Sanacija klizišta ( sjeline
)
1. Na koja dva dva načina načina se zasnivaju zasnivaju geotehničke geotehničke mjere mjere stabili stabilizacije zacije klizavog klizavog procesa? procesa? Geotehničke mjere koje se preduzimaju kako bi se izvršilo djelimično smirivanje ili potpuno zaustavljanje procesa klizanja na padini, zasnivaju se na dva principa :
Smanjenjem smičućih napona na klizavoj ravnini ili u zoni klizanja, Povećanje čvrstoće na smicanje materijala padine, na kojo se klizanje dešava.
. !ako se posti"e princip princip smanjenja smanjenja smiču#i smiču#ih h napona na klizavoj klizavoj ravnini ravnini ? Princip smanjenja smičućih napona na klizavoj k lizavoj ravnini ili u zoni klizanja postiže se :
asterećenjem !ornje! aktivno! dijela klizišta, "pterećenjem donje! pasivno! dijela klizišta, #stovremenim rasterećenjem !ornje! i opterećenjem donje! dijela klizišta, $reniranjem i skretanjem vodeno! strujno! pritiska u tijelu klizišta, #z!radnjom sanacionih objekata na padini odnosno klizištu.
$. !ako se posti"e princip princip pove#anja pove#anja čvrsto#e čvrsto#e na smicanje smicanje materijala materijala padine ? Princip povećanja čvrstoće na smicanje materijala padine omo!ućuje se :
"pterećenjem donje stope klizišta u koherentnom tlu, Povećavanjem e%ektivno! napona smanjujući smanjujući porni pritisak & '( ) ' * u + #njektiranjem lektroosmozom $ru!im tehničkim i konstruktivnim zahvatima.
%. &ime je moguče moguče poboljšati poboljšati učinak učinak koncepta koncepta sanacije sanacije klizišta klizišta promjenom promjenom geometrije geometrije klizišta ? -ao što smo u uvodnom dijelu ovo! po!lavlja kazali, promjena !eometrije klizišta odnosno padine, predstavlja rasterećenje njihovo! !ornje! ! ornje! dijela, opterećenje njihovo! donje dijela ili ipak istovremeno istovremeno rasterećenj rasterećenjee i opterećenje. opterećenje. okviru ovih !eotehničkih !eotehničkih sanacionih sanacionih radova, osim jednostavno! izvo/enja planiranja mase tla na padini, koriste se i ostale !eotehničke konstrukcije i metode koje poboljšavanju učinak ovom pristupu rješavanja problema na padini. Svrha ovo! koncepta sanacije klizišta je smanjenje veličine tan!encijalnih sila &0+ odnosno povećanje normalne sile &1+ , čime se utiče na povećanje koe%icijenta si!urnosti &2s+. Povećanje sile 0 postiže se rasterećenjem !ornje! dijela i3ili opterećenjem donje! dijela padine odnosno klizišta , dok se povećanje poveć anje vrijednosti sile 1 postiže po stiže njihovim opterećenjem donje! dijela.
'. !oju mjeru sanacije primjenjujemo uz promjenu geometrije padine u slučajevima značajno! prisustva podzemne vode4 5eoma često promjena !eometrije klizišta odnosno padine, sama kao jedina preduzeta !eotehnička mjera , nije dovoljna da bi se posti!la željena stabilnost padine odnosno si!urnost od klizišta. slučajevima kada to nije dovoljno , a padinu karakteriše značajno prisustvo podzemne vode , tada se primjenjuje dreniranje klizno! tijela odnosno padine, kojim se utiče na smjer i veličnu strujno! pritiska odnosno strujnih sila& S+ kao i na porni pritisak &u+. $reniranje može da bude !eotehnička mjera sanacije primijenjena samostalno ili u kombinaciji sa ostalim !eotehničkim sanacionim mjerama.
. *ta je karakteristika dubokih horizontalnih drena"a? $uboke horizontalne drenaže su speci%ične po tome što uvode niske hidrostatske pritiske duboko ispod padine i dalje od lica padine, što je povoljnija činjenica za stabilnost padine. -ada imamo slučaj da se u nehomo!enom tlu, od ko!a je iz!ra/ena padina, nalaze i slojevi značajne vodopropusnosti ,horizontalni drenovi se mo!u postaviti tako da presjecaju ove slojeve te na taj način i oni postaju dio sistema dreniranja, čime je e%ekat drenažnih mjera veći.
+. !ada se započinje sa izradom sanacionih objekata tj. ,adova kod pojave klizišta? Preporučljivo je da se sanacioni radovi , kod pojave klizišta , započnu odmah nakon što se uoče prvi znaci nestabilnosti, čime bi se preduprijedio razvoj to! procesa i time spriječile posljedice nje!ovo! dešavanja, kako u materijalnom tako i u smislu u!roženosti ljudskih života.
-. !oje su to mjere koje se u tim slučajevima koriste? ( vezano za prethodno pitanje odnosno odgovor) 6noštvo je sanacionih mjera koje se u tom smislu preduzimaju , kao što su :
"dvodnja površinskih voda kanalima izra/enim po različitim tehnolo!ijama , u zavisnosti od vremena koje imamo na raspola!anju i brzine razvoja procesa klizanja na padini, "dvodnja vode iz tijela klizišta kaptiranjem postojećih izvora i vode iz uvala koji se nalaze u tijelu klizišta e!ulacija stalnih i povremenih &bujičnih+ vodotoka koji se nalaze u neposrednoj blizini klizišta 7apunjavanje otvorenih pukotina !linom, kako bi se spriječilo in%iltriranje površinske oborinske vode u tijelo klizišta Skidanje deponovano! materijala na padini i planiranje površine kako bi se omo!ućila lakša odvodnja Prekid vještačko! navodnjavanja, pumpanje vode iz bunara u podnožju kosine i dr.
