SKRIPTA Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu. Od srednjeg vijeka do suvremenog doba
DALIBOR ČEPULO b Lega Napomena: Prvi dio knjige je nešto slabije obrađen i ne sadrži Ugarsku i Austriju. Ostatak je i više nego dovoljan, sretno svima Isprike bog veliki!"mali! slova i pravopisni! grešaka.
1
BIZANT POLITIČKI I DRUŠTVENI RAZVOJ Rimsko carstvo dijeli TEODOZIJE 395. na 1. Pars Occidentis-zrc 2. Pars Orientis-irc ili bizant àjedini stvarni nasljednik rimske države nakon propasti zrc 4!. "izant se razvio # složen# imperijaln# $e#daln# držav# s %elensko-orijentalnim obilježjima. &tio je održati nadzor nad pojedinim dijelovima nekada'nje( zapadno( carstva i tako neposredno #tjecao i na podr#)ja # koja s# se doselili &rvati.
3 faze razvoja Bizana * +. kraj 4. do po)etak ,. stoljea ++. po)etak ,. do kraj 13. stoljea +++. do kona)ne propasti države 1453. prvoj se $azi #obli)ava osnova bizantske države-(r)ka k#lt#ra/ rimska ideja o državi i kr'anstvo 0crkvena or(anizacija. "izant se smatra jedinim pravim na!"je#ni$o% Rimsko( carstva. o k#lt#rna osnova je obilježena (r)kim jezikom i k#lt#rom. 5. i !. stoljee obilježili s# napadi Perzije 0rije'eno mirovnim sporaz#mom / barbara/ vizi(ota/ %#na i ostro(ota.
JUSTINIJAN &' #tokratski car/ osi(#rao podložnost crkve državi/ centralizirao #prav#/ 'irio se # $rik# i na zapadni dio nekada'nje( Rimsko( carstva (dje je osnovan e(zar)a sa sjedi'tem # Raveni. àdalmacij# dobiva darovnicom 43. -donosi *or+,! i,ri! -ivi"i! 0j#stinijanov# kodi$ikacij# bo( prodora avara/ slavena i arapa/ .ERAKLIJE dijeli držav# na vojna podr#)ja-teme i #vodi STRATIOTE-vojnici seljaci koji s# dobili na #živanje državn# zemlj# #z obvez# vojne sl#žbe
ZE/LJORADNIČKI ZAKON 01'2' !4 -'titi slobodni selja)ki posjed kao imovinsk# osnov# stratiotsko( s#stava i sankcionira nje(ov# povred# ànjime je #sporeno pretvaranje slobodni% seljaka # kmetove i pravom prvok#pa roaka jer time zemlja ostaje # zajednici bo( to(a je veina stanovni'tva slobodno selja'tvo 0.-,. st. SEOSKE OP5INE-plaaj# jedinstveni porez na koji s# solidarno od(ovarali )lanovi zajednice 0tako je #reeno zbo( #)inkovitije( #biranja poreza Odvajanjem ("avarine 0individ#alno( poreza-tereti svako( stanovnika od ze%"jarine 0tereti samo vlasnika zemlje/ $akti)no je #kin#to vezivanje seljaka za zemlj#. + siroma'ni seljaci opremaj# zajedno po jedno( stratiota ànapred#je proces pretvaranja slobodni% seljaka # kmetoveàdr#(a pol. 9. st/ kralj #kida pravo prvok#pa i oja)ava $r,+ni +o!je#à#brzana +ari$,"iza-ija zemlje i slabi vojn# mo 6RP+ PO78: s pravom s#dbenosti i im#nitetom/ te s kmetovima kao obraiva)ima potp#no prevladava # 11. st i post#pno se zamjenj#je s PRONIJARSKI/ SUSTAVO/-# kojem car dodjel#je zemlji'ta zajedno s kmetovima/ a ovla'tenik je d#žan na vojn# sl#žb#àpronijari izbje(avaj# vojn# obvez#àvojna mo bizanta slabiàkrižari pod vodstvom venecije 12;4. za#zimaj# cari(rad i po)inje propadanje bizzari(rad.
DR6AVNO USTROJSTVO 2
-a#tokratska monar%ija 0# prvom razdoblj# teokracija-vladar božji izaslanik i ima nadležnost # crkvenim pitanjima àv"a#ar je imao sv# vlast/ red nasljeivanja nije #reen pa oni sami odre#j# s#vladara iz vlastite obiteljiànasljee prijestolja à-ar!$i !avje i"i $onzi!orij -ima savjetodavn# nadležnost/ )ine (a najvi'i državni $#nkcionari à!ena-biv'i državni $#nkcionari/ bira cara PR?6@Rà-, :+8>à!; PRO=+>+80sk#pljaj# poreze i vr'e s#dsk# vlast à+raefe-i +reorio -najvi'i državni $#nkcionari # pre$ekt#rama Orijena i I"iri$a/ objedinjavaj# #pravn# i s#dsk# vlast à
- obna'aj# vojn#za vlast # pre$ekt#rama %a(i!ri àvi$ari -na %i"ii,% )el# dijeceza/ od(ovorni civilna pitanja i vojni
zapovjednici
7ve sl#žbenike imen#je car
RAVENSKI E7ZAR.AT-osnovan # pol. !. stoljea # italiji0i +stra i :almacija/ do osvajanja Aan(obarda 51./ na )el# m# je bio vojskovoa-BR& On objedinjava p#n# civiln# i vojn# nadležnost TE/E-po #zor# na or(anizacij# e(zar%ata/ #strojio i% &eraklije -na )el# im je strate( 0vojskovoa/ okr#žen stožerom sl#žbenika koji r#kovode vojnim poslovima/ $inancijama/ poslovima civilne #prave i s#dskim poslovima 0protonotar àvojna sna(a s# stratioti iže jedinice teme s# TUR/E I BANDE
Za#ar!$a e%a-9. stoljee/ sl#žila kao osnova za održanje bizantske vlasti na isto)nom jadran#/ no ve # 1;. st. se individ#aliziraj# dalmatinski% (radovi -zadarski prior 0na)elnik je strate( PRAVO >ORP7 +R+7 >+=+A+7 0529-524 -bizantski carevi nakon -or+,!a nastavljaj# s dono'enjem zakonaànove""aeà. st. ànomos 0zakon =ažni s# bili i Ze%"jora#ni8$i za$on Pomorski zakon #tje)e na pomorsko pravo na isto)nom jadran# # srednjem vijek# Vojni za$on ++. zemljoradni)ki zakon-primjenj#je se # na'im krajevima E*LO7A-prir#)nik za s#dove s najvažnijim propisima bra)no(/ nasljedno(/ i kazneno( prava i post#pka-,. stoljee + vladari makedonske dinastije nastavljaj# donositi propise- BAZILIJE &'-prir#)nik PRO&+RO àto je bila zbirka propisa javno( i privatno( prava à,,!. pro'irena je carevim novelama # zbirci PBOB-nije imala oblik zakona/ ali je imala zakonsk# sna(# i bila 'iroko pri%vaena "+A+6 Aava 4. ,,. je preraeni >orp#s i#ris civilis koji izostavlja neke nje(ove zastarjele djelove. &C"+"AO7-14. stoljee-privatna zbirka kazneno( i (raansko( prava 6R@6O/ bizantsko pravo nastavlja tijek rimsko( prava # novim okolnostima/ zamjenjeno je individ#alno vlasni'tvo podijeljenim/ ne primjenj#j# se neki instit#ti obvezno( prava/ # kaznenom post#pk# do izražaja dolazi inkvizicijsko na)elo/ slobodna primjena m#)enja/ pok#'aj se kažnjava kao po)injeno kazneno djelo 0i s#dioni'tvo/ a smrtna kazna je za (otovo sve delikte protiv države/ vjere/ života/ tijela i imovine.
3
/LETAČKA REPUBLIKA POLITIČKI I DRUŠTVENI RAZVOJ Provala barbara # 5. i !. st. àdolazak Aan(obarda na oto)ie i stanovni'tva iz #n#tra'njosti na obal#ànastaj# manja naselja. Prvo je to podr#)je bilo pod vlasti "izanta 0preko Ravensko( e(zar%ata/ a neposredn# vlasti maj# trib#ni na )el# pojedini% naselja koji se s#kobljavaj# i !9. biraj# vojvod# 0:C/ koje( imen#je car. à51. Aan(obardi za#zimaj# la(#n# i #obli)ava se za'tiena (radska jez(ra na oto)i# RIALTO-tamo stol#je vojvoda 0d#žd >&76+D mirom ,12. =enecija pripada "izant#/ s pravom slobodne tr(ovine s $rana)kom/ time se 'iri i ja)a/ da bi kona)no A@OD "AOD lekseja 6ommena 1;,4. dobila položaj neovisne države # vazalnom odnos# s bizantom. àtim aktom je =enecija osloboena plaanja daa/ dobila pravo slobodne tr(ovine # "izant#/ iz#zee od bizantske sl#žbene nadležnosti/ d#žd# je dodijeljena visoka tit#la PROTOSEBASTOSàa ona je morala dati pomo # borbi protiv Nor%anaE latno doba venecije je s d#ždom nricom :andolom-:#F =enetiae/ :almatiae et >%roatiae/ osvojio je adar/ >ari(rad 0# njem# je #stanovio latinsko carstvo-imao #prav# # 3G4 cari(rada
VIJE5E /UDRA*A 0/a"o vije9e4 -prva polovica 12. stoljea àima nadležnosti koje o(rani)avaj# d#ždev# vlast àtime je #spostavljena mleta)ka 6OD Rast venecije traje do otkria merike i napredovanja Osmanlija/ 'to i% je oslabilo politi)ki i tr(ova)ki/ i # 1. stolje# oni (#be svoji% posjeda/ a # 1,. stolje# s# potp#no skr'eni. 19!. je za#zima POAO/ kojivein# #kida Dleta)k# Rep#blik# i 19. D+ROD >DPO?ORD+8 prep#'ta &absb#r(ovcima
DR6AVNO USTROJSTVO -mleta)ke instit#cije s# nastale # okrilj# romansko-bizantske tradicije. -d#ždevi s# vladali a#tokratski i nastojali s# svoj# $#nkcij# #)initi nasljednom àDOR&+8 à#brzo savjetnici smanj#j# ovlasti d#žda i to (a svodi na doživotno izabrano( prvo( sl#žbenika :H:ov položaj je bio simboli)an 0ceremonije/ sjaj/ ali realno nije imao neke velike ovlastinajvi'i zapovjednik # vojnim po%odima i imenovanje po(lavara mleta)ke crkve 0patrijar%. -# ostalim pitanjima djel#je #z s#(lasnost ili pod nadzorom =A+6OB =+8I ili nje(ovi% tijela BIRANJE DU6DA -bira se # =A+6OD =+8I/ # složenom post#pk# koji onemo(#ava nametanje pojedinaca. :#žd je trebao položiti obeanje 0promissio kojim dobrovoljno o(rani)ava svoj# vlast. -on je predsjedao =elikim vijeem/ 7enatom 0 $oje% je o#(ovoran i dr#(im vijeima al nje(ov (las vrijedi jednako kao od svi% dr#(i% )lanova. :#žd je mo(ao biti t#žen pred s#dom. VELIKO VIJE5E -osnova mleta)ko( s#stava -nastalo # &:' !o"je9, 4,; )lanova izabrani% me# )lanovima tr(ova)ke aristokracije (rada Jlanstvo je kasnije bilo zatvoreno na )lanove koji s# # njem# posljednje 4 (odine/ a kasnije i nasljedno i stje)# (a nji%ovi sinovi kad navr'e 25. àono donosi zakone/ ima pravo rje'avanja svako( predmeta javne prirode/ nadzire razli)ita tijelaK à+"+R BO@O=O 7= :RH= 7AH"+6 kroz kompliciran post#pak 0zbo( spletki SENAT ;;VIJE5E U/OLJENI.;; 4
-najprije !;/ pa 12; )lanova koje bira =eliko vijee izme# patricija stariji% od 4; (odina #z mo(#nost ponovno( izboraLvei broj izvanredni% )lanovaMdo 3;; )lanova àsto(a senat može bolje raspravljati 0manje i% je od veliko( vijea # zadjedni)kim pitanjima àsenat onda polako pre#zima #lo(# (lavno( #pravno( tijela # veneciji -sastajao se svaki dan/ #z obavezno pris#stvo senatora *odl#)ivao je o rat# i mir#/ $inancijama/ porez#/ plovidbi/ tr(ovini/ izbor# vojni% )asnika/ imenovanj# veleposlanika/ voenj# diplomatski% poslova àbavio se javnom #pravom na cijelom mleta)kom podr#)j# 0dalm. (radovi
KOLE7IJ -priprema radi i odl#ke senata -1; )lanova 7+BOR+ i 1! D:R> 0m#drace bira i% senat na ! mjeseci s pravom 2 reizbora i izmjene po trojice )lanova àkontin#itet djelovanja àneka vrsta NNvladeNNs m#dracima/ zad#ženim za vojne i #n#tarnje poslove SI7NORIA -dr#(o tijelo izvr'ne vlasti s protokolarnim $#nckijama J+ B* d#žd/ ! nje(ovi% savjetnika 0malo vijee/ i 3 pro)elnika =ijea )etrdesetoriceR@+ < SAVJETNIKA bira veliko vijee s popisa koje( je sa)inio senat -oni otvaraj# pisma naslovljena na d#žda/ s#djel#j# # a#dijencijama i zamjenj#j# d#žda # predsjedanj# izbornim tijelima =+8I J@R:7@OR+> 0=UARANTIA -4; )lanova -s#dski or(an/ s#di civilne i kaznene predmete
VIJE5E DESETORI*E -brine za si(#rnost države -neo(rani)ene ovlasti/ nadzire sve/ )ak i =eliko vijee -)lanovi birani na (odin# dana/ bez mo(#nosti reizbora
