ZDRAVLJE PORODICE Porodica, zdravlje i bolest Determinante porodiĉnog zdravlja Procjena porodiĉnog zdravlja Principi porodiĉne medicine Stanje porodiĉne medicine u BIH Historijski razvoj porodiĉne medicine u BIH
DEFINICIJA PORODICE
Porodica je osnovna demografska, socijalna I biološka zajednica Porodica je zajednica koja se susreće u svim društvima, od samih poĉetaka ljudske historije. Postoje više razliĉitih termina koji imaju približno isto znaĉenje porodice: Porodica, obitelj zasnivaja se najĉešće na krvnom srodstvu, veza izmeĊu osoba suprotnog spola, koja ukljuĉuje roditelje i djecu. Domaćinstvo predstavlja skup osoba koje žive zajedno u istoj kući ili stanu, obuhvataju osim roditelja i djece i druge roĊake, sa kojima su u bliskom krvnom srodstvu (braća).
PROSJEĈNA VELIĈINA PORODICE Prema popisima u BiH 1948 5.1 ĉlanova 1953 - 5 1961 4.6 1971 4.1 1981 4 1991 3.6 2001 ?
FUNKCIJE PORODICE
Reproduktivna-biološka: raĊanje djece, produženje vrste, seksualni odnosi. Ekonomska: obezbeĊenje materijalnih dobara za izdržavanje ĉlanova porodice; primarnu ulogu ima otac, a u novije vrijeme majka ili starija djeca. Zaštitna: podrška i pomoć ĉlanovima, posebno izdržavanim ĉlanovima, djeci, starijim, bolesnim i hendikepiranim; kvalitet roditeljske zaštite u ranom djetinjstvu od presudnog je znaĉaja za buduće mentalno zdravlje; Zadovoljoljenje potreba za toplinom I intimnošću odnosa sa majkom, koji su potpomognuti brojnim relacijama sa ocem, braćom I sestrama (ukoliko ih ima) ĉine porodicu najvažnijom zaštitnom sredinom za dijete. Odgojna: odgoj djece, kao posrednik izmeĊu sredine i djeteta, prenos osnova kulture I razvoj prvih navika i naĉina ponašanja važnih za zdrav budući život.
MJESTO ŽIVLJENJA
Kuća predstavlja fiziĉku sredinu u kojoj ljudi provedu većinu života gdje standardi života i graĊevinski propisi imaju važnu ulogu u obezbjeĊenju sigurnog i zdravog življenja. To podrazumjeva: adekvatno osvjetljenje, sistem grijanja i ventilacije, voda za piće, otpornost na zemljotrese, poplave, izolaciju od buke, sigurno snabdjevanje energijom za osvjetljnje, kuhanje i grijanje.
DUŽINA BORAVKA U KUĆI Kuća je mjesto gdje provedu: dojenĉad i mala djeca 22-24 sata dnevno školska djeca do 18 sati, mladi do 14 sati, radno aktivno stanovništvo polovinu vremena van kuće,10-12 sati, stare osobe do 20 sati, domaćice do 22 sata.
DETERMINANTE PORODIĈNOG ZDRAVLJA 1. Egzogene determinante: loši socijalni i ekonomski uslovi života: siromaštvo, nezposlenost, nizak obrazovni status, loši uslovi stanovanja loše higijenske navike pojedinca, porodice i uslovi stana nezdravi stil života: pušenje, loši interpersonalni odnosi, neadekvatna ishrana, konzumiranje alkohola 2. Endogene determinante: nasljedni (genetski) materijal ĉlanova porodice 3. Multifaktorijalne determinante: kombinacije endogenih i egzogenih determinanti
BOLESTI VEZANE ZA PORODICU 1. Bolesti loših socijalnih i ekonomskih uslova života: pothranjenost, avitaminoza (djeca – rahitis), nutritivne anemije, tuberkuloza, 2. Bolesti genetski uzrokovane: Turner syndrom, Down syndrom, mišićna distrofija, fenilketonurija 3. Bolesti zajedniĉkog porodiĉnog života: osipne groznice, hepatitise, AIDS, pneumonia, ušljivost, scabies, infektivne kožne bolesti, 4. Multifaktorijalne bolesti – nasljedne sklonosti za odreĊene bolesti: dijabetes, giht, hipertenzija, šizofrenija, ulkus, reumatizam i sl.
