RFID u logistici
Sadržaj:
1. Uvod ........................................................................................................................... 1 2. RFID tehnologija .............................................................................................. .......... 2 2.1.RFID definicija .................................................... ........................................................................................................ ....................................................... ... 2 2.2.RFID sustav ............................................... ..................................................... ................................................................. ............ 2 2.2.1. Tag .............................................. ...................................................... .......................................................................... .................... 4 2.2.1.1.Tagovi prema načinu napajanja ............................................... ............................. 4 2.2.1.2.Tagovi prema načinu programiranja..................................................................... 5 2.2.1.3.Tagovi prema korištenim frekvencijama .................................................... .............................................................. .......... 6 2.2.1.4.Tagovi prema izvedbi iz vedbi ..................................................... ........................................................................................... ...................................... 6 2.2.2. Čitač ..................................................... ............................................................................................................ ................................................................. .......... 7 2.2.3. Pozadinsko računalo .............................................. ............................................... 8 2.3.Povijest RFID tehnologije ...................................................................... .................... 8 2.3.1. Prvi RFID patenti ............................................................................................... 10 2.4.Pozitivne i negativne strane RFID sustava ....................................................... ............................................................... ........ 11 2.5.Ranjivost RFID sustava ............................................................................................ 12 2.6.Sigurnosni elementi RFID sustava ......................................................... .................. 12 2.7.Područja primjene RFID-a........................................................................................ 15 2.8.Primjena RFID-a u logistici .................................................. .................................... 16 2.8.1. Primjena RFID-a na primjeru skladišta .............................................................. 17 2.8.2. Primjena RFID-a na primjeru trgovine ....................................................... ............................................................... ........ 18 2.9.Budućnost RFID-a ........................................................ .................................................................................................... ............................................ 19
3. Praktična primjena RFID-a na primjerima ....................................................... ............................................................... ........ 20 3.1.Korištenje RFID-a na primjeru Gorenja ................................................. .................. 20 3.2.Korištenje RFID-a na primjeru Starbucksa ...................................................... ........ 21 3.3.Korištenje RFID-a na primjeru Metro-a ................................................. .................. 22 3.4.Korištenje RFID-a na primjeru Walmarta .............................................. .................. 22 3.5.Korištenje RFID-a na primjeru Coca-Cole ....................................................... ............................................................... ........ 23 3.6.Korištenje RFID-a na primjeru Toyote .................................................................... 25 3.7.Korištenje RFID-a na primjeru IKEA-e ................................................. .................. 26 4. Zaključak ................................................... ..................................................... ............................................................... .......... 29 Literatura ........................................................................................................................ 31
1.Uvod
RFID, odnosno „radio frequency identification‟ je jedna od tehnologija u usponu koja koristi radio valove za prenošenje informacija od taga (mikročipa sa pohranjenim informacijama), preko čitača do računala i na taj način omogućuje brţe i efikasnije obavljanje nekih procesa koji su komplicirani, dugo traju ili se radi sa velikom količinom
jedinica i postoji mogućnost da se dogodi pogreška. Tehnologija se koristi u gotovo svim područjima poslovanja i industrije, od čipiranja ţivih bića, do logistike i farmacije. Jednostavna je za korištenje, i ima ogroman potencijal za daljnji razvoj u budućnosti i promjene i poboljšanja do sada ustaljenih procesa. Ova je tema vaţna ekonomistima, kao i svim karikama opskrbnog lanca, jer tehnologija RFID-a moţe drastično smanjiti troškove i podići kvalitetu ako se ispravno koristi, te
učiniti sretnim svaku kariku opskrbnog lanca od prvog p rvog dobavljača do kranjeg korisnika. Metoda koja je korištena da bi nastao ovaj seminarski rad jest prikupljanje informacija iz sekundarnih izvora.
U seminaru će biti opisano funkcioniranje RFID sustava, od njegovih početaka do danas, diljem cijelog svijeta, što će na poslijetku biti potkrijepljeno i primjerima. Poteškoće koje su postojale pri pisanju rada je nedostatak literature na hrvatskom jeziku, a posebno praktičnih primjera koji uključuju hrvatske firme. Seminar se sastoji od teoretskog dijela u kojem je opisano od čega se RFID sustav sastoji, opisima svih komponenti i vrsta, povijesti RFID-a, njegovih pozitivnih i negativnih strana, te sigurnosnih elemenata koji pripomaţu smanjenju ranjivosti sustava. TakoĎer, opisana su
i područja primjene RFID-a, kao i njegova primjena u logistici nakon čega slijede praktični primjeri na n a različitim tvrtkama koje su uvele RFID, kao što su Gorenje, Starbucks, Metro Group, Walmart itd.
1
2. RFID tehnologija
Radijsko
frekvencijska
identifikacija
je
tehnologija
automatske,
bezkontaktne
identifikacije, koja je u posljednjih nekoliko godina pronašla svoju primjenu na raznim područjima. Bez obzira gdje se koristi njena funkcija je pojednostavljenje procesa, omogućavanje odraĎivanja pojedinih aktivnosti na jednostavniji, brţi, inovativniji i efikasniji način. Ona omogućuje različite vrste praćenja i identifikacije, i svi oni koji su u korak s tehnologijom i ţele biti konkurentni na trţištu trebali bi ju razmotriti kao opciju.
2.1. RFID definicija
Radio frequency identification, odnosno, identifikacija putem radijske frekvencije je
“tehnologija koja uključuje korištenje elektromagnetskih ili elektrostatskihsprega u radijsko frekvencijskom dijelu elektromagnetskog spektra kako bi se jednoznačno identificirao
objekt, ţivotinja ili osoba.” (Rouse, 2007) odnosno, RFID “je opći pojam koji se koristi za opisivanje sustava koji prenosi identitet (u formi jedinstvenog serijskog broja) nekog
objekta ili osobe putem beţične mreţe, koristeći radio valove. ” (Violino, 2005) Moţda najjednostavnija definicija za shvaćanje je ona Byte Lab-a koja kaţe da je RFID “tehnologija koja koristi radio valove za prijenos podataka izmeĎu elektroničkog ključa (kartica, tag) i odgovarajućeg čitača u svrhu identifikacije i praćenje objekata. Prijenos podataka se odvija beţićno na udaljenostima od nekoliko cm do nekoliko metara.” (Byte Lab, 2011)
2.2. RFID sustav
RFID sustav, kao što je prikazano na Slici 1. , se sastoji od taga, čitača s antenom i
računala. Antena odašilje radio valove kratkog dometa. Takvo radijsko- frekvencijsko zračenje radi dvije stvari- omogućava komunikaciju taga i čitača, te pruţa energiju tagu
2
koja mu je potrebna za komunikaciju. Kada se tag naĎe u blizini antene ona će detektirati
signal i akumulirati dovoljno energije da probudi tag. Tada tag šalje podatke koje sadrţava , kojezaprima antena čitača. (Byte Lab, 2011) Čitač zatim šalje računalu, i obrnuto - računalo
moţe slati podatke čitaču koje ţeli da se ispišu na tag. (Dujak, 2006)
Slika 1. RFID sustav
Izvor: Bar Code Graphics (2014), “What is RFID?” http://www.epc-rfid.info/rfid (25.03.2014.)
3
2.2.1. Tag
RFID tag je mikročip pričvršćen za antenu pakiranu tako da se moţe nanijeti/ pričvrstiti za bilo koji objekt. Tag prima signal od čitača, i šalje ga čitaču. Sadrţava jedinstveni serijski broj, ali moţe nositi i druge informacije, kao što je npr. broj računa kupca. Tag dolazi u puno različitih formi, kao u obliku pametnih etiketa koje na sebi imaju isprintan barkod, ili se jednostavno
moţe montirati unutar kartona ili ugraditi u plastiku. (RFID
Journal,2014)“Mikročip i antena su najčešće zaliveni u kućište otporno na utjecaj okoline.