UPRAVNO2TERITORIJALNA PODJELA /LETAČKE DR6AVE :OB:O-podr#)je pod neposrednom vla'# d#žda -)ine (a oto)ii koji )ine (radL Stato da Mar 0pomorska država-)ine (a mleta)ki posjedi # istri/dalmacijiKsv#(dje Stato da Terraferma 0zalee-zalee venecije-veneto/ venezia (i#lia/ isto)na lombardija i roma(na PRAVO -#(lavnom vrijedi na :OB:/ ali i na ostalim podr#)jima pod nji%ovom vla'# àrazvilo se pod #tjecajem lan(obardsko( i $rana)ko( prava koje je potisn#lo rimskobizantsko pravo àrimsko-bizantsko
pravo e biti oživljeno kroz ope pravo-i#s comm#ne VRELA /LETAČKO7 PRAVA Privile(iji $rana)ki% i njema)ki% vladara izdavni ,4;. Ratio de le(e Romana s pojedinim odredbama rimsko( prava i "iblije Parv#m stat#t#m-sadržava dop#njene pravne obi)aje +#dicia a probis i#dicib#s prom#l(ata-kompilacija od 5 (lava sažeti% oblika s#dski% odl#ka -donio i% je (lavni s#dski or(an d#žda-c#ria de proprio a prijelaz# iz 12. 13. 7toljee pravo se po)elo sk#pljati # stat#tarne zbirke manje( opse(a* birka Ranieria :andola 12;4. NAJVA6NIJI STATUT2&:>:. a d#žda +>OP @+POA -)ine (a 5 knji(a*(raanski post#pak/ obiteljsko/ nasljedno/ stvarno i obvezno pravo 5
àpolovinom
14. 7toljea m# je dodana i !. 6nji(a-Aiber seFt#s adition#m et correction#m -ona ima ispravke i dop#ne koji s# se nastavili dodavati i poslije àtaj stat#t bio je # primjeni do kraja mleta)ke rep#blike/ važne s# i (lose koje s# dodavane #z pojedine (lave -on se primjenj#je na sve osobe podložne vlasti mleta)ke 0do(ado i sva dr#(a podr#)ja/ no to se primjenjivalo samo na 6reti/ ostala podr#)ja s# veinom sama sebi donosila propise %e%e àon propis#je .IJERAR.IJU +ravni) vre"a 0vrijedi i # dalm. + istri 1. 7@@@-ako nije propisivao neko pitanje onda se poseže za analo(ijom/ nakon to(a obi)ajima/ a ako ni to ne pomaže/ onda s#dac donosi od#k# prema savjesti tj. pravi)nosti àto posljednje vrelo je s#)ev R"+@RD/ ima (a svatko ko obna'a nek# javn# d#žnost/ te ima pravo pres#diti sl#)aj prema svom osjeaj# pravi)nosti àna taj se na)in onemo(#ava #tjecaj rimsko( prava koje je prodiralo # praksi # nedostatk# bolje( rje'enja -d#blji smisao leži # tome da je venecija ne(irala s#verenitet 7veto( rimsko( carstva isklj#)enjem primjene nje(ovi% propisa 6O PR=O* @iepelov A+"R PROD+77+O+7 DA?+>++ 1232. àzamijenio starije zbirke kazneno( prava/
?RANAČKA POLITČKI I DRUŠTVENI RAZVOJ -nastala je # 5. 7tolje# DR6AVNO USTROJSTVO ?RANAČKI VLADAR -kralj odnosno car -vlada # opem interes#/ vr'i vladarsk# vlast kao ratni voa àosvojio je državno podr#)je kao svoj ratni plijen/ odnosno osobni posjed -on djel#je kao vazal prema svojim podanicima 6r#na se prenosi na kraljeve sinove pa s# oni RC ?R>ORD a 6arlove kr#nidbe ,;;. Bodine 0imao je samo jedno( sina A#dovika pobožno(/ država se pojavlj#je kao vladarev P@R+DO+D 0ba'tina/ o)evina/ isprepli# se privatnopravni i javnopravni elementi àvladar je otac # obitelji kao za'titnik i s#dac/ ima neo(rani)eno pravo izdavanja naredbi i zabrana # oblik# propisa )ije je po'tovanje zaja)eno kaznama 6RA8= :=OR -)ine (a savjetnici iz reda najvi'i% predstavnika crkve i velika'a D8OR:OD-#pravlja životom na dvor#/ #pravom/ predsjeda narodnim sk#p'tinama-nema (a # karolin'ko doba :=OR76+ BRO?-s#dska nadležnost/ predsjeda kraljevim s#dom/ brine o izvr'enj# pres#da/ nakon majordoma pre#zima nje(ove poslove i brine o dvor# R?R:R-#pravlja kraljevskom pisarnicom/ )#var državno( pe)ata kojim s# #vjeravani kraljevi akti/ >OD7 7@"A+-nadzire kraljeve staje i najvi'i zapovjednik 77>A7-brine o opskrbi R&+6PA-za karolin(a na )el# dvorsko( aparata/ d#%ovna osoba bavi se crkvenim pitanjima SKUPŠTINE 76P@+ 8=+B PAD7@=-najvažnija politi)ka i vojna pitanja OPI 76P@+-sva važna državna pitanja koja je vladar obi)no po'tivao/ potvr#je vladareve kapit#lare @R+@OR+8A PO:8A BRO?O=+8-na )el# (ro$ 0imen#je (a kralj/ ima vojne/ #pravne/ $inancijske i s#dske ovlasti >@-opine slobodno( stanovni'tva/ na sk#p'tinama bira t#n(ina-ima s#dske i #pravne ovlasti DR6 +A+ DR6BRO?O=+8-na (rani)nim podr#)jima 0osnovao i% karlo veliki
6
à?#rlanijska
mark(ro$ovija-ob#%vaa podr#)je naseljeno &rvatiima-# 9. 7tolje# s# joj podložni knezovi "orna i Aj#devit Posavski koji je podi(ao b#n# protiv $#rlansko( mark(ro$a.
PRAVO -objedinjava ono pravo koje vrijedi na prostor# $rana)ke/ ono kojim svojim propisima #vode vladari/ i ono koje po na)el# personaliteta ovisi o plemenskoj pripadnosti Ae(es barbaror#m i le(es romanae barbaror#m-zbornici rimsko( prava karakteristi)ni • za $rana)ko pravo-#tjecaji rimsko( prava/ kr'anstva i vladarevi% interesa 6apit#lari-vladarska vrela/ opi propisi kojima s# karolin'ki vladari dop#njavali ili • mijenjali postojei pravni s#stav • >apit#la le(ib#s lan(obardor#m addenda i >apit#la +talica Qvrijede za sve stanovnike +talije i neposredno #tje)# na staro %rvatsko pravo ?orm#lari-predstavljaj# obrasce za sklapanje razli)iti% pravni% poslova • • +sprave-0cartae i notitae o pojedinim pravnim poslovima ?rana)ki pravni #tjecaji na na'em podr#)j# vidljivi s# kroz razvoj $e#dalni% str#kt#ra/ senioriteta/ vazaliteta/ #reenj# vlastelinstva/ sr#kt#re vlasti i or(anizacije dvora/ naziv# NNkraljNN 06arlo =eliki->arol#s Da(n#s. a neka vrela # :almaciji je #tjecala lan(obardska kodi$ikacija/ dict#m Rot%ari iz !43./ a lan(obardsko pravo je preko pravne 'kole # Paviji/ osnovane # $rana)kom razdoblj# zadržalo važan #tjecaj na $ormiranje $e#dalni% odnosa # #ropi-preko zbirke lan(obardsko( prava A+"R+ ?:ORD iz 12. 7toljea te se odrazilo i # na'im krajevima.
SVETO RI/SKO *ARSTVO NJE/AČKE NARODNOSTI POLITIČKI I DRUŠTVENI RAZVOJ àob#%vaa dana'nj# "el(ij#/ izozemsk#/ A#ksemb#r(/ vicarsk#/ jema)k#/ #strij#/ Je'k#/ 7lovenij# i znatne djelove ?ranc#ske/ 7rednje +talije i Poljske à%rvatski djelovi-+stra zapadno od Ra'e 0bez mleta)ki% posjeda/ a od 19. :o 1,;5. >jelok#pna mark(ro$ovija +stra -kr#nidbom 6arla =eliko( za cara ,;;. Bodine je obnovljeno R> à9!2. 8e 7veto Rimsko >arstvo nestalo papinim kr#jenjem # Rim# njema)ko( kralja Otona +. -# caarstv# je prevladavala njema)ka komponenta ali zbo( vi'ejezi)nosti/ vi'eeti)nosti nije bilo njema)ke nacionalne države -priroda 7R>8 je bila najbliža kon$erderaciji 1,;!. ?ranjo je abdicirao s položaja cara 7veto( Rimsko( >arstva i ono prestaje postojati
DR6AVNO USTROJSTVO *AR -bira (a nasljedni% kneževa-izbornika/ a položaj cara je nasljedan 6r#nidb# do 153;. Obavlja papa/ ali se zbo( prakti)ni% razlo(a od tada carevi kr#ne odma% po izbor#. *AREVE NADLE6NOSTI-skromne/ podjela plemiki% naslova/ dr#(e povlastice i carske sl#žbe -nje(ove nadležnosti s# #(lavnom bile o(rani)ene vla'# lokalni% vladara N;PRINČEVINN-kraljevi/ kneževi/ (ro$ovi/bisk#pi i opati koji #pravljaj# s preko 1,;; podr#)j# # 1,. 7t. carstv# je osnovni odnos bio izme# cara i ;;#r@avni) !a"e@a;;/ tj. podr#)ja kojima s# vladali nasljedni svjetovni vladari/ crkveni dostojanstvenici ili s# to bili slobodni carski (radovi koji s# pripadali nekom od deset carski% okr#(a.
DR6AVNI STALE6I-stat#s koji je davao nje(ov# nosioc# pravo na (las # :RH=OD 7"OR 0reic%sta(/ DR6AVNI SABOR-sastoji se od =+8I +"OR+6 koji s# birali cara/ =+8I PR+J= koje je imalo crkveni i svjetovni dio te =+8I 7AO"O:+& >R76+ BR:O=
7
-državni sabor daje car# s#(lasnost za svak# važn# odl#k#-rat i mir/ porez/ zakoni àslabi m# vlast
DVA *ARSKA SUDA S KONKURENTSKO/ PRIZIVNO/ NADLE6NOŠ5U -same biraj# stranke DR6AVNI KO/ORSKI SUD-ima vei broj s#daca0manji broj imen#je car/ a ostale sam s#d izme# kandidata koje predlože države koje $inanciraj# s#d DR6AVNO DVORSKO VIJE5E-# be)#/ imen#je (a car/ mo(ao se #klj#)iti i # rje'avanje neki% predmeta PRAVO *ONSTITUTIO *RI/INALIS *AROLINA &3:' -trebala se primjenjivati s#psidijarno # odnos# prema lokalnim zakonodavstvima/ on je #ni$icirao kaznena prava carstva. +mao je i za)ajan #tjecaji na razvoj kazneno( i kz post#povno( prava # srednjoj e#ropi. &R=@76O8 + 7A=O+8+ se primjenjivala kao s#psidijarno vrelo. à#vodi +6=++>+876O JAO #mjesto ak#zatorno(-sl#žbeno državno tijelo #tvr#je je li kz djelo po)injeno i odl#)#je o primjeni kazne na p)initelja/ te s tim ciljem vodi PO7@P6 koji se sastoji od +7@RB 0in#isitio + 7S8. -# ak#zacijskom post#pk# s#d odl#)#je izme# dvije s#protstavljene i ravnopravne strane/ koji se odvija na temelj# nji%ovi% za%tjeva/ a post#pak se pokree za%tjevom t#žitelja0acc#sator -s#dac je aktivni s#dionik post#pka/ on takoer istraž#je )injenice D@R+8A+ :+O >ROA+-stro(/ )esta smrtna kazna/ stro(e tjelesne kazne/ R:+A PO7@P6 @OR@Ràoni koji po)ine 'tetnj# posljedic# p#tem )aranja trebaj# biti spaljeniàto dovodi do masovni% post#paka protiv vje'tica izme# 15,;. i 1!,;. AUSTRIJA I .ABSBUR7OV*I POLITIČKII DRUŠTVENI RAZVOJ #strija je prvo bila najisti)niji dio 7veto( Rimsko( >arstva/ a onda 115!. Prekida politi)k# vez# s "avarskom i #zdiže se na razin# carsko( posjeda i nasljedno( vojvodstva. 12,. #strij#/ tajersk# i 6or#'k# sti)# &absb#r(ovci i tim podr#)je vladaj# do 191,. Oni svoje posjede 'ire i dolaze i do 8adransko( mora i 14!!. Osvajaj# RIJEKU 139!. prvi p#t se 0zbo( rasprave i otpor# t#rcima sastaje ZE/ALJSKI SABOR AUSTRIJSKI. STALE6A-on se kasnije razvija # tijelo koje se redovito sastaje radi odobravanja poreza/ odl#kama o vojnim izdacima itdKstaleži )esto i pri%vaaj# neke odl#ke nametn#te od strane vladara 1453. #strija postaje nadvojvodstvo/ 'iri se na izozesk#/ nakon po(ibije A#dovika 8a(elovia na mo%a)kom polj#/ dobiva )e'k#/ a pravo na #(arsko-%rvatsko prijestolje stje)# izborom # saborima (arske i &rvatske i 7lavonije. àzrinsko-$rankopanska #rota zbo( var'avsko( mira. -nakon to(a a#strija postaje velesila/ Darija @erezija provodi brojne re$orme/ njen brat 8osip ++.takoer. akon nje(a dolazi Aeopold ++. /IRO/ U *A/PO?OR/IJU 19. ?ranjo 1. se morao odrei Aombardije i "el(ije/ a za#zvrat dobiva =enecij#/ cijel# +7@R + :AD>+8à1,;5. Pož#nskim mirom i% predaje ?ranc#skoj #pravi ali vraa vojnim p#tem 1,13.
