SKIJANJE

SKIJANJE Dejan Šumar

     

        

 

Prije 4000 god.tragovi prvih skija-Norveška, skijanje prevozno sredstvo i vojne svrhe 1060.prva skijaška utrka kralj Norveške Herald Hard i skijaš Heming Aslakson 1767.u Oslu prvi skijaški klub, pravila, i natjecanje u spustu i skijaškom trčanju 19.st.braća Nordheim mijenjaju oblik skije i veza, definiraju tehniku skretanja i zaustavljanja, Sondre Nordheim demonstrira skijaške skokove, Alfred Lunn propagira slalom 1896.Mathias Zdarsky (otac alpskog skijanja) izdaje prvi skijaški udžbenik, mijenja izgled skije, razvija sistematičnu obuku skijaša, osniva školu skijanja Početkom 20.st.osnovani prvi skijaški savezi u Švicarskoj i Njemačkoj 1910.prvi međunarodni skijaški kongres u Oslu 1924.u Chamonixu osnovan FIS, u njegov program ušli slalom, spust i nordijske discipline 1878.prvi skijaši u BiH-oficiri i austrougarski okupatori 1919.Društvo planinara BiH organizuje “partije”-masovne skijaške pohode u planine 1922.sekcija za planinarstvo i zimski sport u SK Slavija-skijanje je sredstvo za planinarenje 1927.prvi skijaški klub u Sarajevu 1928.organizuje prvo propagandno skijaško trčanje 1930.Sarajevski zimsko-sportski podsavez organizira skijaške tečajeve i škole skijanja, prvo prvenstvo u skijaškom trčanju na 30km na Igmanu i natjecanja po kategorijama na 4km 1933.na Palama prva natjecanja u spustu i patrolnom trčanju 1934.-1939.izgrađene skakaonice na Palama, Jahorini i Crijepoljskom 1954.osnovan prvi samostalni skijaški savez, gradi se skijaška žičara na Jahorini 1984.ZOI Sarajevo!



 

 



PLUŽENJE RAVNO je kretanje skijaša ravno niz padinu u osnovnoj poziciji pluženja. Pri smanjenom unutarnjem rubljenju skijaš pluži niz padinu a povećanom unutarnjem rubljenju smanjuje brzinu ili zaustavlja kretanje. Preuzak ili preširok plužni položaj onemogućuje pravilan rad koljena  zauzimanje plužnog položaja na ravnom Nedovoljan potisak koljena naprijed i unutra onemogućuje kontrolu brzine i unutarnje rubljenje  na blagoj padini pluženje ravno i zaustavljanje, potiskivanje koljena naprijed i unutra u sporijem i bržem ritmu Opružene noge onemogućuju kontrolu brzine i unutarnje rubljenje  na blagoj padini pluženje ravno i zaustavljanje, na blagoj padini iz spusta ravno u pluženje ravno Previše razmaknuti ili prekriženi vrhovi skija onemogućuju upravljanje pritiskom koljena  zauzimanje plužnog položaja na ravnom, na blagoj padini pluženje ravno i zaustavljanje, na blagoj padini iz spusta ravno u pluženje ravno Neravnomjerno potiskivanje i intenzivnija funkcija jednog koljena izaziva skretanje skija u jednu stranu  simetrično potiskivanje koljena naprijed i unutra u bržem i sporijem ritmu, simetrično potiskivanje repova van u bržem i sporijem ritmu









  

PLUŽNI ZAVOJ Iz pluženja ravno skijaš prenosi težinu tijela na jednu skiju uz bočni otklon trupa i potiskivanje koljena naprijed i unutra a skije skreću dok donja skija nije okomita na padnu liniju. Prenosom težine na drugu skiju i pritiskom drugog koljena izvodimo plužni zavoj u drugu stranu. Opružena noga, skija proklizava bočno, nema rubljenja  izvođenje plužnog zavoja iz pluženja ravno prenosom težine i vođenjem vanjske skije Pasivna funkcija koljena, nema rubljenja, nepravilan luk zavoja, nesigurno izvlačenje plužnih zavoja, gubitak kontrole  naizmjenično potiskivanje koljena naprijed i unutra u pluženju ravno, izvođenje “vjenčića” s plužnim zavojima Neodgovarajuća pozicija gornjeg dijela trupa narušava ravnotežu i sigurnost izvođenja plužnih zavoja  ponavljanje svih vježbi kod pluženja ravno, izvođenje plužnog zavoja iz pluženja ravno prenosom težine i vođenjem vanjske skije, iz pluženja koso po padini izvođenje plužnog zavoja