Mikročip sadrţi radio prijemnik, radio modulator za slanje odgovora čitaču, upravljačku logiku, memoriju i sustav za upravljanje napajanjem.”(Carnet, 2007) Tagove je moguće podjeliti prema načinu napajanja, mogućnosti programiranja, korištenim frekvencijama i fizičkoj izvedbi. (Carnet, 2007)
2.2.1.1. Tagovi prema načinu napajanja
Pasivni RFID tag nema unutrašnji izvor napajanja, pa se za napajanje sklopovlja
ovakvih tagova koristi energija prikupljena iz dolaznog radio signala odreĎenih svojstava. Kako nemaju unutrašnji izvor napajanja, oni moraju imati mogućnost skladištenja energije tijekom primanja signala, kako bi se omogućilo slanje odgovora kada čitač prestane odašiljati ili čitač šalje tijekom cijele komunikacije što znači da tag odgovara na različitoj frekvenciji. Odgovor osim identifikcijskog broja moţe sadrţavati i druge podatke iz memori je taga. Nepostojanje unutarnjeg napajanja omogućuje izvedbe pasivnih tagova vrlo malih dimenzija, prikladnih za ugradnju na naljepnice ili u koţu. TakoĎer, mogu se i prilično jeftino proizvesti što ih čini najpopularnijima kod masovinih primjena u trgovačkim lancima. Ovisno o veličini i dizajnu antene, njihov domet signala je od oko 10 cm do nekoliko metara.
4
Djelomično aktivni RFID tag sadrţi bateriju koja napaja mikročip, a za napajanje antene koristi se energija prikupljena iz signala čitača. Po strukturi napajanja kao i po radnim karakteristikama nalaze se izmeĎu pasivnih i aktivnih tagova.
Aktivni RFID tag posjeduje unutrašnji izvor napajanja koji se koristi za napajanje
sklopovlja i za emitiranje radio signala. Veća snaga emitiranog signala koju omogućuje vlastito napajanje čini ove tagove mnogo učinkovitijim u zahtjevnim radnim okolinama. Mnogi aktivni tagovi upotrebljivi su na udaljenostima od
nekoliko stotina metara i imaju ţivotni vijek baterije do 10 godina. U ovakve tagove moguće je ugraditi razne senzore, kao što su temperaturni senzori, senzori vlaţnosti, vibracija, svijetla, radijacije itd. TakoĎer, mogu sadrţvati više memorije od pasivnih tagova, te postoje i njihovi oblici na koje čitač ponovo moţe ispisivati podatke. (Carnet, 2007)
2.2.1.2. Tagovi prema mogućnosti programiranja
Tagovi koje je moguće samo čitati (read only) su tagovi čiju je memoriju moguće samo čitati. On tokom proizvodnje dobiva svoj identifikacijski broj i jednom pohranjena informacija na njemu ne moţe se mjenjati.
Tagovi koji omogućuju jednostruko programiranje (write once read meny) su tagovi gdje korisnik sam programira memoriju taga prema svojim potrebama. Informacija
se u memoriju taga moţe unijeti samo jedan puta, ali se moţe nebrojeno puta sa njega iščitavati.
Tagovi koji omogućuju višestruko programiranje ( read/ write)su tagovi kod kojih se infor macija moţe više puta upisati i iščitati. Ovo je trenutno i najskuplja vrsta tagova. (Dujak, 2006)
5
2.2.1.3. Tagovi prema
korištenim frekvencijama
Tagovi niske frekvencije (125 kHz)
Tagovi visoke frekvencije (13.56 MHz)
Tagovi ultravisoke frekvencije (UHF-860 do 960 MHz)
Tagovi mikrovalne frekvencije (2.45 GHz)
Domet signala taga prvenstveno je vezan uz vrstu napajanja i korištenu frekvenciju. Tipičan domet taga koji radi na niskim frekvencijama je do 30 cm, na visokim frekvencijama do 1 m, a na ultravisokim frekvencijama je do 6 m. Upotrebom aktivnih
tagova koji imaju svoju bateriju za napajanje, ovi se dometi mogu povećati. Potrošnja energije i sposobnost emitiranja signala takoĎer ovisi o frekvenciji na kojoj tag radi, pa tako niskofrekvencijski tagovi troše manje energije i imaju veću sposobnost emitiranja
signala kroz različite materijale, dok je kod ultrafrekvencijskih tagova najveća prednost veći domet i brţi protok podataka. (Carnet, 2007)
2.2.1.4. Tagovi prema izvedbi
RFID etiketese proizvode u različitim oblicima, veličinama, s različitim
kapacitetima memorije i različitim fizičkim karakteristikama. Mogu biti dovoljno male da se smjeste recimo pod koţu ţivotinje, mogu biti oblika čavla ili vijka za označavanje drvene graĎe, ili u obliku kreditne kartice za korištenje u aplikacijama kontrole pristupa. RFID etikete su i veliki plastični privjesci za spriječavanje kraĎe odjeće u trgovinama. Gotovo sve etikete zaštićene su nekom vrstom kućišta otpornog na vanjske utjecaje.
RFID naljepnice koriste se slično kao barkod, meĎutim nadilaze neka ograničenja
koja barkod ima. Na primjer, one imaju integriran elektronički sklop koji sadrţi memoriju i moţe biti programiran i reprogramiran korištenjem radiovalova.
6
RFID tiskane pločice namjenjene su ugradnji u proizvod ili ambalaţu. Prednosti su joj niţa cijena i sposobnost podnošenja uvjeta okoline koje, recimo, RFID naljepnica nebi podnijela. (Carnet, 2007)
2.2.2. Čitač Čitači se razlikuju po sloţenosti, ovisno o vrsti taga koji se koristi i o korištenim frekvencijama. Zadatak čitača je posredovanje izmeĎu taga i računala, odnosno
komunikacija s tagom, te prenošenje podataka do računala gdje se obavlja daljnja obrada. Kod jednostavnih RFID sustava impuls energije čitača na tag djeluje kao sklopka za
uključivanje i isključivanje. Kod sloţenijih sustava, radio signal kojeg čitač odašilje moţe sadrţavati i naredbe tagu, tj. instrukcije za čitanje i pisanje memorije, pa i zapo rke. Najjednostavniji čitači omogućuju čitanje samo jedne vrste taga, koristeći samo jednu frekvenciju i jedan protokol, dok oni sloţeniji koriste različite protokole, omogućuju odabir podataka, provjeru i ispravljanje grešaka. Čitači su najčešće stalno ak tivni, te konstantno odašilju energiju, tj. signal u potrazi za tagovima koji su im ušli u domet. Kod nekih primjena ovo je nepotrebno, recimo kod tagova koji imaju vlastito napajanje ovo znači dvostruki gubitak energije. Zbog toga je neke čitače moguće postaviti tako da odašilju signal kao odgovor na neki vanjski podraţaj. TakoĎer, postoje i čitači različitih oblika i veličina. Oni najveći mogu se sastojati od stolnog računala s posebnom karticom i većeg broja antena koje su sa karticom povezane oklopljenim kablovima. Ovakvi čitači najčešće
su povezani na računalnu mreţu preko koje dijele podatke očitane sa taga. Najmanji čitači veličine su poštanske marke i namjenjeni su ugradnji u mobilne telefone. (Carnet, 2007) Detaljnije funkcioniranje čitača odnosi se na njegovo sadrţavanje modula koji se ponaša ujedno kao odašiljač i prijemnik frekvencije radio signala. Odašiljač se sastoji od oscilatora koji stvara glavnu frekvenciju, modulatora koji pridodaje naredbe za podatke i pojačalo koji pojača signal dovoljno da probudi tag. Prijemnik ima demodulator koji izvlači vraćene podatke i takoĎer ima pojačalo koje pojačava signal za procesiranje. Mikroprocesor
7
oblikuje kontrolnu jedinicu, koja daje zadaću operacijskom sustavu i memoriji da filtriraju i spremaju podatk e. Podaci su sad spremni da ih se pošalje na mreţu. (RFID Reader, 2013)
2.2.3. Pozadinsko računalo Većina tagova šalje čitaču samo svoju identifikacijsku oznaku. Nakon očitavanja takvog broja čitač ga šalje računalu s kojim je povezan. Postupak koji se nakon toga provodi na računalu ovisi o namjeni RFID sustava. Npr, ako se radi o sustavu za kontrolu pr istuparačunalo će provjeriti nalazi li se učitani broj na listi brojeva kojima je dozvoljen pristup odreĎenom području. U slučaju da je broj prisutan, računalo moţe pokrenuti postupak otključavanja vrata. Ako se recimo radi o sustavu za označavanje proizvoda EPC (electronic product code), serijski broj očitan sa taga šalje se na mreţu računala. Ondje postoji „object name service‟ sustav, odnosno velika distribuirana baza podataka koja se koristi za prikupljanje podataka o proizvodima označenim EPC oznakama. Baza podataka sastoji se od središnjeg posluţitelja i distribuiranih posluţitelja u svakoj tvrtci koja svoje proizvode označav EPC tagovima. Upit o očitanom EPC kodu središnji posluţitelj usmjerava na posluţitelj odgovarajuće tvrtke koji odgovara podacima o dotičnom proizvodu. (Carnet, 2007)
2.3. Povijest RFID tehnologije
Korijeni identifikacije putem radijske frekvencije se mogu pratiti od Drugog svjetskog rata. Naime, Njemci, Japanci, Amerikanci i Britanci su koristili radar- kojeg je 1935. godine otk rio Sir Robert Alexander Watson, škotski fizičar, da bi ih upozoravao na avione koji se
pribliţavaju, a koji su još uvijek miljama odaljeni. Problem je predstavljalo to što je bilo nemoguće odrediti je li avion koji se pribliţavao pripadao neprijatelju ili zemlji u koju dolazi. Njemci su otkrili da ako pilot zavrti avion kada se vraća u bazu, to promjeni radio
8
singal koji se reflektira nazad. Ova metoda je upozoravala vojsku koja je pratila radar da su
to njemački avioni, i ovo je u suštini predstavljalo prvi pasivni RFID sustav.
