http://www.zzjzpgz.hr/nzl/12/r http://www.zzjz pgz.hr/nzl/12/radikali.htm adikali.htm
ZDRAVA HRANA ZA ZDRAVI ŽIVOT U razvijenim zemljama dominiraju u pobolu i u pomoru kronične nezarazne bolesti: ateroskleroza s bolestima srca i krvnih žila, rak te tegobe ljudi starije životne dobi. One su posljedica loših životnih navika: nepravilne prehrane, nedovoljnog kretanja, utrke za životnim uspjehom po svaku cijenu, zagađivanja okoliša. judima je ve! dugo poznato da ti čimbenici utječu na zdravlje.
Poslje Posljednj dnjih ih desetl desetljeć jećaa znanost znanost je, na nivbou nivbou moleul moleula!n a!nee biolo" biolo"ije ije i moleula!ne bioemije, utv!dila za#to je to tao$ ti %imbeni&i u tijelu stva!aju stva!aju nat'!osje% nat'!osje%nu nu on&ent!a&ij on&ent!a&ijuu #tetnih #tetnih moleula, moleula, zvanih slobodni !adia !adiali, li, oji oji su 'o svo svom m emijs emijsom om djelov djelovanj anjuu većino većinom m os osida idansi nsi(( Njihovo djelovanje mo"u neut!alizi!ati emijsi s'ojevi #to ih mo)e '!ibaviti h!ana * oni su nazvani antiosidansima( +to su slobodni !adialiosidansi i oje bolesti oni izazivaju- +to su antiosidansi i u ojoj ih h!ani imaSlobodni radikali/oksidansi
Dvije su v!ste$ oni #to su 'ot!ebni za no!malne .un&ije u ljudsom tijelu te oni #tetni, #to u tijelu nastaju zbo" lo#ih )ivotnih navia( "otrebni slobodni radikali
/lobodnih !adiala ima i '!i!odno u ljudsom tijelu( Ao ih nema u suvi#u * antiosidansi se b!inu da ih ne bude u suvi#u * njihovo je djel djelova ovanj njee 'ot!e 'ot!ebn bnoo i o!is o!isno no je! je! 'oma 'oma)u )u da se odv odvij ijaj ajuu nei nei .iziolo#i '!o&esi$ oni u tijeu mijene tva!i u o!"anizmu osidi!aju masnoće 0li'ide1, u"ljiohid!ate i bjelan%evine, stva!ajući to'linu, ene!"iju ene!"iju i obnavljajuć obnavljajućii "!a2evni "!a2evni mate!ijal mate!ijal tjelesnih stani&a( Nadalje, Nadalje, leu leuo& o&it itii 0bij 0bijel elaa !vn !vnaa z!n& z!n&a1 a1 stva stva!a !aju ju i 'oto 'otom m oslo osloba ba2a 2aju ju u izva izvans nsta tani ni%n %nii '!os '!osto to!! slob slobod odne ne !adi !adia ale le su'e! su'e!os osid id i vodi vodio ovv 'e!osid, oji tamo uni#tavaju bate!ije i vi!use oji izazivaju za!azne bolesti( 3a"o&iti stva!aju slobodne !adiale oji uni#tavaju i ulanjaju o#tećene i m!tve tjelesne moleule i stani&e, oje su 'ostale st!ano st!ano tijelo tijelo za o!"anizam( o!"anizam( Razni u tijelu tijelu 'ostojeći slobodni !adiali !adiali uni#ta uni#tavaj vajuu zav!#n zav!#nee '!odu '!odute te no!mal no!malne ne mijene mijene tva!i, tva!i, nastal nastalee '!i !az"!adnji masti, u"ljiohid!ata i bjelan%evina(
#tetni slobodni radikali
Oni se u tijelu stva!aju ao 'osljedi&a stalnih '!eomje!nih ili na"lih est!emno loših životnih navika$ masnoće )ivotinjso" 'o!ijela, neumje!ene oli%ine biljnih ulja4 jo# se vode znanstvene !as'!ave o tome da li su hid!o"enizi!ane ili t!ansmasne iseline u ma!"a!inu stva!ao&i slobodnih !adiala ili ne4 suhomesnati '!oizvodi, 'e%ena i 'ohana h!ana, h!ana '!i'!emljena na )a!u, mno"o vina, 'iva, )estoa aloholna 'ića4 'esti&idi, inseti&idi i umjetna "nojiva4 'u#enje, z!a za"a2en is'u#nim 'linovima i olovom u benzinu, smo"om4 lijeovi oji se o!iste u emote!a'iji tumo!a 0oni slobodnim !adialima uni#tavaju stani&e tumo!a, a '!itom se uni#tene zd!ave stani&e o'o!ave14 ult!avioletne z!ae iz sun&a i sola!ija, !end"ensa ili !adioativna ionizi!ajuća z!a%enja4 sjedila%i na%in )ivota, debljina, 'sihi%i st!esovi ili de'!esivno nezadovoljstvo zbo" stalne )ivotne ut!e za us'jehom4 est!emne i v!lo na"le '!omjene mo"u izazvati tzv( autni osidativni #o, n'!