/eerni-% je # be)# 1,15. ajedno s R#sijom i Pr#skom osnovao SVETU ALIJANSU-zalaže se za nepromjenjivost (ranica i borb# protiv liberlani% i demokratski% revol#cija. bo( to(a od 1,15. :o 1,4,. #strija vodi posve konzervativn# politik# ?RANJO JOSIP I. #vodi apsol#tizam 1,4,./ obilježava (a centralizam/ modernizacijske re$orme/ ali ne#spje% na vanjskom plan# i represivni i (ermanizatorski režim na #n#tarnjem plan# dovode do prekida to( poretka 1,!;. + 1,!1. àtaj prekid s# obili pri%vatiti (arski i &rvatsko-slavonski sabor 8
DR6AVNO USTROJSTVO -dvorska pra(mati)ka sankcija 6RA +++. 113. tvr#je žensko pravo nasljeivanja prijestolja/ red nasljeivanja i i neraskidivost veza a#strijski% zemalja i (arske. àto je bila osnova vladanja monar%ijom do #stro-#(arske na(odbe O6UJSKI USTAV-nakon slamanja maarske revol#cije/ njime pro(la'ena #strijska >arevina SILVESTARSKI PATENT &&.-#kin#t ož#jski #stav i #veden otvoreni apsol#tizam 1,52. LISTOPADSKA DIPLO/A2VELJAČKI PATENT-vidi to skripti daljeK 7klapanje #stro-#(arske na(odbe #tjecalo je na kona)no #voenje #stavno( okvira # #strij# jer je vladar kao #st#pak za pri%vaanje to( )ina # >arevinskom =ije# morao pri%vatiti za%tjev liberalne veine zast#pnika o istodobnom pri%vaanj# TE/ELJNI. DR6AVNI. ZAKONA USTAVNO7 ZNAČAJAzasnovanim na liberalnim zasadama. àoni s# pri%vaeni zajedno s #stro-#(arskom na(odbom 1,!. + )ine PRO7+J6+ 7@= àon se sastoji od vi'e or(anski% zakona koji #re#j# temeljna pitanja poretka koja obi)no #re#je #stav 0oblik vlasti/ or(anizacija vlasti/ položaj (raana-veina/ kvor#m 1. 8e o(rani)io zna)enje =elja)ko( patenta na zemlje a#strijske polovine 2. :r#(i sadržava opsežn# list# zajam)eni% prava (raana i nacionalni% sk#pinajednakopravnost pred zakonom/ jednakopravnost vjera/ sloboda vjeroispovjesti i savjesti/ jednakopravnost jezika dioba s#stava i #prave/ #voenje #pravno( i #stavno( s#da/ porotno s#enje za najteže delikte # tisk# 3. @rei Propis#je osnivanje >R=+76OB 7: s ovlastima #stavno( s#da-tj. nadležnost za rje'avanje s#koba nadležnosti sredi'nji% i zemaljski% tijela za t#žbe (raana zbo( povrede #stavom zajam)eni% politi)ki% prava 4. 4. 7# odvojeno s#dstvo i #prava i zajam)eni stalnost s#dsko( post#pka/ porotno s#enje za najteže i tiskovne delikte/ te s#dsk# za'tit# za povrede prava # #pravnom post#pk#. 5. 8am)i pravn# i politi)k# neod(ovornost cara i pravn# od(ovornost ministara >R=+76OD =+8I à
ti zakoni #vode elemente moderne #stavnosti i osi(#rali s# miran politi)ki/i neovisno dr#'tvenis#dstvo. i (ospodarski razvoj/ #z po'tivanje prava pojedinaca/ nacionalni% sk#p'tina àipak/
vlasti s# oprezne s pravom (lasa/ slobodom tiska/ pravom ok#pljanja
12. st#deno( 191,. 8e pro(la'ena jema)ko-#strijska Rep#blika koja je rati$ikacijom mirovno( sporaz#maiz 7aint Bermainea 192;. Promijenila naziv # Rep#blika #strija i dobila 7@= koji je sastavio &7 6A7
USTAVO/ 8e #spostavljeno ?:RAO + RP"A+676O #reenje sa 7aveznom sk#p'tinom koj# )ine RO:O + 7=O =+8I/ te sa saveznim predsjednikom 0od 1929. 7e bira neposredno àosnovan je i 7@=+ 7: 193,. #strija je pripojena jema)koj # s#stav @ree( Reic%a/ ponovo stje)e s#verenost tek 1945. akon 'to s# savezni)ke sile 1955. sklopile DR6AVNI U7OVOR O PONOVNOJ USPOSTAVI NEOVISNE I DE/OKRATSKE AUSTRIJE-njime je a#strija pro(la'ena teritorijalno nepodovredivom i zabranjeno joj je (ospodarsko i politi)ko #jedinjenje s jema)kom. àtim državnim #(ovorom s# zajam)ena i manjinska prava &rvata i 7lovenaca
PRAVO -pravni razvoj #strije isprepleten je (ermanskim pravom i od 15. 7toljea recipiranim i#s comm#ne àpo)etno razdoblje je obilježeno #tjecajem lan(obardsko( i $rana)ko( prava-le(es barbaror#m i le(es romanae barbaror#m od koji% s# najvažniji bile AC ADOORD 7@. + AC "+=R+OD , 7@. -nji% e zamijeniti zakonodavstvo 6RA =A+6OB/ spre(n#to s lokalnim obi)ajima/ a 6@OA+J6 >R6= primjenj#je kanonsko pravo. 9
#striji vrijede zbirke njema)ko( prava-7>&77P+BA 1225./ 7>&T"7+BA 125. Post#pni prodor rimsko( prava # 15. 7t pridonosi #n$iciranj# dotad raspr'eno( prava àod 15;!. 7e # mno(im a#strijskim zbirkama nastoji objediniti pravno i javno pravo à# 1!. + 1. 7t se po tom primjer#/ objavlj#je niz privatni% nacrta kodi$ikacija radi pomoi 7>+D + 7@R6D s#dskim post#pcima R=O8 PR= DR+8 @R+8 -kaznenopravni zakonik >onstit#tio criminalis @%eresiana 1!,.àizmjenjen i dop#njen 1,. -nacrt (raansko( zakonika >odeF @%eresian#s 1!,. -Opi s#dski red 1,1. -Braanskopost#povni red 1,. àimali s# veliki #tjecaj na %rvatsko pravo #strijski Opi (raanski zakonik OB -imao 8=I+ @8>8 &R=@76O 6OO:=7@=O -19. 8e st#pio na sna(# # a#strijskoj pokrajini Baliciji-BA+>+876+ 6O+6. 7t#pio je na sna(# 1.1.1,12. # %absb#r'kim nasljednim zemljama i =ojnoj 6rajini. a#strijske zemlje se post#pno #vodio od 1,14. :o 1,2;. # (arsk# &R=@76 + 7A=O+8 je #veden apsol#tisti)kim dekretom 1,52./ st#pio na sna(# 1,53. à# (arskoj je #brzo nakon vraanja #stavnosti 1,!1. a sna(# vraen @R+P@R+@ a &rvatsko-slavonskom podr#)j# je nastao vrijediti do 194!. razdoblj# neoapsol#tizma s# #vedeni mno(i novi zakoni koji s# #reivali podr#)ja kazneno(/ (raansko( prava/ #prav# i s#dstvo te bilježni'tvo i odvjetni'tvo. àoni s# bili od veliko( zna)aja za modernizacij# i kodi$icirali s# do tada raspr'ene propise obi)ajno( prava i konzervativne relikteà6azneni zakon o zlo)inima/ prijest#pima i prekr'ajima 1,52. 7adržava smrtn# i dr#(e o'tre kazne npr. batinanje i okivanje/ -takoer/ 6azneno-post#povni red 1,53. e sadržava dovoljna procesna jamstva za aktivn# obran# opt#ženika 6odi$iciranje prava se nastavilo # #striji i nakon apsol#tizma àOPI+ @RBO=J6+ 6O 1,!2./ kao i 6O+ PRO7+J6OB 7@= 1,!. à6azneno-post#povni red 1,3.-#ravnotežio položaj državno( odvjetnika i opt#ženika/ i osi(#rao po'tivanje lj#dski% prava opt#ženika # post#pk#/ (lede mo(#nosti odreivanja pritvora -post#pak se po kz-post#povnom red# zasniva na inkvizitornim i ak#zatornim JA+D/ na)elima 8=O7@+ + 7DO7@+. @aj zakon/ i jo' mno(i doneseni !;-i% i ;-i% (odina bili s# osnova za %rvatske zakone donesene # re$ormskom razdoblj# ;-i% (odina @akoer/ #tjecali s# i time 'to s# se d#(o primjenjivali # %rvatskoj pop#t OB- + akona o zlo)incima/ prijest#pima i prekr'ajima 1929. =elik #tjecaj na to je imalo i %rvatsko obrazovanje/ koje je bilo zasnovano na a#strijskom model#-politi)ko-kameralna 'kola i pravni $ak#ltet # za(reb#
10
DRU7I DIO2.RVATSKI DR6AVNI I PRAVNI RAZVOJ U SREDNJE/ VIJEKU I RANO/ /ODERNO/ RAZDOBLJU &'2 razvoj #r@avno( ,!roj!va &'&'etnogeneza hrvata -%rvatsko ime se prvi p#t # s#vremenim vrelima javlja polovinom 9. stoljea # @RP+D+RO=O8 :RO=+>+ 0d#F >%roator#m. =rela koja opis#j# #o"aza$ %rata i nji%ov# or(anizacij# s# znatno mlaa i kontradiktorna. Blavno takvo vrelo je De administrando imperio / bizantsko( cara 6onstantina Por$iro(eneta iz polovine 1;. stoljea Blavnina spoznaja se temelji na ar(eolo'kim i lin(visti)kim ra')lambama/ sto(a je te'ko pon#diti posve konzistentn# teorij# o etno(enezi %rvata. -najpri%vaenija postavka je ona o nji%ovom slavenskom obilježj#/ kao i vjerojatnost da s# do'li # kontakt s nekim iran!$i% plemenom/ koje je ostavilo tra( # jezik# i naziv#. -takoer se spominje # nekim postavkama da s# %rvati narod (otsko( i iransko( porijekla/ te da s# ratni)ki sloj a ne etni)ka sk#pina. -%rvati s# na podr#)je anti)ke :almacije do'li POJ@6OD 7@OA8I 1' 0mo(#e i koncem ,.. @aj s# prostor pret%odno naselila neka slavenska plemena. jima s# %rvati kao vojni)ka sk#pina na poziv =R76OB vladara nametn#li vlast i pro'irili ime. -tamo s# nai'li na ostatke a#to%tono( stanovni'tva- ro%anizirane i"ire
ZATEČENA BAŠTINA ILIRI-narod bez etni)ke jedinstvenosti/ nejasne etno(eneze. is# imali pisan# k#lt#r#. -nji%ovi pret%odnici s# se na podr#)je j#(oisto)ne e#rope doselili s isto)ni% stepa po)etkom 3. tis#ljea prije krista/ a vodea ilirska plemena s# se $ormirala nakon prodora naroda sa sjevera okopodr#)j# 1;;;.(odine prije0slovenija/ krista. -U žive na od 7o)e do P+R 0Br)ka/ izme# := + :R= do jadrana. -na jadran# s# se sreli s Brcima -(rci s# izme# 4. i 2. stoljea prije krista osnovali svoje kolonije +ssa/ 6orketine i eretve &+7@R+-istra zapadno od Ra'e -sve do 2. (od e rim voditi ratove protiv +lira/ naro)ito delmata. nedovoljno i tek se(odina nazir#na# Pa(#. obi)ajnom prav# vezanom za I"ir!$i +ravni ,je-aj2 sto)arstvo. pr/ pa'njaci se dijelepriznati svaki% osam -rimljani s# slomili ilirik i #klj#)ili (a # Rimsko >arstvo. Podijeljen je na* Panonij# 0izme# 7ave i :#nava • • :almacij# 0j#žno od 7ave i zapadno od :rine +stra-#klj#)ena # 1;. italsk# provincij# Venetia et Histria • @o je podr#)je osi(#rano rimskim tr#pama i povezano p#tovima #z koje s# osnovane o 6OAO+8-7olin/ adar/ 7v. =id/ Jitl#k/ pida#r kod >avtata/ 7isak 11
o D+>+P+8+-nda#tonia/ 7enj/ in/ 7kradin/ DakarskaK IZRASTANJE .RVATSKE DR6AVNOSTI
=last bizanta # dalmaciji je koncem ,. stoljea polj#ljana $rana)kom ekspanzijom. ->&76+ D+R ,12.-bizant# priznaje vlast nad mleta)kim la(#nama i (radovima adr#/ @ro(ir#/ 7plit#/ :#brovnik# i 6otor#///s otocima Osorom/ 6rkom i Rabom. -$ranci s# dobili +str# i preostali dio obale i zalee. a tom prostor# e se oblikovati PR= &R=@76 6H=+-prvi zabilježeni knez "OR 0,1,. On je s#djelovao # (#'enj# pob#ne protiv carske vlasti kneza :onje Panonije/ Aj#devita. -kneza je birala politi)ka elita/ a potvrivao car/ raspola(ao je vojskokm i or#žanom pratnjom/ imao dvostr#k# le(itimacij# i bio NNrodovski vladarNN-carevom potvrdom #pravitelj carske pokrajine
TRPI/IR-prvi knez koji je raspola(ao #reenim dvorom -trpimirova darovnica iz ,52. (odine/ jedan od najvažniji% dok#menata %rvatske povijesti NN6 &R=@ PO "OH8O8 D+AO7@+NN Doni bizant i dalje pok#'ava #spostaviti vlast nad dalmacijom-zdeslav
Knez Brani%ir On je # doba na(lo( ja)anja "izanta i $ormalno( priznavanja vlasti $rana)ko( vladara st#pio # odnos s PPOD-kao moralnom i vjerskom a#toritet#. Papa m# daje bla(oslov za NNcio narod tvoj i cijel# zemlj# tvoj#NN. @o ima zna)aj potvrde da nad "ranimirom kao vr%ovni (ospodar stoji jedino sv. Petar. -"ranimir je #sprkos papinom protivljenj# #spio da ninski bisk#p @eodozije pre#zme splitsk# nadbisk#pij#-nov odnos (radova na obali i vladara. KRALJ TO/ISLAV &C 7#kobima protiv maara zavladao 7lavonijom i 7iskom. :ok#mentima papine kancelarije naziva se RC. Od nje(a se svi %rvatski vladari nazivaj# kraljevima. -or(anizacija države ima elemente centralizirane kraljevine "izant m# je povjerio #pravljanje nad dalmatinskim (radovima/ al je bilo potrebno crkveno povezivanje. a *r$veno% !aor, #a"%ain!$i) i!$,+a :' , S+"i, metropolom %rvatsko( kraljevstva imenovan je 7plitski nadbisk#p/ #klonjen je %rvatski bisk#p Br(#r 0ninski -na novom sabor# 92,. #kin#ta ninska bisk#pija/ obnovnljena 1;5. -'iri se splitska dijeceza na %rvatsko podr#)je i dolazi do ckveno-pravno( povezivanja dalmatinsko( i %rvatsko( podr#)ja/ nakon ac%ensko( mira ,12.
6O @OD+7A=-pojavlj#j# se banovi-d#žnosnici koji razmjerno samostalno #pravljaj# ž#panijama Aikom/ Backom/ 6rbavom.
