Orijentalizam

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za filozofiju Kolegij: Indijska filozofija I Profesor: dr. sc. oran Kardaš

Orijentalizam

Irena Krijan

Zagreb! rujan "#$%. & ovo' se'inaru (u se baviti te'o' orijentaliz'a u inter)retaciji *d+arda ,. Saida. -otaknut (u se njegove izravne izravne veze sa *uro)o' i ostatko' svijeta! 'eusobnog 'eusobnog utjecaja te

 )ozitivni/ i negativni/ strana nji/ova odnosa. Said na' govori kako je sa' taj naziv Orijent za nas 'jesto egzotike! a orijentaliza' navodi kao 0euro)ski )roizvod1. -ok 2'erikanci Orijent usko gledaju(i )ovezuju sa -aleki' istoko'! *uro)ljani i'aju dugu tradiciju orijentaliz'a! načina s)orazu'ijevanja s Orijento' koji i'a )osebno 'jestu u euro)sko' iskustvu. Orijent *uro)i nije sa'o susjed nego dalek izvor kolonijaliz'a! jezika i civilizacije. Said nas uvodi u orijentaliza' kroz 'isao da je Orijent stvorio čovjek kao ze'ljo)isni i kulturni identitet sa svojo' )oviješ(u razvoja. Ideje! kulture i )ovijesti ne 'ogu se )ro'atrati  bez konfiguracije 'o(i. Orijent nije stvoren iz )uke 'ašte ve( u siste'u 'o(i )a (e'o tako odnos Orijenta i Okcidenta )ro'atrati kao odnos 'o(i koji su *uro)ljani stvarali i gradili kroz 'noga stolje(a. Orijent o koje' Said govori igra ulogu kao znak euro3atlantske 'o(i nad sa'i' Orijento'! a dalje ka4e i kako je Orijent kao sustav ideja koji o)staje sve do danas više od la4i. 5ak i naše 0i'aginitivno istra4ivanje1 orijentalni/ te'a 0)uno razu'ijevanja sa naše nad'o(ne strane1 te'elji se na izvoru euro)ske svijesti. 6eško je )ret)ostaviti da neki *uro)ljanin zainteresiran za Orijent nje'u )ristu)a kao )ojedinac! a ne *uro)ljanin. Orijentaliza' nije )uko )olitička te'a gdje )revladava interes za 'o(i niti ras)ršena zbirka tekstova i radova o kulturi Orijenta. On (e biti distribucija geo)olitičke svijesti u znanstvene! ekono'ske! sociološke! )ovijesne i filološke tekstove! niz interesa koji se stvaraju i odr4avaju  )o'o(u znanosti. Odreena volja da se razu'ije novi svijet! oblikovan različiti' vrsta'a 'o(i 7 a ne sa'o )olitičko'. Orijentaliza' suočava čovjeka s )itanje' odnosa i')erijaliz'a i kulture tj. da i')erijaliza' u)ravlja cijeli' znanstveni' )odručje'! i'aginacijo' i institucija'a. Said navodi kako se u knjizi bavi britanski'! francuski' i a'erički' utjecaji'a jer su  )rvenstveno ti bili u direktno' odnosu )reko $### godina. 8ilo koji orijentaliza' svejedno zadr4ava stanoviti autoritet Za)ada nad Orijento'. Orijentaliza' se zasniva na izvanjskosti 7  otkrivaju(i njega otkriva se Za)ad. Ovdje se radi ključno o re)rezentacija'a Orijenta! a ne  )rirodno' )rikazu Orijenta. Orijentaliza' je više odgovarao kulturi koja ga je stvorila nego sa'o' objektu! kojeg je o)et stvorio Za)ad. 0Postoji "## vrsta Orijenta i nikad čisti Orijent.1 Pitanje je kako )roučavati bez 'ani)ulativne )ers)ektive. Said kritički vrši na)ad citiraju(i  jednog engleskog dr4avnika 8alfoura kojeg uzi'a kao savršen )ri'jer ti)ičnog odnosa za)ada! za)adni/ do'inantni/ dr4ava i za)adnog 'išljenja o 0oni'a ta'o1. 8alfour se  )ostavlja kao da je *ngleska zaslu4na za to što *gi)at jest! kao da i/ oni )oznaju bolje od sa'i/ *gi)(ana i kao da *gi)(ani tra4e da budu oku)irani! če'u se Said 4estoko su)rotstavlja. 8alfourov govor je va4an kao retorička )redstava jer )reuzi'a na sebe uloge "

