Odvodnja otpadnih voda u ruralnim naseljima Prof.dr.sc. Malus Davor, dipl.ing.građ. Mr.sc. Drazen Vouk, dipl.ing.građ.
Studeni, 2008.
Postojeće stanje u Hrvatskoj U Hrvatskoj ima ukupno 6.579 naselja, od čega 6.532 naselja ima manje od 2.000 stanovnika s ukupnim udjelom cjelokupnog stanovništva države od 40%
Tablica: Struktura naselja po veličini
Razvoj komunalne infrastrukture u Hrvatskoj u velikoj mjeri zaostaje za razvijenim zemljama svijeta. Danas je u Hrvatskoj samo 43% stanovnika priključeno na javnu kanalizacijsku mrežu. Dosadašnja izgrađenost sustava vezana je uglavnom uz urbana središta. Ostali dio Hrvatske, izuzev područja uz gradove, predstavlja seosko stanovništvo smješteno u selima i manjim raspršenim naseljima, gdje se odvodnja kućanskih otpadnih voda rješava prvenstveno vodopropusnim septičkim i sabirnim jamama ili direktnim ispuštanjem u ulične kanale i obližnje vodotoke. Posljedica navedenog je nekontrolirano ispuštanje komunalnih otpadnih voda u okoliš stvarajući tako raspršene izvore onečišćenja ukupne veličine 2.514.488 ES.
Analizirajući postojeće stanje u Hrvatskoj može se također uočiti veliki nesrazmjer u izgrađenosti komunalne infrastrukture među pojedinim regijama. Daljnjom analizom, neovisno o regionalnim razlikama, najveći nesrazmjer se očituje između urbanih i ruralnih sredina. U hrvatskom zakonodavstvu nisu definirani standardi za rješavanje problema otpadnih voda u naseljima ili dijelovima naselja u kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje. Stoga se u bliskoj budućnosti, propisivanje sustava kontrole raspršenih izvora onečišćenja otpadnim vodama u ruralnim naseljima smatra nužnim.
Postojeća praksa odvodnje u Hrvatskoj Različitim projektnim rješenjima (posebno naručeni projekti odvodnje, županijski i gradski planovi odvodnje), odvodnja ruralnih naselja rješava se umrežavanjem na dominantan sustav veće urbane cjeline - grada, i konačno ispuštanjem u dominantan prijemnik (vodotok u kontinentalnom dijelu i more u priobalju). Prema dosadašnjoj praksi, dominiraju gravitacijski sustavi odvodnje. Izražena je centraliziranost sustava odvodnje uz veća naselja, odnosno gradske centre. Ne postoje razrađeni kriteriji prema kojima bi se odredile prihvatljive granice obuhvata prigradskih naselja. Isti se problem nedostatka određenih kriterija preslikava i na sustave odvodnje pojedinih naselja.
Neovisno o poraznoj činjenici vezanoj uz izgrađenost i razvijenost komunalne infrastrukture u Hrvatskoj, problem onečišćenja okoliša otpadnim vodama ruralnih naselja u Hrvatskoj, prema Državnom planu za zaštitu voda, nema težinu prioriteta i kao takav je prepušten na rješavanje lokalnim zajednicama. Nedostatni ekonomski potencijal ruralnih zajednica i nedovoljna financijska pomoć od strane države predstavljaju ograničavajući i često presudni faktor bilo kakvoj realizaciji. Stoga se nameće potreba za prihvaćanjem novih alternativnih rješenja koji su se u okvirima prakse visoko razvijenih zemalja svijeta pokazale pouzdanima, te s ekonomskog i tehničko-tehnološkog aspekta prihvatljivim rješenjima.
Postojeće stanje u javnim komunalnim poduzećima Javna komunalna poduzeća (JKP) nadležna su za obavljanje komunalnih djelatnosti, uključivo i odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Nalaze se uglavnom u vlasništvu gradova. Organizacijska i kadrovska struktura u većini se slučaja nije bitno mijenjala niti prilagođavala realnim uvjetima i potrebama. Prihodi JKP nedostatni su za potrebe istovremenog održavanja postojećih, kao i razvoja novih sustava. Korisnicima koji se nalaze izvan izgrađenog sustava javne odvodnje većina se usluga naplaćuje prema komercijalnom cjeniku. Određivanje cijena je u nadležnosti vlasničke strukture (Grada i JKP). Većina promjena u načinu rada JKP nailazi na otpor.