STJEPAN DR6ISLAV "io je # bliskim odnosima s "izantom/ priznao je s#verenitet mono( "azilija 2./ koji m# je podijelio po)asne tit#le e+ar)a i +ari-ija/ odnosno visoko( bizantsko( sl#žbenika # :almaciji. =enecija je 1;;;. (odine pokorila otoke/ i neke (radove. "izant je # dr#(oj polovici 1;. stoljea izdvojio (ornj# dalmacij# sa sjedi'tem # :#brovnik#. -smrt "azilija 2. 1;25/ posljednje( bizantsko( vladara stvara prostor za 8a)anje %rvatske države/ a vlast nad %rvatskom i dalmacijom objedinj#je PETAR KREŠI/IR IV' 12
-od 1;!;. se naziva reF croatie et dalmatie 0kralj %rvatske i dalmacije. nje(ovoj pratnji je bio ban Boj)o 0#pravitelj Aike i ban vonimir 0oženjen 8elenom/ sestrom #(arsko( kralja Aadislava rpadovia
KRALJ ZVONI/IR 0biv'i ban slavonije -nakon kre'imira/ 1;5. izabran za kralja %rvatske i dalmacije/ # solin#. Okr#nio (a le(at mono( pape (r(#ra .-podijelio m# znakove kraljevske moi 0žezlo i ma)/ i obeanje o papinoj za'titi. -dao je vazalsk# prise(# i obeao plaanje danka i sl#ženje papi. @ime je nedostatak le(itimiteta 0nije bio iz roda trpimirovia/ dop#nio papinskim a#toritetom. -Utime je nastao važan presedan # borbi pape Br(#ra za nadreenost crkveni% vlasti nad svjetovnimE vonimir je #potrebljavao tit#l# kralja &rvatske i :almacije-ba'anska plo)a 1;,9.-smrt kralja zvonimira/ bez nasljednika # obitelji.-kratko na prijestolje zasjeda 7tjepan ++. iz roda @rpimirovia. akon nje(ove smrti pojavlj#j# se i dr#(i pretendenti na prijestolje. -:AD@+76+ BR:O=+ PR+&=I8 @+@ =>+8 -zvonimirova #dovica 8elena imala je namjer# zadržati vlast i obraa se za pomo brat#/ #(arskom kralj# Aadislav# rpadovi#
U7ARSKO2.RVATSKA DR6AVNA ZAJEDNI*A DO &:<' Ar+a#ovi9i plitanje kralja Aadislava rpadovia # &rvatske dinasti)ke borbe ozna)ava konac držanja %rvatsko( prijestolja od vladara iz %rvatski% rodova. Aadislav 1;91. pod#zima po%od na &rvatsk# i osvaja 7lavonij#. a#stavljen je na Bvozd#. Radi #)vr'ivanja vlasti/ # slavoniji 1;94. osniva za(reba)k# bisk#pij#/ )ime je do polovine 19. stoljea vez#je #z #(arsk# crkven# %ijerar%ij#. -sinovca Aljmošu pro(la'ava za &rvatsko( kralja. =last arpadovia kona)no e osi(#rati Aadislavov nasljednik 6oloman/ koji se 11;2. okr#nio za %rvatsko( kralja/ a 11;5. obalne (radove prisilio da priznaj# nje(ov# vlast.
PA*TA *ONVENTA-dok#ment kojim je do'lo do neke vrste sporaz#ma dijela %rvatsko( plemstva i 6olomana rpadovia. -6oloman nije %tio na %rvasko prijestolje st#piti kao O7=8J ve kao le(itimni vladar. Aadislav i 6oloman/ s#zdržani prema objedinjavanj# &rvatske i :almacije s (arskom/ zbo( izbje(avanja napetosti # odnos# s papom/ jer je on imao interese na tom podr#)j#/ koji s# #slijedili nakon vonimirove kr#nidbe. -6oloman prema #(arskom obi)aj# kao mlae( kralja postavlja svo( sina 7tjepana/ i imen#je (a za bana. 6oloman #spio 7plit/ @ro(ir/ adar i Rab na predaj#/ #z izdavanje privile(ija-ne #bir# se je dae/ neprisiliti #zimaj# se taoci.
2a$o je Ko"o%an oje#inio S"avonij, .rva!$, i Da"%a-ij, novoj #(arsko-%rvatskoj cjelini/ %rvastko kraljevstvo je zadržalo individ#alitet. Jinjenica da je sredi'te vlasti bilo daleko od %rvatske/ po(odovalo održavanj# zasebno( s#bjektiviteta i poticalo na me#sobn# borb# plemstva # &rvatskoj/ zbo( koji% razlo(a dalmatinski (radovi se nis# mo(li obraniti od bizanta i venecije.
13
11,;-nestanak bizantske vlasti s %rvatsko-dalmatinsko( prostora/ nakon smrti man#ela 6omnera. Posebnost %rvatske i dalmacije dolazi do izražaja za vladavine kralja Bejze 2.-on je #veo obi)aj da kraljev brat ili sin dobij# $#nkcij# )er-e(a Q #pravljao je %rvatskom i dalmacijom kao #pravnom cjelinom/ 'to e se zadržati na novi model vladanja koji e navijestiti raanje lensko( tipa države. 13. stoljee-# slavoniji nastaj# slobodni kraljevski (radovi* =araždin-12;9. • =#kovar-1231. • Petrinja-124;. • 7amobor-1242. • • Bradec-1242. -za razlik# od dalmatinski% (radova/ ovi (radovi nis# dobili pravo stvaranja vlastito( stat#tarno( prava/ jer s# osnovani kraljevim privile(ijama a ne pre(ovaranjem s postojeim (radskim vlastima/ kao 'to je to sl#)aj kod dalm. (radova.-slabiji položaj ne(o dalm. (radovi
/O5NI .RVATSKI VELIKAŠKI RODOVI &:' I &3' STOLJE5E2DIO PRO*ESA ?EUDALIZA*IJE ?RANKOPANI -kr)ki knezovi/ 1193. "ela +++. im priznaje posjed cijelo( podr#)ja Dodr#'a. ŠUBI5I -bribirski knezovi/ bela += 1252. priznao pravo na vlast na "ribirskom ž#panijom/ a pripadnici roda #bia obna'aj# d#žnost banova koji %rvatskom i dijelom bosne vladaj# kao (otovo neovisni vladari Dr,(i ja$i ro#ovi
elip)ii Q cetina 6a)ii- omi' 6rbavski knezovi "abonii-slavonija
123.slavonsko niže plemstvo i predstavnici slobodni% kraljevski% (radova ok#pljaj# se na +"e%i9$i% !aori%a radi za'tite svoji% interesa. Prava #tvrena na tim saborima # pisanom oblik# kraljevim pro(la'enjem bi dobivala pravn# sna(#. +z ti% ok#pljanja post#pno se razvija stale'ki 7lavonski sabor. -kralj je dop#stio/ kada s#dbena i #pravna vlast kraljevi% ž#pana postaje ne#)inkovita/ da $#nkcij# s#enja pre#zme lokalno plemstvo. @ako nastaje plemika samo#prava.
STJE*ANJA I 7UBI*I OD &>' DO &<' STOLJE5A kraj 13. stoljea-dinasti)ka kriza izazvana iz#miranjem arpadovia/ )ime je narasla mo F,i9a koji s# #z pomo slavonski% banova "abonia i podr'k# pape na (arsko-&rvatsko prijestolje doveli dinastij# nž#vinaca/ koja je vladala # ap#lj#. -13;1.-6arlo Robert okr#njen je za (arsko-&rvatsko( kralja kao 6arlo +. On #kida velika'ke povlastice i ja)a kraljevsk# vlast. :aljnje osnaženje kralja ostvar#je nje(ov nasljednik A#dovik koji # potp#nosti drži pod nadzorom (arske i &rvatske velika'ke rodove. asljednici Pavla #bia-"ribirsko( naseljavaj# se # #tvrd# rin # Po#nj# i kasnije postaj# moni rod rinski%. A#dovik rat#je s =enecijom i istjerao j# je s (otovo cijelo( isto)nojadranskjo( prostora.
14
-&3' Za#ar!$i% %iro% A#dovik vraa vlast nad cijelim dalmatinskim podr#)jem od >resa do :ra)a # lbaniji #klj#)#j#i i :#brovnik koji je #'ao # (arsko-&rvatsko kraljevstvo kao samostalna cjelina -A#dovik je nazivao %rvatsk#/ slavonij# i dalmacij# kraljevinama/ ali je postavljao .RVATSKO7 .ER*E7A/ 'to predstavlja odreen# jedinstvenost %rvatski% zemalja. On je #pravljao %rvatskim zemljama/ postavljao je banove/ sazivao sabore i podjeljivao plemstvo. -A#dovik #mire C0/ zavladao je kaos jer je on svojim prista'ama dijelio posjede/ a to je iskoristio nakratko @vrtko 1./ koji je za#zeo dio j#žni% krajeva %rvatko( kraljevstva. akon @vrtka na %rvatsko-#(arsko prijestolje dospjeva H+BD+: A67D"R6+/ vladao od 13,. do 143. 14;3. nje(ov prot#kandidat LADISLAV NAPULJSKI se okr#nio za #(arsko-%rvatsko( kralja. nje(ovo pravo na kr#n# priznalo je vi'e velika'a i dalmatinski% (radova. -UH+B je slomio otpor nje(ovi% prista'a/ a A:+7A= prodaje za 1;;/;;; d#kata sve svoje preostale posjede venecji 0zadar/ vran#/ novi(rad i pa(-virt#alno pravo vladanja # dalmaciji 14;9. (odine. 8o' neki (radovi s# se veneciji prodali/ a do 142;. (odine =enecija e (otovo posve zaokr#žiti svoj posjede na isto)nom jadran#/ osim isto)ne obale +7@R/ od splita do neretve/ i od rje)ine do zrmanje0to #(-%r kontrolira
/ATIJA KORVIN spostavlja stabiln# vlast # (arsko-&rvatskom 6raljevstv# 0145,-149;. On je oja)ao i razvio kraji'ki s#stav obrane prema Osmanlijama/ koji je osobito bitan nakon propasti "osansko( kraljevstva 14!3. -te'ki %rvatski poraz na 6R"=76OD POA8 1493. otvorit e osmalijama prostor za osvajanja veliki% djelova %rvatske Q NNostaci ostatakaNN. Po(iba i velik dio %rvatsko( plemstva. -152!. bitka na DO&J6OD POA8/ po(iba A#dovik ++. 8a(elovi/ otvara prostor Osmanlijama za daljnja osvajanja i prodor do =ienne/ a na ispražnjeno prijestolje nakon pobjede # (raanskom rat# dolaze &absb#r(ovci.
.ABSBUR7OV*I NA .RVATSKO/ PRIJESTOLJU -nakon po(ibije A#dovika ++. 8a(elovia/ (lavni pretendenti za prijestolje bili s# a,!rij!$i na#vojvo#a ?er#inan# II' .a!,r(ova- -poziva se na #(ovore o me#sobnom nasljeivanj# prijestolja # sl#)aj# iz#mra roda koji je nje(ov djed Daksimilijan &absb#r(ovac sklopio s 8a(eloviima te na prijenos prava na nasljeivanje nje(ove s#pr#(e ne/ sestre po(in#lo( kralja. -#(ovori nis# bili osnaženi # (arskom sabor#/ pa nije obvezivao plemstvo ---'to se ti)e sestrino( prava preno'enja nasljedstva/ # #(arskoj nije vrijedilo pravo o nasljeivanj# prijestolja po m#'koj liniji. tovi'e/ (arski sabor je &C' na prijedlo( +vana apoljsko( donio zaklj#)ak o zarani predla(anja stranca za #(arsko( kralja.
%o9ni ,(ar!$i ve"i$aF i er#e"j!$i vojvo#a Ivan Za+o"j!$i VV)e'ko plemstvo 23.1;.152!. izabire ?erdinanda za kralja. VVV#(arsko i %rvatsko-slavonsko plemstvo se dijeli VVVVveina #(arski% staleža # #(arskom sabor# 11.11.152!. je izabralo +vana apoljsko(/ pozvav'i se na zaklj#)ak (arsko( sabora iz 15;5./ a manji dio staleža na svom sabor# # POH izabire ?erdinanda 1!.12.152!. SITUACIJA U HRVATSKOJ -sabor %rvatsko( plemstva # >@+BR: je 1.1.152. izabrao ?erdinanda
15
-slavonsko plemstvo pod vodstvom 6rste ?rankopana !.1.152. izabire apoljsko(/ pozivaj#i se na odl#k# iz 15;5. -zapoljski odma% imen#je 6rst# ?rankopana za bana i dr#(e $#nkcije
RA!A"SKI RAT -izme# dvojice kraljeva vodio se do 153,. -sporaz#mom zavr'en prema kojem je ?erdinand priznao apoljsko( za vladara na dijel# (arske koj# je on držao #z #vjet da (a nakon smrti nasljedi ?erdinand @O 7 &R=@76O PAD7@=O OPR:8A+AO ?R:+:W On im je ve prije poma(ao # obrani protiv Osmanlija/ te je obeao na centinskom sabor# da e izda'no pomoi vojsk# 0izi(rao obeanja. &rvatsko plemstvo je #pozorilo na sklopljene #(ovore o pravo na prijestolje/ na izbor $erdinanda za kralja # #(arskom sabor# i nje(ov# velik# pomo/ a potom je 7abor # >entin(rad# izabrao $erdinanda za kralja i žen# m# n# za kraljic#. =HO7@ >@+BR:76OB 7"OR-prvi izraženi primjer savezni'tva %rvatsko( plemstva i %absb#r(ovaca/ i prikaz#je svijest %rvatsko( plemstva o zasebno( državnopravnom identitet#.