dva naroda )od 0'i1 i 0oni1. &zi'a u)ravo *gi)at jer je *gi)at bio znak )objede britanskog i')erijaliz'a i znanja. 9ord ro'er! engleski )redstavnik $;#<. godine tretiran je kao netko tko je 0stvorio1 *gi)at. & svo' eseju njegova je )odreena rasa ekvivalent 8alfourovi' Orijentalci'a. ro'er u svoji' eseji'a )ot)uno odbija *gi)atski nacionaliza' tvrde(i kako  bi cilj trebao biti )ribli4avanje koz'o)olitiz'u. =ednostavno! 0)odreene rase ne'aju u sebi znanje što je dobro za nji/1! u' i' je )ovršan! ne znaju što je za što! svi su isti. 0Oni su ljudska 'aterija kojo' se u)ravlja.1 Svuda se trebala istaknuti činjenica da orijentalac 4ivi u drugačije'! svoje' svijetu s vlastiti' nacionalni'! kulturni' i e)iste'ološki' granica'a i načeli'a unutarnjeg sklada! no ono što se dogaa jest da jasno(u i identitet ne daje nji/ov vlastiti na)or nego na)or Za)ada koji je sa' sebi identificirao Orijent. -vije odlike kulturnog odnosa tako se s)ajaju! bitno je to što se znanje o Orijentu! izraslo iz )ozicije sile! ostvaruje u nje'u sa'o'. Orijentaliza' osna4uje znanje da *uro)a vlada jedni' veliki' dijelo' Ze'ljine )ovršine i ta činjenica zauzvrat jača orijentaliza'. >azdoblje na)retka institucija i sadr4aja orijentaliz'a na)reduje )ro)orcionalno s euro)ski' širenje'. & *uro)i je )ostojao gole' kor)us literature o Orijentu naslijeene 7 od *uro)e. Ono što se zbiva kroz $?. i $;. stolje(e svojevrsna je orijentalna renesansa! nova svijest o Orijentu koji se4e od Kine do @editerana. Kako se orijentaliza' 'o4e o)isati kao )ovijesna )ojava! način 'išljenja! suvre'eni )roble'i i 'aterijalna stvarnostA Za ro'era! sjedište 'o(i je na Za)adu i iz njega se )re'a Istoku širi gole' sveobu/vatan 'e/aniza' što )odu)ire centralnu vlast koja )ak nji'e vlada. Blast 'ora biti centrirana! što je klasična 'etoda i')erijaliz'a. Orijent 'ora u(i u suverenitet od Istoka do Za)ada u koje' vlada /ijerar/ijski odnos. lavno )itanje koje je orijentaliza'  )ostavio jest 'o4e li se egzistencija čovječanstva )odijeliti na 0nas1 i 0vas1! a da )rito' ne'a sukoba i ne)rijateljstva. Strogo uzevši! orijentaliza' je učena znanstvena disci)lina. Područje )roučavanja 'o4e se  )ro'ijeniti i u najtradicionalniji' disci)lina'a )o)ut )ovijesti ili teologije! stoga inzistiranje znanstvenika da je )odručje )roučavanja jednostavno definirano nije )lauzibilno! s)ecifično i u )itanju orijentaliz'a iz više razloga. Odnos )re'a Orijentu o)(enito se kolebao iz'eu za)adnog )rijezira )re'a )oznato'e i njegova grozničava zanosa )re'a novo'e! odnosno stra/a od novog. Orijent je za Za)ad uvijek )redstavljao o)asnost! a u nje'u su vidjeli neke nove inačice stari/ ve( vieni/ )ojava koje treba s)riječiti. Said rabi orijentaliza' kao generički naziv za za)adni )ristu) Orijentu! disci)lina )o'o(u koje se sustavno )ristu)alo kao )red'etu znanosti! otkri(a i )rakse. 2li osi' toga! rabi tu riječ C