PLUŽNI LUK Iz spusta koso prelazimo u pluženje koso, izvodimo plužni zavoj, postupno priključujemo unutarnju skiju vanjskoj i zatim opet spust koso. Plužni zavoj izveden do kraja usporava kretanje  pluženje ravno i izvođenje polovice plužnog zavoja (skije niz padnu liniju) i zatim spust koso prebrzo izveden plužni zavoj usporava kretanje  u kosom spustu plužni zavoj do padne linije i ponovo kosi spust u istu stranu



 

SPUST RAVNO je kretanje skijaša niz padinu u osnovnom skijaškom stavu. Skije su prirodno otvorene i paralelne, težina raspoređena dužinom obje skije, fleksija svih zglobova, koljena potisnuta naprijed, gornji dio tijela opušten u laganom pretklonu, glava u produžetku trupa sa pogledom usmjerenim naprijed, ruke savijene u zglobu lakta, šake u produžetku podlaktica pridržavaju štapove koji su paralelni i usmjereni koso natrag i dole. Opružena koljena onemogućuju amortizaciju  u poziciji spusta ravno u mjestu povećavati i smanjivati fleksiju koljena, u spustu ravno povećavati i smanjivati fleksiju koljena Pretklon trupa naprijed ili naginjanje nazad narušavaju ravnotežu i stabilnost  zauzimanje pozicije spusta ravno u mjestu, u spustu ravno naizmjenično podizanje repova skija



SPUST KOSO izvodimo pod određenim uglom na padnu liniju, skijama u otvorenom ili



zatvorenom paralelnom položaju. Opterećenje je na gornjem rubniku donje skije, gornja skija rasterećena i malo naprijed u odnosu na donju. Kukovi i koljena su potisnuti ka brijegu, gornji kuk prati poziciju gornje skije. Trup je uspravan uz blagi otklon od padine zbog ravnoteže i kompenzacije pritiska koljena i kukova ka brijegu. Glava u produžetku trupa, ruke kao kod spusta ravno ali prate otklon i zasuk trupa. Nedovoljan potisak koljena i kukova ka brijegu izaziva nedostatno rubljenje i bočno otklizavanje  spust koso na gornjem rubniku donje skije, spust koso na gornjem rubniku donje skije-vrh gornje skije prislonjen na snijeg a rep podignut, spust koso na donjoj skijigornja podignuta i vrhom se križa sa donjom a rep nešto više u stranu Neadekvatan otklon trupa narušava ravnotežu  spust koso sa povlačenjem ispuženog štapa niz padinu









ZAVOJ KA BRIJEGU izvodimo iz kosog spusta kad želimo smanjiti brzinu spuštanjem prema dole i kontinuiranim potiskom koljena prema naprijed i unutra, i kružnim gibanjem započeti vođenje skija u zavoj. U početku kretanja prema dole skijaš će više opteretiti vrhove skija potiskom koljena naprijed kako bi oslobodio repove, u srednjem dijelu zavoja ravnomjerno rasporediti težinu po cijeloj skiji a zavoj završiti u najnižoj poziciji sa vrhovima skija okrenutih ka brijegu. Otklon skijaša će tad biti najveći zbog kompenzacije pomicanja kukova i koljena ka brijegu. Nedovoljno kružno kretanje koljena naprijed i unutra onemogućuje upravljanje zavojem a skije bočno otklizuju  u kosom spustu u mjestu vježbati kružno gibanje koljena, zavoj ka brijegu izvoditi iz blagog pa sve do strmijeg kosog spusta Nedovoljan otklon skijaša narušava ravnotežu i onemogućuje upravljanje skijama u zavoju  zavoj ka brijegu izvoditi iz blagog pa sve do strmijeg kosog spusta, u spustu ravno prestupiti na buduću vanjsku skiju i priključiti unutarnju skiju te izvesti zavoj ka brijegu, u spustu ravno prestupiti na buduću vanjsku skiju i priključiti vrh unutarnje skije dok rep ostaje u zraku te izvesti zavoj ka brijegu, u spustu ravno prestupiti na buduću vanjsku skiju a unutarnju skiju priključiti zadržavajući je u zraku te zavoj ka brijegu izvesti samo na vanjskoj skiji, nakon pluženja ravno i nekoliko simetričnih raspluženja napraviti zavoj ka brijegu u jednu ili drugu stranu, kombinirati kosi spust i zavoj ka brijegu