OBOLJENJA U PRAKSI PORODIĈNOG DOKTORA Najĉešća oboljenja Oboljenja respiratornog sistema - ARI Oboljenja cirkulatornog sistema – hipertenzija Mentalni poremećaji - neuroze Bolesti genitourinarnog sistema infekcije Uĉestala oboljenja Oboljenja kože – infekcije i alergije Oboljenja koštano mišićnog sistema reumatizam Oboljenja digestivnog sistema - infekcije Oboljenja ĉulnih organa – oka, uha Manje zastupljena oboljenja Povrede - kostiju Bolesti metabolizma – hiperholesterolemija Bolesti endokrinog sistema - dijabetes
Vodeća oboljenja registrovana u PZZ u FBIH 2005 2005. Naziv oboljenja, stanja po X MKB
Broj
Rang
Indeks %
Stopa/ 10000
Akutne infekcije gornjih disajnih puteva (J00-J06)
516449
1
27,3
2218
Hipertenzivna oboljenja (I10-I15)
150498
2
8,0
646
Akutni bronhitis, bronhiolitis (20-J21)
96521
3
5,1
415
Cistitis (N30)
54914
4
2,9
236
Oboljenja oka i adneksa (H00-H59), izuzev (H25-H28, H40-H42, H52)
45720
5
2,4
196
Druge dorzopatije (M40-M49)
41989
6
2,2
Anemije usljed nedostatka željeza (D50)
41227
7
2,2
177
Diabetes ( E10-E14)
37826
8
2,0
162
Otitis media i drugi poremećaji uha i mastoidnog nastavka (H65-H75)
34486
9
1,8
148
Dr. oboljenja kože i potkožnog tkiva (L10-L14, L20-L45, L55-L99)
33610
10
1,8
144
835506
44,3
3588
1888746
100
8112
Ostala oboljenja, stanja Ukupno FBiH
180
PROCJENA PORODIĈNOG ZDRAVLJA 1. Procjena unutrašnje dinamike porodice Kvalitativni pristup procjeni naĉina reagovanja porodice ponaosob i u cjelini na razliĉite riziko faktore (emocionalni i psihiĉki karakter porodice) 2. Socijalno-medicinska dijagnoza porodiĉnog zdravlja vrednovanje zdravlja, meĊusobni odnosi unutar porodice i ponašanje ĉlanova vezano za zdravlje, reflektovanje ponašanja jednog ĉlana porodice na zdravlje cijele porodice (pasivno ponašanje), reagovanje ĉlanova porodice na bolest.
STATISTIĈKI INDEKSI ZA PROCJENU ZDRAVLJA PORODICE (WHO) Djelom su kvantitativni, a djelom kvalitativni Podjeljeni su u grupe 1. Demografske karakteristike porodice i životni dogaĊaji u porodici: veliĉina, starost porodice, razvod, smrt 2. Funkcionisanje porodice: socijalni odnosi u porodici, naĉin komunikacije, podjela posla 3. Okolinski, genetski i indeksi stila života-samoodreĊenje 4. Indikatori zdravlja:pozitivni indeksi zdravlja 5. Indikatori bolesti: morbiditet, mortalitet, apsentizam, korištenje zdravstvene službe 6. Indikatori planiranja porodice: broj djece, broj trudnoća, razmak meĊu trudnoćama, broj mrtvorošene, broj AB i dr
RAZLOZI USMJERENOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA PORODICU
Porodica je osnovna jedinica društva Mogućnost dobijanja kompletnije slike zdravstvenog stanja koja ukljuĉuje osim fiziĉkog zdravlja, psihološke i socijalne aspekte zdravlja. Porodica je geografski definisana ObezbjeĊuje kontinuitet zaštite Lakše se postavlja dijagnoza i efekti lijeĉenja su povoljniji, a oporavak pacijenta brži
ZAŠTO PORODIĈNA MEDICINA?
Cilj 15 Ciljeva zdravlja za 21 stoljeće - integrirani zdravsteni sektor do 2015. treba da omogući ljudima bolji pristup PZZ;
Podcilj 15.2 istiĉe da najmanje 90% zemalja treba da ima porodiĉne doktore i sestre koji treba da rade i da koriste multiprofesionalne timove iz socijalnog i drugog sektora ukljuĉujući i lokalnu zajednicu.
Prihvaćena u velikom broju zemalja u sklopu reforme zdravstva Istraživanja u zemljama pokazuju dobre cost-efektivne rezultate u 30 evropskih zemalja posebno u Engleskoj, Holandiji Prihvaćen je strateški plan reforme zdravstva za osnovnu zaštitu u Federaciji i RS i doneseni odgovarajući zdravstveni zakoni
PREDNOSTI PORODIĈNE MEDICINE
poboljšava rezultate lijeĉenja povećava zadovoljstvo pacijenata povećava zadovoljstvo zdravstvenih profesionalaca veći efekat lijeĉenja uz manje koštanje (cost effectivness metod -manje dijagnostiĉkih pretraga sa boljim rezultatima) kraće vrijeme hospitalizacije smanjenje korištenja usluga hitne pomoći bolja iskorištenost resursa i veći kvalitet usluga
PRINCIPI PORODIĈNE MEDICINE po Gay, Barcelona, 2001.
Pacijent u centru pažnje Orijentacija na porodicu i zajednicu Oblast djelovanja odreĊena pacijentovim potrebama i zahtjevima Dolaze u ordinaciju neselektirani zdravstveni problemi Niska je incidencija ozbiljnih bolesti Većina bolesti se otkriva u ranom stadiju Istovremeno odluĉujemo o brojnim žalbama koje pacijent iznosi, a vezane su za razne bolesti Kontinuitet voĊenja pacijenta u sistemu zdravstvene zaštite Koordiniranost u voĊenju zdravstvene zaštite Efikasnost, ekonomiĉnost, racionalnost.
