozoru kliknite jednom lijevom tipkom mi{a na prvi dokument u nizu, a zatim pritisnite dugme Shift na tastaturi. Zatim, ne pu{taju}i tipku Shift, kliknite na zadnji dokument u nizu. Svi dokumenti izme|u prvog i posljednjeg dokumenta }e se selektovati. Ako èlite ovaj niz dokumenata premjestiti na novu lokaciju, potrebno je da, koriste}i tehniku Drag and Drop, povu~ete bilo koju od ozna~enih ikona, i ~itav niz }e se premjestiti na èljeno mjesto. Ako se dokumenti / folderi koje èlite premjestiti, kopirati ili izbrisati ne nalaze u jednom nizu ve} su razbacani na vi{e lokacija, selektujte ih na slijede}i na~in. Pritisnite tipku Ctrl na tastaturi, i, ne pu{taju}i je, klikajte lijevom tipkom mi{a na sve one dokumente koje èlite ozna~iti. Kada ste zavr{ili selektovanje, otpustite tipku Ctrl i dalje radite sa ovom grupom dokumenata {ta èlite. Pretraìvanje (Search) êsto se desi (naro~ito po~etnicima) da zaborave gdje su smjestili neki fajl, folder ili sliku. Da ne biste gubili vrijeme traè}i po kompjuteru izgubljeni fajl otvaraju}i svaki folder ili dokument, XP Explorer nudi opciju Search (Traì). Da biste pokrenuli navedenu opciju, kliknite na dugme View>Explorer Bar>Search, ili pritisnite kombinaciju tipki CTRL i E. Opciju Search moète dobiti i tako {to }ete kliknuti na dugme Start, a zatim izabrati opciju Search. Dobit }ete prozor kao na slici 1-34.

38

Windows Explorer


Opcija za traènje Word dokumenata

Slika 1-34: Pretraìvanje

Ovaj prozor nudi vi{e opcija za pretraìvanje, kao {to su: slike, muzika ili video (Pictures, music, video) – traì samo navedene vrste fajlova dokumenti (Documents) – traì samo specifi~ne dokumente, npr. Word, Excel itd. svi fajlovi i folderi (All files and folders) – pretraùje sve vrste fajlova ili foldera kompjutere ili ljude (Computers or People) – Upisali smo dio naziva traènog traì kompjutere ili korisnike na lokalnoj mreì dokumenta informacije iz centra Help and Support (Information in Help and Support center) – daje isti rezultat kao i opcija Search u opciji Windows Help Da bismo detaljnije objasnili na~in traènja odre|enog dokumenta, navest }emo jedan primjer. Slika 1-35: Kriteriji za Search


Windows Explorer

39

Uzmimo, naprimjer, da ste zaboravili gdje ste sa~uvali jedan radni nalog za putovanje u Biha}, kreiran u Microsoft Wordu, i sada èlite da ga prona|ete. Dakle, sve ~ega se sje}ate je to da je dokument napisan u Microsoft Wordu i da se u njemu spominju rije~i “nalog” i “Biha}”. Kako da prona|ete ovaj dokument u {to kra}em vremenu? Otvorite opciju Search na jedan od ve} opisanih na~ina, i dobit }ete ve} opisani prozor Search. Po{to znamo da se radi o dokumentu kreiranom u Microsoft Wordu odabrat }emo ozna~eno na slici 1-34, i prozor u lijevom opciju za traènje ove vrste dokumenata, kao {to je to dijelu }e pokazati novi set opcija za pretraìvanje, kao na slici 1-35. Ove opcije nude nam mogu}nost da suzimo podru~je pretraìvanja preciziraju}i vrijeme kada je traèni dokument kreiran ili zadnji put modifikovan. U na{em primjeru odabrali smo

traèni dokument

Slika 1-36: Rezultat pretrage

opciju “Don’t remember” – dakle, ne sje}amo se kada smo kreirali na{ dokument. Slijede}i kriterij koji nam se nudi je “All or part of the document name” – dakle, ako se sje}amo, moèmo jo{ vi{e suziti podru~je pretraìvanja navode}i puno ime ili samo dio naziva na{eg dokumenta. U navedenom primjeru se samo sje}amo da je u nazivu bila rije~ “Nalog”, te smo to i upisali kao traèni kriterij. Ve} na ovom nivou moèmo zapo~eti pretraìvanje klikom na

40

Windows Explorer


dugme Search, i kao rezultat pretrage smo dobili spisak svih Word dokumenata koji u svom nazivu imaju rije~ “Nalog”, kao na slici 1-36.

Upisali smo rije~ "Biha}" koja se pojavljuje u našem dokumentu

Precizirali smo da se traèni dokument nalazi na lokalnom disku ozna~enom sa C:

Slika 1-37: Advanced search options

Me|u dobijenim rezultatima pretrage nalazi se i traèni dokument pod nazivom “Radni nalog Biha}”. U prethodnom koraku, prije nego {to smo kliknuli na dugme Search, mogli smo jo{ vi{e suziti podru~je pretraìvanja, koriste}i opciju Use advanced search options. U tom slu~aju, dobili bismo prozor sa pro{irenim setom kriterija za pretraìvanje (Slika 1-37). Ovaj pro{ireni set opcija nam nudi mogu}nost da preciziramo rije~ ili frazu koja se pojavljuje u traènom dokumentu. Mi smo u ovim opcijama upisali rije~ “Biha}”. Tako|er moèmo precizirati, ako znamo, lokaciju na{eg dokumenta (na kojem disku, ili u kojem

Slika 1-38: Rezultat Advanced searcha


Pode{avanje va{eg kompjutera

41

1.3. Pode{avanje va{eg kompjutera Kao {to smo rekli na samom po~etku, svaki kompjuter dolazi sa instaliranim operativnim sistemom. Prilikom instaliranja OS-a, stru~no lice koje to obavlja izvr{i i neke postavke koje vama mo`da i ne odgovaraju. Zato }e biti potrebno da neke postavke prilagodite svojim èljama i potrebama, od izbora ikona koje }e se nalaziti na va{em Desktopu, pode{avanja va{e konekcije na Internet, pa sve do rada samog operativnog sistema. Mijenjanje nekih postavki kompjutera je poprili~no opasan posao, pogotovo ako ne posjedujete dovoljno znanja za to. Zbog toga u ovom priru~niku ne}emo objasniti sve opcije ve} }emo se zadràti na onim manje opasnim, a itekako potrebnim svakom korisniku. Shortcuts (Kratice) Kada duè radite sa kompjuterom, uvidite da je do sada obja{njavani na~in rada sa kompjuterom (izborom iz trake menija, otvaranje programa i sl.) relativno spor proces. Da biste ubrzali svoj rad, moète koristiti neke kratice i trikove, {to }e umnogome olak{ati va{ svakodnevni rad. [ta su to kratice (Shortcuts)? Shortcuti su sli~ice (ikone) koje obezbje|uju lak{i i brì pristup programima, dokumentima ili folderima gdje god da se oni nalaze na va{em kompjuteru. Ikone shortcuts izgledaju kao i originalne ikone, ali sa malom strelicom u donjem lijevom uglu (Slika 1-39). Dvostruki klik mi{em na ikonu shortcut ima isti efekat kao i dvostruki klik Slika 1-39: na originalnu ikonu – pokre}e se program, folder ili dokument koji je predstavljen Ikona ikonom shortcut. Ovu ikonu moète staviti tamo gdje vam odgovara – naj~e{}e shortcut je to sam Desktop ili Traka za brzo pokretanje programa (Quick Launch toolbar). Najva`nija razlika (na koju morate obratiti naro~itu pa`nju) izme|u ikone shortcut i originalne ikone jeste u tome {to originalna ikona u stvari predstavlja originalni program, fajl ili folder. Ako izbri{ete (slu~ajno ili namjerno) originalnu ikonu, izbrisali ste i taj fajl, folder ili program, {to ba{ i nije preporu~ljivo. Za razliku od originalne, ikona shortcut predstavlja ustvari samo kraticu do originalnog programa, fajla ili foldera. Ako je izbri{ete, izbrisali ste samo sli~icu sa Desktopa – originalni fajl ostaje netaknut.

42



Stavljanje shortcuta na Desktop Desktop je vjerovatno naj~e{}e kori{teno mjesto za stavljanje shortcuta. Da biste postavili shortcut na Desktop, otvorite Windows Explorer i prona|ite originalnu ikonu programa ili foldera za kojeg èlite postaviti shortcut. Pritisnite desnom tipkom mi{a originalnu ikonu i, drè}i tipku pritisnutu, povucite ikonu na Desktop i otpustite tipku mi{a. Pojavit }e se mali meni iz kojeg odaberete opciju Create Shortcut Here, i na Desktopu }e se pojaviti shortcut ikona èljenog programa ili foldera. Po defaultu, naziv ikone }e biti Shortcut to.... Uobi~ajeno je da se naziv ikone preimenuje tako {to na nju kliknete desnom tipkom mi{a i izaberete opciju Rename, a zatim izbri{ete dio Shortcut to... koji samo oduzima prostor na Desktopu. Da je to shortcut, a ne originalna ikona, vidite po strelici u donjem lijevom uglu ikone. Kao i obi~no, Windows XP nudi i drugi na~in postavljanja shortcut ikone na Desktop. Kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor na Desktopu i iz menija izaberite New>Shortcut. Pojavit }e se prozor Shortcut Wizard koji izgleda kao na slici 1-40.

Slika 1-40: ârobnjak za Shortcut

Kliknite na dugme Browse i na|ite program ili folder za koji èlite kreirate shortcut na Desktopu. Kliknite na dugme Next i otkucajte ime za va{ shortcut (ako slu~ajno ne èlite originalno ime). Zatim kliknite na dugme Finish i dobili ste isti rezultat kao i u prvom slu~aju. Shortcut moète napraviti i iz Windows Explorera. Jednostavno na originalnu ikonu kliknite desnom tipkom mi{a i iz menija izaberite opciju Send to, a iz podmenija opciju Desktop (Create Shortcut) (Slika 1-41).



43

Opcija "Desktop " za postavljanje shortcut ikone na Desktop

Slika 1-41: Postavljanje shortcuta iz Windows Explorera

Uklanjanje shortcuta sa Desktopa Moè se desiti da vremenom pretrpate va{ Desktop sa shortcut ikonama, pa }ete poèliti da uklonite neke ikone koje vam nisu toliko potrebne. To moète vrlo jednostavno obaviti desnim klikom mi{a na ikonu koju èlite izbrisati i izborom opcije Delete iz menija. Morat }ete jo{ jednom potvrditi svoju èlju da izbri{ete izabranu ikonu i ikona shortcut je izbrisana. Ako nenamjerno izbri{ete neku ikonu sa Desktopa, imate dvije mogu}nosti da je vratite nazad: Kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor Desktopa i izaberite opciju Undo Delete, ili ...dvostrukim klikom lijevom tipkom mi{a otvorite Recycle Bin (~ija ikona se nalazi na Desktopu), kliknite na izbrisanu ikonu desnom tipkom mi{a i izaberite opciju Restore, i izbrisana ikona }e se ponovo pojaviti na Desktopu. Stavljanje shortcuta na Quick Launch toolbar Naj~e{}e kori{teno mjesto za stavljanje shortcuta je Desktop. Iako se taj izbor ~ini logi~nim, on ipak ima i svojih nedostataka. Kada, naprimjer, radite sa nekim programom koji potpuno prekrije va{ Desktop, vi vi{e niste u stanju da direktno pristupite nekoj novoj shortcut

44



ikoni na Desktopu. U takvom slu~aju moète kliknuti desnom tipkom mi{a na Traku za brzo pokretanje programa i izabrati opciju Show Desktop. Da biste izbjegli nepotrebne klikove mi{em, moète ikone ~esto kori{tenih programa smjestiti direktno na Traku za brzo pokretanje programa. Na taj na~in, va{e shortcut ikone }e uvijek biti dostupne. Da biste stavili èljene ikone na ovu traku, morate uraditi slijede}e: Kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar, i ako je ~ekirana opcija Lock the Taskbar, od~ekirajte je. Ako Traka za brzo pokretanje programa nije vidljiva na va{em Taskbaru, kliknite desnom tipkom mi{a na Taskbar i pod opcijom Toolbars izaberite Quick Launch. Ako èlite odre|enu shortcut ikonu koja ve} postoji na Desktopu iskopirati na Traku za brzo pokretanje programa, jednostavno kliknite tipkom mi{a na ikonu i, ne pu{taju}i je (Drag and drop), povucite ikonu na Traku. Otpustite dugme mi{a i ikona }e se pojaviti na Traci. Ako vi{e volite da ikonu sa Desktopa pomaknete na Traku, onda povucite ikonu sa Desktopa drè}i pritisnutu desnu tipku mi{a. Kada do|ete na èljenu lokaciju na Traci, otpustite tipku mi{a, a iz menija koji }e se pojaviti odaberite opciju Move Here. Isti efekat moète posti}i i povla~enjem ikone iz Windows Explorera na Traku. Ako poku{ate da prebacite ikonu nekog programa iz menija Start>All Programs, de{ava se da ikonu prebacite na Traku, ali se ime programa izbri{e sa menija All Programs. Najjednostavnije rje{enje je da ipak napravite Shortcut ikonu na Desktopu na ve} opisani na~in, a zatim je prebacite ili iskopirate na Traku za brzo pokretanje programa. Ako Traka za brzo pokretanje programa sadrì vi{e ikona nego {to je to mogu}e istovremeno prikazati, kliknite na strelice (>>) u gornjem desnom uglu Trake i pokazat }e se sve postoje}e ikone. Ako èlite da pro{irite ili da smanjite Traku za brzo pokretanje programa, do|ite pokaziva~em mi{a na grupu ta~kica koje se nalaze na i na lijevoj i na desnoj ivici Trake. Kada se pokaziva~ pretvori u dvostruku strelicu, pritisnite lijevu tipku mi{a i povucite udesno ili ulijevo, te na taj na~in promijenite veli~inu Trake. Ako ne vidite ove grupe ta~kica, zna~i da je Traka zaklju~ana (Locked). U tom slu~aju morate prvo otklju~ati Traku na na~in kako smo to ve} opisali. Poloàj ikona na Traci moète urediti po sopstvenoj èlji – jednostavno kliknite desnom tipkom mi{a na odre|enu ikonu i, ne pu{taju}i tipku, povucite je na èljeno mjesto. Pojavi}e se mala crna linija koja }e vam pokazati gdje }e ikona biti smje{tena. Ako ste zadovoljni novom lokacijom, samo otpustite tipku mi{a i ikona }e biti premje{tena. Ako èlite da promijenite veli~inu ikona na va{oj Traci za brzo pokretanje programa, kliknite desnom tipkom mi{a na prazan prostor Trake, i u meniju View izaberite Large ili Small Icons. Da biste na traci dobili i imena ikona iz ovog menija, izaberite opciju Show Text. Opcija Show



45

Title }e na mjestu va{e Trake prikazati naziv Quick Launch. Ako èlite da uklonite neku ikonu sa Trake, kliknite desnom tipkom mi{a na èljenu ikonu i iz otvorenog menija izaberite opciju Delete. Autostart naj~e{}e kori{tenih programa XP pruà mogu}nost da programe koje ~esto koristite postavite tako da se automatski pokre}u ~im uklju~ite va{ kompjuter. Shortcuti va{ih automatski pokrenutih programa nalaze se u meniju All Programs, u opciji Startup, kao {to se vidi na slici 1-42.

Opcija "Startup"

Spisak programa koji se automatski pokre}u

Slika 1-42: Start-up

Kako da dodate ili izbri{ete ikonu iz Autostart menija? Kliknite na Start >All Programs, i desnom tipkom mi{a kliknite na ikonu programa kojeg èlite staviti u autostart. Povucite izabranu ikonu do ikone Startup i pri~ekajte dok se ne otvori startup podmeni. Zatim povucite va{u ikonu u ovaj podmeni, i tek tada otpustite tipku mi{a. Na taj na~in ste dodali èljeni program me|u ostale programe koji se pokre}u automatski. Ako èlite da izbacite program sa ove liste, kliknite desnom tipkom mi{a i iz otvorenog menija izaberite Delete.

46



CONTROL PANEL Control Panel predstavlja komandnu tablu va{eg kompjutera. Tu moète napraviti postavke za ve}inu perifernih ure|aja na kompjuteru, kao {to su tastatura, displej, mi{, printer, modem itd., ali moète i instalirati ili deinstalirati programe, razli~ite fontove (vrste slova), kao i promijeniti sve vrste regionalnih postavki: jezik, valutu, na~in prikazivanja brojeva, datuma i sl. Kao {to smo ve} rekli na po~etku ovog poglavlja, prilikom rada na mijenjanju postavki va{eg kompjutera treba biti izuzetno pa`ljiv i mijenjati samo one postavke za koje ste sigurni da znate {ta zna~e. U suprotnom, moète dovesti do toga da va{ kompjuter ne radi kako treba ili ~ak da potpuno prestane raditi. Otvaranje Control Panela Control Panel moèmo otvoriti na slijede}i na~in: kliknite na dugme Start, a zatim iz desnog dijela prozora izaberite (jednim klikom lijeve tipke mi{a) opciju Control Panel; ili u Windows Exploreru na traci Other places izaberite My Computer, a zatim iz iste trake Control Panel. U oba slu~aja dobit }ete prozor kontrolne table koji izgleda kao na slici 1-43. Ovakav prozor predstavlja novodizajnirani izgled Control Panela koji se pojavio sa XP-om, nazvan Category View. U gornjem lijevom uglu ovog prozora je opcija Switch to Classic View

Slika 1- 43: Control Panel



47

koja daje standardni (stari) izgled Control Panela, {to je korisno za one koji su se ve} navikli na njegov stari izgled (Slika 1-44).

Slika 1-44: Klasi~ni izgled Control Panela

Koja verzija Control Panela je bolja? U su{tini, razlike su sasvim male. U novoj verziji su samo pojedini ure|aji organizovani u kategorije, tako da je pristup tim ure|ajima ne{to brì. Ali, kada izaberete èljeni ure|aj iz bilo koje verzije Control Panela, otvara se potpuno isti prozor Properties sa karakteristikama odabranog ure|aja. Kao {to smo i rekli, ne}emo obja{njavati sve opcije Control Panela ve} }emo se zadràti samo na onim najneophodnijim. Prva od takvih opcija je: Add or Remove Programs Ova opcija sluì za instaliranje novih i deinstaliranje nepotrebnih programa. Naro~ito kod deinstalacije programa nije dovoljno, npr. samo obrisati ikonu programa, jer svaki program prilikom instalacije razbaca po va{em kompjuteru niz pomo}nih fajlova (naj~e{}e sa oznakom .dll), tako da, ako samo izbri{ete program sa kompjutera, ovi fajlovi ostaju, nepotrebno optere}uju}i va{ hard disk.

48



Kada otvorite ovu opciju, pojavljuje se prozor ~iji su osnovni elementi i opcije prikazane na slici 1-45.

Opcija za mijenjanje ili uklanjanje

Opcija za dodavanje novih programa

Opcija za dodavanje ili uklanjanje komponenti XP-a

Opcija za postavku defaultnih programa Spisak instaliranih programa

Slika 1-45: Add or Remove Programs

Po defaultu, kada god otvorite prozor Add or Remove, XP }e ga otvoriti sa otvorenom opcijom Change or Remove Programs. Odaberite program koji èlite deinstalirati jednim klikom lijeve tipke mi{a na ime programa u Spisku instaliranih programa, a zatim kliknite na dugme Change / Remove. Kompjuter }e jo{ jednom zatraìti potvrdu va{e namjere da deinstalirate odabrani program, a zatim }e automatski izbrisati program i sve pripadaju}e fajlove. Druga opcija u ovom prozoru je Add New Programs. Nju koristite prilikom instaliranja novih programa. Kada kliknete na ovu opciju, XP }e ponuditi dvije alternative: da instalirate neki program sa CD-a ili floppy diskete, ili da instalirate neku od komponenti Windowsa (drajver, update i sl.) Ako izaberete opciju instalacije sa CD-a ili floppyja, otvorit }e se prozor koji }e od vas traìti da locirate instalacioni fajl klikom na dugme Browse. Obi~no instalacioni fajl ima naziv Setup.exe ili Install.exe. Kada ga locirate, kliknite na dugme Open, i instalacija }e po~eti. Ako izaberete opciju Windows



49

Update, XP }e vas prebaciti na Microsoftov web site (pod uslovom da ste konektovani na Internet), gdje }ete izabrati odre|eni update, a zatim klikom na dugme Install now zapo~eti instalaciju. Slijede}a opcija ovog prozora je Add / Remove Windows Components. Sa ovom opcijom dodajete ili uklanjate neke od komponenti XP-a. Kada otvorite ovu opciju, vidjet }ete da pored pojedinih komponenti XP-a postoje ~ekirani kvadrati}i, {to zna~i da su te komponente ve} instalirane. Ako èlite da ih deinstalirate, od~ekirajte èljenu komponentu, kliknite na dugme Next i dalje slijedite upute XP-a. Suprotno tome, ako èlite dodati neku od komponenti (npr. fax service) ~ekirajte bijeli kvadrati} pored èljene komponente, kliknite Next, i slijedite upute. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo re}i ne{to vi{e je opcija: Display Kada kliknete na ovu opciju otvorit }e se prozor Display Properties, kao na slici 1-46. Na ovom prozoru ima vi{e opcija za mijenjane raznih postavki, a mi }emo objasniti samo neke od njih. Kako da podesite pozadinu va{eg Desktopa? Kliknite na dugme Desktop, i u spisku Background, klikajte na pojedine pozadine. U gornjem dijelu prozora }ete odmah mo}i vidjeti kako izgledaju odabrane pozadine. Kada odaberete èljenu pozadinu, kliknite na dugme Slika 1-46: Karakteristike Displaya Apply (primijeni), a zatim na dugme OK, i pozadina va{eg Desktopa }e dobiti novi izgled. Ako èlite da kao pozadinu Desktopa postavite neku sliku (mo`da va{u ili ...?) koju imate na kompjuteru, CD-u ili disketi, kliknite na dugme Browse, a zatim prona|ite lokaciju na kojoj je smje{tena èljena slika i ponovite gornji postupak (Apply, pa OK). Ako èlite na va{ kompjuter postaviti neki Screen saver (slika ili animacija koja se uklju~uje nakon odre|enog perioda neaktivnosti na kompjuteru, a u svrhu ~uvanja – {tednje va{eg ekrana), kliknite na dugme Screen saver, a zatim iz spiska raspoloìvih Screen savera izaberite onaj koji

50



vam se svidi. Odredite mu karakteristike pojavljivanja klikom na dugme Settings i vrijeme neaktivnosti nakon kojeg }e se Screen saver pokrenuti u prozoru Wait...minutes. Kao Screen saver moète postaviti i neki va{ tekst. Uradite to na slijede}i na~in: Odaberite u spisku raspoloìvih Screen savera 3D Text, a zatim u njegovom Settingsu u prostoru Custom Text otkucajte èljeni tekst, te odaberite na~in njegovog pojavljivanja i kretanja po Desktopu u prostoru Motion. Na kraju svake izmjene opcija Desktopa ponovite istu zavr{nu proceduru (Apply, pa OK) Klikom na dugme Settings otvorit }e se postavka va{eg ekrana u vezi sa rezolucijom i kvalitetom boja. Odaberite èljenu rezoluciju povla~e}i kliza~ na opciji Screen Resolution, a kvalitet boje izaberite izme|u predefinisanih opcija Color Quality. Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo re}i ne{to vi{e je opcija: Fonts Ova opcija omogu}ava prikaz svih instaliranih fontova (Font je skra}eni naziv za tip slova), instalaciju novih fontova, te deinstaliranje nepotrebnih fontova. Deinstalaciju odre|enog fonta vr{ite tako {to u prozoru Fonts kliknete na èljeni font, a onda iz menija File odaberete opciju Delete. Kada èlite dodati novi font, iz menija File odaberete opciju Install New Font, i otvori}e se prozor koji }e vam omogu}iti da locirate novi font na nekom od drajvova i foldera va{eg kompjutera. Na kraju kliknite na dugme OK, i novi font }e biti instaliran. Mo`da èlite promijeniti postavku va{eg mi{a? Kliknite na ikonu Mouse u Control Panelu i otvorit }e se prozor sa postavkama va{eg mi{a, kao na slici 1- 47. I ovdje imate vi{e Tabova (dugmadi), a mi }emo opisati neke od njih. Dugme Buttons pruà mogu}nost da promijenite defaultnu postavku mi{a kod koje je primarna tipka mi{a uvijek ona lijeva. Ako èlite da primarna tipka bude desna, ~ekirajte kvadrati} Switch primary and secondary buttons. Tako|er, ovdje moète podesiti brzinu dvostrukog klika kojim otvarate foldere / dokumente. U prostoru Double-click speed promijenite kliza~em èljenu brzinu u pravcu Slow za manju brzinu, ili Fast za ve}u brzinu dvostrukog klika. Opcija Turn on Click Lock omogu}it }e vam da kod prebacivanja foldera / dokumenta tehnikom Drag and drop ne morate dràti pritisnutu tipku mi{a sve vrijeme, ve} }ete isti efekat posti}i kratkim klikom na èljenu ikonu. Pod dugmetom Pointers dobit }ete mogu}nost da promijenite izgled va{eg pointera (pokaziva~ kretanja mi{a) koji je po defaultu predstavljen strelicom.



51

Slika 1-47: Postavka mi{a

Za zavr{etak bilo koje od navedenih opcija vaì ista zavr{na procedura koja je ve} opisana (klik na Apply, pa OK). Slijede}a opcija Control Panela o kojoj }emo govoriti je opcija: Printers and Faxes Dvostruki klik na ovu ikonu otvara prozor u kojem }ete vidjeti koji su to sve printeri ({tampa~i) instalirani na va{em kompjuteru, kao na slici 1-48. Uobi~ajeno je da je na jednom kompjuteru instalirano vi{e printera ili ~ak i fax. Na gornjoj slici moète vidjeti koji su to sve printeri instalirani na ovom kompjuteru, ali moète uo~iti da je jedan od printera ozna~en strelicom (). To predstavlja oznaku defaultnog printera. [ta je to defaultni printer? Defaultni printer je onaj printer kojeg korisnik èli naj~e{}e koristiti, tako da ga svaka aplikacija na kompjuteru automatski odabire za {tampanje nakon izbora opcije Print. [tampanje na bilo kojem drugom printeru korisnik mora izri~ito naglasiti nakon odabira pomenute opcije Print.

52



Oznaka za defaultni printer

Slika 1-48: Printeri

Kako da podesite odre|eni printer kao defaultni ? Veoma lako. Kada otvorite prozor Printers and faxes, kliknite desnom tipkom mi{a na ikonu printera kojeg èlite ozna~iti kao defaultni, i iz padaju}eg menija odaberite opciju Set as Default Printer. Strelica koja ozna~ava defaultni printer }e se automatski pojaviti kod izabranog printera. Ako èlite da {tampate na nekom drugom, novom printeru, potrebno je da na svom kompjuteru instalirate neophodni softver (drajvere). Prema na~inu kako su spojeni sa va{im kompjuterom moèmo razlikovati tri vrste printera: 1. Lokalni printer – printer priklju~en direktno na va{ kompjuter, obi~no preko LPT1 porta (fizi~ki port je, najjednostavnije re~eno, “uti~nica” na koju spajate odre|eni ure|aj), 2. Mre`ni printer – printer priklju~en na neki od kompjutera na lokalnoj mreì, 3. Mre`ni printer sa mre`nom karticom – printer priklju~en direktno na lokalnu mreù kao poseban mre`ni ure|aj. Zavisno od toga koju vrstu navedenih printera èlite instalirati, postupak instalacije se donekle razlikuje. Instalacija lokalnog printera Kod instalacije bilo kojih novih perifernih ure|aja, XP pokazuje svoju pravu snagu u odnosu na sve druge operativne sisteme Windows. U ve}ini slu~ajeva bit }e dovoljno da samo priklju~ite novi printer na va{ kompjuter, uklju~ite ga (Power On), i XP }e sam prepoznati o kojem modelu printera se radi, te }e sam i instalirati sve potrebne drajvere. Takav sistem rada se naziva Plug



53

and Play (uklju~i i radi). To je zaista zna~ajno pobolj{anje kod priklju~ivanja perifernih ure|aja na kompjuter u odnosu na sve druge OS-e Windows. Ako kojim slu~ajem XP ne prepozna novi printer, postupite na slijede}i na~in: Otvorite opciju Printers and Faxes u Control Panelu, a zatim odaberite opciju Add a printer (dodaj printer). Za razliku od ostalih OS-a Windows, XP }e vas obavijestiti da, ako koristite lokalni printer skop~an na va{ USB port ili Infrared port, nije potrebno da instalirate softver za taj printer, ve} }e sam XP instalirati sve potrebne drajvere za takvu vrstu printera. Ako ipak koristite klasi~ni LPT1 port (jo{ uvijek uobi~ajeni port za spajanje printera na kompjuter), kliknite na Next i

Slika 1-49: ârobnjak za instaliranje printera

Wizard }e vas voditi dalje u instalaciji novog printera. U prozoru koji }e se slijede}i otvoriti (Slika 1-49), XP }e ponuditi dvije alternative na izbor: Local printer attached to this computer (lokalni printer priklju~en na ovaj kompjuter) i A network printer, or a printer attached to another computer (mre`ni printer ili printer priklju~en na neki drugi kompjuter na mreì) Po{to smo rekli da èlimo instalirati lokalni printer, ~ekirajmo opciju Local printer... kao i podopciju Automatically detect and install my plug and play printer, kojom kaèmo XP-u da èlimo da on sam prepozna i instalira na{ novi printer. Normalno, printer mora biti povezan sa kompjuterom odgovaraju}im kablom i uklju~en (Power on). Ako sve pro|e kako treba, XP }e prepoznati novi printer i instalirati potrebne drajvere, a ikona i naziv novog printera }e se

54



pokazati u opcijama Printers and faxes. Nakon zavr{enog postupka instalacije, XP }e vas obavijestiti da je prona{ao i instalirao novi printer i ponudit }e vam da od{tampate test page (testnu stranicu). Ozna~ite opciju Yes, i na printeru }e se od{tampati testna stranica (pod uslovom da je sve u redu). Instalacija mre`nog printera Opet otvorite opciju Printers and Faxes u Control Panelu, a zatim odaberite opciju Add a printer (dodaj printer), ali sada u otvorenom prozoru ozna~ite opciju A network printer, or a printer attached to another computer. Ozna~ite opciju Connect to this printer ....... – Name. Ako znate ime i lokaciju mre`nog printera, moète odmah ukucati te podatke u prostor Name, npr. \\server\laser. Ako ne znate ove podatke, kliknite mi{em u ovaj prostor Name, a zatim kliknite na dugme Next. XP }e pokazati prozor koji sadrì podatke o imenima kompjutera na mreì, te ime printera (ako imate takav) koji je priklju~en direktno na mreù kao mre`ni ure|aj. Kliknite na ime kompjutera na koji je priklju~en mre`ni printer, a XP }e sam ubaciti njegovu punu adresu u prostor pod nazivom Printer:. Kliknite Next, a XP }e vas u slijede}em prozoru upitati da li èlite da koristite taj printer kao defaultni? Odaberite Yes ili No, u skladu sa svojim èljama i ponovo kliknite Next. Dobit }ete jo{ jedan prozor koji }e vas obavijestiti da ste kompletirali instalaciju mre`nog printera pod imenom ..... na kompjuteru ......, i oznakom default – yes ili no. Kliknite Finish, i ikona novog mre`nog printera }e se pojaviti u opcijama Printers and faxes u Control Panelu. Postavku svakog instaliranog printera moète mijenjati po svojim èljama. Kliknite na ikonu èljenog printera desnom tipkom mi{a, odaberite Properties iz padaju}eg menija, i u dobijenom prozoru }ete imati mogu}nost da odre|eni lokalni printer dijelite sa drugim korisnicima (sharing), da promijenite port na koji je priklju~en, da postavite vremenska ograni~enja za kori{tenje va{eg printera (npr. dozvolite {tampanje samo od 08 do 16 tako da izvan tog vremena niko ne moè {tampati na va{em printeru), da podesite neke sigurnosne postavke (security) ili neke postavke samog ure|aja (Device settings). Vrlo upotrebljiva opcija Control Panela je: Regional and Language Options Kada otvorite ovu opciju, dobijate prozor kao na slici 1-50. Ovaj prozor ima dva taba: Regional Options i Languages. Po defaultu, XP otvara ovaj prozor sa otvorenim tabom Regional Options. Na ovom mjestu moète postaviti neke opcije koje }e



55

Dugme Customize za mijenjanje Predodre|enog seta regionalnih postavki

Predodre|eni set regionalnih postavki postavite na Croatian

Slika 1-50: Regional and Language Options

koristiti svi va{i programi, npr. na~in prikazivanja brojeva, valute, vremena i datuma (u kratkoj i dugoj verziji). XP na ovom tabu nudi dvije mogu}nosti: 1. da izaberete ve} predodre|eni set regionalnih postavki odabiraju}i naziv dràve (naàlost, Bosne i Hercegovine nema jo{ uvijek na ovom spisku, pa nam je najblià postavka susjedne Hrvatske), ili 2. da neku od predodre|enih postavki podesite prema svojim èljama klikom na dugme Customize Ako poèlite da izvr{ite neke promjene u regionalnim postavkama i kliknete na dugme Customize, otvorit }e se prozor Customize Regional Options (slika 1-51), sa ~etiri taba: Numbers – gdje vr{ite pode{avanje prikaza brojeva, Currency – gdje vr{ite pode{avanje prikaza valute (umjesto hrvatske kune moète izabrati ameri~ki dolar ili Euro), Time – gdje vr{ite pode{avanje prikaza vremena (npr. 12-satni ili 24-satni prikaz), Date – gdje vr{ite pode{avanje prikaza datuma.

56



Tab Languages daje mogu}nost da vidite i mijenjate jezik i metode unosa teksta. Da biste dobili tu opciju kliknite na tab Languages, a zatim na dugme Details, i otvorit }e se prozor kao na slici 1-52. U prostoru za izbor jezika koji }ete koristiti kao automatsku postavku za unos teksta, odaberite Croatian, kako biste imali mogu}nost na{ih karakteristi~nih znakova ({,~,},|). U ovom prozoru moète podesiti i jo{ neke opcije. Na samom dnu prozora moète uo~iti dugmad Language Bar i Key Settings. Klikom na Language Bar dobit }ete mogu}nost da XP prikaè izabrani jezik u Taskbaru ili ne, dok }ete klikom na Key Settings dobiti

Slika 1-51: Prozor Customize Regional Options

Izbor jezika koji }e se koristiti kao defaultni

Dugme za izbor opcije za prikaz izabranog jezika na Taskbaru

Dugme za izbor kombinacije tipki za promjenu jezika i tastaure

Slika 1-52: Opcije taba Languages



57

mogu}nost da podesite tzv. switch – kombinaciju tipki koju treba pritisnuti da bi promijenili jezik unosa teksta, i tzv. Keyboard layout – postavku tastature. Obi~no je ta kombinacija tipki lijevi Alt i Shift, ali se nudi opcija da to promijenite u Ctrl i Shift. I na kraju poglavlja o Control Panelu da detaljnije objasnimo jo{ samo jednu opciju: Date and Time Klikom na opciju Date and Time u Control Panelu, otvorit }e se prozor Date and Time Properties (Slika 1-53), sa tri taba: Date & Time, Time Zone i Internet Time. Pod tabom Date & Time moète podesiti datum, godinu i vrijeme. Nakon bilo kakve promjene morate kliknuti na dugme Apply, a zatim OK da bi promjene bile prihva}ene i zapam}ene.

Slika 1-53: Date and Time Properties

Podesite vašu vremensku zonu ovdje

êkirajte ovaj kvadrati} ako èlite da XP automatski promijeni vrijeme kod prelaska na "ljetno racunanje vremena"

Slika 1-54: Pode{avanje vremenske zone

58



Pod tabom Time Zone podesite va{u vremensku zonu, i ~ekirajte opciju Automatically adjust clolck for daylight saving changes ako èlite da XP sam izvr{i promjenu vremena po~etkom i krajem perioda koji je ozna~en kao “Ljetno ra~unanje vremena”. Na slici 1-54 je prikazan izbor vremenske zone za Sarajevo. Pod tabom Internet Time dobit }ete mogu}nost da podesite svoj kompjuter tako da automatski vr{i uskla|ivanje sistemskog sata sa nekim od Time servera na Internetu (Slika 155). Normalno, ova opcija ima smisla samo ako imate konekciju na Internet.

êkirajte ovu opciju ako èlite da XP automatski vrši sinhronizaciju vašeg sistemskog sata

Odaberite time server na Internetu sa kojim èlite sinhronizovati vaš sistemski sat.

Slika 1-55: Internet sinhronizacija sata


[ta je to novo donio Windows XP?

59

1.4. [ta je to novo donio Windows XP? Kada god se pojavi neka nova verzija Windows operativnog sistema, obi~no se korisnici koji su koristili staru verziju pitaju: “Da li je stvarno ova nova verzija bolje od ove koju ve} imam?” Poku{at }emo odgovoriti koje su to novine koje je donio XP u odnosu na starije verzije Windowsa. Odluku prepu{tamo vama. Ono {to }ete prvo uo~iti je novi vizuelni dizajn grafi~kog interfejsa XP-a. Moramo napomenuti da se ovdje ne radi samo o uljep{avanju Desktopa ve} o upotrebi sasvim nove tehnologije CrystalType Display koja daje mnogo o{triju sliku, pogotovo na notebook kompjuterima i ravnim (Flat) monitorima. Da biste omogu}ili ili isklju~ili ovu opciju Slika 1-56: CrystalType Display (enable ili disable), otvorite Start>Control Panel>Display> Appearance, i kada dobijete prozor kao na slici 1-56, odaberite metod Smooth edges, a zatim i opciju Standard ili Clear Type. Za razliku od ostalih OS-a Windows, redizajniran je izgled i funkcija menija Start, koji sada automatski prati koje programe naj~e{}e koristite i stavlja ih u lijevi prozor menija Start, tako da imate lak{i i brì pristup. Omogu}ena je i opcija ure|ivanja menija Start (desni klik na Start, pa Properties). Dobra osobina XP-a je ta {to je omogu}io zaklju~avanje Taskbara kao i Toolbara (opcija Lock) da bi se sprije~ilo njihovo slu~ajno pomjeranje, {to se de{ava kod po~etnika, izazivaju}i paniku. Zna~ajno pobolj{anje je XP donio i na polju Multi User upotrebe. Logiranje sa odre|enim accountom je olak{ano novim interfejsom na Welcome ekranu. Svaki user ima svoj privatni My Documents folder, settings Desktopa kao i Favorite listu. Rad sa Explorerom je olak{an i pobolj{an novim Explorer Barom na lijevoj strani prozora Explorer, koji omogu}ava brz pristup osnovnim radnjama, kao i drugim lokacijama na kompjuteru. Omogu}eno je i ure|enje informacija koje }ete dobijati pod opcijom View>Details tako da dobijete one informacije o fajlovima koje vas interesuju. Naro~ito pogodna opcija je pregledanje foldera koji sadrè slike u

60



tzv. Thumbnails view, gdje svaku sliku koja se nalazi u folderu vidite kao malu Thumbnail sli~icu. Opcija Filmstrip je tako|er jedna novina za pregledanje ve}eg broja slika iz odre|enog foldera. Search Tool je obezbijedio novu alatku Search Companion, koja obezbje|uje centralizovane alate za sve vrste pretraìvanja. Jedno od najve}ih pobolj{anja XP nudi u oblasti Multimedije. Nabrojat }emo neke alate: Windows Movie Maker – omogu}ava da sami kreirate svoje li~ne video filmove sa va{e video kamere. Omogu}eno je dodavanje muzike, govora kao i mno{tva efekata. Moète kopirati muziku sa LP-a, TV-a, VCR-a ili bilo kojeg ure|aja koji priklju~ite na va{ kompjuter. Photo Printing Wizard – omogu}eno je {tampanje fotosa direktno iz foldera, bez upotrebe nekog drugog grafi~kog programa. Pobolj{ana podr{ka za digitalne kamere i skenere – vi{e nije potreban neki tre}i softver za rad sa ovim vrstama ure|aja. Web Publishing – olak{ano je publikovanje va{ih sadràja na Webu. Media Player 8 – player koji obezbje|uje podr{ku za veliki broj audio i vizuelnih formata. DVD i video – moète gledati DVD u Media Playeru ili preko cijelog ekrana. Ako imate CD pisa~, moète “prìti” CD-ove direktno sa va{eg hard diska jednostavnom Drag and Drop tehnikom, ili klikom na desnu tipkom mi{a i izborom opcije Send To > Writable CD. Jo{ jedan na~in snimanja muzi~kih CD-a (ako imate CD pisa~). Moète napraviti listu pjesama u Media Playeru, a zatim kliknuti na dugme Copy to CD or Device. Nikad lak{e. Ugra|ena podr{ka za rad sa ZIP fajlovima – Kompresovani ZIP fajlovi se tretiraju kao compressed folders. Da dodate fajl u ovaj folder, desnom tipkom mi{a kliknite na èljeni fajl, i iz drop down menija izaberite opciju Send To>Compressed Folder. Da odzipujete fajl, kliknite desnom tipkom mi{a na zipovani fajl i izaberite opciju Extract all. Personalni Firewall – XP dolazi sa ugra|enim ICF-om (Internet Connection Firewall) kojim moète za{titi jedan kompjuter ili ~itavu mreù od neèljenih hakerskih upada u va{ sistem. Olak{ano je pode{avanje bilo koje mre`ne konekcije, bilo da se radi o Dial upu, LAN ili VPN konekciji, putem New Connection Wizarda. Jedan od najve}ih problema pri radu sa velikim brojem ure|aja priklju~enih na va{ ra~unar je nekompatibilnost odgovaraju}ih drajvera sa va{im OS-om. Microsoft nudi novu opciju za rje{enje ovog problema: Signed drivers – set drajvera za koje Microsoft garantuje da rade pod XP-om. Ovi drajveri su digitalno ovjereni da bi se osigurala njihov kvalitet i pouzdanost rada pod XP-om. Ako ipak instalirate neki drajver za koji utvrdite da ne odgovara va{em OS-u, XP nudi opciju Roll back – povratak na stari drajver.