JKP u funkciji investitora, voditelja projekata i kasnijeg održavanja izgrađenih sustava imaju vodeću ulogu pri odabiru sustava odvodnje i pročišćavanja. Većina JKP se nalaze pod dominantnim utjecajem ustaljene konvencionalne prakse koja podrazumijeva gravitacijsku kanalsku mrežu uz mehaničko-biološko pročišćavanje na centralnim uređajima postupcima s aktivnim muljem. Saznanja i iskustva iz dosadašnje prakse ukazuju na brojne probleme vezane uz prihvaćanje alternativnih postupaka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, predložene različitim projektnim rješenjima. Razlozi neprihvaćanja inovativnih rješenja od strane JKP su brojni i mogu se sažeti kroz nekoliko osnovnih značajki:
Razlozi neprihvaćanja inovativnih rješenja od strane JKP su brojni i mogu se sažeti kroz nekoliko osnovnih značajki: nedostatak saznanja iz područja primjene alternativnih postupaka odvodnje, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda otpor bilo kakvim promjenama ustaljene i poznate prakse s konvencionalnim rješenjima nedostatak tehničkih standarda i smjernica za odabir optimalnog rješenja manjkavosti postojeće zakonske regulative bojazan prema krajnjim korisnicima koja proizlazi iz dosadašnjih negativnih iskustava (ne zainteresiranost pri održavanju sustava, ne plaćanje komunalnih pristojbi i dr.)
Postojeće stanje korisnika sustava Postojeće stanje korisnika sustava javne odvodnje i ostalih usluga na području djelovanja JKP može se opisati sljedećim značajkama: odluke o načinu odvodnje i pročišćavanja njihovih otpadnih voda nameću se odozgo osim plaćanja usluga korisnici nemaju drugih obveza ako stanuju izvan zahvata klasičnog odvodnog sustava nemaju prava ni dužnosti ostalih korisnika i plaćaju moguće usluge prema cjeniku JKP ne poznaju obvezu ni strah od sankcija slabo su educirani pri projektiranju, građenju i kontroli rada korisnici nemaju stalnu stručnu pomoć i nadzor.
Osnovna karakteristika izgradnje konvencionalne gravitacijske kanalizacije u manjim ruralnim područjima
veća prosječna duljina cjevovoda i pratećih građevina po priključenom korisniku = veći troškovi izgradnje sustava po priključenom korisniku
a) U gradskim četvrtima
Priključeni stanovnici na dužini od 60 metara. Objekti na lijevoj strani ceste: 3 objekta x 2 jedinice x 4 etaže = 24 jedinice
b) U selima (ruralna područja)
Priključeni stanovnici na dužini od 60 metara. Na lijevoj strani ceste nalaze se 2 jedinice Na desnoj strani ceste nalazi se 1 jedinica
Objekti na desnoj strani ceste: 2 objekta x 2 jedinice x 4 etaže = 16 jedinica Ukupno 40 jedinica x 3 ST = 120 ST Broj stanovnika po m' sustava odvodnje: 120 : 60 = 2 ST/m' Troškovi po m' izgrađenog sustava odvodnje: 1.200,00 Kn
Troškovi po stanovniku: 1.200 : 2 = 600,00 Kn/ST
Ukupno 3 jedinice x 3 ST = 9 ST Broj stanovnika po m' sustava odvodnje: 9 : 60 = 0,15 ST/m‘ Troškovi po m' izgrađenog sustava odvodnje: 900,00 Kn Troškovi po stanovniku: 900: 0,15 = 6.000,00 Kn/ST