( u !atom !ou 'o'ijene velie oli%ine jae &!ne ave mo"u uz!oovati autni %i! dvanaeste!&a ili )elu&a4 #tetna je !atot!ajna iznenadna hi'e!ativnost net!eni!ano" tijela, ili "ladovanja da e 'osti"ne na"lo m!#avljenje, ili nenadani )estoi 'sihi%i st!es( /lobodni !adiali nastali zbo" tavih ne'!i!odnih navia nadma#uju oli%inu !adiala 'ot!ebnih za no!malne .iziolo#e '!o&ese, a '!eob!ojni slobodni !adiali #tetno djeluju na stani%ne st!utu!e %ovje%je" tijela( /lobodni !adiali osidi!aju stani%ne st!utu!e, '!edajući im svoj isi( Oni su tao oksidansi, tj( tva!i oje ne#to osidi!aju( 5isi '!edan automobilsom limu stva!a na njemu h!2u4 isi 'osme2uje 'ov!#inu !az!ezane jabue4 z!a, tj( isi iz nje"a, u)e)e ulje( Osida&ija je '!o&es s'ajanja s isiom, u tim slu%ajevima #tetan4 no isi je u no!malnom metabolizmu neo'hodan za )ivot( +tetni slobodni !adiali so!o su svi bez !azlie osidansi( 6 na#em tijelu to su naj%e#će moleule su'e!osida 0O71, hid!osida 0OH1, vodiova 'e!osida H7O71 i jo# nee d!u"e moleule isia( Ti osidansi, ti slobodni !adiali, nastaju tao da nab!ojene lo#e navie iz ljuse atoma izba&uju jedan ne"ativni elet!on( 5emija osida&iju de.ini!a ao !a2u elet!ona( Taav atom bez jedno" elet!ona 'ostaje slobodni !adial( /lobodan je je! je 8otinut8 od moleule, a !adial * je! je bez elet!ona v!lo nestabilan 'a u lan%anoj !ea&iji oduzima, 8v!aća si8, elet!one od susjednih moleula oje sad tao2e! 'ostaju ativni slobodni !adiali( Te i tolie lutajuće molekule kisika procesom oksidacije razorno djeluju na DNA0dezosi!ibonuleinsu iselinu1 oja je najva)niji sastoja !omosoma i "ena u stani%noj jez"!i, nosila&9 tjelesnih .un&ija i naslje2a( ONe ili o#tećuju .un&iju DNA, ili mijenjaju njena svojstva 0to je tzv( muta&ija1, ili !aza!aju DNA( One na'adaju i masti 0li'ide1 u stani%noj memb!ani 'a tao memb!ana 'ostaje '!'o'usna za tva!i oje su #tetne za &ito'lazmu( Osida&ija !edu&i!a i ativnosti enzima( Uroženo cijelo tijelo !edicinske posljedice djelovanja #tetnih slobodnih !adiala zadi!u u većinu 'obola i 'omo!a
ljudi( Njihovo je djelovanje s'o!o zbo" djelovanja antiosidansa( :vo najva)nijih '!imje!a medi&insih 'osljedi&a( ;1 "anije starenje( /lobodni !adiali 'os'je#uju sta!enje je! ih je sve vi#e, 'a sve vi#e o#tećuju DNA i "ene 0muta&ija1( Antiosidansi obnavljaju o#tećenja, no, #to sta!iji, to je b!zina o#tećivanja veća od obnavljanja i to izaziva sta!enje( Antiosidansi us'o!avaju sta!enje, ali nas neće u%initi besm!tnima( 71 Ateroskleroza, oja dovodi do bolesti srca i krvnih žila, nastaje ao nema dovoljno !aznih antiosidansa, 'a slobodni !adiali
'o%inju osida&ijom 0#tetno"1 1 /lobodni !adiali slabe tjelesni imunitet '!otiv bate!ija i vi!usa( ?1 "eumatoidni artritis 'osljedi&a je djelovanja slobodnih !adiala na z"lobove( @1 $atarakta %stara&ka mrena' de"ene!ativna je bolest '!i ojoj se zamućuje o%na leća( Nju '!ije%i antiosidans enzim "lutation( /ta!enjem "a ima sve manje, a on #titi leću od /un%evih ult!avioletnih z!aa( 5oli%ina "lutationa ovisi o oli%ini &&isteina u h!ani i od vitamina A %iji se '!ovitamin beta* a!oten nalazi u h!ani( 1 P!i nastajanju (arkinsonove bolesti i Alzheimerove bolesti slobodni !adiali vje!ojatno imaju sli%nu muta"enu ulo"u ao i '!i sta!enju( B1 )štećenja zbo ozra&ivanja ult!avioletnim, !end"ensim ili !adioativnim z!a%enjem 'osljedi&a su djelovanja slobodnih !adiala #to su nastali djelovanjem tih z!aa( Antioksidansi