61

Pouzdanost i kompatibilnost je drasti~no pobolj{ana. Samo ako ste radili sa prija{njim verzijama Windowsa, mo}i }ete razumjeti koliko je XP pouzdaniji OS od svih dosada{njih. Veliki broj programa napisanih za druge OS-e }e bez problema raditi na XP-u, a ako se ipak pojavi neki problem, moète ga rije{iti koriste}i Compatibility mode. Podr{ka za beì~no umreàvanje: Beì~no povezivanje korisnika sa mreòm na poslu, kod ku}e ili u javnim “vru}im ta~kama” ne zahtjeva nikakvo konfigurisanje. Pored toga, Windows XP je prvi operativni sistem koji koristi bezbjednosnu tehnologiju 802.1x kao dodatnu mjeru za{tite informacija. Pobolj{ane performanse / Vi{eprocesni rad: Ovo zna~i da korisnici mogu izvr{avati svoje najzahtjevnije aplikacije i u isto vreme imati dobro vrijeme odziva sistema. Pritom vi{e aplikacija moè da se izvr{ava istovremeno, efikasno i stabilno. Pored toga, ako notebook ra~unar radi pod sistemom Windows XP, prelazak u stanje Standby ili Hibernation je brè, kao i vra}anje u normalan reìm rada nakon toga. Windows Messenger: Lak na~in na koji odmah moète da komunicirate sa kolegama i slu`bom za podr{ku. Onlajn status va{ih kontakata moète neprekidno da pratite i da izaberete da sa njima komunicirate tekstualno, glasovno ili slikovno, pri ~emu kvalitet prenosa nikad nije bio bolji. Udaljena radna povr{ina (Remote Desktop): Omogu}ava daljinski pristup ra~unaru sa drugog ra~unara koji radi pod Windowsom 95 ili novijim sistemom. To omogu}ava pristup do svih va{ih podataka i aplikacija ~ak i kada niste u kancelariji. Udaljena pomo}: Omogu}ava da va{ prijatelj ili stru~njak za IT (informacione tehnologije) daljinski kontroli{e va{ ra~unar da bi demonstrirao neki proces ili da bi pomogao u rje{avanju nekog problema. Pobolj{ana podr{ka za notebook ra~unare: Pobolj{ana podr{ka za notebook ra~unare omogu}uje da isti obim posla moète da zavr{ite na putu kao i u kancelariji, pored daljinskog pristupa svim podacima i aplikacijama na kancelarijskom ra~unaru. Windows XP Professional pobolj{ava najnoviju tehnologiju koja je primijenjena za produètak rada baterije u sistemu Windows 2000. Restauracija sistema: Omogu}ava korisnicima i administratorima da vrate ra~unar u prethodno stanje. Komponenta System Restore automatski pravi lako prepoznatljive ta~ke povratka koje moète iskoristiti za vra}anje ra~unara u prethodno vrijeme. Sistem {ifrovanih datoteka: Transparentno {ifrovanje datoteka slu~ajno generisanim klju~em obezbje|uje visok nivo za{tite od hakera i kra|e podataka. Sve u svemu, moèmo re}i da je Microsoft kona~no izbacio jedan pouzdan operativni sistem, koji omogu}ava stabilan i siguran rad, bilo da se radi u stand-alone modu ili u mre`nom okruènju.

KOMPJUTERSKE

MRE@E

DETALJAN SADR@AJ

2. Kompjuterske mreè 2.1. Komunikacija u lokalnoj mreì....................................................67 KOMPJUTERI U BLI@OJ OKOLINI ................................................................67 Zajedni~ko kori{tenje dokumenata ..........................................................68 Pristup dijeljenim dokumentima ................................................................71 Zajedni~ko kori{tenje ure|aja ..................................................................79 KAKO PUTUJU PODACI ................................................................................82 Kako se sporazumijevaju ma{ine ..............................................................83 Mre`ni hardver ........................................................................................83 Topologije ................................................................................................88

2.2. Me|usobno povezane lokalne mreè ....................................91 MAN - METROPOLITAN AREA NETWORK................................................91 WAN - WIDE AREA NETWORK ..................................................................91

2.3. Internet ......................................................................................................93 DOBA INTERNETA ........................................................................................93 Od kompjutera do mreè mreà ..............................................................93 WWW ......................................................................................................95 E-mail - Elektronska po{ta ........................................................................98 News grupe ............................................................................................102 Chat........................................................................................................104 INTERNET BROWSER ..................................................................................105 Url / Search bar......................................................................................106 Traka sa alatima......................................................................................107 Statusna traka ........................................................................................108 Radni prostor Web browsera ..................................................................108

2.4. Web pretraìva~i ................................................................................111 SUBJECT DIRECTORIES - TEMATSKI KATALOZI ......................................111 Yahoo! - www.yahoo.com ........................................................................111 About.com - www.about.com ..................................................................112 LookSmart - www.looksmart.com............................................................113 PRETRA@IVAÎ ..............................................................................................114 Google - www.google.com........................................................................114 METASEARCH TOOLS - METAPRETRA@IVAÎ ..........................................115 AskJeeves - www.askjeeves.com ..............................................................116

2.5. Dial-up networking - spajanje na Internet ........................117 NAÎNI POVEZIVANJA NA ISP ....................................................................117 Kablovska veza ........................................................................................117 Iznajmljena linija ......................................................................................117 Beì~ni pristup ........................................................................................117 Modemska veza ......................................................................................118 KONFIGURISANJE WINDOWSA XP ZA MODEMSKI PRISTUP ............119 Pozivanje ISP-a ........................................................................................123

2.6. Sigurnost podataka ..........................................................................125 ZA[TITA OD KOMPJUTERSKIH VIRUSA ..................................................125 [ta je kompjuterski virus? ........................................................................125 Kako se virusi {ire? ..................................................................................128 Mjere predostro`nosti ............................................................................128 Antivirusni programi ................................................................................129 ZA[TITA PODATAKA OD NAPADA PUTEM MRE@E ..............................131 Firewall ....................................................................................................131

KOMPJUTERSKE MRE@E

Komunikacija u lokalnoj mreì

67

2. KOMPJUTERSKE MRE@E

@ivimo u vremenu timskog rada i kooperativnog obra|ivanja podataka. To zna~i da i same firme moraju da utvrde potrebu interne timske saradnje u cilju potpunog iskori{tenja svojih ljudskih i tehni~kih potencijala. Isto tako, udruìvanje i vanjska kooperacija i komunikacija sa drugim kompanijama se moraju strate{ki iskoristiti da bi se efikasno konkurisalo na svjetskom trì{tu, i to uz pomo} tehnologije.

2.1. Komunikacija u lokalnoj mreì Radi interne komunikacije i zajedni~kog rada, kompjuteri unutar firme se povezuju, te se tako kreiraju kompjuterske mreè. Ove mreè omogu}avaju ljudima i odjelima u firmi da me|usobno poslovno komuniciraju i obra|uju informacije, zajedni~ki donose odluke, razmjenjuju zaklju~ke i efikasnije koriste opremu i ostale kompjuterske resurse. Kompjuterska mreà koja povezuje kompjutere na relativno malom prostoru, reda veli~ine jedne zgrade, naziva se lokalna mreà ili LAN – Local Area Network. Prenos podataka u ovakvim mreàma je veoma brz i ve} je na takvom nivou da u praksi rijetko predstavlja bitno ograni~enje za poslovanje firme. Stoga je i veoma jednostavan softver za razmjenu podataka na lokalnim mreàma postao sastavni dio operativnih sistema kompjutera. Pogledajmo kako u praksi izgledaju neki od na~ina kori{tenja lokalnih kompjuterskih mreà. Ne}emo se upu{tati u obja{njavanje kako treba pripremiti kompjuter da bi to bilo mogu}e. Pretpostavit }emo da je kompjuter spojen u mreù i da je sve ve} pripremljeno, a kako se to konkretno radi, ostavljamo za neke druge lekcije ili kompjuterske eksperte.

KOMPJUTERI U BLI@OJ OKOLINI Potraìte ikonu “My Network Places” na desktopu kompjutera i kliknite dva puta lijevim tasterom mi{a. Isto tako, kompjuterskoj mreì moète pristupiti putem menija “Start”, koriste}i opciju “My Network Places”. Tre}i na~in da pristupite kompjuterskoj mreì je da otvorite “My Computer” ili

68


KOMPJUTERSKE MRE@E

U svakom prozoru Windows Explorera u kojem vidite ovu opciju moète do}i do mre`nog okruènja

Slika 1-1: Ikona mreè na desktopu

Slika 2-2: “My Network Places”

“My Documents” (ili bilo koji drugi prozor Windows Explorera), i na lijevoj strani prozora, u sekciji “Other Places”, odaberete “My Network Places”. Kada se prikaè sadràj prozora “My Network Places”, on moè razli~ito izgledati na razli~itim kompjuterima. Svaka ikona foldera u prozoru predstavlja mre`no dijeljeni folder na kompjuterima koji su u lokalnoj mreì. Sadràju foldera pristupate klikom na ikonu foldera. Ukoliko u njemu ima dokumenata, onda ih kopirate sa jednog kompjutera na drugi kori{tenjem istih koraka kao da radite na lokalnom kompjuteru, ili ih direktno koristite. Ukoliko se radi o ku}nom kompjuteru koji ~esto nije povezan sa drugim kompjuterima, onda je i o~ekivano da ne vidite foldere koji se nalaze na kompjuterima u lokalnoj mreì. U kompjuterskoj mreì neke firme, slika koju vidite je malo komplikovanija. Ako se desi da ne vidite foldere koji se nalaze na kompjuterima u lokalnoj mreì firme, to zna~i da niko od va{ih kolega nije dozvolio na svom kompjuteru da vi to vidite. Zajedni~ko kori{tenje dokumenata Sharing ili dijeljenje foldera Da bi neko pristupio podacima na va{em kompjuteru (i obrnuto), potrebno je to na neki na~in omogu}iti. Taj proces omogu}avanja ostalim korisnicima mreè da vide va{e foldere i dokumente naziva se Sharing ili dijeljenje foldera / resursa. Postoji nekoliko na~ina da zapo~nete dijeljenje foldera na kompjuteru, pa krenimo redom. Pokrenite folder “My

KOMPJUTERSKE MRE@E


Slika 2-3: Selektujte folder za dijeljenje

Documents” iz menija “Start”. Selektujte folder “My Videos” tako {to }ete kliknuti na njega. U lijevom dijelu tog prozora kliknite na opciju “Share this folder”. Na taj na~in pokre}e se program~i} “Properties” sa direktno aktiviranom srednjom karticom “Sharing”. Ista opcija se moè pokrenuti ako kliknete desnim tasterom mi{a na taj folder, te odaberete opciju “Properties”. Kao {to vidite na slijede}oj slici, po automatizmu je uklju~ena opcija “Do not share this folder”, {to zna~i da folder nije bio dostupan drugim korisnicima sa mreè. To je dobro, jer niko ne moè pristupiti va{im dokumentima dok vi to eksplicitno ne dozvolite.

Slika 2-4: Kartica Properties

69

70


KOMPJUTERSKE MRE@E

Kliknite na opciju “Share this folder” i sve opcije u toj grupi postat }e aktivne. Sistem }e ponuditi da za mre`no ime u opciji “Share name” iskoristite postoje}e ime foldera. Vi moète, a i ne morate prihvatiti Dodajte ponu|eno ime. Nekada je zna~ajno da komenatar ili opis foldera na svom disku imate druga~iji sistem davanja imena folderima od imenovanja za mre`ni pristup, o ~emu }emo govoriti ne{to kasnije. Poèljno je da upi{ete komentar u prostor za opis funkcije ovog foldera, te da na taj na~in pojasnite i uputite korisnike iz mreè u to koja je namjena ovog foldera. Ovo je dobro ako imate Slika 2-5: Kartica Properties foldere za razli~ite korisnike, a pogotovo ako imate ve}i broj mre`no dostupnih foldera i korisnika. Na taj na~in i sebi i ostalim korisnicima moète samo olak{ati i pomo}i. Ukoliko se radi o dokumentima ~ije kopiranje moè uzrokovati veliki saobra}aj u kompjuterskoj mreì, ili o dokumentima koji trebaju biti otvoreni ili pregledani u isto vrijeme od samo jednog korisnika, onda postavite ograni~enje na broj korisnika koji pristupaju ovom folderu. Pojasnit }emo malo kasnije ~emu sluè opcije “Pemissions” i “Cashing”, a ako nemate posebnih zahtjeva u vezi sa sigurno{}u dokumenata, u smislu koji dokument korisnici mogu snimati, a kod kojeg samo ~itati sadràj foldera, onda kliknite na dugme “OK”. êstitamo! Upravo ste omogu}ili svojim kolegama i korisnicima kompjuterske mreè da sa svojih kompjutera mogu pristupiti, vidjeti i koristiti dokumente iz tog foldera. U prozoru Windows Explorera primijetit }ete da je ikona foldera “My Videos” ne{to izmijenjena. Sa donje strane foldera se pojavila ruka koja i vizuelno upozorava da je sadràj tog foldera „kao na dlanu“ dostupan sa Slika 2-6: Ruka ispod ikone ostalih kompjutera putem kompjuterske mreè. dijeljenog foldera

KOMPJUTERSKE MRE@E


71

Pristup dijeljenim dokumentima Sada }emo pristupiti folderu kojeg smo upravo ponudili kao dijeljeni mre`ni resurs. Da to napravimo, potrebno je da upoznamo nekoliko novih pojmova. Prvi je pojam radne grupe ili mre`ne domene u kojoj se na{ kompjuter nalazi, a drugi pojam je ime kompjutera u mreì. Radna grupa ili domena i ime kompjutera Svi kompjuteri u kompjuterskoj mreì moraju biti svrstani u neke logi~ke radne grupe. To pojednostavljuje administriranje i odràvanje kompjuterske opreme i olak{ava rje{avanje problema u kompjuterskoj mreì. S druge strane, to nam omogu}ava da kompjutere u razli~itim odjelima firme za{titimo i odvojimo tako da samo oni kompjuteri koji su u istoj grupi imaju pristup odre|enim podacima i resursima. Iz tog razloga su proizvo|a~i operativnih sistema u svoje proizvode ugradili podr{ku da sve ovo bude jednostavno za krajnjeg korisnika. Pa, da vidimo u kojoj se radnoj grupi (Workgroup) nalazi na{ kompjuter. Iz menija “Start” pokrenite folder “Control Panel”.

Pokrenite ikonu System

Slika 2-7: Ikone u Control Panelu

72


KOMPJUTERSKE MRE@E

Prona|ite i kliknite na ikonu “System” u “Control Panelu”. Kada se pokrene program za pregled i pode{avanje sistema, odaberite karticu “Computer Name”. U dijelu “Full computer name” uo~it }ete naziv “office84”, te u dijelu Domain naziv “efsa”.

Naziv našeg ra~unara je office84, a naše radne grupe ili domene je efsa

Slika 2-8: System Properties – Computer Name

Ime ili naziv kompjutera je jedinstven naziv kompjutera u nekoj lokalnoj mreì. Molimo vas da negdje zapi{ete ili upamtite ove parametre, jer su nam, kao {to }ete vidjeti u nastavku teksta, potrebni da bismo se snalazili u kompjuterskoj mreì. U ovom slu~aju, to su domena EFSA i kompjuter OFFICE84. Iz menija Start pokrenite opciju “My Network Places”. Nakon toga, kliknite na “Add a network place” i pokrenut }e se takozvani ~arobnjak (Wizard), ili uputstvo “korak po korak” za dodavanje nekog dijeljenog resursa u ovaj folder. Nakon {to pro~itate poja{njenje i kliknete , pojavit }e se jo{ jedan korak sa obja{njenjem, pa i tu kliknite . U koraku na slijede}oj slici se o~ekuje da navedete direktan “put” do foldera ~ije dokumente èlite da koristite. Po{to se vizuelno mnogo lak{e pamti, a i radi situacija kada se mijenja mre`na struktura firme, najbolji na~in je da kliknete na dugme “Browse”, te potraìte kompjuter na kojem se nalazi dijeljeni folder.

KOMPJUTERSKE MRE@E


Slika 2-9: Prvi korak ~arobnjaka

Slika 2-10: ârobnjak Add Network Place

73

74


Nakon {to prona|ete konkretan kompjuter, u ovom slu~aju kompjuter Office84 u domeni Efsa, ponudit }e vam se svi dijeljeni resursi tog kompjutera. Osim foldera, mre`no dijeljeni mogu biti i printeri ili drugi ure|aji. Kako nas u ovom slu~aju zanima samo folder “My Videos”, iz prethodnog poglavlja odaberite (selektujte) taj folder i kliknite “OK”. Vratit }ete se automatski na prethodni prozor, samo {to }e u dijelu “Internet or network address” biti upisan put do tog foldera. Klikom na , kompjuter }e ponuditi opciju da

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-11: ârobnjak Add Network Place

Slika 2-12: Mre`ni folder

KOMPJUTERSKE MRE@E


75

prihvatite ponu|eno ime foldera ili da upi{ete neko drugo, nakon ~ega }e se pojaviti prozor sa zaklju~kom u kojem kliknete na dugme “Finish”. Sada, u prozoru iz kojeg smo i zapo~eli ovu aktivnost, moète vidjeti mre`ni folder “My Videos on Office84”, kao na slici 2-12. Uz malo prakse, vidjet }ete da “wizard” i nije potreban, te da postoje i brì na~ini da do|ete do istih rezultata. Ako koristite standardni pogled Windows Explorera, onda do istog foldera moète do}i i na slijede}i na~in: kliknite u lijevom dijelu Explorera na opciju “My Network Places” na samom dnu

Slika 2-13: Pronalaènje mre`nih resursa koriste}i Windows Explorer

liste, a nakon toga selektujte “Entire Network”, pa opciju “Microsoft Windows Network” kao na slici 2-13. U desnom dijelu Windows Explorera se prikaù sve radne grupe ili domene organizacije u ~ijoj se mreì nalazi va{ kompjuter. Kada odaberete svoju radnu grupu ili domenu, onda se prikaù svi kompjuteri koji se u njoj nalaze. To je dato na slici 2-14. Kada selektujete konkretan kompjuter i folder o kojem smo govorili do sada (“My Videos”), primijetit }ete da nema neke razlike u odnosu na dokumente na lokalnom disku.

76


KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-14: Prona|ite svoju radnu grupu ili domenu

Slika 2-15: Selektujte u lijevom prozoru Explorera dijeljeni folder i vidjet }ete sadràj

Moète mijenjati pogled na dokumente, sortirati ih, kao i kopirati, brisati i snimati, naravno ako je to dozvolio korisnik koji je kreirao mre`ni dijeljeni resurs. Po{to je to ~esta potreba u poslovanju, vidjet }emo u slijede}em odjeljku kako se radi za{tita od brisanja, izmjena i ~itanja dijeljenih dokumenata. Za{tita od neovla{tenog pristupa dijeljenim dokumentima Koriste}i Windows Explorer, prona|ite u folderu “My documents” folder “My Videos”, koji ste ranije definisali kao mre`no dijeljeni resurs. Kliknite na opciju “Properties”, pa onda na

KOMPJUTERSKE MRE@E

opciju “Sharing” kao na slijede}oj slici. Primijetit }ete da se u donjem dijelu pojavilo jo{ jedno novo dugme – “New Share”. Ono nam omogu}ava da se po istom principu napravi novi dijeljeni folder, tj. da isti folder mre`no prikaète kao razli~ite lokacije sa razli~itim pravima i imenima, naravno, ukoliko vam to zatreba. Sada kliknite na dugme “Permissions”. Prozor koji se pojavi se sastoji od dva dijela. U gornjem dijelu prozora se pojavljuju imena korisnika kompjuterske mreè. Kad ih selektujete, u donjem dijelu vidite koja prava imaju za upis i ~itanje fajlova u datom folderu. Na slici vidite da imate mogu}nost da dodijelite prava “Full control”, {to podrazumijeva ~itanje, pisanje i brisanje ili samo ~itanje dokumenata ili pak izmjene istih. Pomo}u dugmeta “Add” i “Remove” dodajete ili bri{ete pojedine korisnike i njihova prava. Uo~it }ete da je po automatizmu dodan korisnik “Everyone” sa pravom ~itanja dokumenata. To zna~i da ovaj folder i dokumenti u njemu mogu biti dostupni svim korisnicima kompjuterske mreè. Ako izaberete opciju “Full control”, to zna~i da dajete puni pristup folderu. Drugi korisnici }e mo}i da sa sadràjem dijeljenog foldera rade sve {to i sa sadràjem svojih foldera: mo}i }e obrisati datoteke ili podfoldere, dodati nove ili mijenjati njihove sadràje. Ovo je nekada veoma zgodno: date puni pristup i neko


77

Slika 2-16: Kartica Properties dijeljenog foldera ima dodatno dugme New Share

Slika 2-17: Odre|ivanje prava na dijeljene resurse

78


KOMPJUTERSKE MRE@E

drugi “na daljinu” doda na va{ kompjuter neki dokument ili koriguje neki koji ste vi napravili. S druge strane, ovo moè biti i veoma opasno. Neko vam moè slu~ajno ili namjerno obrisati va`ne dokumente ili u dijeljeni folder “natrpati” toliko dokumenata da vam potpuno potro{i prostor na disku. Izaberete li opciju “Read”, drugi korisnici }e mo}i samo otvarati datoteke i podfoldere unutar dijeljenog foldera, ali ne}e ih mo}i mijenjati ili brisati, kao ni dodavati nove. Ovo je veoma va`na opcija, jer omogu}ava da drugima date na raspolaganje neke podatke bez straha da }e ih uni{titi. U svakom slu~aju, va{ sistem }e traìti od kompjutera koji pristupaju da provjeri identitet korisnika koji mu pristupa. Njihov kompjuter }e traìti od njih da ukucaju {ifru i proslijedit }e je va{em kompjuteru. Tek kad va{ kompjuter provjeri identitet korisnika, dozvolit }e pristup

Slika 2-18: Dodavanje novih mre`nih korisnika

folderu. Ovo je dodatna i veoma korisna za{tita. Ne samo da ne}ete dozvoliti mijenjanje sadràja foldera, nego ~ak ni njegovo ~itanje ne}ete dozvoliti svakome. Onaj ko ne zna ko su korisnici kojima ste dozvolili pristup ne}e ni{ta mo}i da uradi sa sadràjem dijeljenog foldera. Ovo je zgodan na~in da fleksibilno za{titite svoje podatke. Klikom na opciju “Add”, pojavit }e se prozor kao na slijede}oj slici: Pomo}u ovog prozora dodajete nove korisnike ili ~ak grupe korisnika va{eg dijeljenog foldera. Naravno, za ovo morate poznavati malo naprednije elemente kori{tenja kompjuterske mreè, kao i imena korisnika kojima èlite omogu}iti specifi~na prava. Uz malo vje`be, vidjet }ete da to nije veliki problem. Kada imate vi{e korisnika, sve se pode{ava na isti na~in kao {to se pode{avaju prava jednog korisnika ili grupe.

KOMPJUTERSKE MRE@E


79

I, da ponovimo. Kada otvorimo mre`no dijeljeni folder “My Videos”, moèmo pristupiti njegovom sadràju kao da radimo za kompjuterom Office84. Imajte na umu da se nalazite u standardnom prozoru Windows Explorera dok pregledate sadràj foldera nekog drugog kompjutera u mreì. Tada su vam na raspolaganju sve opcije koje koristite i kada radite sa dokumentima na lokalnom disku. Ipak, nije ba{ sve isto, mada tako izgleda. Prvo, kompjuter koji ste odabrali realno sadrì jo{ mnogo drugih foldera, ali ih vi ne vidite. Vidite samo one foldere koje je vlasnik kompjutera dao na dijeljenje. I drugo, nemate punu kontrolu foldera i datoteka kao na svom kompjuteru. Sa folderima i dokumentima do kojih ste do{li preko mreè moète raditi samo ono {to je njihov vlasnik dozvolio. Prava pristupa su definisana na na~in obja{njen u predstavljanju postupka davanja foldera na dijeljenje. U skladu sa ovim ograni~enjima, sve standardne operacije (otvaranje, kopiranje, premje{tanje, dodavanje i brisanje datoteka i foldera) radite na sasvim normalan na~in kao i sa svojim datotekama i folderima. Ovo je sjajno rije{en na~in rada na lokalnoj mreì. Sve je toliko jednostavno da ubrzo prestajete razmi{ljati o mreì kao o ne~em {to je bitno druga~ije od kompjutera koji je ispred vas. Koristite foldere i datoteke na vrlo prirodan i jednostavan na~in, bez obzira na to {to su neke na va{em kompjuteru, neke u susjednoj kancelariji, a neke u drugom dijelu grada. Razmjena dokumenata je kroz ovakav na~in rada trivijalna. Na sasvim standardan na~in jednostavno iskopirate neki dokument sa foldera na svom kompjuteru na folder na nekom drugom kompjuteru, i ta datoteka putem mreè zavr{i na kompjuteru koji moè biti kilometrima udaljen od vas. Jedina razlika u odnosu na lokalno kopiranje koje se de{ava unutar jednog kompjutera je u brzini. Na lokalnoj mreì se osjeti malo sporije kopiranje, a ako je u pitanju gradska, a naro~ito Internet mreà, brzina moè biti bitno manja. Ali, va`no je upamtiti da je princip potpuno isti.

Zajedni~ko kori{tenje ure|aja Dijeljenje {tampa~a [tampa~ priklju~ite na svoj kompjuter i kroz kabl kojim je on priklju~en moète {tampati dokumente. Ako je kompjuter spojen na lokalnu kompjutersku mreù, principijelno ga mogu koristiti i svi ostali kompjuteri spojeni na tu istu mreù. Ovo je veoma korisno. Ako imate, recimo, 20 kompjutera spojenih u mreù, apsolutno je nepotrebno imati 20 {tampa~a. Dovoljan

80


KOMPJUTERSKE MRE@E

je jedan i svi }e mo}i {tampati dokumente. U{teda je vi{e nego o~igledna. S obzirom na to da su hardverske i softverske komponente mreè ve} sada veoma jeftine, samo u{tedom na broju potrebnih {tampa~a moète otplatiti cijelo ulaganje u izgradnju mreè.

Slika 2-19: Sadràj foldera Printers and Faxes

Sve {to treba da uradite jeste da taj jedan {tampa~ spojite na jedan kompjuter i podesite da on dozvoljava ostalim kompjuterima u mreì da preko njega {tampaju. Evo kako dajete svoj {tampa~ na kori{tenje drugima. Prvo do|ete do liste {tampa~a koji su spojeni na va{ kompjuter. Kliknite na dugme “Start”, zatim na “Settings”, a onda na “Printers”. Dobit }ete izborni prozor na kojem su pobrojani {tampa~i koje moète koristiti. Sada, na veoma sli~an na~in dijeljenju foldera, treba da defini{ete dijeljenje nekog od {tampa~a. Kliknite desnim dugmetom mi{a na njega da do|ete do opcije “Properties”. Kada kliknete na “Properties”, ulazite u definisanje osobina {tampa~a. Tu odaberete karticu “Sharing”. Po{to ste ve} upoznali karticu za dijeljenje foldera, vjerovatno je samo po sebi jasno

Slika 2-20: Kartica Properties – Sharing odabranog printera

KOMPJUTERSKE MRE@E


81

{ta treba da uradite. Uklju~ena opcija “Not Shared” zna~i: “Ovaj {tampa~ koristim samo ja, direktno sa svog kompjutera. Niko ne moè kroz mreù ni{ta {tampati na njemu”. Uklju~enjem opcije “Shared As:” dozvoljavate kori{tenje {tampa~a kroz mreù i aktivirate ostale opcije kojima to pobliè opisujete. U ku}ici “Share Name:” dajete mre`no ime {tampa~u. Ostali }e ga kroz mreù vidjeti po ovom imenu. Sli~no dijeljenju foldera, stvarno ime {tampa~a moè biti sasvim druga~ije.

Slika 2-21: Kartica Properties za odabrani {tampa~

Ku}ica “List in Directory” omogu}ava da taj {tampa~ bude vidljiv i za one sisteme koji ga i ne traè direktno. To je samo pomo} operativnim sistemima servera i kompjutera u mreì da otkriju dijeljene {tampa~e. U istom smislu sluì i funkcija “Additional drivers”, koja omogu}ava da na tom {tampa~u mogu {tampati i operativni sistemi koji nisu identi~ni verziji va{eg sistema.

82


KOMPJUTERSKE MRE@E

Za razliku od kompjutera u mreì, kod kojih je prili~no svejedno gdje se oni fizi~ki nalaze, veoma je va`no da bude poznato gdje se stvarno nalazi {tampa~ koji se koristi kroz mreù. Nema velike koristi od {tampanja dokumenata ako nemate pojma gdje je od{tampani papir. To pode{avate na kartici “General”. Na kartici “Security” pode{avate ko sve moè {tampati i upravljati va{im {tampa~em. Nekada je ovo veoma va`no. Vjerovatno vam ne}e biti svejedno kada vam u kancelariju po~nu ulaziti nepoznati ljudi da bi sa va{eg {tampa~a pokupili stotine svjeè od{tampanih stranica. Kada sve ovo popunite i kliknete na “OK”, dali ste {tampa~ na kori{tenje drugima. U roku od nekoliko sekundi, svi sa mreè }e ga mo}i koristiti. Jednostavno, zar ne? Kori{tenje {tampa~a kroz mreù Kada neki kompjuter podijeli svoj {tampa~ sa drugima, posao jo{ nije zavr{en. Korisnici koji ho}e ne{to {tampati na njemu ga moraju dodati u listu {tampa~a na svom kompjuteru. Bez obzira na to da li je {tampa~ direktno vezan za kompjuter ili kompjuter do njega dolazi kroz mreù, kompjuter ga mora imati na svojoj listi {tampa~a. Tek tada je mogu}e {tampanje. Dodavanje {tampa~a u listu {tampa~a je obja{njeno u lekciji koja opisuje “Control Panel”. Pogledajte kako se to radi u toj lekciji. Postupak dodavanja {tampa~a sa mreè u listu je veoma sli~an dodavanju lokalnog {tampa~a (onog koji je direktno Slika 2-22: Pogled na razli~ite {tampa~e vezan na kompjuter). Nakon {to {tampa~ koji je na mreì dodate u listu, on se pojavljuje kao ikona u listi {tampa~a i svi programi koji koriste {tampanje mogu ga koristiti. Na slici dole se moè vidjeti da ikone koje simbolizuju mre`ne i lokalne {tampa~e nisu iste. [tampa~i “Microsoft Office Document”, “Laserski printer” i “Oliva on Exit” su {tampa~i sa razli~itim detaljima i ikonama. Mre`ni {tampa~ “Oliva on Exit” nije direktno vezan na kompjuter nego se do njega dolazi kroz mreù. Njegova ikona ima pri dnu nacrtan mali kabl koji simbolizuje povezivanje kroz mreù. [tampa~i “Laserski printer” i “Microsoft office document” nemaju “kabl” u ikoni. To zna~i da su to lokalni {tampa~i koji se direktno spajaju na kompjuter. [tampa~ “Laserski printer” ima

KOMPJUTERSKE MRE@E


83

nacrtanu ruku koja simbolizuje dijeljenje. To zna~i da je taj {tampa~ dat drugima na kori{tenje kroz mreù. Napominjemo da {tampa~ “Microsoft office document”, koji se na slici vidi kao lokalni {tampa~, nije pravi {tampa~. To je, ustvari, multifunkcionalna zamjena za {tampa~ (npr. telefax). Dakle, kompjuterom moète poslati i fax, ali to nije tema ove lekcije.

K AKO PUTUJU PODACI Ovo zvu~i veoma jednostavno. I jeste jednostavno. Ono {to je komplikovano jesu tehnologije koje su potrebne da bi se to izvelo na takav na~in da bude korisno. Brzine protoka podataka savremenih lokalnih mreà se kre}u u rasponu od 10 Mb u sekundi do 1 Gb u sekundi, i ve}ina ure|aja podràva mogu}nost rada na razli~itim brzinama razmjene podataka. Od samog po~etka razvoja kompjuterske industrije postoje poku{aji da se kompjuteri me|usobno poveù. Iako je to principijelno jednostavno, pokazalo se da su potrebne kompleksne kompjuterske i komunikacijske tehnologije da bi to povezivanje bilo dovoljno dobro i isplativo. Zato se tek za period od posljednjih desetak godina moè re}i da donosi masovno kori{tenje kompjuterskih mreà. Me|utim, u tom periodu su mreè toliko napredovale da su postale sastavni dio gotovo svakog segmenta ìvljenja. Kako se sporazumijevaju ma{ine Onako kako se ljudi sporazumijevaju samo u situacijama kada znaju zajedni~ki jezik, tako se i kompjuteri sporazumijevaju pridràvaju}i se odre|enih pravila i standarda. Svi podaci se pakuju u manje grupe podataka (nula i jedinica), koji se nazivaju paketi podataka. Svaki paket je kodiran po uputama nekog standarda za komunikaciju – protokola. Najpoznatiji protokoli za komunikaciju izme|u ra~unara u lokalnim i drugim mreàma su skup protokola TCP/IP, zatim IPX/SPX, te protokol NetBios. Transmission Control Protocol i Internet Protocol su najzastupljeniji, jer se komunikacija na Internetu odvija najvi{e putem ovih protokola. U okviru protokola i postavki protokola na kompjuteru se defini{u i softverske ili IP adrese ra~unara. Mre`ni hardver U tom periodu evoluirali su i standardni ure|aji i oprema koja je potrebna za povezivanje kompjutera, a ~ijim izborom prakti~no i defini{emo izgled kompjuterske mreè, o ~emu }e biti rije~i malo kasnije. To su prije svega mre`na kartica kompjutera, kablovi, razli~iti koncentratori

84


KOMPJUTERSKE MRE@E

(eng. hub) sa svojim varijacijama i ure|ajima sli~ne namjene (eng. switch), te usmjeriva~i (eng. router) i modemi. Mi }emo spomenuti samo one koji se naj~e{}e mogu sresti u na{em poslovnom okruènju. Pa, po|imo redom. Mre`na kartica Mre`na kartica povezuje kompjuter na mreù. Ona je dio kompjutera u koji se uklju~uje mre`ni kabl i na taj na~in se uspostavlja komunikacioni kanal sa ostalim kompjuterima u mreì. Ona je zaduèna za pretvaranje podataka u elektri~ni signal koji putuje kablom, kao i za pravilno predstavljanje kompjutera u mreì. Kao {to smo ranije govorili, svaki kompjuter ima svoje ime u kompjuterskoj mreì. Isto tako, svaki kompjuter ima i svoju adresu na mreì. Va`no je upamtiti da je na mre`noj kartici upisana hardverska adresa, a o softverskoj adresi }e biti rije~i ne{to kasnije. U vrijeme pisanja ovog teksta, gotovo svaki kompjuter koji kupite ve} ima ugra|enu mre`nu karticu. âk i ako to nije slu~aj, nabavka i ugradnja ovog ure|aja danas nisu problem ni sa finansijskog, a ni sa tehni~kog aspekta.

Slika 2-23: Mre`na kartica sa priklju~cima za razli~ite kablove

Slika 2-24: Koncentrator ili hub

Hub U lokalnoj mreì, hub (koncentrator) predstavlja centralni ure|aj na koji se spajaju kablovi koji idu od mre`nih kartica na kompjuterima. Ovo je naj~e{}a situacija u dana{njim lokalnim mreàma koje su izvedene u obliku logi~ke zvijezde, o kojoj govorimo u narednom odjeljku. Ukoliko veli~ina mreè preraste broj priklju~aka na samom ure|aju, onda povezujemo nekoliko hubova u niz, ili hub zamjenjujemo novijim sa vi{e priklju~aka. Hubovi imaju minimalan broj elektronskih komponenti koje omogu}avaju povezivanje sa duìnom kablova do kompjutera od

KOMPJUTERSKE MRE@E


85

maksimalno sto metara. Nemaju mogu}nost ni potrebu bilo kakvih pode{avanja, cijena im je pristupa~na i potrebno ih je samo uklju~iti u napajanje. Svaki ure|aj (kompjuter, {tampa~ ili Slika 2-25: Preklopnik ili switch drugi hub) priklju~ujemo po jednim odgovaraju}im kablom redom u priklju~ke huba – i lokalna mreà je fizi~ki povezana. Hub primi signal od nekog kompjutera i proslijedi ga svim kompjuterima koji su na njega spojeni. On ne provjerava kojem kompjuteru je signal upu}en, i to usporava komunikaciju u lokalnoj ra~unarskoj mreì. Zbog te osobine, danas hubove sve vi{e zamjenjuju switch ure|aji. Switch Switch upravlja protokom podataka kori{tenjem fizi~kih adresa kompjutera koje se nalaze kodirane u podacima koji putuju mreòm. Na taj na~in switch uspostavlja virtuelni tunel izme|u dva kompjutera koji razmjenjuju podatke, ne optere}uju}i tim podacima ostale kompjutere (kao u slu~aju huba). Time se elimini{e svako nepotrebno slanje podataka kroz komunikacijske kanale i ure|aje, {to vi{estruko pove}ava kvalitet i brzinu same komunikacije. Na ovaj na~in se mogu formirati virtualne lokalne mreè (VLAN) ili grupe kompjutera koji ~esto razmjenjuju podatke bez obzira na njihovu fizi~ku lokaciju u zgradi. Za funkcionisanje switcha je, osim Slika 2-26: Usmjeriva~ ili router elektronike, potreban i operativni sistem, tj. softver koji omogu}ava programiranje, pode{avanje i nadzor samog ure|aja i pravila rada mreè. Iako se cijena ovih ure|aja vi{estruko razlikuje od cijena hubova sa istim brojem priklju~aka, switch je neizbjeàn u mreàma sa velikim brojem kompjutera. Fizi~ki se skoro i ne razlikuje od hub ure|aja. Router

86


KOMPJUTERSKE MRE@E

Saobra}aj podataka u lokalnim mreàma koje imaju veliki broj kompjutera ne moè biti adekvatno kontrolisan i moè do}i do zagu{enja. Zbog toga se takve mreè dijele u podmreè sistemom adresiranja kompjutera. Veza izme|u razli~itih podmreà, tj. segmenata mreè, jesu ure|aji koji se nazivaju usmjeriva~i (eng. router). Oni osiguravaju da komunikacija u okviru jedne podmreè ne optere}uje ostale segmente mreè i na taj na~in obezbje|uju bolju propusnost komunikacionih kanala. Samo se podaci koji su stvarno namijenjeni nekom drugom segmentu mreè usmjeravaju prema tom segmentu. Zbog ove osobine, ovi ure|aji se, u kombinaciji sa modemima i mre`nim mostovima (eng. bridge), koriste kod povezivanja razli~itih LAN mreà u MAN i WAN mreè. Iako malih dimenzija, to su u su{tini kompjuterski sistemi koji imaju specijaliziran operativni sistem i zahtijevaju pode{avanje od strane stru~njaka. Modem Globalne i gradske kompjuterske mreè koriste razne tehnologije za povezivanje kompjutera i lokalnih mreà: obi~ne telefonske linije, digitalne telefonske linije (eng.

Slika 2-28: Koaksijalni kabl u presjeku i sa konektorima

Integrated Services Digital Network – ISDN), fiber-opti~ke kablovske linije, satelitske, mikrotalasne i druge sisteme. Kod ovakvog povezivanja se kompjuteri ne mogu direktno spajati, ve} su potrebni posebni ure|aji koji prilago|avaju na~in rada kompjutera ili lokalne mreè na~inu radu konkretne komunikacijske linije.

KOMPJUTERSKE MRE@E


87

Slika 2-29: Kabl sa upredenom paricom (UTP) u presjeku i sa konektorima

Mediji za prenos podataka – kablovi U zavisnosti od toga kako planirate spojiti kompjutere u mreù i koje ure|aje }ete koristiti za tu svrhu, zavisi i koje }ete kablove odabrati. U praksi se naj~e{}e koriste tri vrste kablova: koaksijalni kabl, kabl sa upredenim paricama (UTP / STP) i fiber-opti~ki kabl.

Slika 2-30: Fiber-opti~ki kabl u presjeku i sa konektorima

Kada se govori o koaksijalnom kablu, naj~e{}e se misli na tip Thinnet (RG58) koji je bio ~esto zastupljen kod lineranog povezivanja kompjutera. Kompjuterske mre`ne kartice povezuju se putem T-spojeva na kablu. Mreà koja tako nastane je opisana u slijede}em poglavlju (Bus topologija). Sli~an ovom kablu je i obi~an televizijski koaksijalni kabl (RG59) koji se koristi za kablovski pristup Internetu.

88


KOMPJUTERSKE MRE@E

Koaksijalni kabl se polako zamjenjuje sve popularnijim kablom sa upredenim paricama koji moè biti bez metalnog oklopa (UTP) i sa njim (STP). Zbog toga {to prenose signal putem elektri~nih impulsa, parice su upredene da se ne stvara magnetno polje koje izaziva smetnje. Ovo

Slika 2-31: “Beì~ni hub” ili pristupna ta~ka, i beì~ni handheld kompjuter

je dominantan prenosni medij u dana{njim kompjuterskim mreàma, izuzetno je jeftin, jednostavan za rad i otporan na mehani~ka o{te}enja. U oba slu~aja radi se o ~etiri para upredenih bakarnih ìca. Vrlo je sli~an klasi~nom telefonskom kablu (koji ima dvije upredene parice). Fiber-opti~ki kabl omogu}ava veoma brz prijenos podataka, pa se naj~e{}e koristi kao ki~ma velikih korporacijskih mreà. Podaci se u obliku svjetlosnih impulsa prenose kroz plasti~na i staklena vlakna. Znatno je skuplji od prethodno opisanih tipova kabla, a teè se postavlja, jer je osjetljiv na savijanje i prelamanje. Ima ve}u brzinu prijenosa signala, ve}u duìnu izme|u ure|aja, a nije osjetljiv na elektri~na polja i prislu{kivanja. Danas je sve ~e{}i u lokalnim mreàma velikih kompanija. Beì~ne mreè – wireless Prodorom mobilne telefonije zapo~et je trend sveop}eg beì~nog povezivanja kako na poslovnom planu tako i u doma}instvima. U zapadnim zemljama su svi davaoci telefonskih usluga u svoju ponudu uklju~ili i pristup Internetu sa mobitela. Infracrvenim povezivanjem mobitela i kompjutera moète koristiti e-mail i ostale Internet servise sa bilo koje lokacije ili iz automobila, sa svog kompjutera. Beì~na razmjena podataka podrazumijeva kori{tenje infracrvenih talasa, radiotalasa, te mikrotalasne tehnologije. U lokalnim mreàma, u praksi se naj~e{}e sre}u ure|aji koji putem radiotalasa omogu}avaju umreàvanje.

KOMPJUTERSKE MRE@E


89

Na taj na~in se u mreè povezuju kompjuteri u zgradama gdje nije mogu}e izvesti kablovsku instalaciju, ili se olak{ava rad korisnicima sa prenosnim kompjuterima. Potreban je

Slika 2-32: Linearna ili BUS topologija

“beì~ni hub”, to jest pristupna ta~ka (eng. access point). Ovaj ure|aj je povezan na klasi~nu kompjutersku mreù putem kabla, i kao takav predstavlja pro{irenje lokalne mreè. Na drugoj strani, kompjuteri moraju biti opremljeni mre`nom karticom za beì~ni prijenos podataka. Oba

Slika 2-33: Topologija zvijezde

90


KOMPJUTERSKE MRE@E

ure|aja umjesto kabla imaju antene koje emituju i primaju radiosignal. Sve ostalo je skoro identi~no kao i kod kompjuterske mreè sa kablovima, osim brzine koja je deklarisana oko 11 Mb u sekundi, sigurnosti podataka o kojoj se jo{ uvijek vode rasprave i rastojanja koje je ograni~eno snagom radiosignala.

Slika 2-34: Topologija prstena

Topologije Kompjuteri se u lokalne mreè spajaju kablovima. U zavisnosti od logi~kog i fizi~kog rasporeda kompjutera i ostalih komponenti mreè, razlikujemo tri osnovne kategorije (ili jednom rije~ju topologije), i to: BUS topologija – kompjuteri su me|usobno linearno spojeni jednim kablom. Ovakvo povezivanje kompjutera zahtijeva mre`nu karticu na kompjuterima, koaksijalni kabl, konektore za spajanje i terminatore na krajevima kabla. Nije potreban nijedan dodatni ure|aj kao {to je hub ili switch. Prednosti su jednostavnost, cijena i pro{irivost, a mana je situacija prekida bilo gdje na mreì kada cijela mreà prestaje funkcionisati. Kada mreà ima vi{e od deset kompjutera, moè biti te{ko prona}i uzrok kvara, a to prouzrokuje duge periode servisiranja. Zvijezda – Kompjuteri su me|usobno spojeni mreòm u obliku zvijezde. Na krakovima zvijezde su kompjuteri, a u sredini zvijezde se nalazi hub ili switch – mre`ni ure|aj koji ih uvezuje. Kabl koji se ovdje koristi je kabl sa upredenom paricom. Glavno ograni~enje je broj

KOMPJUTERSKE MRE@E

Me|usobno povezane lokalne mreè

91

2.2. Me|usobno povezane lokalne mreè Evolutivni razvoj kompjuterskih mreà je iskristalisao tri osnovne klase mreà: lokalne kompjuterske mreè (Local Area Network), gradske mreè (Metropolitan Area Network) i globalne kompjuterske mreè (Wide Area Network). Ova podjela je uslovno data po veli~ini podru~ja koje obuhvata neka kompjuterska mreà.