Alternativni sustavi odvodnje Pogodni su za: razdjelne sustave odvodnje terene s malim padovima brdovita područja područja s visokom razinom podz. voda terene s nepovoljnim geološ. sastavom kad se otpadna voda javlja povremeno komercijalna i industrijska središta lokacije gdje se traži velika sigurnost od onečišćanja podz. voda
Prvi korak pri rješavanju problema odvodnje predstavlja definiranje zahvatnog područja: geografske topografske hidrogeološke klimatološke sociološke i ekonomske karakteristike
Alternativni sustavi odvodnje tlačna kanalizacija vakuumska kanalizacija gravitac.kanal.malih profila
Tlačna kanalizacija
Glavne komponente tlačne kanalizacije kućni priključak tlačni sakupljači stanica za propuhivanje OKNO S CRPKOM
STANICA Z A PROPUHIVANJE
UZPOV
PRIJAMNIK
STANICA Z A PROPUHIVANJE
TLAČNI CJEVOVOD
Sustav s grinder crpkom (GP-sustav)
1
2 3
4 6 5 7
8
9
1
KONTROLNI ORMARIĆ
2
PODZEMNE ELEKTRIČNE INSTALACIJE
3
ELEKTRIČNI SPOJNA KUTIJA
4
PRIKLJUČNI GRAVITACIJSKI CJEVOVOD
5
ZATVARAČ
6
LATERALNI TLAČNI CJEVOVOD
7
SENZORI ZA MJERENJE RAZINE VODE
8
POVRATNI ZASUN
9
CRPKA S USITNJIVAČEM (GRINDEROM)
Sustav sa septičkim tankom (STEP-sustav)
SEPTIČKI TANK
CRPKA (CENTRIFUGALNA) BEZ USITNJIVAČA
Kućni priključak se sastoji od: priključnog gravitacijskog cjevovoda od kućanstva do crpnog okna (GP-sustav), odnosno septičkog tanka (STEP-sustav) tlačne jedinice – centrifugalne ili mohno crpke (progressing cavity pump) s grinder sustavom crpnog okna, odnosno septičkog tanka kontrolnog ormarića s pratećim električnim instalacijama i alarmom tlačnog cjevovoda kućnog priključka (od tlačne jedinice do glavnog tlačnog cjevovoda)
Priključni cjevovod minimalni promjer cijevi – 150 mm (kod tlačnih dovodnih sustava – 80 mm) uzdužni padovi: GP-sustav: min. 2,0% STEP-sustav: max. 2,0% postavljanje u pravcu (broj lomova svesti na minimum)
Tlačna jedinica crpka usitnjivači povratni zasuni nivo prekidači Kod tlačnog sustava odvodnje danas se uglavnom koriste dvije vrste crpki: centrifugalne crpke mohno crpke (progessing cavity pumps
Centrifugalna crpka
Mohno crpka
Krivulje odnosa visine dizanja – protoka (Q-H krivulje) 50,0
1 2 3 4 5 6
45,0
CENTRIFUGALNA CRPKA SNAGE 1,5 kW (BEZ USITNJIVAČA - GRINDERA) CENTRIFUGALNA CRPKA SNAGE 1,5 kW (SA USITNJIVAČEM - GRINDEROM) CENTRIFUGALNA CRPKA SNAGE 0,40 kW (BEZ USITNJIVAČA - GRINDERA) MOHNO CRPKA SNAGE 0,40 kW MOHNO CRPKA SNAGE 0,75 kW MOHNO CRPKA SNAGE 1,0 kW
40,0
VISINA DIZANJA (m)
35,0
30,0
1
25,0 5
4
2
6
20,0 3
15,0
10,0
5,0
0,5
1,0
1,5
2,0
PROTOK
(litara/sec)
2,5
3,0
3,5
4,0
Položaj radne točke u odnosu na promjenu količine otpadne vode unutar sustava
30,0
1 2 3
1 3
Q-H KRIVULJA ZA MOHNO CRPKU Q-H KRIVULJA ZA CENTRIFUGALNU CRPKU KRIVULJA TLAČNOG SUSTAVA RADNA TOČKA
3
25,0
VISINA DIZANJA (m)
20,0
3 2
15,0
10,0
5,0
0,5
1,0
1,5 PROTOK
2,0
2,5
(litara/sec)
3,0
3,5
4,0
Crpno okno Sastoji se od jedne komore (spremnika) u kojem je smještena tlačna jedinica pratećim elementima. Kružnog je poprečnog presjeka veličine 60-90 cm, izrađenog od polietilena visoke gustoće (PEHD) ili poliestera. Crpna okna se moraju izvesti kao potpuno nepropusna za vodu, plinove i neugodne mirise.
