NavigacijaPocetnaUsluge i proizvodiO BukovaciUzgoj BukovaceGalerija slikaKontaktiku posudu pa je zalijte proključalom vodom. Slama je pripremljena za zasejavanje kad se ohladi na 20–25°C. Samozasejavanje supstrata (slame) vršimo na taj način što u veliki džak Marko JovanovicSelo Orljane, 18 410Opstina Doljevac,Srbija018 / 819 670064 / 477 77 60Bukovaca (Pleurotus ostreatus) Uputstvo za uzgojBukovacu nije tesko uzgajati. Za uspesno uzgajanje, odnosno da bisupstrat dao svoj maksimum u prinosu za odredjeni vremenski period (ekonomski isplativ vremenski period koji zavisi od tezine,tvrdoce, vrste sirovina i kolicine micelija u njemu - oko 100 dana)treba obratiti paznju na vise parametara. Ovde cemo Vam izlozitineka najosnovnija uputstva za uzgoj i opremanje prostora.Pre ubacivanja supstrata u uzgajaliste najpre treba opremiti prostoriju po odredjenim pravilima. Najpre treba obezbediti stalazena kojima se postavljaju supstrati.Stalaze (police)Stalaze se mogu praviti od raznih materijala i na razne nacine.Poznato je da je prinos veci (u odredjenom vremenskom periodu),ako su stalaze napravljene tako da je supstrat postavljen uspravno,nego kada je u lezecem polozaju. Rastojanje izmedju supstrata treba da bude najmanje 30cm, od poda najmanje 15cm a od plafona najmanje 40cm.VentilacijaBukovaca trosi vrlo mnogo kiseonika tako da je za uspesan uzgoj potrebno ugraditi jake ventilatore. Iskustvo nam govori daventilatori nikada nisu prejaki, sto su jaci to je bolje. Nedovoljnaventilacija se moze odraziti smanjenim prinosom, kvalitetom bukovace, kao i duzim vremenskim periodom izmedju dve berbe.Za vece prostorije preporucuje se da umesto ventilatora buduugradjene turbine.Ventilator pre ugradnje treba obloziti limom tako da otvori buduispred i iza ventilatora. Zatim ga treba ugraditi u zid, ispod plafona,tako da prednji otvor lima bude u uzgajalistu a zadnji sa spoljnestrane zida. Na zadnji limeni deo neophodno je postaviti sto sitnijumrezu, radi sprecavanja ulaska sitnih insekata. Bitno je znati da bukovaca ne voli promaju. Promaja u uzgajalistu moze pruuzrokovati klobuke nepravilnog oblika, jer se gljiva na taj nacinstiti od nje. Zbog toga se na prednji otvor lima ventilatoranadogradjuje tunel. Tuneli se obicno izradjuju od najlona ili plasticnih cevi, ali mogu biti i od drugih materijala. Zatim se nanjima prave mali otvori za ubacivanje svezeg vazduha, ali tako danikako ne smeju biti okrenuti prema supstratu.Izbacivanje potrosenog vazduha je, takodje, vrlo vazan procesventiliranja bukovace. Ugljen-dioksid koji se stvara je tezi odvazduha i pada na dno uzgajalista. Za njegovo izbacivanje mozemokoristiti slabije ventilatore. To posebno vazi za nadzemnauzgajalista, gde se izbacivanje ugljen-dioksida moze vrsiti i provetravanjem otvorenim vratima, ali je, ipak, potrebno ugraditi iventilatore. U podzemnim uzgajalistima je neophodno ugraditiventilatore, po mogucstvu malo jace. Oni se obicno ugradjuju na plasticne cevi precnika od najmanje 100mm, mada je mogucekoristiti i druge materijale, tako da se ulazni otvor cevi nalazi na dnu prostorije, a izlazni van prostorije.Ugradjuje se na ulazniotvor.Ventilator za ubacivanje vazduha mora neprekidno da radi, osimujutro i uvece kada se moze na kratko iskljuciti (15-30 minuta).Ventilator za izbacivanje vazduha u nadzemnom uzgajalistu trebada radi oko 30 min.u jednom casu,a u podezemnom neprekidno.Rad ventilatora prvenstveno zavisi od jacine koju poseduju,velicine uzgajalista i kolicine supstrata u uzgajalistu.Rasveta &ndash osvetljenost uzgajalistaZa osvetljenje u uzgajalistima bukovace se koriste bele i plaveneonske sijalice (12-14h ukljucena svetlost, 10-12h iskljucenasvetlost, dan-noc). Kolicina i raspored belih neonskih sijalicazavisi od velicine prostora i rasporeda supstrata u uzgajalistu (7-10na 30m2). Bukovaca ne trazi previse svetlosti. U uzgajaliste treba postaviti bele neonske sijalice na plafonu i na zidovima, tako dasvetlost ravnomerno pada na sve supstrate, po mogucstvu prvo postaviti stalaze i supstrate i posle toga odrediti polozaj sijalica.Plava svetlost takodje doprinosi boljem prinosu bukovace. Plaveneonske sijalice se postavljaju na plafon i to po jedna na svakih10m2, nezavisno od