Slika 2. Watson-Watt sa prvim radarom
Izvor: Roberti M. (2005), “The History Of RFID Technology” http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338 (25.03.2014.)
Slika 2. prikazuje Watsona- Watta sa prvim radarom, on je vaţan za razvoj RFID-a jer je vodio tajni projekt koji je pomogao britancima da razviju prvi aktivni IFF (identify friend or foe) sustav koji je identificirao da li se radi o prijateljskom ili neprijateljskom avionu.
Naime, stavljeni su odašiljači u svaki britanski zrakoplov, i kada bi on zaprimio signal od radarske stanice na zemlji, započelo bi emitiranje signala nazad koje bi pokazalo da je riječ o „prijateljskom‟ zrakoplovu. RFID funkcionira na istom principu. Signal se šalje do ureĎaja koji se budi i reflektira signal nazad ukoliko je riječ o pasivnom sustavu, ili emitira signal dalje, ako je riječ o aktivnom sustavu. Napredak u sustavima radarske i radiofrekvencijske komunikacije se nastavio kroz pedesete i šezdesete godine dvadesetog stoljeća. Znanstvenici u SAD-u, Europi i Japanu su radili istraţivanja na ovu temu i prezentirali riješenja na papiru o tome kako bi radijsko- frekvencijska energija mogla biti korištena za udaljeno identificiranje objekata. Nakon toga su kompanije počele
9
komercijalizirati sustave za zaštitu od kraĎe koji su koristili radio valove, kako bi odredili
da li je neki predmet plaćen ili nije. Tagovi za elektronski nadzor, koji su i danas u upotrebi imaju 1- bitni tag. Bit je ili uključen ili isključen. Ako netko kupi proizvod i plati ga, bit
uzima vrijednost 0 i isključuje se, pa osoba moţe napustiti trgovinu. MeĎutim, ako osoba ne plati i pokuša izaći iz trgovine, čitači koji se nalaze na vratima će detektirati da je tag uključen (vrijednost mu je 1) i oglasiti alarm. (Ro berti, 2005)
2.3.1. Prvi RFID patenti
1973. Mario W. Cardullo je tvrdio da je primio prvi američki patent za aktivni RFID tag sa memorijom koja se moţe ponovno ispisivati. Iste godine, Charles Walton, kalifornijski poduzetnik prima patent za pasivni tag k oji se koristi za otključavanje vrata bez ključa.
Kartica sa ugraĎenim transponderom emitira signal čitaču koji se nalazi blizu vrata. Kada čitač detektira valjan identifikacijski broj pohranjen unutar RFID taga, on otključa vrata. Vlada SAD-a je takoĎer r adila na RFID sustavima. 1970-ih, ministarstvo energetike je
zatraţilo od drţavnog laboratorija Los Almos da razvije sustav za praćenje nuklearnih materijala. Grupa znanstvenika je došla do koncepta stavljanja taga u kamione, a čitača na vrata sigurnosnih postrojenja. Antena na vratima bi probudila tag u kamionu, koji bi odgovorio slanjem identifikacijskog broja i eventualno nekakvih drugih podataka. Sustav je komercijaliziran sredinom 1980-ih kada su znanstvenici koji su radili u Los Almos-u dali otkaze kako bi otvorili tvrtku koja bi se bavila razvojem sustava za automatizirano plaćanje. Ovakvi se sustavi danas koriste na cestama, mostovima i tunelima diljem svijeta. Na zahtjev ministarstva poljoprivrede, Los Almos je razvio pasivni RFID tag kako bi se
omogućilo praćenje krava. Problem zbog kojeg je uvden ovaj sustav je bio da su bolesne krave primale različite vrste i količine hormona ili ljekova, ali je bilo teško pratiti kojoj kravi treba dati koju dozu, i postojala je opasnost da se istoj kravi dva puta slučajno zaredom da ista doza.U ovom slučaju je korišten pasivni tag. Tag je uzimao energiju od čitača i jednostavno reflektirao nazad preoblikovani signal nazad čitaču. Kasnije su tvrtke razvile nisko frekvencijski sustav korištenjem manjih tagova. Tag oklopljen staklom bio bi 10
ubrizgan ispod koţe krave, to se koristi i danas. Nisko frekventivni tagovi se takoĎer koriste na karticama za kontroliranje pristupa zgradama. (Roberti, 2005)
2.4. Pozitivne i negativne strane RFID sustava
Neke od pozitivnih strana RFID sustava su:
proizvodi označeni RFID tagom mogu se očitati i u slučajevima kada nisu izravno dostupni čitaču
čitač moţe očitavati podatke sa udaljenosti i do 10 metara brzina očitavanja prilično je velika, tako da se u jednoj sekundi moţe očitati i više stotina tagova
RFID tagovi su izuzetno otporni na fizička oštećenja
u pojedine vrste tagova mogu se dodatno upisivati informacije
Neke od negativnih strana RFID sustava su:
RFID je relativno skup (za razliku od npr. barkoda)
budući da se RFID bazira na radio valovima, pati od svih nedostataka radio komunikacije, u to se ubraja loše ponašanje radio valova u vlaţnim uvjetima, u uvjetima gdje postoji prisutnost veće količine metala i sl.
mnoštvo podatka koji se ţele memorirati na tag poskupljuje njegovu izradu, jer je potrebno izraĎivati sve veće memorijske čipove
kod naknadnog zapisivanja informacija na tag potrebno je osigurati sigurnosne mehanizme kako se nebi uni jele krive informacije od neovlaštenih osoba
(Ţubrinić, 2004 )
11
2.5. Ranjivost RFID sustava
Jednostavnost uporabe RFID-a i njegova sveprisutnost najveće su pozitivne strane RFID-
sustava, ali ujedno i izvori njegove ranjivosti. Glavni problem sustava je zaštita privatnosti, jer tagovi na upit čitača odgovaraju slanjem informacija koje mogu biti os jetljive i koje neovlaštenom korisniku mogu omogućiti kompromitiranje sustava. Problem usko vezan uz zaštitu privatnosti je neovlašteno praćenje. Do njega dolazi zato što su informacije koje tagovi odašilju predvidljive, često i do te mjere da tag uvijek na upit odgovara jednakim identifikacijskim brojem. Zbog navedenog je zlonamjernom korisniku lako povezati tag s
njegovim nosiocem. Uz prethodno navedeno, RFID sustavi ranjivi su i na fizičke napade, napade uskraćivanjem usluga (npr. ometanjem radio signala), krivotvorenje koje se odnosi na promjenu identiteta artikla najčešće manipuliranjem tagova, prevare u kojima napadač preuzima ulogu nepostojećeg taga, prisluškivanje ili neovlaštena analiza komunikacije (presretanje i analiza poruka kako bi se priskrbile informacije ili uočili komunikacijski
uzorci, ovakvu analizu moguće je provesti čak i kada su poruke kriptirne i nije ih moguće dekriptirati). (Carnet, 2007)
2.6. Sigurnosni elementi RFID sustava
Kako bi se uklonile ranjivosti RFID sustava i spriječili napadi na njih, potrebno je primjeniti neke od sigurnosnih elemenata opisanih u nastavku.
