STRANAC

 Alber Kami :

STRANAC U Strancu je uočljiva ta osnovna ideja, ali filozofija egzistencijalizma je mnogo šira od toga i sadrži mnoge veoma važne aspekte koji ni na koji način nisu prisutni u ovom romanu. Sam Kami odbija da svoje delo nazove egzistencijalističkim. Mnogo adekvatniji filozofski termin za pristup Strancu je apsurd. ilozofiju apsurda je razvio upravo Kami i to baš u vreme kad je pisao Stranca i, paralelno, Mit o Sizifu. !ako su Kamijevi pogledi na svet jasno izloženi u tekstu, ne treba smetnuti s uma da je Stranac roman, a ne filozofski traktat, i to da je u pitanju prozno delo velike vrednosti, čiji literarni elementi imaju barem jednaku važnost kao idejni. Objašnjenje apsurda

Moderno ose"anje sveta pomera težište sa metafizički# na etička pitanja, prevas#odno na odnos izme$u sveta i čoveka. %aj %aj odnos Kami sagledava bez religijski# predrasuda i u njemu vidi apsurd. Suština apsurda leži u čovekovoj potrebi da racionalno sagleda svet i činjenici da svet nije racionalan. Svest o neskladu izme$u čoveka i sveta je svest o uzaludnosti, uzaludno težimo da ostvarimo predmet sopstvene nostalgije. &ajvažnija karakteristika apsurda je tragičnost. 'psurdno stanje je tragično stanje. (ostavlja se pitanje je kako živeti ako je svet tragičan i uzaludan. Kami odbacuje samoubistvo kao rešenje, jer ono nije suočavanje, ve" odbacivanje istine, izbegavanje apsurda.  Mit o Sizifu nalaže da čovek treba da umre bez pomirenja, u revoltu. Stranac

Kamijevo literarno i filozofsko delo je u svojim počecima bilo snažno obeleženo kategorijom apsurda, samim tim i udaljeno od preokupacije moralnim vr#uncima. )ik Mersoa je ilustrativan u pomenutom smislu. *n ne samo da ne teži nekoj izuzetnoj moralnosti, ve" ozbiljno narušava etičke propise. &ačin na koji prima vest o smrti svoje majke, ravnodušnost prema ubistvu koje je počinio, pokazuju ga kao nekoga kome su moralne norme strane. !pak, u sukobu sa sveštenikom, Merso nam stavlja do znanja da etičke propise krši + ne zato što mu je naročito stalo da bude nemoralan, ve" zbog roga što smatra da je podjednako svejedno činiti dobro ili činiti zlo. Sa tačke gledišta smrti, koja čeka sve ljude, to je potpuno irelevantno + podjednako vrede i jedni i drugi. !stu vrednost imaju i žena starca Salamana i starčev pas. ilozofija apsurda samo potvr$uje rezonovanje Kamijevog junaka. *snovna teza ove filozofije glasi + ništa nema smisla, samim tim ne postoje merila za prosu$ivanje dobra i zla. !spostavlja se da Merso čini zlo, jer suviše intenzivno ose"a nemo" dobra. &jegov imoralizam je protest protiv neostvarivosti moralni# vrednosti. Lik Mersoa

ini se da Mersoa uopšte ne dotiču stvari koje se dešavaju oko njega. -oga$aji koji bi za ve"inu ljudi bili izuzetno značajni, kao što je bračna ponuda ili smrt roditelja, kao da ga se ne tiču. (otpuno je indiferentan kako  prema smrti majke, tako i prema tome da li ga ga Marija voli ili ne. Sa druge strane, Merso je potpuno iskren i ne pokušava da sakrije #ladnokrvnost lažnim suzama. %ime implicitno izaziva društvo i moralne standarde koji nalažu odre$en način ponašanja za odre$enu priliku. %o neusvajanje diktiranog obrasca ponašanja, koje se ispoljava kroz nedostatak suza na majčinoj sa#rani, čini Mersoa autsajderom. ak se i na su$enju više govori o tome nego o ubistvu koje je počinio. (onovo je u fokusu iracionalnost sveta, mada na drugi način. -ruštvo uporno pokušava da konstruiše racionalne motive za Mersoovo iracionalno ponašanje. !deja da se stvari nekad dešavaju bez razloga i da doga$aji ponekad nemaju značenje je uznemiruju"a za zajednicu. Su$enje Mersou je primer za to, tužilac pokušava da na$e racionalni poredak, pa povezuje ubistvo 'rapina sa Mersoovim ponašanjem na sa#rani majke, kako bi doneo zaključak o njegovoj čudovišnosti. ! tužilac, i Mersoov advokat pokušavaju da objasne počinjeno ubistvo kao doga$aj koji logično sledi pret#odne po principu uzročno+posledične veze. %akva objašnjenja su izmišljotine