rasporeda supstrata.Bukovace koje dobijajumanju kolicinu svetlosti ce imati vece stablo (drsku), a klobuk manje velicine.TemperaturaTemperatura uzgajalista mora biti kontrolisana, zavisno od soja(letnji ili zimski). Zimi temperatura ne sme da padne ispod 14oC,zato sto supstrat nece davati prinose u ocekivanom roku, vec ce se bitno usporiti, dok bi temperatura ispod 10oC mogla i trajno da gaosteti. Idealna temperatura za zimski soj je 14-17 oC.Karakteristika zimskog soja je da mu ni veca temperatura od 17oCnece smetati, dok letnji soj ne moze uspevati na niskimtemperaturama. Za letnji soj idealna temperatura je 17-20oC. Ukoliko bi bila visa od 24oC doslo bi do usporavanja prinosa a onaod preko 30oC bi dovela do trajnog ostecenja.Dakle, bukovaca zahteva ujednacenu temperaturu, tako da je zanjen uzgoj najbolje koristiti dobro izolovana uzgajalista, odnosno podzemne prostorije. U slucaju nadzemnih prostorija, izolacijutreba postavljeti sa spoljne strane zida.VlaznostBukovaca neophodnu vlaznost
dobija na dva nacina: upija je izvazduha i iz samog supstrata. Idealna vlaznost vazduha uuzgajalistu treba da bude 85%. Treba izbegavati da vlaznostvazduha pada ispod 80% i da prelazi 90%. Ako bi presla 90% ne bidoslo do ostecenja supstrata , ali bi doslo do pojave flekica poklobuku pecurke.Posle par berbi bukovaca potrosi vecinu vlage iz supstrata, sto cerezultovati smanjenim prinosom. Zato je potrebno da se u supstratnalije vode oko 10-15% od pocetne tezine supstrata (npr. ako jesupstrat u pocetku tezio 30kg, treba naliti oko 3l vode). Prva berbaobicno daje najveci prinos, ali u sledecim moze doci do podbacivanja. Za taj stadijum se kaze da supstrat odmara. Tada netreba vrsiti dolivanje vode u supstrat, ali ukoliko i sledeca berba podbaci onda je to siguran znak da nema dovoljno vode u supstratui neophodno je doliti je. Dolivanje vodom se vrsi 10 dana nakon berbe. Za to vreme se hifa regenerise i dolivanje vodom u tom periodu dovodi do pojave zelene plesni u supstratu.Dobro je znatiU fazi inkubacije potrebno je drzati temperaturu na 18oC.Ventilacija i svetlost nisu potrebni u ovom periodu, pa se ukljucujutek po pojavi prve pecurke. Tada treba obratiti paznju na svenavedene parametre (vlaznost, temperatura, ostevljenje,ventilacija) i postaviti ih u sto optimalnije vrednosti. Bukovaca jespremna za berbu kada se klobuk ispravi. Ako se pecurka ne ubere u tom periodu okrajci klobuka ce poceti da se suse i pustice spore(beli prah) a bukovaca ce poceti da gubi na tezini.Poznato je da bukovaca najbolje radja kada se posle kise pojavisunce. Tada je temperatura odgovarajuca, dok su maglovitost ivlaznost vazduha u porastu. Takve uslove u letnjem i zimskom periodu nije lako stvoriti. Zato je potrebno pridrzavati se sledecih pravila.U zimskom periodu treba vrsiti dogrevanje, ali tako da grejaci ne budu otvoreni kao npr. kod kalorifera, jer u tom slucaju dolazi dosagorevanja kiseonika i smanjivanja vlaznosti vazduha. Nije loseda se ispred ventilatora, u limenom delu, ugrade grejaci manjesnage, koji bi imali ulogu da samo malo zagreju vazduh uuzgajalistu. Za dogrevanje se mogu koristiti grejna tela koja radena principu radijatora, gde bi grejaci bili postavljeni u dunjem delu, preliveni vodom. Gornji deo ima male otvore kroz koje isparavakljucala voda, povecavajuci temperaturu, vlaznost, maglovitost ikolicinu kiseonika u uzgajalistu.U letnjem periodu je potrebno stalno prskanje poda uzgajalista,radi povecavanja vlaznosti. U slucaju da nema zadovoljavajucihrezultata najbolje je obezbediti ovlazivace vazduha.VaznoPostoji mnogo faktora koji mogu lose uticati na uspesan uzgoj bukovace. Najcesci su pojava bakterija i zelene plesni u supstratu imusice u uzgajalistu.Bakterije se najcesce pojavljuju u fazi inkubacije supstrata. Zato jeneophodno izvrsiti dezinfekciju uzgajalista i voditi racuna da se bakterije ne unesu preko odece,cipela ili ruku. cesto se pojavljujuako u blizini kokosijih (salmonella, u supstratu se pojavljuje unarandzastoj boji), svinjskih, govedjih i dr. izmeta. U takvim slucajevima je potrebno da se ispred uzgajalista izgradi prostorijaza presvlacenje i dezinfekciju.Svaka boja supstrata u fazi inkubacije sem bele (razvoj hife usupstratu) je