Samouništenje
Svaki tag s ovom mogućnošću prilikom proizvodnje dobiva jedinstvenu lozinku. Kada tag očita ovu lozinku on se automatski nepovratno deaktivira. Primjer je deaktiviranje
tagova nakon što kupac kupi proizvod kako bi se onemogućilo njihovo daljnje praćenje nakon što kupac izaĎe iz trgovine.
12
Faradayev kavez
Moguće je postići sigurnost taga njegovom izolacijom od vanjskih elektromagnetskih utjecaja. To je moguće učiniti
pomoću Faradayevog kaveza graĎenog od metalne folije tj. folije koja blokira signale odreĎenih frekvencija. Aktivno ometanje
Ova metoda predstavlja alternativu Faradayevom kavezu, tj.
ureĎajem koji odašilje radio signale onemogućuje se daljnja r adio komunikacija i time onemogućuje rad RFID čitača.
Blokirajući tag
Blokirajući tag je pasivni tag koji moţe simulirati veći broj običnih tagov istovremeno. Takvim djelovanjem blokirajući tag onemogućuje rad čitača. Moguće je simulirati velik broj raznorodnih tagova ili ograničiti simuliranjem odabranog
podskupa tagova, npr. onih odreĎenog proizvoĎača, te takvim prikrivanjem stvarnog stanja zaštititi privatnost sustava. Potrošačka prava
Poznavanje i poštivanje prava potrošača, korisnika predmeta označenih tagovima, uvelike moţe pridonijeti sigurnosti sustava i smanjiti opasnost zloupotrebe.
Klasična kriptografija
Korištenjem taga sa mogućnošću višestrukog programiranja moguće je kriptirati identifikacijsku oznaku taga, što uz učestalo mjenjanje kriptografskog ključa onemogućuje njegovo praćenje.
Hash funkcije
Ove funkcije sluţe za „hash zaključavanje‟ kod kojeg svaki tag ima jedinstvenu oznaku. Zaključan tag odašilje tu oznaku i čeka da mu čitač na nju odgovori ključem koji je pohranjen na računalu koje je povezano s čitačem. Sljedeće iskorištavanje
hash
funkcije
zaključavanje‟
koje
funkcionira
je
„nasumično isto
kao
i
hash „hash
13
zaključavanje‟, osim što se oznake neprestano nasumično mjenjaju. Postoji i „hash chain‟ metoda koja koristi dvije ili više hash funkcija ugraĎenih u tag za onemogućavanje
fizičkih napada na tagove. PRF autorizacija
Ova vrsta autorizacije omogućuje meĎusobnu autorizaciju čitača i taga, uz osiguranu privatnost taga koji sudjeluje u procesu. Ovaj protokol koristi djeljenji ključ (pseudo random
function) za osiguravanje poruka izmeĎu čitača i taga. TBP autorizacija
Tree-Based
Private
autorizacija
uklanja
opterećenje
posluţitelja koje se javlja kod metoda temeljenih na hash funkcijama i koje je proporcionalno broju tagova. HB+ autorizacija
HB+ (prema tvorcima Hopperu i Blumu) protokol koristi
simetričan kriptografski ključ, a jednostavnost ga čini primjenjivim i na jeftinim tagovima. Pruţa zaštitu od aktivnog i pasivnog prisluškivanja. Metode koje ne koriste enkripciju
Ove metode obuhvaćaju niz izrazito jednostavnih
autorizacijskih algoritama koji se temelje na odgovoru na upite. Jedan od pristupa je i pohranjivanje jedinstvene liste znakova na svakom tagu gdje tag na svaki upit odgovara
sljedećim znakom s liste, te se na temelju t akvog niz provodi i njegova identifikacija. (Carnet, 2007)
14
2.7. Područja primjene RFID-a
RFID je moguće upotrijebiti praktično na svim poljima i u svim industrijama, potrebno je samo procjeniti potrebe i odlučiti na koji će se način i za koju namjenu RFID koristiti. RFID je upotrebljiv u lancu nabave, kod e- putovnica, bezkontaknog plaćanja, praćenja
proizvoda, implantaciji u ţiva bića, itd. (Dujak, 2006) U nastavku su prikazani neki od primjera korištenja RFID-a kroz različite industrije.
Proizvodnja- ProizvoĎač guma moţe umetnuti RFID tagove unutar guma. Tagovi
će u tom slučaju sadrţavati pohranjen jedinstveni broj svake gume, koji će biti povezan sa identifikacijskim brojem auta.
Farmaceutska industrija- Farmaceutske tvrtke ugraĎuju RFID čipove u kontejnere s
ljekovima kako bi pratili i spriječili kraĎe visoko kontroliranih ljekova.
Avioindustrija- Delta Airlines stavlja tagove na torbe punika kako bi smanjio broj
izgubljene prtljage i učinio jednostavnijim preusmjeravanje prtljage ukoliko osoba koja leti avionom promjeni plan leta.
Ceste s naplatom cestarine- mnoge ceste s naplatom cestarine u SAD-u imaju
ugraĎen sustav koji koristi RFID tehnologiju za naplaćivanje naknade bez potrebe za naplatnim kućicama i osobljem.
Maloprodaja- ExxonMobil, američka multinacionalna naftna i plinska koroporacija,
koristi RFID tehnologiju za „brzi prolazak‟, koja automatski izvršava naplatu na benzinskim stanicama putem taga na vozačevom privjesku za ključeve.
Morske luke- Tri morske luke u SAD-u koje zauzimaju 70% svjetskog lučnog
prometa su odlučile uvesti RFID tagove kako bi mogli pratiti dnevno pristizanje kontejnera.
Vlada- Ministarstvo obrane u SAD-a planira koristiti RFID tehnologiju kako bi pratio vojne opskrbne pošiljke.