. !oji su relevantni geološki /aktori koji omogu#uju racionalnu sanaciju klizišta? 0i relevantni !eološki %aktori su:
Prisutnost, karakter i !eometrija aktivnih ali i starih klizišta na padini, Prisustvo i oscilacije nivoa podzemnih voda, "tporni parametri tla, odre/eni sa visokom pouzdanošću.
10. !oji su još /aktori koji utiču na racionalno projektovanje sanacije klizišta? Pored ovih %aktora, značajan uticaj na racionalizaciju projektovanja sanacije klizišta, odnosno izbor sanacionih mjera imaju:
0opo!ra%ske karakteristike terena u užem i širem području padine , na kojoj se klizište javlja, Prisutnost i vrsta objekata na padini u!roženih klizištem, kao o!raničavajući %izički %aktor, "prema i stručnost ljudstva koji nam stoje na raspola!anju, #spunjenje odre/enih estetskih zahtjeva koje je potrebno postići sanacionim mjerama, Postavljeni vremenski rokovi izvršenja sanacionih mjera na klizištu, 8imitiranost budžetom koji je predvi/en za realizaciju sanacije klizišta.
11. !ako glasi osnovna podjela sanacionih mjera po osnovu načina izvoenja e/ekata i eksploatacionom vremenu? 1a osnovu načina izvo/enja , e%ekata koje postižu svojom izradom i upotrebnim vijekom, sanacione mjere na klizištima možemo , uslovno, podijeliti u tri !rupe:
9itne & interventne+ sanacione mjere Privremeno*preventivne sanacione mjere Stalne sanacione mjere.
1. *ta obuhvata hitne sanacione mjere? 9itnim sanacionim mjerama su obuhvaćeni sljedeći radovi:
"dvo/enje površinske vode pomoću kanala , koji mo!u da budu izra/eni od pre%abrikovanih ; elemenata, plastike , aluminijuma ili od nekih dru!ih materijala koji mo!u da posluže za tu svrhu. 6o!uće je iskopati ri!ole koji se oblažu nabijenom !linom ili kamenom. Pravac odvodnih kanala prazi pravac klizanja , ide po prirodnim uvalama i treba da zadovolji zahtjev da što kraćim putem izvede vodu sa površine klizišta. 0reba izabrati dionicu koja omo!ućuje što manje krivina na trasi kanala, a kanale treba izvesti sa dovoljnim padom, kako ne bi došlo do zadržavanja vode i taloženja materijala ili pak do njihovo! razaranja usljed velikih hidrodinamičkih sila.
e!ulacija stalnih i privremenih površinskih tokova, kako voda iz njihovih korita ne bi dospjevala u tijelo klizišta i time ubrzavala klizni proces na padini. #zvo/enje kaptaže vode koja se zadržava u uvalama %ormiranim na tijelu klizišta i njena odvodnja sistemom kanala izvan klizišta 7apunjavanje tenzionih pukotina na tijelu klizišta kako one ne bi poslužile za in%iltraciju površinske vode u tijelo klizišta. 7apunjavanje se izvodi !linom, odnosno prašinastom !linom koja se nabija u pukotine, kako bi se %ormirao kompaktan vodonepropusan čep. klanjanje vještački deponovano! materijala i planiranje površine klizišta sa bla!im na!ibom prema odvodnim kanalima Popravka oštećene vodovodne i kanalizacione mreže, ukoliko se njena trasa nalazi u tijelu klizišta Prekrivanje klizišta plastičnim prekrivačem , radi sprečavanja %iltracije oborinske vode #zrada dovoljno! broja improvizovanih objekata za odvodnju vode sa padine zahvaćene klizanjem.
1$. !oji je osnovni cilj preventivnih mjera? "d ranije znamo da je pojava klizišta posljedica promjene ravnoteže sila opterećenja i otpornih sila u padini. "dre/ene prirodne i tehno!ene aktivnosti su uzročnici pojave klizišta, pa je njihovo poznavanje povezano i sa mo!ućnošću korištenja odre/enih preventivnih mjera , koje omo!ućuju da otklone uzročnike tih nestabilnosti na padinama ili da ublaže uticaj uzročnika na razvoj procesa klizanja na padini.
1%. Navesti primjer ciklične pojave nestabilnost padine? Poseban vid, ciklične pojave nestabilnosti, na obalnim padinama, izaziva dinamičko djelovanje vode. Sa svakim odnošenjem stope klizišta, od strane vodeno! toka , koja je %ormirana u prethodnom ciklusu klizanja, započinje novi ciklus klizanja na padini. 1ajbolji način sprečavanja ovo! ciklično! klizno! procesa je re!ulacija korita vodotoka, odnosno izrada obaloutvrda, ali to predstavlja i veoma veliki %inansijski izdatak.