OTKLIZAVANJE je kretanje pod uglom na dugu osovinu skija i nastaje kad se koljena nedovoljno potisnu brijegu i rubljenje nije dovoljno da se suprostavi djelovanju centrifugalne sile. U izvođenju zavoja predstavlja grešku, u nekim uslovima je jedini način spuštanja niz padinu. Iz mjesta ili kretanja u spustu koso skijaš odmiče koljena od brijega, smanjuje rubljenje, prelazi iz višeg stava u niži, koljena pomjera naprijed i fiksira ih. Narušavanje osnovne pozicije kosog spusta narušava ravnotežu i onemogućuje kontrolirano svladavanje terena  u mjestu u spustu koso odmičući koljena od brijega preći u bočno otklizavanje, naglašenim zasukom omogućiti odgurivanje od brijega sa oba štapa a pomicanjem koljena ka i od brijega otklizavati i zaustavljati kretanje Koljeno nije fiksirano u poziciji koja uslovljava otklizavanje skije i izaziva zavoj ka brijegu  u spustu koso u mjestu odmičući koljena od brijega preći u otklizavanje, naizmjenično otklizavati i skijati u spustu koso, otklizavati bočno pa koso u smjeru spusta koso i nazad



OSNOVNI ZAVOJ Iz spusta koso skijaš će rasplužiti, podići se u viši stav i izvesti plužni



zavoj uz otklon trupa, potisak koljena i prenos težine na vanjsku skiju. Kada skije dođu na padnu liniju priključujemo buduću unutarnju skiju vanjskoj i idemo u zavoj ka brijegu. Završetak zavoja ka brijegu biće početak novog zavoja raspluženjem. Neusklađenost motoričkih radnji kod izvođenja osnovnog zavoja narušava kontrolu i izvođenje elementa  iz niskog stava spusta ravno rasplužiti podizanjem u viši stav priključiti skije i izvesti zavoj ka brijegu, izvesti “vjenčić” raspluženjem i izvođenjem zavoja ka brijegu u jednu stranu









OSNOVNO VIJUGANJE izvodimo otvorenim stavom skija, ubodom štapa i podizanjem u viši položaj, prenosom težine, upravljanjem skijama iz zgloba koljena izvodimo zavoj ka brijegu uz dosta bočnog otklizavanja, neekonomičnim i neskladnim gibanjem. Bez gibanja po vertikali onemogućena je kontrola upravljanja skijama  u mjestu kretanje po vertikali gore-dole, u mjestu kretanje po vertikali gore-dole sa ubodom štapova, u spustu ravno kretanje po vertikali gore-dole Neusklađenost gibanja po vertikali sa ubodom štapova onemogućuje izvođenje osnovnog vijuganja  u mjestu kretanje po vertikali gore-dole sa ubodom štapova, u spustu ravno kretanje po vertikali gore-dole sa naizmjeničnim ubadanjem štapova, u osnovnom vijuganju izvoditi preskok repovima skija u jednakom ritmu iz jednog u drugi trag kosog spusta uz amortizaciju doskoka Neaktivnost koljena izaziva preveliko proklizavanje, nepravilno opisivanje zavoja i aritmiju u osnovnom vijuganju  u mjestu kretanje po vertikali gore-dole sa ubodom štapova uz preskok iz jednog položaja kosog spusta u drugi tako da vrhovi skija ostaju na podlozi a prebacuju se samo repovi, u osnovnom vijuganju izvoditi preskok repovima skija u jednakom ritmu iz jednog u drugi trag kosog spusta uz amortizaciju doskoka, osnovno vijuganje u koridoru