Banke- Europska Centralna Banka razmatra stavljanje RFID čipove u monete Euro
valute kako bi se borila protiv krivotvoritelja i onih koji peru novac. To bi takoĎer
15
omogućilo bankama prebrojavanje velike količine gotovine u sekundi. (Williams, 2008)
2.8. Primjena RFID-a u logistici
“Razvoj tehnologije svakim danom sve više utječe na svjetsko gospodarstvo. Kako bi ostali ili postali trţišni lideri, najveće tvrtke si ne mogu dopustiti samo praćenje tehnoloških trendova. Sve jača konkurencija i pritisak trţišnih izazivača i sljedbenika tjera lidere na stalne inovacije i u tehničko- tehnološkom segmentu poslovanja. Uz proizvodnju, logistika je poslovna funkcija koju najviše zahvaćaju tehnološke inovacije i unapreĎenja.” (Dujak, 2006) Štoviše, u cijelom lancu nabave je moguće napraviti značajne pomake korištenjem RFID-a. ProizvoĎač već u procesu proizvodnje ugradi RFID-tag u proizvod koji će pruţati
informacije svim potrebnim karikama u lancu, tj. svima koji su ovlašteni da te informacije vide, takoĎer, ovlaštene strane kroz opskrbni lanac, informacije na tagu prema potrebama mogu i mjenjati. Na ovaj način olakšava se kvantitativna i kvalitativna kontrola
proizvodnje, te se povećava vidljivost u opskrbnom lancu. Pri izlazu proizvoda iz tvornice, proizvodi se skeniraju pomoću čitača što omogućuje lakše kontroliranje isporuka i smanjivanje grešaka. Informacije o isporuci takoĎer mogu biti zapisane na tagu, a moţe ih zapisati prijevoznik dok vozi proizvode prema distribucijskom centru. Proizvodi nakon
toga mogu biti na putu prema kranjem korisniku ili prema sljedećem proizvodnom koraku, i dolaskom na bilo koju lokaciju, podaci opet mogu biti pročitani ili nadopunjeni, npr. na maloprodajnom nivou, moguće je dopuniti informacije poput cijene, datuma isteka roka trajanja, stanja zaliha i slično, koje će rezultirati uspješnijim poslovanjem i zadovoljnim kupcem. (Dujak, 2006)
16
2.8.1. Primjena RFID- a na primjeru skladišta
U skladište se moţe postaviti fiksni RFID čitač, kao što se moţe vidjeti na Slici 3. koji će kontrolirati kompletan protok robe u i iz skladišta. Svaki prolazak robe kroz vrata aktivira čitač koji očita robu koja ulazi ili izlazi iz skladišta. Na ovakav način je omogućeno automatsko očitavanje predmeta robe i odrţavanje aţurne evidencije skladišnog stanja. (Ţubrinić, 2004)
Slika 3. Korištenje RFID-a u skladištu
Izvor: Ţubrinić K. (2004), “Korištenje sustava za radijsko frekvencijsku identifikaciju u poslovanju” https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf (27.03.2014.)
17
2.8.2. Primjena RFID-a na primjeru trgovine
Kao što se moţe vidjeti na Slici 4. u trgovini, na teoretskom primjeru, po prolasku kupca ispred čitača, automatski se očitavaju svi kupljeni proizvodi i izračunava ukupna vrijednost koju kupac treba platiti. Time se ubrzava protok kupaca kroz prodavaonicu, te smanjuje
mogućnost kraĎe i nepravilnog očitavanja proizvoda. (Ţubrinić, 2004)
Slika 4. Korištenje RFID-a u trgovini
Izvor: Ţubrinić K. (2004), “Korištenje sustava za radijsko frekvencijsku identifikaciju u poslovanju” https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf (27.03.2014.)
18
2.9. Budućnost RFID-a
Razvojem tehnologije javljaju se i novi mogući načini primjene RFID tehnologije, jedna od takvih ideja je da se minijaturni RFID tagovi implantiraju ţivim bićima ispod koţe u svrhu njihove identifikacije. Tehnologija biočipa razvijena je krajem dvadesetog stoljeća, i danas se koristi u 20-ak zemalja svijeta, u preko 300 zooloških vrtova, biološkim laboratorijima,
promatranju ţivotinja u divljini, te za čipiranje kućnih ljubimaca. Kod ljudi bi univerzalni biočip zamjenio sve postojeće kartice koje osoba koristi (osobna iskaznica, vozačka dozvola, putovnica..). Odgovarajući čitač očitavao bi specifičan skup informacija za koje je ovlašten.2001. je razvijen prvi komercijalni biočip, veličine zrna riţe, namjenjen korištenju na ljudima i ugradnji ispod koţe. Za sada se sutavi kao što je i RFID koriste u zatvorima u svrhu označavanja zatvorenika kako bi se spriječio bijeg. Bolnice eksperimentiraju sa ID narukvicama pomoću kojih medicinski djelatnici dobivaju informacije o pacijentu iz baze podataka, prate pacijente koji se oporavljaju od bolesti i tome slično. Razmatra se i
mogućnost korištenja slične tehnologije kako bi se spriječile neovlaštene osobe da koriste vatreno oruţje, odnosno, oruţje bi mogao koristiti samo vlasnik. Zagovornici RFID -a naglašavaju sigurnost koju je korištenjem ove tehnologije moguće postići, dok protivnici tehnologije ističu da tehnologija omogućava preveliko praćenje i kako moţe doći do prebrzog toka i saznavanja informacija koje bi trebale biti osobne ili tajne, te se povećava opasnost od neovlaštenog prisluškivanja, nadgledanja i korištenja informacija. (Ţubrinić, 2004) RFID tehnologija je evoluirala od jednostavnog poslovnog sustava za jednostavnu
identifikaciju do naprednog, sloţenog sustava. Ovakav sustav omogućava u odreĎenim granicama, tj, u granicama do kojih seţe ovlaštenje- praćenje, lociranje, kontroliranje i
iskorištavanje poslovne imovine. Kroz veću minijaturizaciju sklopovlja i izradu snaţnijih elektroničkih, RFID bi mogao doprinjeti sposobnosti da se prate i kontroliraju udaljeni objekti. Smatra se da će do 2030. RFID tehnologija biti sveprisutna. Potencijalna područja otvorena za razvoj RFID-a i njegove primjene odnose se na identifikaciju, različite oblike
plaćanja, vozila i sudjelovanje u prometu (onesposobljavanje od kraĎe, automatske naplate cestarina itd.), zgrade, postrojenja i pristup istima, te na ţivotinje i ljude. (UK RFID, 2014)
19
3. Praktična primjena RFID-a na primjerima RFID tehnologija ima veliku vrijednost unutar opskrbnog lanca, svaki proizvod se moţe pratiti od početne sirovine od koje se proizvodi, do procesa proizvodnje i naposlijetku
kupca proizvoda. TakoĎer, proces moţe ići i u obrnutom smjeru- ukoliko kupci pokupuju sve proizvode na polici, šalje se signal dobavljaču da dostavi odreĎenu količinu, takoĎer šalje se i signal proizvoĎaču da mora proizvesti odreĎenu količinu. Sve navedeno omogućuje brţe, jeftinije i efikasnije poslovanje, što se moţe vidjeti na konkretnim primjerima koji slijede.
3.1. Korištenje RFID-a na primjeru Gorenja
Gorenje Group je slovenska tvrtka koja funkcionira na internacionalnoj bazi, a sastoji se od
matične tvrtke Gorenje d.d. i još 47 podruţnica. 12 ih je smješteno u Sloveniji, dok su ostale rasprostranjene po ostatku Europe. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom
kućanskih a parata. U njoj radi preko 10 000 zaposlenika, a njezini proizvodi zastupljeni su u 60 zemalja. Trenutno korištenje RFID-a usmjereno je na proizvodnju perilica za rublje, gdje svaka „kolica‟ imaju RFID tag na sebi, sa vaţnim podacima o tome koji se dijelovi na njima nalaze i koja im je krajnja destinacija, na osnovu čega se mogu pratiti različiti artikli kroz proces proizvodnje. RFID sustav im omogućava sniţavanje troškova prevare prodavača, kraĎe robe iz trgovina, administrativnih pogrešaka i kraĎe od strane zaposlenika. Efikasnost zaliha je povećana, takoĎer, one mogu biti praćene u realnom vremenu. Sadrţi mnogo više informacija od standardnog barkoda. Informacije na tagu se mogu aţurirati i mjenjati što ih čini pogodnima za ponovnu upotrebu. Poboljšanja ko ja RFID donosi u Gorenje su jeftinije cjene svaki dan te omogućiti da se poslovi odraĎuju na efikasniji način. (Lesničar, 2006)
20
3.2. Korištenje RFID-a na primjeru Starbucksa
Starbucks je američka, globalno rasprostranjena tvrtka koja se sastoji od lanca usluţnih objekata koji nude različite vrste toplih i hladnih napitaka, različite vrste kava i čajeva, kolače, sendviče, grickalice, itd. Sjedište joj se nalazi u Seattlu, a danas broji oko 160 000 zaposlenih i neto prihod preko 8 milijuna američkih dolara. (Wikipedia, 2014 ) Starbucks se odlučio na uvoĎenje RFID-a kako bi pokvarljive namirnice koje se trebaju dostaviti njegovim objektima ostale svjeţe. Kompanija koristi RFID tehnologiju kako bi pratila temperature u rashlaĎenim ili zamrznutim pretincima kamiona koji dostavlja sendviče, salate ili druge prehrambene artikle na njihovu maloprodajnu lokaciju. RFID je postao izvor interesa za Starbucks onda kada je proširio svoju ponudu u smislu menu-a. Dok god dodaju svjeţu hranu u svoju portfolio proizvoda, sve je kritičniji faktor upravljanje temperaturom kroz lanac nabave kako bi se odrţala odgovarajuća kvaliteta, i kako se proizvodi nebi pokvarili. Starbucks zahtjeva od svih svojih dobavljača da drţe hranu na specifičnoj temperaturi tokom transporta. Sustav je pruţen od strane Sensitech -a te koristi TempTale RF915 MHz aktivni tag sa ugraĎenim senzorom. Tag biljeţi temperaturu u kamionu svakih 10 minuta. Tag se moţe reprogramirati i ima doseg oko 90 metara i moţe biti pričvršćen ili za unutarnji zid kamiona iznad kutija, ili na paletu. TempTale senzor počinje mjeriti temperaturu u jednakim, unaprijed podešenim vremenskim intervalima, čim vozač napusti skladište. Kada se kamion vrati u distribucijski centar, RFID čitač očita aktivni RFID tag, koji prenosi zabiljeţenu temperaturu zajedno sa identifikacijskim brojem,
nako čega te informacije prosljeĎuje preko Ethernet ili Wi -Fi veze na Sensitech-ov internet server. Sensitech zatim omogućuje lozinkom zaštićen pristup podacima o temperaturi svakog distribucijskog centra koje moţe pogledati osoblje Starbucksa ili dobavljači.