MAN – METROPOLITAN AREA NETWORK Gradska mreà je kompjuterska mreà koja povezuje kompjutere i lokalne mreè na rastojanjima od nekoliko stotina metara do nekoliko desetina kilometara, naj~e{}e unutar jednog grada. Primjer takve mreè jeste povezivanje dvije ili vi{e filijala jedne firme u jednom gradu. I u ovakvim mreàma je mogu}e posti}i sasvim dobre brzine prenosa podataka, mada su one bitno manje nego kod lokalnih mreà. Tako dobre performanse je mogu}e posti}i, jer se na podru~ju jednog grada kompjuteri jo{ uvijek mogu povezati iznajmljenim komunikacijskim linijama (linije koje su odvojene za permanentno povezivanje kompjutera) dovoljno niske cijene. Gradske mreè su veoma korisne i sve vi{e se koriste. Neki ekonomski razvijeni gradovi ~ak razvijaju kompjutersku mre`nu infrastrukturu na sistemati~an na~in sli~no klasi~nim infrastrukturnim mreàma, kao {to su elektri~na, vodovodna, kanalizaciona itd. WAN – WIDE AREA NETWORK Globalna mreà je kompjuterska mreà kojom je mogu}e povezati kompjutere i druge mreè (LAN i MAN) bez ikakvog prostornog ograni~enja. Ovakvim mreàma je mogu}a razmjena podataka izme|u bilo koje dvije ta~ke na planeti. Osnovna razlika izme|u ovakvih mreà i prethodne dvije klase je u tome {to one nisu zasnovane na iznajmljenim komunikacijskim linijama. Zamislite samo koliko bi ko{talo da se razvu~e kabl od Tokija do Helsinkija. Kombinovanjem linija na kra}im rastojanjima je mogu}e uspostaviti komunikaciju {irom planete, ali kao posljedicu tog vi{estrukog “prespajanja” dobijate bitno lo{ije performanse. Brzine prenosa su neuporedivo manje u odnosu na lokalne mreè, a i samo spajanje i kori{tenje su komplikovaniji. Me|utim, povezivanje na globalnom nivou je toliko zna~ajno i korisno da se danas svijet lagano pretvara u jednu ogromnu globalnu mreù. Brzine prenosa su sve ve}e, a i kori{tenje je sve jednostavnije. Najbolji primjer uspjeha i jednostavnosti kori{tenja globalnih mreà je Internet. U posljednje vrijeme se napretkom komunikacijskih tehnologija sve vi{e bri{u jasne granice u ovakvoj podjeli (naro~ito izme|u lokalnih i gradskih mreà). Kompjuterska industrija prati ove

92

Me|usobno povezane lokalne mreè

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-35: Nekoliko povezanih lokalnih mreà

promjene i nudi rje{enja kori{tenja mreà koja su veoma sli~na u bilo kojem tipu mreè. Sve vi{e postaje svejedno na kojoj su geografskoj udaljenosti umreèni kompjuteri – kori{tenje je isto. Ovaj novi koncept se naziva TAN – Total Area Network ili totalno umreàvanje. Mada nikada ne}e biti svejedno koliko su udaljeni kompjuteri u mreì, ovakav koncept profilira mogu}u budu}nost kompjuterskih mreà – totalno umreàvanje planete na isti ili sli~an na~in bez obzira na udaljenosti. Naravno da se i u TAN konceptu bazni tehnolo{ki nivo bitno razlikuje ovisno od udaljenosti izme|u kompjutera. Kada se kaè “na isti ili sli~an na~in”, misli se na na~in kori{tenja mreà, a to je ono {to je nama najinteresantnije. Nama je bitno da, u tako optimisti~nim predvi|anjima budu}nosti mreà, mreù koristimo na isti na~in bez obzira na to gdje su kompjuteri. Manje nam je bitno kako je to tehnolo{ki omogu}eno. Da bismo jo{ bolje shvatili kako kompjuteri funkcioni{u u mreàma, vrlo kratko }emo se osvrnuti na nekoliko na~ina kako se oni spajaju.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet

93

2.3. Internet DOBA INTERNETA Mnogi ve} znaju da je Internet sjajan medij za informisanje i komuniciranje. Internet je unio revolucionarne promjene u ìvote ljudi, na~in na koji rade, {koluju se, kupuju ili biraju mjesto za odmor. E-mail je najpoznatiji servis ili usluga Interneta, a mo`da i najzaslu`niji za brzi prodor Interneta ne samo u na{e firme ve} i u na{e domove. Virtuelne {kole unose nova zna~enja u na{ obrazovni sistem, a milioni ljudi {irom svijeta rade u virtuelnim firmama, ne izlaze}i iz svojih domova. Mnogi mijenjaju posao i traè zaposlenje objavljuju}i svoje biografije na Web sajtovima za zapo{ljavanje. Mnogi satima traè najbolje mjesto za odmor i najpovoljnije uslove za putovanja, }akulaju sa svojim prijateljima na drugim kontinentima ili razmjenjuju e-mailove. Polako ali sigurno, i ljudi na na{im prostorima se sve vi{e oslanjaju na Internet kada ~itaju novine, vremensku prognozu, igraju igrice i traè posao i poslovne prilike. Za vas koji niste imali priliku da pretraùjete Internet, probat }emo ovim poglavljem da vam pomognemo da od{krinete vrata prema informacijama i servisima koji }e vam pro{iriti vidike i pobuditi ma{tu. Posjeta virtuelnim muzejima, kupovina knjiga, potraga za zaposlenjem, istraìva~ki rad i povezivanje sa drugim profesionalcima, ~itanje vijesti iz razli~itih dijelova svijeta i konsultacije sa svojim profesorima i nastavnicima samo su najava onoga {to }ete sami otkriti. Od kompjutera do mreè mreà Internet je mreà me|usobno povezanih kompjuterskih mreà {irom svijeta koje komuniciraju i razmjenjuju informacije. Svaka od tih mreà je neovisno uspostavljena i odràvana od strane razli~itih akademskih, vojnih i nevladinih institucija, kao i drugih javnih i privatnih profesionalnih organizacija i pojedinaca. One kompanije koje nemaju korporativne sajtove su mo`da ba{ u ovom trenutku u fazi kreiranja strategije prezentiranja svoje kompanije na Internetu i njegovog kori{tenja u svrhu komunikacije sa postoje}im i potencijalnim kupcima i dobavlja~ima. Tako|e, ne treba mnogo obja{njavati ni to da stvaranje ovakve mreè nikako nije moglo biti realizovano kroz jedan projekt ili plan. Na po~etku su samo postavljeni bazni standardi povezivanja na osnovu kojih je izgra|ena prvobitna, mala globalna mreà. Postavljeni standardi su takvi da svako ko se poveè na bilo koji dio Interneta odmah postaje njegov novi, punopravni dio. Internet se nakon toga stvorio sam od sebe. Tako danas niko, ustvari, ne zna koliko stvarno ima kompjutera povezanih u Internet mreù. Na Internet se ne povezuju samo pojedina~ni kompjuteri, nego i cijele mreè (lokalne, gradske ili globalne).

94

Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

“Ko je po~eo rat?”: 1957 – SSSR je lansirao Sputnjik, prvi vje{ta~ki Zemljin satelit. Kao odgovor na to, Sjedinjene Ameri~ke Dràve u okviru Ministarstva za odbranu formiraju Agenciju za napredne istraìva~ke projekte (Advanced Research Projects Agency – ARPA). Agencija je imala zadatak da bude vode}a u razvoju tehnologije koja }e se primjenjivati u vojne svrhe. 1962 – Paul Baran, iz vladine agencije “RAND Corporation”, je dobio zadatak da na|e na~in za komunikaciju me|u vojnim sredi{tima Amerike ~ak i u slu~aju nuklearnog napada, a time i nad vojnim potencijalima za kontranapad. Njegov idejni projekat je obuhvatao slijede}i tekst: “...Packet switching predstavlja podjelu podataka u datagrame ili male pakete koji u sebi imaju informaciju o po{iljaocu i primaocu. To olak{ava kretanje paketa od jednog do drugog kompjutera sve dok paket ne do|e do finalnog kompjutera – primaoca. Ovo je osnova realizacije kompjuterske mreè. Ako do|e do gubitka paketa sa podacima na bilo kojem ~voru, po{iljalac ga moè poslati ponovo... “ 1968 – ARPA je potpisala ugovor o izgradnji ARPAnet-a sa firmom BBN. Fizi~ka mreà je izgra|ena 1969. i spajala je ~etiri ~vora: “University of California” u Los Angelesu, “Stanford Research Institute”, “University of California” u Santa Barbari i “University of Utah”. 1973 – Nastaje TCP (Transmission Control Protocol) koji defini{e na~in komunikacije. 1974 – Prvi put se pominje termin Internet. I to je to. Desetak godina kasnije se na mreù ArpaNet spajaju razli~ite civilne organizacije i male mreè. A danas i mi. Kad se misli na Internet, ~esto se kaè Net, World Wide Web ili samo Web. Me|utim, ovi izrazi imaju sasvim drugo zna~enje, a i ne odnose se na istu stvar. Internet bi mogao postojati bez Weba, ali bez Interneta bi bilo nemogu}e pristupiti Webu. I, ustvari, pogre{no je re}i “koristiti Internet”; pravilno je re}i da moèmo koristiti usluge Interneta. Kompjuteri koji daju neke usluge kroz mreù (Internet) nazivaju se serveri. Kada spojite svoj kompjuter na Internet, onda moète “do}i” do tih servera i koristiti njihove usluge – servise. Ima raznih usluga – neke su besplatne, a neke ne; od nekih imate vi{e koristi, a od nekih manje. U svakom slu~aju, ve}ina se koristi na veoma jednostavan na~in. Ta jednostavnost kori{tenja i jeste tajna uspjeha Interneta. Mi }emo se u ovoj lekciji koncentrisati na dva Internet servisa koji su najva`niji i najpopularniji. To su World Wide Web (WWW) i elektronska po{ta (E-mail).

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet

95

WWW World Wide Web – WWW (te{ko prevodivo, otprilike globalna ili svjetska mreà) ili samo Web je Internet servis pomo}u kojeg je mogu}e na jednostavan na~in do}i do podataka. To su skupovi me|usobno povezanih tekstova, slika, zvuka i, u novije vrijeme sve vi{e, video fajlova i grafi~kih animacija. Web stranica je vezivni element tih podataka. Me|u milionima Web stranica moète na}i najnovije vijesti, informacije o vladama i firmama, kurseve u~enja na daljinu i mnoge druge stvari koje vas zanimaju ili ne. Da biste pristupili Webu, morate svoj kompjuter povezati na Internet mreù. Od ku}e to povezivanje naj~e{}e izvodimo pomo}u modema, tj. ure|aja koji koristi telefonsku liniju za spajanje. Pomo}u modema va{ kompjuter poziva Internet Service Providera (ISP), tj. firmu koja je posrednik izme|u nas i Internet mreè. BihNet je, naprimjer, najve}i i najpoznatiji Internet Service Provider u na{oj zemlji. Osnovna ideja Weba je jednostavna. Na Internet spojite WWW server. Na server stavite Web stranice. Grupa tematski povezanih stranica na jednoj lokaciji, tj. Web adresi, ~ini Web sajt (site). Web sajtu pristupate tako {to u program za pretraìvanje Weba upi{ete njegovu Web adresu ili URL (Uniform resource locator).

Slika 2-36: Prikaz Web stranice u Internet Exploreru

96

Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

URL – WEB adresa Ova adresa ima istu funkciju kao i po{tanska adresa stana u svakodnevnom ìvotu. Ako znate tu adresu, moète Web stranice sa Web sajta vidjeti na svom ekranu, bez obzira gdje se nalazite – bitno je samo da ste spojeni na Internet. I to je sve – veoma jednostavno, ali izuzetno korisno. Kao {to se po{tanska adresa de{ifruje od op{teg prema konkretnom (dràva, kanton, grad, ulica, zgrada i stan), i URL se de{ifrira na sli~an na~in. Na taj na~in je omogu}eno onima koji objavljuju informacije na Internetu da te informacije prezentiraju na standardiziran na~in, tako da i oni kojima one trebaju mogu jednostavnije do}i do njih. Razdvojimo Web adresu Ekonomskog fakulteta na komponente i pojasnimo ih: http://www.efsa.unsa.ba/site/index.htm http: Protokol za pristup informacijama na WWW. www.efsa.unsa.ba Adresa, ili domensko ime servera. Uvijek ima najmanje dva dijela odvojena ta~kom. /site/ Naziv foldera (site) na disku servera u kojem se nalazi www dokument. index.htm Ime dokumenta koji }e biti prikazan – u ovom slu~aju html Web stranica. Moè biti i drugi tip dokumenta (.pdf, .jpg i sli~no)

Protokol – http://www.efsa.unsa.ba/site/index.htm. Taj prvi dio URL-a (http prije prve kose crte) defini{e na~in pristupanja serveru – protokol. Na taj na~in se Web browseru, tj. softveru za pregledanje Weba, kaè da o~ekuje http (HyperText Transfer Protocol) dokument. Tako se Web browser upu}uje na kojem jeziku da pristupi serveru da bi se razumjeli i da bi ispravno prikazao traèni fajl. Ovo je ujedno i naj~e{}i protokol za pretraìvanje Weba. Od ostalih protokola, na Internetu se ~esto upotrebljavaju FTP (File Transfer Protocol) i News za ~itanje newsgrupa, kao i jo{ cijeli niz razli~itih protokola koje mi kao korisnici ne moramo znati. Domena (domain name) – http://www.efsa.unsa.ba/site/index.htm. Dio adrese koji se nalazi iza duplih kosih crta (//) – www.efsa.unsa.ba – je adresa servera ili domensko ime, tj. domena. To je jedinstveno ime Internet servera, i sastoji se uvijek od najmanje dva dijela odvojena ta~kom. Organizacija imena je hijerarhijska i definisana je usvojenim pravilima za imenovanje organizacija u zavisnosti od tipa i posla kojim se bave, te u kojoj zemlji se nalaze. U domeni (domenskom imenu) Ekonomskog fakulteta moèmo definisati slijede}e elemente:

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet

97

Web adresa - URL

Web stranica

Slika 2-37: Prikaz Web stranice u Internet Exploreru

www. Web server Ekonomskog fakulteta

efsa. Ekonomski fakultet

unsa. Univerzitet u Sarajevu

ba Bosna i Hercegovina

Gledano s desna na lijevo, prvo ide oznaka roditeljske domene (dràva), zatim tip organizacije (univerzitet), pa specifi~na organizacija (Ekonomski fakultet), te konkretan kompjuterserver (WWW server). I u svjetskim okvirima je organizacija imena i domena veoma sli~na, osim za ameri~ke domene koje nemaju oznaku zemlje. To su takozvane top (vr{ne) domene: aero – avionske kompanije biz – poslovne domene com – komercijalne domene coop – poslovne korporacije edu – edukacijske ustanove gov – vladine organizacije info – informativne ku}e

mil – vojne domene name – privatne, tj. li~ne domene pojedinaca net – domene mre`nih resursa org – domene neprofitnih organizacija museum – muzeji pro – profesionalne organizacije

Folder – http://www.efsa.unsa.ba/site/index.htm, a ono {to slijedi poslije imena domene jeste folder na serveru u kojem se nalazi traèni dokument. Na ovaj na~in se sajtovi mogu

98

Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-38: Primjer .com domene Googlea, najboljeg pretraìva~a dana{njice

segmentirati, pa, naprimjer, Web sajt Ekonomskog fakulteta ima u folderu http://www.efsa.unsa.ba/nastava Web stranice namijenjene nastavnom procesu. Dokument – http://www.efsa.unsa.ba/site/index.htm. I, na kraju se nalazi naziv fajla. U ovom slu~aju, to je index.htm {to nam govori da se radi o Web stranici, to jest dokumentu koji je snimljen u html formatu koji je razumljiv putem http protokola. E-mail – Elektronska po{ta Moète poslati e-mail poruku i primiti je od bilo koga sa Internet e-mail adresom. Danas je to skoro svako ko koristi bilo koju uslugu Interneta. Ideja elektronske po{te je, tako|e, veoma jednostavna. Na Internetu postoje Mail serveri. Ti serveri nude sljede}e usluge: dodjela e-mail adrese nekom ko ho}e koristiti elektronsku po{tu, primanje poruka na tu adresu, i slanje poruka na druge adrese. Ukratko, ako imate e-mail adresu (adresa na koju moète primati elektronsku po{tu, sli~no Web adresi), onda na tu adresu moète primati po{tu, odnosno, sa nje moète slati po{tu. Slanje je jednostavno: koriste}i neki program za e-mail, upi{ete e-mail adresu primaoca, npr. [email protected], dodate naslov poruke i tekst i kliknete ikonicu za slanje – i to je

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet

99

to. Poruka je oti{la prema va{em e-mail serveru, koji }e se pobrinuti da ona stigne do e-mail servera primaoca. Poruka ostaje na e-mail serveru primaoca sve do trenutka kada se ta osoba prijavi na server da bi pro~itala poruke. U tom trenutku se, naj~e{}e, poruke prebacuju sa servera na kompjuter primaoca putem e-mail klijenta, to jest, e-mail server primaoca onda proslijedi poruku programu za e-mail kojeg koristi primalac. Ovo sve funkcioni{e veoma jednostavno i brzo. Kada nekom po{aljete e-mail poruku, ona se proslijedi u roku od nekoliko sekundi do maksimalno par minuta, bez obzira na to gdje se po{iljalac i primalac nalaze. Uporedite to sa brzinom klasi~ne po{te. Dakle, da biste koristili e-mail morate: biti spojeni na Internet, imati svoj mail server, imati svoju e-mail adresu, i imati program za primanje i slanje elektronske po{te. Spajanje na Internet i dobijanje usluga nekog mail servera obja{njeno je u lekciji o konfigurisanju kompjutera za rad sa Internetom, a u ovoj lekciji }emo se koncentrisati na kori{tenje e-mail adresa i programa za elektronsku po{tu. E-mail adresa je veoma sli~na Web adresi zato {to se adresa mail servera formira sli~no kao i adresa Web servera. I mail server ima adresu koja se sastoji od rije~i razdvojenih ta~kom. Ako vam neki mail server dodijeli e-mail adresu, onda }e ta adresa biti komponovana od va{eg korisni~kog imena (ime po kojem vas prepoznaje server, a to ne mora biti va{e pravo ime) na tom serveru i adrese samog servera. Va{a e-mail adresa je va{a online identifikacija. Potpuno identi~no kao va{a po{tanska adresa, i ova mora biti poznata drugima da bi vam slali poruke. E-mail adresa uvijek ima dva dijela koji su me|usobno odvojeni znakom @, naprimjer, [email protected] : Korisni~ko ime – [email protected]. S lijeve strane znaka @ nalazi se korisni~ko ime (user name) i obi~no je to dio korisnikovog imena, ali ne mora biti. U nekim organizacijama standardizirani su na~ini kreiranja user namea kod e-mail adresa tako da, ako osobi znate ime, onda moète i pretpostaviti i njenu e-mail adresu. To je veoma korisno u poslovnom svijetu. Domena – [email protected] je dio e-mail adrese desno od znaka @ i identificira domenu kompanije koja pruà uslugu e-maila. Pod tom domenom je registriran i va{ e-mail

100 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

server. To moè biti Internet Service Provider, va{a firma, fakultet ili bilo koja druga organizacija. Ako ste korisnik Interneta, obavezno koristite e-mail. To je Internet servis koji je izuzetno koristan. Kada jednom osjetite blagodeti takvog na~ina komuniciranja, bit }e vam vjerovatno nepojmljivo kako ste bez toga mogli ìvjeti tolike godine. Danas ve}ina e-mail klijenata omogu}ava da u svojim e-mail porukama koristite fotografije i animacije i da tekst formatirate kao u Microsoft Wordu. Va`na osobina e-mail komunikacije je da uz poruku moète prika~iti fajl, tj. neku datoteku da je po{aljete uz poruku. Taj fajl moè biti program, zvuk, video, ili tekst dokument. Naàlost, to ~esto moè biti i virus, tj. nepoèljni i {tetni program o kojem }e kasnije biti rije~i. I kao {to Web browseri komuniciraju sa Web serverima, tako i mail serveri komuniciraju sa e-mail programima korisnika na njima razumljivim jezicima. To su POP (Post Office Protocol) i SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) protokoli, ~iji se elementi pode{avanja vi{e obja{njavaju u lekciji sa e-mail klijentom – Microsoft Outlookom. Za kraj, da napomenemo jo{ jedan na~in kori{tenja e-mail servisa – Web Mail. Nije to nikakva nova vrsta po{te; to je tako|e e-mail, samo {to poruke {aljete i primate kroz Web. I dalje stvar funkcioni{e na potpuno isti na~in. I dalje mora postojati mail server koji se brine o va{im porukama. Razlika je u tome {to komunikaciju sa mail serverom obavljate kroz

Slika 2-39a: Izgled prve strane Web Mail servisa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 101

Web. U Web browseru ukucate odgovaraju}u adresu i dobijete Web stranicu kroz koju moète poslati poruke ili pro~itati pristigle poruke.

Slika 2-39b: Izgled prve strane Web Mail servisa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu

Ovakav na~in rada ima mnogo prednosti. Prvo, ne treba vam nikakav e-mail program, dovoljan je Web browser. Drugo, rad sa browserom je veoma jednostavan, pa ne morate ni{ta novo da u~ite. I tre}e, vjerovatno i najva`nije, ne morate ni{ta konfigurisati na kompjuteru sa kojeg provjeravate svoju po{tu – dovoljno je u browser ukucati pravu adresu. Naime, ako koristite neki e-mail program, morate ga konfigurisati tako da on “zna” gdje je va{ mail server, kako se zovete i sli~no. To moè biti malo nezgodno kada, recimo, putujete. Kada ste na putu, nije te{ko prona}i kompjuter priklju~en na Internet; mnogo je teè ubijediti njegovog vlasnika da vam dozvoli da mu prekonfiguri{ete njegov e-mail program. Ako koristite Web Mail, ni{ta ne morate pode{avati na kompjuteru va{eg doma}ina, dovoljno je da koristite njegov Web browser. Jo{ jedna pogodnost Web Maila je u tome {to na Internetu postoje serveri koji nude tu uslugu besplatno kao javni servis, a ona uklju~uje i dodjeljivanje e-mail adrese i sve ostale usluge mail servera. Jedna od adresa na kojoj moète dobiti sve te usluge je www.hotmail.com.

102 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-39c: Besplatni e-mail na www.hotmail.com

Jedina mana ovakvog na~ina kori{tenja elektronske po{te je udobnost rada. E-mail programi nude mnogo vi{e funkcija i mogu}nosti od Web Maila, a i brzina pristupa porukama je bolja. Isto tako, davalac Internet usluga mail servera mora imati podr{ku za Web Mail, a mnogi to uop}e nemaju. Mogu}e rje{enje ovog drugog problema je da od svog davaoca usluga Interneta uop}e i ne traìte e-mail uslugu, nego samo spajanje na Internet, odnosno Web, a da koristite neki od javnih Web Mail servisa kao svoju e-mail uslugu. E-mail je kao posljedicu svoje ekspanzije napravio fantasti~ne promjene u poslovnom svijetu, mo`da kao {to je telefon napravio u trenutku kada je izmi{ljen, s tom razlikom da je telefon komunikacija jedan na jedan, a e-mail moè biti jedan na jedan, jedan prema vi{e, ili vi{e ka vi{e. I ne samo to: e-mail je dokumentovana komunikacija. News grupe To je elektronska verzija oglasne plo~e. Podaci se, sli~no kao kod Weba, ~uvaju na USENET serverima. Naziv News grupe ba{ i nije odgovaraju}i, jer ne moète na}i prave vijesti. Vi{e bi odgovarao naziv elektronske diskusione grupe.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 103

Slika 2-40: News grupe

Na desetinama hiljada news grupa diskutuje se o hiljade tema, po~ev{i od omiljenih glumaca pa do profesionalnih tema i pitanja. News grupe su organizovane po temama. Teme imaju svoje podteme u okviru mati~ne news grupe. Neke od naj~e{}ih su news, rec (rekreacija), soc (dru{tvo), sci (nauka) i comp (kompjuteri). Naprimjer, rec.music.folk je naziv za muzi~ki orijentisanu news grupu o temi rekreacije, sa fokusom na narodnu muziku, dok je rec.sport.tennis o tenisu. Madonini fanovi diskutuju o svojoj omiljenoj pjeva~ici na news grupi alt.fan.madonna. Za u~estvovanje u diskusijama vam je potreban klijentski program newsreader. On je uglavnom besplatan i dolazi uz Web browser. Ako upi{ete u adresnu traku Web browsera news://alt.fan.madonna ili news://news.bih.net.ba, pokrenut }e se newsreader klijent koji }e odmah pristupiti serveru i pokupiti naslove dostupnih tema. U ve}ini slu~ajeva news grupe su besplatne, ali to nije i pravilo. Kori{tenje je veoma sli~no mail klijentu. Moète poslati i ~itati poruke sa usenet servera odabrane teme (news grupe). Poruke su organizirane u vidu threada ili niti tako da se rasprave mogu tematski pratiti, a ne samo hronolo{ki kao kod e-maila.

104 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Chat Internet je u svakom trenutku prepun virtuelnih razgovora u pisanoj formi, tzv. chatova, gdje ljudi razgovaraju oko va`nih i neva`nih, ili privatnih i poslovnih stvari. Oni to rade koriste}i protokol Internet Relay Chat (IRC), koji omogu}ava korisnicima da razgovaraju pojedina~no ili da se uklju~e u grupne razgovore. Chat je, ustvari, situacija u kojoj dvoje ili vi{e ljudi tipkaju tekst koji je odmah vidljiv na ekranu “sagovornika”, {to zna~i da se odvija u realnom vremenu. Za razliku od e-mail komunikacije, chat zahtijeva istovremeni anga`man svih u~esnika u diskusiji.

Slika 2-41: Chat

Kod grupnih chat diskusija ~esto postoje tematska odvajanja po malim grupama – “sobama”, koje u privatnoj konverzaciji, nevidljivoj za ostale na serveru, omogu}avaju diskusiju. Prednost u odnosu na klasi~an razgovor i diskusiju jeste anonimnost koju moète sa~uvati ako èlite. Danas postoje “webolike” varijacije na ovu temu, pa mnogi serveri nude usluge chata putem Web browsera, bez potrebe za kori{tenjem chat klijentskih programa.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 105

INTERNET BROWSER Veliki dio ~ovje~anstva je promijenio svoje navike, na~in ìvljenja, u~enja i kupovine. Taj globalni trend uzrokovan je naglim sniàvanjem cijena kompjuterske tehnologije i jo{ va`nije, naglom internetizacijom dru{tva. Web stranice se pregledaju pomo}u posebnih programa koji se zovu Web browseri. Dakle, morate imati takav jedan program na svom kompjuteru. Ve}ina tih programa je besplatna, a njihovo kori{tenje je veoma jednostavno. Ima mnogo razli~itih Web browsera, a dva trenutno najpopularnija su Internet Explorer i Netscape Navigator. Prili~no je svejedno koji }ete koristiti, jer svi funkcioni{u na sli~an na~in. Kori{tenje Weba se svodi na kori{tenje podataka sa Web servera do kojih dolazite pomo}u Web browsera. Kako se to radi, pokazat }emo na primjeru Internet Explorera. Pretpostavljamo da smo spojeni na Internet, da je sve “na{timano” kako treba i kre}emo (o spajanju na Internet i konfigurisanju kompjutera za kori{tenje Weba pogledajte u lekciji o konfigurisanju kompjuterske mreè). Pokrenete Internet Explorer, pa u jedan jedini prostor pri vrhu ekrana u koji moète ne{to kucati, upi{ete adresu nekog Web servera, pritisnete tipku , i na centralnoj povr{ini dobijete po~etnu Web stranicu sa tog servera. Vjerovali ili ne, to je sve!

Slika 2-42: Internet Explorer

106 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Nema prakti~no ni{ta su{tinski drugo da se kaè o kori{tenju Weba. îtajte {ta ste dobili na ekranu i bit }e vam jasno {ta dalje. Po~etna stranica vodi dalje do novih stranica. Sve {to jo{ moè da se kaè svodi se na kratko poja{njenje dodatnih komandi Web browsera i na neke savjete o pretraìvanju Weba. Pogledajte sliku koja ilustruje kako izgleda ekran Web browsera.

Slika 2-43: Netscape Navigator

Url / Search bar Taj prostor u koji ste upravo upisali adresu Web sajta nekada se naziva adresna traka. Ona omogu}ava upisivanje url ili Web adrese èljenog Web sajta. Isto tako, ovu adresu moète i kopirati i prenijeti pomo}u funkcije Paste. U trenutku kada pregledate neki sajt, u tom dijelu browsera vidi se ta~na lokacija na Web serveru i naziv dokumenta koji vidite. U desnom dijelu ovog prostora postoji dugme padaju}e liste prethodno posje}ivanih stranica.

Slika 2-44: Prostor za upisivanje Web adrese

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 107

Da biste posjetili ponovo neki od ovih sajtova, jednostavno ih selektujete sa te liste. Rekli smo da, kada ukucate adresu Web servera, dobijete po~etnu stranicu ili Home Page tog servera. Na tom istom serveru vjerovatno ima jo{ mnogo drugih stranica. Slika 2-45: Historija upisivanih Web adresa Po~etna stranica vodi dalje do drugih stranica, a te druge stranice do nekih drugih i tako dalje. Na taj na~in surfate po Webu. Pri tipi~nom surfanju (ovo je termin koji se naj~e{}e koristi za opisivanje aktivnosti pregledanja i pretraìvanja Weba), najvi{e interakcije sa browserom ide putem trake sa alatima i putem hot linkova (hiperlinkova) na Web stranicama. Traka sa alatima

Slika 2-46: Traka sa alatima sadrì sve opcije koje postoje u menijima, ali su jednostavnije

Najva`nije komande na traci (toolbaru) su slijede}e: Back – tokom pregledanja Interneta }ete vidjeti nekoliko Web stranica jednu za drugom. Ova funkcija omogu}ava da se vratite natrag na stranicu ili sajt koji ste ranije pregledali. Forward – ako ste se pomo}u funkcije Back vra}ali nazad na ranije pregledane stranice, koristite ovu funkciju da vidite Web stranicu koju ste pregledali nakon one koju trenutno vidite. Stop – koristite Stop da biste zaustavili, tj. prekinuli svaki prijenos podataka sa servera prema browseru i obrnuto, od browsera prema serveru. Browser }e nakon toga prikazati posljednji Web sajt koji je bio potpuno u~itan. Refresh – ova funkcija omogu}ava da ponovo u~itate teku}i dokument. Koristi se za slu~ajeve gre{aka pri u~itavanju ili izmjene nekih informacija u me|uvremenu, pa je potrebno osvjeìti stranicu.

108 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Home – ovo dugme vas vodi na Web adresu koju ste ranije postavili kao osnovnu stranicu va{eg browsera; mo`da adresu va{eg fakulteta ili firme. Kako se to radi, vidjet }emo kasnije na primjeru. Favorites – kod Internet Explorera postoji lista Favorites koja omogu}ava da vidite listu sajtova i stranica ~ije ste adrese namjenski memorisali. Kod Netscapea se ista funkcija krije pod nazivom Bookmarks. Obi~no su to va`nije Web adrese koje pregledate ~e{}e, ili Web strane sa posebnim sadràjem na ~ije ponovno pronalaènje ne èlite da gubite vrijeme. Statusna traka Nalazi se ispod radnog prostora browsera na samom dnu. Na statusnoj traci se vidi status prenosa podataka (“Finding site: www.efsa.unsa.ba” , “Connecting to site”, “Web site not found”, “Waiting for reply”).

Slika 2-47: Statusna traka ima vizuelni prikaz prijenosa podataka od servera prema kompjuteru

Radni prostor Web browsera

Slika 2-48: Ikone Web browsera

Radni prostor browsera je mjesto na kojem se prikazuju dokumenti. Dokumente pregledate koriste}i scroll bar sa strane ili tipke Page Up i Page Down na tastaturi.

KOMPJUTERSKE MRE@E

Internet 109

Na~in na koji se kre}ete kroz tu strukturu izuzetno je jednostavan. Ako pomjerate pokaziva~ mi{a po Web stranici, on }e na nekim slikama ili dijelovima teksta promijeniti svoj oblik iz strelice u malu ruku koja kaìprstom pokazuje na taj dio stranice (slika sa desne strane). Kada se to desi, to zna~i da je to veza na neku novu stranicu (hiperlink). Ako kliknete na tom mjestu i pri~ekate par sekundi, na ekranu }e se pojaviti nova stranica. Na ovaj na~in ste oti{li malo dublje u strukturu tog Web servera. Obi~no i ova stranica u sebi ima mnogo linkova na druge stranice i sadràje, a ponekad i na potpuno nove Web servere. Ova mjesta na koja kliknete da biste do{li do novih stranica nazivaju se hiperlinkovi. Lijevim klikom na hiperlink otvarate naredni dokument. Desnim klikom na hiperlink pozivate meni na kojem postoje opcije kao {to su dodavanje linka u listu Favorites, snimanje dokumenta, {tampanje i sl. Hiperlink moè pokazivati na bilo {ta: na novu stranicu na Web serveru, na neku od stranica na nekom sasvim drugom Web serveru, na sliku, na video ili audio klip, na neku datoteku koju moète kopirati na svoj kompjuter itd. Na {ta god da pokazuje hiperlink, uvijek je u pitanju nova Web adresa. Naro~ito je bitno da ta adresa uop}e ne mora biti na istom Web serveru – ona moè biti na bilo kojem Web serveru u svijetu. Ovime se dobija fantasti~na jednostavnost i fleksibilnost u stvaranju Web struktura ~ime su, u logi~kom smislu, potpuno pobrisana ograni~enja fizi~kih rastojanja. Kada gledate neke stranice koje zajedno ~ine sasvim logi~nu cjelinu, sasvim je mogu}e da ste nekoliko puta elektronski optr~ali planetu, jer se te stranice nalaze na Web serverima {irom svijeta. Nije ni bitno gdje su stvarno ti serveri; bitno je da su stranice povezane hiperlinkovima u jednu cjelinu. Jedna od konvencija je da se po~etne stranice na serverima obi~no sastoje od tri dijela. Prvi dio je gotovo uvijek www. Drugi dio adrese je najva`niji i predstavlja obi~no ime koje govori “o ~emu se radi”. Naprimjer, ako èlite pogledati po~etnu stranicu Web servera industrije automobila Audi, na mjestu druge rije~i }ete upisati audi. Tre}i dio adrese ozna~ava na~in poslovanja ili domenu nosioca Web servisa. Dakle, ako se spajate na Audi, onda je posljednji dio vjerovatno “com”, {to ozna~ava “komercijalno”. Ako se spajate, naprimjer, na univerzitet Stanford onda }e tre}a rije~ biti vjerovatno “edu”, {to je skra}eno za “edukacija”. Ponovo nagla{avamo da ovo nisu pravila nego samo konvencije, pa kada logikom tih konvencija sklopite adrese www.audi.com i www.stanford.edu, to uop}e ne zna~i da te adrese postoje – samo je vrlo vjerovatno da postoje. Jednostavno treba da probate ukucati adresu u browser i vidite {ta }e se desiti.

110 Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-49: Web stranica automobilske firme Audi

Adresa se ne mora sastojati samo od tri dijela. Nema ograni~enja koliko ih moè biti. Tu nema nikakvih posebnih pravila i konvencija, pa ipak, jedna od konvencija je malo vi{e

Slika 2-50: E-net centar Ekonomskog fakulteta

KOMPJUTERSKE MRE@E

Web pretraìva~i 111

2.4. Web pretraìva~i Internet nije kao kompjuter iz TV-serije Star Trek. Ne moète ga jednostavno upitati: “Ko je najve}i donator politi~ke kampanje u mom gradu?“ i ~ekati nekoliko sekundi na odgovor. Web je velika, neorganizirana i vrlo promjenjljiva biblioteka. I, kao u svakoj biblioteci, morate puno raditi da biste prona{li ono {to vam zaista treba. Knjige ionako ne}e sa police same do}i u va{e ruke. Internet }e samo pametne istraìva~e u~initi pametnijim. Ne i one druge! Julian Sher, Media Magazine

Traènje informacija na Internetu moè se uporediti sa poku{ajem da uhvatite kap vode iz velikog hidranta. Sa nekoliko klju~nih rije~i za kratko vrijeme moète preplaviti ekran listama linkova koji sadrè informacije koje bi mogle biti ono {to traìte. Me|utim, pronalazak i izdvajanje korisnih materijala moè trajati veoma dugo. Morate jednostavno razviti vlastitu strategiju za pretraìvanje. Kada jednom razvijete odre|eni mehanizam pretraìvanja, rezultati }e biti bolji.

SUBJECT DIRECTORIES – TEMATSKI K ATALOZI Ovo su kao oni klasi~ni katalozi koji su nekada postojali u klasi~nim bibliotekama. To su baze podataka koje online organiziraju Web sajtove u hijerarhijsku kategorizaciju. Svaka kategorija ima podkategorije koje su linkovane sa Web stranicama koje sadrè informacije o datoj temi. Tematski katalog nije previ{e opseàn; on samo sadrì najva`nije informacije o temi. Ustvari, tematski katalog moète zamisliti kao alat koji vam pomaè da prona|ete “plast sijena”. Drugi alati }e vam pomo}i da prona|ete iglu. Yahoo! – www.yahoo.com Yahoo! je me|u najpopularnijim tematskim katalozima i zasluùje po~asno mjesto u Va{oj listi favorite (omiljenih) linkova. Ova kolekcija Web sajtova je mala po Internet standardima, ali je jo{ uvijek najobuhvatniji i najbolji indeks na Webu. Yahoo moète pretraìvati na dva na~ina: Moète prelistavati kategorije tako {to }ete kliknuti na oglasni tematski katalog na po~etnoj stranici, zatim kliknete na odgovaraju}i poddirektorij, zatim mo`da opet na drugi poddirektorij sve dok ne na|ete ne{to {to ima veze sa onim {to traìte.

112 Web pretraìva~i

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-50a: Yahoo.com

Ili, moète koristiti pretraìva~ tako|e na po~etnoj stranici za pretraìvanje kompletne Yahoo kolekcije Web sajtova po klju~noj rije~i. Yahoo! je idealno mjesto za brzi pronalazak op{tih informacija, pa i sajtova sa kojih moète po~eti sa daljnjim pretragama specijaliziranih informacija. Ukoliko Yahoo ne moè da prona|e ono {to traìte, ponudit }e druge pretraìva~e na dnu stranice sa rezultatima pretraìvanja. Oni vam mogu pomo}i da prona|ete neke specifi~ne informacije. About.com – www.about.com Nekada zvana Mining Company, ovo je mreà sajtova sa ekspertnim vodi~ima. Ona iznajmljuje ljude koji pretraùju i “kopaju” po Webu traè}i originalni sadràj i najbogatije resurse informacija, a onda prave kolekciju najvrednijih sajtova iz date oblasti ekspertize. Moète koristiti ovaj sajt tako da pretraùjete resurse prona|ene od strane ovih eksperata, ili da po{aljete pitanje direktno About.com-ovom vodi~u koji }e vam poslati odgovor na e-mail adresu.

KOMPJUTERSKE MRE@E


Slika 2-51: About.com

LookSmart – www.looksmart.com LookSmart je druga kolekcija kvalitetnih Web sajtova, a svi su dostupni kroz dobro organizirane, lako pretraìve direktorije sa poznatim kategorijama i podkategorijama. LookSmart zapo{ljava vi{e od 200 editora za pretraìvanje Weba, pregledanje i kategorizaciju samo onoga {to oni smatraju korisnim i va`nim. Ako ne moète prona}i ono {to traìte, moète kliknuti na link za LookSmartov jedinstven alat – Look SmartLive. Tu }e se od vas zahtijevati da date neke informacije tipa ko ste i ~ime se bavite, te {ta traìte. Look Smart obe}ava da }e neko od 200 editora prona}i ono {to traìte i poslati na va{u e-mail adresu. Ukoliko vam se doista veoma ùri i hitno vam je potrebna neka informacija, onda samo kliknete na LookSmartLive Express i, uz male tro{kove, moète dobiti va{ odgovor u toku jednog sata.


KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-52: Looksmart.com

PRETRA@IVAÎ Pretraìva~i su najsofisticiraniji i najobuhvatniji alati koje moète koristiti za pretraìvanje informacija na Webu. Ali, oni nisu tako intuitivni kao tematski katalozi i ne rade svi na isti na~in. Kao i tematski katalozi, pretraìva~i ne pretraùju cijeli Web niti koriste ljudske resurse za pregledanje i ure|ivanje lista korisnih Web sajtova. Umjesto toga, oni koriste programe zvane roboti ili spajderi koji pretraùju Web. Tiho i uporno ovi programi idu od hiperlinka do hiperlinka i, kada na|u novi dokument, oni dodaju opisni materijal u svoj indeks ili bazu o prona|enoj stranici ili dokumentu. Google – www.google.com Google je veoma brzo stekao reputaciju najefektivnijeg pretraìva~a zato {to je bio prvi koji je koristio novu formulu za sortiranje i rangiranje rezultata. Stariji pretraìva~i generalnije rangiraju rezultate prema tome koliko puta se termin po kojem se pretraùje pojavljuje na stranici, ili koliko se permanentno pojavljuje.

KOMPJUTERSKE MRE@E


Slika 2-53: Google.com

Googleov sofisticirani program rangira Web stranice na osnovu toga koliko je termin popularan na drugim popularnim i va`nim Web stranicama. Naprimjer, ve}ina sajtova koji sadrè linkove na pojedina~ne stranice je mnogo bolja od stranice koja }e se pojaviti na vrhu top-liste rezultata Googleovog pretraìva~a. Kada pretraùjete na Googleu, moète da potpuno presko~ite pretraìvanje liste rezultata i da odete direktno na prvi rezultat na listi tako {to kliknete na dugme “I’m feeling lucky”. Naprimjer, ukoliko unesete ime Microsoft, i kliknete “I’m feeling lucky”, oti}i }ete direktno na www.microsoft.com. Ovdje }emo napomenuti da postoji jo{ veliki broj pretraìva~a koji su popularni, sofisticirani i sveobuhvatni kao {to su AltaVista – www.altavista.com, DirectHit – www.directhit.com, Excite – www.excite.com, HotBot – http://www.hotbot.com, koji pomaù da se sna|ete u {umi informacija na Internetu.

METASEARCH TOOLS – METAPRETRA@IVAÎ To su sajtovi koji omogu}avaju da unesete upit u nekoliko pretraìva~a istovremeno. Ovo nije ba{ toliko korisno koliko izgleda zato {to oni koriste samo najprostije pretrage na svakom od najve}ih pretraìva~a. Nije ba{ jednostavno izvr{iti prefinjeniju pretragu, pa se oni dosta te{ko snalaze sa kompleksnim izrazima u pretraìvanju.


KOMPJUTERSKE MRE@E

AskJeeves – www.askjeeves.com Ovo je popularni alat za pretraìvanje koji je idealan za istraìva~e zato {to omogu}ava da postavljate pitanja na jednostavnom engleskom jeziku radije nego u preciznim terminima pretraìvanja. On daje rezultate koji odgovaraju na pitanja najblià onom koje ste postavili. Sjajan je za jednostavnija pitanja, ali nije za komplikovanije pretraìvanje.