1 ....... mohno crpka (progressing cavity pump) 2 ........ usitnjivač (grinder) 3 ........ nivo-prekidači 4 ........ jedinstvena konstrukcija jezgre 5 ........ električni prekidač 6 ........ lateralni tlačni cjevovod 7 ........ električne instalacije 8 ........ PEHD crpno okno 9 ........ poklopac 10 ....... priključak na glavni tlačni cjevovod 11 ....... kontrolni ormarić
Septički tank Septički tank je zatvoren spremnik za sakupljanje kućanskih otpadnih voda koje se iz priključnih gravitacijskih ili tlačnih cjevovoda direktno ulijevaju u njih. Duljim zadržavanjem otpadne vode u spremniku omogučava se taloženje krutih čestica (težih od vode) kao i isplivavanje čestica lakših od vode (masnoće i ulja). Osim postupaka prethodnog čišćenja (taloženja i isplivavanja) u septičkom tanku se odvijaju i biološki procesi razgradnje organske tvari. Aerobnom razgradnjom organske tvari kisik se vrlo brzo potroši te se počinju odvijati anaerobni postupci razgradnje.
Septički tank s jednom komorom i uronjenim crpnim oknom
REZERVNI VOLUMEN
VR ALARM UKLJUČIVANJE CRPKE
ZONA PJENE
VP
ISKLJUČIVANJE CRPKE
A = min. 8 cm
ZONA BISTRENJA
VB B = min. 15 cm
ZONA MULJA
VM
Proizvodnja mulja i pjene po priključenom stanovniku 1200
proizvodnja mulja i pjene (litara/stan/god)
1100 1000 900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 0
2
4
6
8
vrijem e (godine)
10
12
14
Pjenasti sloj bistrenja (A) predstavlja dio tanka između zone pjene i gornjeg ruba izljevnog otvora. Kod septičkih tankova s površinama većim od 2,5 m2 minimalna visina pjenastog sloja bistrenja iznosi 8 cm. Muljeviti sloj bistrenja (B) predstavlja dio tanka između zone mulja i donjeg ruba izljevnog otvora. Za tankove s horizontalnom površinom većom od 2,5 m2, minimalna visina muljevitog sloja bistrenja iznosi 15 cm, dok se za tankove s manjim horizontalnim površinama vrijedi: MSB = 0,81– 0,263 Ah
MSB ............ muljeviti sloj bistrenja (m) Ah ............... horizontalna površina tanka (m2)
Optimalna visina izljevnog otvora (proreza) kod kojeg će istjecati izbistrena voda (visina od dna tanka do središnje točke izljevnog otvora) kreće se u granicama 65 – 75% od vrijednosti najniže radne razine u tanku.
Vremenski interval pražnjenja septičkog tanka
Dozvoljene dubine otpadne vode u septičkim tankovima
Konstrukcijski elementi septičkog tanka:
komore uljevni dio uronjene pregrade pokrovna ploča revizijski otvor pomoćni otvor za odzračivanje
Uronjene pregrade na uljevu i preljevu uljevna pregrada
preljevna pregrada
VR
> 20 cm
V R
> 10 cm
15 cm
150 mm
RAZINA UKLJUČIVANJA CRPKE
VP
> 30 cm
VP
VB
VB > 5 cm
30 cm
30 cm
VM VM
Uronjena pregrada s otvorom
VR > 20 cm
> 20 cm
VR
H-cijevni preljev između dvije komore
RAZINA UKLJUČIVANJA CRPKE
> 30 cm
VP > 30 cm
VP
VB
VM
a
> hk
VB
VM
Kontrolni ormarić
Tlačni cjevovod kućnog priključka Predstavlja spoj tlačne jedinice i glavnog tlačnog cjevovoda. Uglavnom se za cijevne materijale koriste PVC, PEHD i nehrđajući čelik. Cjevovod je u pravilu promjera 80 mm, nazivnog tlaka od 10 bara Kod STEP-sustava gdje imamo predčišćenje, odnosno prethodno izdvajanje krupnih čestica, masti i ulja moguć je priključak tlačnog cjevovoda manjeg promjera (32-65 mm). Poželjno je da kućni priključci imaju uzlazni (negativan) pad prema glavnom tlačnom cjevovodu da bi se spriječilo stvaranje zračnih jastuka. Priključak na glavni tlačni cjevovod izvodi se uz pomoć spojnih oblikovnih komada pod kutom od 90 stupnjeva.