  





BRZO VIJUGANJE Za razliku od osnovnog vijuganja skije su bliže jedna drugoj, gibanje skijaša je fino, tekuće i kontinuirano a bočno otklizavanje minimalno. Prebrz ili prespor tempo vijuganja otežava kontrolu upravljanja skijama  sve vježbe za obuku osnovnog vijuganja Neritmično povezivanje zavoja pri čemu lik gubi svoju osnovnu formu a skijaš padinu savladava različitim elementima skijaške tehnike  iz osnovnog vijuganja u brzo tekuće vijuganje, brzo vijuganje u koridoru Nekontrolisano gibanje trupa i ruku narušava koordinaciju tijela i sigurnost  iz osnovnog vijuganja u brzo tekuće vijuganje, brzo vijuganje koso po padini

BRZO VIJUGANJE SA ZADRŠKOM podrazumjeva na kraju svakog zavoja dodatno i oštro rubljenje, izvođenje još jednog kratkog, oštro izvedenog zavoja ka brijegu čim će se smanjiti brzina, pojačati sila reakcije podloge a rasterecenjem prema gore prenijeti repovi kroz zrak u novi zavoj  vježbe za obuku brzog vijuganja, u kosom spustu izvoditi niz kontinuiranih kratkih zavoja ka brijegu sa potiskom repova prema van, povezivanje kratkih zavoja sa zadrškom u istu stranu



PARALELNI ZAVOJ OD BRIJEGA Skijaš u najnižoj tački oslonjen na unutarnji rubnik



donje skije na kraju zavoja ubada donji štap, rasterećuje i podiže se prema gore, naprijed i unutra, odmiče koljena od brijega, promjenom rubljenja , prenosom težine na buduću vanjsku skiju i rotacijom u koljenu, kretanjem prema naprijed i unutra skijaš vodi skije preko padne linije u novi zavoj. Spuštanje po vertikali usklađeno je sa dužinom zavoja, završava na kraju zavoja. Kontinuirani rad koljena i opterećenje unutarnjeg rubnika vanjske skije osigurava stalni kontakt skije sa snijegom, idealno rubljenje, paralelni položaj skija, vođenje skije po željenom luku zavoja i sprečavanje otklizavanja. U prvom dijelu zavoja opterećuje se prednji dio skije, u sredini ravnomjerno cijela skija a na kraju zavoja zadnji dio skije. Neadekvatna priprema za ubod štapa narušava koordinaciju i timing izvođenja zavoja  u spustu koso ubadati donji štap sa gibanjem po vertikali, u spustu koso naizmjenično ubadati štapove sa gibanjem po vertikali Vremenska i prostorna neusklađenost motoričkih akcija narušavaju sigurnost i strukturu izvođenja zavoja  iz niskog spusta ravno izvesti ubod štapa sa rasterećenjem prema gore i zavoj ka brijegu, paralelni zavoj od brijega u koridoru oko zastavice Nedostatna gibanja po vertikali otežavaju izvođenje zavoja  paralelni zavoj od brijega u obliku lepeze, paralelni zavoj od brijega skokom i prenosom skija kroz zrak u novi trag kosog spusta