Slika 2-54: Ask.com

KOMPJUTERSKE MRE@E

Dial-up networking - spajanje na Internet 117

2.5. Dial-up networking – spajanje na Internet NAÎNI POVEZIVANJA NA ISP ISP je osnova Interneta. Internet je, ustvari, mreà ISP-a cijelog svijeta. Kada neka dràva, regija, grad ili prosto kompanija èli da ima mogu}nost kori{tenja Interneta tada se okupi ekipa ljudi i opreme i odlu~i se na koji susjedni, ve} egzistiraju}i ISP, se èle spojiti. To mogu, i u ve}ini slu~ajeva u svijetu i jesu, biti dva ili vi{e ISP-a na koje }e se novi ISP spojiti. Prave}i Internet Service Provider i spajaju}i ga sa susjednim ISP-ima, novostvoreni ISP postaje integralni dio Interneta. Na ovaj na~in i nastaje Internet. Niko danas ne zna koliko ta~no ima ISP-a. Kablovska veza Kablovski televizijski sistemi su prvobitno bili zami{ljeni kao sistemi za isporuku kvalitetnih televizijskih signala u na{e domove. Razvojem digitalne tehnologije, koja omogu}ava kristalno jasnu sliku i nemije{anje signala koji putuju kroz iste “ìce”, kablovska infrastruktura je mogla biti iskori{tena za jo{ neke servise. Zbog brzine protoka podataka od 1 Mbps do 10 Mbps, ve}ina kompanija koje pruàju uslugu kablovske televizije u svojoj ponudi imaju i kablovski pristup Internetu. Cijena je ne{to vi{a u odnosu na pristup putem telefonskog sistema, ali je komfor u radu neuporedivo ve}i. Za kori{tenje ovog sistema je potreban i specifi~an kablovski modem i, naravno, kablovska infrastruktura u zgradi u kojoj ìvite. Iznajmljena linija To je veza na ISP koja se ~esto koristi za povezivanje kompanija i institucija. U posebnom ugovoru sa telekomom dobijate “privatnu” vezu izme|u va{e firme i ISP-a. Na krajevima se nalaze modemi koji tu vezu odràvaju stalnom, te se zato ovakav tip veze na Internet naziva i “stalna veza” i spada u kategoriju tzv. {irokopojasnog pristupa. Beì~ni pristup Ovaj tip povezivanja koristi odre|en vid elektromagnetnog prijenosa podataka. Antena za prijem i oda{iljanje signala sa podacima je obi~no direktno usmjerena na pristupnu ta~ku va{eg ISP-a. Danas je ovaj pristup vrlo ~esto u ponudi na{ih ISP-a. Ovdje moèmo spomenuti i povezivanje na Internet putem satelita, koje zahtijeva i skuplji hardver i ima ve}u cijenu od ostalih spomenutih tipova pristupa.

118 Dial-up networking - spajanje na Internet

KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-55: Beì~no povezivanje

Modemska veza Za povezivanje na Internet putem telefonske linije je potrebno da imate odgovaraju}i hardver i korisni~ki ra~un nekog od Internet service providera. Pretpostavlja se da imate kompjuter, te da on ima instaliran modem (interni ili eksterni) koji za ovaj tip veze podràva minimalnu brzinu od 28.8 kbps, a koja za obi~nu telefonsku liniju maksimalno moè biti 56.0 kbps. U su{tini, minimum brzine i nije tehni~ki uslov, ali je neophodan za komforno kori{tenje WWW servisa i e-mail komunikaciju uz kori{tenje attachmenta. U ovaj tip povezivanja spada i povezivanje putem ISDN linije, koja omogu}ava brzine do 128.0 kbps. Principi su potpuno isti. Zapamtite da od ISP-a morate dobiti par informacija koje }e vam omogu}iti da postanete korisnik Internet usluga. Te informacije }emo sada samo pobrojati, ali }e svaka od njih kasnije u tekstu biti posebno obra|ena: User Name i Password – va{e korisni~ko ime i lozinka za ulazak u sistem. Svaki od ISP-a dodjeljuje vam druga~ije korisni~ko ime i lozinku. Nije mogu}e korisni~ko ime sa jednog ISPa primijeniti u drugom ISP-u. Telefonski brojevi koje zovete da biste koristili Internet usluge. POP3 User Name i Password – E-mail korisni~ko ime i lozinka. Veoma ~esto se korisni~ko ime za ulazak u sistem (prva ta~ka) i korisni~ko ime za kori{tenje e-mail servisa poklapaju. Ako ste postali jedan od korisnika bilo kojeg ISP-a u Bosni i Hercegovini, moète po~eti sa konfigurisanjem va{eg kompjutera za kori{tenje Interneta.

KOMPJUTERSKE MRE@E


KONFIGURISANJE WINDOWSA XP ZA MODEMSKI PRISTUP Da biste kompjuter sa operativnim sistemom Windows XP spojili na Internet, potrebno je da slijedite nekoliko koraka: 1. U Control Panelu (Start>Settings) otvorite “Network Connections”. Ovaj program se koristi za pravljenje odgovaraju}e veze za spajanje na va{eg ISP-a. Da biste izvr{ili sva neophodna pode{avanja, morate znati sve gore navedene informacije.

Slika 2-56: Network Connection Wizard; 1. korak

2. Otvorite ikonicu “Create a new connection” i dobit }ete prozor pod imenom “Welcome to the New Connection Wizard”, pa kliknite na dugme (prethodna slika). Nakon toga imate mogu}nost izbora izme|u nekoliko tipova veza koje ovdje ne}emo posebno obja{njavati. 3. Izaberite opciju “Connect to the Internet” kao na slijede}oj slici, pa zatim kliknite na . Opcije koje se nakon toga pojave omogu}avaju direktno pode{avanje predefinisanih, defaultnih, ISP-a. To su obi~no velike kompanije u svjetskim okvirima, naj~e{}e locirane u SADu. Njih moète vidjeti nakon odabira prve opcije sa naredne slike. Trenutno, u na{oj zemlji, od ove opcije nemamo koristi.


KOMPJUTERSKE MRE@E


Mnogi ISP-i investiraju u razvoj pomo}nih programa koje vam daju na CD-u nakon potpisivanja ugovora. Ti programi omogu}avaju automatsko pode{avanje svih parametara potrebnih za spajanje na taj ISP. Ukoliko ste od svog ISP-a dobili takav CD, ubacite ga u CD drive, odaberite opciju “Use the CD I got from an ISP” i presko~ite sve naredne korake. Program sa CD-a }e obaviti sve umjesto vas.


KOMPJUTERSKE MRE@E


U suprotnom, odaberite opciju “Set up my connection manually” i kliknite .


Od ranije pomenutih tipova veze na Internet, odaberite opciju “Connect using a dial-up modem”.

Slika 2-60: Network Connection Wizard – imenujte svog ISP-a


KOMPJUTERSKE MRE@E

U prvom prozoru ovog programa upisujete ime va{eg ISP-a. Tako|e, ovaj prozor vam nudi da izaberete koji od modema, u slu~aju da ih imate vi{e, èlite da koristite za ovu konekciju. Detektovanje modema je automatsko pod uslovom da ste ga ranije dodali koriste}i program “Phone and modem options” u Control Panelu. Nakon upisivanja imena, klikom na dugme dobijate naredni prozor ovog programa. U njemu upisujete telefonski broj na kojem se nalazi va{ ISP.

Slika 2-61: Network Connection Wizard – upi{ite broj telefona

Mi }emo upisati telefonski broj BihNeta, npr. broj 1499. Nakon klika na dobijate prozor za upisivanje va{eg korisni~kog imena i lozinke. Ovo korisni~ko ime se odnosi na ime i lozinku koja vam daje dozvolu za spajanje na ISP. Ovo je upravo ono radi ~ega pla}ate pretplatu ISP-u. U prozoru jednostavno upi{ete va{e korisni~ko ime i lozinku. Nakon {to ste zavr{ili upisivanje ovih podataka, klikom na dobijate posljednji prozor za kreiranje nove konekcije. On vas sumarno obavje{tava da ste uspje{no zavr{ili kreiranje konekcije kojoj ste dali ime, npr. BihNet, sa pregledom postavki koje ste odabrali. Klikom na dugme zavr{ili ste i kreirali mogu}nost da nazovete broj va{eg ISP-a. Naredna slika pokazuje izgled posljednjeg prozora programa New Connection Wizard za spajanje na Internet Service Providera.

KOMPJUTERSKE MRE@E


Slika 2-62: Network Connection Wizard – podaci korisnika

Slika 2-63: Network Connection Wizard na kraju

Pozivanje ISP-a Sada ste spremni za spajanje na Internet posredstvom ISP-a, koriste}i novokreiranu konekciju. Spajanje zapo~injete dvostrukim klikom na shortcut ikonu konekcije na desktopu kompjutera, ili iz menija Start odaberete Settings>Network connections.


KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-65: Statusni prozor za vrijeme pozivanja

Slika 2-64: Pozivanje ISP-a

Slika 2-66: Obla~i} sa porukom da je veza uspostavljena

Pojavit }e se prozor kao na gornjoj slici, a u kojem ne morate ni{ta mijenjati ako ste sve ispravno napravili pri kreiranju konekcije. Kliknite dugme ! Statusni prozor }e pokazivati trenutno stanje procesa povezivanja na ISP, {to }e rezultirati balon~i}em u Sistem Trayu (desni ugao na taskbaru, pored sata), sa porukom da ste spojeni na BihNet, te informacijom o brzini prenosa podataka. Pokrenite svoj Internet browser i uìvajte! @elimo vam puno uspjeha u pronalaènju korisnih informacija na Webu!

KOMPJUTERSKE MRE@E

Sigurnost podataka 125

2.6. Sigurnost podataka ZA[TITA OD KOMPJUTERSKIH VIRUSA U posljednih nekoliko godina, intenzivan razvoj kompjuterskih mreà, informacionih sistema za podr{ku poslovnim sistemima i Interneta kao mreè svih mreà rezultirao je, naàlost, i pojavom pove}anog broja virusa, tj. programa ~iji je zadatak da nanesu {tetu i onesposobe kompletan kompjuterski sistem ili njegov dio. Pojavljivanje novih virusa u posljednje vrijeme nije pitanje dana nego minuta. S obzirom na na~in i brzinu kojom se {ire, oni predstavljaju najve}u prijetnju sistemima, jer ne zaobilaze ni manje atraktivne ciljeve. Bolje re~eno, svi smo mi njihova potencijalna meta. U 1990. godini, procjene broja virusa su se kretale od 200 do 500, a u 1991, procjene su se kretale od 600 do 1.000 razli~itih virusa. U 1992. godini, procjena je bila od 1.000 do 2.300 virusa. Sredinom 1994. broj je varirao od 4.500 do vi{e od 7.500 virusa. U 1996. godini, broj se popeo na vi{e od 10.000, dok je 1998. godina vidjela 20.000 razli~itih virusa.

Slika 2-67: Virusna mapa svijeta kompanije McAfee

126 Sigurnost podataka

KOMPJUTERSKE MRE@E

U 2000. godini je bilo vi{e od 50.000 virusa, 400 se pojavilo u 2001. godini, a oko 250 virusa se pojavljivalo svakog mjeseca 2002. godine. Lako je pretpostaviti da ih u trenutku pisanja ovog teksta ima mnogo, mnogo vi{e. Ova lekcija }e dati nekoliko korisnih savjeta kako da se za{titite od virusa. [ta je kompjuterski virus? Kompjuterski virus je softverski proizvod – program koji je napisan sa ciljem da prilikom izvr{avanja napravi {tetu na inficiranom kompjuteru. [teta moè biti takva da bri{e datoteke sa kompjutera ili ih trajno o{teti, zatim o{teti fajlove samog operativnog sistema ili, jednostavno, da izazove pad kompletnog sistema. Kompjuterski virus se, sli~no biolo{kom virusu, brzo {iri od sistema do sistema. êsto je napisan na na~in koji mu omogu}uje samostalno razmnoàvanje i {irenje sa jednog kompjutera na drugi. Virus moè biti isprogramiran tako da je u mogu}nosti da bri{e datoteke sa kompjutera ili ih trajno o{teti, mijenja fajlove samog operativnog sistema ili generi{e saobra}aj na kompjuterskoj mreì tako da u potpunosti onemogu}i normalan rad i razmjenu podataka. Mada ih ima raznovrsnih, virusi su obi~ni programi i svoj “posao” obavljaju tako {to ih, u ve}ini slu~ajeva, aktivira sam korisnik. Boot Sector Virus

File Virus

Macro Virus

Mijenja boot sektor na disku ili se ugra|uje u isti. Boot sektor je prostor na disku kojem se prvo pristupa nakon uklju~enja kompjutera. Ova vrsta virusa moè onemogu}iti podizanje operativnog sistema kompjutera. Inficira aplikacije. U trenutku pokretanja aplikacije, virus inficira asocirane dokumente i druge aplikacije kad god se pokrene. Ovi virusi se “ka~e” za programske fajlove (uglavnom izvr{ne, sa ekstenzijama .exe, .bat, .com, .sys itd.) i to u trenutku kada se otvaraju, tj. pokre}u. [irenje je ostvareno na taj na~in {to sami sebe “dodaju” drugim programskim fajlovima, i to u trenutku kada se pokre}e izvorni program. Pisani u jednostavnom makro jeziku, ovi virusi inficiraju Microsoft Office aplikacije kao {to su Word i Excel zbog ugra|enog programskog makro jezika “Visual Basic for Application” (VBA) u kome se i pi{u ovi virusi. Dokument koji je inficiran makro virusom modificira neku predefinisanu ~esto kori{tenu komandu (naprimjer, Save) da aktivira virus u trenutku kada se ta komanda pokrene. Makro virusi su generalno “samoizvr{ni”, {to zna~i da sami sebe “ka~e” na druge sli~ne aplikacione dokumente, i automatski se pokre}u i po~inju {irenje kada otvorite dati dokument u odgovaraju}oj aplikaciji. Naprimjer, Word makro virusi se pokre}u prilikom otvaranja Word dokumenata u Word aplikaciji. Naravno, osim ovih, postoje makro virusi i za druge aplikacije. âk su kreatori virusa stvorili takve

KOMPJUTERSKE MRE@E

Multipartite Virus Polymorphic Virus

Stealth Virus Trojanski virusi

E-mail crvi

Varijante virusa (Variants)


viruse da se, koriste}i kôd VBA, prenose putem e-maila. Prvi makro virus se pojavio 1994. godine, zvao se “Koncept” i napadao je Word dokumente. Inficira i fajlove i boot sektor – dvostruka opasnost koja nekoliko puta iznova inficira kompjuter prije nego bude uklonjena. Mijenja kôd kad god se proslije|uje sa ma{ine na ma{inu. Teoretski, izuzetno je te{ko detektovati ga pomo}u antivirusnih alata, ali se u praksi rijetko sre}e. Skriva svoje prisustvo do odre|enog datuma ili kombinacije trigera koji ga aktiviraju. Nisu zapravo virusi u pravom smislu rije~i, ve} su to lukavi i {tetni programi koji su zamaskirani unutar nekih naoko korisnih aplikacija ili dokumenata. Naprimjer, moète na}i na Internetu neke na prvi pogled korisne program~i}e, koje }ete instalirati na svoj kompjuter. Kada ih pokrenete, oni }e, pored svoje navodne funkcije, izvr{avati u pozadini zlo}udne procese (kao {to je, naprimjer, slanje va{ih lozinki na odre|ene adrese). To su zapravo e-mail poruke koje se pona{aju kao virusi i koji {alju sopstvene kopije preko e-mail klijenta, naprimjer, na sve adrese iz va{eg adresara. Predstavljaju viruse koji se zasnivaju na ve} postoje}im virusima (kao njihova nadgradnja i “unapre|enje”). Nove varijante postoje}ih virusa se pojavljuju svake godine, a rezultat su nastojanja kreatora virusa da prevare antivirusni softver.

Pored nabrojanih varijanti virusa, sigurno ste ~uli i za slijede}e viruse koji nisu “pravi” virusi, ali su vezani za Internet i veoma su aktuelni, naro~ito kada su napadnuti neki od najve}ih Web portala (AOL, Yahoo!...): Ovo je program sli~an trojancu, koji “bombarduje” pojedine posje}ene i popularne Web sajtove i online sisteme sa automatskim zahtjevima za podacima. Na ovaj na~in se dati sajtovi zagu{uju i na kraju blokiraju, tako da nijedan drugi posjetilac ne moè da pristupi èljenom servisu. Distributed Denial of Ovo je naprednija verzija DoS “napasti”, koja skriveno pokre}e iste programe Service Attack (DDoS) i sa drugih sistema, i na taj na~in se dobije sinhronizovan napad sa vi{e lokacija. Ovakvu vrstu napada je teè locirati i otkloniti. Denial of Service (DoS)

Pored svega nabrojanog, postoje i tzv. “Virus Hoax Messages”, tj. e-mail poruke koje ne ~ine ni{ta lo{e na sistemu, ali ove poruke donose la`ne vijesti o novim virusima. Neki preporu~uju da istu vijest prenesete svima iz va{eg adresara i na taj na~in zagu{uju mail sisteme, a neki vas obavje{tavaju da ste “zaraèni” i da treba da obri{ete kompletan disk.


KOMPJUTERSKE MRE@E

Kako se virusi {ire? Na~in njihovog {irenja je tako|e raznovrstan. U naj~e{}i na~in {irenja virusa spada i naj~e{}e kori{teni Internet servis – elektronska po{ta (e-mail). Pored e-maila, kompjuterski virus je mogu}e dobiti i na druge na~ine: u news grupi, preko IRC-a ili putem downloada neprovjerenog fajla. Virusi preno{eni e-mailom obi~no dolaze u obliku poruke od poznatog ili nepoznatog po{iljaoca koji vas u tekstu nagovara da pokrenete prilog uz poruku. Pokretanjem priloga pokre}e se virus koji moè u~initi bilo {ta – nastaviti se masovno {iriti dalje s va{eg kompjutera, obrisati datoteke ili slati va{e datoteke tre}im osobama. Neki virusi iskori{tavaju i sigurnosne propuste u popularnim e-mail klijentima i nije ~ak ni potrebno ru~no pokrenuti prilog – samim ~itanjem poruke aktivirat }e se virus. Dovoljno je da samo dobijete inficiranu e-mail poruku ili posjetite neki Web sajt. Ovo je ve} stanje koje zahtijeva va{u intervenciju. Potrebno je virus o~istiti i uraditi ostale mjere predostro`nosti koje bi sprije~ile dalju {tetu. Mjere predostro`nosti Mnogo je lak{e boriti se sa virusima ukoliko se u odràvanju sistema usvoje sigurnosna pravila i procedure kojima se moè izbje}i veliki rizik. Prije svega, potrebno je se pridràvati osnovnih pravila za za{titu podataka kao {to su redovno arhiviranje podataka i provjera ispravnosti arhivskih kopija, ispravna instalacija kompjuterske opreme, operativnog sistema i aplikacija, uklju~uju}i izniman oprez s pravima korisnika na dijeljenim resursima (mre`ni diskovi i drugi kompjuteri na mreì). Pored op{tih pravila, postoje jo{ neke procedure i pravila koja omogu}avaju sigurniji rad na Internetu i sa elektronskom po{tom. Attachmenti Ukoliko se desi da dobijete poruku koja ima attachment (fajl prika~en uz poruku), nemojte ga odmah otvoriti. Ve}ina modernih programa za e-mail, a me|u njima i oni najpopularniji, ~esto ne prikazuju kojeg je tipa prika~eni fajl nego prikazuju samo njegovo ime. Ukoliko je poslan izvr{ni fajl, prostim pritiskom mi{a na njega (u okviru za attachmente) program }e se pokrenuti. Attachmente nemojte pokretati dvostrukim klikom mi{a, nego desnim klikom, pa opcija Save, te snimite attachment na disk. Ako je u njemu neki poznati virus, crv, trojan i sl., va{ antivirusni program }e ga otkriti. Ako antivirusni program nakon snimanja datoteke na disk nije prijavio virus, to ne zna~i da datoteka u sebi ne sadrì maliciozni kôd (npr. virus). Svaka elektronska poruka sa attachmentom je u principu nesigurna, bez obzira od koga bila, kakav naslov ili sadràj imala, te bez obzira na naziv i tip dodatka poruke (u ve}ini

KOMPJUTERSKE MRE@E


slu~ajeva korisnicima je te{ko da sami ocijene da li je dodatak poruke rizi~an ili ne). Autori virusa i drugih malicioznih programa koriste razne trikove (tzv. socijalni inènjering) kako bi prevarili korisnike – npr. datoteka “Procitaj_me.TXT.vbs” ne sadrì tekst, ve} izvr{ni kôd u obliku Visual Basic Scripta; datoteka “Vidi_ovo.RTF.scr” nije Word dokument u RTF formatu, ve} izvr{na datoteka koja moè sadràvati maliciozne Windows programe ili makro naredbe; datoteka “Arhiva.ZIP.exe” nije arhiva ve} program. Korisno je tako|e postaviti konfiguraciju Windowsa i Internet browsera, kao i programa za rad sa elektronskom po{tom, tako da uvijek vidite ekstenzije datoteka, odnosno ekstenzije attachmenta. Ekstenzije nekih izvr{nih datoteka (npr. SHS) nikada ne}e biti vidljive u popularnim aplikacijama kao {to je, npr. Windows Explorer. Zbog ovakvog na~ina rada nekih programa lako je mogu}a zabuna, jer }e datoteka “Pismo.TXT.shs” u Windows Exploreru biti predstavljena kao “Pismo.TXT” – dakle, kao bezazlena tekstualna datoteka, dok, ustvari, moè sadràvati maliciozni izvr{ni kôd. Izvr{ne programe (.exe) od drugih korisnika ne bi trebalo primati niti ih slati putem elektronske po{te. Ovakva praksa sigurno u ve}ini slu~ajeva nije dozvoljena unutar jedne organizacije. Word datoteke drugima {aljite kao RTF (Rich Text Format), a sadràj Excel datoteka kao CSV (Comma Separated Values) datoteku, jer ovi formati ne mogu sadràvati makro naredbe. PowerPoint prezentacije po{aljite u PowerPoint 95 (verzija 7) formatu, jer tada ne mogu sadràvati makroe. Sve {to smo rekli za e-mail attachmente, vaì i za attachmente iz news grupa. Fajlovi koje preuzimate sa Web ili FTP adresa nisu ni{ta druga~iji od attachmenta. Sa njima je potrebno biti isto toliko oprezan, ako ne i vi{e. Dakle, provjerite svaki fajl koji preuzimate. Redovno informisanje o novim virusima i stanju sigurnosti, te primjena svih preporu~enih patcheva (ispravke programa i operativnog sistema) su od velike va`nosti za sigurnost kompjuterskog sistema. Antivirusni programi {tite od virusa, crva, trojanskih konja i sli~nih malicioznih kôdova, ali ne i od bugova (gre{aka u programima i operativnom sistemu). Za{tita od virusa nije komplikovan proces, ali zahtijeva pedantnost – kad ste na Internetu, da znate ta~no {ta radite, koje attachmente otvarate, koje programe preuzimate sa Web ili FTP adresa, kao i kome vjerujete. Najbolja za{tita od mre`nih virusa jeste zdrava doza opreza. Antivirusni programi Rad kompjuterskog sistema, bilo da se radi o jednom ili desetinama kompjutera, danas je nezamisliv bez programa koji omogu}avaju adekvatnu antivirusnu za{tiitu. Na trì{tu danas


KOMPJUTERSKE MRE@E

postoji veliki broj proizvo|a~a antivirusnih programa, a neki ~ak nude skeniranje va{eg kompjutera putem Interneta. Na svakom kompjuteru bi trebalo da bude instaliran najmanje jedan antivirusni program. Ovo su kompleksni i “ìvi” programi. Kompleksni su utoliko {to se sastoje od vi{e dijelova, a nazivamo ih “ìvima” zato {to zahtijevaju odràvanje i pa`nju. Antivirusni program je neophodno redovno odràvati i dogra|ivati (eng. Virus Definitions Update), kako bi bio spreman prepoznati i najnovije viruse. Svi moderni antivirusni programi imaju nekoliko komponenti. Ove komponente su naj~e{}e dio za provjeru fajlova (eng. scan), za dezinfekciju, odnosno, ~i{}enje zaraènih programa (eng. clean) i stalno aktivni dio koji nadgleda ulazno-izlazne operacije na kompjuteru i provjerava da li se mo`da tu kre}e i neki virus. Proizvo|a~i antivirusnih programa, ali i druga preduze}a ne obavje{tavaju korisnike o virusima i drugim rizicima slanjem neèljene elektronske po{te, ve} takvu uslugu trebate od njih sami zatraìti. Norton Antivirus Jedan od najpoznatijih antivirusnih programa je svakako Norton AntiVirus. To je mo}an softverski alat, koji je jednostavan za upotrebu i {titi va{ ra~unar od {tete koja moè nastati aktivno{}u virusa. Nakon pokretanja, otvorit }e se jedan prozor koji izgleda ovako:

Slika 2-68: Norton AntiVirus

KOMPJUTERSKE MRE@E


To {to vidimo na ekranu funkcionalno predstavlja ve}inu antivirusnih programa. Glavni dio programa je radni dio koji je podijeljen u dva dijela. U lijevom dijelu ekrana vidimo spisak komandi koje moèmo da odaberemo, dok je u desnom dijelu prikaz opcije koju smo izabrali. Postoje tri stvari na koje treba obratiti pa`nju. Prva je opcija Live Update koja sluì za redovnu nadogradnju programa i antivirusnih definicija. Takva nadogradnja se obavlja putem Internet veze i omogu}ava “dobru informisanost” va{eg antivirusnog softvera o novim virusnim opasnostima koje kompanija otkrije i za koje se proizvode za{titne tehnike i komponente. Bez redovne nadogradnje, uz dinamiku pojave desetina virusa dnevno, va{ antivirusni softver postaje beskoristan. Druga va`na opcija je pregled ili scan fajlova na disku va{eg ra~unara. Od vas se o~ekuje da kaète koje foldere ili cijele diskove èlite pregledati i da podesite {ta }e antivirusni softver uraditi sa fajlom koji je zaraèn virusom. Na raspolaganju su opcije “~i{}enja”, karantina ili izolacije, kao i opcija brisanja. Tre}a opcija o kojoj treba voditi ra~una jeste “Real Time Protection” – rezidentno ~i{}enje i pregledanje svih fajlova i programa koje sistem koristi i koji se nalaze u memoriji u svakodnevnom radu ra~unara. Sve ostalo su finese i osobenosti razli~itih programa. Principi su vrlo sli~ni, i ne zaboravite podatak o broju virusa koji se mjese~no pojavi.

ZA[TITA PODATAK A OD NAPADA PUTEM MRE@E Firewall Firewall je za{titni zid (“vatreni zid”) izme|u va{eg kompjutera i Interneta. Postoje personalni i vi{ekorisni~ki za{titni zidovi. Isto tako, oni mogu biti hardverski ili softverski. Personalni firewall je obi~no program koji se pokrene kada ste spojeni na mreù, bilo putem modema ili mre`ne kartice. Za{tita se ostvaruje nametanjem ograni~enja na dolazni promet i blokiranjem neovla{tenog pristupa kompjuteru. Mogu}i razlog ne~ijeg neovla{tenog pristupa tu|em kompjuteru moè biti pristup osnovnim i bankovnim podacima, datotekama s lozinkama, pokretanje napada vrste “denial of service” na popularne Web stranice, ilegalna distribucija programa itd. Pritom, posebno rizi~nu grupu predstavljaju korisnici koji su stalno prisutni na mreì, pa su time i izloèniji napadima. Firewall za{titom se svakako pove}ava nivo sigurnosti va{eg kompjutera, a sav potencijalno opasan promet ostat }e blokiran na firewallu.


KOMPJUTERSKE MRE@E

Slika 2-69: Firewall

Firewall za{tita ne moè za{tititi kompjuter od primanja virusa putem e-mail poruke ili downloada trojanskog konja s Web stranice, te zbog toga obavezno treba koristiti i antivirusnu za{titu, ~e{}e mijenjati svoje lozinke, nadogra|ivati svoj softver – naro~ito klju~nim nadopunama – i kreirati sigurnosne kopije va`nijih datoteka. Samo po{tivanjem ove kompletne procedure se moè re}i da ste rizik od {tete smanjili na minimum, ali ne i neutralizirali u potpunosti. Sretno!

ADOBE ACROBAT

DETALJAN SADR@AJ

3. Adobe Acrobat 3.1. Uvod u Adobe A crobat ......................................................................137 O ADOBE PDF-u ............................................................................................137 O ACROBATU ................................................................................................138 Pravljenje datoteke Adobe PDF-a ............................................................138

3.2. Upoznavanje radne povr{ine Adobe A crobata ..................140 KORI[]ENJE ACROBATOVIH ALATKI, LINIJA ALATA I DUGMADI ZA ZADATKE ............................................................................140 BIRANJE ALATA ............................................................................................142 KORI[]ENJE MENIJA TOOLS ....................................................................143 PRIPAJANJE ALATNIH TRAKA ....................................................................143 PRILAGO\AVANJE ALATNIH TRAKA ........................................................144 ZAKLJUÂVANJE ALATNIH TRAKA ..........................................................145 VRA]ANJE ALATNIH TRAKA NA PRVOBITNO MJESTO ........................145 KRETANJE PO DOKUMENTU ....................................................................145 Prelistavanje dokumenta..........................................................................145

KORI[]ENJE PANELA ACROBATA ..............................................................147 Prikazivanje panela..................................................................................147 Promjena prikaza panela ........................................................................147

3.3. Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF ........................................................150 KONVERTOVANJE WORDOVIH NASLOVA I STILOVA U PDF MARKERE (OBILJE@IVAÊ) ................................................................151 KONVERTOVANJE WORDOVIH KOMENTARA U NAPOMENE PDF-a ....153 POSTIZANJE BEZBJEDNOSTI DATOTEKE ADOBE PDF-a ......................155 O LOZINKAMA I BEZBJEDNOSTI DOKUMENTA....................................156 PROMJENA PARAMETARA KONVERZIJE ................................................156 KONVERTOVANJE WORDOVE DATOTEKE ..............................................158

3.4. Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom ........................................................................160 O DATOTECI PROGRAMA POWERPOINT ................................................160 PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE ..................................................160 KONVERTOVANJE I SLANJE PREZENTACIJE E-MAILOM ........................162

3.5. Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda ..................................................................................164 KONVERTOVANJE CIJELE RADNE SVESKE ..............................................164 PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE ..................................................164 POÊTAK PREGLEDA PREKO E-MAILA ....................................................165

3.6. Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku ..........................................168 3.7. Razmatranje parametara bezbjednosti ....................................170 DODAVANJE BEZBJEDONOSNIH PARAMETARA DATOTEKAMA PDF-a ..171 DODAVANJE LOZINKE ................................................................................172 OTVARANJE DATOTEKE ZA[TI]ENE LOZINKOM ..................................176

ADOBE ACROBAT

Uvod u Adobe Acrobat 137

3. ADOBE ACROBAT

3.1. Uvod u Adobe Acrobat O ADOBE PDF-u Pri razmjeni podataka, odnosno datoteka, nije rijedak slu~aj da onaj kome se datoteka {alje nema instaliran program kojim se ta vrsta datoteke otvara, ili ne poznaje dovoljno njegovo kori{}enje. U takvim slu~ajevima je korisno imati instaliran Acrobat PDF Writer kao driver printera ili virtuelni {tampa~ (u ranijim verzijama Acrobata), te PDF Maker ili Distiller (u novijim verzijama Acrobata), ili kompletnu instalaciju Adobe Acrobata. Korisnik kome se datoteka {alje treba da ima instaliran bar Acrobat Reader. Adobe PDF (Portable Document Format) je univerzalni format datoteke, kojim se zadràvaju svi fontovi, stilovi formatiranja, sve boje i grafika bilo kojeg izvornog dokumenta, bez obzira na to koja aplikacija i platforma su kori{}ene za njegovo kreiranje. Datoteke ovog formata se mogu kreirati iz bilo kojeg programa koji podràva tu opciju. Naime, ukoliko èlite da kreirate dokumente u PDF-u, npr. iz aplikacija Microsoft Officea, morate instalirati prvo Microsoft Office, a zatim Adobe Acrobat Standard ili Professional, pa }e se u svakoj aplikaciji Microsoft Officea pojaviti komande ili dugmad za kreiranje PDF dokumenata. Pretpostavimo da korisnik kome {aljete datoteku kreiranu u AutoCadu nema instaliran AutoCad na svom ra~unaru, a potrebno je da vidi sadràj te datoteke. Da bismo mu to omogu}ili, moramo na ra~unaru sa kojeg {aljemo taj dokument imati instaliran Acrobat PDF Writer (ranije verzije Adobe Acrobata) ili Adobe PDF (verzija 6.0), kao driver printera na sistemu koji pravi datoteku. Ovo nije fizi~ki ve} virtuelni {tampa~. Biranjem komande Print, pojavljuje se dijalo{ki okvir Print, te se izborom {tampe na taj virtuelni {tampa~ vr{i konvertovanje teku}e datoteke u format PDF. To je sli~no opciji Save As ili eksportu u drugi format. Dakle, po izradi datoteke u originalnom programu, treba je {tampati (komanda Print) ne na fizi~ki ve} na virtuelni {tampa~ Adobe PDF ili Acrobat PDF Writer Printer Driver. Ovo }e napraviti istu datoteku u formatu PDF sa ekstenzijom PDF. Za u~itavanje (pregledavanje sadràja) te datoteke nije potreban originalni program (u ovom primjeru AutoCad) u kome je datoteka napravljena, ve} je dovoljan Adobe Acrobat Reader, koji

138 Uvod u Adobe Acrobat

ADOBE ACROBAT

je jednostavniji za upotrebu i dostupan je na Internetu besplatno. Dakle, ako korisnik kome se datoteka {alje ima instaliran Adobe Acrobat Reader, bi}e dovoljno da otvori datoteku u formatu PDF (koja je usput i mnogo manje veli~ine) u ovom programu. Za izmjene datoteka PDF-a je potreban Adobe Acrobat Standard ili Professional, jer Adobe Acrobat Reader omogu}ava samo ~itanje datoteka u formatu PDF, ali ne i njihovo mijenjanje. Korisnicima programa Adobe Acrobat treba savjetovati da ne prave izmjene u datotekama PDFa zbog toga {to taj program nije predvi|en za to, pa i ne posjeduje velike mogu}nosti za izmjenu datoteka. Osim toga, mnogo je teè praviti izmjene (osim izmjena fontova, sitnih prepravki teksta i sl.) u datoteci PDF-a. Ako je, npr. u pitanju tabela koja je pretvorena u datoteku PDF-a, pa na njoj treba praviti izmjene, mnogo je efikasnije i jednostavnije napraviti izmjene u originalnoj datoteci, pa je onda konvertovati ponovo u format PDF. Datoteke Adobe PDF-a su kompaktne i mogu da se dijele i ~itaju; po njima se moè kretati i mogu da se {tampaju u identi~nom izgledu kako ih je kreator osmislio. Osnovne karakteristike datoteka PDF-a su: Adobe PDF zadràva identi~an raspored, fontove i formatiranje teksta kao u elektronskim dokumentima, bez obzira na to koji se ra~unarski sistem ili platforma koristi za ~itanje tih dokumenata. Dokumenti PDF-a mogu da sadrè vi{e jezika na istoj stranici, npr. japanski i engleski. Izgled dokumenata PDF-a prilikom {tampanja je unaprijed predvi|en, sa odgovaraju}im marginama i prelomom strane. Datoteke PDF-a se mogu za{tititi lozinkama da bi se „zaklju~ale“ u cilju sprje~avanja neèljenih izmjena ili {tampanja, ili radi ograni~avanja pristupa povjerljivim dokumentima. Uveli~avanje prikaza stranice u PDF-u se moè mijenjati pomo}u kontrola u Acrobat Readeru ili Acrobat Professionalu. Ova mogu}nost je posebno korisna kod uve}anja grafike ili dijagrama koji sadrè sloène detalje.

O ACROBATU Acrobat Standard ili Professional omogu}ava da pravite dokumente u formatu prenosivog dokumenta (PDF), da radite s tim dokumentom, da ga ~itate ili od{tampate. Pravljenje datoteke Adobe PDF-a Proces rada i tip dokumenata koje koristite odre|uju na koji na~in }ete napraviti datoteku u PDF-u. Postoji vi{e na~ina:

ADOBE ACROBAT

Uvod u Adobe Acrobat 139

Koristite Distiller za pretvaranje skoro svake datoteke u format Adobe PDF, uklju~uju}i i one koje su napravljene pomo}u programa za crtanje, ure|ivanje stranica ili ure|ivanje slika, Slika 3.1: Dugme Convert to Adobe PDF u Microsoft Wordu Koristite Adobe PDF Maker za pravljenje datoteka Adobe PDF-a na osnovu datoteka iz Microsoft Officea za aplikacije Windowsa. Treba samo da pritisnete dugme sa nazivom Convert to Adobe PDF na liniji alata Microsoft Officea (slika 3.1). Koristite komande Create PDF za brzo pretvaranje raznovrsnih formata datoteka u Adobe PDF, i zatim ih otvorite u Acrobatu. Koristite komandu Print za pravljenje Adobe PDF-ova direktno iz zajedni~kih multimedijalnih aplikacija. Skenirajte {tampana dokumenta i konvertujte ih u Adobe PDF. Koristite komandu Create PDF from Web Page da biste u~itali web stranice i konvertovali ih u Adobe PDF. ê{}e kori{}ene na~ine pravljenja datoteka PDF-a }emo opisati na narednim stranicama.

140 Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata

ADOBE ACROBAT

3.2. Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata KORI[]ENJE ACROBATOVIH ALATKI, LINIJA ALATA I DUGMADI ZA ZADATKE Kada prvi put pokrenete Acrobat Professional, prikazuje se podrazumijevani skup linija alata i dugmadi zadataka. Linije alata sadrè alatke i komande koje se naj~e{}e koriste za upravljanje datoteka Adobe PDF-a, za pomjeranje sadrìne prozora, uve}anje ili smanjenje uve}anja, biranje teksta i slika, kao i za rotiranje stranica. Pomo}u dugmadi za zadatke na liniji alata pristupate dodatnim komandama i liniji alata. U ovom dijelu }ete se upoznati sa podrazumijevanim linijama alata i dugmadima za zadatke, i saznati kako se biraju alatke, uklju~uju}i i one skrivene, kako se otvaraju dodatne linije alata i kako se sve one raspore|uju na ekranu. Naziv linije alata }ete vidjeti ako pokaziva~ mi{a postavite na separatorsku liniju palete alata. Separatorska linija se nalazi na po~etku svake palete alata.

Separatorska linija

Linija alata File sadrì dugmad Open, Create PDF from Web Page, Save, Print, Email i Search.

Linija alata Tasks sadrì dugmad Create PDF, Review & Comment, Secure, Sign, Advanced Editing, Picture Tasks i eBooks (Podrazumijeva se da je dugme eBooks skriveno. Dugme Picture Tasks nije na raspolaganju ukoliko odgovaraju}a datoteka nije otvorena).

Odaberite strelicu koja se nalazi u desnom dijelu dugmeta bilo kog zadatka da biste vidjeli meni sa komandama, odgovaraju}im alatkama i linijama alata, kao i vezu sa prozorom How To za taj zadatak.

ADOBE ACROBAT

Upoznavanje radne povr{ine Adobe Acrobata 141

Napomena: Komande koje vam stoje na raspolaganju variraju zavisno od platforme. Tako|e, dugmeta Picture Tasks nema na paleti alatki Tasks ukoliko niste otvorili neki dokument koji sadrì slike izra|ene u nekom od programa iz porodice Adobe Photoshop, ili ako niste otvorili neku datoteku PDF-a napravljenu pomo}u Acrobata od izvorne datoteke JPEG.

Linija alata Basic sadrì alatke Hand, Select Text i Snapshot, kao i pripadaju}e skrivene alatke. Linija alata Zoom sadrì alate Zoom In, Actual Size, Fit Page, Fit Width, Zoom Out i Magnification, kao i pripadaju}e skrivene alate.


ADOBE ACROBAT

Linija alata Rotate View sadrì alatke za rotiranje u smjeru kretanja kazaljke na satu i za rotiranje u obrnutom smjeru.

Dugme zadataka How To.

BIRANJE ALATA Podrazumijevana alatka u Acrobatu je alatka Hand (sa sli~icom {ake). 1. Neku drugu alatku pokrenut }ete tako {to }ete pritisnuti njenu ikonu na liniji alata. Odabrani alat uglavnom ostaje aktivan sve dok ne odaberete sljede}i. 2. Kliknite na dugme Actual Size da biste prikazali stranicu u prirodnoj veli~ini (100%). 3. Odaberite alatku Zoom In. Primijetit }ete da pokaziva~ mi{a, prilikom pomjeranja u okviru dokumenta, poprima oblik lupe. 4. Kliknite bilo gdje unutar okvira dokumenta. Prikaz dokumenta je uve}an.

ADOBE ACROBAT


5. Kliknite na strelicu koja se nalazi pored alatke Zoom In, pa odaberite alatku Zoom Out. 6. Ponovo kliknite bilo gdje unutar dokumenta. Prikaz dokumenta se vra}a na prirodnu veli~inu (100%). 7. Odaberite alatku Hand. Prisustvo strelice ili malog trougla desno od ikone alatke ukazuje na postojanje dodatnih skrivenih alatki. Napomena: Ako pritisnete razmaknicu, moète privremeno da se vratite alatki Hand iako istovremeno imate odabranu neku drugu alatku. îm pustite razmaknicu, ta druga alatka ponovo postaje odabrana.

KORI[]ENJE MENIJA TOOLS Pomo}u menija Tools moète, tako|e, da pristupate i skrivenim alatkama. U prethodnom dijelu lekcije ste upotrijebili strelicu koja se nalazi pored alatke Zoom In da otkrijete alatku Zoom Out. Sada }ete istoj alatki pristupiti preko menija Tools. 1. Odaberite Tools>Zoom>Zoom Out. Sli~ica otvorene {ake mijenja se u sli~icu lupe sa znakom minus. 2. Odaberite alatku Hand. Neko vrijeme posvetite istraìvanju alatki kojima moète pristupiti iz ovog menija. Meni Tools je, zapravo, najpogodnije sredstvo za pristupanje brojnim skrivenim alatkama, pri ~emu povr{inu predvi|enu za linije alata (Toolbars) ne morate zatrpavati nepotrebnim linijama alata. Kada zavr{ite sa istraìvanjem, obavezno ponovo odaberite alatku Hand.

PRIPAJANJE ALATNIH TRAK A Skrivene alatke se mogu ~esto prikazati na posebnoj liniji alata koju }ete pripojiti podru~ju namijenjenom za glavnu liniju sa alatima. 1. Kliknite na strelicu koja se nalazi pored alatke Select Text (desni dio tog dugmeta). îm se otvori spisak dodatnih alatki, odaberite komandu Show Selection Toolbar. Alatke za koje moète da se opredijelite su prikazane na jednoj plutaju}oj liniji alatki. Nju moète ili zadràti u stanju u kojem se nalazi ili je pripojiti ostalim linijama alata.


ADOBE ACROBAT

2. Da biste pripojili plutaju}u liniju alata, povucite njenu separatorsku liniju (ta~kasta uspravna linija na po~etku svake linije alata) ili naslovnu liniju (Title Bar) i spustite je na povr{inu namijenjenu za liniju alata. Linije sa alatima moète da pomjerate na novo mjesto unutar povr{ine koja je namijenjena za njih. Tako|e, linije alata moète da premje{tate sa povr{ine namijenjene u te svrhe u okvir dokumenta ili u navigacioni okvir. Povr{ina predvi|ena za linije alata moè da sadrì do tri reda razli~itih linija. Uvje`bajte kako se linije alata premje{taju sa povr{ine predvi|ene za njih i kako se vra}aju na njih. Napomena: Ukoliko pretrpate povr{inu namijenjenu za linije sa alatima otvaranjem i nekih skrivenih linija, taj prostor moète da pove}ate sakrivanjem natpisa na dugmadima alatki. Odaberite opciju View>Toolbars>Tool Button Labels da biste sve natpise sakrili ili prikazali. I sam Acrobat automatski sakriva natpise, i to selektivno, ~im se povr{ina za linije alata ispuni.