Sensitech takoĎer priprema izvješća s analizama na tjednoj ili mjesečnoj bazi koje šalje Starbucksu i njegovim dobavljačima. Ovakav način omogućuje veću vidljivost u lancu nabave, te praćenje procesa kako bi se osigurala efikasnost i kontinuirani napredak te sniţavanje troškova povezanih sa prikupljanjem podataka i izvješćima koja su za to vezana. (Swedberg, 2006)
21
3.3. Korištenje RFID-a na primjeru Metro-a
Metro Group je njemački, globalno rasprostranjen lanac trgovina maloprodaje i veleprodaje. Matična tvrtka nalazi se u Düsseldorfu u Njemačkoj. Tvrtka ima najveći trţišni udio na domaćem trţištu, ima oko 250 000 zaposlenih i bruto prihod od preko 66 milijardi američkih dolara. (Wikipedia, 2014) Metro je 2003. godine otvorio prvu „future store‟ tj. trgovinu budućnosti u koju je odlučio uvesti različite novitete u smislu korištenja novih tehnologija i jednostavnijeg obavljanja kupovine. Trgovina budućnosti je osnovana uz podršku 20 partnera iz malo prodaje, IT-a, usluţne industrije itd. i sadrţavala je različite nove tehnologije meĎu kojima je i RFID. (Metro Group, 2013) Neki od noviteta koje RFID ovdje omogućuje je postojanje „osobnog asistenta pri kupnji‟. Radi se o ureĎaju koji se nalazi pričvršćen na kolicima za kupovinu. Svi proizvodi koje kupac odabere i stavi u kolica se skeniraju te se na ekranu ureĎaja pojavi njihov popis sa cjenama i dodatnim informacijama o proizvodu. RFID tehnologija takoĎer omogućuje bezkontaktno plaćanje gdje kupac sa kolicima punim proizvoda označenih RFID tagovima prolazi kroz zamišljeno
polje očitavanja RFID- čitača, te očitani podaci putuju u „point of sale‟ ureĎaj nakon čega ukupni iznos biva zaračunat na kupčev račun preko loyalty kartice koja se nalazi u dţepu kupca. TakoĎer, RFID tehnologija omogućuje takozvane „pametne police‟ sa integriranim
čitačima pomoću kojih se očitava količina i vrsta proizvoda i signalizira da li je proizvod na pravom mjestu na polici, te da li se količina proizvoda spustila na sigurnosnu razinu i da li je potrebno nadopuniti policu ili izvršiti novu narudţbu kod dobavljača. (Dujak, 2006)
3.4. Korištenje RFID-a na primjeru Walmarta
Walmart je američka multinacionalna maloprodajna korporacija koja vodi lance robnih kuća i skladišta. To je sudeći prema Fortune Global 500 listi1, druga najveća javna organizacija i najveći poslodavac u privatnom vlasništvu (obitelji Walton) sa preko 2 1
Fortune Global 500 je lista koja uključuje 500 korporacija diljem svijeta rangiranih prema visini prihoda. Objavljuje ju jednom godišnje Fortune magazin.
22
milijuna zaposlenika i neto prihodom od preko 16 milijardi američkih dolara. Posjeduje 11 000 trgovina u 27 zemalja pod različitim imenima. (Wikipedia, 2014) Walmart je izrastao u
ovako velikog trgovca na malo hvatajući svaku priliku da učini efikasnijim svoj lanac nabave i smanji troškove kako bi mogao uvijek imati niske cijene za svoje kupce. TakoĎer, Walmart je voĎa u uvoĎenju novih tehnologija koje omogućuju postizanje operativne
efikasnosti koja u konačnici donosi uštede za kupce. Walmart već skoro jedno desetljeće koristi RFID i navodi benefite koji su iz toga proizašli, kao što je efikasnije upravljanje zalihama. 2007. godine uveli su RFID da prati palete sa artiklima duţ cijelog opskrbnog
lanca, uključujući i skladišta. 2010. je najavljena sljedeća faza RFID strategije- postavljanje tagova na pojedine odjevne predmete, budući da tagovi nude širi raspon prednosti u usporedbi sa barkodom. Naime, tehnologija radijsko frekvencijske identifikacije pohranjuje
više podataka, pruţa informaciju u realnom vremenu i moţe biti skenirana iz daljine i bez preglednosti. MeĎutim, uvoĎenjem ove tehnologije pojavile su se i brojne poteškoće. Zalihe su morale biti upravljane ne samo od strane maloprodavača, nego i od strane njegovih dobavljača. To je značilo da su maloprodavači mogli diktirati uvoĎenje RFID tehnologije i imeplementacijskih metoda, koje su bile skupe za neke dobavljače. Sljedeći problem je
predstavljala briga o privatnosti. Neke od javnih interesnih grupa su se zabrinule da će Walmart koristiti podatke o profilima kupaca, povezivajući kupnje sa identifikatorima kao što su kreditne kartice ili vozačke dozvole. Walmart je na to reagirao sa smještanjem RFID tagova na pakiranja ili naljepnice koje se mogu maknuti, radije nego da ih se ugradi u
odjeću. Za organizacije svih vrsta, pa tako i Walmart, sposobnost da omogući brzo točno odreĎivanje i kvantificiranje prodaje i druge imovine moţe biti neprocjenjiva komponenta lanca nabave koja dodaje vrijednost poslovanju i čini ga konkurentnim. (Univeristy Alliance, 2014)
3.5. Korištenje RFID-a na primjeru Coca-Cole
The Coca-Cola Company je američka multinacionalna korporacija koja se bavi
proizvodnjom raznih gazirana i negazirana pića. Broji oko 150 000 zaposlenih i neto dobit 23
od preko 5 milijardi američkih dolara. Sjedište joj je u Atlanti, a zanimljivost je da je Coca Cola najpoznatija riječ na svijetu, odmah nakon riječi „OK‟. (Wikipedia, 2014) Ono što Coca-Colu takoĎer čini posebnom je iskorištavanje RFID tehnologije za inovacije u
poslovanju. Naime, tvrtka je 2009. godine započela sa testiranjem automata za piće opremljenog RFID tehnologijom za kojeg je tvrdila da će tran sformirati industriju automata sa bezalkoholnim pićima, pruţajući više od 100 opcija za odabir pića iz jednog aparata. Automat, poznat kao “Freestyle” prikazan na Slici 5. koristi RFID tehnologiju kako bi identificirao 30 ili više kaseta odreĎujući broj okusa u svakoj, i prenoseći podatke nazad tvrtki koja su pića konzumirana i kada.