1'. !oji su nedostaci izgradnje nasipa na padini? Posebne nepovoljnosti u smislu stabilnosti padine izaziva izrada nasipa na padinama. 0e nepovoljnosti se odnose na pojavu:
Prekida uspostavljeno! sistema površinske odvodnje sa padine, te smanjenjem poroznosti tla, zbo! konsolidacije izazvane teretom nasipa, remeti se prirodno dreniranje podzemnih voda u padini #zazivaju se veliki porni pritisci čime se utiče na stabilnost padine slučaju velikih prekrivaju se velike prirodne površine što po!oršava ekološke uslove.
1. !roz šta se kvantitativno mo"e pokazati uticaj izrade nasipa na padini? ticaj izrade nasipa na padini kvantitativno se može pokazati kroz promjenu naponsko! stanja koje vlada na padini, odnosno promjenu 2s. ko je otpornost na smicanje materijala padine dato izrazom:
? & ' z @ uA + !dje je:
c @ kohezija materijala padine > @ u!ao unutrašnje! trenja 'z @ normalni napon na potencijalnoj kliznoj ravnini na dubini z, & 'z ) B?z?cosC + uA @ porni pritisak u prirodnim uslovima
C @ na!ib tan!ente na kliznu ravan 2aktor si!urnosti padine bez nasipa je :
2s )
c + tanα· ( γ·z·cosα −uo ) γ·z·sinα
1+. !oje bi mogle da budu privremene tj. preventivne mjere za sprečavanje klizanja usljed izgradnje nasipa? 1a osnovu ovih činjenica kao privremene odnosno preventivne mjere, na sprečavanju razvoja klizno! procesa mo!le bi biti:
#zvo/enje kaptaže izvora iz viših djelova padine , iznad klizišta e!ulisano površinsko odvodnjavanje padine i klizišta #zvo/enje potrebnih mjera za dreniranje podzemnih voda iz padine #z!radnja nasipa na padini u periodu kada je vlažnost materijala u padini najmanja, a porni pritisci ne!ativni.
1-. Na koji način izrada usjeka i temeljne jame utiču na pojavu klizišta? 7asjecanja i iskopavanja padinama, kao što su izrada usjeka i iskop !ra/evinske jame, tako/er narušavaju primarno i izazivaju sekundarno naponsko stanje, koje za posljedicu može da ima pojavu klizišta na padini. "vi !eotehnički radovi tako/er značajno utiču i na hidrološke uslove na padini. "snovni e%ekat ovih promjena sastoji se u povećanju naprezanja na smicanje i povećanju %iltracionih sila. "ba ova %enomena dovode do nestabilnosti iskopa odnosno do nestabilnosti padine. %unkciji od vremena, !ledajući u toku odre/eno! vremensko! perioda, kada se naprezanja povećavaju a opada otpornost na smicanje , pojava nestabilnosti je posebno izražena. sljed ovih činjenica, može se kazati za padine odnosno kosine, ako su iz!ra/ene u !linovitom materijalu, da ih nema trajno stabilnih. 5rijeme aktiviranja klizišta zapravo je u ovakvim slučajevima u zavisnosti od početno! %aktora stabilnost, ali se svakodnevno dešava prije ili kasnije.
1. !oji su koncepti preventivnih mjera za sprečavanje klizišta pri izdradi usjeka? 1ameće se zaključak da je najbolja preventivna mjera izbje!avati iz!radnju usjeka na padinama kad !od je to mo!uće. -od saobraćajnih pravaca to je mo!uće postići dobrim vo/enjem trase i uz češće korištenje vještačkih objekata & tuneli, vijadukti+. 5ještački objekti, s dru!e strane, dodatno poskupljuju iz!radnju saobraćajnice. S to!a je potrebno izvršiti analizu tehno*ekonomske opravdanosti iz!radnje vještačkih objekata i iz!radnje usjeka, sa eventualnim !eotehničkim mjerama zaštite kosina i očuvanje stabilnosti usjeka i padina, i na osnovu njihove usporedbe donijeti konačnu odluku. Prethodno spomenute analize i ocjene čine osnovu dru!o! preporučeno! koncepta izvo/enja preventivnih mjera, koji podrazumjeva izvo/enje sanacionih radova i objekata prije aktiviranja klizišta na padini. "pravdanost ovo! koncepta zasniva se na ekonomskom kriteriju, jer se u ovakvim slučajevima proračuni, obuhvaćeni projektom, rade sa vršnim a ne rezidualnim vrijednostima otpornih parametara tla padine. Poseban značaj ove preventivne mjere zaštite imaju u urbanim sredinama, jer je u tom slučaju smanjena u!ro/enost postojećih objekata izvo/enjem novih !ra/evinskih radova u padini.
0. *ta još obuhvata privremene i preventivne mjere za sprečavanje klizanja na padinama? Pored prethodno pomenuta dva pristupa rješavanju problema izrade usjeka i temeljnih jama na padinama, značajno je spomenuti da privremene i preventivne mjere, obuhvataju i sljedeće radove i aktivnosti:
Pravilno površinsko odvodnjavanje sa padine i oko zone usjeka, -aptaža izvora iznad iskopa usjeka, ;iološka zaštita novih iz!ra/enih kosina, daljavanje trasa vodovodne i kanalizacione mreže od kosine usjeka ili od dijela padine iznad usjeka, Pravilan izbor na!iba kosine u %unkciji od vremena.