ZRINSKO2?RANKOPANSKA UROTA ----osmanska ekspanzija-Uza#stavljanje ekspanzije/ %rvatsko-slavonsko i #(arsko plemstvo vraaj# za#zete zemlje VARŠAVSKI /IR2&C'&C'&<<>-njime be)ki dvor na rok od 2; (odina pri%vaa tada'nje stanje (ranice i time za#stavlja vraanje ok#pirani% podr#)ja-nezadovoljstvo #(arski% i %rvatski% staleža. Lnezadovoljstvo zbo( držanja a#strijski% tr#pa # #(arskoj i banskoj %rv./ i centralisti)ki% nastojanjaj be)a -RO@-ban ikola rinski 0i brat petar/ ?erenc Tesselen
PRA7/ATIČKA SANK*IJA LEOPOLD &' Q oslobaaj# b#dim i velika podr#)ja #(arske %rvastke i slavonije od#'evljenje kod plemstva zakon o prav# nasljedstva #(arske kr#ne # dinastiji &absb#r( po m#'koj liniji i temeljem primo(enit#re/ a #(-%rv staleži nakon iz#mra roda %absb#r( mo(# samostalno izabrati vladara -a#strijske zemlje obvezale da e birati vladara iz k#e &absb#r( 0D i H
16
akon leopolda na tron dolazi 6arlo +++. 0jedini bez djece -naslijee po ženskoj liniji # 7vetom Rimskom >arstv# bilo je sporno jer se temeljilo na t#ma)enj# nejasno( pravila 7alinsko( zakona o mo(#nost i da žena # nekim sit#acijama naslijedi vlasni'tvo zemlje -6arlo +++. želi osi(#rati naslijee prijestolja po ženskoj linijiE -#(arsko plemstvo traži da na snazi ostane pravilo o nji%ov# prav# na samostalni izbor novo( kralja # sl#)aj# nepostojanja m#'ki% nasljednika à#r$ats%o&sla$ons%i sa'or 11.3.112. donosi PRA7/ATIČKU SANK*IJU 0razlo(izbje(avanje opasnosti od (raansko( rata &rvatska priznaje nasljee po ženskoj lozi k#e &absb#r( # sl#)aj# da nema m#'ki%/ #z #vjet da b#d#a vladarica ili vladar stol#je # #striji i vlada tajerskom/ 6or#'kom i 6ranjskom. àpoma(anje a#strije # borbi protiv osmanlija/ skepsa prema namjerama #(arski% staleža -samostalnost %rvatske/ #stavna posebnost i neovisnost -=ladar nije %tio sankcionirati akt da se ne zamjeri #(arskim staležima/ koji s# na Pož#nskom sabor# prosvjedovali protiv držanja %rvatski% staleža. àvladar ipak # posebnoj :+PAOD+ jam)i NNsva nji%ova prava/ privile(ije i slobodeNN àu(ars%o&#r$ats%i
sa'or -22.5.112. odbio pri%vatiti pra(mati)k# sankcij#/ #vjet#je porez i vojn# podr'k# vladar# i :OO7+ 6A8J6 o potvrdi prava #(arski% staleža na izbor novo( vladara &1&3' karlo donosi :vorsk# Pra(mati)k# sankcij#-k#ni red %absb#r(ovaca -ako nema m#'ki% nasljednika/ pravo se prebac#je na ženske nasljednice i po na)el# primo(enit#re na nji%ove potomke. -@6OSR/ pro(la'ava nedjeljivost zemalja monar%ije/ odnosno zabranj#je da pojedini djelovi biraj# svo( vladara iz reda nasljednika te k#e
karlo vojnim #spjesima oja)ava svoj# mo/ a (arsko-%rvatski sabor 122. pri%vaa pra(mati)k# sankcij# s odreenim posebnostima* NNstaleži kraljevine (arske i njoj pridr#ženi% zemaljaNN pri%vaaj# žensk# linij# naslijea # %absb#r('koj k#i #(arska pri%vaa neraskidiv# vez# s a#strijom kralj priznaje pravo %rv i #( staleža na izbor novo( vladara # sl#)aj# iz#mra m#'ke i ženske linije
RE?OR/E /ARIJE TEREZIJE I JOSIPA II' -prvo je obranila prijestolje ratovima za a#strijsko nasljee -7:DOBO:+8+ R@ 015!-1!3-poraz od Pr#ske 0(#bitak leske/ be)ki dvor traži p#t kojim e vratiti #(led/ $inancijski se oporaviti i #zdi(n#ti vojni potencijal àja)anje (ospodarstva/ izmjena porezno( s#stava/ re$orma #prave à#
(arskoj nee biti provedene promjene jer je tamo be)ki dvor svoj #tjecaj realizirao preko (arsko( namjesni)ko( vijea 0osnovano 123.i preko veliki% ž#pana # ž#panijama à#
"76O8 &R=@76O8 #prava je tradicionalno #strojena/ bez izraženo( #tjecaja kraljeve vlasti 0jedino preko bana 0kraljev sl#žbenik i izvr'ni d#žnosnik sabora
)U*A"IJ+ tren#tk# dolaska Darije @erezije imamo &R=@76 HP+8 à a(reba)ka à 6riževa)ka à =araždinska 7A=O76 HP+8 à =iroviti)ka 17
Pože'ka 7rijemska - !"avon!$e @,+anije @erezija je #redila 145. prema BR76OD-pod vlasti s# ana i Saora. po(led# prik#pljanja poreza stavljene s# pod nadležnost (arsko( amjesni)ko( =ijea/ i # njima je #veden maarski porezni s#stav. -od 151. 0zaklj#)ak (arsko( sabora slavonske ž#panije 'alj# predstavnike na &rvatskoslavonski i (arsko-%rvatski sabor. à
à
-&rvatske ž#panije s# bile #reene tradicionalno/ # =araždinskoj ž#paniji s# nasljedni veliki ž#pani 0iz obitelj rdod</ zajedno s ž#panijskom sk#p'tinom postavljali* ž#panijske sl#žbenike -a(reba)ka i 6riževa)ka s# podvr(n#te &rvatsko-slavonskom sabor#/ 7"OR je imenovao ž#panijske sl#žbenike/ a poslove HP je obavljao PO:".
,(ar!$o% %o#e",. na )el# ž#panije-=A+6+ ž#pan 0iz redova #(ledni% plemia/ imen#je (a kralj i # nje(ovo ime #pravlja ž#panijom i s#di # s#dskim vijeima i predstavlja ž#panij# # sabor# ž#panijska sk#p'tina-sredi'nji or(an ž#panijske samo#prave-poslovi vojne/ $inancijske i #pravne prirode te pravos#dna pitanja ma(istrat sa sl#žbenicima
-dekretom 159. @erezija i% takoer #re#je po
-=A+6 HP+876 76P@+-sva )etiri staleža svake 3 (odine biraj# ž#panijske sl#žbenike na prijedlo( veliko( ž#pana. -DA HP+876 76P@+-tek#a pitanja i %itni poslovi #z naknadn# potvrd# velike. -kralj sa ž#panijama kom#nicira preko = ili &rvatsko( 6raljevsko( =ijea PR=O RE/ONSTRA*IJE 0adrese HP+8 +nstit#t kontrole zakonitosti kraljevi% #redbi. ko bi kraljeve #redbe povreivale neko pravo staleža ilibiž#panije/ bi o tome izvje'ivale kralja. ko #redba ne bi bila ne izmjenjena/ ž#panija od(odilaone njezin# provedb# na neodreeno vrijeme/ a ponekad bi #birala porez # korist kralja 0i#s inertiae ili pasivitet. àraste zna)enje ž#panija/ od#pir# se kraljevoj vlasti. H#panije postaj# bedemi stale'ko( #stavno( poretka.
UR,ARI -pravni akti kojima s# #tvrene obveze kmetova prema vlastelin# pravni "#$% à à à à à V&'%$&)* akt -donosili s# i% vlastelini za svoja vlastelinstva Poja)ana potreba vlastelina za novcem dovodi do poja)ana eksploatacije kmetova i oni rea(iraj# p#tem ". ajvea je bila # a(orj# i Podravini 155. 6rvavo je #(#'ena or#žanom intervencijom koj# je vodio podban +van Ra#c%. -to je jo' vi'e otežalo #biranje poreza i dr#(i% davanja -6raljica donosi .RVATSKI URBAR &1C' 0!"avon!$i &1<'4 dispozitivna narav temeljem koje s# odredili maksimalna optereenja seljaka 0vlastelini s# mo(li odrediti manja ali ne i vea smanjenje eksploatacije temelje se na propisima i obi)ajjima #reeni s# privatnopravni odnosi državnim propisima/ intervencija # dr#'tvo
18
-kraljica je zapravo ve 155. dostavila privremeni #rbar &rvatsko-slavonskom sabor# ali oni s# se protivili #svajanj# to( akta. @o je potaklo kraljic# na pre#reenje #prave # "anskoj &rvatskoj
HRVATSKO KRA-J+VSKO VIJ+.+0consili#m re(i#m croati#m od 2;.,.1!. 1!./ za :almacij#/ &rvatsk# i 7lavonij#. Osniva (a kraljica zbo( to(a 'to s# ban i &rvatskoslavonski sabor pokazali s#zdržanost # izvr'enj# neki% kralji)ini% re$ormi. -na za%tjev %rvatsko(-slavonsko( sabora/ kraljica je posebnom #redbom zajam)ila jednak položaj &rvatsko( kraljevsko( vijea s položajem (arsko( namjesni)ko( vijea. àprvo
m# je sjedi'te bilo # varaždin#/ zatim # za(reb# od 1!. po #zor# na #(arsko namjesni)ko vijee predsjeda m# an #z nje(a je jo' 8"anova vije9a koje imen#je kralj 0#pravnopoliti)ka pitanja/ prosvjeta i bo(o'tovlje/ pravos#e/ $inancije/ vojno-#pravna pitanja -oni predstavljaj# str#kt#r# staleža-po jedan )lan prelata/ velika'a/ visoko( zemaljsko( d#žnosnika i dvojica plemia à#z nji% jo' 9 sl#žbenika à#strojeno
-ovlasti vijea s# izvedena iz nadležnosti vladarice -vijee je neposredno podreeno vladarici/ od nje prima nalo(e i podnosi izvije'a. -osnivanje vijea je #naprijedilo tr(ovin#/ obrt/ (ospodarstvo -)lanovi vijea s# obrazovani i sposobni pojedinci 0ikola krlec Aomni)ki PO7A8:+> O7+=8 =+8I PO &R=@76O-7A=O76+ 7"OR -dotada'nje #pravne nadležnosti sabora prelaze # nadležnost vijea. -ostaje m# samo nadležnost zakonodavni% pitanja0# praksi vladarica i iz(lasavanje ratno( poreza -od 19;. nije vi'e sazivan -vijee je UKINUTO &11./ a nje(ove nadležnosti s# prenesene na #(arsko namjesni)ko vijeeà0inicijativa (arske kancelarije na be)kom dvor# zbo( stvaranja jedinstvene #prave za cijel# (arsk#. vidi str 11 -# = s# pre'la dvojica savjetnika i nekoliko )inovnika/ " je postavljen za )lana =-a/ kao posrednik UNV2a i .RVATSKI. STALE6A
U*RAV"O I *RAV"O O,RA/OVA"J+ -1!9. dekretom Darije @erezije osnovana Politi)ko-kameralna 'kola # =araždin#. kola je trajala 2 (odine/ jedini #džbenik je bio a#strijanca 8osep%a von 7onnen$elsa. astavni jezik je njema)ki. dalbert "ari je predavao na latinskom. 6roz 'kol# je pre'lo 2;; st#denata. kin#ta je 1!. 6raljevska akademija znanosti Osnovana 1!. s 3 dvo(odi'nja $ak#lteta-$ilizo$ski/ pravni/ teolo'ki. Ravnatelj je bio ikola krlec Aomni)ki. 7t#dij prava i teolo(ije se mo(ao #pisati nakon zavr'ene $ilozo$ije. Prvi
19
#džbenik bio je pro$esora +mbre :omina/ i predstavljao je #vod # st#dije (raansko( prava na kojem se iz#)avao @R+P@R+@. 6roz st#dij je pro'lo oko 2;;; st#denata. kin#t je 1,5;. :vo(odi'nji pravni $ak#ltet se preobražava # tro(odi'nj# Pravoslovn# akademij#/ i to je osnova na kojoj e 1,4 biti osnovano 7=J+A+@ BR" s tri $ak#lteta 0$ilozo$ski/ pravni/ teolo'ki
R+0ORM+ JOSI*A II1 8osip ++. je naslijedio majk# Darij# @erezij#. =lada apsol#tisti)ki/ re$ormska djelatnost zasniva se na prosvjetiteljskoj ideji o opoj dobrobiti kao svrsi države. Di'ljenja je da je vladar PR=+ J+O=+6 :RH=. astojao je &absb#r'k# monar%ij# #strojiti kao jedinstven# i #jedna)en# njema)k# držav#. -posebno (a je smetao stale'ki #stroj i poseban položaj katoli)ke crkve
Paen o vjer!$oj o"eran-iji &1&' jime #spostavlja jednakost priznati% vjera. Pro'ir#je prava protestanata i židova. @akoer/ osi(#rava nadzor nad provedbom papini% nap#taka # (arskoj i "anskoj &rvatskoj/ a djelovanje crkve nastoji #smjeriti prema ostvarenj# javno( interesa. kin#o je samostanske redove koji nis# bili od ope koristi za dr#'tvo. redbom iz 1,4. je nametn#o njema)ki jezik kao sl#žbeni # cijeloj Donar%iji.
&1' je podijelio (arsk# i &rvatsk# na &C o$r,(a/ neovisno o prija'njim ž#panijskim i državnim (ranicama. àtri za(reba)ke i dio #(arske ladske ž#panije #'le # okr#( sa sjedi'tem # BR" àtri slavonske i "aranja-okr#( sa sjedi'tem # PJ& na )el# okr#(a je bio $ra"jev +ovjereni$. On je imenovao PO:HP na )el# ž#panije0najniža jedinica državne #prave. Po#@,+an tako postaje izvr'ni or(an vi'i% tijela. Patent o #kidanj# kmetstva 1,5. Podario je kmetovima slobode-sloboda seljenja/ pravo na slobodn# enidb# bez privole vlastelina/ pravo na polaženje 'kole/ biranje pro$esije/ raspola(anje pokretnom imovinom. -ije im osi(#rao vlasni'tvo nad zemljom koj# obra#j#-pred#vjet nji%ove e(zistencije. àkmet se trebao do(ovoriti s vlastelinom oko otk#pa/ # siroma'tv# neizvedivo. -#(arske i %rvatske zemlje taj pantent nis# pro(lasile-kmetovi vlasni'tvo nad zemljom koj# obra#j# dobivaj# tek 1,4,. R?ORD POROB 77@= i #voenje ope porezne obveze 1,,. izaziva val nezadovoljstvaà à à 8osip ++. vraa #stavni poredak na sna(# i vraa sve #redbe osim patenata o vjerskoj toleranciji i #kidanj# kmetstva.
20
ODLUKE U7ARSKO2.RVATSKO7 SABORA &1&' I POLO6AJ .RVATSKE I SLAVONIJE
8"an-i LVIII' i LIG' U(ar!$o2)rva!$o( !aora iz &1&' -na zasjedanj# sk#p'tine za(reba)ke ž#panije-pri%vaen je prijedlo( da se zbo(* àobrane od b#d#i% pok#'aja %absb#r'ki% nar#'avanja prava %rvatski% staleža oni RR8+=OD =OD sjedine s (arskom i # sklad# s time #p#tile s# od(ovaraj#i prijedlo( sabor#.