Tlačni sakupljači Mrežu tlačni sakupljača čine: glavni i lateralni cjevovodi revizijski otvori zasuni Glavni i lateralni cjevovodi su promjera 80-150 mm, nazivnog tlaka 10 bara. U određenim situacijama moguće je postavljanje i cijevi većih poprečnih profila. Cjevovodi se polažu ispod granice smrzavanja i slijede nagibe terena.
A R TOK S MJE
TEČENJE UZBRDO
SMJER TOKA
HORIZONTALNO TEČENJE
S MJER
TEČENJE NIZBRDO
TOKA
DUBINA ROVA
OS TRASE
30 cm
MATERIJAL ISKOPA
10cm
PODLOGA I OBLOGA CIJEVI PJEŠČANIM MATERIJALOM
TLAČNI KANALIZACIJSKI CJEVOVOD
ŠIRINA ROVA š = 50 - 60 cm
Stanice za propuhivanje Stanicama za propuhivanje regulira se i pomaže tečenje u sustavu tlačne kanalizacije, tako da iste redovito ili prema potrebi tlače zrak u sustav. Na taj način utječu na kraće zadržavanje otpadne vode, smanjuju mogućnost stvaranja H2S, uvode kisik u vodu, te oslobađaju naslage istaložene u cijevima. Propuhivanje se prakticira nekoliko puta na dan u trajanju od 5-10 minuta. Prilikom propuhivanja potrebno je postići brzine strujanja vode od barem 0,7 m/s.
GP-sustav Otpadna voda iz kućne odvodne mreže direktno se ulijeva u crpno okno. Kada otpadna voda u oknu dosegne određenu razinu, nivo prekidač šalje signal za uključivanje crpke i voda se tlači u sustav. Moraju se osigurati dovoljne brzine tečenja 0,8 - 2,0 m/s. Minimalna dozvoljena brzina tečenja otpadne vode kroz GP-sustav iznosi 0,7 m/s.
Instalacija : u sklopu objekta (kućanstva) u sklopu okućnice na javnoj (zelenoj) površini
unutarnji kućni priključak
vanjski kućni priključak
STEP-sustav Otpadna voda iz kućne odvodne mreže ulijeva se najprije u septički tank. Mogu se sastojati iz jedne ili više komora. Najčešće se radi o dvije komore, gdje je jedna uljevna, a druga izljevna. Moraju se osigurati male brzine tečenja kroz tank. Pročišćena voda se ulijeva u crpno okno i kada dosegne određenu razinu uključuje se crpka koja osigurava tečenje kroz sustav na uređaj za pročišćavanje ili direktno na ispust. Preporuka je da brzine tečenja kod STEP-sustava budu veće od 0,5 m/s, a samo u iznimnim slučajevima 0,3 m/s.
Septički tank s vanjskim crpnim oknom
REZERVNI VOLUMEN
VR
ZONA PJENE
VP
ZONA BISTRENJA
VB
ZONA MULJA
VM
Proračun tlačne kanalizacije Postupak proračuna tlačnih sustava odvodnje bazira se na: odabiru tipa tlačne kanalizacije (GP ili STEP sustav) određivanju mjerodavnih količina otpadnih voda vjerojatnost pojave istovremenog uključivanja više tlačnih jedinica
Nerealno je očekivati da će se sve crpke uključiti u isto vrijeme. Dosadašnja su iskustva pokazala da se samo određeni postotak crpki uključuje istovremeno. Što je veći sustav, manji je postotak istovremenog uključivanja crpki. U Tablici na sljedećem slide-u su dani podaci koje je objavila američka agencija Environment/One). Podaci prikazuju odnos između ukupnog broja instaliranih crpki i maksimalnog broja crpki koje rade istovremeno. Izračunati vršni satni dotok uvećava se, prema ATV A-116, koeficijentom ks = 1.5 , koji pokriva istovremeno uključivanje određenog broja crpki. Ako se na taj način kao mjerodavni protok dobije manja vrijednost nego što je kapacitet jedne crpke, tada se kapacitet crpke uzima kao mjerodavni.