1. !oje preventivne mjere koristimo kod padina /ormiranih u stijenskom materijalu? Poseban problem predstavljaju padine %ormirane u stijenskom materijalu. -od takvih padina u donjim dijelovima susrećemo osulinski materijal, a u !ornjem dijelu jako izmijenjeni &raspadnuti+ materijal osnovne stijene. 7aštita ovih padina od razvoja kliznih procesa u!lavnom se sastoji od re!ulacije površinskih voda i kaptaže izvora, kao i biološke zaštite ovih &pošumljavanja+ ovih padina. 5ažno je napomenuti, da se ove preventivne mjere ne smiju uzeti sa velikom si!urnošću i računati da su padine na kojima su izvedene ove mjere na visokom nivou !ra/evinske upotrebljivosti. 1aročito se ovo odnosi na padine kod kojih su velike debljine deponovano! dezinte!risano! materijala osnovne stijene. -oliko je !od mo!uće treba ovakve padine izbje!avati pri !radnji saobraćajnica i ne izvoditi usjeke u njima, jer se klizišta mo!u aktivirati ne samo u toku eksploatacije saobraćajnice, već i u toku same njene iz!radnje. "bično su za ovakve dijelove saobraćajnih dionica vezani veliki troškovi održavanja i sanacionih radova, a u nekim slučajevima pojedini njeni dijelovi se moraju napustiti i izvšiti rekonstrukcija putno! pravca, što uključuje naknadnu iz!radnju dru!ih !ra/evinskih objekata, kojima se ovi problemi izbje!avaju.
. *ta su stalne sanacione mjere? Stalne sanacione mjere predstavljaju iz!radnju sanacionih objekata različitih tipova, u i oko klizišta, koji će obezbjediti optimalne rezultate sanacije, iskazane kroz stepen eliminacije procesa klizanja odnosno povećanja stabilnosti padine.
$. !oji je učinak odnosno zadatak odvodnje površinske vode kao stalne sanacione mjere? 1a ovaj način, sprečavanjem prodora vode u tijelo klizišta, utiče se na smanjenje pornih pritisaka odnosno isušuje se tlo, što direktno utiče na povećanje vrijednosti otpornih parametara tla tj. stabilnosti klizne mase i padine uopšte. "snovni zadaci ove !eotehičke mjere sanacije su:
Prihvatanje i odvodnja površinske vode sa padine oko klizišta, sprečavajući njen prodor u tijelo klizišta, Prikupljanje i odvodnja oborinske vode sa površine klizišta u stranu van !ranica klizišta ili je provesti preko donje! dijela klizno! tijela.
%. !oje su tehničko2tehnološke operacije potrebne da se ispuni zadatak odvodnje površinske vode? $a bi se ovi zadaci ispunili izvo/enje ove sanacione mjere obuhvata sljedeće tehničko* tehnološke operacije:
#z!radnju zaštitnih kanala, za prihvatanje površinske vode, oko klizne mase, "dvodnju vode iz pojedinih dolinskih dijelova, na površini klizišta, #z!radnja mreže raz!ranatih kanala na tijelu klizišta, za prihvat i odvodnju oborinske vode, e!ulacija obližnjih vodotoka i osi!uranje njihovih obala, 7atvaranje zjapećih pukotina i prihvatanje vode iz pukotina, Planiranje i ure/enje površine klizišta*
'. *ta je zaštitni kanal? 7aštitni kanal, situiran je u nepokretnim dijelovima padine, pružajući se oko klizišta, obično pravolinijski ili bla!o zakrivljen, prateći konturu površine klizišta. svakom slučaju treba izbje!avati oštre krivine i prelome, jer je time otežan pravilan protok vode kroz kanal, a omo!ućeno taloženje nanosa. 1anos smanjuje pro%il kanala i nje!ovu propusnu moć &protok+, pa se dešava preljevanje vode izvan nje!a, što u!rožava pravilno %unkcionisanje i osnovni zadatak kanala.
. !oje zahtjeve mora ispuniti zaštitni kanal? Prilikom projektovnja zaštitno! kanala potrebno je ispuniti nekoliko bitnih zahtjeva:
zdužni pro%il kanala treba da ima isti pad na što većoj dužini kanala, ali isto tako i da nje!ov pad ima dovoljan na!ib kako bi se spriječilo taloženje nanosa i začepljanje kanala, -anal mora biti dimenzionisan tako da nje!ov pro%il od!ovara dotoku vode, kako bi se omo!ućilo potpuno prihvatanje i otjecanje prikupljene vode, "si!uranje dna i nizvodno! boka kanala od razaranja, usljed pojave hidrodinamičkih sila izazvanih proticanjem vode kroz kanal.
+. *ta su ocjedni kanali? "dvodnja vode iz dolinskih dijelova klizišta, obavlja se sa ocjednim kanalom koji se nalazi na tijelu klizišta ili neposredno pored nje!a. Poznato je da u toku klizišne aktivnosti na tijelu klizišta odnosno na nje!ovoj površini dolazi do %ormiranja !eomor%oloških oblika zaravni i
udubljenja. tim dolinskim dijelovima %ormiraju se vodene akumulacije koje snadbijevaju klizište vodom i doprinose pro!resivnijem razvoju klizišta. "cjedni kanal, kojim se vrši odvodnja i isušivanje ovih dolinskih dijelova klizišta, treba što kraćim putem izvesti iz tijela klizišta ili !a priključiti u neki najbliži postojeći kanal koji se nalazi već na kliznom tijelu.