i kao sku) snova! slika i vokabulara dostu)ni/ svako'e tko je )okušao govoriti o )odručju istočno od crte razdjelnice. 6a dva as)ekta su )odudarna i *uro)a bi koriste(i i/ 'ogla ne'etaforički na)redovati )re'a Orijentu. Sa'o ara)ski i isla'ski orijent suočili su *uro)u s nerješivi' izazovo' na )olitičkoj! intelektualno i ekono'skoj razini. -obar dio )ovijesti orijentaliza' je u sebi nosio biljeg )roble'atičnog euro)skog stajališta )re'a isla'u. Isla'  je na 'nogo načina bio stvarna )rovokacija. Bojno se dokazao! u'jetnički o)onašao krš(anstvo! dovezao se na judeo3/elenističku tradiciju i sve isla'ske ze'lje susjedne su  biblijski'! a jezici su istog sku)a 7 se'itskog. Orijent je bio 0isla'ski orijent1! 02zijski  )li'ni val1. 2zija je za Za)ad nekad značila nije'u daljinu i tuost! a isla' je bio 'ilitantni ne)rijatelj krš(anstvu. -a bi se nadišle te razlike Orijent se )rvo trebao u)oznati! zati' osvojiti i )osjedovati! a onda su ga znanstvenici trebali iznova stvoriti i urediti. -e 9asse)sov kanal )retvorio je Orijent iz egzotike i ot)ornog ne)rijatelja u susretljivog )artnera. lavna ideja je u to'e što sada nisu )ostojala dva svijeta nego sa'o jedan svijet 7 naš svijet. Beliki )roble' )redstavlja to što se iz tekstualnog! )osredničkog odnosa Za)ad 7 Orijent  )rešlo na )raktično djelovanje. Iako je orijentaliza' bio slo4en i od iskreni/ istra4ivača vidno zainteresirani/ za n)r. ara)sko )jesništvo! nji/ovo obu/va(anje individualne osobe )reslikali su na čitav narod i zati' na čitavo )odručje! nji/ovo jedno za)a4anje )retvorilo se u )olitiku. Ideja 0gos)odar3rob1 )raktično je ovjekovječena. 0Orijentalac (e biti )rije svega orijentalac! zati' ljudsko bi(e! a zati' o)et orijentalac.1 @oderna orijentalistička stajališta su )re)lavila tisak i javno 'nijenje što je utjecaj S2-3a. 2ra)i se! na )ri'jer! za'išljaju kako jašu na deva'a! terorističkog izgleda! kukastog kosa! kao )od'itljivi razvratnici čije je nezaslu4eno bogatstvo uvreda za )ravu civilizaciju. Suvre'eni intelektualac 'o4e od orijentaliz'a naučiti kako! s jedne strane! realistično ograničiti ili uve(ati djelokrug za/tjeva svoje disci)line i! s druge strane! naučiti s/vatiti da se u čovjekovu te'elju raaju! rastu! bujaju i izo)ačuju tekstovi! vizije! 'etode i disci)line. Istra4ivati orijentaliza' znači i )redlo4iti intelektualna sredstva koji'a bi se riješili 'etodološki )roble'i što i/ )ovijest! da tako ka4e'o! otkrila u svoje' )red'etu )roučavanja  7 Orijentu. @oderni orijentaliza' )otječe iz sekularni/ ele'enata euro)ske kulture $?. stolje(a. Direnje Orijenta na istok ras)linulo je biblijski okvir )od koji' je bio. Eadalje! s/va(anje' )ovijesti radikalnije! *uro)a se 4eli bolje s)oznati ti'e što se kulturno i vre'enski us)oreuje! a objektivni odnosi sagledavaju. Suosje(anje je 'alo u'anjilo osje(aj sebstva i centriz'a! a %