Broj instaliranih crpki
Maksimalni broj istovremenog uključivanja crpki
1 2–3 4–9 10 – 18 19 – 30 31 – 50 51 – 80 81 – 113 114 – 146 147 – 179 180 – 212 213 – 245 246 – 278 279 – 311 312 – 344
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Za vršno hidrauličko opterećenje minimalna dozvoljena brzina protjecanja otpadne vode kroz GP-sustav iznosi 0,5 - 0,7 m/s. Za protok od 4,0 l/s i veličinu profila DN 90 rezultirajuća brzina tečenja iznosi 0,94 m/s. Kod veličine protoka od 2,5 l/s i profil cijelvi DN 65, pripadna brzina tečenja iznosi oko 0,7 m/s. Kod STEP-sustava većina krute tvari i masnoća istaloži se u septičkom tanku, tako da se minimalne dozvoljene brzine kreću oko 0,3 m/s.
Glavni sakupljači dimenzioniraju se uz pretpostavku da je dotok ovisan o broju priključenih stanovnika i količini ispuštene otpadne vode. Promjeri tlačnih cjevovoda se procjenjuju za glavne cjevovode normalno sa DN 90 (sve do 300m dužine) kao donja granica. Kod STEP-sustava može se odabrati i manji promjer, ali nije preporučljivo. Proračun tlačne linije u cjevovodima podrazumijeva konstantni vršni protok. Kod proračuna linijskih gubitaka pretpostavlja se pogonska hrapavost kb= 0,25 mm za cjevovode od plastičnih materijala. Gubici tlaka na ograncima (priključcima) ne uzimaju se u obzir. Kod proračuna dionice počinje se od uvjeta na izlazu. Manometarska visina hman na individualnim lokacijama određuje se uz pomoć linijskih gubitaka uslijed trenja i geodetske razlike u proračunskim točkama. Oprema se odabire za određene tlakove kod kojih se i za najnepovoljnije lokacije dobije izdašnost od Q = 4,0 l/s.
Tijek hidrauličkog proračuna: 1. 2. 3. 4.
Odrediti broj stanovnika za predviđeno razdoblje Odrediti mjerodavne količine otpadnih voda Postaviti trasu glavnih i lateralnih cjevovoda Odrediti mjesta gdje je potrebno postaviti zračne ventile 5. Odrediti krivulje tlačnog sustava za različite profile cjevovoda. Nakon toga odabire se onaj profil koji u pogledu ekonomičnosti i funkcionalnosti daje najbolje rezultate. 6. Odabir tlačne jedinice – izbor crpki. 7. U ovisnosti o režimu rada crpki i karakteristikama dotoka dimenzionira se crpno okno, odnosno septički tank
Stanica za propuhivanje Odabire se najnepovoljniji slučaj, tj. najduža konfiguracija za proračun. Za proračun se pretpostavlja da je cijev odnosno proračunska dionica potpuno ispunjena vodom. Za vrijeme propuhivanja potrebno je ostvariti u cjevovodu najmanju brzinu od 0,7 m/s.
pf = λ ⋅ p ⋅ λ p lp v d g J
lp ⋅ v 2 2⋅d
− p ⋅ g ⋅ lp ⋅ J
(Pa )
= koeficijent trenja (1) = tlak (Pa = N/m2 = kg/(m⋅s2) = 10-5 bar) = duljina cjevovoda koji se ispire (m) = brzina vode u cijevi (m/s) = promjer cijevi (mm) = akceleracija gravitacije (m/s2) = srednji pad cjevovoda (pozitivan za pad u smjeru tečenja)
Odnos između koeficijenta trenja i unutarnjeg promjera cijevi za hrapavost kb=0,25 mm 0.040
0.035
λ
0.030
0.025
0.020
v=0,7 m/s v=1,0 m/s v=1,3 m/s 0.015 0
100
200
300
d (mm)
400
500
600
Ako je komprimirani zrak pohranjen u spremniku, odabrana učinkovitost može biti manja nego u slučaju direktnog propuhivanja. Volumen spremnika određuje se iz pretpostavke:
p f ⋅ p amb VT = VP p t ⋅ p amb VT VP pamb pt
(m3 )
= volumen spremnika (m3) = volumen cijevi (m3) = atmosferski tlak (Pa) = tlak u spremniku (Pa)
Tlak u spremniku potrebno je pretpostaviti. Jednako tako je potrebno odrediti volumen cijevi koja se propuhuje. Vrijeme propuhivanja je između 5 i 10 minuta.