PRILAGO\AVANJE ALATNIH TRAK A Linije alata moète da prilagodite tako {to }ete one koje naj~e{}e koristite postaviti na najpogodnije mjesto. 1. Da biste sakrili neku liniju sa alatima, odaberite alatku Hand, a potom View>Toolbars, pa iz menija odaberite naziv linije sa alatima (recimo, Basic). Pored naziva svake linije alata koja je trenutno vidljiva pojavljuje se znak potvrde. Biranjem naziva ozna~ene linije alata, doti~na linija postaje sakrivena. S druge strane, ako odaberete naziv nepotvr|ene linije alata, ona po~inje da se prikazuje na ekranu. Uvje`bajte sakrivanje i prikazivanje raznih kombinacija linija alata. Liniju sa alatima moète, tako|e, prikazati ili sakriti pritiskanjem desnog tastera mi{a unutar povr{ine namijenjene linijama alata, biraju}i zatim naziv linije iz dobivenog menija. 2. Linija alata Basic }e se ponovo prikazati ako desnim tasterom mi{a kliknete na povr{inu namijenjenu alatnim linijama, pa iz menija odaberete Basic. 3. Liniju alata premje{tate povla~enjem njene separatorske linije. Otpustite taster mi{a kada linija alata zauzme novo mjesto. Uvje`bajte premje{tanje linije alata na novu poziciju, bilo unutar povr{ine namijenjene za alatne linije, bilo u okviru dokumenta. Primjera radi, prevucite liniju alata iz gornjeg u donji red. Nakon toga je vratite u prvobitni poloàj i ponovo je pri~vrstite.

ADOBE ACROBAT


ZAKLJUÂVANJE ALATNIH TRAK A Ukoliko prilagodite raspored linija sa alatima na povr{ini namijenjenoj za to, moète da sa~uvate njihov raspored zaklju~avanjem. Postupkom zaklju~avanja o~uvat }e se raspored linija sa alatima ~ak i nakon zatvaranja i ponovnog pokretanja Acrobat Professionala. Plutaju}u liniju alata ne moète zaklju~ati na jednom mjestu. 1. Da biste sa~uvali raspored linija sa alatima na povr{ini namijenjenoj za to, odaberite komandu View>Toolbars>Lock Toolbars. Kada su linije alata zaklju~ane, separatorske linije su skrivene. Preporu~ujemo da ne zaklju~avate konfiguracije linija alata sve dok se ne uvjerite koje alatne linije naj~e{}e koristite. 2. Linije alata }ete otklju~ati ako ponovo odaberete komandu View>Toolbars>Lock Toolbars. VRA]ANJE ALATNIH TRAK A NA PRVOBITNO MJESTO Nakon preraspore|ivanja linija sa alatima, moète da se vratite njihovom podrazumijevanom rasporedu biranjem komande View>Toolbars>Reset Toolbars. Ovu komandu moète da koristite za resetovanje zaklju~anih linija sa alatima, samo {to ih prethodno morate otklju~ati da biste im ponovo promijenili raspored. Eksperimenti{ite sa otvaranjem i zatvaranjem alatnih traka, kao i sa njihovom pomjeranjem na novo mjesto. KRETANJE PO DOKUMENTU Acrobat nudi razne na~ine za kretanje po dokumentu PDF-a, kao i za pode{avanje uve}anja njegovog prikaza. Naprimjer, moète da pomjerate dokument pomo}u trake za pomjeranje sadràja na desnoj strani prozora, ili moète da okre}ete stranice kao kod klasi~ne knjige, koriste}i dugmad za pretraìvanje na alatnoj traci Navigation (za koju se podrazumijeva da je zatvorena), odnosno statusnu liniju pri dnu okvira dokumenta. Tako|e, moète na preskok do}i do konkretne stranice kori{}enjem statusne linije pri dnu prozora ili minijaturnih prikaza stranice u panelu Pages. Prelistavanje dokumenta 1. Ako je potrebno, kliknite na dugme Navigation Pane na statusnoj liniji ili odaberite aktivnu karticu da biste sakrili navigacioni okvir, pa, ukoliko ve} niste na prvoj stranici dokumenta, kliknite na dugme First Page na statusnoj liniji.


ADOBE ACROBAT

2. Kliknite na dugme Fit Width za pode{avanje {irine prikaza. 3. Provjerite da li je uklju~eno dugme Single Page za prikaz pojedina~ne stranice na statusnoj liniji. 4. Odaberite alatku Hand na alatnoj traci, pa pokaziva~ mi{a postavite na dokument. Drìte pritisnut taster mi{a. Zapazit }ete da je pokaziva~ sada poprimio oblik zatvorene {ake. 5. Prevla~ite pokaziva~em mi{a sa sli~icom zatvorene {ake gore-dolje u prozoru da biste sliku premjestili s jednog na drugo mjesto na ekranu. Ovo umnogome podsje}a na pomjeranje komadi}a papira lijevo-desno po povr{ini radnog stola. 6. Pritisnite tipke Enter ili Return da bi se prikazao sljede}i dio stranice. Moète da pritisnete tipke Enter ili Return vi{e puta uzastopno da biste dokument pregledali od po~etka do kraja u sekcijama veli~ine ekrana. 7. Kliknite na dugme Fit Page da bi se u prozoru prikazala cijela strana. Ako je potrebno, kliknite na dugme First Page da biste se vratili na prvu stranicu. 8. Pokaziva~ mi{a postavite na strelicu nadolje na vertikalnoj traci za pomjeranje sadràja, pa taster mi{a pritisnite jedanput. Sadràj dokumenta se automatski pomjera i na ekranu se prikazuje cijela strana 2. Sljede}i postupak obja{njava kako }ete kontrolisati pomjeranje i prikazivanje stranica u PDF-u. 9. Kliknite na dugme Continuous za kontinuirani prikaz, a nakon toga koristite traku za pomjeranje sadràja da biste pre{li na stranicu 3. Opcija Continuous prikazuje stranicu za stranicom, kao kadrove na filmskoj traci. 10. Sada kliknite na dugme sa natpisom Continuous - Facing na statusnoj liniji da bi se prikazao naspramni redoslijed stranica, ali tako da su one sa lijeve strane okrenute ka stranicama na desnoj strani, kao kod reklamnog panoa ili otvorene knjige. 11. Kliknite na dugme First Page da biste se vratili na prvu stranicu. Po{tuju}i konvencije koje vaè za {tampane knjige, i dokument PDF-a uvijek po~inje stranicom koja se nalazi desno. 12. Kliknite na dugme Single Page za prikaz pojedina~ne strane da biste se vratili prvobitnom rasporedu stranice. Moète da koristite polje za stranice na statusnoj liniji da biste se direktno prebacili na odre|enu stranicu.

ADOBE ACROBAT


13. Pokaziva~ mi{a pomjerajte preko polja za teku}i broj stranice sve dok ne poprimi oblik Ikursora, pa pritisnite taster mi{a da bi se istakao broj teku}e stranice (npr. 3 of 9). 14. Upi{ite broj 4 da bi se broj teku}e stranice promijenio, a potom pritisnite tipke Enter ili Return. Trebalo bi da se nakon ovoga na ekranu pojavi ~etvrta stranica. Traka za vertikalno pomjeranje po sadràju dokumenta tako|e omogu}ava da pre|ete na konkretnu stranicu. 15. Po~nite da povla~ite navi{e kliza~ na traci za vertikalno pomjeranje sadràja. Dok ga povla~ite, pojavljuje se statusno polje stranice. Kada se u statusnom polju javi stranica broj 1, otpustite taster mi{a i bi}e prikazan sadràj èljene stranice.

KORI[]ENJE PANELA ACROBATA Acrobat ima panele koji pomaù prilikom organizovanja i pra}enja obiljeìva~a dokumenta, ili markera (Bookmarks), minijaturnih prikaza stranice (Pages), komentara (Comments), potpisa (Signatures), ~lanaka (Layers) i krajnjih odredi{ta (Destination). Paneli mogu da se pri~vrste uz navigacioni okvir ili mogu da plutaju na radnoj povr{ini. Tako|e se mogu me|usobno grupisati. U ovom dijelu knjige }ete bliè upoznati navigacioni okvir i njegove panele. Prikazivanje panela Paneli se mogu prikazati na razne na~ine. Posvetite izvjesno vrijeme eksperimentisanju sa nekoliko tehnika: Da bi navigacioni okvir bio prikazan sve vrijeme dok radite, kliknite na karticu (jaha~ ili jezi~ak) panela kojeg èlite da otvorite, ili na dugme Navigation Pane na statusnoj liniji koja se nalazi pri dnu Acrobatovog prozora. Navigacioni okvir }ete zatvoriti klikom na karticu aktivnog panela (panela kojeg u datom trenutku gledate), ili klikom na dugme Navigation Pane. Za prikazivanje, odnosno skrivanje nekog panela, odaberite njegov naziv iz menija View>Navigation Tabs. Ukoliko je navigacioni okvir zatvoren, nijedan naziv nije ozna~en. Naziv panela koji je trenutno aktivan je ozna~en znakom potvrde. Promjena prikaza panela Prikazivanje panela se moè mijenjati na razne na~ine. Ako je potrebno, kliknite na dugme za navigacioni okvir na statusnoj liniji da biste otvorili navigacioni okvir, a nakon toga eksperimenti{ite sa nekoliko tehnika pomo}u kojih moète da mijenjate prikaz panela:


ADOBE ACROBAT

Da biste promijenili {irinu navigacionog okvira kada je on vidljiv, vucite za njegovu desnu grani~nu liniju. Da biste jedan panel stavili u prednji plan, ispred vi{e drugih panela, kliknite na njegovu karticu. Da biste panel smjestili u sopstveni plutaju}i prozor, prevucite njegovu karticu u okvir dokumenta. Panel se vra}a u navigacioni okvir kada njegovu karticu prevu~ete nazad u navigacioni okvir, ali tako da vu~ete ne za njegov title bar, nego za naslov plutaju}e kartice, koji se nalazi ispod title bara. Da biste prikazali meni Options za neki panel, kliknite na dugme Options na vrhu tog panela. Prevla~enjem odaberite komandu. Da biste sakrili meni panela iz kojeg ni{ta niste odabrali, mi{em kliknite bilo gdje u praznom prostoru navigacionog okvira.

Napomena: Prozor Comments, koji se otvara pri dnu okvira dokumenta, ima jedinstven skup dugmadi i komandi zahvaljuju}i kojima je olak{ano upravljanje komentarima u dokumentu PDF-a. Ovako izgleda Acrobatova radna povr{ina sa dosad pomenutim panelima i alatima:

ADOBE ACROBAT


150

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF

ADOBE ACROBAT

3.3. Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF PDF Maker se automatski instalira prilikom instaliranja Acrobat Standarda ili Professionala, a koristi se za kreiranje datoteka Adobe PDF-a iz aplikacija Microsoft Officea. Dugmad za konvertovanje u format Adobe PDF i meni Adobe PDF se automatski dodaju liniji sa alatima i liniji menija u aplikacijama Officea. Ovaj meni i navedena dugmad sluè za kontrolisanje parametara koji se koriste prilikom konvertovanja u format Adobe PDF, za slanje datoteke PDF-a preko e-maila i za pode{avanje procesa pregleda e-maila bez napu{tanja aplikacija Officea. Potpune informacije o tome koje su Microsoftove aplikacije podràne (kao i verzije tih aplikacija) moète da pro~itate na Web lokaciji firme Adobe Systems Inc. (www.adobe.com) Napomena: Da bi se dugmad i meni PDF Makera pravilno instalirali, morate na svom ra~unaru da imate instalirane aplikacije Microsoft Officea prije nego {to po~nete sa instaliranjem Acrobat Professionala. Ukoliko neku Slika 3.2: Meni Adobe PDF u Microsoft Wordu aplikaciju Microsoft Officea instalirate nakon obavljenog instaliranja Acrobat Professionala, moète pomo}u funkcije Help, Detect and Repair, u Acrobatu, retroaktivno da instalirate dugmad i meni PDF Makera. U slu~aju da i dalje ne vidite dugmad i meni Acrobata, odaberite opciju View>Toolbars u aplikaciji Officea, pa provjerite da li je PDF Maker 6.0. ozna~en znakom potvrde. Korisnici Worda veoma ~esto upotrebljavaju razli~ite stilove za zaglavlja i prave hiperveze, zahvaljuju}i kojima njihovi dokumenti imaju {iru primjenu. U procesu pregleda korisnici mogu i da dodaju Wordove komentare. Prilikom izrade dokumenta Adobe PDF-a na osnovu postoje}eg dokumenta Worda, moète stilove i naslove iz Worda da konvertujete u Acrobatove obiljeìva~e (markere), a komentare u Acrobatove napomene. Hiperveze }e biti sa~uvane u dokumentu Worda. Va{a datoteka Adobe PDF-a }e izgledati isto kao Wordova i zadrà}e istu funkcionalnost, samo {to }e biti podjednako dostupna ~itaocima na svim platformama (Mac OS, Windows, UNIX), bez obzira na to da li imaju aplikaciju Word ili ne.

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje datoteke Microsoft Worda u Adobe PDF 151

KONVERTOVANJE WORDOVIH NASLOVA I STILOVA U PDF MARKERE (OBILJE@IVAÊ) Da najprije analiziramo datoteku Worda koju }ete konvertovati u format Adobe PDF. 1. Pokrenite Microsoft Word. 2. Kreirajte datoteku Stilovi.doc, ~iji sadràj se nalazi u prilogu. Odaberite komandu File>Open, a zatim dva puta kliknite na datoteku Stilovi. 3. Pokaziva~ mi{a postavite na rije~ „Naslov“, pa kliknite da biste formirali ta~ku umetanja (kursor). Primijetit }ete da Wordov stil nosi naziv „Naslov“. Ako je potrebno, otvorite panel Styles and Formatting biranjem Format>Styles and Formatting da biste pogledali opcije za stilove i formatiranje.

Slika 3.3: Odaberite naslov da bi se pokazao naziv Wordovog stila

Sada postavite pokaziva~ mi{a na naslov „Naslov 1”, pa kliknite da biste formirali ta~ku umetanja. Primijetit }ete u polju za naziv stila da Wordov stil nosi naziv „Naslov 1“. Ove informacije }e vam biti korisne prilikom konvertovanja Wordovih stilova u markere u formatu Adobe PDF. Tako|e, obratite pa`nju na to da je dokumentu pridodat i Wordov komentar kojim se zahtijeva ispravljanje pravopisne gre{ke. To se radi komandom Insert>Comment, pa kada se napi{e komentar koji glasi: „Ispraviti pravopisnu gre{ku“, on se moè prikazati ili sakriti komandom View>Markup. U sljede}em dijelu lekcije }ete se uvjeriti da se ovaj komentar pretvara u Acrobatovu napomenu u dokumentu PDF-a.

152


ADOBE ACROBAT

Ako Wordov dokument sadrì naslove i stilove koje èlite da konvertujete u markere (obiljeìva~e) u formatu Adobe PDF, najprije morate da identifikujete te naslove i stilove u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera. Svi stilovi naslova, od prvog (Heading 1) do devetog (Heading 9), automatski se konvertuju zadràvaju}i istu hijerarhiju. Ne morate da mijenjate parametre konverzije u Adobe PDF da biste ovih devet stilova preina~ili u markere Adobe PDFa. S obzirom na to da naslovi koji su kori{}eni u datoteci Stilovi.doc nisu formatirani kori{}enjem nekog od devet stilova za naslove, provjerite da li }e se primijenjeni stilovi konvertovati u markere kada pravite datoteku u Adobe PDF-u. 1. Na Wordovoj liniji menija, odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings (slika 3.2). Dijalo{ki okvir Acrobat PDF Makera je mjesto na kojem defini{ete parametre koji kontroli{u konvertovanje datoteka iz Microsoftove aplikacije u format Adobe PDF. Kartice koje stoje na raspolaganju u ovom dijalo{kom okviru varira}e zavisno od toga koju aplikaciju Microsoft Officea koristite. Ako koristite Word, u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, dostupne su kartica Word i kartica Bookmarks. Kod PowerPointa i Excela }e se pojaviti samo kartice Settings i Security.

Slika 3.4: Kartica Bookmarks

ADOBE ACROBAT


2. Odaberite karticu Bookmarks. Ova kartica je mjesto na kojem odre|ujete koji }e se Wordovi naslovi i stilovi konvertovati u markere (obiljeìva~e) Adobe PDF-a. U datoteci Stilovi.doc su kori{teni stilovi za formatiranje naslova (Naslov, Naslov 1, Naslov 2, Naslov 3, i Naslov 4 – stilovi kojima su kreirani naslovi ovog priru~nika). Provjerite da li su ovi stilovi konvertovani u markere PDF-a. 3. Pomjeraju}i sadràj ekrana, pregledajte spisak obiljeìva~a i stilova da biste prona{li stilove Naslov, Naslov 1, Naslov 2, Naslov 3 i Naslov 4. 4. Pokaziva~ mi{a postavite na prazan kvadrati} u koloni Bookmarks, u produètku reda koji po~inje rije~ima „Naslov“, pa kliknite u to prazno polje. Pojavljuje se znak u obliku krsti}a, koji ukazuje na to da }e obiljeìva~ biti napravljen za ovaj stil. Primijetit }ete da je nivo automatski pode{en na vrijednost 1. To je, zapravo, hijerarhijski nivo ovog obiljeìva~a PDF-a. 5. Pokaziva~ mi{a postavite na prazan kvadrati} u koloni Bookmarks u produètku reda koji po~inje rije~ima „Naslov 1“, pa kliknite u to prazno polje. Ponovo se pojavljuje znak u obliku krsti}a, koji ukazuje na to da }e obiljeìva~ biti napravljen za ovaj stil. I ovdje }ete zapaziti da se nivo automatski postavlja na vrijednost 1. Po{to je ovaj nivo naslova podre|en glavnom naslovu “Naslov”, klikom na broj 1 ga promijenite na vrijednost 2, tako da obiljeìva~i PDF-a postanu ugnije`|eni, pa se na taj na~in prikazuje njihova ta~na hijerarhija. 6. Kliknite na broj 1 u koloni Level, u produètku reda koji po~inje rije~ima „Naslov 1“, pa iz padaju}eg menija odaberite vrijednost 2. Promjenom na nivo 2, ovi markeri se ugnije`|uju pod markerom prvog nivoa “Naslov”. To isto uradite sa ostalim stilovima; stilu „Naslov 2“, odredite level 3, stilu “Naslov 3”, dodijelite level 4 itd. 7. Odaberite dugme OK da biste prihvatili parametre i zatvorili dijalo{ki okvir. Svi parametri koje zadajete na kartici Bookmarks vaè samo za konvertovanje Wordovih dokumenata.

KONVERTOVANJE WORDOVIH KOMENTARA U NAPOMENE PDF-a Komentare kojima ste propratili Wordov dokument ne morate da izgubite prilikom konvertovanja tog dokumenta u format Adobe PDF. Naprotiv, konvertovani Wordovi komentari postaju sastavni dio procesa pregleda u Acrobatu. Sada }ete nau~iti kako se provjerava da li je komentar u Wordovom dokumentu konvertovan u napomenu u dokumentu Adobe PDF-a.

154


ADOBE ACROBAT

Najprije }ete Wordove komentare sakriti da ne biste preopteretili stranicu u dokumentu Adobe PDF-a (Ukoliko ne sakrijete komentare, na stranici PDF-a }e se pojaviti slika komentara, istovremeno sa Acrobatovom napomenom koja odgovara datom Wordovom komentaru.). 1. U Wordu, odaberite komandu View>Markup da biste sakrili Wordov komentar. (Ova opcija mo`da nije dostupna, {to zavisi od operativnog sistema.) 2. Na Wordovoj liniji menija, odaberite Adobe PDF>Change Conversion Settings. 3. Kliknite na karticu Word u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, pa provjerite da li je opcija Convert Comments to Notes potvr|ena. 4. U prozoru Comments vidjet }ete jedan komentar koji treba uklju~iti. Provjerite da li je polje u koloni Include potvr|eno. 5. Boju napomene u dokumentu Adobe PDF-a }ete promijenti ukoliko otvorite ikonu u koloni Color i uzastopnim klikanjem mi{em pregledate koje sve boje stoje na raspolaganju. Mi }emo se, npr. opredijeliti za ùtu.

Slika 3.5: Odaberite boju za napomenu PDF-a i ozna~ite da li }e se ona automatski zatvarati

ADOBE ACROBAT


1. Da bi se napomena automatski otvorila u dokumentu PDF-a, kliknite na polje u koloni Notes Open. Uvijek moète, ako to kasnije poèlite, da zatvorite napomenu u dokumentu PDF-a.

POSTIZANJE BEZBJEDNOSTI DATOTEKE ADOBE PDF-A Ima vi{e na~ina na koje moète svoje dokumente Adobe PDF-a da u~inite bezbjednim. Bezbjednost moète da postignete pomo}u lozinke koja neovla{}enim korisnicima onemogu}uje otvaranje, mijenjanje, pa ~ak i {tampanje va{eg dokumenta. Zatim, pristup dokumentu PDF-a moète da ograni~ite na prethodno definisani spisak korisnika, a moète i sami da odredite status nekog dokumenta. Ovdje }ete nau~iti kako za{tititi dokument lozinkom da biste osujetili namjeru neovla{}enih korisnika da otvore dokument. 1. Kliknite na karticu Security u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera da biste pregledali koje sve bezbjedonosne parametre moète primijeniti na dokumentu PDF-a kojeg pravite. Primijetit }ete da nikakva bezbjednost nije odre|ena za dokument Adobe PDF-a koji pravite. Me|utim, po{to je rije~ o kopiji dokumenta koja sluì samo za internu upotrebu, dodat }ete za{titu pomo}u lozinke, {to zna~i da }e dokument mo}i da otvore isklju~ivo korisnici kojima je lozinka poznata, ~ime je mogu}nost da se dokument prije vremena objelodani {iroj javnosti svedena na minimum. 2. Pogledajte polje ispred natpisa Require a Password to Open the Document. Opcija je odabrana kada njeno polje sadrì znak potvrde.

Sada }ete postaviti lozinku pomo}u koje se dokument otvara: 3. U polje za tekst Document Open Password upi{ite lozinku. Pazite da ne zaboravite svoju lozinku! Nju }ete koristiti i vi i va{e kolege, pa, ako je zaboravite, niko ne}e mo}i da otvori va{ dokument. Sljede}e {to }ete uraditi jeste upoznavanje sa op{tim parametrima konverzije. 4. Odaberite karticu Settings. Da biste mogli da pregledate op{te parametre konverzije, morate najprije ponovo da upi{ete lozinku koju ste maloprije postavili. 5. Ponovo upi{ite svoju lozinku. Kliknite na dugme OK da biste zatvorili dijalo{ki okvir koji se odnosi na potvrdu.

156


ADOBE ACROBAT

O LOZINK AMA I BEZBJEDNOSTI DOKUMENTA Prilikom izrade dokumenata Adobe PDF-a, autori mogu da koriste bezbjedonosne lozinke da bi ograni~ili mogu}nosti otvaranja, {tampanja, pa ~ak i ure|ivanja dokumenta. Dokumenti PDFa koji posjeduju ta bezbjedonosna ograni~enja zovu se dokumenti sa ograni~enim pristupom. Pobolj{anje bezbjednosti dokumenta moè se ostvariti primjenom sljede}ih metoda: Zabrana otvaranja, ure|ivanja i {tampanja (pro~itajte „Adding passwords and setting security options” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Ograni~avanje pristupa dokumentu PDF-a korisnicima sa utvr|enog spiska; odre|ivanje korisnika koji mogu da ure|uju dokument u procesu koji se naziva {ifrovanje (pro~itajte ,,Encrypting PDF files for a list of recipients” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Certifikovanje dokumenta PDF-a, {to zna~i da, kada je dokument certifikovan, zabranjeno je uno{enje izmjena (pro~itajte „Certifying a document” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help), Promjena parametara dozvole pristupa reprodukciji filmova i zvu~nih sekvenci (pro~itajte „Setting Trust Manager preferences” u sistemu Complete Acrobat 6.0 Help). Kada vam neko po{alje dokument PDF-a sa ograni~enim pristupom, mo`da }ete morati da upi{ete lozinku da biste ga otvorili. Ako je dokument {ifrovan, mo`da ne}ete mo}i da ga otvorite bez dozvole osobe koja je dokument kreirala. Pored toga, dokumenti sa ograni~enim pristupom ili certifikovani dokumenti }e mo`da onemogu}iti da {tampate svoje datoteke ili da iskopirate informacije u neku drugu aplikaciju. Ukoliko imate problema prilikom otvaranja dokumenta PDF-a, ili ukoliko vam je ograni~ena mogu}nost kori{}enja odre|enih funkcija, stupite u vezu sa autorom dokumenta.

PROMJENA PARAMETARA KONVERZIJE Kasnije u ovom poglavlju, koristit }ete druga~iji skup parametara konverzije prilikom izrade jedne manje datoteke koja je pogodnija za slanje e-mailom kao priloèni dokument. Me|utim, u ovom dijelu, koristit }ete podrazumevane parametre konverzije. Napomena: Parametri konverzije, koji se zadaju na kartici Settings i kartici Security u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, ostaju na snazi sve dok ih ne promijenite. Ukoliko, naprimjer, u procesu konverzije primijenite za{titu pomo}u lozinke, obavezno uklonite parametar za{tite pomo}u lozinke u dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, u slu~aju da ne èlite da ova bezbjednost vaì za naredne konverzije.

ADOBE ACROBAT


1. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera, odaberite strelicu pored menija Conversion Settings. Ovaj meni navodi prethodno definisane parametre konverzije koji se koriste za izradu datoteka Adobe PDF-a. Ve}ini korisnika su dovoljni sljede}i prethodno definisani parametri: High Quality, Press Quality, Smallest File Size i Standard. Ako treba da prilagodite parametre konverzije, koristite dugme Advanced Settings da biste pristupili dijalo{kom okviru Adobe PDF Settings. Da biste vidjeli obja{njenje za podrazumijevane parametre konverzije, odaberite naziv konverzije na meniju Conversion Settings. Opis se prikazuje pored informacione ikone. Koristite strelice za kretanje navi{e i naniè da biste pregledali cijeli tekst ukoliko je opis duì od dva reda.

Slika 3.6: Opis svakog podrazumijevanog parametra konverzije prikazuje se ispod menija Conversion Settings

2. Odaberite opciju Standard iz menija Conversion Settings. 3. Provjerite da li je opcija View Adobe PDF Result uklju~ena. Kada je ova opcija uklju~ena, Acrobat Professional se automatski pokre}e, a datoteka Adobe PDF-a koju ste napravili prikazuje se odmah po zavr{etku konverzije. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se olak{ava pristup va{im datotekama.

158


ADOBE ACROBAT

4. Kliknite na dugme OK da bi va{i parametri postali vaè}i. 5. Po{to ste definisali parametre koji }e se koristiti u konverziji, sada ste spremni da konvertujete svoju Wordovu datoteku u format Adobe PDF, ali }ete je najprije snimiti. 6. Odaberite komandu File>Save da biste svoj rad sa~uvali.

KONVERTOVANJE WORDOVE DATOTEKE 1. Samo kliknite na dugme Convert to Adobe PDF na Wordovoj liniji alata. 2. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF As upi{ite naziv svoje datoteke i snimite je. Datoteka je konvertovana u format Adobe PDF. Status konverzije je prikazan u polju za poruku Acrobat PDF Makera. Po{to ste obezbijedili dokument lozinkom da biste neovla{}enim korisnicima onemogu}ili njegovo otvaranje, dokument se ne}e automatski otvoriti. Umjesto toga, morat }ete da upi{ete lozinku koju ste postavili ranije u ovoj lekciji.

Slika 3.7

3. U dijalo{ki okvir Password upi{ite lozinku i kliknite na dugme OK.

Slika 3.8

ADOBE ACROBAT


Acrobat prikazuje va{u konvertovanu datoteku. Primijetit }ete da je Wordov komentar pretvoren u otvorenu napomenu Adobe PDF-a. 4. Po{to ste napomenu pro~itali, odaberite dugme za zatvaranje na njoj da biste je zatvorili. 5. Kada odaberete karticu sa natpisom Bookmarks u navigacionom prozoru, zapazit }ete da su markeri automatski formirani, i to prema istoj hijerarhiji kao u Wordovom dokumentu. Odaberite marker Naslov 1. 6. Kada zavr{ite sa pregledom datoteke, odaberite komandu File>Close da biste svoj rad sa~uvali i zatvorili. 7. Odaberite komandu File>Exit da biste zatvorili Acrobat Professional. 8. U Wordu odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. 9. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security, a potom kliknite na polje Require a Password to Open the Document da bi se ova opcija isklju~ila, pa kliknite na dugme OK. Ukoliko ne isklju~ite ovu opciju, svi dokumenti koje pravite koriste}i Acrobat PDF Maker zahtijevat }e upisivanje lozinke da biste mogli da ih otvorite. 10. Iza|ite iz Microsoft Worda. Moète da konvertujete vi{e datoteka iz Officea, i to razli~itih tipova, i da ih objedinite u jednu datoteku PDF-a kori{}enjem komande Create From Multiple Files u Acrobatu.

160

Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom

ADOBE ACROBAT

3.4. Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom Prezentacije PowerPointa su efikasno sredstvo za proslje|ivanje va{ih poruka, ali je problem u tome {to ni svako mjesto koje na Internetu posje}ujete ni svaka osoba kojoj èlite da uputite prezentaciju nemaju sistem sa instaliranim Microsoft PowerPointom. Konvertovanjem svoje prezentacije iz PowerPointa u format Adobe PDF, omogu}ava se da prezentacija bude prikazana na bilo kom sistemu koji ima instaliran ina~e besplatan softver Adobe Reader. Isto tako, moète e-mailom da po{aljete svoju prezentaciju kao verziju PDF-a svim osobama koje posjeduju Adobe Reader. Oni }e tu prezentaciju vidjeti u originalnom obliku koji ste osmislili. Mjesta prelaza sa jedne na drugu stranicu su o~uvana. U ovom dijelu priru~nika, konvertovat }ete prezentaciju iz PowerPointa u Adobe PDF i poslati je preko e-maila, pri tom ne napu{taju}i aplikaciju PowerPoint ni za trenutak.

O DATOTECI PROGRAMA POWERPOINT 1. Pokrenite Microsoftov PowerPoint. 2. Odaberite komandu File>Open. Odaberite bilo koju datoteku sa ekstenzijom .ppt, a zatim kliknite na komandu Open. Najprije }ete pregledati datoteku u PowerPointu. 3. Odaberite komandu View>Slide Show. 4. Pritisnite tipku Enter da biste pre{li na drugu stranicu. Prvo {to se zapaà je primjena prelaza u prezentaciji. Tako|e, primijetit }ete sve karakteristi~ne znakove za nabrajanje, te druge elemente koje sadrì svaka prezentacija. Svi ovi elementi pojavit }e se u datoteci Adobe PDF-a koju pravite (Naprimjer, trepere}a animacija se ne}e sa~uvati, ali }e sve informacije biti prisutne.). Pritisnite tipku Esc da biste se vratili normalnom prikazu PowerPointa.

PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE Najprije }ete provjeriti podrazumijevane parametre Adobe PDF-a da biste bili sigurni da oni odgovaraju va{im potrebama.

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom 161

1. Odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings. 2. Ranije u ovoj lekciji, kada ste konvertovali Wordovu datoteku, dijalo{ki okvir Acrobat PDF Makera imao je ~etiri kartice: Settings, Security, Word i Bookmarks. Kod PowerPointa, ovaj dijalo{ki okvir ima samo kartice Settings i Security. 3. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. Nikakvi bezbjedonosni parametri nisu zadati za konverziju, {to je i pravilno, budu}i da èlite da va{u datoteku PDF-a moè svako da otvori i pogleda. Kada biste htjeli da dodate bezbjedonosne parametre, to biste uradili na isti na~in kao {to je opisano u dijelu “Postizanje bezbjednosti datoteke Adobe PDF-a”. 4. Kliknite na karticu Settings. Ako namjeravate da ovu datoteku po{aljete e-mailom ve}em broju ljudi, poèljno je da datoteka bude {to manja. 5. Kliknite na strelicu pored teksta Conversion Settings da biste otvorili meni, a zatim odaberite opciju Smallest File Size.

Slika 3.9: Odaberite prethodno definisane parametre konverzije kojima se dobija datoteka najmanje veli~ine

Prilago|avanje parametara konverzije obavit }ete pomo}u dugmeta Advanced Settings. Koristit }ete podrazumijevane parametre za sve ostale opcije konverzije. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se olak{ava pristup va{im datotekama.

162

Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom

ADOBE ACROBAT

6. Kliknite na dugme OK da biste prihvatili parametre i zatvorili dijalo{ki okvir.

KONVERTOVANJE I SLANJE PREZENTACIJE E-MAILOM Sada ste spremni da svoju prezentaciju PowerPointa konvertujete u Adobe PDF i po{aljete e-mailom primjenjuju}i samo jedan lak postupak. 1. Na liniji alata PowerPointa kliknite na dugme Convert to Adobe and E-mail. 2. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF File As odaberite Save da biste datoteku sa~uvali pod nekim nazivom i sa ekstenzijom .pdf. Konverzija u format Adobe PDF se prikazuje u prozoru za pra}enje toka procesa. Va{a podrazumijevana aplikacija koju {aljete e-mailom otvara se automatski, a u prilogu se dostavlja va{ dokument Adobe PDF-a. Od vas se o~ekuje samo da popunite informacije o primaocu poruke i da upi{ete poruku. 3. U novootvoreni prozor za elektronsku poruku upi{ite podatke o primaocu, popunite red koji se odnosi na naziv teme i upi{ite poruku koju èlite. Predlaèmo da poruku po{aljete samom sebi, kao test.

Slika 3.10

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje prezentacije PowerPointa koja se {alje e-mailom 163

4. Kada ste spremni da po{aljete poruku, odaberite komandu Send ili Send Message. I to je sve. Napravili ste verziju svoje prezentacije PowerPointa u PDF-u i poslali je e-mailom uop{te ne napu{taju}i PowerPoint. Verzija ove prezentacije u PDF-u je tako|e sa~uvana na va{em disku. Provjerite svoju datoteku PDF-a. 5. Ako ste datoteku PDF-a poslali na vlastitu e-mail adresu, otvorite najprije aplikaciju elektronske po{te, a zatim attachment u formatu PDF. Ukoliko datoteku PDF-a niste poslali sebi, dvostrukim klikom odaberite datoteku koju ste kreirali sa komandom Convert to Adobe PDF and E-Mail. 6. Ako je potrebno, odaberite dugme Single Page na statusnoj liniji da biste pregledali jednu po jednu stranicu prezentacije. Nakon toga, koristite dugmad Next Page i Previous Page da biste se kretali od jedne do druge strane. U jednoj od narednih lekcija nau~it }ete kako se pravi datoteka PDF-a koja se otvara u prikazu preko cijelog ekrana, pa tako izgledom podsje}a na prezentacije PowerPointa. 7. Kada zavr{ite sa pregledom datoteke PDF-a koju ste kreirali i poslali e-mailom, zatvorite je i iza|ite iz Acrobat Professionala. 8. Zatvorite datoteku PDF-a i iza|ite iz PowerPointa.

164

Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda

ADOBE ACROBAT

3.5. Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda U prethodnom poglavljima saznali ste kako se lako pravi datoteka PDF-a iz aplikacije Microsoft Officea i na koji na~in je {aljete prijateljima i kolegama elektronskom po{tom bez napu{tanja aplikacije Microsoft Officea. U ovom dijelu napravit }ete datoteku PDF-a iz Excelovog dokumenta i zapo~eti proces pregleda u kojem se ta datoteka {alje e-mailom odabranim osobama. Pored upravljanja procesom slanja elektronskom po{tom, Acrobatov proces pregleda e-maila nudi i mo}ne alate za upravljanje datotekama i komentarima zahvaljuju}i kojima je pregled znatno olak{an.

KONVERTOVANJE CIJELE RADNE SVESKE Ako konvertujete Excelovu datoteku u format Adobe PDF jednostavnim klikom na dugme za konvertovanje u Adobe PDF na Excelovoj liniji alata, obavit }ete konver ziju samo aktivnog radnog lista. Ukoliko èlite da konvertujete sve radne listove u svesci, morate najprije da odaberete opciju Convert Entire Workbook. Slika 3.11 Napomena: Va{ Excelov radni list automatski }e dobiti iste dimenzije kao list hartije u {tampa~u. Ne morate da brinete oko definisanja namjenske veli~ine stranice. Odaberite opciju Adobe PDF>Convert Entire Workbook. Ova opcija je uklju~ena kada se na njoj nalazi znak potvrde, a nije uklju~ena kada nema znaka potvrde (podrazumijeva se da je isklju~ena). PROVJERA PARAMETARA KONVERZIJE Parametri koje Acrobat PDF Maker koristi za konvertovanje Excelovih datoteka se zadaju na isti na~in kao za Word i PowerPoint. 1. Odaberite komandu Adobe PDF>Change Conversion Settings.

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda 165

2. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite opciju Smallest File Size iz menija Conversion Settings, s obzirom na to da }ete datoteku PDF-a slati elektronskom po{tom. Prilago|avanje parametara konverzije obavit }ete pomo}u dugmeta Advanced Settings. Koristit }ete podrazumijevane vrijednosti za sve ostale parametre konverzije. Provjerite da li je opcija Enable Accessibility and Reflow with Tagged PDF uklju~ena. Kada kreirate datoteke PDF-a sa oznakama, lak{e }ete iz njih kopirati tabelarne podatke u aplikacije sa tabelarnim prora~unima. Pravljenjem dokumenta PDF-a sa oznakama se tako|e olak{ava pristup va{im datotekama. Sada }ete provjeriti da li za datoteku sa kojom trenutno radite postoje nazna~eni bezbjedonosni parametri. 3. U dijalo{kom okviru Acrobat PDF Makera odaberite karticu Security. Nikakvi bezbjedonosni parametri nisu zadati za konverziju, {to je i pravilno, budu}i da èlite da va{u datoteku PDF-a moè svako da otvori i pogleda. Ako èlite da dodate bezbjedonosne parametre, to moète uraditi na isti na~in kao {to je opisano u dijelu „Postizanje bezbjednosti datoteke Adobe PDF-a”. 4. Kliknite na dugme OK da bi parametri konverzije postali vaè}i i da biste zatvorili dijalo{ki okvir. Sada }ete svoju Excelovu datoteku konvertovati i poslati na pregled.

POÊTAK PREGLEDA PREKO E-MAILA Kada datoteku {aljete e-mailom na pregled, koriste}i dugme Convert to Adobe PDF and Send for Review, vi, ustvari, datoteku PDF-a pakujete u jednu FDF instalacionu datoteku. Kada primalac otvori ovu instalacionu datoteku, istovremeno se otvara datoteka PDF-a, zajedno sa uputstvima za dodavanje i vra}anje komentara. S druge strane, kada otvorite komentare koje ste primili od ~italaca, komentari se automatski dodaju u mati~nu kopiju datoteke PDF-a. Tako|e, moète da koristite funkciju Review Tracker da biste pozvali i druge ~itaoce da se priklju~e ovom procesu, ili da biste poslali podsjetnike ~itaocima. 1. Kliknite na dugme Convert to Adobe PDF and Send for Review. Prije svega, od vas }e se zahtijevati da datoteku snimite.

166

Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda

ADOBE ACROBAT

2. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF File As odaberite komandu Save da biste datoteku sa~uvali pod nekim nazivom i ekstenzijom .pdf. Konverzija u format Adobe PDF prikazuje se u prozoru za pra}enje toka procesa. Acrobat se automatski pokre}e. Va{ dokument Adobe PDF-a (u FDF omota~u) se prilaè u novom prozoru za slanje elektronske poruke. Vi treba samo da popunite podatke o primaocu. Uputstva za pregled se ve} nalaze u tijelu elektronske poruke. Moète dodati jo{ neka obavje{tenja ako èlite. Napomenu li~ne prirode dodat }ete ako mi{em kliknete u prozor za elektronsku poruku da biste formirali ta~ku umetanja, pa upi{ete poruku. 3. Ako je ovo prvi put da koristite dugme za konvertovanje u Adobe PDF i slanje na pregled, od vas }e se zatraìti da upi{ete vlastitu e-mail adresu. Uradite to, pa kliknite na dugme OK. To je adresa na koju }e se komentari pregleda vra}ati. 4. Upi{ite elektronsku adresu prijatelja ili kolege u dijalo{ki okvir Send by Email for Review, a potom kliknite na dugme OK. Acrobat koristi ovu e-mail adresu kao povratnu adresu za komentare koje dostavljaju ~itaoci.

Slika 3.12

Napomena: Proces konvertovanja u Adobe PDF i slanja na pregled zahtijeva da po{iljalac i primalac budu na dva odvojena sistema. Proces se ne}e pravilno odvijati ako poruku {aljete epo{tom na vlastitu adresu. 5. Kada budete spremni da po{aljete poruku, odaberite komandu Send i postupite prema svim uputstvima koja se prikazuju na ekranu da biste zavr{ili proces slanja e-maila. 6. Zatvorite datoteku sa ekstenzijom .xls i iza|ite iz Microsoft Excela.

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje Excelovog dokumenta i po~etak pregleda 167

Slika 3.13

Slika 3.14

Funkciju pregleda putem e-maila ne moète da izvedete ako nemate barem jo{ jednog u~esnika. Predlaèmo da izvjesno vrijeme provedete eksperimenti{u}i sa kolegama kojima }ete slati svoj dokument na pregled.

168

Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku

ADOBE ACROBAT

3.6. Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku Acrobat Professional dodaje Microsoft Outlooku jedno dugme za prilaganje datoteke Adobe PDF-a, koje omogu}uje da datoteke konvertujete u format Adobe PDF i da konvertovanu datoteku po{aljete e-mailom kao prilog, bez napu{tanja aplikacije Outlook. Dugme Attach as Adobe PDF vidjet }ete samo u prozoru sa natpisom New Mail ili New Discussion. 1. Otvorite Microsoft Outlook i kliknite na dugme New (ili na komandu New>Mail Message) da biste otvorili novu poruku elektronske po{te.

Slika 3.15

2. Na liniji alata nove e-mail poruke, kliknite na dugme Attach as Adobe PDF da biste otvorili dijalo{ki okvir Choose File to Attach as Adobe PDF. 3. Odaberite neku tekstualnu datoteku, pa kliknite na dugme Open. Napomena: Ako je tip datoteke takav da se ne moè konvertovati u datoteku Adobe PDF-a, postavi}e vam se pitanje da li èlite da priloìte nekonvertovanu datoteku. U podràne tipove datoteka spadaju: datoteke Microsoft Officea, PostScript, datoteke formata slike, tekstualne datoteke i datoteke HTML.

ADOBE ACROBAT

Konvertovanje i slanje datoteke kao attachmenta u Microsoft Outlooku

169

Slika 3.16

4. U dijalo{kom okviru Save Adobe PDF Files As sa~uvajte datoteku pod istim imenom, ali sa ekstenzijom .pdf. Polje za poruku pokazuje napredovanje konverzije a, zavisno od tipa datoteke, aplikacija koja vr{i kreiranje PDF-a moè se pokrenuti u pozadini i automatski se zatvoriti kada se konverzija zavr{i. Izvorna datoteka konvertuje se u format Adobe PDF, snima se na odabranom mjestu na ra~unaru, a kopija te datoteke u PDF-u se prilaè u novu e-mail poruku u Microsoft Outlooku. Vi treba samo da upi{ete podatke o primaocu, napi{ete tekst svoje e-mail poruke i odaberete komandu Send. 5. Kada zavr{ite, iza|ite iz Microsoft Outlooka.