klasifikacija je iz'ijenila gledište 0'i krš(ani i oni ostali1. Dto je više *uro)a zadirala u Orijent! to se orijentaliz'u više vjerovalo! ali Said na)o'inje kako je orijentaliza' sa'o i  jedino 'etoda rekonstrukcije i )onavljanja. @oderni je orijentaliza' za razliku od  )retkolonijalne svijesti utjelovio sustavnu disci)linu aku'ulacije ljudski/ bi(a i teritorija te znanja. Sacevo i'e ve4e se za )očetak 'odernog orijentaliz'a jer je njegov rad u)regnuo struku u sustavno )roučavanje cjeloku)nog kor)usa tekstova! u )edagošku )raksu! u odr4avanje znanstvene tradicije i ostvario va4nu vezu orijentalnog znanstva i javne )olitike. Sacevo  )isanje bilo je kao govor! obra(ao se direktno i s'atrao kako se sve 'o4e učiniti jasni' i razu'ni' bez obzira na te4inu zada(e i nejasno(u te'e. Bojvoda de 8roglie rekao je da je Sac )o'irio znanstveni rad s vjeroučitelje'. Zbog 'noštva koje Orijent )osjeduje! Sac je  )renosio znanje siste'atično! su4eno ali sna4no )renose(i Orijent učenici'a. Kada je  Ea)oleon o)uno'o(io Institute de France za stvaranje o)(eg )regleda stanja! Sac je bio  jedan od odabrani/ za )isanje jer je bio s)ecijalist i )ovijesno ustrojen generalizator. Ba4nost Povijesnog )regleda za orijentaliza' u to'e je što esteriorizira oblik orijentalističkog znanja i njegove osobine. Za Saca! znanje je značilo grau učiniti vidljivo'! a cilj )regleda bio je konstruirati vrstu bent/a'ovskog )ano)tikona. Znanstvena je disci)lina te/nologija 'o(i. >ezultat )ristu)a je bio stvaranje grae o Orijentu kojeg ni sa'i orijentalci nisu i'ali. Sac je takoer sve 'orao na)raviti sa'! )a Said ka4e kako je Sac stvorio znanstveno )odručje. Sac je s'atrao kako je ara)ska kultura knji4evnosti i )jesništva )osve tua i *uro)ljanu 0višeg civilizacijskog stu)nja1 zbog čega je i'ao ideju da se Orijent 'ora )rikazati nizo' re)rezentativni/ frag'enata s objašnjenji'a! bilješka'a i us)oredni/ frag'enata. Gresto'atija i Saceve antologije učinile su Orijent bli4i' no što je to na)ravio Sueski kanal. Orijentaliza' je sebe ustrojio kao sustav za )riku)ljanje orijentalne grae i njezino širenje u obliku s)ecijaliziranog znanja! koje je )rilagoavao Za)adu kodificiranje'! klasifikacija'a!  )ri'jerci'a! gra'atika'a! časo)isi'a! )rijevodi'a! ko'entari'a! itd. Sredino' $;. stolje(a 0Orijent je )ostao karijera1! kako je -israeli! britanski )re'ijer! rekao. Ograničeno )oi'anje Istoka i Za)ada! različiti stu)njevi )rojicirane inferiornosti i snage! ras)on učinjenoga! vrste karakteristični/ osobina )ri)isani/ Orijentu! sve je to svjedočilo da je i'aginativna i ze'ljo)isna )odjela iz'eu Istoka i Za)ada na'jerna i da je )o4ivjela kroz 'noga stolje(a. Znanstvene disci)line! kao i djela najekscentričnijeg u'jetnika! ograničene su i ravnaju se )re'a društvu! kulturni' tradicija'a! svjetski' okolnosti'a i stabiliziraju(i' H