Postavljanje trase
Cilj je položiti trasu na najekonomičniji način što znači da se smanji ukupna duljina cjevovoda, da se koriste najmanji profili i da su pogonski troškovi najmanji, ali uz ispunjavanje svih ostalih uvjeta definiranih projektnim zadatkom. Moguće je formiranje i razgranate i prstenaste mreže. Sustav koji bi svojim oblikom i karakteristikama predstavljao sredinu između razgranatog i prstenastog sustava zove se zonska kanalizacija.
Shematski prikaz jedne zone unutar tlačnog sustava odvodnje
13
0
13
2
13
4
Tlačna jedinica Revizijsko okno Stanica za propuhivanje 1 36
Glavni tlačni cjevovod Lateralni tlačni cjevovod Smjer toka
1 38
1 40
Ulica
1 42
Razdjelni zasun
Shematski prikaz tlačnog sustava odvodnje s međusobnim povezivanjem zona
110
115
110
115
120
Uređaj za pročišćavanje
Priključak kućanstva na sustav
• • • • • • •
odabir tlačne jedinice mogućnost povezivanja više kućanstava na jednu tlačnu jedinicu lociranje tlačne jedinice sustav kontrole i rada tlačne jedinice izbor materijala karakteristike ugrađenih elemenata (zasuni, fazonski komadi i sl.) mogući problemi vezani uz opskrbu energijom procjena nepredviđenih troškova
Prikaz troškova izgradnje tlačne kanalizacije za veličinu naselja od 1.177 ES, u ovisnosti o broju priključenih kućanstava na jednu tlačnu jedinicu.
13.000.000 12.000.000 11.000.000 10.000.000 9.000.000 8.000.000 7.000.000 6.000.000 5.000.000 4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000 0 1-struki
2-struki
3-struki
4-struki
TROŠKOVI POSLOVANJA Ukupna početna investicija
Godišnji anuitet
Godišnji troškovi pogona
Godišnji troškovi održavanja
Troškovi poslovanja
(kn)
(kn/god)
(kn/god)
(kn/god)
(kn/god)
Gravitacijska kanalizacija
49.000.000
4.560.000
14.000
44.000
4.618.000
Tlačna kanalizacija
23.500.000
2.200.000
28.000
127.000
2.355.000
Veličina naselja od 2.000 ES (brežuljkasto područje)
67
Matrijali koji svojim karakteristikama udovoljavaju traženim zahtjevima za pojedine dijelove sustava su: crpna okna (GP) i septički tankovi (STEP) – armirani beton, poliester, PEHD, čelik, ljevano željezo poklopci sabirnih spremnika i jama – beton, poliester, PEHD, ljevano-željezo rotor crpke – plastika, bronca, ljevano željezo zasuni – bronca, plastika pomoćni dijelovi – plastika, nehrđajući čelik
Određivanje potrebnog broja rezervnih dijelova Instalirane tlačne jedinice
Broj rezervnih dijelova
1-10
1
10-20
2
20-40
3
40-60
4
60-100
5
100-200
6
>200
3%
Kakvoća otpadnih voda koje na izlazu iz tlačnog sustava odvodnje Tip tlačnog sustava odvodnje Pokazatelj kakvoće
GP - sustav
STEP - sustav
Prosječna
Granične
Prosječna
Granične
vrijednost
vrijednosti
vrijednost
vrijednosti
BPK 5 , (mg/l)
375
300 - 450
143
110 - 170
Ukupno suspendirane tvari, (mg/l)
400
300 - 500
75
50 - 100
Ulja i masti, (mg/l)
160
-
15
-
Protok, (l/st/d)
150
-
150
-
Instalacija tlačnih jedinica
Instalacija tlačnih kanala
Radovi i oprema vezani uz održavanje sustava uključuju: jedinstveni telefonski broj službe za održavanje vozilo za pražnjenje sabirnih jama ili pražnjenje crpnih bazena kod GP-sustava u slučaju prestanka rada tlačne jedinice redovito nadgledanje rada tlačnih jedinica kao i praćenje akumuliranja istaložene tvari u sabirnim jamama redoviti pregled i čišćenje razdjelnih zasuna unutar sustava osiguranje dovoljnog broja rezervnih dijelova