170 Razmatranje parametara bezbjednosti

ADOBE ACROBAT

3.7. Razmatranje parametara bezbjednosti Acrobat Professional omogu}ava digitalno potpisivanje dokumenta ili certifikovanje dokumenta da biste potvrdili njegovu sadrìnu u trenutku potpisivanja ili certifikovanja. Ove opcije nisu opisane u ovom priru~niku. Me|utim, postoje situacije kada }ete jednostavno poèljeti da ograni~ite pristup dokumentu. To }ete posti}i dodavanjem bezbjednosti svojim datotekama Adobe PDF-a. Kada otvorite dokument koji ima ograni~eni pristup ili neku vrstu bezbjednosti koja je na njemu primijenjena, vidjet }ete ikonu u donjem dijelu, na lijevoj strani statusne linije. Klikom na ovu ikonu se otvara dijalo{ki okvir koji saop{tava detaljnije podatke o ograni~enjima koja vaè za doti~ni dokument. 1. Odaberite komandu File>Open i otvorite bilo koju datoteku PDF-a na kojoj su postavljena ograni~enja. 2. Kada kliknete na dugme Sign na alatnoj traci Acrobat, primijetit }ete da je komanda Sign This Document ispisana blijedosivom bojom.

Slika 3.17: Bezbjedonosni parametri jedne datoteke PDF-a

ADOBE ACROBAT

Razmatranje parametara bezbjednosti 171

3. Odaberite komandu Tools>Commenting>Show Commenting Toolbar, pa }ete i ovoga puta zapaziti da su sve alatke za davanje komentara i tekstualno markiranje svijetlosive. Nakon toga, kliknite na dugme Close da biste zatvorili alatnu traku Commenting. 4. Kliknite na dugme Secure na alatnoj traci Acrobata, pa iz menija odaberite komandu Display Restrictions and Security. Dijalo{ki okvir navodi sve dozvoljene i sve nedozvoljene radnje. Kako pogled spu{tate niz spisak, primijetit }ete da potpisivanje i komentarisanje nisu dozvoljeni, a to je razlog za{to su nazivi ovih alatki ispisani blijedom bojom na alatnoj traci Commenting (koraci 2 i 3). 5. Kada pro~itate sve {to vas zanima, komandom Cancel zatvorite dijalo{ki okvir Document Properties. 6. Odaberite komandu File>Close da biste zatvorili datoteku koja ima postavljena ograni~enja. Sada poku{ajte izmijeniti parametre bezbjednosti za jednu svoju datoteku.

DODAVANJE BEZBJEDONOSNIH PARAMETARA DATOTEK AMA PDF-a Svojim datotekama Adobe PDF-a moète dodati bezbjedonosne parametre u trenutku kada ih pravite ili kasnije. Moète obezbijediti ~ak i datoteke koje primate od drugih, izuzev kada je tvorac dokumenta ograni~io broj osoba koje mogu mijenjati parametre bezbjednosti. U Acrobat Professionalu se nudi nekoliko na~ina na koje moète posti}i bezbjednost dokumenta: Moète na svoje datoteke primijeniti za{titu lozinkom da biste korisniku nametnuli ograni~enje u pogledu onoga {ta sa njima smije da radi. Naprimjer, moète da zabranite {tampanje i ure|ivanje va{ih datoteka, ili dodavanje komentara u njih. Moète primijeniti za{titu lozinkom da biste osobama kojima dozvoljavate da otvaraju va{e datoteke ograni~ili pristup. Moète primijeniti za{titu lozinkom u nastojanju da ograni~ite pristup osobama kojima dozvoljavate da mijenjaju parametre bezbjednosti na va{im datotekama. Moète {ifrovati svoje datoteke i na taj na~in ograni~iti pristup na prethodno definisani skup korisnika i, tako|e, ograni~iti tipove radnji koje oni smiju da izvr{e na va{im datotekama. Moète certifikovati svoje dokumente da biste potvrdili sadrìnu i dozvolili korisnicima da naprave odre|ene vrste izmjena. Za razliku od digitalnog potpisa, certifikacija ne postaje nevaè}a ako korisnik napravi odobrene tipove izmjena.


ADOBE ACROBAT

U ovom dijelu knjige, dodat }ete za{titu lozinkom da biste ograni~ili pristup osobama koje smiju da otvaraju dokument, kao i pristup osobama kojima dozvoljavate da mijenjaju parametre bezbjednosti.

DODAVANJE LOZINKE Postoje dvije vrste lozinki za za{titu dokumenata Adobe PDF-a. Moète dodati lozinku Document Open (za otvaranje dokumenta) tako da samo korisnici koji znaju lozinku mogu otvarati dokument, odnosno lozinku Permissions (za dozvole) tako da samo korisnici koji znaju lozinku mogu mijenjati dozvole za dokument. U ovom dijelu knjige, dodat }ete za{titu lozinkom svojoj datoteci sa logotipom tako da niko ne moè da promijeni njenu sadrìnu i da neovla{}eni korisnici ne mogu da otvaraju i koriste tu datoteku. 1. Odaberite komandu File>Open i otvorite bilo koju datoteku PDF-a u kojoj imate sliku kreiranu u programu Adobe Photoshop i za koju niste postavljali bezbjedonosne parametre.

Slika 3.18: Karakteristike datoteke PDF-a bez bezbjedonosnih parametara

ADOBE ACROBAT


2. Kliknite na dugme OK da biste zatvorili dijalo{ki okvir Adobe Picture Tasks. 3. Kliknite na dugme Secure koje se nalazi na alatnoj traci Acrobat, a zatim odaberite komandu Display Restrictions and Security. Kliknite na natpis Security u lijevom okviru. Na ovu datoteku nije primijenjena nikakva za{tita. Prije svega, odlu~it }ete koji tip bezbjednosti èlite da dodate. 4. Iz okvira Security Method, klikom na strelicu odaberite Password Security. Automatski se otvara dijalo{ki okvir Password Security Settings.

Slika 3.19: Postavljanje za{titne lozinke na dokument

Najprije }ete zadati nivo kompatibilnosti. Ovdje se podrazumijeva nivo kompatibilnosti sa Acrobatom 5 ili novijim verzijama. Ako ste sigurni da svi va{i korisnici imaju Acrobat 5 ili novije verzije, ovaj nivo kompatibilnosti je odgovaraju}i. Ali, ukoliko mislite da neki korisnici jo{ uvijek rade u Acrobatu 4, treba da postavite vrijednost na Acrobat 3 and later. Me|utim, imajte na umu da je to niì nivo {ifrovanja, odnosno da je mogu}nost de{ifrovanja ve}a.


ADOBE ACROBAT

5. Odaberite nivo kompatibilnosti iz menija Compatibility. Mi smo u primjeru sa slike koristili Acrobat 3 and later. 6. Kliknite na prazno polje pored opcije Require a Password to Open the Document, pa upi{ite svoju lozinku. Mi smo upisali Adobe678.

Slika 3.20: Dijalo{ki okvir kojim se potvr|uje {ifra za otvaranje dokumenta PDF-a

Ovu lozinku koristit }ete zajedno sa svima onima za koje èlite da mogu otvarati dokument. Ne zaboravite da se u lozinkama razlikuju velika i mala slova. Napomena: Obavezno zapisujte svoje lozinke na sigurno mjesto. Ako lozinku zaboravite, ne moète je iz dokumenta povratiti. Mo`da je bolja i jednostavnija varijanta da na sigurnom mjestu sa~uvate neza{ti}enu kopiju dokumenta. Sada }ete dodati drugu lozinku koja kontroli{e lica kojima je dozvoljeno da mijenjaju parametre {tampanja, ure|ivanja i bezbjednosti za datoteku PDF-a. 7. Pod natpisom Permission kliknite u polje pored opcije Use a Password to Restrict Printing and Editing of the Document and its Security Settings, pa upi{ite svoju lozinku. Mi smo upisali Adobe345. Napomena: Lozinka za otvaranje i lozinka za dozvole ne smiju da budu iste. 8. U meniju Printing Allowed odlu~ite da li }ete dozvoliti {tampanje uop{te, {tampanje na niskoj rezoluciji, ili {tampanje na visokoj rezoluciji. Mi smo odabrali High Resolution. 9. Iz menija Changes Allowed odaberite tip izmjena koje }ete korisnicima dozvoliti da prave. Mi smo se opredijelili za Commenting, Filling in Form Fields, and Signing i tako korisnicima dozvolili da prokomentari{u sadràj datoteke. 10. Kliknite na dugme OK da bi izmjene postale vaè}e.

ADOBE ACROBAT


Slika 3.21: Postavljanje ostalih bezbjedonosnih parametara dokumenta PDF-a

11. U prvom dijalo{kom okviru ponovo upi{ite lozinku za otvaranje. Mi smo upisali Adobe678. Nakon toga, kliknite na dugme OK, pa jo{ jednom na isto dugme da bi se zatvorio okvir sa upozorenjem. 12. U drugom dijalo{kom okviru ponovo upi{ite lozinku za dozvole. Mi smo upisali Adobe345. Nakon toga, kliknite na dugme OK, pa jo{ jednom na isto dugme da bi se zatvorio okvir sa upozorenjem. Zapazit }ete da su se radnje koje stoje na raspolaganju korisnicima izmijenile. Detaljnije informacije o primijenjenoj bezbjednosti dobit }ete ako kliknete na dugme Show Details. 13. Kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Document Properties. 14. Odaberite komandu File>Save da biste sa~uvali svoj rad i primijenili izmjene koje se ti~u bezbjednosti. 15. Odaberite komandu File>Close da biste zatvorili svoju datoteku PDF-a. Sada provjerite bezbjednost koju ste upravo dodali svojoj datoteci.


ADOBE ACROBAT

OTVARANJE DATOTEKE ZA[TI]ENE LOZINKOM 1. Odaberite komandu File>Open i ponovo otvorite datoteku PDF-a sa slikom koja je ra|ena u programu Adobe Photoshop. Od vas se zahtijeva da upi{ete potrebnu lozinku da bi se datoteka otvorila. 2. Mi smo upisali Adobe678 i kliknuli na dugme OK. Zatim, jo{ jednom kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Adobe Picture Tasks (ako u toj datoteci imate sliku iz programa Photoshop). Sada }ete testirati lozinku za dozvole. 3. Kliknite na dugme Secure na alatnoj traci, pa zatim odaberite komandu Display Restrictions and Security. 4. U dijalo{kom okviru Document Properties poku{ajte da izmijenite Security Method sa Password Security na No Security. Acrobat traì da upi{ete lozinku za dozvole. 5. Mi smo upisali Adobe345 i kliknuli na dugme OK, pa jo{ jednom na isto dugme. Sva ograni~enja su sada eliminisana iz datoteke. 6. Kliknite na dugme OK da bi se zatvorio dijalo{ki okvir Document Properties. 7. Komandom File>Close zatvorite datoteku ne ~uvaju}i izmjene.

UNIX I OTVORENE PLATFORME

DETALJAN SADR@AJ

4. UNIX i otvorene platforme 4.1. Nastanak i razvitak Unixa ..............................................................181 4.2. Verzije Unixa ..........................................................................................185 LINUX ............................................................................................................186 Verzije Linuxa ..........................................................................................187 Distribucije Linuxa ..................................................................................187

4.3. Upravljanje datotekama ..................................................................189 STAZE ............................................................................................................189 NAREDBE U UNIXU ZA RAD SA DATOTEKAMA....................................191 Pregled sadràja datoteke ......................................................................192 Rad sa direktorijima ................................................................................193 Prava pristupa ........................................................................................194 Manipulacije datotekama i direktorijima ................................................196

MIME TIPOVI SADR@AJA DATOTEKA ........................................................197 SPECIJALNE DATOTEKE ..............................................................................197 Znakovni i blok ure|aji ............................................................................197 Simboli~ki i ~vrsti linkovi ..........................................................................198

MONTIRANJE I DEMONTIRANJE SISTEMA DATOTEKA ......................200

4.4. X-Windows ..............................................................................................203 4.5. Pojam platforme ..................................................................................206 4.6. Otvorenost platformi ........................................................................208 4.7. Otvoreni softver ....................................................................................210 NEKOLIKO POPULARNIH PAKETA NA BAZI OTVORENOG SOFTVERA ......211


Nastanak i razvitak Unixa 181

4. UNIX I OTVORENE PLATFORME

4.1. Nastanak i razvitak Unixa Operativni sistem Unix je napravio prvi iskorak izvan istraìva~kih laboratorija 1974. godine, kada su ga u jednom stru~nom ~lanku opisali njegovi tvorci Ken Thompson i Dennis Ritchie. U nekoliko prethodnih godina oni su, skupa sa drugim istraìva~ima sa univerziteta i istraìva~kih laboratorija, radili na dizajnu ambiciozno zami{ljenog sistema pod nazivom Multics ~iji je razvoj financirala jedna agencija ameri~kog Ministarstva odbrane. Projekt Multics nije dovr{en u okviru predvi|enog vremena i budèta, pa je ubrzo i napu{ten. Me|utim, Thompson i Ritchie nisu se mogli pomiriti s neuspjehom, pa su za vlastite potrebe, rade}i za Bell laboratorije unutar telekomunikacionog koncerna AT&T, nastavili sa razvojem pojednostavljene verzije Multicsa. Sistem kojega su razvijali trebao je odgovoriti na nekoliko elementarnih zahtjeva. Prije svega, trebao je znati upravljati razli~itim ulazno-izlaznim ure|ajima i omogu}iti jednostavno pohranjivanje podataka u datoteke i direktorije, tako da ih korisnici mogu dijeliti ako to èle. Drugo, sistem je trebao omogu}iti jednostavnu komunikaciju sa korisnikom i pisanje, testiranje i pokretanje korisni~kih programa. Zbijaju}i pomalo {alu sa napu{tenim megaprojektom Multics, kome je ime dao njihov kolega iz Bell laboratorija Brian Kernighan, Thompson i Ritchie su svoj sistem nazvali Unix. Unix je uskoro po~eo da sti~e poklonike u akademskom svijetu i me|u kompjuterskim stru~njacima. Jedan od razloga za to bila je ~injenica da AT&T prema federalnim propisima nije mogao prodavati i licencirati kompjuterski softver, pa su Bell laboratorije zainteresiranim korisnicima, mahom u akademskoj zajednici, po~ele davati Unix bez naknade, ali i bez podr{ke i odràvanja. Novi su se korisnici oslanjali na dokumentaciju koja je dolazila uz sistem i koju su napisali njegovi autori ili drugi istraìva~i. Interes korisnika i rastu}a popularnost Unixa doveli su do toga da su se 1977. godine pojavili prvi “Value Added Resellers”, odnosno firme koje su osnovnu verziju Unixa dopunjavale raznim korisnim aplikacijama i takve ih dalje licencirali krajnjim korisnicima.

182 Nastanak i razvitak Unixa


Od samoga po~etka, Unix je odlikovala mala hardverska zahtjevnost. Upravo u vrijeme njegovog nastanka, Digital Corporation, firma koju su osnovali IBM-ovi stru~njaci, izbacila je na trì{te PDP liniju mini-ra~unara koji su malim i srednjim kompanijama za desetinu cijene nudili mogu}nost automatske obrade podataka koja je do tada bila isklju~ivo u domenu “ozbiljnih” i velikih ra~unarskih sistema koje su IBM, CDC i druge kompjuterske korporacije prodavale velikim firmama. Stoga nije ni ~udo da su univerziteti u SAD po~eli na{iroko kupovati mini-ra~unare za svoje laboratorije i istraìva~ke centre, te da su naj~e{}e ma{ine na kojima je sedamdesetih i osamdesetih godina radio Unix pripadale porodici ra~unara PDP i kasnijoj VAX. Ra~unar na kome su Thompson i Ritchie izgradili prvi sistem Unix imao je vi{e nego skromne osobine: 16 KB (kilobajta, 1KB=1024 bajta) memorije za operativni sistem, 8 KB memorije za korisni~ke programe i 512 KB tvrdog diska. To je pribli`no deset hiljada puta manje memorije i osamdeset hiljada puta manje prostora na disku nego {to je imao prosje~an PC u ekonomskoj klasi 2003. godine, a da o brzini rada i ne govorimo. Jedan od glavnih principa u razvoju sistema Unix bio je naglasak na jasnoj strukturi, logi~kom razdvajanju sistema i korisni~kog interfejsa, te uniformnom upravljanju ulazno-izlaznim ure|ajima. Razmi{ljaju}i o tome kako da prenesu svoju prvu verziju, koju su napisali u asembleru za PDP, sa eksperimentalne na drugu i ne{to ja~u ma{inu, tvorci Unixa su napravili do tada nevi|en presedan i ponovo napisali cjelokupan kod operativnog sistema u vi{em programskom jeziku C koji nije ovisio o proizvo|a~u kompjutera i ugra|enom hardveru. Da bi se Unix prenio na neki novi model kompjutera, bile su potrebne tek manje izmjene u izvornom kodu. înjenica da je Unix napisan u programskom jeziku C, koji je znatno bliì ~ovjeku od asemblera u kojem su pisani svi raniji operativni sistemi, katalizirala je njegovo {irenje i uskoro skoro da nije bilo modela kompjutera za koju nije postojala neka verzija Unixa. Zapravo, programski jezik C su razvili Richie i Khernigan upravo za potrebe pisanja Unixa. Svoj su posao uradili tako dobro da se C uskoro pro{irio i na sve ostale oblasti programiranja i postao fakti~ki standard, ostvariv{i primat koji i danas drì njegov nasljednik C++. Tvorci Unixa su bili svjesni da je verzija C njihovog operativnog sistema nekih 20-40% manje efikasna od asemblerske verzije. Me|utim, taj nedostatak je postepeno potiskivan rastu}om brzinom ra~unara i pobolj{anjima kompajlera C. Osnovni principi dizajna sistema Unix ostali su manje-vi{e isti od njegovog nastanka do danas. Oni se mogu sumirati na slijede}i na~in: sistem ima jednostavan korisni~ki interfejs preko koga korisnici mogu izvr{iti èljene funkcije;


Nastanak i razvitak Unixa 183

sadrì osnovne funkcije koje omogu}avaju da se kompleksniji programi grade od manje kompleksnih dijelova; koristi hijerarhijski sistem datoteka koji omogu}uje lako upravljanje i odràvanje; koristi konzistentan format za datoteke – vidi ih kao nizove bajtova – {to pojednostavljuje pisanje korisni~kih programa; pruà uniforman i jednostavan pristup hardverskim ure|ajima povezanim na sistem; Unix je vi{ekorisni~ki i vi{eprocesni sistem u kojem svaki korisnik moè imati nekoliko istovremeno pokrenutih procesa; te sistem skriva hardversku organizaciju ra~unara od korisnika i time omogu}ava pisanje programa koji rade na najrazli~itijim modelima ra~unara. Pojava mikroprocesora je zna~ila novu revoluciju u razvoju i {irenju Unixa. Dok su prvi personalni ra~unari bili nedovoljno hardverski mo}ni za izvr{avanje Unixa, proizvo|a~i grafi~kih radnih stanica, kao {to su Silicon Graphics i Sun Microsystems, proizvodili su svoje verzije koje su omogu}avale dizajnerima i drugim specijalistima rad sa zahtjevnim aplikacijama kao {to su ra~unarske simulacije i grafi~ko modeliranje. Prve varijante Unixa na personalnim ra~unarima pojavljuju se sredinom osamdesetih, sa pojavom PC AT ra~unara sa procesorom Intel 80286. Pojavom procesora 80386, te kasnijih 486 i Pentiuma, pale su i zadnje barijere za kori{tenje Unixa i operativnih sistema pravljenih po njegovom uzoru na personalnim ra~unarima. Druga bitna snaga koja je vremenom oja~ala poziciju i pro{irila upotrebu Unixa bilo je {irenje Interneta. I Unix i Internet su se po~eli razvijati u istim ili barem vrlo srodnim istraìva~kim centrima, tako da je osnovni mre`ni softver za Internet pisan na Unixu, a Unix je bio prvi “mre`ni” operativni sistem spreman za Internet. To je uslovilo da su razni operativni sistemi bazirani na Unixu u samom po~etku postali normalan izbor za mre`ne servere, iako }e kasnije, u drugoj polovini devedesetih, po uzoru na Unix, isti proboj poku{ati i drugi operativni sistemi, prije svih Windows i MacOS. Postoji mnogo faktora kojima Unix duguje svoju popularnost, naro~ito u akademskim krugovima, istraìva~kim laboratorijama i me|u specijalistima u pojedinim oblastima. Me|u njih sigurno spada i ~injenica da je Unix nastao i nastavio biti prili~no otvorena platforma, o ~emu }e vi{e rije~i biti u narednom poglavlju. Me|u ostale faktore spada i ~injenica da je tokom decenija za Unix razvijeno veoma mnogo softvera, kako specijalisti~kog, tako i op}e namjene, sistemskog i aplikativnog. Mnogi od tih programskih paketa postali su pisani ili nepisani standardi u svojim oblastima.

184 Nastanak i razvitak Unixa


Noviji sistemi inspirirani Unixom, kao {to je Linux, postali su do te mjere standardne serverske platforme da, npr. Oracle prvo objavljuje prve verzije svojih sistema za upravljanje bazama podataka za Linux, a onda za sve ostale platforme. Ali, jedan od glavnih razloga za trajnu popularnost Unixa i operativnih sistema razvijenih na njegovoj osnovi sastoji se u tome {to kada korisnik savlada osnove kori{tenja jednog od tih sistema, prakti~no biva osposobljen za osnovno kori{tenje svih ostalih. Zbog toga i moèmo govoriti o osnovama kori{tenja Unixa op}enito, a ne o kori{tenju pojedine verzije nekog od proizvo|a~a ili distributera ovog operativnog sistema.


Verzije Unixa 185

4.2. Verzije Unixa Ve} u prvih nekoliko godina u kojim su se istraìvanja na razvoju Unixa odvijala prvenstveno u Bell laboratorijima, sistem je doìvio {est izdanja, a 1977. godine je dalji razvoj iza{ao iz laboratorija i pre{ao djelimi~no u ruke drugih organizacija. AT&T je formirao svoju sistemsku grupu Unix (USG) koja je nastavila razvoj sistema oboga}uju}i ga raznim novim osobinama. Kao glavni rezultat i uskoro referentna verzija koja je razvijena pod okriljem USG-a, nastao je poznati Unix System V, koji je i sam od svoje pojave 1983. godine preko deceniju i pol doìvljavao nova izdanja. Neka od pobolj{anja koja je donio System V odnosila su se i na mogu}nost da Unix obavlja poslove u tzv. realnom vremenu, {to je zna~ajno pridonijelo mogu}nostima njegovoga kori{tenja u upravljanju ure|ajima i kontroli industrijskih procesa. Rad u realnom vremenu zna~i da sistem garantira reakciju na vanjske doga|aje unutar deklariranog maksimalnog vremenskog perioda. Drugi vaàn pravac razvoja, paralelan onome u USG-u, odvijao se na kalifornijskom sveu~ili{tu Berkeley, ~ije su verzije uskoro postale poznate po skra}enici BSD (eng. Berkeley Software Distribution). Verzija koja se ozna~ava kao 4.2BSD i koja se pojavila 1984. godine definirala je klju~ne mehanizme za Internet komunikaciju kao {to su sockets. Ta, i mnoga druga rje{enja ubrzo su preuzeta u drugim distribucijama Unixa, kao i novim operativnim sistemima baziranim na njemu ili po uzoru na njega. Nove verzije BSD-a su nastavile izlaziti sve do danas, a me|u njima je i FreeBSD – besplatna verzija na principu otvorenog koda. Od po~etka osamdesetih pojavljivale su se i druge verzije na specifi~nim platformama. Hewlett-Packard je za svoje servere razvio HP/UX, a Digital Research sistem pod nazivom Ultrix za ra~unare VAX. Na Intelovim platformama pojavila se Microsoftova verzija pod nazivom Xenix, a Sun Microsystems je na bazi izdanja BSD-a razvijao za svoje radne stanice najprije SunOS, a zatim, od po~etka devedesetih, operativni sistem Solaris. Kao {to moèmo vidjeti, Unixova scena je bila i ostala prili~no ìva, posebno kada je rije~ o komercijalnim verzijama sistema. Jo{ je ìvlje bilo u akademskim i istraìva~kim krugovima koji su aktivno radili na novim rje{enjima koja }e u devedesetim godinama uticati ne samo na komercijalna rje{enja Unixa, ve} i na mnoge druge operativne sisteme, posebno na personalnim ra~unarima, kao {to su Windows i MacOS. Va`no obilje`je Unixa je njegova standardizacija. Naime, Me|unarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je sredinom osamdesetih izdala standard pod nazivom POSIX koji je obuhvatio niz aspekata koji se o~ekuju od operativnog sistema, po~ev{i od organizacije

186 Verzije Unixa


podataka na disku i kontrole pristupa, preko alata i jednog broja korisni~kih programa, do skupa sistemskih funkcija koje sistemi kompatibilni sa POSIX-om moraju podràvati za pravljenje korisni~kih programa. Postojanje standarda POSIX zna~i da se veliki broj programa moè koristiti na svim verzijama Unixa, a ne samo na pojedinoj distribuciji. Ta prenosivost programa Unix sa jednog sistema na drugi funkcionira tako {to alati koji dolaze uz sisteme Unix omogu}avaju kompilaciju izvornog koda programa da bi se dobio izvr{ni program prilago|en ciljnom ra~unaru. I mnogi drugi noviji sistemi izabrali su POSIX kao jezgro svoje funkcionalnosti. Tako, npr. Microsoftova linija operativnih sistema Windows NT, 2000 i XP u sebi sadrì podsistem POSIX i podràva izvr{avanje programa kompatibilnih sa POSIX-om. Za kraj moèmo re}i da je Unix zajedni~ko ime za niz operativnih sistema koji su razvijani na istim principima dizajna i koji podlijeù istim standardima funkcionalnosti POSIX. Sve do druge polovine devedesetih godina, sistemi Unix su predstavljali veliki dio serverskih platformi i radnih stanica, ali su na personalnim ra~unarima bili slabo zastupljeni. Za ekspanziju Unixa na personalnim ra~unarima zaslu`na je pojava operativnih sistema Linux, a kasnije i MacOS X.

LINUX Linux je operativni sistem ~iju je prvu verziju 1992. godine napisao Linus Torvalds, inspiriran Minixom, jednom minimalisti~kom verzijom Unixa koju je radi lak{eg podu~avanja sistemskog programiranja razvio profesor Andrew Tanenbaum. Od svoga po~etka, Linux je razvijan po principima otvorenog softvera i licenciran je pod licencom GPL, o kojoj }e vi{e rije~i biti u dijelu posve}enom otvorenim platformama. U daljem razvoju Linuxa sudjelovale su stotine i hiljade ljudi {irom svijeta koji su izvorni kod sistema podvrgavali kriti~koj analizi, pronalazili i otklanjali gre{ke (bugove), testirali kako se sistem pona{a na najrazli~itijim hardverskim konfiguracijama i reìmima primjene, te predlagali pobolj{anja. Razvoj Linuxa je decentraliziran, {to zna~i da svako moè pristupiti izvornom kodu operativnog sistema smje{tenom u centralnom repozitoriju i dalje ga koristiti i modificirati u skladu sa licencom. Ve}ina developera razvija specifi~ne segmente Linuxa i zatim svoju verziju vra}a u centralni repozitorij kao novu podverziju. Jedan savjetodavni odbor (u kojem sudjeluje i Linus Torvalds) razmatra razne dodatke, modifikacije i podverzije i, ako ocijeni da su doìvjeli provjeru u praksi i da zadovoljavaju izvjesne kriterije kvaliteta i funkcionalnosti, uklju~uje ih u novu verziju sistema.


Verzije Unixa 187

Verzije Linuxa Verzije Linuxa se ozna~avaju sa tri broja odvojena ta~kama, po shemi x.y.z. Prvi broj (x) ozna~ava glavni broj verzije, drugi broj (y) ozna~ava podverziju, a tre}i (z) reviziju. Trenutno je glavna verzija Linuxa 2. Prelazak iz jedne u drugu glavnu verziju ozna~ava fundamentalno unapre|enje kapaciteta, funkcionalnosti i unutra{nje organizacije sistema. Podverzije ozna~avaju bitna unapre|enja unutar iste glavne verzije, i ozna~avaju se brojevima koji po~inju od nule. Parne vrijednosti ozna~avaju stabilne, a neparne nestabilne verzije (ili preciznije, podverzije ~ija stabilnost jo{ nije dokazana). Da bi se dokazala stabilnost neke verzije, potrebno je da protekne neko vrijeme u toku kojega }e sistem biti podvrgnut testovima primjene na razli~itim hardverskim konfiguracijama i u raznim reìmima rada. Revizija ozna~ava korake koji nastaju naj~e{}e otklanjanjem uo~enih bugova u teku}oj verziji. Produkciona verzija Linuxa u trenutku pisanja nosi oznaku 2.4.20, a teku}a stabilna verzija 2.6.1. Iako su obje verzije stabilne, razlika izme|u produkcione i teku}e stabilne verzije je analogna razlici izme|u stabilne i nestabilne verzije, samo ovaj put ne sa stanovi{ta stabilnosti funkcioniranja samog operativnog sistema, ve} stabilnog suìvota operativnog sistema i seta standardnih uslu`nih i aplikativnih programa koji se u praksi naj~e{}e koriste. Linux je jedan od operativnih sistema sa najrigoroznijim kriterijima stabilnosti u radu. Distribucije Linuxa Sam Linux je jezgro operativnog sistema (eng. kernel) sa pripadnim modulima (u koje spadaju i pogonski programi ili driveri za pojedine ure|aje) sa tek nekoliko najosnovnijih pomo}nih programa koji omogu}uju pripremu diska za instalaciju sistema i pokretanje sistema pri paljenju ra~unara. Po{to bi za skoro sve korisnike upotreba takvog golog jezgra bila vi{e nego neprakti~na, na trì{tu postoji mno{tvo distribucija Linuxa, koje pored samog kernela Linux sadrè i stotine pomo}nih, uslu`nih i aplikativnih programa. Distribucije se razlikuju prije svega po repertoaru softvera kojega uklju~uju i po instalacionim programima. Me|u mnogim distribucijama izdvajamo: RedHat

OpenLinux

Jedna od najpopularnijih distribucija sa mno{tvom softvera za primjene koje mogu varirati od korisni~kih radnih stanica do serverskih sistema. Od desktop okruènja, ova distribucija podràva KDE i GNOME. Vi{e informacija moète saznati na www.redhat.com. Caldera OpenLinux je namijenjen prije svega komercijalnoj upotrebi, a distribuira se besplatno ili u vidu komercijalnih paketa koji podrazumijevaju

188 Verzije Unixa

SuSE

Debian

Mandrake

Knoppix


Calderinu tehni~ku podr{ku i sadrè komercijalni softver, kao {to je Novell NetWare Client, AdabasD baza podataka, Partition Magic, Star Office i drugi. Naglasak je na kompatibilnosti sa POSIX-om. Vi{e informacija moète saznati na www.calderasystems.com. Originalna njema~ka distribucija, odnedavno u vlasni{tvu Novella, i jedna sa najve}im porastom u svijetu. Od desktop okruènja sadrì KDE i GNOME, kao i niz komercijalnih programskih paketa. Vi{e informacija na www.suse.com. Jedna od prvih distribucija Linuxa koja je u potpunosti nekomercijalni proizvod kojega odràva volonterska mreà programera. Sadrì podr{ku za komercijalni softver, a odràva i poslovnu saradnju sa firmama Sun i Corel. Vi{e informacija moète na}i na adresi www.debian.org. Jedna od distribucija u usponu, sa dosta istih karakteristika kao i kod distribucije RedHata. Odlikuje je jednostavnost u instalaciji i kori{tenju i prilago|enost prosje~nom korisniku. Ne{to vi{e moète na}i na www.linuxmandrake.com. Jedna od novijih distribucija, prvenstveno namijenjena onima koji èle eksperimentirati sa Linuxom prije nego {to ga instaliraju na kompjuter. U cijelosti se pokre}e sa CD-ROM-a. Dodatne informacije moète potraìti na www.knoppix.org.


Upravljanje datotekama 189

4.3. Upravljanje datotekama Datoteke su osnovne jednice upravljanja podacima na sistemu Unix. Datoteku bismo mogli definirati kao imenovani skup podataka. Pored imena, datoteka ima i niz drugih atributa, poput datuma i vremena kreiranja, zadnje promjene i zadnjeg pristupa o kojima }e biti rije~i ne{to kasnije. Kao {to smo ranije rekli, Unix je dizajniran tako da korisniku pruì hijerarhijski organiziran sistem datoteka. Ta hijerarhijska organizacija se predstavlja stablom direktorija koje po~inje u takozvanom korijenskom (eng. root) direktoriju, koji se ozna~ava znakom kose crte ‘/’1. Iz root direktorija se granaju drugi direktoriji, iz njih drugi itd., sve do prakti~no proizvoljne dubine. Kako }e stablo direktorija biti organizirano u konkretnom slu~aju, u principu ovisi od toga kako operativni sistem i korisnici organiziraju svoje podatke. Direktoriji, poput datoteka, imaju ime i druge atribute. Da bismo u potpunosti odredili datoteku, moramo navesti ne samo njeno ime, ve} i direktorij u kome se nalazi. Svaki program u Unixu ima svoj teku}i direktorij, tako da, ako za neku operaciju na datoteci navedemo samo ime datoteke, podrazumijeva}e se datoteka u teku}em direktoriju. Ina~e, na ra~unarskom sistemu moè se nalaziti proizvoljan broj datoteka sa istim imenom, ali u razli~itim direktorijima. Datoteke u razli~itim direktorijima, bez obzira da li imaju isto ili razli~ito ime, operativni sistem smatra fizi~ki razli~itim2. [to se ti~e davanja imena datotekama, u principu ono zavisi i od na~ina na koji operativni sistem, korisni~ki programi i sami korisnici organiziraju podatke sa kojima rade. Radi prenosivosti datoteka sa sistema na sistem, pri davanju imena predlaè se izbjegavanje znakova koji ne pripadaju engleskom alfabetu. Ako se u imenu datoteke koriste razmaci ({to se iz istih razloga ne preporu~uje), onda je naziv datoteke potrebno uokviriti znacima navoda. Sistemi Unix u principu prave razliku izme|u malih i velikih slova, kako kod naredbi, tako i kod naziva datoteka, {to treba imati na umu.

STAZE Da bismo potpuno odredili datoteku sa lokacijom na kojoj se ona nalazi u Unixovom hijerarhijski organiziranom sistemu, koristimo stazu (eng. path) koja moè biti apsolutna ili relativna. 1 2

Unix koristi znak '/' za razliku od Windowsa u kome se koristi znak obrnute kose crte '\'. Izuzetak su tzv. simboli~ki i tvrdi linkovi, o kojima }e više rije~i biti kasnije.

190 Upravljanje datotekama


Apsolutna staza po~inje od korijenskog direktorija, i sadrì nazive svih direktorija kojima se mora pro}i od korijenskog direktorija do direktorija u kojem se nalazi datoteka, te samog imena datoteke. Elementi staze se me|usobno odvajaju kosom crtom. Tako, npr. staza /home/joe/Documents/pismo ozna~ava datoteku sa nazivom “pismo” koji se nalazi u direktoriju “Documents” do koga se dolazi prelaskom iz korijenskog direktorija u direktorij “home”, pa u direktorij “joe”. Na sistemima Unix korisnik dobija vlastiti poddirektorij ~ije je ime jednako korisni~kom imenu, a lociran je u /home. Tako je /home/joe “doma}i” (eng. home), ili jednostavnije, po~etni direktorij korisnika joe. Ili, da damo druge primjere, staza /etc/passwd odnosi se na sistemsku datoteku sa podacima o korisnicima u direktoriju “etc” u koji se dolazi direktno iz korijenskog direktorija, a staza /vmlinuz na sistemsku datoteku “vmlinuz” koja se nalazi u korijenskom direktoriju. Korisnik sistema Unix u principu ne mora znati gdje se nalazi njegov po~etni direktorij. Kod upisivanja apsolutne staze neke datoteke, korisnik moè skra}eno ozna~iti dio koji se odnosi na po~etni direktorij sa valovitom crticom (znak “tilda”). Tako staza ~/Documents/pismo ozna~ava datoteku “pismo” u direktoriju “Documents” unutar korisnikovog po~etnog direktorija. Znak “tilda” moèmo iskoristiti i da bismo ukazali na po~etni direktorij nekog drugog korisnika. Naprimjer, staza ~/mama/slika.jpeg pokazuje na sliku u po~etnom direktoriju korisnika “mama”. Neke datoteke (i direktorije) koristi sam operativni sistem, tako da se njihova imena i lokacije ne mogu mijenjati – kao u slu~aju pomenute datoteke /etc/passwd. Korisni~ke datoteke korisnik moè organizirati kako èli. Relativne staze, za razliku od apsolutnih, ne po~inju od korijenskog direktorija sistema datoteka, niti od po~etnog direktorija korisnika, ve} od teku}eg direktorija. Prepoznajemo ih po tome {to ne po~inju znakom ‘/’ ili ‘~’. Pretpostavimo da je teku}i direktorij /home/joe. Tada relativna staza slika.jpeg ima isto zna~enje kao /home/joe/slika.jpeg, a Documents/pismo kao /home/joe/Documents/pismo. Ponekad se kod relativnih staza ukaè potreba da se ode jedan nivo iznad. Za to Unix rezervira prividni direktorij sa oznakom ‘..’3 (dvije ta~ke) koji ozna~ava direktorij iznad i

3

Navodnike '' ovdje koristimo da bismo izbjegli miješanje sa znakovima interpunkcije. Navodnici nisu dio staza i naredbi u Unixu.



pojavljuje se u svakom direktoriju osim u korijenskom (jer iznad korijenskog direktorija nema ni{ta). Ako nam je teku}i direktorij /home/joe/Documents, staza “../Pictures/fido.jpeg” ima isto zna~enje kao i /home/joe/Pictures/fido.jpeg, a “../../mama/slika.jpeg” kao /home/mama/ slika.jpeg. Pored direktorija “..”, Unix prikazuje i direktorij . (jedna ta~ka) koji ozna~ava teku}i direktorij. Kao i datoteke, tako i direktoriji imaju svoje staze. Naprimjer, staze /etc i ~/Documents se ne odnose na datoteke, ve} na direktorije. Zbog toga ponekad moè biti te{ko zaklju~iti da li se staza odnosi na datoteku ili na direktorij. Da bismo naglasili da se neka staza koju zadajemo odnosi na direktorij, a ne na datoteku, na kraj staze moèmo dodati kosu crtu. Tako, ako èlimo obaviti neku operaciju nad stazom zadatom kao ~/Documents/pismo/, Unix }e javiti gre{ku ukoliko taj direktorij ne postoji ili ako se staza u stvari odnosi na datoteku “pismo”. Iako sam operativni sistem ne name}e nikakve razlike u nazivima datoteka i direktorija4, ipak je uvrijeèna praksa da se na vrstu ili smisao podataka u datoteci na neki na~in ukaè i kroz njen naziv, tako {to se na njegov kraj dodaju ta~ka i kratka slovna oznaka tipa, {to se obi~no naziva ekstenzijom ili nastavkom. Tako, npr. datoteke ~ija se imena zavr{avaju sa .txt obi~no sadrè tekstualnu informaciju, one sa zavr{etkom .doc su dokument ra|en u nekom tekst procesoru itd. Izvr{ne verzije programa na Unixu obi~no se pohranjuju u datoteke bez ekstenzije5.

NAREDBE U UNIXU ZA RAD SA DATOTEK AMA U tabeli 4.1 navedene su neke od naj~e{}ih naredbi u Unixu za rad sa datotekama6. Uobi~ajen na~in za zadavanje ovih, kao i drugih naredbi u Unixu je da se one unesu preko tastature bilo na fizi~kom terminalu ili u terminal prozoru grafi~kog okruènja kao {to je X Windows, kao {to se vidi na slici 4.1. Naredbe upisujemo u teku}i redak i njihovo izvr{enje pokre}emo pritiskom na tipku Enter. Pri unosu naredbi, moèmo se na uobi~ajeni na~in koristiti strelicama i tipkama Del, odnosno Backspace.

4 5 6

I na jedne i na druge nazive odnose se ista ograni~enja u pogledu duìne i dopuštenih znakova, koja zavise od karakteristika korištenog sistema datoteka. Ovo je razli~ito od Windowsa, kod kojih }emo izvršne programe prepoznati po nastavku .exe. Oznake u uglastim zagradama predstavljaju opcije koje se mogu, ali i ne moraju navesti.



Slika 4.1: xterm: terminal prozor pod X Windowsima

Naredba cd [dir] Pwd mkdir novi-dir rmdir dir ls [-lhgFC...] [staza] chmod [-R] prava datoteka... mv {ta gdje cp [-R] {ta gdje rm [-R] datoteka... cat datoteka less datoteka

Opis Promjena teku}eg direktorija Prikaz teku}eg direktorija Pravljenje novog direktorija Brisanje postoje}eg direktorija Prikaz liste datoteka Promjena prava pristupa Premje{tanje datoteka i direktorija Kopiranje datoteka i direktorija Brisanje datoteka i direktorija Prikaz sadràja tekstualne datoteke

Tabela 4.1: Naj~e{}e naredbe u Unixu za rad sa datotekama

Pregled sadràja datoteke Ako èlimo pregledati sadràj tekstualne datoteke, na raspolaganju nam je naredba cat koja }e njen sadràj prikazati na ekranu. Naravno, ako datoteka nije tekstualna, ve} binarnog sadràja, vrlo je vjerovatno da }emo na ekranu imati hrpu besmislenih znakova.