-. *ta je sistem razgranatih kanala? Sistem raz!ranatih kanala, lociran je na samom tijelu klizišta odnosno nje!ovoj površini, u cilju prikupljanja oborinskih voda sa površine klizišta. Pozicioniranje ovo! sistema na klizištu mora biti tako da obezbjedi e%ikasno prikupljanje i brzu odvodnju vode, prije ne!o ona dospije u tijelo klizišta odnosno do klizne ravnine. 0eži se da sistem raz!ranatih kanala bude ravnomjerno raspore/en po površini, a da je svaki o!ranak to! sistema postavljen u područja klizišta !dje nije ispresjecan pukotinama.
. *ta utiče na izbor tipa kanala oblik i način osiguranja? #zbor tipa kanala, odnosno nje!ovo! oblika i načina osi!uranja, vrši se poseno, za svaki konkretan slučaj, i u %unkciji je od:
Proračunate količine vode, slova podlo!e, elje%a okolno! terena, aspoloživo! !ra/evinsko! materija.
$0. !oji su neophodni preduslovi za projektovanje odvodnih kanala? Sto!a je za projektovanje odvodnih kanala na klizištu, potrebno obezbjediti tri neophodna preduslova:
#zraditi hidraulički proračun, koji obuhvata odre/ivanje hidrauličkih veličina: protoka, brzine vode i dubine toka. "vo je direktno vezano za dimenzionisanje popriječno! presjeka kanala i nje!ovo osi!uranje, što je isto toliko značajno kao i izbor lokacije kanala. Sa!ledati relje% površine klizišta i cjelokupne padine. #zvršitit analizu, uporedbu i ocjenu više varijantnih rješenja sistema kanala za odvodnju površinske vode sa klizišta.
$1. !ako se odvodi podzemna voda iz tijela klizišta i koji su načini za to? "dvodnja podzemne vode, koja se nalazi u samom tijelu klizišta, ostvaruje se drenažnim mjerama. $reniranje tijela klizišta može s izvršiti na više načina, od kojih su najčešći:
-opani dren, ;ušeni cijevni dren, Potkop.
$. Navedi neke od principa projektovanja drena"a? "pšti principi projektovanja drenaža su:
$reniranje se obavlja sa ciljem postizanja stabilnosti terena, što podrazumjeva djelimično ili potpuno sniženje 1P5, što znači i smanjenje hidrostatičkih i hidrodinamičkih sila, te sila uz!ona porno! pritiska, $renažni sistem se dimenzioniše i projektuje sa uslovom obezbje/enja e%ikasno! primanja i kontrolisane odvodnje ukupno! protoka podzemne vode &D+ što je omo!ućeno pravilnim dimenzionisanjem širine drenažno! kanala, vrste tajače drenaže i na!iba drenažnih rovova, Prilikom projektovanja tačno se de%inišu sabirni, odvodni ili sabirno*odvodni rovovi, Pojedini drenažni rovovi se spajaju pomoću reviziono! okna, $e%iniše se diskontinualan ili kontinualan drenažni sistem, u %unkciji od protoka i značaja obezbje/enja si!urnosti padine, Projektuje se horizontalna postavka drenaže na način da se posti!ne zaštita terena i objekta, do zahtijevno! nivoa, i drenirana voda kontrolisano i e%ikasno odvede do željeno! recipijenta, Projektovati sabirne drenažne rovove sa ispunjenjem uslova da podzemnu vodu primaju pod u!lom manjim od EAF, čime se smanjuje dejstvo hidrodinamičkih i hidrostatičkih sila na drenažni rov, 2ilterski sloj drenaže se postavlja sa strane proticanja podzemne vode, 6aterijal ispune drenažno! rova mora da bude od mineralnih materijala koji hemijski ne rea!uju sa vodom i ne dešava se njihova %izička dezinte!racija, $užina rova se odre/uje prema uslovu obezbje/enja mo!ućnosti kontrole %unkcionisanja, čišćenja i popravljanja drenaže u toku njene eksploatacije, što se postiže projektovanjem revizionih šahtova na svakih A @ HA m, čiji je prečnik A,I*J,K m, u koje se može spustiti osoba zadužena za reviziju i održavanje drenažno! sistema, projektu predvidjeti automatsko čišćenje drenaže, pomoću taložnika na dnu šahta, kao i četkama @ stru!ačima, koji se provlače kroz drenažnu cijev od šahta do šahta, a nakon to!a ispiraju mlazom vode, Predvidjeti osi!uranje završetka drenažno! odvodno! rova manjom !ra/evinom u vidu izlazne !lave, Planirati i projektovati optimalan obim radova na izradi drenažno! sistema, što se postiže izradom drenažno! rova minimalno potrebne širine, a koja je u %unkciji od vrste drenaže, njene dubine, vrste tla i bočnih pritisaka, načina razupiranja, slučajevima drenaže koje su dublje od JL,A m, otvoreni iskop treba odbaciti kao neekonomičnu opciju, a drenažu iz!raditi metodom potkopa, $renažni sistem treba projektovati da budu i u %unkciji stabilizacije padine, što se postiže konstrukcijom drenaže koja može da primi pritiske tla i smanji de%ormacije terena usljed kliznih proces.
$$. !oji su opšti principi izgradnje drena"e? "pšti principi iz!radnje drenaže, koji u suštini čine radne operacije na njenoj iz!radnji su:
#skop drenažno! rova, bez ili sa pod!ra/ivanjem, re/enje dna drenažno! rova tzv. tajače, koje se izra/uju od betona 6; JA ili !line, čineći !a vodonepropusnim, Postavljanje drenažne cijevi, !ra/ivanje procjedno! tijela, za koje se koristi pješčani %ilter ili !eotekstil, odnosno bez njih, !ra/ivanje završno! dijela odnosno pokrivanje drenaže.