CARVING ZAVOJ iskorištava karakteristike carving skije, siguran je, brz i dinamičan, bez bočnog otklizavanja a trag je duboko i jasno ucrtan u snijegu. Položaj skija je prirodno otvoren, nešto niži osnovni stav, idealna uravnoteženost skijaša, skoro jednako opterećenje obje skije, stalni kontakt obje skije sa podlogom, ravnomjeran potisak oba koljena i povećanje nagiba trupa u smjeru zavoja, praćenje zavoja gornjim dijelom trupa, naglašeno postranično gibanje, izostanak uboda štapa. Kod većih brzina jače opterećenje unutarnjeg rubnika vanjske skije, otklizavanje izbjegavamo rasterećenjem prema gore i naprijed te pritiskom koljena i brzom promjenom rubnika. U mjestu stopalima u širini kukova pomicanje koljena sa jednog na drugi rubnik, u spustu ravno na blagoj padini pomicanje koljena sa jednog na drugi rubnik, u spustu ravno na blagoj padini pomicanje koljena sa jednog na drugi rubnik potiskujući koljena rukama, izvoditi “avalement” zavoje, iz spusta ravno pomicati koljena naprijed i unutra te dovoditi skije na unutrašnje rubnike, carving zavoj potiskujući vanjsku nogu naprijed i izjednačujući vrhove skija, carving zavoj tako da na početku zavoja potisnemo kukove unutra, carving zavoj uz manje izraženo potiskivanje koljena i naginjanje tijela u zavoj pri čemu se zaustavljamo zavojem ka brijegu, duži carving zavoj blizu padne linije a skijaš rukama potiskuje koljena i kukove u smijeru novog zavoja, duži carving zavoj blizu padne linije u poziciji spusta ravno, duži zatvoreniji carving zavoj na strmijem terenu sa rukama u predručenju i štapovima u rukama, vijuganje povezivanjem carving zavoja u koridoru, carving zavoj poskokom, u većoj brzini spusta ravno izvesti carving zavoj za 360° Zatvoren stav skija, neravnomjerno raspoređena težina i nedostatno opiranje na cijelu skiju tokom zavoja smanjuje funkciju koljena, onemogućuje izvođenje preciznog zavoja, narušava gibanje i onemogućuje zarezivanje  carving zavoj na blagoj padini, u otvorenom stavu skija ulaziti u zavoj na obje skije









KLIZAČKI KORAK Vrhovi skija razmaknuti, koljena su potisnuta unutra a skije su u položaju unutarnjeg rubljenja. Fleksijom i ekstenzijom u koljenu vršimo odraz koso naprijed, druga skija se prenosi kroz zrak i postavlja pod određenim uglom na pravac kretanja i klizi po rubniku i kliznoj plohi. U odgurivanju učestvuju i štapovi. Osim naprijed, skijaš se kreće i lijevo-desno zbog odraza i škarastog položaja skija. Trajanje odraza i klizanja treba da je istovjetno a kretanje ritmično i pravolinijsko. Opterećenje vanjskog rubnika skije narušava ravnotežu i izaziva pad  u kretanju na ravnom nekoliko puta se odraziti sa jedne skije dok je druga stalno na snijegu i skijaš klizi po njoj, na isteku spusta ravno prestupati u jednu i drugu stranu Izostanak amplitude pokreta u koljenu onemogućuje odraz i otežava kretanje  u kretanju po ravnom naglašenim prestupanjem i odražavanjem opisati desni i lijevi krug, u kretanju po ravnom prestupati u obliku osmice, kretanjem na ravnom kliznim korakom igrati se “lovice” Nesinhroniziranost odraza štapovima s odrazom od skije i prenošenjem težine narušava koordinaciju i onemogućuje kretanje  koordinirani klizni korak po ravnom terenu











OSNOVNI PRIJESTUPNI ZAVOJ Iz srednjeg stava spusta koso uz ubod donjeg štapa skijaš podiže rep gornje skije, odmiče ga u stranu i postavlja na unutarnji rubnik u poziciju pluženja. Nakon uboda štapa podiže se gore, prenosi težinu tijela na buduću vanjsku skiju, vrši odraz vanjske dotad opterećene skije i unutrašnju skiju kroz zrak priključuje vanjskoj te spuštajući se dole rotacijom koljena vodi skije u zavoj. Prilikom prestupanja podizanje odmah u visoki stav onemogućuje odraz i ubrzanje  u mjestu u niskom polozaju plužno prestupiti i pripremiti štap za ubod, u spustu koso prenijeti rep gornje skije u plužnu poziciju i vratiti u spust koso Preširoko otvaranje repa gornje skije narušava koordinaciju i otežava priključenje skije zbog raskoraka  u spustu koso prenijeti rep gornje skije u plužnu poziciju i vratiti u spust koso uz koordinirani ubod štapa Loše unutarnje rubljenje buduće vanjske skije otežava izvođenje zavoja i skija proklizava  u niskom položaju spusta ravno plužno otvoriti skije ubosti štap podići se gore odraziti se od vanjske skije te priključiti skiju i izvesti zavoj ka brijegu Priključenje skije nakon prijestupa bez odraza izaziva gubitak brzine u zavoju  u niskom položaju spusta ravno plužno otvoriti skije ubosti štap podići se gore odraziti se od vanjske skije te priključiti skiju i izvesti zavoj ka brijegu, ritmično povezivati osnovne prijestupne zavoje