Naredba cat moè biti nezgodna za kori{tenje ako je tekstualna datoteka duà nego {to moè stati na ekran. Za pregled duìh datoteka moèmo koristiti naredbu less, koja nam omogu}ava da se kroz datoteku kre}emo strelicama ili tipkama PgUp, PgDn, Home i End. Da bismo iza{li iz pregleda datoteke sa less, trebamo pritisnuti tipku Q. Rad sa direktorijima Prelazak u drugi direktorij, koji time postaje teku}i, postiè se naredbom cd. Bez zadatih argumenata, ova naredba }e nas vratiti u po~etni korisni~ki direktorij. Ako èlimo oti}i u direktorij iznad, to moèmo uraditi sa ‘cd ..’. Ako smo zaboravili u kome se direktoriju nalazimo (koji direktorij je teku}i), tu }e nam informaciju ispisati naredba pwd. Novi direktoriji se kreiraju komandom mkdir ~iji je argument naziv, relativna ili apsolutna staza direktorija koji se treba kreirati. Direktorij se moè obrisati naredbom rmdir, ali treba voditi ra~una da ova naredba vra}a gre{ku ako direktorij nije potpuno prazan. Direktorij koji nije prazan se moè obrisati naredbom rm -R, koji }e obrisati ba{ sve (uklju~uju}i i eventualne poddirektorije) – ali vodite ra~una da na ve}ini verzija Unixa posljedice ove komande ne mogu biti poni{tene: brisanje je trajno i nepovratno! Pregled sadràja direktorija dobija se naredbom ls. Ako se izostavi naziv direktorija, ova naredba daje pregled teku}eg direktorija. Naredba ls tipi~no daje izlaz kao na slici 4.2, koji predstavlja jednostavno spisak datoteka u direktoriju. Ako èlimo dobiti dodatne informacije o datotekama, moèmo iskoristiti mnogobrojne opcije ove naredbe, kao u ~esto kori{tenoj formi ls -lhF koja daje izlaz sa slike 4.3. idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls Dio 2’a.txt Unix-datoteke.lyx Dio 2’b.txt Unix-datoteke.pdb Dio 2.txt Unix-datoteke.tex Dio2-2.pdb Unix-datoteke2.lyx Dio2-2.txt Unix-datoteke2.lyx~

Unix-datoteke2.tex d2.txt dcb.postfix dcb.prefix dio2-1.txt

dop2-1.txt prst.tex strukt.html strukt.lyx strukt.lyx~

Slika 4.2: Primjer izlaza naredbe ls

Opcija -l nalaè naredbi ls da umjesto spiska datoteka u vi{e stubaca pokaè detaljne informacije sa pojedinom linijom za svaki element direktorija. Na po~etku listinga ispisana je ukupna veli~ina svih datoteka u direktoriju7. 7

Ovo treba uzeti sa rezervom iz dva razloga. Prvo, zauze}e fizi~kog prostora na disku moè biti ve}e, jer se prostor datotekama na disku ne dodjeljuje "knap", a drugo, u prikazanoj veli~ini ne u~estvuju poddirektoriji.



idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls -lhF total 268K -rwxr-xr-x 1 idragan users 4.0K 2004-03-09 14:17 Dio 2’a.txt -rwxr-xr-x 1 idragan users 170 2004-03-09 14:17 Dio 2’b.txt -rwxr-xr-x 1 idragan users 4.0K 2004-03-09 14:17 Dio 2.txt* -rw-r—r— 1 idragan users 4.3K 2004-03-10 11:55 Dio2-2.pdb -rw-r—r— 1 idragan users 4.1K 2004-03-10 20:43 Dio2-2.txt -rw-r—r— 1 idragan users 12K 2004-03-15 21:15 Unix-datoteke.lyx -rwxr-xr-x 1 idragan users 8.4K 2004-03-15 20:49 Unix-datoteke.pdb* -rw-r—r— 1 idragan users 9.9K 2004-03-16 09:13 Unix-datoteke.tex -rw-r—r— 1 idragan users 17K 2004-03-15 22:32 Unix-datoteke2.lyx -rw-r—r— 1 idragan users 17K 2004-03-15 22:23 Unix-datoteke2.lyx~ -rw-r—r— 1 idragan users 8.5K 2004-03-15 22:14 Unix-datoteke2.tex drwxr-xr-x 2 idragan users 4.0K 2004-03-16 09:14 analiza/ -rw-r—r— 1 idragan users 4.1K 2004-03-10 20:44 d2.txt -rw-r—r— 1 idragan users 15 2004-03-15 22:12 dcb.postfix -rw-r—r— 1 idragan users 165 2004-03-15 22:14 dcb.prefix -rw-r—r— 1 idragan users 8.2K 2004-03-09 14:22 dio2-1.txt -rw-r—r— 1 idragan users 4.0K 2004-03-09 14:21 dop2-1.txt Slika 4.3: Primjer izlaza ls -lhF naredbe

Prava pristupa Prvi element u liniji predstavlja atribute datoteke – njen tip i prava pristupa. Kod regularnih datoteka, prvi znak je crtica, a kod direktorija d. Ostali posebni tipovi datoteka imaju svoje slovne oznake na prvom mjestu. Zatim slijede tri grupe po tri znaka koje predstavljaju prava pristupa datoteci u tzv. u-g-o formatu. Da bismo razumjeli prava pristupa, pogledajmo prvo, tre}e i ~etvrto polje u redu. Ta polja definiraju korisnika i grupu kojima datoteka pripada. Prva grupa od tri slova u notaciji u-g-o8 odnosi se na prava korisnika kome datoteka pripada. Troslovna oznaka prava je oblika rwx, pri ~emu bilo koje od ovih slova moè biti zamijenjeno crticom (znak za minus), koja ozna~ava odsustvo pripadaju}eg prava. Slovo r ozna~ava pravo ~itanja datoteke, slovo w ozna~ava pravo pisanja, mijenjanja i brisanja datoteke, a slovo x pravo izvr{avanja programa koji je kodiran u datoteci (naravno, ako njen sadràj zaista

8

eng. user-group-others.



predstavlja program kojega sistem Unix moè izvr{iti). Iza imena datoteka koje se mogu izvr{iti, opcija -F naredbe ls stavlja zvjezdicu, a iza direktorija kosu crtu. Druga troslovna grupa predstavlja prava ostalih korisnika u grupi kojoj pripada datoteka, a tre}a troslovna grupa prava svih drugih korisnika. Iako Unix to ne name}e kao obavezu, prava grupe su u pravilu ista ili manja od prava korisnika, a prava svih drugih korisnika ista ili manja od prava grupe. Da vidimo jedan primjer. Na slici 4.3 datoteka d2.txt ima prava pristupa obiljeèna sa rwr—r—. To zna~i da korisnik kome datoteka pripada moè da je ~ita i pi{e, dok svi ostali korisnici (uklju~uju}i i korisnike iz grupe kojoj datoteka pripada) mogu samo da je ~itaju, ali ne i da je mijenjaju ili obri{u). S obzirom da je rije~ o tekstualnoj datoteci koja ne sadrì neki izvr{ni program, niko nema pravo da datoteku izvr{i, tako da je svuda gdje bi moglo do}i slovo x stavljen znak minus. Prava pristupa za direktorije se obiljeàvaju analogno, kao {to moèmo vidjeti na slici 4.3 za direktorij analiza, s time da x, umjesto prava izvr{enja koje nema smisla za direktorije, ozna~ava pravo korisnika da koristi taj direktorij kao svoj teku}i i da pregleda njegov sadràj. Peti podatak u svakom redu sa slike 4.3 predstavlja veli~inu datoteke u bajtima. Opcija -h naredbe ls ovaj podatak prikazuje u ~itljivom obliku gdje se kod ve}ih datoteka veli~ina predstavlja u kilobajtima (oznaka K), megabajtima ili gigabajtima (oznake M i G). [esti podatak u redu, ispred imena, predstavlja datum i vrijeme kreiranja datoteke. Na sistemima Unix je uobi~ajeno predstavljanje prava pristupa oktalnim brojevima. Naime, svakoj troslovnoj oznaci pridruùje se jedna cifra od 0 do 7, koja se dobija tako {to se sabere 4 za r, 2 za w i 1 za x, kao {to je prikazano na tabeli 4.2. Tako je pravo pristupa 755 ekvivalentno sa rwx-r-xr-x, a 640 sa rw-r- - - - -. Cifra 0 1 2 3

Slovna oznaka ——x -w-wx

Cifra 4 5 6 7

Slovna oznaka r— r-x rwrwx

Tabela 4.2: Oktalni i troslovni zapisi prava pristupa

Pravo pristupa datotekama koje nam pripadaju moèmo promijeniti naredbom chmod. Naprimjer, sa ‘chmod 600 d2.txt’ u~init }emo datoteku d2.txt nepristupa~nom za sve druge korisnike sistema (prava pristupa postaju rw- - - - - - -).



Uz sve navedeno, imajmo na umu da prava pristupa ne vaè za administratora (ili superkorisnika, kako se jo{ ~esto naziva) koji na sistemima Unix ima korisni~ko ime root. Ujedno, korisnik root je jedini koji moè promijeniti korisnika ili grupu kojima datoteka pripada.

Manipulacije datotekama i direktorijima Datoteke i direktoriji se mogu premje{tati na drugo mjesto, pri ~emu se moè promijeniti njihovo ime, i to naredbom mv. Prvi oblik kori{tenja ove naredbe: ‘mv datoteka-ili-dir-1 datoteka-ili-dir-2’ premje{ta prvi argument na mjesto i pod ime opisano drugim argumentom. Poseban slu~aj kori{tenja ovog oblika naredbe je promjena imena datoteke ili direktorija – ako izvr{imo ‘mv d2.txt dio2.txt’, prakti~no smo datoteku d2.txt preimenovali u dio2.txt. Drugi oblik je ne{to sloèniji i ima izgled ‘mv d-1 d-2 ... d-n ciljni-dir’. U ovom obliku se vi{e datoteka ili direktorija premje{taju u ciljni direktorij pod istim imenima. Da bismo premjestili samo jednu datoteku u ciljni direktorij pod istim imenom, a da bismo naglasili da se radi o ovom drugom slu~aju upotrebe, na kraj naziva ciljnog direktorija stavljamo kosu crtu. Na ovom mjestu }emo re}i nekoliko rije~i o zgodnom mehanizmu Unixa koji se zove globbing. Naime, pretpostavimo da sve datoteke sa ekstenzijom .txt èlimo premjestiti u direktorij analiza. Jedan na~in bio bi da iza naredbe mv ukucamo imena svih datoteka, {to naj~e{}e nije prakti~no, a nekada ni izvodljivo ako se radi o stotinama datoteka. Umjesto nabrajanja svih datoteka sa nastavkom .txt, moèmo staviti oznaku *.txt, koja predstavlja uzorak za pretraìvanje, kojega }e sistem prije izvr{avanja naredbe mv zamijeniti nizom imena datoteka koje mu odgovaraju. Krajnji efekt je isti kao i da smo upisali sve nazive ru~no. Zvjezdica zamjenjuje proizvoljan niz znakova u imenu, koji moè biti prazan. Drugi poseban simbol je upitnik, koji zamjenjuje jedan znak. Uzorak * zamjenjuje sve datoteke. Naprimjer, uzorak d*-? *.txt zamjenjuje sva imena koja po~inju sa ‘d’, a u sebi sadrè znak minus iza koga slijedi niz koji nije prazan i iza njega, na kraju, nastavak .txt. Kopiranje datoteka se vr{i naredbom cp, koja, za razliku od mv uvijek pravi fizi~ku kopiju originalnih podataka, a ima analogne slu~ajeve upotrebe. Ako èlimo kopirati direktorije sa njihovim cjelokupnim sadràjem, potrebno je uklju~iti opciju -R. Tako bi ‘cp -R analiza analiza2’ napravila kopiju sadràja direktorija analiza pod nazivom analiza2. Brisanje datoteka se postiè naredbom rm iza koje slijedi jedan ili vi{e argumenata. Ova naredba }e odbiti brisanje direktorija ako nije navedena pomenuta opcija -R. Jo{ jednom napominjemo da je na najve}em broju sistema Unix brisanje podataka nepovratna operacija, za koju se od korisnika ne traì nikakva potvrda. Stoga postupajte pa`ljivo sa naredbama tipa ‘rm -R *’ i sli~nim.



MIME TIPOVI SADR@AJA DATOTEK A Ako trebate utvrditi koju vrstu podataka neka datoteka sadrì, na Unixu je na raspolaganju niz mehanizama pored nastavka imena, koji je samo jedan od upu}uju}ih elemenata. Naredba file za zadanu datoteku, na osnovu nastavka imena, ali i “zavirivanja” u sadràj datoteke daje format sadràja datoteke skra}eno nazvan Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME). Sa stanovi{ta Unixa kao operativnog sistema, svaka datoteka je prosto niz bajtova. Zadatak je programa da interpretiraju sadràj datoteke na ispravan na~in. Tabela 4.3 prikazuje neke naj~e{}e kori{tene MIME tipove i pripadaju}e ekstenzije9. Mime tip text/plain text/html image/jpeg application/msword application/x-executable text/x-c

Ekstenzije .txt .htm, .html .jpg, .jpeg .doc, .dot .c, .h

Opis Neformatirani ~isti tekst HTML sadràj Web stranica Slike u JPEG formatu Dokument ra|en u MS Wordu Izvr{ni program Izvorni kod programa u jeziku C

Tabela 4.3: MIME tipovi sadràja datoteka

SPECIJALNE DATOTEKE Pored regularnih datoteka, koje predstavljaju skupove podataka fizi~ki zapisane na nekom memorijskom mediju kao {to je tvrdi disk, Unix koristi i niz specijalnih tipova datoteka. Ove tipove datoteka ne treba mije{ati sa ranije definiranim MIME tipovima sadràja datoteka. Rije~ je jednostavno o tome da se koncept datoteke nalazi toliko duboko u srcu Unixa da su ga kreatori ovog operativnog sistema preuzeli i za mno{tvo stvari koje se direktno ne odnose na zapisivanje i pristup ure|enim skupovima podataka na memorijskim medijima kakav je hard disk. Znakovni i blok ure|aji Prve dvije kategorije specijalnih datoteka odnose se na ure|aje priklju~ene na ra~unarski sistem, koji se opet dijele na znakovne (eng. character) i blok ure|aje. Znakovni ure|aji se

9

Svi MIME tipovi imaju oblik glavni-tip/podtip, ali ih ne treba mije{ati sa stazama i direktorijima.



pona{aju kao komunikacioni kanali. Kao {to im ime govori, znakovni ure|aji se ~itaju i pi{u znak po znak. Upisivanje u znakovni ure|aj u praksi zna~i slanje znakova preko komunikacionog kanala, a ~itanje se svodi na ~ekanje da preko toga kanala pristigne niz znakova koji se vra}aju kao pro~itani tekst. U principu, sam operativni sistem ne memorira ono {to se preko komunikacionog kanala upi{e i pro~ita. Tipi~ni znakovni ure|aji su terminali i modemi priklju~eni na serijske linije, ili pak {tampa~i priklju~eni na paralelni interfejs. U novije vrijeme, me|u znakovne ure|aje se ubrajaju i ure|aji koji se spajaju pomo}u infracrvenog, USB ili FireWire interfejsa. Za svaki znakovni ure|aj Unix kreira specijalnu datoteku u direktoriju /dev. Tako, npr. prvi serijski ure|aj ima oznaku /dev/ttyS0, drugi /dev/ttyS1 itd. Oznaka tty u imenu koristi se kao posljedica ~injenice da su prilikom nastanka Unixa najra{ireniji znakovni ure|aji bili teleprinteri (eng. teletype). Specijalna datoteka pridruèna printeru priklju~enom na prvi paralelni port je obi~no /dev/lp0, drugom printeru priklju~enom na USB /dev/lpUSB1, ure|aju PDA koji se priklju~uje na USB tipi~no /dev/ttyUSB1 itd. Atributi znakovnih ure|aja po~inju sa slovom “c”. Blok ure|aji, za razliku od znakovnih ure|aja, obavljaju ~itanje i pisanje podataka u paketima ili blokovima, a ne pojedina~nim znakovima. Atributi specijalnih datoteka za blok ure|aje po~inju sa znakom “b”. Tipi~ni predstavnici blok ure|aja su tvrdi diskovi i drugi memorijski mediji koji su i ina~e organizirani po blokovima. Particije na hard disku ugra|enom u PC na kojem se izvr{ava Unix imaju tipi~no pridruène datoteke /dev/hda1, /dev/hda2 itd., CD i DVD ure|aji se mogu naj~e{}e prona}i pod /dev/cdrom, /dev/dvd ili /dev/cdwriter, a SCSI diskovi kao /dev/sda1, /dev/sdb1 itd. Sistemi Unix prepoznaju ve}inu popularnih flash USB memorija i predstavljaju ih kao SCSI diskove. Simboli~ki i ~vrsti linkovi Specifi~nost Unixovog sistema datoteka je da podaci koji su sadràni u datoteci mogu imati vi{e imena. Drugi na~in da se ovo kaè je da se vi{e od jedne datoteke moè odnositi na iste fizi~ke podatke na disku. Dva mehanizma kojima se to postiè nazivaju se ~vrstim i simboli~kim linkovima. ^vrsti linkovi su me|usobno potpuno ravnopravni. Kada tek kreiramo datoteku, sistem u zadanom direktoriju kreira prvi ~vrsti link, preko koga datoteci pristupamo po imenu. Druge ~vrste linkove nad istim podacima moèmo kreirati u bilo kome direktoriju i pod bilo kojim imenom na istom disku komandom ln, ~iji su parametri postoje}e i novo ime. Svi ~vrsti linkovi koji su kreirani nad istim podacima su, sa stanovi{ta sistema, ravnopravni – drugim rije~ima, ne postoji “originalni” i “dodati” link. Ovdje }emo objasniti zna~enje broja koji se pojavljuje odmah iza atributa datoteke na slici 4.3, koji smo u obja{njavanju komande ls do sada presko~ili. On ozna~ava koliko ~vrstih linkova



postoji nad istim podacima. Za regularne datoteke taj broj je naj~e{}e jedinica, {to zna~i da se datoteka ne pojavljuje pod vi{e od jednog imena. Me|utim, ako pogledamo bolje, vidje}emo da je kod direktorija analiza ova vrijednost dva. Razlog je taj {to Unix, kako smo ve} rekli, u svakom direktoriju kreira prividni direktorij “.”, koji predstavlja sinonim za njega. Prema tome, postoje dva ~vrsta linka na direktorij. Ako bismo u direktoriju analiza napravili novi direktorij x1, onda bi broj ~vrstih linkova direktorija analiza porastao na tri zbog linka “..” u direktoriju x1 kojega operativni sistem automatski kreira za svaki novi direktorij i koji se odnosi na direktorij iznad. Unix ne dopu{ta da korisnik pravi ~vrste linkove na direktorije, ve} samo na datoteke. Ako obri{emo datoteku naredbom rm, podaci }e biti obrisani sa diska samo ako je to bio zadnji preostali ~vrsti link na podatke. U suprotnom, bri{e se samo link. Simboli~ki linkovi su drugi i ne{to fleksibilniji mehanizam kojim moèmo iste podatke u~initi pristupa~nim na vi{e mjesta u sistemu datoteka. Simboli~ki linkovi imaju prednost da se mogu odnositi na direktorije i podatke na drugom disku ili memorijskom mediju, a osim toga korisni~ki programi mogu prepoznati simboli~ki link i tako izbje}i dupliciranje podataka. Uzmimo, na primjer, da sa ‘ln d2.txt d3.txt’ napravimo novi ~vrsti link d3.txt koji se odnosi na istu datoteku kao i d1.txt. Ako èlimo iskopirati podatke iz teku}eg direktorija sa cp, desi}e se da u ciljnom direktoriju budu kreirane nove datoteke, ali ne kao linkovi, ve} kao dvije potpune kopije sadràja datoteke d1.txt, po{to operativni sistem ~vrste linkove tretira jednako. S druge strane, ako kreiramo simboli~ki link sa ‘ln -s d2.txt d3.txt’, kopiranje }e proizvesti samo jednu fizi~ku kopiju datoteke d2.txt i kopiju simboli~kog linka. Nedostatak simboli~kih linkova je taj da ako promijenimo ime datoteke ili direktorija na kojega se simboli~ki link odnosi, npr. sa ‘mv d2.txt x.txt’, poku{aj pristupa preko simboli~kog linka vra}a gre{ku. Na slici 4.4 vidimo detaljne podatke o datotekama d2.txt i d3.txt nakon odgovaraju}e naredbe za kreiranje linkova. idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ln -s d2.txt d3.txt idragan@linux:~/Documents/efsa/prirucnik> ls -lhF d*.txt -rw-r- -r- - 1 idragan users 4.1K 2004-03-18 12:54 d2.txt lrwxrwxrwx 1 idragan users 6 2004-03-18 14:22 d3.txt -> d2.txt Slika 4.4: Primjer rada sa linkovima

Simboli~ki linkovi se mogu odnositi ne samo na datoteke i direktorije (ili njihove ~vrste linkove), ve} i na druge simboli~ke linkove. Kao ni ~vrsti, simboli~ki linkovi ne zauzimaju prostor na disku, ve} samo u strukturi direktorija. Simboli~ki linkovi se, poput ~vrstih, bri{u naredbom rm.



MONTIRANJE I DEMONTIRANJE SISTEMA DATOTEK A Da bismo na Unixovoj ma{ini pristupili podacima koji su pohranjeni na nekom vanjskom memorijskom ure|aju, kao {to je CD-ROM, DVD-ROM, disketa ili flash memorija, potrebno je da se sadràj toga memorijskoga medija pojavi negdje u Unixovom hijerarhijskom sistemu datoteka. U àrgonu se ta operacija naziva montiranje (eng. mount), a obrnuta demontiranje (eng. unmount). Da bismo razumjeli za{to Unix zahtijeva montiranje i demontiranje sistema datoteka, prisjetimo se da ovaj operativni sistem koristi apstrakciju hijerarhijskog sistema datoteka, za razliku od, npr. Windowsa, kod kojih se kod pristupa podacima treba navesti na kome ure|aju se nalaze. Tako u Windowsima glavni disk (na kome je operativni sistem i ve}ina podataka i programa) ima oznaku “C:”, disketa oznaku “A:”, dok ostali ure|aji dobijaju oznake “D:”, “E:”, “F:” i dalje, ovisno o broju ugra|enih diskova, broju particija na svakom disku itd. U Unixovom hijerarhijskom sistemu datoteka, me|utim, postoji samo jedan korijenski (eng. root) direktorij koji se ozna~ava, kao {to smo ve} rekli, sa “/” i koji naj~e{}e odgovara glavnom direktoriju particije diska na kome je sistem instaliran. Svaki memorijski medij, s druge strane, posjeduje svoj glavni direktorij iz koga se dalje grana njegovo stablo direktorija. Da bi podaci na tom mediju postali vidljivi, potrebno je montirati glavni direktorij s memorijskog medija na neko mjesto u hijerarhijskom sistemu datoteka. Ako CD-ROM kojem odgovara ure|aj /dev/cdrom montiramo na lokaciju /media/cdrom, onda }e se sve datoteke i podaci sa medija CD-ROM pojaviti u direktoriju /media/cdrom. To montiranje vr{imo naredbom mount, kao {to je prikazano na slici 4.5. idragan@linux:~> mount /dev/cdrom idragan@linux:~> ls /media/cdrom Aplikacije BugCD.cnt Desktop Stalni Autorun.inf BugCD.exe Internet Utility BugCD BugCD.hlp Multimedija Zabava Slika 4.5: Montiranje (mount) medija CD-ROM

Kao {to na toj slici moèmo vidjeti, ure|aj /dev/cdrom montiran je na poziciju /media/cdrom. O tome gdje se {ta treba montirati brigu vodi sistem, a podaci o tome su upisani u datoteci /etc/fstab, ~iji se primjer moè vidjeti na slici 4.6. Svaki red datoteke /etc/fstab odgovara jednom paru ure|aja i lokacije za montaù. Tako vidimo da se glavni direktorij particije Linux na hard disku (ure|aj /dev/hda6) montira kao korijenski direktorij sistema datoteka (“/”), CD-ROM (ure|aj /dev/cdrom) na direktorij /media/cdrom, a disketa (ure|aj /dev/fd0) na lokaciju /media/floppy itd.

UNIX I OTVORENE PLATFORME idragan@linux:~> cat /etc/fstab /dev/hda6 / /dev/hda1 /windows/C /dev/hda2 /windows/D /dev/hda5 swap devpts /dev/pts proc /proc usbdevfs /proc/bus/usb /dev/cdrecorder /media/cdrecorder /dev/cdrom /media/cdrom /dev/fd0 /media/floppy /dev/pda1 /media/pda1

ext2 ntfs ntfs swap devpts proc usbdevfs auto auto auto auto


defaults ro,users,. . . ro,users,. . . pri=42 mode=0620,gid=5 defaults noauto unhide,ro,noauto, unhide,ro,noauto, noauto,user,sync noauto,user,exec

11

00 00 00 00 ... ... 00

(Neki redovi su skra}eni zbog u{tede prostora) Slika 4.6: Sadràj datoteke /etc/fstab

Ukoliko se koriste flash memorije ili drugi vanjski ure|aji koji se spajaju preko USB ili FireWire interfejsa, sistem ih prepoznaje i dopisuje u /etc/fstab, tako da se mogu montirati. Ovaj proces automatskog prepoznavanja naziva se vru}e priklju~enje (eng. hot plugging) i tipi~no ure|aj /dev/ ure|aj dobija lokaciju za montiranje /media/ ure|aj. Za flash memorije ure|aj je obi~no /dev/sda110 . Argument naredbe mount moè biti bilo naziv ure|aja, bilo monta`na ta~ka iz /etc/fstab. Ako zadamo mount bez parametara, dobi}emo spisak trenutno montiranih ure|aja. Da bismo izbacili montirani CD-ROM, disketu, ili otka~ili montiranu flash memoriju potrebno je da izvr{imo demontaù. Po{to operativni sistem vr{i djelomi~nu pohranu podataka sa memorijskog medija u glavnoj memoriji, uklanjanje medija “na silu”, dakle bez demontaè, moè dovesti do neispravnog upisa podataka. Zapravo, ~esto se neiskusni korisnici zbune kada primijete da pritisak na dugme za izbacivanje CD-ROM-a ili DVD-ROM-a ne reagira na sistemima Unix, nakon {to su mu pristupali11. Razlog za to je taj {to na sistemima Unix, posebno u grafi~kom reìmu rada, klik na sli~icu CD-ROM-a automatski vr{i montiranje, ali se demontaà mora napraviti ru~no.

10 11

Ovdje je rije~ o naj~e{}im shemama imenovanja ure|aja i dodjele lokacija za montiranje. Pojedine verzije sistema Unix mogu koristiti druga~ije nazive. Naviknuti da u Windowsima ~esto ne{to ne radi, manje iskusni korisnici ~ak znaju i restartati ra~unar da bi izvadili CD-ROM.



Da bismo demontirali memorijski medij, moèmo izdati komandu ‘umount ure|aj-ili-ta~kamontaè’, a kod CD/DVD-ure|aja na raspolaganju nam je i naredba eject koja pored demontaè otvara vrata i izbacuje medij. U grafi~kom okruènju, tipi~no trebamo kliknuti desnim mi{em na sli~icu medija i odabrati opciju Unmount ili Eject.


X-Windows 203

4.4. X-Windows Iako se smatra operativnim sistemom ~ije je dominantno obilje`je rad sa naredbama u komandnoj liniji i, u skladu s tim, sistemom ~ije je kori{tenje sloènije i manje udobno, Unix ne oskudijeva sa programima u grafi~kom okruènju koje ne samo da se moè mjeriti sa konkurencijom, ve} je u pojedinostima i prevazilazi. Zapravo, grafi~ko okruènje za operativne sisteme Unix se pojavilo relativno rano – jo{ po~etkom osamdesetih godina – i u to se vrijeme koristilo mahom na grafi~kim radnim stanicama. Naime, prosje~ni personalni ra~unari u to doba nisu bili dovoljno brzi i dovoljno hardverski mo}ni da bi korisnicima ponudili udoban rad sa prozorima, ikonicama, mi{em i menijima, ve} su pojedini proizvo|a~i kao Sun Microsystems i Silicon Graphics pravili namjenske radne stanice koje su se uglavnom koristile za trodimenzionalno modeliranje, ra~unarsku animaciju, projektovanje, industrijski dizajn, vizualizaciju velikih skupova podataka, simulaciju i sl. Za potrebe radnih stanica razvijen je sistem X Windows (koji se ~esto naziva i samo X), kao poseban modul koji se pokre}e na ma{inama Unix i koji upravlja prikazom grafike na ekranu i interakcijom korisnika sa sistemom. Prakti~no svi noviji sistemi Unix dolaze sa nekom varijantom X-a, ~ija se teku}a verzija zove X11R6 (jedanaesta verzija, {esto izdanje). Sam X je, prije svega, specifikacija onoga {to sistem treba raditi i kako sa njim trebaju komunicirati sistemski i korisni~ki programi. Na trì{tu se nalazi nekoliko komercijalnih i besplatnih X servera, uklju~uju}i one koji dolaze u sklopu operativnih sistema MacOS X i Solaris za ra~unare Macintosh i radne stanice Sun, te besplatni XFree86 koji se uglavnom koristi u distribucijama Linuxa i FreeBSD-a. Sistem X ne pruà neposredno elemente korisni~kog interfejsa (menije), niti definira kako trebaju izgledati prozori na ekranu. To je zadatak takozvanih Desktop okruènja koja se naslanjaju na X, kao {to su Macintosheva Aqua, Sunov CDE ili besplatni i otvoreni GNOME, KDE i Windowmaker. Osim {to upravljaju izgledom i organizacijom radnog prostora, izgledom i pona{anjem prozora, ta okruènja nerijetko uklju~uju ~itavu svitu korisni~kih programa i pomo}nih programa koji zna~ajno pojednostavljuju i olak{avaju kori{tenje ra~unara. Tipi~an izgled ekrana u sesiji X-Windows dat je na slici 4.7. Na slici 4.10 vidi se jedan primjer izgleda ekrana u desktop okruènju Aqua na MacOS X-u.

204 X-Windows


Slika 4.7: Sesija u X-Windowsima (KDE)

Slika 4.10: Sesija u X-Windowsima (MacOS X)


X-Windows 205

Kao i u Windowsima, grafi~ka okruènja na osnovu X-a koriste filozofiju koja se ~esto ozna~ava skra}eno sa WIMP, {to zna~i: prozori (eng. windows), ikonice (eng. icons), meniji (eng. menus) i pokaziva~i (eng. pointers)12. To zna~i da se korisnici s jedne platforme mogu vrlo jednostavno sna}i na drugoj, i to uz minimalna prilago|avanja. Osnovni element grafi~kog okruènja je radna povr{ina ili Desktop, na kome se nalaze sli~ice koje ozna~avaju datoteke, sistemske objekte (kao {to je kanta za reciklaù) i programe. U dnu radne povr{ine obi~no se nalazi traka sa po~etnim menijem iz koga se mogu pokretati programi poslagani u kategorije, te oznake aktivnih programa, virtualnih radnih povr{ina, teku}i datum i vrijeme, kao i ostale korisne informacije. Jedna od karakteristika X-a je da omogu}ava vi{e uporednih sesija, od kojih svaka po~inje prijavom na sistem, {to zna~i da vi{e korisnika moè uporedno raditi sa programima na istoj ma{ini. Unutar svake sesije, X moè korisniku ponuditi nekoliko virtualnih desktopa, odnosno radnih povr{ina koje imaju istu pozadinu, a pruàju vi{e mjesta i ve}u preglednost u razmje{taju prozora. Za razliku od Windowsa, X je dizajniran tako da ne zamjenjuje dijelove tradicionalnog Unixa, ve} da se naslanja na njega. Stoga sve tradicionalne naredbe Unixa i dalje ostaju dostupne u tekstualnom modu kori{tenjem virtualnih terminala pod X-om kroz programe xterm, rvxt ili konsole. êsto uslu`ni programi X-a pruàju korisni~ki interfejs za bazne sistemske naredbe. Tako, npr. program xmount omogu}uje korisniku da preko menija, prozora i ikonica memorijskih ure|aja izvr{i montaù ili demontaù sistema datoteka tako {to u pozadini poziva naredbu mount sa odgovaraju}im parametrima.

12

Pod pokaziva~em se misli na strelicu ili drugu ekransku oznaku pozicije mi{a.

206 Pojam platforme


4.5. Pojam platforme êsto se u stru~noj literaturi i u materijalima koji opisuju pojedine informati~ke produkte nailazi na pojam platforme. U opisima nekog softvera na}i }emo da postoje verzije za platforme Windows, platforme Unix, platforme Linux itd. Ili, kada ~itamo opise nekog sistemskog softvera, uklju~uju}i i operativne sisteme, moèmo pro~itati da su njime podràne platforme IA32 (ili i386), IA64 ili PowerPC. U svim ovim slu~ajevima moèmo re}i da se pojam platforma odnosi na neophodne hardverske ili sistemske komponente sistema na kojem dati informati~ki produkt moè raditi. Pod hardverskim platformama podrazumijevamo prije svega vrstu mikroprocesora koji ~ini srce ra~unarskog sistema. Platforme IA3213 ~ine prakti~ki preko 99% trì{ta PC-a i uklju~uju sve vrste PC-a u koje su ugra|ivani Intelovi mikroprocesori 80386, 486, Pentium, Pentium Pro, Pentium MMX, Pentium II, III i IV. Iako se ti sistemi mogu zna~ajno razlikovati po ostalom ugra|enom hardveru, zajedni~ka osobina im je da su me|usobno kompatibilini (ili uklopivi) na nivou ma{inskih instrukcija. Drugim rije~ima, isti ma{inski program radi na svakoj platformi IA3214. Krajem 2003. godine pojavila se nova platforma IA6415. Mikroprocesori platforme IA64 mogu izvr{avati ma{inske programe pisane za platformu IA32, ali je njihov vlastiti reìm rada dodatno oboga}en novim instrukcijama i ve}om propusnom mo}i16. Iako ~ini njen centralni dio, mikroprocesor nije i jedina odrednica platforme. Naprimjer, postoje vi{eprocesorske hardverske platforme zasnovane na IA32, koje se zbog kori{tenja specifi~nog hardvera ili posebne arhitekture ra~unara smatraju posebnim IA32-SMP (od eng. Symmetric MultiProcessing). Da bi omogu}ili univerzalniju primjenu platformi zasnovanih na svojim procesorima, proizvo|a~i kao {to je Intel standardiziraju i druge aspekte ra~unarskog hardvera, kao {to su vezna logika, interne sabirnice, komunikacija procesora sa grafi~kim podsistemom itd. Sa druge strane, sistemske platforme ozna~avaju prije svega operativni sistem pod kojim ra~unar radi. Naime, korisni~ki programi u pravilu ne pristupaju direktno hardveru, ve} za to

13 14 15 16

IA32 je skra}enica za Intelovu 32-bitnu arhitekturu. Ovo vrijedi pod uvjetom da je ma{inski program zapisan u formi koju operativni sistem moè prepoznati i koristiti. Proizvo|a~ ovih mikroprocesora nije sam Intel, ve} AMD. Brojevi 32 i 64 ozna~avaju veli~inu paketa podataka u bitima koju mikroprocesor moè obraditi u jednoj instrukciji.


Pojam platforme 207

koriste usluge operativnog sistema. Softver se obi~no pi{e za neku sistemsku platformu, iako postoje alati za tzv. vi{eplatformski rad. Me|u naj~e{}im sistemskim platformama za PC-e su Windows (sa varijantama 95, 98, Me, 2000, XP i 2003) i Unix (sa varijantama za Linux, MacOS X i dr.). I kona~no, postoje aplikativne platforme, koje se odnose na softver koji je podloga za rad aplikativnih programa, bilo da je rije~ o pojedina~nom ra~unaru ili o mreì koja ~ini podlogu informacionog sistema. Kod umreènih ra~unara izuzetno vaàn dio platforme su protokoli koji predstavljaju skup konvencija i pravila za komunikaciju izme|u ra~unara, kao i formati za razmjenu podataka koji definiraju formu u kojoj se podaci prenose od jednog ra~unara do drugog, pri ~emu ta forma ne treba biti ovisna o operativnom sistemu. Naprimjer, ako umreèni sistem èli koristiti hipertekst dokumente17 , najlogi~niji izbor su protokol TCP/IP, koji je Internet standard, protokol HTTP za razmjenu zahtjeva i odgovora na zahtjeve, i format HTML hipertekst dokumenata. Kombinaciju kori{tenja TCP/IP-a, HTTP-a i HTML-a moèmo objediniti pod nazivom Web platforma. Ako se informacioni sistem zasniva na bazama podataka, onda je DBMS (eng. Database Management System) koji upravlja podacima tako|er bitan element platforme. Naprimjer, postoje poslovne aplikacije za Oracle, SAP, Informix, Microsoft SQL i druge platforme. Za svaku od tih platformi, kao i za mnoge druge, postoje ~itave kolekcije alata i poslovnih aplikacija.

17

Rije~ hipertekst ozna~ava vrstu dokumenta koji osim teksta moè sadràti slike i druge vrste multimedijalnih sadràja, kao i linkove, odnosno pokaziva~e na druge hipertekst dokumente.

208 Otvorenost platformi


4.6. Otvorenost platformi O~ito, da bi jedna platforma mogla biti nazvana otvorenom, potrebno je da bude dobro dokumentirana, tako da i drugi, pored autora platforme, imaju mogu}nost da je koriste. Obi~no su svi mikroprocesori, operativni sistemi, baze podataka i mre`ni protokoli i standardni formati podataka jako dobro dokumentirani, {to zna~i da programer ili korisnik platforme uvidom u odgovaraju}u tehni~ku dokumentaciju moè do}i do svih relevantnih informacija u vezi sa njenim kori{tenjem. Me|utim, ako dokumentacija platforme nije slobodno dostupna, bez obzira da li ste njen korisnik ili ne, onda se ona ni u kom slu~aju ne moè nazvati otvorenom. Naprimjer, na~elo otvorenosti se kr{i ako ste prinu|eni da postanete korisnik nekog alata da biste mogli pristupiti njegovoj dokumentaciji, da za to u|ete u poseban program za korisnike ili developere, odnosno da za to sklopite poseban licencni ugovor. Specifikacija i druga dokumentacija otvorenih platformi i njihovih komponenata mora biti dostupna bilo besplatno (npr. downloadom sa Interneta) bilo po nekoj minimalnoj razumnoj cijeni koja se odnosi na {tampu i dostavu materijala18. Me|u najpoznatijim elementima otvorenih platformi nalaze se: HTML i XML – Ovo su dva najra{irenija standarda za razmjenu podataka na Internetu. XML je prakti~no standard za razmjenu podataka izme|u poslovnih aplikacija. Razvojem ove dvije specifikacije upravlja World Wide Web Consortium, skra}eno W3C (za vi{e informacija pogledajte www.w3c.org). GNU/Linux – Jedan od najpopularnijih operativnih sistema baziranih na Unixu na personalnim ra~unarima. Linux ne samo da je u potpunosti dokumentiran, ve} je razvijan po principu otvorenog softvera, tako da svako moè do}i do izvornog koda jezgra sistema. Informacije o ovoj sistemskoj platformi moète na}i na www.linux.org. Java – Java je programski jezik razvijen za pravljenje aplikacija na najrazli~itijim hardverskim i sistemskim platformama, od prenosnih ure|aja do mainframe servera, kao i za Internet aplikacije. Javu su kao osnovu svojih poslovnih sistema prihvatile velike korporacije kao {to su IBM i Oracle. Javu je razvio Sun Microsystems (java.sun.com), a iako se ne pravi po principu koda, odlikuje je jasna specifikacija, tako da svaka softverska ku}a koja to èli moè napraviti “svoju” verziju Jave, pod uvjetom da odgovara specifikaciji19. 18 19

Naravno, knjige pojedinih autora koje se bave nekom platformom naj~e{}e nisu besplatne. Microsoft je poku{ao proizvesti svoju donekle promijenjenu verziju Jave pod nazivom J++, ali je morao odustati od promjene specifikacije i izbaciti vlastiti jezik pod nazivom C#.


Otvorenost platformi 209

MySQL i SAP-DB – Ovo su dvije baze podataka koje na principu otvorenog softvera proizvode fime MySQL-AB i SAP u me|usobnoj suradnji (www.mysql.com). MySQL je brzi DBMS koji se danas naj{ire primjenjuje za Web-aplikacije, odnosno dinami~ke Web stranice. SAP-DB, koji se odnedavno distribuira pod nazivom “MaxDB” je mo}an i robustan DBMS za poslovne primjene, u rangu Oraclea i MS SQL-a, koji se ina~e nalazi u srcu SAP-ove mreè poslovnih aplikacija.

210 Otvoreni softver


4.7. Otvoreni softver Princip otvorenog sofvera je jedan od novijih revolucioniraju}ih koncepata u softverskoj industriji. Otvoreni softver se ~esto naziva i slobodnim ili besplatnim softverom. Me|utim, to ne zna~i da je svaki softver koji moèmo dobiti bez naknade ujedno i otvoren. Pristalice pokreta otvorenog softvera rado nagla{avaju da se pojam “sloboda” ovdje koristi u smislu “slobodan govor”, a ne “slobodno posluìvanje”20. Bez obzira na to {to je besplatan, otvoreni softver nije ni{ta manje za{ti}en zakonom kao intelektualno vlasni{tvo svojih tvoraca. Otvoreni softver dolazi uz jednu od GPL, LGPL, MPL ili QPL iz kojih proizilaze prava korisnika softvera. Kao i druga licencna prava, i ona su za{ti}ena zakonom. Definicija otvorenog softvera isti~e slijede}e elemente: Slobodna redistribucija – Licenca ne spre~ava bilo koga da softver proda ili da bez naknade kao dio {ire softverske distibucije koja sadrì programe iz vi{e razli~itih izvora. Licenca ne moè zahtijevati pla}anje autorskih prava ili druge naknade za takvu prodaju. Izvorni kod programa – Programi moraju uklju~iti izvorni kod i moraju omogu}iti distribuciju izvornog koda kao i kompilirane verzije. Tamo gdje se neka forma proizvoda ne distribuira skupa sa izvornim kodom, mora postojati publicirani na~in kako se do izvornog koda moè do}i uz minimalnu cijenu njegove distribucije, a po mogu}nosti besplatnim downloadom preko Interneta. Izvorni kod mora biti preferirana forma u kojoj programer moè modificirati program. Namjerno zbrkan izvorni kod nije dopu{ten, kao ni me|uforme tipa izlaza iz pretkompajlera. Izvedeni softver – Licenca mora dozvoliti modifikacije i pravljenje izvedenog softvera koji se mogu distribuirati pod istim licencnim pravima kao i originalni softver. Integritet autorovog koda – Licenca moè zabraniti distribuciju modificiranog autorovog izvornog koda samo u slu~aju da se njome predvi|a distribucija “zakrpa” na taj kod. Licenca mora omogu}iti distribuciju “zakrpanog” softvera, a moè od izvedenog softvera zahtijevati kori{tenje drugog naziva ili oznake verzije.

20

Free as in "free speech", not in "free beer".


Otvoreni softver 211

Nediskriminacija pojedinaca ili grupa – Licenca ne moè diskriminirati bilo koga pojedinca ili grupu korisnika. Neke zemlje, poput SAD, imaju propise koji ograni~avaju pravo distribucije odre|enih vrsta softvera (kao {to su, npr. kriptografski i kriptoanaliti~ki programi). Licenca otvorenog softvera moè korisniku skrenuti pa`nju na odre|ene propise i ograni~enja, ali ih sama ne moè sadràti. Nediskriminacija vrsta djelatnosti – Licenca ne moè ograni~avati oblasti primjene otvorenog softvera tako {to }e ih dijeliti na profitne ili neprofitne, ili po nekom drugom kriteriju. Distribucija licence – Prava koja su vezana za otvoreni softver moraju se primjenjivati i na sve one kojima je on dalje distribuiran, bez obaveze sklapanja posebne licence sa originalnim distributerom. Op}enitost upotrebe – Licencna prava ne mogu ovisiti o tome da li se otvoreni softver distribuira kao zaseban proizvod ili kao dio neke {ire softverske distribucije. Svi oni kojima se softver distribuira imaju ista prava kao i oni kojima je prvobitno distribuiran. Zabrana ograni~enja na drugi softver – Licenca ne moè nametati zahtjeve na drugi softver koji se skupa distribuira, npr. ne moè zahtijevati da se otvoreni softver distribuira samo sa drugim otvorenim softverom. Tehnolo{ka neutralnost – Licenca ne moè davati prednost bilo kojoj tehnologiji ili stilu komunikacije s drugim softverom ili sa korisnikom, npr. ne moè zahtjevati da se otvoreni softver koristi samo na sistemskim platformama Linux ili Windows.

NEKOLIKO POPULARNIH PAKETA NA BAZI OTVORENOG SOFTVERA Ovdje }emo navesti tri popularna aplikativna paketa razvijana po principu otvorenog softvera: OpenOffice (www.openoffice.org) – Uredski paket u klasi Microsoft Officea, trenutno u verziji 1.1. Moè prili~no korektno ~itati i pisati dokumente u formatima Word, Excel i PowerPoint. OpenOffice ima verzije za Windows, Linux, MacOS X i druge platforme. Komercijalna verzija paketa OpenOffice je StarOffice kojega proizvodi Sun Microsystems (www.sun.com). Mozilla (www.mozilla.org) i Opera (www.opera.org) su dva preglednika (browsera) Interneta za niz platformi, uklju~uju}i Linux i Windows. Opera ~ak ima verziju i za PDA ili ru~ne ra~unare.