$%. *ta je kopani dren odnosno drena"a? $renaže predstavljaju linijske objekte, ukopane dublje u tlu, koji prikupljaju podzemnu vodu i kontrolisano je izvode van terena & padine+ koji se sanira. -ao veoma uspješan način sanacije plitkih klizišta koristi se kopani dren. "vaj način sanacije klizišta predstavlja najčešće korištenu sanacionu mjeru, što je razumljivo s obzirom da znamo koliko je učešće vode u pojavama klizišta na padinama. "d poćetka korištenja denaže pa do danas, drenaža je doživjela svoj odre/eni razvoj, uporedo sa razvojem spoznaje o mehanizmima %iltracije, kao i razvoju i upotrebi savremenih materijala, koji se koriste kod uz!radnje drenažnih sistema. Sa razvojem tehnolo!ije iz!ranje drenova povećao se učinak i du!otrajnost drenaža, jer su se istovremeo zadovoljavala i %ilterska pravila. adi sprečavanja ulaska sitnih čestica u drenažnu cijev, oko nje se postavlja krupni šljunak, krupni tucanik ili obluci, kod kojih najsitnije zrno mora biti veće od per%oracije na drenažnoj cijevi. $renažna cijev se može postavljati na pripremljenu betonsku podlo!u. $renažni rov se zatvara !linenim slojem, kako bi se spriječio dotok oborinske ili povšinske vode u nje!a.
$'. Na koje grupe se dijele drena"ni sistemi sa aspekta potreba racionalnosti i e/ikasnosti dreniranja? odnosu na potrebe, racionalnost i e%ikasnost dreniranja, drenažni sistemi se dijele na dvije !rupe:
-ontinuirani drenažni sistem $iskontinirani drenažni sistem.
$. *ta je kontinuirani drena"ni sistem? -ontinuirani drenažni sistem predstavlja sistem drenažnih rovova koji %unkcionišu u kontinuitetu, sastavljeni od sabirnih & popriječnih+ i odvodnih & uzdužnih+ drenažnih rovova. Svi rovovi su me/usobno povezani i %unkcionišu kao jedna cjelina. Sabirnim drenažama prihvata se voda sa velike površin, ne dozvoljavajući joj da prodre u tijelo klizišta. 1a taj
naćin vrši se isušivanje zemjišta čime se ono stabilizuje. 1edostatak im je što potpuni, normalna rad ostvaruju u trenucima kada nema velikih pokreta tla. "dvodnim drenažama se ne prihvata neposredno sva podzemna voda, ali se u njihovoj okolini obrazuju isušeni dijelovi klizišta odnosno padine, %ormirajući tako stabilan masiv, sa ulo!om oslonca, koji prihvata težinu !ornjih masa klizno! tla. Prednost im je značajna stabilnost , u odnosu na sabirne drenaže, i u slučajevima većih pokreta klizne mase, tako da ni tada nije u!rožen njihov rad.
$+. *ta je diskontinuirani drena"ni sistem? $iskontinuirani sistemi dreniranja sastoje se samo od uzdužnih drenova koji s u ovom slučaju i sabirni i odvodni drenovi. $renažni rovovi se postavljaju samostalno na odre/enim rastojanjima, koja su u %unkciji od procjednih karakteristika terena i potrebe za nivoom dreniranja padine.
$-. *ta treba da obezbjedi granulacijski odnos ispune drena"e? Prvi !ranulacijski odnos obezbje/uje stabilnost %iltera dok dru!i !ranulacijski odnos obezbje/uje nje!ovu vodopropusnost. koliko je razlika u !ranulaciji izme/u baze i %iltera takva da jednom %ilterskom zonom nismo u stanju napraviti prelaz izme/u baze i drenažno! sloja, tada se po istom pravilu odre/uje više zona %iltera, sve dok se ne do/e do najveće krupnoće zrna drenažno! sloja.
$. *ta je uloga drena"e? lo!a drenaže je smanjenje ili potpuna eliminacija hidrodinamičko! potencijala podzemne vode odnosno hidrodinamičke i hidrostatičke sile, sile uz!ona i porno! pritiska. Postizanjem ovo! cilja, iz!radnjom drenaže, postiže se poboljšanje %izičko*mehaničkih i otporno* de%ormabilnih karakteristika tla na klizištu odnosno padini. činak drenaže se najbolje vidi kroz analizu pojave sila i karakter njihovo! djelovanja, na jednu proizvoljnu lamelu u kliznom tijelu.
%0. !oje još metode postoje za odvoenje podzemnih voda iz tijela klizišta? 7a odvo/enje podzemnih voda iz tijela klizišta postoji :
Sanacija klizišta horizontalnim bušenim drenom Sanacija klizišta drenažnim potkopom Sanacija klizišta drenažnim bunarom.
%1. !oje uslove trebaju ispuniti potporne konstrukcije da bi odgovorile svom osnovnom zadatku u sanaciji klizišta? -ako bi od!ovorile osnovnom zadatku, suprostavljanju i zadržavanju klizne mase na padini potporne konstrukcije mora ispuniti sljedeće uslove:
0emeljiti se na podlozi koja predstavlja neprekinuti, samonikli materijal #mati dovoljno veliki presjek, kojim se obezbje/uje srazmjerno dejstvo suprotno onom koje vrše pritisci klizne mase #z!raditi drenažni sistem, koji će obezbjediti odvodnju podzemne vode iz terena iza potporne konstrukcije.