PARALELNI PRIJESTUPNI ZAVOJ Iz niže pozicije kosog spusta, oslonjeni na gornji rubnik donje skije podizanjem gore podižemo donju skiju i paralelno prestupimo gore i naprijed. Odrazom priključujemo paralelno budućoj vanjskoj skiji a spuštanjem dole i gibanjem koljena naprijed i unutra izvodimo zavoj. Kod prijestupa skije nisu paralelno i skreću sa idealne putanje  u mjestu na strmini paralelno prestupati na gornju skiju s koordiniranim ubodom štapa, u blagom spustu ravno paralelno prestupiti odraziti se od druge skije zatim je priključiti i izvesti zavoj ka brijegu, ritmično povezivati paralelne prijestupne zavoje Preširoko paralelno odstupanje otežava priključenje skije i odraz te narušava koordinaciju  u kosom spustu paralelno prestupati gornjom skijom i ponovo vratiti skiju u početnu poziciju, u kosom spustu paralelno prestupati gornjom skijom i ponovo vratiti skiju u početnu poziciju uz koordinirani ubod štapa Izostanak odraza od donje skije izaziva gubitak brzine u zavoju  u spustu koso paralelno prestupati na gornju skiju te produženo skijati na gornjoj skiji, u dugom spustu koso izvoditi dva do tri paralelna prijestupa a zatim zavoj u cjelini



 



ŠKARASTI PRIJESTUPNI ZAVOJ Iz spusta koso prenosimo vrh gornje skije ili ukližemo s njim koso gore a donjom skijom vršimo odraz. Tijelo se podiže, težina se prenosi na buduću vanjsku skiju a odrazna noga priključuje paralelno te rotacijom i spuštanjem u koljenima skije uvodimo u novi zavoj. Nedovoljno otvoreni vrhovi skija kod prijestupa onemogućuju zamišljenu putanju zavoja  klizački korak na blagoj padini, škarasti prijestupni zavoj iz spusta ravno Preširoko otvoreni vrhovi skija kod prijestupa narušavaju koordinaciju i otežavaju priključenje skije  klizački korak na blagoj padini, klizački korak na blagoj padini pa preći u povezivanje škarastih zavoja, ritmično povezivati škaraste prijestupne zavoje u koridoru Nedovoljan odraz od vanjske skije otežava izvođenje zavoja i smanjuje brzinu u zavoju  klizački korak u spustu koso te preći u zavoj škarastim prestupanjem, u spustu koso prestupiti škarasto na gornju skiju priključiti donju skiju gornjoj i nastaviti skijati u istom smijeru



 

 

VIJUGANJE PRESTUPANJEM je brzo vijuganje podizanjem gornje skije. U spustu koso podižemo vanjsku skiju, težinu prenosimo na rubnik buduće vanjske skije i vršimo odraz sa iste priključujući unutarnju skiju paralelno i izvodimo zavoj. Tipične greške za vijuganje otežavaju kontrolu brzine, ritmičnosti i upravljanja skijama  vježbe kod vijuganja Skijanje na obje noge nedovoljno opterećuje vanjsku skiju, onemogućuje odraz i smanjuje dinamiku kretanja  u spustu ravno na blagoj padini naizmjenično podizati jednu pa drugu skiju, vijugati sa podignutom unutarnjom skijom u dužim lukovima zavoja, vijugati na jednoj skiji dok je druga u zraku Nedovoljan odraz od vanjske skije smanjuje dinamiku kretanja  izvoditi preskoke sa skije na skiju niz padnu liniju tako da je jedna skija uvijek u zraku Premala otvorenost skija izaziva bočno otklizavanje a koljeno skije kojom vodimo zavoj nema prostora za funkciju  iz spusta ravno izvoditi kratki zavoj ka brijegu samo na vanjskoj skiji, vijugati na jednoj skiji dok je druga u zraku