znak da je supstrat zarazen i treba ga odmah odstranitiiz uzgajalista i isprskati fungicidom i zatvoriti rupe na ostalimsupstratima da ne bi doslo do sirenja bakterija i na njima.Zelena plesan (budj) se moze pojaviti iz vise razloga. Vazno je datemperatura u fazi inkubacije u uzgajalistu bude 18oC, da higijena bude na visokom nivou, kao i da nema musica.Musica u uzgajalistu moze biti vrlo opasna, narocito u perioduinkubacije. Moze da oseti bukovacu i na vise kilometara, hrani semicelijumom i izaziva zelenu plesan. Nije preporucljivo da se protiv musica upotrebljavaju otrovna sredstva, vec se na otvorestavljaju sto sitnije mreze, a unutar uzgajalista lepljive trake poredsvake neonske sijalice i otvora.I na krajuBukovaca nije jednostavna gljiva za uzgoj. Ipak, uz postovanje predhodnih saveta, posao se sastoji u pracenju parametara i berbirodova. Fizickog posla nema mnogo. Prinos bukovace je obicnooko 30-40% od tezine supstrata. Ako posle prvog uzgoja prinos bude manji, onda neki od navedenih parametara nije ispostovan itreba ga sto pre dovesti u optimalnu vrednost. Botanix časopis o biljkama i baštovanstvuUvod Arhiva Pretraživanje Kontakt Foto galerija ћирилицаsrpsko izdanjeUzgajamo bukovaču (Pleurotus ostreatus) Bukovača (Pleurotus ostreatus) je u poslednje vreme popularnijačak i od šampinjona. Štaviše, u odnosu na šampinjone bukovačaima i jednu veliku prednost – ne možete je pobrkati s otrovnomzelenom pupavkom.Bukovača (Pleurotus ostreatus) je bogata vitaminima,aminokiselinama i mineralnim materijama koje štite ljudskiorganizam od dejstva toksičnih materija. Takođe pomaže prilikomsmanjivanja nivoa holestorola u krvi, a kao niskoenergetska hrana je pogodna i za redukcione dijete. Pretpostavlja se da sadrži imaterije koje imaju antikancerogeno dejstvo.Uputstvo za uzgajanje bukovače (Pleurotus ostreatus)Uzgajanje bukovače se vrši na 2 načina – mogu se uzgajati ili naslami u najlonskim džakovima, ili na drvenim oblicama.Uzgajanje na slami u najlonskim džakovima Prvo pripremiteslamu. Pre zasejavanja je potrebno izvršiti sterilizaciju slame, kako bi se uništile
bakterije, buđ i ostale gljivice. Sterilizaciju možeteizvršiti na 2 načina:slamu stavite u veću posudu (kotao, stari lonac), zalijte vodom i natemperaturi oko 100°C kuvajte 1 čas. Slamu ostavite da se ohladina 20–25°C.druga (i mnogo jednostavnija) mogućnost je sledeća: slamu staviteu velnaizmenično ređamo slamu i izdrobljeni micelijum. Jedno pakovanje micelijuma je dovoljno za zasejavanje 15–20 kg vlažneslame, što odgovara najlonskom džaku veličine oko 50×100 cm.Kad džak napunite zatvorite ga (zavežite). Uz pomoć žileta ili nožana džaku napravite 3–5 cm velike proreze, oko 10 proreza na 1džaku. Ako budete uzgajali bukovaču u sredini s niskomvazdušnom vlagom napravite manje proreza (kasnije u slučaju potrebe napravite više proreza). Posle zasejavanja džakovesmestite u polusenku (tako da na njih ne sija direktno sunce).Idealna temperatura za uzgajanje bukovače iznosi 15–25°C. Što je temperatura viša bukovača brže raste (na višoj temperaturi semeđutim i brže iscrpe hranljive materije iz slame). Zato je dobrotemperaturu prilagoditi tome koliko bukovače trenutno zahtevate.Ako bukovača bude rodila više nego što ste u stanju trenutno daupotrebite – prenesite je na hladnije mesto. Ako vam je potrebnoviše bukovače – stavite je na toplije mesto. Bukovača rađa 3–4meseca posle čega su hranljive materije u džaku iscrpljene i potrebno je pripremiti novu kulturu (što se može postići izasejavanjem stare slame). Od jednog pakovanja možemo dobiti2–4 kg bukovače.Uzgajanje na drvetuU prirodi bukovača raste na drvetu lisnatog drveća. Zato je možeteuzgajati i na drvenim oblicama dužine 30–80 cm. Možeteupotrebiti oblice svih vrsta lisnatog drveća (ne četinara!). Drvo ne bi trebalo da bude starije više od pola godine od odsecanja. Postojimnogo mogućnosti zasejavanja oblica bukovačom. Bitno je da bukovača dođe direktno u kontakt sa drvetom kako bi hife bukovače mogle prorastati u drvo. Micelijumom obrasle kočićekasnije zabodite do 1/3 u zemlju u bašti, na mestu koje je u polusenci. U slučaju suše ih prskajte vodom. Oblice rađaju 2–5godina (u zavisnosti od hranljivosti drveta).Prodaja rasade bukovače