%. !oje su vrste potpornih konstrukcija? Postoji više tipova potpornih konstrukcija i mi nećemo, s obzirom da postoji literatura koja detaljno obra/uje svaku od ovih vrsta, ovdje !ovoriti o potpornim konstrukcijama sa aspekta njihovo! proračuna i detalja dimenzionisanja, već ćemo se zadržati na sa!ledavanju mo!ućnosti njihove primjene u slučajevima sanacije klizišta. Potporne konstrukcije koje se koriste za sanaciju klizišta su:
6asivni & !ravitacioni + betonski zid 7id sa zate!om 7id od armirano! betona 7id od montažnih elemenata Gabionski zid 7id od armirano! tla $uboko temeljenje potporne konstrukcije Geotehničko sidrenje* zate!e Mipovi -ameni nabačaj 7emljana !ra/evina -amena drenažna rebra.
1ajčešće korištene potporne konstrukcije, kod nas, su potporni zidovi, različitih statičkih sistema i različitih materijala izrade.
%$. 3o kojim kriterijima se vrši kontrola potpornog zida? Njelokupna provjera stabilnosti i konačno dimenzionisanje provodi se po sljedećim kate!orijama:
Po vrijednostima ivičnih napona u zidu i na temeljnoj spojnici Po si!urnosti od klizanja
Po si!urnosti od prevrtanja Po dozvoljenom slije!anju Po !lobalnoj si!urnosti zida i padine Po uticaju seizmičkih sila.
%%. !oja je /unkcija zatege u sprezi sa potpornim zidom? 1epovoljni ekonomski e%ekti !radnje visoko! potporno! zida eliminišu se iz!radnjom lakših betonskih konstrukcija zida uz u!radnju zate!e. 7ate!e nadokna/uju !ubitak povoljno! e%ekta težine masivno! zida na stabilnost zida i učestvuju u preuzimanju horizontalne komponente aktivno! pritiska.
%'. !oje su prednosti potpornih zidova od monta"nih elemenata? Prednosti potpornih zidova od montažnih elemenata su:
5eoma lahko se slažu 7a njihovo %ormiranje koristi se minimalna i lahka mehanizacija slučaju potreba mo!u se jednostavno premjestiti na dru!u lokaciju Preuzimaju opterećenja odmah po njihovoj !radnji #maju %leksibilno ponašanje pri preuzimanju opterećenja pa mo!u da trpe i odre/ene de%ormacije bez urušavanja i znatnijih oštećenja 7bo! svoje prirode odnosno konstruktivno! rješenja vodopropusne su, pa nije potrebna neka dodatna drenaža iza njih, osim neophodne drenaže koja sprečava narušavanje stabilnosti padine i odvodnjavanje temelja 1e zahtjevaju izradu temelja ili temeljnih jama, jer je ukopavanje minimalno i obično do dubine smrzavanja tla.
%. *ta je gabion i koje su prednosti gabionskih zidova? Gabion predstavlja koš od pocinčane šestou!aone mreže, ispletene od žice O *JA mm, s dvostrukim upletanjem i ojačanjem na rubovima, ispunjen sla!anim kamenom. 0ako/er, imamo i !abion sa rešetkastom konstrukcijom koša, koji ima veoma lijep iz!led i osobinu da se u toku vremena ne de%ormišu, pa se koriste u svim prilikama !dje je i taj vizuelni iz!led značajan. posljednje vrijeme imamo i !abion koji se umjesto od pocinčane mreže radi od !eomreže. 0akav !abion može se puniti zrnastim materijalom. Geomreža pokazuje bolju otpornost na spoljšnje uticaje ne!o pocinčana mreža, a posebno na koroziju, koja je o!raničavajući %aktor u po!ledu upotrebe !abiona. Gabionski zid omo!ućava sopstveno ozelenjavanje, pomoću šiblja ili !rmlja, koji se sade u iz!ra/ene, na licu !abionsko! zida, džepove od !eotekstila. Generalno, kao prednosti primjene !abionskih zidova, posebno u naseljima i kod !radnje puteva, ističu se sljedeće osobine:
ednostavnost !radnje i upotreba prirodno! kameno! materijala 1jihova nosivost je %unkcionalna odmah po njihovoj u!radnji
Prihvatljivi su na mjestima većih pomaka tla, kao što su klizišta 1jihova konstrukcija obezbje/uje i drenažnu ulo!u u po!ledu smanjenja vode iza zida Gradnja ne zahtjeva visokospecijalizovanu radnu sna!u ;rzina njihove !radnje čini ih povoljnim u akcidentnim slučajevima Posjeduju dobru ambijentalnu prirodnu uklopivost #maju prihvatljivu cijenu !radnje u odnosu na dru!e potporne zidove.
%+. *ta je potporni zid od armiranog tla? rmirano tlo pripada !rupi potpornih konstrukcija odnosno sanacionih objekata, a sastoji se od spoljnje oblo!e i armature koja se u!ra/uje u tlo od ko!a je zid i %ormiran. $anas imamo visok nivo razvoja tehnolo!ija armirano! tla, tako da se susreću različiti tipovi kako po sistemima spoljnje oblo!e zida, tako i po načinu armiranja tla iza, odnosno, u konstrukciji. 0ehničko rješenje se zasniva na principu udruživanja nevezano! tla sa linearnom armaturom otpornom na zatezanje & 9enri 5idal, JE. +.