Slika 5. Coca-Colin freestyle automat
Izvor: Swedberg C. (2009), “RFID To Revolutionize Coca -Cola‟s Despensers” http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967 (22.03.2014.)
24
Sustav nudi potrošačima ogroman izbor pića, od sokova do vode s okusom, a u isto vrijeme pruţa tvrtki uvid u ono što se u realnom vremenu dogaĎa u restoranima diljem SAD-a. Freestyle sustav pomoću RFID-a osigurava i da je svaka kaseta kako treba namontirana, te trenutno zaustavljanje doziranja odreĎenog pića ako Coca-Cola treba povući kasetu ili njezin sadrţaj potreban za proizvodnju tog pića. Tokom razvijanja tehnologije sustava, Coca-Cola je uzela u obzir nekoliko solucija koje će pomoći praćenju kaseta s pićima.
Svako piće se sastoji od mika nekoliko sastojaka. Odabir Coca-Cole (pića), primjera radi, uključuje koncentriranu aromu iz kasete, zaslaĎivač (kao što je kukuruzni sirup), vodu i ugljikov dioksid koji stvara mjehuriće. Kada je slijed odabran na automatu, prikladan mix svih tih elemenata se umeće u čašu potrošača. Kasete su ključ široke palete pića koja se pruţa na izbor, a praćenje kaseta- osiguravanje da nisu krivo umetnute ili potrošene je ključno za uspjeh automata. Kada se kaseta proizvede i popuni u Coca-Colinom postrojenju, oprema se pasivnim RFID tagom. Čitač u proizvodnji zatim ispisuje podatke na tag, kao što su detalji o piću u kaseti, kao i o njegovom volumenu. (Swedberg, 2009)
3.6. Korištenje RFID-a na primjeru Toyote
“Toyota Motor Corporation je japanski proizvoĎač automobila i trenutačno najveći svjetski proizvoĎač automobila. “ (Wikipedia, 2013) Obzirom da kupac ne ţeli potrošiti puno novca na blještavi, novi auto koji će morati čekati tjednima, Toyotin distributer u Texasu je u suradnji sa IBM Global Services i WhereNetom kreirao rješenje koje prati aute i ubrzava proces ugraĎivanja opcionalne opreme za auto. Sustav sniţava troškove i čini Toyotine distributere i kupce sretnima. Toyotin distributer u Texasu zaprima nove automobile iz Toyotinih tvornica u Japanu i SAD-u putem motornog vlaka. Centar zaprima narudţbe od 145 distributera na jugu,
dodaje širok raspon različitih opcionalnih svojstava, i onda ih podvrgava finalnoj kontroli kvalitete prije nego što ih transportna kompanija preuzme i dostavi distributerima. MeĎutim, centar se morao suočiti sa problemom- trebao se nositi sa sve više i više vozila, i opskrbni lanac je time postajao sve zamršeniji i kompleksniji, sa autima i dijelovima koji
25
stiţu iz sve većeg broja zemalja. Kao rezultat toga, troškovi lanca nabave su rasli za oko 10% godišnje. Tvrtka je koristila voje zaposlenike kako bi pronašli točno odreĎene aute za distributera, zatim ih vozili od jedne radne stanice do druge kako bi u njih ugradili različite dodatne potrepštine. Osoblje je koristilo radio komunikaciju, ali narudţbe su često bile na čekanju jer stanice za nadogradnju nisu imale odreĎene djelove. Distribucijski centar je trebao efikasniji način da pomiče aute kroz postrojenje. Otprilike godinu nakon toga tvrtka je počela suraĎivati sa IBMom i WhereNetom na sustavu koji će moći locirati aute bilo gdje u lotu, usmjeriti njihovo kretanje prema odreĎenoj radnoj stanici i upravljati procesom
ugradnje dodatnih potrepština. Prva faza je bila WhereNet-ova instalacija 40 točaka pristupa WhereLAN wireless mreţi oko područja parkinga i 74 WherePoint ureĎaja na ulazima i izlazima iz radnih stanica. WherePoint ureĎaji su sluţili kao okidač aktivnim
RFID tagovima, koji su bili smješteni u automobilima, da emitiraju signal kada ulaze ili izlaze iz odreĎene zone. WhereNet je takoĎer kreirao digitalnu mapu postrojenja. Sada, kada auto siĎe s motornog vlaka na njega se stavlja tag povezan sa identifikacijskim brojem auta u bazi. Svaki puta kada je tag očitam, lokacija vozila se aţurira na digitalnoj mapi, što naravno omogućuje bolju vidljivost u opskrbnom lancu, ubrzanje procesa ugradnje dodatnih djelova i dostavljanja kupcima, manje potrebnih zaposlenika da bi se isti posao
obavio, a time i manje troškove na godišnjoj razini. (Roberti, 2005)
3.7. Korištenje RFID-a na primjeru IKEA-e
IKEA je jedan od najvećih svjetskih koncerna koji se bavi prodajom namještaja. Osim namještaja prodaje i nekretnine, te restorane koji se nalaze u IKEA trgovačkim centrima. Do danas ima 285 trgovina u 37 drţava svijeta. Najveće trţište ima u Njemačkoj gdje je otvoreno 43 prodajna centra. Sjedište tvrtke je u Nizozemskoj, i broji preko 120 000 zaposlenih. (Wikipedia, 2013) Klaipedos Baldai, Litvanski proizvoĎač namještaja, koristi RFID kako bi pratio palete proizvoda koje se otpremaju brodom iz njegovog postrojenja. Sa
RFID čitačima postavljenim blizu vrata pristaništa (dokova), kao i na računalo koje prikazuje podatke čitača na viličaru koji se nalazi na brodu, tvrtka koristi ovu tehnologiju
26
kako bi poboljšala učinkovitost dostavljanja velike količine dobara u IKEA-ine trgovine. Klaipedos Baldai, IKEA-in dobavljač namještaja prodaje mjesečno 7.5 milijuna američkih
dolara vrijedna dobra koja su uobičajeno pohranjena n 20 000 kvadratnih metara skladišta, i dostavlja ih IKEA-inim trgovinama izvan Litve. Taj distribucijski centar se fokusira na
veliku količinu outputa, prema tome u interesu mu je uvesti tehnologiju koja moţe povećati učinkovitost u procesu ispunjavanja i otpreme dobara brodom. Dobra su obično pakirana u kompozicije jedinica nesastavljenih komponenti, i različiti proizvodi zbog toga
mogu izgedati slično. TakoĎer, prijevoz brodom uključuje različite palete, sa asortimanom proizvoda koji je zajedno pakiran, što oteţava kontroliranje pošiljke i osiguravanje od grešaka pri slanju što moţe uzrokovati to da kasnije neke sastavnice proizvoda fale, a nekih ima viška, ili da sadrţe potpuno krive proizvode. Prije uvedene RFID tehnologije, tvrtka je zaposlila managera koji će se brinuti za ukrcaj robe, što je uključivalo provjeravanje svake dostavljene narudţbe na vrata pristaništa, kako se ne bi počinila neka greška. Bez obzira što je roba konstantno provjeravana, tvrtka je dobivala dvije do tri prituţbe na to da su
dostavljeni krivi proizvodi. Takve prituţbe na tvrtku su utjecale smanjivanjem prihoda, te nezadovoljstvom kupaca. Kako bi se uklonile ovakve greške i povećala učinkovitost, Klaipedos Baldai je traţio da koristi svoj SAP sustav kako bi upravljao podacima koji su uključivali detalje kao što je kad je proizvod ukrcan, za kojeg je kupca namjenjen itd, nakon toga je testiran CAEN R4300P-ION čitač spojen na mobilno računalo na jednom od
skladištna četiri doka i njegova mogućnost čitanja kroz period od dva do tri tjedna. Kada je ustanovljeno da ova tehnologija dobro funkcionira, tvrtka je nastavila sa implementacijom opreme.