&:'!vinja &1&. &rvatsko-slavonski sabor donosi za$"j,8a$ i dana #p#ta n#ncijima da se (arsko-%rvatskom sabor# predloži da se za* (arsk#/ &rvatsk# i 7lavonij# osn#je zaje#ni8$a v"a#a koja e paziti da se ne do(odi ni'ta protivno #stav# i zakonima ti% kraljevina da preostali% ! %rvatski% i slavonski% ž#paija primaj# nalo(e neposredno od (arsko( namjesni)ko( vijea/ :O povratka oni% %rvatski% podr#)ja koja s# do tada bila pod vla'# osmanlija i mle)ana #tvr#je se i prijedlo( da se odl#)ivanje o izvanre#no% rano% +orez, s &rvatsko-slavonsko( prenese na (arsko-%rvatski sabor. On e o njem# odl#)ivati odijeljeno( od izvanredno( ratno( #(arsko( poreza. -takav zaklj#)ak zna)i pri%vaanje prot##stavne odl#ke Darije @erezije iz 19. kojim je prenijela poslove odl#)ivanja iz nadležnosti %rvatski% instit#cija na =.vidi str 9. BR76O-&R=@76+ sabor na)elno pri%vaa prijedlo(e i donosi dva zakonska )lanka* akonski )lanak A=+++*191. o preno'enj# nadležnosti o odl#)ivanj# o ratnom porez# na (arsko %rvatski sabor akonski )lanak A+C* 191 o preno'enj# #pravni% nadležnosti &rvatsko-slavonsko( sabora na (arsko namjesni)ko vijee
E ne (ovori se o zajedni)koj vladi ne(o o prijenos# nadležnosti na (arsko namjesni)ko vijee -+reo!a"e na#"e@no!i .rva!$o2!"avon!$o( !aora s#-pro(la'avanje zakona doneseni% na (-%r sabor#/ izbor i davanje nap#taka n#ncijima/ odl#ke (lede jezika i položaja vjera # "anskoj &rvatskoj
Ratio o#",$e-vjerovali s# da zbo( malobrojnosti i slabe $inancijske sna(e izloženi be)koj vlasti/ a zajedno #(arskim e #)vrstiti @akoer smatrali ss#ja)im da s# %rvatski plemstvom i #(arski staleži sli)ni%zajedni)k# interesa. obran# #stavnosti.
DR6AVNOPRAVNE I POLITIČKE POSLJEDI*E ODLUKA IZ &1&'
(arsko namjesni)ko vijee izdje neposredne naredbe %rvatskim ž#panijama i pre#zima r#kovoenje svim poslovima #prave 0nadzire instit#cije/ #pravlja 'kolama..
(arsko-%rvatski sabor pre#zeo odl#)ivanje o ratnom porez#/ tj o javnim $inancijama 21
o +o!av"ja Ban!$, .rva!$, , +o"o@aj +eriferno( #ije"a U(ar!$e
opada zna)aj &rvatsko-slavonsko( saboraài ban takoer 0kao saborski izvr'ni or(an/ # praksi se pretvorio # visoko( izvr'no( sl#žbenika =-a
dolazi do politi)ke mar(inalizacije "anske %rvatske/ kao i veliki% za%tjeva za #manjenjem preostali% a#tonomni% prava
Pojedini %rvatski povjesni)ari navode da je prijenos %rvatski% nadležnosti bio dobrovoljan/ te da je bio $orm#liran kao PR+=RD i OPO+=/ te da je njime dotada'nja %rvatska državnost bila o(rani)ena/ ali ne i 6+@.
DRUŠTVENA STRUKTURA TIPOVI I INSTITU*IJE SREDIŠNJE VLASTI :R@= 7@R6@R + @+P6O=+ :RH= =A7@+ PATRI/ONIJALNA DR6AVA '2&3' !' •
vladar je izvor sve vlasti i vlasnik sve nepodjeljene zemlje/ državom #pravlja kao svojim vlasni'tvom/ a dr#(i državni sl#žbenici s# kraljevi sl#žbenici. =ladar #z sebe ima savjetodavno dvorsko vijee. arodne sk#p'tine s# bile mjesta na kojima je vladar s#dio i tamo s# pro(la'avani nje(ovi zakoni.
:R@= :+?R>+8>+8 iz koje je nastala osnova koja je vodila #spotavljanj# vlasti # &rvatskoj # 9. stolje# zapo)ela je preko ri,a"no( plaanja poreza à#bire (a $rana)ki vladar 0domin#s jer se smatra vlasnikom sve zemlje # državi -sk#pljali s# (a +$-$-pojedinci koji predstaljaj# p#k/ osobno vjerni vladar#
DO/INU/-zna)i vlasni'tvo i pravo samostalno( vladanja i #pravljanja nad osobama na zemlji't#. @akoer zna)i pravo #živanja pri%oda s to( zemlji'ta koje je vladar #st#pio podložnik#. -vladar zemlji'ta #st#pa d#žnosnicima i dr#(ima kao na(rad# za zasl#(e 0vojska i dr#(e sl#žbe. ajedno sa zemljom/ #st#pa i pravo vr'enja odreeni% $#nkcija državne vlasti nad osobama na tom zemlji't#àVLASTELINSTVA -time se smanj#je broj slobodno( stanovni'tva dr#'tveni slojevi* vladaj#i-vladar/ vladarski sl#žbenici/ vlastelini slobodno stanovni'tvo-nije podložno nekom dr#(om/ ne vr'i vlast-slobodni seljaci/ (raani # malobrojnim (radovima/ sveenstvo Osobe podložne vlasti (ospodara-sl#(e 0servi i ancillae/ (ospodar i% je mo(ao tjelesno kažnjavati ali s# imali o(rani)en# poslovn# sposobnost
LENSKA DR6AVA Od 13. do 15. stoljea se razvilo 5 (lavni% dr'tveni% sk#pina koje s# predstavljale prijelaz prema izraženom str#kt#riranj# karakteristi)nom za stale'k# držav# 0lenska država je prijelaz iz patrimonijalne # stale'k# 1. >rkveni i svjetovni vlastelini. -nji%ova mo je osnažena na ra)#n kralja koji takoer spada me# nji% kao prvi me# jednakima 0prim#s inter pares. +z nji% se kasnije razvijaj# =A+6+ 2. 6raljevi sl#(e-servientes re(is -to s# zapravo vlastelini s manjim posjedom/ koje je zbo( vojni% zasl#(a/ kralj zajedno s nji%ovim rodom iz#zeo ispod vlasti ž#pana i podrvr(n#o svojoj vlasti. -iz nji% se razvija plemstvo 0nobiles 3. 7lobodnjaci-liberi 22
-oni s# zemljoposjednici/ obrtnici/ tr(ovci koji nis# bili pod vla'# neko( vlastelina jer s# #živali takav im#nitet kao stanovnici (rada ili neke dr#(e privile(irane zajednice 4. 7lobodno stanovni'tvo -podložnici kraljevi% #trvda s razli)itim sl#žbama/ imaj# svoj sitni posjed i obavljaj# vojn# ili nek# dr#(# obvez# # #tvrdi. Pod s#dbenom vla'# ž#pana. -s vremenom s# se raslojili/ dio # plemstvo dio # kmetove. àkmetovi s# obvezni na radn# i nov)an# rent# prema vlastelin#/ neslobodni O"+A8H8 A76 :RH=* moan položaj vlastelinaEE--Upretvaraj# nekada'nje kraljeve ž#panije # vlastelinstva o time dolazi do partik#ralizacije dr#'tva o o pojedini vlastelinski rodovi stvaraj# vlastito pravo na tim podr#)jima ja)a položaj (radova na obali o vladar privile(ijima stvara nove (radove o vladar poti)e stvaranje niže( plemstva kao novo( privile(irano( sloja o àto plemstvo e od 13. st po)eti sastajati na sk#p'tinama radi #tvrivanja sadržaja prava koje primjenj#j# kraljevi s#dovi i radi obrane svoji% interesa.
STALEŠKA DR6AVA -razvila se # &' !o"je9, -klj#)na karakteristika* 8asno #obli)eni staleži 0temeljne dr#'tvene sk#pine/ )iji je položaj pravno odreen/ a # najveoj je mjeri bio povezan s +ravo% !,#je"ovanja , +o"ii8$oj v"a!i. à$#nkcije
vlasti podijeljene s# izme# vladara i staleža/ tako da svatko od nji% ima vlastite or(ane 0kralj-#redi G staleži-sabori O"+A8H8 7@A6OB @+P :RH= &R=@76O8 -prije s# se ok#pljale sk#p'tine plemstva radi za'tite svoji% interesa pred kraljevim pritiskom àa sada s# to tijela koja redovito djel#j# i # kojima s# ok#pljeni )lanovi ili predstavnici ono( dijela stanovni'tva koje ima politi)ka prava -na )el# politi)ko( naroda je +"e%!vo i ono donosi odl#ke o javnim poslovima na propisima i obi)ajima. =ladar # na)el# ne može donijeti ope i dr#(e najzna)ajnije odl#ke bez s#(lasnosti sabora. -pravo s#djelovanja # stale'kim saborima te pravo obna'anja javni% $#nkcija 0od &absb#r(ovaca nazivali s# se 7@AH+ + R:O=+ 6RA8=7@= ob#%vaaj# cjelok#pno plemstvo i slobodne i kraljevske (radove @akvim di$erenciranjem NNpoliti)ko( narodaNN #obli)#j# se 4 staleža* 1. Prelati 2. =elika'i 3. Plemstvo 4. 6raljevski slobodni (radovi s položajem plemia 0korporacija-pravno #obli)ena zajednica
&'Pre"ai -visoki d#žnosnici # %ijerar%iji 6atoli)ke crkve-bisk#pi/ opati/ nadstojnici samostana/ prepoziti na )el# kaptola. -imali s# vi'i %oma(i#m 0krvnin#-nov)ani iznos koji se plaao za #bojstvo ili ozljeivanje neke osobe/ BO PAD7@=O :' Ve"i$aFi 0ma(nates/ me# nji% spada državno plemstvo 0visoki državni d#žnosnici-ban/ dvorski dostojanstvenici/ veliki ž#pani 0(lavari ž#panija/ (ro$ovi i bar#ni 0koji s# imali pravo s#djelovanja na sabor# i #žvali vi'i %oma(i#m ne(o ostalo plemstvo 23
àza
nji% s# rezervirane javne sl#žbe i najvi'a s#dbena vlast
3'P"e%!vo 0nobiles/ razvilo se iz prija'nji% kraljevi% sl#(a 0servantes re(is-lenski tip države %e%e -to s# bili sitni vlastelini s malim posjedom/ osloboeni od davanja kralj# koji im je jam)io za'tit# i s#dsk# za'tit# 0ban vr'i s#dsk# O"= PAD7@= -vjetnost vladar# -obveza ratovanja za nje(a na svoj tro'ak # zemlji/ na kraljev tro'ak # inozemstv# -s#djelovanje # saborima i s#dskim sk#p'tinama # ž#panijama àpokaz#j# slab interes za s#djelovanje # rad# sabora-# 1. st (#be to pravo i biraj# plemike predstavnike po ž#panijamavidi kraljevski slobodni (rad PR= PAD7@= -pravo na osobn# slobod# 0nemo(#nost zatvaranja bez s#dske pres#de -iz#zee od oporezivanja -podvr(n#tost kraljevoj s#dbenosti 0vr'i ban -pravo na otpor VVVVniže i vi'e plemstvo-niže( ima vi'e/ drži ž#panijsk# #prav# i s#dstvo/ imalo je pravo na obavljanje svi% javni% sl#žbi kao i prelati i velika'i ali # stvarnosti je to malo dr#k)ije. 4.6raljevski slobodni (rad -ima položaj pravne osobe s pravom na plemike privile(ije/ kao cjelin# # sabor# (a predstavljaj# 2 izaslanika. 7RAHANINO/ se postaje stjecanjem vlasni'tva nekretnine # (rad# ili bavljenjem obrtom/ tr(ovinom ili sli)nim zanimanjem d#lje vrijeme.
-tako s# neposredno pravo s#djelovanja # sabor# imala prva dva staleža a posredno dr#(a dva.vidi plemstvo "ila je rije) o broj)ano vrlo #skom vladaj#em sloj#/ dok je ostatak stanovni'tva bio znatno brojniji/ a ob#%vaao je slobodnjake i podanike. 7lobodnjaci 0libertini-oni koji nis# spadali me# 4 staleža a nis# bili ni podreeni vlastelin#. ànpr. neplemii oženjeni plemkinjama-odvjetnici/ tr(ovci/ lije)nici. ànis# imali (raanski stat#s/ tj. pripadali nekoj od (raanski% opina 6metovi-najbrojniji-žive na vlastelinstv# # poloslobodnom i zavisnom stat#s#. DA8+@ =A7@A+ 7 :+8A+ lodijalna zemlji'ta-livade/ vonjaci/ '#me-zemlji'ta koja je obraivao kmet kao svoj# radn# obvez# 0npr. nekoliko dana tjedno/ pri%odi s nji% pripadaj# vlastelin# # potp#nosti.
rbarijalna zemlji'ta-k#a s ok#nicom i obradivim zemlji'tem 0oranica i livada. àtamo kmetovi žive/ imaj# položaj trajno( zak#pnika 0renta/ mo(# slobodno raspola(ati za života i opor#)no (a ostaviti #z dozvol# vlastelina.
+zvanseli'no zemlji'te-vino(radi i kr)evine -kmetovi (a mo(# iskori'tavati na temelj# sporaz#ma s vlastelinom0renta
ajedni)ka zemlji'ta-mo(# iskori'tavati i kmetovi i vlastelin-pa'njaci/ '#me
7A+:" =A7@A+
24
-kmetovi s# na)elno mo(li iseliti #z pret%odno podmirenje svoji% davanja i #z dop#'tenje =A7@A+76OB 7:/ te je bila propisana kazna za vlasteline koji bi to ometali. praksi ne(dje nis# imali to pravo. nekim razdobljima je to bilo zabranjeno à " à8osip
++. patentom #kida kmetstvo 1,5.-svi kmetovi dobivaj# pravo seljenja/ a &rvatski i 7lavonski ,rar #jedna)#j# prava i d#žnosti kmetova. -no kmetovi i dalje potpadaj# pod s#dsk# vlast vlastelina.