%-. !oje grupe duboko temeljnih potpornih konstrukcija imamo? $uboko temeljene potporne konstrukcije se dijele na:
-ontinuirane duboko temeljene potporne konstrukcije Polukontinuirane duboko temeljene potporne konstrukcije
-ontinuirana duboko temeljena potporna konstrukcije po cijeloj svojoj dužini ima kontinuitet i djeluje kao jedna cijelina. 0o cijelovito djelovanje ostvareno je i po dužini njeno! uklještenja i po slobodnoj visini konstrukcije. Poput dija%ra!me se postavlja upravno na djelovanje pritisaka od klizno! tijela, čvrsto uklještena u stabilni dio terena. 6ože biti dodatno ojačana !eotehničkim sidrima kao zate!ama, koje se tako/er sidre u stabilni dio padine. Polukontinuirana duboko temeljena potporna konstrukcija ima kontinuirano zidno platno, dok su temelji i stubovi diskontinuirani. 0emelj konstrukcije postavljen je na dubini stabilno! sloja padine, ispod klizne ravnine, kao temelj samac ili bunar od armirano! ili nearmirano! betona.
%. !oje vrste stanja naprezanja imamo u šipovima koji se koriste u sanaciji klizišta? šipu se javljaju naprezanja na istezanje i smicanje, što je u %unkciji od položaja šipa u odnosu na kliznu ravninzu klizišta. tom po!ledu mo!u se odvojiti tri vrste pojave stanja naprezanja u šipu:
Pojava stanja smicanja i zatezanja, kada je šip u odnosu na kliznu ravninu instalisan pod oštrim u!lom Pojava čisto! smicanja, kada je šip upravan na kliznu ravninu Pojava stanja pritiska i smicanja, kada je šip u odnosu na kliznu ravninu pod tupim u!lom
'0. !ako djelimo šipove po njihovoj mausobnoj povezanosti u padini? Mipove dijelimo, u odnosu na njihovu me/usobnu povezanost u padini, na tri !rupe:
1epovezane šipove, kojima se povećava otpornost na smicanje na kliznoj ravnini odnosno kliznoj zoni Povezane šipove, kod kojih se povezanost ostvaruje veznom !redom, %ormirajući svojevrsnu potpornu konstrukciju sposobnu da se odupre pritiscima tla 6e/usobno povezani i sidreni.
'1. 4 koliko /aza se obavlja dimenzionisanje šipova za sanaciju klizišta? Potrebno je na!lasiti da se dimenzionisanje šipova za sanaciju klizišta obavlja u tri %aze:
# %aza se bazira na klasičnoj analizi stabilnosti padine i obuhvata odre/ivanje otpora smicanja neophodno! za postizanje zahtjevano! 2s ## %aza obuhvata odre/ivanje maksimalno! pojedinačno! naprezanja šipova, koje! svaki od šipova može preuzeti sa pokrenute mase na padini i prenijeti na nepokretni dio padine ### %aza se odnosi na izbor vrste, raspored i broj šipova na padini odnosno klizištu.
'. !oji je princip korištenja kamenog nabačaja za sanaciju klizišta? #z!radnja kameno! nabačaja zasniva se na principu stabilizacije klizne mase povećanjem opterećenja na njenom donjem dijelu. "bično sse u tu svrhu koristi kamen iz kamenoloma, koji može da bude postavljen na stišljivo tlo ili stijenu, na armiranu betonsku podlo!u debljine LA*QA cm ili se izme/u padinsko! tla i kameno! nabačaja postavlja %ilterski sloj. Provjera e%ikasnosti kameno! nabačaja kontroliše se kroz analizu stabilnosti klizišta za sve slučajeve kliznih ravnina, koje se mo!u %ormirati nakon iz!radnje kameno! nabačaja. 0e mo!uće klizne ravnine su:
-lizna ravnina kroz klizni nabačaj -lizna ravnina na kontaktu kameno! nabačaja i betonske podlo!e -lizna ravnina na kontaktu tla i kameno! nabačaja -lizna ravnina kroz padinu ispod kameno! nabačaja.
naliza se obavlja prema poznatim principima i metodama stabilnosti padina i kosina. 1a ovaj način vrši se provjera usvojenih dimenzija kameno! nabačaja ili njihov izbor u cilju postizanja zahtjevano! 2s za klizište odnosno stabilnost padine.
'$. !oje /unkcije imaju kamena drena"na rebra kod sanacije klizišta? -ao sanacioni objekti, kamena drenažna rebra imaju dvostruku %unkciju: najprije kao drenažni sistem na padini, a zatim i kao potporna konstrukcija. 1jihovi oblici mo!u da budu različiti, biraju se u cilju postizanja što e%ikasnijih rezultata, kako po uslovu dreniranja tako i po uslovu obezbje/enja stabilnosti klizišta.
'%. Nabrojati ostale mogu#nosti i metode sanacije klizišta? 6e/u ostalim metodama koje se mo!u koristiti u cilju zaustavljanja klizno! procesa na padini odnosno sanaciju klizišta značajnije se izdvajaju:
6etode zasnovane na promjeni !eometrije padine koja se postiže pre!rupisanjem masa tla na padini 6etode zasnovane na poboljšanju otpornih & %izičko* mehaničkih + karakteristika tla na padini 6etode zasnovane na ozelenjavanju padina tj. biološkoj zaštiti padina.