27
Slika 6. RFID sustav u IKEI-nom distribucijskom centru
Izvor: Swedberg (2012), “RFID Helps IKEA Furniture Maker
Eliminate Shipping Errors”
http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217 (22.03.2014.)
Kada IKEA-ina trgovina naruči proizvode, SAP sustav tvrtke izlista detalje za specifičnu
narudţbu koje treba popuniti. Zaposlenici skupljaju komponente potrebne za svaku narudţbu i pakiraju ih u kutije, koje se smještaju na palete. Nakon što radnici završe sa sklapanjem palete, prekriju ju najlonom, te na nju stavljaju pasivni tag na vanjski sloj
najlona. Nakon toga član osoblja podesi čitač da poveţe identifikacijski broj taga sa barkodom pakiranog proizvoda, tako tvoreći jedinstveni ID povezan sa proizvodom u SAP sustavu. Sustav, takoĎer, biljeţi ostale podatke kao što je količina obavljenog posla pojedinih članova osoblja. Na Slici 6. moţemo vidjeti kako se viličar pribliţava vratima
28
doka, RFID čitač registrira tag na paleti s kojeg očita identifikacijski broj, te na ovaj način omogućuje odobrenje da su dobra ispravno ukrcana u pravi prtljaţnik. Na ovaj način IKEA kao i njezini dobavljači, posluju učinkovitije, s manje pogrešaka, sa zadovoljnim kupcima, smanjenim troškovima i veći prihodom. (Swedberg, 2012)
4. Zaključak RFID, odnosno radio frequency identification je tehnologija koja koristi radio valove za
prijenos podataka izmeĎu elektroničkog ključa (kartica, tag) i odgovarajućeg čitača u svrhu identifikacije i praćenje objekata. Prijenos podataka se odvija beţićno na udaljenostima od nekoliko cm do nekoliko metara, a RFID sustav se sastoji od taga, čitača s antenom i
računala. Tag sadrţi mikročip koji sadrţi pohranjen identifikacijski broj i druge relevantne podatke. Kada se tag naĎe u blizini antene ona će detektirati signal i akumulirati dovoljno energije da probudi tag. Tada tag šalje podatke koje sadrţava, a zaprima ih antena čitača. Čitač zatim šalje podatke računalu, i obrnuto- računalo moţe slati podatke čitaču koje ţeli da se ispišu na tag. RFID tehnologija je nastala tokom Drugog svjetskog rata, od britanskog razvoja IFF-a (identify friend or foe) koji su u svoje avione stavljali odašiljače, pa kada bi
radarska stanica na zemlji detektirala zrakoplov, ako bi on odašiljao signale znali bi da je zrakoplov prijateljski. To su, naime, bili sami počeci, no danas je tehnologija RFID -a uznapredovala i moguće ju je praktično primjeniti na svim poljima uključujući proizvodnju, farmaceutsku industriju, avioindustriju, promet, banke… Tehnologija je nešto s kuplja od raširenih barkodova, ali zato moţe sadrţavati puno više informacija i znatnije olakšati poslovanje. Budući da je prilično jednostavna za korištenje i široko rasprostranjena, postoji mogućnost da doĎe do problema zaštite privatnosti, manipuliranja tagovima, prisluškivanja, neovlaštenog korištenja informacija i slično. Da bi se uklonile ovakve vrste ranjivosti sustava koriste se različit metode, kao što su: samouništenje, Faradayev kavez, aktivno ometanje itd. Razvoj tehnologije općenito utječe na svjetsko gospodarstvo, a tvrtke koje ţele ostati lideri i konkurirati okreću se novim tehnologijama. Trţišni pritisak tjera sve karike opskrbnog lanca da uvedu nove tehnologije, ubrzaju procese, smanje greške i
29
povećaju kvalitetu, ako ţele drţati korak na trţištu, pa tako npr. Starbucks koristi tagove sa ugraĎenim senzorima koji mjere temperaturu kamiona njihovih dobavljača, kako bi im lako pokvarljive namirnice stigle svjeţe. Coca- Cola je iskoristila RFID tehnologiju za proizvodnju automata za piće koji moţe ponuditi više od 100 opcija pića na način da postoje osnovni sastojci različitih aroma i njihovim mješanjem u odreĎenim omjerima se stvara svaka vrsta pića posebno. RFID tagovi u tom slučaju brinu da prava aroma stoji u pravoj kaseti, i da se obavještava skladište čim zalihe u kaseti doĎu na odreĎenu razinu kad je potrebna ponovna nabavka. Budućnost RFID-a je u poboljšavanju sklopovlja, minimizaciji i primjeni u bolnicama za praćenje liječenja pacijenata, čipiranje ljudi i slično, ali jedno je sigurno- R FID ima dobru perspektivu razvoja u budućnosti.
30
Literatura: [1] Bar Code (25.03.2014.) [2]
Graphics (2014), “What is RFID?” http://www.epc-rfid.info/rfid
Byte Lab (2011), “RFID Sustavi” http://www.byte-lab.com/hr/products/access-
control/rfid (25.03.2014.)
Carnet
[3]
(2007),
“RFID
identifikacija”
http://security.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2007-01-179.pdf (26.03.2014.) [4]Dujak
D. (2006), “RFID- tehnologija u logistici- s posebnim osvrtom na upotrebu u
maloprodaji” http://bib.irb.hr/datoteka/445161.RFID_u_logistici-2006.pdf (22.03.2014.) [5]Lesničar
T. (2006), “RFID in Production Company Gorenje” http://ecom.fov.uni-
mb.si/eComENG/Labs/lesnicar_internet.pdf (21.03.2014.)
[6]Metro
Group
(2013),
“Future
Store
Initiative”
http://www.future-
store.org/internet/site/ts_fsi/node/387810/Len/index.html (22.03.2014.) [7]RFID
Journal (2014), “RFID tag” http://www.rfidjournal.com/glossary/term?137
(26.03.2014.) [8]
RFID Reader (2013), “What is an RFID reader?” http://www.rfidreader.info/
(27.03.2014.) [9]Roberti
M.
(2005),
“Active
RFID
Keeps
Toyota
Distributor
Rolling”
http://www.rfidjournal.com/articles/view?1769 (22.03.2014.) [10]
Roberti
M.
(2005),
“The
History
Of
RFID
Technology”
http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338 (25.03.2014.)
31
Rouse
[11]
M.
(2007),
“RFID
(radio
frequency
identification)”
http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/RFID (25.03.2014.)
[12]Swedberg
C.
(2006),
“Starbucks
Keeps
Fresh
with
RFID”
http://www.rfidjournal.com/articles/view?2890 (22.03.2014.)
[13]Swdberg
C.
(2009),
“RFID
To
Revolutionize
Coca-Cola‟s
Despensers”
http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967 (22.03.2014.)
[14]Swedberg
(2012), “RFID Helps IKEA Furniture Maker Eliminate Shipping Errors”
http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217 (22.03.2014.) [15]UK
RFID
(2014),
“The
Future
Of
RFID”
http://ukrfid.innoware.co.uk/RFID_and_IoT_and_NFC/future_of_rfid (27.03.2014.) [16]University
Alliance (2014), “RFID Tehnology Boosts Walmart‟s Supply Chain
Management”
http://www.usanfranonline.com/resources/supply-chain-management/rfid-
technology-boosts-walmarts-supply-chain-management/#.Uy1Huc7BPQQ (22.03.2014.) [17]
Violino B. (2005), “What is RFID?” http://www.rfidjournal.com/articles/view?1339
(25.03.2014.) [18]Wikipedia (2013), “IKEA” http://hr.wikipedia.org/wiki/IKEA (22.03.2014.)
[19]Wikipedia (2013), “Toyota” http://hr.wikipedia.org/wiki/Toyota (22.03.2014.)
[20]Wikipedia (2014), “Metro AG” http://en.wikipedia.org/wiki/Metro_AG (22.03.2014.)
[21]Wikipedia (2014), “Starbucks” http://en.wikipedia.org/wiki/Starbucks (22.03.2014.)
32