DRUŠTVENO RASLOJAVANJE U DAL/A*IJI -(rade se kom#nalna dr#'tva # (radovima s jakom a#tonomijom koja s# se održala do po)etka 15. stoljea/ kad i% je =enecija pod)inila svojoj vlasti àizdvajaj# se im#niji i #(ledniji rodovi-izdvajaj# se post#pno # vijee-donosi najvažnije odl#ke i sastav m# je nasljedan. -tada se izjedna)eno stanovni'tvo podijelilo na PJ i BR:76O PAD7@=O 0patricije/ koji jedini imaj# sva prava -# AS-(asi se seoska opina koja je ipak zadržala neke prija'nje ovlasti-s#enje i primjen# vlastiti% obi)aja. - dalmaciji ne postoji kmetstvo al postoji 6OAO@-razlik#je se po tome 'to kolon nije bio podreen s#dskoj vlasti vlasnika zemlji'ta ne(o :RH=OD 7:7@=E INSTITU*IJE SREDIŠNJE VLASTI
V"a#ar i nje(ove !",@e -od 21 do 331 stolje4a 0patrimonijalna državaEEEEvladari s# bili # vazalnom odnos# prema papi/ $rana)kom ili bizantskom vladar#-plaali s# (odi'nji trib#t -prvi %rvatski vladar je @rpimir-nominalno pri%vaao $rana)k# vlast/ # praksi samostalniji. -isprva se nazivao d#F/ zatim od 9. stoljea reF premda nije bio kr#njen0od prve pol 1;. st se kr#ni àpri
kr#nidbi kralj polaže prise(# i izdaje zavjernic# # koj# s# #klj#)ena nje(ova o(rani)enja -od dinastije @rpimirovia na snazi je na!"je#no na8e"o/ ali nije #redno/ stabilno i red nasljeivanja nije bio #stanovljen. -# patrimonijalnom razdoblj#0do "ele +=. vladar je bio izvor sve vlasti/ država je nje(ova ba'tina/ #bire poreze/ postavlja sve sl#žbenike za'titnik je mira i stabilnosti vr'i $#nkcij# s#enja-s#di ako (a na to pozove neka od stranaka-d#žan je pr#žiti za'tit# 6atoli)koj crkvi/ #dovicama/ siro)adi i siromasima-za'titnik slabi% -sto(a je život #reen obi)ajnim pravom/ a nadležnost državni% tijela o(rani)ena -najvažnije odl#ke vladar donosi #z savjet #vor!$o( vije9a-kraljica/ ban/ %erce(/ ž#pani/ )lanovi kraljeve pratnje/ opati/ bisk#pi/ splitski nadbisk#p. ji%ove s# odl#ke pro(la'aavne kao kraljeve. Petar 6re'imir +=. 1;!!. je postavio s#vladara 0d#F/ arpadovii imaj# sli)n# praks# ali s NNmlaim kraljemNN 06oloman postavio sina 7tjepana-vladao &rvatskom i :almacijom. 6asnije je do #staljenja na)ela primo(enit#re d#žnost vladanja &rv i :almacijom obavljao &erce(/ ili à%"ai
$ra"j je potjecao iz kraljevske obitelji/ bio je # vazalskom odnos# s kraljem/ imao vlastite sl#žbenike. On je svoj# kraljevsk# vlast vri'io kao prijestolonasljednik neovisno o kralj#/ sporove izme# nje(a i kralja rje'avao je +o!eni arira@ni !,# à)er-e(
je potjecao iz kraljevske obitelji/ imao je ovlasti (otovo jednake kao i kralj 0vr'io i% # nje(ovo ime/ ali je kao vazal bio podreen kralj#/ koji m# je mo(ao od#zeti $#nkcij# ili m# dodnijeliti novo podr#)je.
USTROJ DVORSKO7 APARATA ZA SA/OSTALNO7 .RVATSKO7 KRALJEVSTVA -spoj $rana)ko( #tjecaja i %rvatske tradicije 25
9. stolje# se pojavlj#j# HP+-visoki dostojanstvenici na dvor#/ od koji% # prvo vrijeme oznake posebne $#nkcije imaj# samo komornik i dvojica kapelana. HP 6ODOR+6-brine se o riznici/ pri%odima i ras%odima kraljeve bla(ajne/ kraljevoj postelji i #pravlja javnim $inancijama @PJ+8-obavlja s#dsk# $#nkcij# #mjesto kralja :8:-nejasna $#nkcija-možda $rana)ki majordom/ #prvlja vladarevim inanjem/ a možda #pravlja pri%odima s dvorko( (ospodarstva razdoblj# lens%e dr5a$e od 361 do 371 stolje4a * kralj 0prim#s inter pares svoje nadležnosti polako predaje vlastelinima * -pravo na vr'enje s#dbenosti -pravo iz(radnje #tvrda -pravo #bitanje pojedini% pri%oda -kraljeve ovlasti s# znatno red#cirane-posebno preko +i!ane $r,ni#ene zavjerni-e kojom staleži pri izbor# novo( kralja name# o(rani)enja njem# i nje(ovim nasljednicima. àA@OD "AOD + 1222. i i#s resitendi kralj je imao obvez# da od plemstva traži pomo 0consili#m et a#Fili#m 6raljeva vlast se o)it#je # * -izdavanj# #arovni-a -dijeljenj# +rivi"e(ija -vr'enj# !,#ene vlasti -vr%ovni zapovjednik voj!$e -patronatsko pravo 0za'tita sveenstva i vjernika -osniva bisk#pije/ nadbisk#pije/ samostane/ imen#je nji%ove vladare/ prava i obveze vjernika @emeljem zlatne b#le ndrije ++. kralj je morao održavati (odi'nje sk#p'tine na kojima (a je # (arskoj zamjenjivao PA@+ a # %rvatskoj ". à+z to(a se razvili 7abori zaAN6UVINA*A / # njem# s# crkveni i svjetovni i":R+8A+ (radovi opremali77@=-#obližen vojsk#. =eli)ina vojske je ovisila o veli)ini nji%ova posjeda/ odnosnovlastelini pri%oda. =elika'i s velikim brojem vojnika mo(li s# i% voditi pod svojom zastavom 0banderi#m. à#
lenskom razdoblj# kraljev aparat )ine* palatin/ ban/ dvorski s#dac/persona/ travernik/ rizni)ar i kancelar
Pa"ain je bio najzna)ajniji. =r'io je s#dben# vlast za podr#)je (arske/ a od 1493. i za &rvatsk# i :almacij# i to # sl#)ajevima* -povrede interesa kralja -spor izme# kralja i podanika Traverni$-najprije nadzornik kraljeve riznice i #pravitelj kraljevi% pri%oda i ras%oda. Od 14. stoljea to pre#zima rizni)ar/ a voenje $inancija :vorska komora # "e)#. àon je rje'avao +rizive +roiv +re!,#a (ra#!$i) !,#ova . bo( to(a po)etkom 15. stoljea po)inje s#diti zajedno s prisjednicima iz ti% (radova i $ormira TRAVERNIKALNI SUD-koji kroz pres#de razvija posebno tzv. tra$erni%alno pra$o1 -(radovi s# se onda podijelili po tome jes# li # nadležnosti travernikalni% s#dova ili kralja/ odnosno nje(ovo( sl#žbenika personala. Po tome razlik#jemo travernikalne i personalne (radove. a(reb je bio travernikalni (rad/ a =araždin/ 6riževci/ 6oprivnica i 7enj personalni. razdoblj# staleš%e dr5a$e 0371 stoljee Qja)a kraljevska vlast %absb#r(ovaca. monar%ija je nasljedna/ od 1!,. s #tvrenim nasljednim redom 0na)elo primo(enit#re/ a pra(mati)kom sankcijom ob#%vaeno i pravo nasljedstva po ženskoj lozi
26
nosilac prava nasljedstva morao je biti za$onio o$r,njen-#vjet za sankcioniranje i #kidanje zakona i podjeljivanje privile(ijaE -posebna ceremonija-vr'i se kao zajedni)ki )in za (arsk#/ &rvatsk# i 7lavonij# 0najkasnije ! mjeseci nakon smrti pret%odno( kralja/ # t# svr%# je morao biti sazvan posebni sabor/ #z kr#nidb# morali biti obaveljeni posebni obredi. -izdavanje zavjernice 0njen sadržaj nakon pra(mati)ke sankcije postao standardiziran. :o tada je ovisio o snazi staleža -crkveni kr#nidbeni obred -prise(a kralja o po'tivanj# ono(a 'to se obvezao zavjernicom -8=H+8 @OJ6 =8R+> 7 "+A* -obvezivanje kralja na po'tivanje postojei% i b#d#i% zakona koje e donijeti -da e po'tivati latn# b#l# -da e kraljevsk# kr#n# zadržati # (arskoj -da e za#zete dijelove (arske i 7lavonije koje vrati/ zdr#žiti s njima -da e po'tovati slobodni izbor kralja # sl#)aj# isp#njenja pretpostavki propisani% pra(mati)kom sankcijom
8=H+8 PR= 6RA8=76 =A7@+ 7 "+A -pravo objave rata i zaklj#)enja mira -sklapanje me#narodni% #(ovora i voenje vanjske politike -vr%novno zapovjedni'tvo nad vojskom -vr%ovna #prava i nadzor si(#rnosti -vr%ovno zemlji'no (ospodstvo 0pravo na sve slobodno stojee ili ležee stvari/ pravo darovanja zemlji'ta plemiima/ #biranje carina/ pristojbiK -podjeljivanje sl#žbi i tit#la 0ban najvažniji -prava # podr#)j# vjere i crkve -prava # zakonodavnoj 0sazivanje i rasp#'tanje sabora/ zakonodavna incijativa/ s#dskoj i izvr'noj $#nkciji 0osnivanje vlastiti% #reda-razvijaj# se # = i nakratko &6=
Ban NNbajanNN avarski-vojskovoa -prvi p#t se spominje # &C' !o"je9, kao po(lavar Aike/ 6rbave i Backe kao zapovjednik #tvrda - do 2;. stoljea je osim kralja/ najvi'i d#žnosnik na podr#)j# &rvatske/ 7lavonije i :almacije -rpadovii s# postavljali jedno(/ dva ili )ak i tri bana0za obalno podr#)je -zbo( #daljenosti od sredi'ta države " tada postaje najvi'i d#žnosnik # &rvatskoj/ kao kraljev namjesnik obavlja #pravne/ s#dske i izvr'ne poslove às%vaa se kao po(lavar pridr#žene zemlje 0pars adneFa položaj m# je sli)an +a"ain, # (arskoj/ a za rpadovia je odma% iza nje(a. -# doba slabe sredi'nje vlasti/ vlast im se razvija i (otovo približava vladarskoj -#bii i "abonii vladaj# tako mono ali i% nž#vinci onemo(#avaj# -nakon osmanski% osvajanja takoer ja)aj#/ naziva i% se potkralj 8$i9ere:;< ali &absb#r(ovci i% stavljaj# pod kontrol# sredi'nji% vlasti
DJ+-OKRU< O,V+/+ I C+R+MO"IJA USTO-I=+"JA
-kandidate za bana predlaž# staleži ok#pljeni # sabor# àod(ovoran je kralj#/ a istovremeno je izvr'ni or(an sabora i provodi saborske zaklj#)ke W ako bi ban povrijedio prava staleža/ sabor izjavlj#je prit#žb# kralj#/ a # sl#)aj# trajniji% povreda-podnosi prit#žb# (arsko-%rvatskom sabor#. --ere%onija ,!o"i8enja 0instalatio 0do 1,!9.-odvija se pred &rvatsko-slavonskim saborom/ ban polaže prise(# kralj# pred povjerenicima sabora. -ban# se predaje banski stije( 0simbol zapovjedanja vojskom/ bansko žezlo 0simbol #pravne i s#dske vlasti/ i klj#) 'krinjice privile(ija. Predaje m# se i pe)atnjak koji se #ni'tava na kraj# 27
PO:" -bira (a ban odma% po #stoli)enj#/ $#nkcija m# traje koliko i ban#-on je veliki ž#pan a(reba)ke i 6riževa)ke ž#panije do re$ormi 15!. koji #vodi #(arski model ž#panija :AHO7@+ " -isprva sazivanje sk#p'tine plemstva i (radova # kojima je # kraljevo ime sl#'ao prit#žbe i rje'avao probleme. @o prelazi # sazivanje sabora kojem osobno predsjeda. Redovite nadležnosti su mu bile:
-izvrFavanje !aor!$i) za$"j,8a$a # svojstv# izvr'no( or(ana sabora -,ire #a9e-#bire kraljeve poreze-mart#rina 0zemlji'ni porez do 1!. st.-kralj# kao vlasnik#/ kraljevske dae/ sajmi'ne dae/ pri%odi od r#darenja/ banske dae 0i#s descens#s/ odnosno kona)i'te ban# i pratnji -samostalno zapovjeda voj!$o%-zapovjeda jedinicama ope mobilizacije 0ins#rrectio/ na pro(las sabora. Od &absb#r(ovaca i osnivanja vojne krajine ovlasti m# se red#ciraj#. -pravo da !a%o!a"no !,#i 0ili # sk#p'tinama s plemstvom-ima op# nadležnost koja je ob#%vaala sve vrste sporova osim izricanja smrtne kazne i zapljene imovine-samo vladar àpriziv
protiv banovi% pres#da podnosi se kralj# -banove 'iroke ovlasti post#pno se smanj#j# zbo( prijelaza na vlasteline i (radove
BANSKI STOL -zabilježen # 13. stolje#/ predsjeda m# ban/ najvi'i s#d na %rvatsko-slavonskom podr#)j# do osnivanja 7tola sedmorice 1,!2. kao vr%ovno( s#da za &rvatsk# i 7lavonij# ajvee o(rani)enje banovi% ovlasti do(odilo se 191. zakonskim )lankom A+C* 191.podreen = # zajedni)kim poslovima (arske i &rvatske.
S"avon!$i i .rva!$o2!"avon!$i !a"eF$i !aor -spominj# se bisk#pa rano ali nemaj# taj zna)aj-npr. 7olin 0kr#nidba vonimir/ crkveni sabor dalmatinski% 0925./ 92,. -kao mjesta (dje plemstvo # s#radnji s banom odnosno vladarom rje'ava zakonodavna/ s#dska i #pravna pitanja javljaj# se # &3. stolje#àkao rez#ltat raspadanja partrimonijalne države i prijenosa dijela vlasti na plemstvo -# po)etk# s# zadjedanja povremena/ a kasnije se #klj#)#j# prelati/ velika'i i slobodni kraljevski (radovi/ a zborovanja se #stalj#j#. Od 15. stoljea se odl#ke 7lavonsko(/ a potom i &rvatsko-slavonsko( sabora #obli)#j# tako da nji%ove zaklj#)ke na instit#cionalno de$inirani na)in potvr#je kralj #mjesto da kao do/ kao do tad/ te odl#ke izdaje # oblik# privile(ija plemstv#.