Antiosidansi su mi!oelementi oji onemo"ućuju djelovanje slobodnih !adialaosidansa ad su oni u #tetnom suvi#u, ad su iznad nivoa 'ot!ebno" za no!ma%lne .iziolo#e '!o&ese( ONi vežu uza se i preobražavaju lutajuće molekule kisika 'a tao zaustavljaju lan%anu !ea&iju stva!anja sve novih i novih !adiala i time neut!alizi!aju njihovo djelovanje( Rezultat je taj da antiosidansi s'!ije%e ili zaustave !aza!ajuće djelovanje slobodnih !adiala i da %a 'o'!ave o#tećenja nastala od !adiala( Zav!#ni uni#tava% slobodnih !adialaosidansa jesu enzimi( To su bjelan%evinasti bioemijsi s'ojevi #to ih stva!a na#e tijelo( Oni omo"ućavaju i nezamislivo ub!zavaju !azne bioemijse '!o&ese u na#em tijelu, '!o&ese bez ojih nema )ivota( No, enzimi ne mo"u uni#tavati slobodne !adialeosidanse bez '!isustva i 'omoći koenzima 0o.ato!a1 i, na!o%ito,antioksidansa( Cedne i d!u"e na#e tijelo &!'i iz h!ane, i to iz biljne h!ane( Za '!imje!$ su'e!osid 0O71 v!lo je sna)an osidans4 enzim su'e!osid*dismutaza, sna)an antiosidans, t!ans.o!mi!at će su'e!osid u slabiji osidans, u vodiov 'e!osid 0H7O71, ali to mo)e ostva!iti samo uz 'omoć oenzima ba!a, &ina ili ma"nezija te uz 'omoć antiosidansa vitamina :( /ada te nastu'a enzim "lutation*'e!osidaza, antiosidans, oji vodiov 'e!osid '!etva!a u vodu i obi%ni isi, oji nisu osidansi4 "lutation*'e!osidaza mo)e djelovati te uz '!isustvo i 'omoć oenzima aminoiseline &istein te antiosidansa vitamina : i selena( /av o'isani emijsi '!o&es te%e ovao$ O7 ∅ H7O7 ∅ H7OO( *rana s antioksidansima
Najva)niji su antiosidansi$ vitamini beta*a!oten, to je '!ovitamin vitamina A, 'a A, E i :, ao i mine!al selen( Najva)niji su oenzimi$ &in, baa!, man"an, ma"nezij, &istein, .lavonoidi, atehini, lio'en, 'oli.enoli( /ve njih sad!)i biljna hrana$ voće, 'ov!će, ljusa )ita!i&a, 'a tao i !i)e( Zato bi te nami!ni&e t!ebale biti u %eti!i do 'et ob!oa dnevno je! bez njih enzimi ne mo"u djelovati( Te mi!oelemente t!ebamo u 0biljnoj1 h!ani sve istov!emeno4 tave su nami!ni&e njima bo"atije ao su uhane ili !ato uhane( Ima ih i u +armaceutskim preparatima, 'o '!e'o!u&i lije%nia, u"lavnom za bolesnie, u .azi !ehabilita&ije ozlije2enih, '!i te)im du#evnim na'o!ima, za #'o!ta#e, 'u#a%e, aloholi%a!e, ovisnie o d!o"ama( eta-karotena ima najvi#e u voću i 'ov!ću )ute, na!an%aste, &!vene ili zelene boje, n'!( u m!vi, lisnatom 'ov!ću( On je '!ovitamin je! se te u tijelu '!etva!a u vitamin A( .itamina A ima u mastima i uljima je! je on to'iv samo u masnoćama4 ima "a u jajima, jet!i, mlijeu(
Ein 'oja%ava nje"ovo djelovanje( Vitamin A na'ada slobodne !adialne tamo "dje ima malo isia, dale u tivima blizu ojih nema !vnih )ila( .itamin to'iv je samo u vodi, ne u masnom tivu, 'a "a ima u voću i 'ov!ću, 'osebno u a"!umima, u'usu, !um'i!u, !aj%i&i, jabu&i( On 'oma)e obnovu vitamina A( Povećava !azinu o!isno" HD<*oleste!ola( .itamina 0 ima najvi#e u ne!a.ini!anom maslinovom ulju, ima "a u ljus&i )ita!i&a i !i)e, ma!"a!inu, o!a#astim 'lodovima( Djeluje tamo "dje ima 'uno isia, tj( "dje ima 'uno !vnih )ila, 'a '!ije%i osida&iju