utjecaji'a )o)ut škola! knji4nica i vlade! ni učeno ni i'aginativno )is'o nikada nije slobodno! nego je ograničeno )redod4ba'a i )redrasuda'a. Područje )o)ut orijentaliz'a i'a ku'ulativan i kor)orativan identitet! jak što se tiče s)ona tradicionalnog učenja! s javni' ustanova'a i 4anrovski odreeno' literaturo'. Orijentaliza' je sa' )o sebi )roizvod odreeni/ )olitički/ sila i djelovanja i škola inter)retacije koja slučajno čini Orijent. Za svakog *uro)ljanina tijeko' "#. stolje(a orijentaliza' je bio takav sustav istina koje to nisu! zbog čega je svaki! kada bi što o Orijentu rekao! bio rasist i etnocentrist. Sa'a nazočnost znanstvenog )odručja kao što je orijentaliza'! s ne)ostoje(i' ekvivalento' na sa'o' Orijentu! sugerira relativnu snagu odnos Orijenta i Okcidenta. 6ijeko' )olitičkog i vojnog vr/unca od ?. do $. stolje(a vladao je Istok Za)ado'. Od tada )a do sada! vladao je Za)ad. Sad se čini da se lagano snage )rebacuju na Istok! iako u drugo' obliku. & ras)rava'a o Orijentu 7 on je )osve odsutan 7 dok se sa'o sluša o orijentalistu. Iz takvi/ i slični/ teza i odnosa )otječe o)(e gledište o Orijentu kao geografsko' )rostoru koji treba kultivirati! obrati i zaštititi. & "#. Stolje(u od orijentalnog se eks)erta više ne tra4i sa'o razu'ijevanje nego se Orijent 'ora natjerati da iskazuje za)adnjačke vrijednosti! orijentalist )ostaje oblikovatelj  )ovijesti Orijenta. @aurice 8arres! anti3se'ti i francuski 4urnalist! )redlagao je da se 02ziju cije)i )rotiv njezine vlastite bolesti! da se orijentalce okcidentira.1 & razdoblju iz'eu kasnog $;. i "#. st. došlo je do )o'aka u orijentaliz'u! uključuju(i i  )o'ak u )rioriteti'a. Biše se ne 'o4e nedvojbeno re(i kako je euro)ska )revlast nad Orijento' )rirodna stvar niti se )ret)ostavlja kako Orijent treba za)adno )rosvijetljenje. ibb govori kako Za)ad sada treba )roučavati Orijent kako bi se unijela svje4ina du/a u sterilnu s)ecijalizaciju. 2ko Orijent ovdje )o)ri'a obrise uloge )artnera! razlog je ili taj da je Orijent  )ostao ve(i izazov ili je *uro)a u kulturnoj krizi. Said se osvr(e na stanje te'e o isla'u u orijentaliz'u. Orijentalisti koji se bave isla'o' nikad ne vide svoje odbijanje isla'a ni kao korisno ni kao stajalište koje i')licira bolje razu'ijevanje nji/ove vlastite kulture. Said vjeruje kako se )rije 'o4e re(i da nji/ovo odbijanje isla'a na)rosto )ojačava nji/ov osje(aj o nad'o(i euro)ske kulture. 6akve su tendencije auto3ugraene kroz istra4ivanje Orijenta u $;. Stolje(u. Prito' se i sa' isla' i  )odručje isla'a )ro'atrao iz )ers)ektive 0biblijskog1 )odručja. S'atralo se da su a)strakcije što nudi orijentaliza' u )ri'jeru isla'ske civilizacije dobile novu vrijednost! budu(i da se  )ret)ostavljalo kako je isla' djelovao onako kako su to orijentalisti rekli! )ret)ostavljalo se i da 'oderni isla' ne(e bti ništa više od nanovo )otvrene verzije starog isla'a. Polo4aj isla'a je retrogresivan! a isla'ski orijentalist kroz svoju studiju izra4ava na)rosto ot)or  Orijenta )rilagodbi. 