KARAKTERISTIKE PORODIĈNE I OPĆE MEDICINE PO WHO elementi
Porodična medicina
Opća medicina
Obuhvat
Porodica u cjelini
Opća populacija
Objekat posmatranja
Porodica i njeni članovi
Pojedinac - pacijent
Zdravstveni problemi
neselektirani
Kontinuiranost zdravstvene zaštite
Briga o pacijentu tokom života bez obzira na njegovo zdravstveno stanje
Samo u epizodi bolesti
Integrirana zdravstvena zaštita
Primarna, sekundarna, tercijarna prevencija; dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Dijagnostika, terapija, liječenje i rehabilitacija, u manjem obimu prevencija
Koordiniranost rada
Sa ljekarima specijalistima u van bolničkoj i bolničkoj zaštiti
Ne postoji koordiniranost među nivoima zdravstvene zaštite
Timski rad
Puna saradnja članova tima u zdravstvenoj zaštiti pacijenta
Ljekar u većini sam donosi odluke o naćinu pružanja zdravstvene zaštite
Saradnja sa porodicom
Poznavanje socijalnih, kulturnih, ekonomskih karakteristika porodice u cjelini
Poznavanje socijalnih, kulturnih, ekonomskih karakteristika pacijenta ili djelomično
Saradnja sa zajednicom
Saradnja sa drugim sektorima
Saradnja sa sektorima po potrebi
KORISTI PRIMARNOG KONTAKTA U SISTEMU ZDRAVSTVA Tim ljekara-pacijent-porodica («vratar») Smanjuje se broj posjeta doktorima specijalistima Smanjuje se korištenje službi za hitnu pomoć Pacijenti ostaju manje dana u bolnici zbog razvijene službe kućne njege Troškovi zdravstvene zaštite se smanjuju Lakši pristup službama zdravstvene zaštite preko doktora primarnog kontakta Postižu se bolji rezultati lijeĉenja Zadovoljan pacijent
PREDUSLOVI ZA DOBRO FUNKCIONISANJE PORODIĈNE MEDICINE
Specijalizacija porodiĉne medicine i kontinuirana edukacija svih ĉlanova tima Dovoljan broj timova porodiĉne medicine (na 1500 stanovnika 1 tim, sa 1 doktorom i 1-2 med. sestre) Odgovarajuća oprema i prostor Organizaciona povezanost i pristup specijalistiĉko konsultativnim službama, hitnoj pomoći, bolnicama, radiološkoj i laboratorijskoj službi Vremenska dostupnost (tokom cijelog dana) i teritorijalna dostupnost (udaljenost minimum 500 m do 3 km u urbanim sredinama)
SITUACIJA U BIH
Dvojnost sistema u PZZ (veliki broj ambulanti opće, a ne porodiĉne medicine) Ulaz pacijenta u zdravstveni sistem je moguć na više mjesta što omogućuje zaobilazak porodiĉnog doktora (zavod za zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvena zaštita djece i sl.) Pravila ograniĉavaju ljekara u propisivanju lijekova (ograniĉen broj recepata, lijekovi sa liste) Pravila u korištenju labaratorijskih i drugih dijagnostiĉkih procedura ograniĉavaju ljekara tako što skupu i visokodiferenciranu dijagnostiku stavlja u nadležnost ljekara specijaliste (HgA1c)
SITUACIJA U BIH
Potreba za dodatnim sredstvima za opremanje ambulanti porodiĉne medicine Nedostatak opreme za postavljanje dijagnoze odreĊenih oboljenja (otitis media) Sistem naruĉivanja na pregled je djelomiĉno ostvaren Efektivan sistem naruĉivanja nije uspostavljen u sistemu (ne posjedovanje telefona i drugih veza komunikacije) Nedostatak kadra je jedan od ĉestih razloga fluktuacije doktora i sestara. Sastav timova treba biti stalan. Većina ambulanti porodiĉne medicine je locirana u urbanim sredinama. Timovi porodiĉne medicine su zadobili povjerenje pacijenata
RAZVOJ PORODIĈNE MEDICINE U BiH
1978. Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu izgradio je Prvu zdravstvenu stanicu porodične medicine –ogledna rejonska zdravstvena stanica – Općina Centar, MZ Višnjik,Bjelave i Park sa 4 tima porodiĉne medicine 1984. Otvoren postdiplomski studij iz porodične medicine na Institutu za socijalnu medicinu 1984. Otvorene su zdravstvene stanice porodiĉne medicine u Mostaru, Banja Luci, Bihaću i Doboju. 1990. Zdravstvena stanica Višnjik organizaciono u sastavu DZ Centar Sarajevo. 1994. Nacionalni Institut iz Rima pomaže razvoj obiteljske medicine za 18 timova. 1999. Quins Univerzitet iz Kanade, UNICEF, HOPE, PHARE, WB, Crveni križ ukljuĉuju se u pomoć razvoju porodiĉne medicine u BiH. 2002. Katedre za porodiĉnu medicinu na medicinskim fakultetima u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banja Luci i dr.