koje imaju svr#u da prikriju zastrašuju"u ideju da je univerzum iracionalan. (rema tome, i samo su$enje je  primer apsurdnosti, primer kako čovečanstvo pokušava da pripiše racionalnost svetu. Radnja se odvija pedesetih godina u Alžiru dok je još bio francuska kolonija. Glavni lik je mladić Mersault, službenik u jednom trgovakom podu!eću koji živi vrlo jednostavnim životom. "ednog  jutra dobije obavijest da mu je umrla majka, koja je do smrti živjela u starakom domu. Mersault je dobio dva slobodna dana da obavi sahranu te boravi kraj odra i hoda u svadbenoj povorci. #akon povratka s pogreba, drugog dana, ode na kupanje s Marijom, lijepom djevojkom koja je s njim radila u podu!eću, potom odu u kino i na kraju !avrše u krevetu. $utradan se sprijateljio s  jednim svojim susjedom, Ra%mondom, vulgarnim tipom koji se sva&a sa svojom djevojkom i koji nastoji uvući u tu sva&u i Mersaulta, i to tako da ga !amoli da umjesto njega napiše djevojci pismo da do&e, kako bi je i sam poslije mogao i!vrije&ati. 'avršilo je tako da su sutradan svi u kući uli kako Ra%mond mlati tu djevojku, a na viku i !apomaganje došla je ak i policija koja je Ra%monda privela, ali i odmah, u! opomenu, oslobodila,  jer je on !amolio Mersaulta da potvrdi kako ga je djevojka vrije&ala i isprovocirala. (oslije toga Ra%mond je po!vao Mersaulta i Mariju da provedu s njima vikend u kući u! more, kod  jedne njegove prijateljice. Me&utim, cijelim su ih putem pratila tri Arapina, od kojih je jedan bio brat Ra%mondove pretuene djevojke te im je oito bila namjera osvetiti se !a uvredu nanesenu sestri. )o sukoba je dosita i došlo na plaži !a vrijeme kupanja. #ajprije je jedan Arapin nožem lakše ranio Ra%monda koji je otišao u kuću da previje rane, potom je Ra%mond u bijesu !grabio revolver i vratio se na plažu u želji !a osvetom. Arape su pronašli kraj jednog i!vora u hladu velike stijene. Ra%mond najprije priprijeti pištoljem, a onda ga Mersault nagovori da odloži oružje i ravnopravno se potue s bratom svoje djevojke. Ra%mond daje revolver Mersaultu da ga uva i pa!i kako se ostali ne bi upleli. Arapi su se nato povukli i!a stijene, a Ra%mond i Mersault se vrate kući. Mersault, me&utim, pod utjecajem žege i nekih unutarnjih nagona ne ode u kuću već se odlui vratiti do onog i!vora te tamo !atekne Arapina kako leži na pijesku. Arapin i!vadi nož iji bljesak potakne Mersaulta da ispali u njega metak. (otom je u mrtvo tijelo ispalio još etiri metka. )rugi dio romana odvija se u sudnici i !atvoru. Mersault se nala!i pred istražiteljem i protiv njega se priprema optužnica. *stražitelj i tužitelj grade optužnicu vještim manevriranjem !akonima, je!inim smicalicama i psihološkim nadmudrivanjem svjedoka, porote, novinara i javnosti. Glavni argument im je taj da je Mersault hladni, proraunati i be!osjećajni ubojica jer n ije plakao na sprovodu svoje majke, već je pušio i pio kavu u! njen odar te se već drugog dana otišao !abavljati. Mersaul na sva pitanja odgovara iskreno i, kao što je ubio i! nekog nejasnog impulsa, tako i sad, be! ikakve proraunatosti, pušta da lukavi tužitelj manipulira njegovim rijeima i time njegov proces usmjeri prema smrtnoj ka!ni. (rimjerice, kad ga sudac pita !ašto je u mrtvo tijelo ispalio još etiri metka, Mersault kaže da je to bilo !bog prevelike vrućine. +su&en je da mu javno bude na giljotini odsijeena glava.  !atvoru, dok eka ili pomilovanje ili i!vršenje ka!ne, Mersault se ubr!o miri s injenicama i postaje mu svejedno hoće li uopće biti pomilovan ili kažnjen. $hvaća da postoji samo ovaj život, samo sada i ovdje, i da ne postoje drugi svjetovi pravde, ljubavi ili vjenog blaženstva. $većeniku koji ga dola!i navesti na pokajanje kaže da su vjera i -og obine tlapnje i! mašte te ga istjera i! svoje ćelije. +vako bli!u smrti osjećao je osjetilni život pu no snažnije i punije, a svoju ravnodušnost prema svijetu i životu, kao i stanje be! ikakve nade i posebne želje, kao svoje konano duhovno oslobo&enje.