UÊNJE NA DALJINU

DETALJAN SADR@AJ

5. U~enje na daljinu 5.1. [ta je to u~enje na daljinu? ..............................................................217 SVAKI POÊTAK JE TE@AK ........................................................................218 WEBUKACIJA ................................................................................................219 A GDJE SMO MI? ..........................................................................................221

5.2. U~enje na daljinu sa Moodleom ..................................................223 PREDUVJETI ZA KORI[TENJE ....................................................................223 PRIJAVA NA SAJT MOODLE ........................................................................224 Podaci o kursu ........................................................................................226 Prijavna stranica......................................................................................227

GLAVNA STRANICA KURSA ......................................................................230 RESURSI ........................................................................................................231 ZADACI I RADIONICE (WORKSHOPS) ....................................................233 KVIZOVI ..........................................................................................................235 FORUMI ........................................................................................................237 OCJENE I URE\IVANJE PROFILA ..............................................................238

UÊNJE NA DALJINU

[ta je to u~enje na daljinu? 217

5. UÊNJE NA DALJINU

5.1. [ta je to u~enje na daljinu? U dana{nje vrijeme puno se pri~a o tehnologiji, njenom brzom prodoru u sve sfere ìvota, naglom napredovanju u razvoju i brzom zastarijevanju tek stvorenih high-tech proizvoda. Prema najavama vode}ih proizvo|a~a, uskoro bismo mogli o~ekivati me|usobno povezane ku}anske aparate i inteligentne hladnjake koje moèmo nadzirati putem Interneta. Generalni trend u svijetu je uraditi {to vi{e ne napu{taju}i svoj stan: kupiti knjige, avionske karte i ostale potrep{tine, diskutovati o va`nim temama na forumima i news grupama, te raditi svoj profesionalni posao putem Interneta. Formiraju se virtuelne firme u kojima rade zaposleni sa razli~itih kontinenata koji odràvaju sastanke putem audio i video konferencija, ostvaruju}i enormne profite, bez tro{kova zakupa kancelarijskog prostora, magacina, parkinga i putovanja. Zamislite pozori{ni komad ~iji se scenario mijenja tokom izvo|enja, i u kojem glumci nisu sigurni da }e im nau~eni tekst u narednom trenutku biti upotrebljiv. Danas se u sli~nom nezavidnom poloàju nalaze menadèri svih jakih kompanija na trì{tu. Konzervirano znanje vi{e ne postoji. Pravila u ekonomiji i nauci se brzo mijenjaju tako da opstaju samo one kompanije koje efikasno i brzo reaguju i ~iji zaposleni efikasno prepoznaju nova pravila i nau~e nova znanja. Znanje koje nau~imo iz godine u godinu traje sve kra}e i kra}e, dok krug ljudi koji imaju potrebu za obnavljanjem znanja postaje sve {iri i {iri. Obrazovani kadrovi predstavljaju izvor ekonomske mo}i firme i njenu osnovnu kompetitivnu prednost. Tehnologija sa po~etka pri~e je u stvari skupo znanje opredmetovano u proizvodima {iroke potro{nje. Sve ukazuje na to da edukacijski sistem, ukoliko se ne prilagodi novim trendovima u dru{tvu i poslovanju, polako postaje ko~nica njihovog razvoja. Koncentrirana edukacija u kojoj grupa studenata fizi~ki okruùje predava~a se vi{e i ne smatra tako efektivnim na~inom u~enja. Posebno to vaì za segment koji se odnosi na edukaciju odraslih, zatim profesionalno usavr{avanje i specijalisti~ku edukaciju ljudi koji rade u firmama i ~iji opstanak i dalji napredak na radnom mjestu predstavljaju glavnu pokreta~ku silu za kontinuiranu edukaciju.

218 [ta je to u~enje na daljinu?

UÊNJE NA DALJINU

Mnogo perspektivniji na~in je distribuirani pristup obuci i edukaciji, u kojem i polaznici kursa i predava~i mogu biti ne samo u odvojenim zgradama, ve} i u razli~itim zemljama i na razli~itim kontinentima. Takav pristup se defini{e kao distance learning, distance education ili u~enje na daljinu. Definicija termina u~enje na daljinu nagla{ava: razdvojenost predava~a i polaznika u vremenu i / ili prostoru, upravljanje procesom u~enja od strane studenta, a ne samo od strane predava~a, nekontinuiranu komunikaciju izme|u studenta i predava~a potpomognutu nekim vidom tehnologije. Praksa pokazuje da, uz pomo} elektronskih i komunikacionih tehnologija, profesionalno usavr{avanje (kao i obavezni oblici obrazovanja) ulazi u jednu novu eru. Poslovni ljudi iz razli~itih zemalja i sa razli~itih kontinenata mogu razmenjivati informacije, sara|ivati na zajedni~kim dokumentima i idejama, studirati zajedno ili razmjenjivati iskustva.

SVAKI POÊTAK JE TE@AK Prvi oblici u~enja na daljinu su se pojavili u Evropi kroz dopisne kurseve kori{tenjem klasi~ne po{te i pisama, i bili su zanimljivi sve do polovine pro{log vijeka kada se pojavljuju edukativni radijski i televizijski programi. Napredniji nastavnici koji su se pokazali kao dobri predava~i u {kolama dobijali su priliku da prezentiraju svoje predava~ko umije}e {irokim narodnim masama putem TV i radio-programa. Me|utim, nisu svi dobri poznavaoci {kolske materije bili televizijski talenti koji mogu zadràti pa`nju njima nevidljive publike. U~enje na daljinu u tom periodu nije imalo jednu va`nu edukativnu komponentu nastavnog procesa, a to je dvosmjerna komunikacija ili povratna sprega izme|u studenta i nastavnika. Naravno, ona je bila mogu}a putem klasi~ne po{te i telefona, ali nikada nije mogla biti efikasna za ve}i broj studenata. Kvalitet nastavnog procesa u velikoj mjeri zavisi od saradnje i komunikacije glavnih u~esnika u procesu i moè se uo~iti nekoliko tipova komunikacije: komunikacija nastavnik – student, komunikacija me|u studentima, komunikacija me|u nastavnicima. Prostorna dimenzija komunikacije odnosi se na to da li u~esnici u komunikaciji moraju biti na istom mjestu da bi komunicirali. U tradicionalnom obrazovnom procesu, komunikacija

UÊNJE NA DALJINU


izme|u predava~a i polaznika seminara se odvijala u klasi~noj u~ionici i bilo je potrebno da i jedni i drugi budu prisutni na istom mjestu. Sam proces komunikacije ima i vremensku dimenziju koja se odnosi na to da li u~esnici u komunikaciji moraju biti angaòvani u istom vremenskom intervalu. Na taj na~in defini{emo sinhronu i asinhronu komunikaciju. S druge strane, elektronska saradnja ili saradnja u elektronskom obliku spaja ljude elektronski, putem Interneta, koriste}i alate kao {to su e-mail, ili pristupom na sajtove World Wide Weba, zatim putem mailing lista, Bulletin Board Systema (diskusionih grupa, foruma), online chata i audio i video konferencija. Ovakav pristup pomo}u Interneta omogu}ava saradnju u bilo koje vrijeme, bez obzira na mjesto i udaljenost. Zahvaljuju}i tome, mogu}e je upravljati procesom u~enja i predavanja u realnom vremenu, {to u nastavni proces u~enja na daljinu uvodi povratnu spregu od studenata prema nastavniku. Drugim rije~ima, moèmo se vratiti principima klasi~ne edukacije: individualni kontakt sa svakim studentom, zasnovan na odgovorima studenta, ali sada na jednom vi{em nivou u pogledu brzine, broja studenata, udaljenosti i raznolikosti dostupnog i prenosivog nastavnog materijala i sadràja.

WEBUK ACIJA Polje elektronske saradnje nudi veliki broj alata i softverskih proizvoda koji imaju potencijal koji moè iz korijena izmijeniti trenutno stanje procesa nastave i profesionalnog usavr{avanja. Postoji nekoliko opcija za komunikaciju putem Interneta i isto tako nekoliko softverskih pomagala koja mogu podràti tu komunikaciju. Krenimo sa opcijama asinhronog komuniciranja: World Wide Web – WWW je zbog jednostavnosti i intuitivnosti kori{tenja sa jedne strane, i mogu}nosti interaktivne multimedijalne prezentacije informacija (formatirani tekstualni dokumenti, slika, zvuk, video zapis) sa druge strane, brzo prihva}en u edukaciji {irom svijeta. Prvo su se pojavili nastavni materijali na lokalnim web serverima {kola i fakulteta, omogu}avaju}i studentima da pored redovne (klasi~ne) nastave, na jednostavniji na~in do|u do nastavnih materijala u elektronskoj formi. Sve {to je potrebno jeste ra~unar sa pristupom Internetu. E-mail je naj~e{}i oblik online komunikacije i jedan od osnovnih razloga eksplozivnog razvoja Interneta. Serveri mailing lista su efikasan metod za slanje e-mail poruka velikim ili specifi~nim ciljanim grupama studenata i poslovnih partnera i idealan na~in za ogla{avanje sastanaka, ispitnih rokova, promjena u planu nastave seminara i rasporedu sati. Sada je sigurno da edukativna ustanova koja se odlu~i za kori{tenje e-maila u svom radu i komunikaciji sa studentima mora podràti mailing liste.


UÊNJE NA DALJINU

Diskusione grupe – Najvi{e zamjerki na obi~ni e-mail dolazi iz ~injenice da liste na bazi klasi~nog e-maila imaju linearnu hronolo{ku strukturu. Naknadno ~itanje i pretraìvanje je mukotrpno, jer su poruke sa razli~itim temama poredane u istu hronolo{ku listu. Me|utim, sama priroda ljudskog rezonovanja dovodi do situacija da jedna pozitivno provokativna poruka generi{e niz odgovora (subkonverzacija) samo na tu temu, nevezano za generalnu temu diskusije, te se javila potreba za druga~ijom organizacijom diskusionih grupa. Poruke se mogu prvo grupisati u temu zapo~etu nekom porukom (thread, eng. konac, nit), a onda unutar te "misaone niti" sortirati po hronologiji ili po{iljaocu. Na taj na~in je olak{ano pretraìvanje poruka. U slu~aju struktuiranije diskusione grupe koje imaju zaduènu osobu - moderatora ili predava~a koji kontroli{e i pozitivno usmjerava sadràj, poruke se distribuiraju od strane moderatora. U sistemima podr{ke profesionalnom usavr{avanju, server mailing liste ima neki vid sigurnosnog sistema tako da samo studenti sa pravom pristupa odre|enom kursu ili seminaru mogu pristupiti ~itanju i slanju poruka. Me|u opcijama sinhronog komuniciranja je Internet chat ili pisana konverzacija koja se razlikuje od gore navedenih tipova komunikacije zato {to se doga|a u realnom vremenu i obi~no u vremenski kratkom periodu. U chat komunikaciji zasnovanoj na tekstu, u~esnici mogu vidjeti na ekranu ono {to ostali u~esnici tipkaju na svojim ra~unarima u realnom vremenu. Kada student na ra~unaru otkuca re~enicu, ona se pojavi na ra~unaru sugovornika i obrnuto. Chat se organizira putem chat servera koji moè biti javni ili privatni - u vlasni{tvu edukacijske ustanove ili same firme. Chat server moè imati vi{e odvojenih "soba" za razgovore o razli~itim temama. Dobra strana ovog na~ina komunikacije je {to nema puno "praznog hoda" i dugih uvodnih re~enica, jer tekstualna komunikacija zahtijeva kratku i jasnu raspravu o temi ili projektu. Klijentski softver je obi~no besplatan tako da je svima dostupan. Osim toga, on ne zahtijeva fizi~ki blisko rastojanje u~esnika, pa je stoga izvrstan na~in da se nastavni proces osvjeì mi{ljenjima i razgovorom sa vanjskim ekspertima. Elektronske table (electronic whiteboards) omogu}avaju da putem ra~unara svi u~esnici u raspravi, bez obzira na udaljenost, vide isti dokument i istovremeno rade na njemu. Svi u~esnici moraju imati klijentski softver za crtanje i pisanje po tabli. Svaki u~esnik dobije drugu boju za pisanje, tako da svi znaju ko je {ta napisao. Elektronska tabla je veoma koristan alat kada su u pitanju nastavne teme koje po svojoj prirodi uklju~uju vizuelizaciju (grafi~ki prikaz, skice, dogovori itd.). Poseban dodatni pedago{ki efekat je taj {to studenti u~e kori{tenje elektronskog medija za komunikaciju i saradnju, koji je primjenjiv i u radnom okruènju u firmama. Audio i video konferencije – Kako digitalizacija slike i zvuka postaje sve jeftinija, a propusni opseg Interneta sve ve}i kao i njegova dostupnost, javljaju se i novi na~ini kori{tenja.

UÊNJE NA DALJINU


Do sada veoma skupi, i samo privilegovanim dostupan, na~in prenosa slike i zvuka preko satelita, postao je dostupan i obi~nim korisnicima zahvaljuju}i Internetu. Ova tehnologija omogu}ava u~esnicima da diskutuju, raspravljaju probleme i dijele ideje i u onim slu~ajevima kada je potreban susret lice u lice, ali nije izvodljiv iz razloga udaljenosti i zauzetosti. Brza povezivanja, kori{tenje stranih eksperata u oblastima koje kod nas nisu zastupljene, odràvanje multipoint sastanaka i ekspertnih grupnih sastanaka, otvaraju nove vidike u edukativnom i poslovnom svijetu. Arhiviranje i organizacija podataka su nu`ne i korisne prate}e pojave elektronske komunikacije koje stvaraju jednu novu nau~nu disciplinu - Menad`ment znanja. Polaznici seminara pohranjuju informacije u zajedni~ku bazu podataka i povla~e podatke iz nje po potrebi. Sami podaci mogu biti u formi referenci na druge podatke ili web stranice ili u formi dokumenata. Ovo uklju~uje projekte, seminarske radove, istraìva~ku dokumentaciju ili kontakt informacije, {to uz stalna aùriranja stvara nepresu{no bogatstvo znanja za kasnija podsje}anja i jednostavno aùriranje u skladu sa novim dostignu}ima ekonomije.

A GDJE SMO MI? Pri kreiranju efektivnih kurseva za u~enje na daljinu, mora se obratiti pa`nja ne samo na ciljeve nastave, potrebe i karakteristike studenata i nastavnika, ve} i na potrebne tehni~ke pretpostavke za uspje{an prenos edukativnog sadràja. Ako su za to potrebni neuobi~ajeni sistemi za prenos i prikaz podataka, onda oni moraju biti dostupni svim polaznicima. Osim toga, efektivni kursevi za u~enje na daljinu traè intenzivnu pripremu od strane predava~a, kao i adaptaciju tradicionalnih metoda predavanja novom okruènju koje u ve}ini slu~ajeva ne omogu}ava vizuelni kontakt izme|u studenta i nastavnika. Predava~ mora osposobiti i navesti studente da komuniciraju sa njim, kao i da komuniciraju me|usobno, te u~estvuju u pitanjima i diskusijama. Sami studenti se moraju upoznati sa novim na~inom komunikacije, kontrolom i rasporedom svog vremena i preuzeti odgovornost za uspje{nost svog u~enja. Online kursevi i pristup svjetskim centrima za edukaciju na daljinu polako dobijaju zna~aj na ovim prostorima. Ekonomski fakultet u Sarajevu imao je nekoliko pionirskih programa na tom polju - Interactive Distance Learning program MIT Centra i Soros fondacije, Online certificirani kursevi programiranja u saradnji sa Univerzitetom Loyola iz Chicaga koji su kulminirali saradnjom sa kanadskim partnerima - agencijom CIDA i Univerzitetom iz Alberte formiranjem E-NET Centra. Ovaj centar kao pridruèni ~lan Global Development Learning mreè


UÊNJE NA DALJINU

Svjetske banke ima pristup nastavnom sadràju iz razli~itih dijelova svijeta. Vidljivo je da su za integraciju razli~itih medija za distribuciju seminara, kao i tehnologije za kreiranje i prozvodnju multimedijalnog sadràja potrebna finansijska ulaganja u opremu i obuku timova samih edukatora. Ova kategorija edukacionih centara ima zna~ajnu ulogu u periodima nakon studija i zapo{ljavanja. Distance learning, , kao jedna od opcija usavr{avanja, ima jednu zna~ajnu ekonomsku opravdanost. Grani~ni tro{kovi za svakog narednog kandidata koji poha|a kurs su minimalni gledano iz ugla ustanove, a sa stanovi{ta firme ili zaposlenog kandidata, koji radi i traì fleksibilnost, kursevi distance learninga mu omogu}avaju da seminare prilagodi svom slobodnom vremenu i prostoru, saradnji sa svojim kolegama iz firme, a da dobije znanja doma}ih i stranih eksperata, uz sticanje vje{tine timskog rada i virtuelne saradnje. Sama priroda pisane komunikacije zahtijeva od u~esnika da pa`ljivo formuli{u svoje odgovore i da promi{ljeno reaguju na nove ideje. Sistem u~enja uz pomo} tehnologije omogu}ava stidljivim polaznicima seminara i onima koji se te{ko usmeno izraàvaju da pokaù svoja znanja, ideje i mi{ljenja. Aspekt koji kod nas moè imati poseban zna~aj jeste da i hendikepiranim osobama, ~ije je kretanje oteàno, omogu}imo uklju~ivanje u informacioni svijet i nova znanja. Polako ali sigurno se kreira eduspace, svijet virtualne edukacije, koji nema vremenskih i geografskih ograni~enja, uklju~uju}i sve moderne alate telekomunikacija, elektronskih knjiga i elektronskih biblioteka u razli~itim zemljama. Obrazovani kadrovi u firmi su izvor ekonomske mo}i, i sve je jasnije da i u edukaciji vladaju zakoni trì{ta - kapital je previ{e skup da bi ga povjerili neznalicama. Povezivanje firmi, profesionalnih organizacija, edukacijskih ustanova i pojedinaca {irom svijeta dovodi i u na{e prostore znanja koja su bila privilegija samo visokorazvijenih zemalja.

UÊNJE NA DALJINU

U~enje na daljinu sa Moodleom 223

5.2. U~enje na daljinu sa Moodleom Moodle je sistem zasnovan na Webu za podr{ku u~enju na daljinu. To zna~i da nastavnici mogu pomo}u njega postaviti materijale, obavje{tenja, pitanja i druge sadràje na web stranicu, kojima studenti mogu zatim pristupati u toku nastavnoga procesa. Osim toga, Moodle je otvoreni softver, pa samim time i besplatan za upotrebu i za studente i za nastavnike. U trenutku pisanja ovog teksta, postojalo je oko hiljadu registriranih sajtova Moodle1 u 74 zemlje svijeta. U Bosni i Hercegovini, Moodle se koristi za podr{ku nastavi na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Sve informacije o Moodleu mogu se dobiti na adresi http://www.moodle.org.

PREDUVJETI ZA KORI[TENJE Da biste kao student mogli koristiti Moodle, trebat }e vam: Ra~unar sa pristupom Internetu – Posluìt }e svaki ra~unar koji ima mogu}nost povezivanja na Internet, preko lokalne mreè, modema, ADSL-a, kablovske veze ili na drugi na~in. Uostalom, to ne treba da bude isti ra~unar svaki put - moète raditi od ku}e, iz Internet kafea, univerzitetske biblioteke ili laboratorije, kako kada stignete. Tako|er, posluìt }e svaki operativni sistem i skoro svaki Internet preglednik (browser). Budu}i da }ete naj~e{}e, ako ne i uvijek, raditi sa ma{inama u Windowsu, za najugodnije kori{tenje posluìt }e Windowsi 98 ili noviji - uklju~uju}i Me, 2000 i XP - sa Internet Explorerom verzije 5 ili novijim. Jednako dobro }e posluìti i neki Netscape Navigator, a skoro isto tako dobro i neka starija verzija Internet Explorera. Adresa za elektronsku po{tu – Ako je ve} nemate, lako }ete do}i do nje ako ispunite prvi preduvjet. Dakle, ukoliko na fakultetu, poslu ili privatno ve} nemate adresu za elektronsku po{tu (e-mail adresu), moète je besplatno dobiti na jednom od za to specijaliziranih sajtova, kao {to su http://www.hotmail.com, http://www.yahoo.com ili http://www.usa.net. Cijena kori{tenja njihovih usluga je ta {to svojoj po{ti moète pristupati samo preko Weba, kako bi vam elektronski po{tari mogli s vremena na vrijeme prikazati reklame svojih sponzora. Ako

1

Rije~ sajt koristimo u smislu lokacije na Internetu, od eng. site - sjedi{te.

224 U~enje na daljinu sa Moodleom

UÊNJE NA DALJINU

otvorite korisni~ko ime korisnik na, npr. Hotmailu, onda }e va{a e-mail adresa biti: [email protected]. Ukoliko predvi|ate da }ete se ~esto na}i u situaciji da sajtu Moodle pristupate sa nekog drugog ra~unara, bilo bi poèljno da uz sebe imate nekoliko spremnih disketa, kako biste eventualno mogli na njih snimiti nastavne materijale sa stranice. Jo{ vam bolje moè posluìti neka od sada popularnih flash memorija koje se priklju~uju na USB interfejs. One su pogodnije od disketa zato {to imaju zna~ajno ve}i kapacitet - ako neka datoteka koju skidate sa sajta ima vi{e od 1,4 MB (megabajta), ne}e stati na disketu, ali }e vrlo vjerovatno stati na flash memoriju, koje tipi~no imaju kapacitet od 32 MB navi{e. Ipak, vodite ra~una da neke starije verzije Windowsa, kao {to je Windows 95, ne}e pravilno prepoznati priklju~enu flash USB memoriju, ili vas mogu pitati za odgovaraju}e drajvere, {to vam u svakom slu~aju ne}e olak{ati posao. Podsjetimo se jo{ jednom da se disketa javlja pod oznakom 'A:', a da biste prona{li pod kojim slovom se javlja flash USB memorija (koju operativni sistem tretira kao disk), najbolje je da otvorite Windows Explorer na lokaciji My Computer (obi~no u gornjem lijevom dijelu pozadine ekrana), gdje bi se taj ure|aj trebao javiti na zadnjem mjestu pod nazivom poput "Removable disk". Tako|er, prije nego {to po~nete raditi, potrebno je da obavite jednu malu provjeru da li va{ Internet preglednik podràva ne{to {to se naziva cookie2. Kada se poku{ate prijaviti na sajt Moodle, bit }ete obavije{teni ako je preglednik postavljen tako da ne podràva cookies. Primanje kola~i}a sa datog sajta moète omogu}iti kod Mozille ili Netscape Navigatora opcijom iz menija Tools>Cookie Manager>Unblock Cookies from this Site. Kod Internet Explorera trebate odabrati opciju Tools>Internet Options..., pa u dijalo{kom prozoru koji }e se otvoriti kliknuti na naslov Security, unutar njega na Custom Level, te u listi koja }e se otvoriti prona|ite odjeljak Cookies i na oba pitanja odaberite Enable.

PRIJAVA NA SAJT MOODLE Svaki sajt Moodle je autonoman i nema veze sa ostalim. Prema tome, morate znati gdje se nalazi na Webu. Naprimjer, za Ekonomski fakultet u Sarajevu, adresa je http://www.efsa.unsa.ba/nastava/ (u ovom slu~aju ne zaboravite da unesete zadnju kosu crtu). Po~etna stranica na koju se stiè kod svih sajtova Moodle izgleda kao na slici 5.1. 2

Doslovno: kola~i}.

UÊNJE NA DALJINU


Slika 5.1: Po~etna stranica sajta Moodle

U sredi{njem dijelu stranice nalaze se novosti i najave, a sajt se moè organizirati i tako da sredi{nji dio umjesto najava zauzima katalog kurseva, razvrstanih po kategorijama. U na{em slu~aju, katalog kurseva je slijeva ispod glavnog menija koji tipi~no sadrì pregled novosti (samo najnovije stavke se prikazuju u sredi{njem dijelu), uputstva i linkove. I kona~no, sa desne strane nalazi se kratka pozdravna poruka koja upu}uje na sadràj sajta. Ono {to vam se moè desiti pri dolasku na glavnu stranicu sajta Moodle je da na{a slova sa dijakriticima ne vidite pravilno prikazana. Taj nedostatak moète poku{ati otkloniti eksplicitnim zadavanjem na~ina kodiranja teksta (eng. text encoding). U Mozilli ili Netscapeu to radite kroz opcije View>Character Coding>More>East European>Central European nakon ~ega birate tip kodiranja. Sli~no se radi i u Internet Exploreru opcijama View>Encoding>More>Central European (tip). Stranice na na{em jeziku naj~e{}e koriste jedan od tri tipa kodiranja: Windows 1250, poznat i kao cp 1250; ISO-8559-2, tako|er poznat i kao latin2; te tip univerzalnog kodiranja Unicode poznat kao UTF-8. U gornjem desnom uglu po~etne stranice nalazi se link sa oznakom Prijava koji }e vas odvesti na prijavnu stranicu. Po{to se na nju dolazi i kada èlimo pristupiti kursu, prvo }emo objasniti ovo drugo.


UÊNJE NA DALJINU

Ako kliknemo na kategoriju kurseva koju imamo u pregledu, dobit }emo ne{to poput sadràja na slici 5.2 gdje se vide kursevi u kategoriji "Dodiplomski studij" Courseware Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Slika 5.2: Pregled kurseva u kategoriji

Podaci o kursu Na slici 5.2 je svaki kurs unutar kategorije "Dodiplomski studij" prikazan u zasebnoj rubrici. Naziv kursa je ujedno link koji nas vodi na stranicu kursa, a prije toga na prijavnu stranicu ako ve} nismo prijavljeni (na {to ukazuje link Prijava u vrhu stranice). Od posebnog zna~aja su sli~ice lica i klju~a koje se mogu nalaziti pored naslova, jer one reguliraju ko ima pravo pristupiti stranici kursa. Sli~ica sa licem ozna~ava da je pristup kursu mogu} i gostima, odnosno registriranim korisnicima sajta Moodle. Drugim rije~ima, ako to ranije niste u~inili, za pristup kursevima bez

UÊNJE NA DALJINU


ove oznake morat }ete se registrirati na doti~nom sajtu Moodle i dobiti korisni~ko ime i lozinku, kako biste mogli pristupiti kursu. Kursevi koji su obiljeèni sli~icom lica koja simbolizira korisnika otvoreni su i za goste, odnosno anonimne posjetitelje sajta Moodle. Gosti uvijek imaju samo pasivni pristup i ne mogu mijenjati bilo koji aspekt sadràja sajta Moodle ili pojedinog kursa. Dakle, kao {to vidimo, kurs "016 Finansije - dr Sead Kreso" je na slici 5.2 je dostupan svim posjetiteljima sajta Moodle, bili oni registrirani ili ne. [tavi{e, sistem uop{te ne}e registrirati njihovu posjetu, osim ako se oni ne opredijele za otvaranje korisni~ke prijave. Druga sli~ica je znak klju~a i zna~i da onaj ko èli pristupiti stranici kursa mora znati tzv. upisni klju~, koji nije ni{ta drugo nego {ifra koju zadaje predava~, odnosno nastavnik koji vodi kurs da bi kontrolirao prava pristupa. Registriranim korisnicima klju~ treba samo jednom, kada se odlu~e upisati na kurs. Posjetiteljima sajta koji èle pristupiti kursu kao gosti je klju~ potreban kod svake takve posjete. Primjer takvog kursa na slici 5.2 je kurs "026 Finansijska trì{ta i institucije - Dr Fikret âu{evi}". Naravno, nastavnik moè promijeniti klju~ kada god èli, nakon ~ega stari klju~ prestaje da vaì osim za korisnike koji su ve} upisani na kurs. Uobi~ajena procedura da biste posjetili ili se upisali na kurs koji zahtijeva poznavanje klju~a, je da se obratite nastavniku i zatraìte njegovu dozvolu. Naravno, mogu}e su i kombinacije. Primjer je kurs "029 Ekonomija Evrope" koji zabranjuje svaki anonimni pristup, a od registriranih korisnika zahtijeva poznavanje klju~a kako bi mogli biti upisani na njega. Ova kombinacija je ujedno i najrigoroznije pravilo kojim se na sajtu Moodle moè ograni~iti pristup. Prijavna stranica Kada kliknete na naziv kursa, do}i }ete na prijavnu stranicu koja izgleda kao na slici 5.3. Lijeva strana je rezervirana za one koji èle pristupati kursevima kao gosti, odnosno anonimno, ili su se ve} registrirali na ovom sajtu. Korisnici koji su se ranije registrirali trebaju unijeti svoje korisni~ko ime i {ifru u prostor predvi|en za to i kliknuti na dugme Prijava. Umjesto toga, anonimni korisnici mogu kliknuti na dugme Prijava kao gost. Tre}a mogu}nost na dnu desne strane je predvi|ena za slu~aj da registrirani korisnik zaboravi svoju {ifru, {to je mogu}nost koju niko od nas ne moè zanemariti. Klik na dugme Po{alji mi moje podatke e-po{tom vodi nas do slike 5.4. Tu trebamo unijeti svoju e-mail adresu koju smo upisali prilikom registracije, a sistem }e nam na tu adresu poslati poruku sa {ifrom.


UÊNJE NA DALJINU

Slika 5.3: Izgled prijavne stranice

Lijeva strana prijavne stranice rezervirana je za slu~aj pravljenja novog korisni~kog ra~una ili korisni~ke prijave, sa detaljnjim obja{njenjem i instrukcijama. Klikom na link novi korisni~ki ra~un dolazimo na prijavni obrazac prikazan na slici 5.5.

Slika 5.4: Slu~aj izgubljene {ifre

UÊNJE NA DALJINU


Slika 5.5: Prijavni obrazac za novog korisnika

Klju~ni podaci su korisni~ko ime i {ifra preko kojih se vr{e prijave na sajt. Na sajtu ne mogu postojati dva korisnika sa istim korisni~kim imenom, tako da trebate birati ono koje je, sa jedne strane, dovoljno kratko, a sa druge prepoznatljivo. E-mail adresa je tako|er klju~an podatak, budu}i da se preko nje vr{i verifikacija otvaranja nove korisni~ke prijave. Ta verifikacija se sastoji u tome da sistem na navedenu adresu {alje elektronsku poruku u kojoj je naveden jedinstveni aktivacioni link za datog korisnika. Prema tome, ako unesete pogre{nu ili nepostoje}u e-mail adresu, aktivacioni link }e biti pogre{no proslije|en i ne}e do}i do vas, tako da }ete cijeli postupak morati obnoviti. Ostali podaci na prijavnom obrascu su prili~no standardni. Radi se o stvarnom imenu, prezimenu i mjestu ìvljenja korisnika. Nakon {to primite poruku sa verifikacionim linkom i kliknete na njega ili ga upi{ete u adresno polje Internet preglednika, registracija }e biti potvr|ena, a vi dobijate pitanje da li èlite da se prijavite na odabrani kurs. U slu~aju da se za pristup kursu zahtijeva upisni klju~, i taj }ete podatak morati unijeti na ovom mjestu.


UÊNJE NA DALJINU

GLAVNA STRANICA KURSA Kada smo se prijavili ili odabrali da kursu pristupimo kao gosti, sistem }e nas prebaciti na glavnu stranicu kursa, koja moè izgledati kao na slici 5.6.

Slika 5.6: Glavna stranica kursa

Glavna stranica kursa obiluje elementima ~iju }emo namjenu na ovom mjestu ukratko opisati. U vrhu stranice se nalazi naslov kursa, a sa desne strane podatak o tome da li ste i pod kojim imenom prijavljeni i link Odjava s kojim zavr{avate sesiju sa sistemom Moodle. Traka ispod naslova sa lijeve strane sadrì oznaku pozicije na kojoj se nalazi. Kada ste na po~etnoj strani kursa, ta se oznaka sastoji od oznake po~etne stranice sajta i skra}ene oznake kursa. Sve oznake, osim zadnje, su ujedno i linkovi koji nas vode na odre|enu cjelinu. Naprimjer, ako u situaciji sa slike 5.6 kliknemo na link Nastava do}i }emo ponovno na po~etnu stranicu sajta. Me|utim, time ne}emo biti odjavljeni i mo}i }emo se vratiti na kurs ili oti}i na neki drugi. Sredi{nji dio stranice je najva`niji jer predstavlja sadràj kursa. U su{tini, postoje dvije naj~e{}e forme u kojima se kurs na sajtu Moodle moè organizirati, tematski i vremenski. Kod

UÊNJE NA DALJINU


tematske strukture kursa, nastavnik dijeli materiju kursa u cjeline koje se u srednjem dijelu pojavljuju u rubrikama numeriranim brojevima 1, 2 itd. Kod vremenske strukture, svakoj sedmici kursa odgovara jedna rubrika, tako|er obiljeèna brojem. Kako }e konkretan kurs biti organiziran, ovisi o nastavniku i gradivu koje se njime obra|uje. Prva rubrika u sredi{njem dijelu, koja nije numerirana, ima u obje vrste organizacije kursa isto zna~enje uvoda. Ona naj~e{}e sadrì link na diskusione forume vezane za kurs (link Forum novosti), kao i druge materijale koje nastavnik stavi. Stavke koje se nalaze u tematskim ili vremenskim rubrikama u sredi{njem dijelu nazivaju se aktivnostima kursa i njihov popis po vrstama aktivnosti moè se dobiti klikom na neku od vrsta aktivnosti u okviru Aktivnosti s lijeve strane. Aktivnosti }emo u nastavku obraditi jednu po jednu. S lijeve strane se nalazi i okvir Osobe preko kojega student moè vidjeti koji su sve korisnici registrirani za ovaj kurs ili izvr{iti modifikaciju profila. Niè se nalazi okvir Pretraìvanje pomo}u kojeg se mogu pretraìvati diskusioni forumi kursa po klju~nim rije~ima. Traène rije~i treba upisati u predvi|eni prostor i pritisnuti dugme Pretraga foruma. Ispod pretrage nalazi se korisnikov administracioni okvir. Ovdje korisnik moè pregledati ocjene koje je dobio iz raznih aktivnosti pritiskom na link Ocjene... ili promijeniti {ifru pod kojom se prijavljuje. Treba imati na umu da za promjenu {ifre treba znati postoje}u {ifru. Na dnu sa lijeve strane nalazi se okvir Moji kursevi u kojem su nabrojani svi kursevi na kojima je korisnik registriran. Sa desne strane nalazi se okvir Zadnje novosti u kome se pojavljuju najave i novosti koje nastavnik stavlja na glavnu stranicu kursa, a ispod njega okvir u kome se mogu vidjeti skorije aktivnosti na kursu, uklju~uju}i postavljanje aktivnosti i prijave korisnika.

RESURSI Glavnina nastavnih materijala koji ~ine sadràj kursa je objedinjena pod nazivom resurs. Prepoznajemo ga po sli~ici lista papira pored imena. Da bismo pristupili resursu, trebamo kliknuti na link koji ozna~ava njegovo ime, {to nas odvodi na sadràj resursa, kao {to je prikazano na slici 5.7. Stranica resursa je podijeljena na dva dijela. U donjem dijelu je prikazan sadràj resursa, a u gornjem zaglavlje s nazivom kursa i trakom kojom je prikazana lokacija resursa. U na{em


UÊNJE NA DALJINU

Slika 5.7: Sadràj resursa

primjeru, rije~ je o resursu pod nazivom "069 Menad`ment informacionih tehnologija". Klik na bilo koji element vodi nas na odgovaraju}u lokaciju. Zadnji link u traci zaglavlja ozna~ava sam resurs, odnosno njegovu lokaciju. Ako resurs èlimo ne samo pregledati, ve} i skinuti sa Interneta, to moèmo uraditi desnim klikom na zadnji element stranice i odabirom opcije Save Target As... u Internet Exploreru, odnosno Save Link As... u Netscapeu / Mozilli. Iz liste u gornjem desnom uglu zaglavlja moèmo sko~iti na glavnu stranicu kursa ili bilo koju drugu aktivnost. Ako kliknemo na predzadnji link u traci ispod naslova kursa, koji nosi oznaku Resursi, dobit }emo pregled svih resursa kursa, kao na slici 5.8. Isti efekt se postiè i ako kliknemo na link Resursi... unutar okvira Aktivnosti sa glavne stranice kursa (v. sliku 5.6). Moodle omogu}uje nastavnicima da u kurs uklju~uju najrazli~itije vrste resursa. Resurs moè biti ~isti, neformatirani tekst, HTML tekst (sadràj Web stranice), link na neku web stranicu, referenca na sadràj nekog djela, dokument Worda, Excela, PowerPointa, ili prakti~no bilo kakva datoteka. Kako }e resurs biti prikazan u donjem dijelu stranice ovisi o tome kako je pode{en ra~unar za kojim radite. Tekstualni i HTML resursi bit }e uvijek dobro prikazani, kao i ve}ina grafi~kih

UÊNJE NA DALJINU


Slika 5.8: Pregled resursa kursa

zapisa, ali je za pregled pojedinih dokumenata potrebno imati instalirane odgovaraju}e programe. Tako morate imati instaliran Microsoft Office ako èlite pregledati dokumente u Wordu, Excelu ili PowerPointu, a Adobe Acrobat Reader ako èlite pregledati dokumente u formatu PDF. Internet preglednik }e obi~no ponuditi da snimite sadràje koji su mu nepoznati, odnosno za koje nema instaliranih programa. Dakle, bez obzira da li je ra~unar za kojim radite pode{en da moè pregledati neki tip resursa, uvijek ga moète snimiti u datoteku i odnijeti tamo gdje ga moète pregledati ili od{tampati.

ZADACI I RADIONICE (WORKSHOPS) Osim {to studentima omogu}uju da pristupaju raznim materijalima, nastavnici obi~no traè i odgovaraju}u vrstu aktivnog sudjelovanja u savladavanju gradiva, {to prije svega dobija oblik zadataka i radionica3.

3

Radionica se koristi kao prevod za eng. workshop.


UÊNJE NA DALJINU

Slika 5.9: Opis zadatka

Zadatak prepoznajemo po sli~ici lista papira u ruci, a kada kliknemo na njega dolazimo na stranicu na kojoj je zadatak opisan, kao na slici 5.9. Kao {to moèmo vidjeti, stranica opisa zadatka sadrì i rok do koga on treba biti ura|en, kao i najve}u ocjenu koja se moè dobiti za ura|en zadatak. Zadatkom se od studenta moè traìti da napravi rad kojega }e u elektronskoj formi podnijeti na ocjenjivanje. Na dnu stranice nalazi se prostor za upis datoteke koja }e se poslati kao rad. Ona se mora nalaziti na ra~unaru na kome radite. Da ne biste morali pisati njenu punu stazu, moète pritisnuti dugme Browse... i potraìti je na uobi~ajen na~in. Kona~no, klikom na Upload ove datoteke, ona }e biti poslana. Naravno, nakon {to pro~itate zadatak, imate vremena do navedenog roka da datoteku sa ura|enim zadatkom po{aljete. Bez obzira da li se radi o zadatku u kojem morate poslati svoj rad na opisani na~in ili o nekoj drugoj aktivnosti (npr. otvoriti ra~un, poslati elektronsku po{tu itd.), nastavnik ocjenjuje aktivnost po isteku njenoga roka i bodove koje smo dobili moèmo vidjeti me|u ocjenama. Radionica (workshop) se razlikuje od zadatka po tome {to se ocjenjuje po nekoliko elemenata umjesto jedinstveno. Radionicu prepoznajemo po sli~ici na kojoj se vide korisnici i listovi papira. Primjer radionice vidimo na slici 5.10. Ako èlimo vidjeti po kojim elementima se radionica ocjenjuje, moèmo kliknuti na link Specimen Assessment Form, nakon ~ega dobijamo uzorak obrasca za ocjenjivanje radionice.

UÊNJE NA DALJINU


Slika 5.10: Opis radionice

Kao i kod zadataka, i kod radionica vrijedi da ih "ru~no" ocjenjuje nastavnik nakon {to su predate ili nakon {to istekne rok za njihovu predaju. I kod radionica i kvizova, nastavnik moè omogu}iti da student vi{e puta preda rad.

Slika 5.11: Po~etna stranica kviza


UÊNJE NA DALJINU

Slika 5.12: Glavna stranica kviza

Slika 5.13: Podaci o ura|enom kvizu

UÊNJE NA DALJINU


Interneta ili je u tome imao ne~iju pomo}, samoocjenjivanje je prakti~niji i prihvatljiviji na~in provjere znanja kome pribjegavaju nastavnici na sajtovima Moodle. Kviz prepoznajemo po sli~ici lista papira na kome se nalazi kva~ica. Kada kliknemo na naslov kviza, dolazimo na po~etnu stranicu kviza kao na slici 5.11. Ukoliko se odlu~imo da radimo kviz klikom na dugme Oprobaj se sada na kvizu, trebamo imati na umu da nastavnici mogu ograni~iti koliko se puta kviz moè raditi. Primjer glavne stranice kviza se vidi na slici 5.12. Kada damo odgovore na sva pitanja, trebamo kliknuti na dugme Sa~uvaj moje odgovore u dnu stranice, poslije ~ega }e se pokazati podaci o ura|enom kvizu, kao na slici 5.13.

FORUMI Forumi predstavljaju sredstvo pomo}u kojega studenti mogu sa nastavnikom, i jedni sa drugima, ostvariti komunikaciju i ulaziti u diskusije o temama u vezi sa kursem. Sa glavne stranice kursa moèmo do}i na forume klikom na naslov foruma, ispred kojeg se nalazi slika dva lica u dijalogu. Pored pregledanja foruma, klikom na dugme Sudjeluj u raspravi na ovu temu moèmo unijeti svoje odgovore na ono {to je napisano u forumu, kao {to se moè vidjeti na slici 5.14. Pored teksta, odgovor moè sadràti i prika~enu datoteku. Slanje odgovora vr{imo klikom na dugme Spasi promjene na dnu stranice.

Slika 5.14: Diskusija na forumu


UÊNJE NA DALJINU

OCJENE I URE\IVANJE PROFILA Teku}e stanje ocjena ili skupljenih bodova moèmo provjeriti ako sa glavne stranice kursa pratimo link Ocjene... u okviru Administracija sa lijeve strane. To }e nas dovesti do pregleda aktivnosti koje nose ocjenjivanje i skupljenih bodova kao na slici 5.15.

Slika 5.15: Aktivnosti koje se ocjenjuju i skupljeni bodovi

Slika 5.16: Osobni profil korisnika

UÊNJE NA DALJINU


Slika 5.17: Promjena pristupne {ifre

Ukoliko èlimo promijeniti podatke koje smo dali prilikom otvaranja korisni~kog ra~una (posebno je to va`no u slu~aju promjene e-mail adrese), promijeniti {ifru ili se ispisati sa

Slika 5.18: Modifikacija korisni~kog profila


UÊNJE NA DALJINU

teku}eg kursa, moèmo na glavnoj stranici kursa kliknuti na link sa na{im imenom i prezimenom koji se nalazi u gornjem desnom uglu. Isti link se nalazi i u dnu svake stranice kojoj pristupamo. Tako dolazimo do stranice osobnog profila, prikazane na slici 5.16. Ukoliko kliknemo na dugme Promjena {ifre, otvorit }e nam se obrazac kao na slici 5.17. Da bismo promijenili {ifru, trebamo unijeti postoje}u {ifru i dva puta novu - ~isto da se ne bi dogodilo da zbog gre{ke u kucanju sami sebi onemogu}imo pristup. Na kraju trebamo kliknuti na dugme Promjena {ifre. Ukoliko kliknemo na dugme Modifikacija profila, dobit }emo obrazac sa slike 5.18, ~ijim posredstvom moèmo mijenjati osobne podatke i upravljati njihovom dostupno{}u drugim korisnicima sajta Moodle. Da bismo sa~uvali promjene, na kraju trebamo kliknuti na dugme Aùrirani profil u dnu strane.

Uvod u praktično korištenje PC

Recommend Documents