9ousi @assignon! iako roeni katolik! nastojao je u )ot)unosti razu'jeti isla' i sukob isla'a s 4idovstvo' i krš(anstvo'. @assignon je! 'euti'! svejedno )ogrešno razu'io isla' )rvo  jer ga je branio od Za)ada i od vlastite ortodoksnosti! drugo jer je ostao )ri generalizaciji 7  se'itsko! euro)sko! orijentalno! itd. Eije tu'ačio tu vjeru! na kraju! ništa više od 0)rosječnog 'usli'ana1. Isla' je bio te'eljno )ogrešno )redstavljen na Za)adu! ali je )ravo )itanje 'o4e li se išta is)ravno )redstaviti i nisu li re)rezentacije )rvo ugraene u jezik! a zati' u kulturu! institucije i )olitički a'bijent.  Eakon drugog svjetskog rata i nakon svakog ara)sko3izraelskog rata 'usli'an je )ostao figura u kulturi! znanosti! )olitičkoj i ekono'skoj strategiji S2-3a. -rugi' riječi'a! te4ište više nije u *ngleskoj i Francuskoj! ve( se )rebacuje u S2-. Poslije $;ekao je da su odabrani da vladaju svijeto'.1 6akve 'isli )odu)irali su akade'ski graani! čak i )ot)uno neadekvatni! koji su reci'o ignorirali o)(ejasne činjenice )o)ut ključne strateške va4nosti Srednjeg istoka. Po završetku ". svjetskog rata Orijent je s'jesta )rešao u ruke S2-3a kao )olitičko i ekono'sko )itanje. & društeno3znanstveno' )oretku stvari! bare' )o )itanju S2-3a! jezični studij je )uko sredstvo za ostvarenje viši/ ciljeva! svakako ne za čitanje knji4evni/ tekstova. >adno orue  )oliekono'ski/ stručnjaka. Sustav ideološki/ fikcija 7 orijentaliza' 7 i'a svoje ozbiljne i')likacije. S2- )o)rilično ula4e u Srednji Istok. 2ko u 'euvre'enu 2ra)i! 'usli'ani ili tre(i i četvrti svijet! nakon svega! krenu neočekivani' )ute'! ne(e'o se iznenaditi da na' orijentalist ka4e kako to sa'o )otvruje ne)o)ravljivost orijentalca i stoga dokazuje da i' se ne 'o4e vjerovati. @etodološke )ogreške orijentaliz'a ne 'ogu se braniti iskazo' kako se radi o za)adnjaci'a  )a oni ne 'ogu osjetiti Orijent niti iskazo' kako je stvarni svijet doista drugačiji od orijentalističkog )rikaza. Zani'ljivo je! za)ravo! to što se orijentaliza' )roširio na sa' <

Orijent. 2ra)ski svijet danas je intelektualni! )olitički i kulturni satelit S2-3a. Sveučilišta u ara)sko' svijetu slijede kolonijalne uredbe: stotine učenika u razredi'a! )ot)la(en i izraen kadar! )olitički sastanci! itd. 2ra)ski studenti u brojčanoj nad'o(i odlaze studirati u S2-. Orijentaliza' zainteresirano' 2ra)u o'ogu(uje da koristi za)adnjačko školovanje kako bi 0ovladao1 vlastiti' narodo' . Paradoks je da 2ra)in vidi sebe kao /oll+oodskog 2ra)ina. -anas je teško izbje(i ti)izirano i dualno )roučavanje dvije vrste. Proble' je )osti(i da  )roučavanje odgovara iskustvu i da ga na neki način oblikuje iskustvo! koje (e )roučavanje 'o4da rasvijetliti ili )ro'ijeniti. & svako' slučaju 'ora se izbjegavati orijentalizacija Orijenta. Said s'atra kako se dovoljno )oduzelo u /u'anistički' znanosti'a kako bi se suvre'ena znanstvenika o)re'ilo uvidi'a! 'etoda'a i ideja'a koje ga 'ogu osloboditi rasni/! ideološki/ i i')erijalistički/ stereoti)a one vrste što i/ je )ru4ao orijentaliza' tijeko' svoje )ovijesne )revlasti. 2ko znanje orijentaliz'a i'a ikakav s'isao! onda je on u to'e da  je ono )odsjetnik na zavodljivu degradaciju znanja! bilo kojeg. Sada 'o4da više nego )rije. 0Oni se ne 'ogu )redstavljati! nji/ se 'ora )redstavljati1. Karl @ar

Bibliografija:

*d+ard ,. Said! Orijentalizam! Konzor! $;;;.! Zagreb -aniel @artin Barisco! Prikazivanje i predstavljanje Orijentalizma! >eading Orientalis': Said and t/e &nsaid! &niverst of ,as/ington Press! "##<. ?