Prvi !aor slavonsko( plemstva i joba(iona 0najniži kmet #tvrde zabilježen je 123. # a(reb#. Predsjedao m# je ban Datija. àna njem# s# plemii i joba(ioni iznijeli primjerdbe da kraljevski s#dovi na nji%ov# 'tet# povrje#j# neka prava 6raljevstva i banovine -#(lavnom rije) o nadležnosti s#dova i pravilima s#dsko( post#pka àplemii i joba(ioni s# potpisali i dali ban# potvrd# NNprava 6raljevstva i banovineNN # 33 to)ke s molbom da i% se oni i s#ci pridržavaj# tokom s#enja -ban je to pri%vatio jer se osnivaj# na istinitim i zakonitim razlozima -to zapravo predstavlja r#dimentarni oblik zakonodavno( post#pka
-sabori s# se održavali bez pris#tnosti kralja/ osim # križevcima kad s# po#bijani protivnici Hi(m#nda A#ksemb#r'ko( a podr#)j# &rvatske i :almacije nije #spostavljen sabor sa zakonodavnim nadležnostima/ vjerojatno zbo( velike moi %rvatski% velika'a #z koj# se kraljeva vlast slabije osjeala/ pa nije bilo potrebe za takvom obranom interesa.
28
POAO=+ 15. st.-na saborima se ok#plja niže plemstvo/ prelati/ velika'i/ predstavnici slobodni% kraljevski% (radova-sabori se pretvaraj# # predstavni'tvo zemlje )ije zaklj#)ke sankcionira kraljàvi'e za slavonij# ne(o dalmacij# i %rvatsk# -najzna)ajnija iznimka to(a je sabor %rvatsko( plemstva # >etin(rad# 152. 0?erdinand 155,.-%rvatski i slavonski staleži zasjedaj# na jedinstvenom &rvatsko-slavonskom sabor# kao predstavni'tv# kraljevina :almacije/ &rvatske i 7lavonije 0# stvarnosti bez dalmacije
od polovine 15. stoljea 7lavonski/ a zatim i &rvatsko-slavonski sabor bira > n,n-ija/ tj. izaslanika 0dele(acija za (arsko-%rvatski sabor* -1 za :om velika'a -2 za :om zast#pnika -+ronaora koji # nj%ovo ime $orm#lira zaklj#)ke
-nazivao se spravi'e i stanak/ a na latinskom diaeta (eneralis/ con(re(atioi (eneralis/ convent#s Re(ni. àod 1!,1. p#ni naziv (lasi >on(re(atio Re(nor#m >roatiae/ :almatiae et 7lavoniae-7abor kraljevina &rvatske/ :almacije i 7lavonije -do 191. (a sazivao ban #z obavijest vladar#/ od tad jedino dop#'tenjem kralja. -# stale'kom razdoblj# se sastajao 2-3 p#ta (odi'nje po 2-3 dana "an saziva sabor banskim pozivnicama 0litterae banales/ 'alje i% +re"ai%a i ve"i$aFi%a osobno/ ni@e% +"e%!v, p#tem ž#panija 0pozvano p#tem ope( poziva/ rijetko dolazi zbo( tro'kova/ sto(a bira 4 dele(ata #z davaje obvezni% nap#taka/ a (ra#ovi%a direktno 0takoer preko 2 predstavnika. -tako se #spostavljaj# dvije kate(orije )lanova-virilisti-dolaze po osobnom prav#/ eF i#re virili -zast#pnici ž#panija i (radova
Odl#kedase(lasovistariji% # srednjem vijek# nis# donosile (lasova ne(o imaj# nji%ovim 'to zna)i i #(ledniji% )lanovazbrajanjem imaj# vei zna)aj-virilisti veiNNva(anjemNN/ prestiž. -sabor je vein# svo( postojanja bio jednodoman. J+ :OO8 O:A6 7"OR -najprije s# se izonsili kraljevi prijedlozi o kojima je sabor donosio odl#k#/ zatim s# staleži i redovi iznosili svoje prijedlo(e i prit#žbe. aklj#)ci koje donosi sabor bili s#* 1. Opi propisi 0artic#li-morao i% je sankcionirati vladar 2. Pojedina)ne pravne norme 0acta svi s# imali stat#s zakona i #vr'tavali se # zapisnik i dobivali broj prema red# dono'enja. npr )lanak =++*112. zna)i sedmi zaklj#)ak sabora iz 112. akoni (arsko-%rvatsko( sabora ozna)avali s# se obrn#to. BR76+ O:O7 PRD &R=@76O-7A=O76OD 7"OR (arska strana je ne(irala zakonodavn# prirod# odl#ka &-7 sabora pod obrazloženjem da je jedino (arski sabor državni parlament i jedino on donosi zakone. Po nji%ovom mi'ljenj#/ &rvatsko-slavonski sabor je pokrajinska sk#p'tina ovla'tena donositi podzakonske ope akte0stat#te-me#tim to nije tako bilo # stvarnosti. -slijedom to(a/ (arsko-%rvatski sabor je 1;,. donio akonski )lanak 1;,*C+++. o s#(lasj# zakona. Prema njem#/ zakoni &-7 sabora moraj# biti # s#(lasnosti sa zakonima (arsko%rvatsko( sabora. :onesen je na protivljenje %rvatski% n#ncija i kralj (a nije sankcionirao. -na slijedeem sabor# je na kraljev prijedlo( donesen )lanak 115*>CC kojim je potvreno pravo &rvatsko-slavonsko( sabora za dono'enje zakona za svoje podr#)je. @akoer taj )lanak propis#je da se kralj# na sankcij# moraj# podnijeti zaklj#)ci &-7 sabora o kraljevoj #pravi/ #pravi pravos#em i s#dski post#pak 0time je ocrtana nadležnost &-7 sabora
29
iz to(a se vidi da je &rvatsko-slavonski sabor vr'io izborne $#nkcije/ zakonodavne $#nkcije/ pravos#dne $#nkcije i #pravne $#nkcije.
U(ar!$o2)rva!$i !aor (/iaeta, /iaeta -egni Hungariae, Hrvatsko0ugarski, ajedni2ki, +o3unski sabor (4ratislava!!
-plemstvo se po)elo sastajati # dr#(oj polovici 13. stoljea/ a sredinom 15. se konstit#irao sabor. -po)etkom 1. stoljea je podijeljen 7ornji #o%-dom velika'a Donji #o%-dom zast#pnika 0# nje(a plemstvo #(arski% ž#panija i (raani (radova biraj# po dvojic# zast#pnika 0do 1,. stoljea )etvoric#/ kojima daj# nap#tke. Dandat traje 3 (odine. -od 1442./ poslanici 0n#nciji slavonsko( 0rijee &rvatsko( sabora redovito s#djel#j# às#djel#j#
4 n#ncija 0jedan # dom# velika'a/ dvojica # dom# zast#pnika i protonotar/ oni s# imali poseban stat#s/ sjedili istakn#to/ bili neka vrsta NN(ostaNN/ na raspravi (ovorili prvi -protonotar je (otovio # nji%ovo ime àako
bi (arsko-%rvatski sabor pri%vatio neki zakon kojem bi se n#nciji protivili/ oni s# imali pravo obratiti se kralj# kako bi sprije)ili sankcioniranje to( zakona 0sl#)aj )lanka 1;,*C+++
Saor je !azivao $ra"j posebnim pozivnicama 0litterae regales/ osobno )lanovima :oma velika'a/ opim pozivom ostalima. pozivnicama je #tvrdio mjesto/ vrijeme i predmet raspravljanja. à3; dana prije zasjedanja pa do kraja je bilo zabranjeno održavanje s#dski% ro)i'ta/ kako kralj ne bi tako sprije)io dolazak neki% osoba. -zasjedanje je trebalo po)eti 4. dan od otvaranja/ i zavr'iti # rok# 15 dana jer niže plemstvo nije mo(lo podnijeti d#že zasjedanje-dolazi do namjerno( od#(ovla)enja velika'aE dokazivanje prava s#djelovanja )lanova à sasl#'anje kraljevi% prijedlo(a # kraljevoj pala)i à odlazak # domove kojima pripadaj# à asjedanje po)inje )itanjem kraljevi% prijedlo(a na zajedni)koj sjednici obaj# domova à Prijedlo( raspravljan # :om# zast#pnika pa # :om# velika'aà ako im zaklj#)ci nis# #sklaeni/ održava se zajedni)ka sjednica # kojoj se odl#ka donosi veinom od 3 staleža na prema jednom -------- U ako se takva odl#ka nije mo(la donijeti/ rje'avanje se od(aa za neko b#d#e zasjedanje
ako bi prijedlo( # oba doma bio pri%vaen # istovjetnom tekst#/ tada je bio pro)itan jo' jednom na zajedni)koj sjednici i poslan kralj# na sankcij# 0mo(ao je odbiti sankcij#/ a i izmijeniti pri%vaeni zakon-ponovo se 'alje # domove-sankcija se sastoji od PO@P+7 6@ i O=8R+ 6RA8=+D PJ@OD . akon to(a bi (a kralj +ro%,"(irao 0pro(la'avao i slao # sabor na objav# )itanjem/ odnosno # ž#panije/ ako sabor nije bio # zasjedanj#
-ni kralj ni (arsko-%rvatski sabor nis# mo(li donijeti zaklj#)ak koji se odnosio na &rvatsk# i 7lavonij# bez pret%odno( izja'njenja 0pri%vatiti ili odbiti/ s obzirom na dobivene nap#tke &rvatsko-slavonsko( sabora %rvatsko-slavonsko( izaslanstva. @ako se %rvatski izaslanici nis# mo(linamije'ati # #(arska me#tim mo(li is# kralja da se zakon koji je donesen prijedlo( #(arski%pitanja/ zast#pnika prote(ne nazamoliti &rvastk# i 7lavonij#. -6ako je temeljem zakonsko( )lanka 191*A=+++ odl#)ivanje o $inancijama preneseno na (arsko-%rvatski sabor/ # tim je pitanjima iz zajedni)ke nadležnosti od tada pa do 1,4,. vrijedilo na)elo majoriteta.
30
7RAHANSKO I KAZNENO PRAVO Po#r,8ja razvoja +rava i )rva!$a +ravna +o#r,8ja Raz#o"ja razvoja +rava -do 12 stoljea prevladava %rvatsko obi)ajno pravo/ no ve s# tada vidljivi #tjecaji $rana)ki% javnopravni% instit#cija/ ili pak lan(obardski% i bizantski% instit#cija (raansko( i kazneno( prava. -# 13. stolje# se osjea #tjecaj na na'em obalnom podr#)j# rimsko( prava. a tom obalnom podr#)j# zna)ajan je i #tjecaj mleta)ko( prava. #n#tra'njosti s# zna)ajni #(arski #tjecaji/ # manjoj mjeri i #tjecaji iz srednje e#rope. kasnom srednjem vijek# ja)a #tjecaj iz #strije.
.rva!$a +ravna +o#r,8ja -akademik A#jo Dar(eti je identi$icirao )rva!$i) +ravni) +o#r,8ja* 1. +7@R76O -na istarskom podr#)j# mije'aj# se #tjecaji rimsko(/ bizantsko(/ lan(obardsko(/ $rana)ko(/ mleta)ko( i slavensko( prava. 2. 6=RR76O -#sko podr#)je ali najraznorodnije. -pris#tni s# %rvatski pravni obi)aji 0npr =inodolski zakonik/ kao i mleta)ki/ #(arsko%rvatski i tr'anski pravni obi)aji. 3. :AD@+76O -podr#)je od 6rka do :#brovnika/ obilježeno stat#tarnim pravom (radova # kojima se mije'aj# #tjecaji obi)ajno(/ rimsko(/ mleta)ko(/ bizantsko( i #(arsko-%rvatsko( prava. 4. H&R=@76O -sredi'te # lici i dalmatinskoj za(ori -razmjerno a#tonomni #tjecaj staro( %rvatsko( prava/ obi)ajni% korijena i skromniji #tjecaj mleta)ko(/ #(arsko-%rvatsko( prava 5. 7A=O76O -prevladava #tjecaj #(arsko-%rvatsko( 0pris#tnost #(arsko( p#no manja # zapadnom dijel# prava/ s dominantnom #lo(om @ripatrita 31
SREDNJOVJEKOVNA PRAVNA VRELA O+9enio o +ravno+ovije!ni% vre"i%a Obavijesti o razvoj# prava # pro'losti crpimo iz izvora od koji% s# # sredi't#&' KRU72PRAVNA VRELA-neposredno sadržavaj# obavijesti o pravnim normama pop#t propisa 0zakoni/ stat#ti/ #redbe obi)ajno( prava 0zbornici obi)ajno( prava/ #smene obavijesti za razdoblje od 19. stoljea/ kao i s#dske prakse 0pres#de/ dok#menti o pravnim poslovima 0opor#ke/ #(ovori. -#z ta vrela s# bitne #o#ane oavije!i-ta vrela #potp#njavaj# raz#mijevanje zna)enja pravni% instit#ta 0npr. zapisnici 7abora i pojedini% tijela itd.
:' KRU72 oavije!i vezane za Fire +ravno or$,@enje o!novno( oje$a inere!a -npr. podaci o or(anizaciji s#dova i #prave/ s#stavno( obrazovanja itdK àmožemo otkriti d#blje slojeve odreenosti pojedine pravne norme 3' KRU72(ra#ivo $oje ,+,8,je na Fire +ravno i #r,Fveno o$r,@enje , $oje% +ravni in!i,i na!aj, razvijaj, !e itd-npr. podaci o (ospodarskom i politi)kom s#stav#/ koncentraciji moi/ k#lt#rnim obilježjima 0jezik/ podaci o konkretnim do(aajima/ obavijesti o #lozi pojedini% osoba 0dost#pno iz bio(ra$ija >' KRU72oavije!i o !rani% +ravni% !,!avi%a -nacionalni pravni s#stavi razvijaj# se pod #tjecajem ili # interakciji s instit#tima iz strani% pravni% s#stava SREDNJEVJEKOVNA PRAVNA VRELA NA .RVATSKO/ PROSTORU - # sredi't# izla(anja s# pravna vrela koja donose neposredne obavijesti o pravnim instit#tima àtakva $ormalna vrela iz koji% neposredno možemo crpiti obavijesti s#* 1. 6O+ 2. R:" 3. 7@@@+ 4. R"R+ 5. O"+J8O PR=O !. RORO: +7PR=-PR+=+AB+8
ZAKON -+ro+i! koji # srednjem vijek# donosi najvi'a vlast # državi- v"a#ar/ samostalno ili # s#rdnji sa saborom. -taj propis na)elno sadržava o+9e nor%e/ proteže se na cjelok#pno državno podr#)je/ ili jedan nje(ov dio/ ili pak na cjelok#pn# dr#'tven# sk#pin# ili jedan njezin dio 0npr. kmetovi ili plemstvo/ odnosno jedna kate(orija kmetova -rijetko se donose # srednjem vijek# jer je država #reivala odnose od svoje( ne+o!re#no( inere!a/ a ostale s$ere s# bile #reene na razini partik#larni% zajednica ili #stanova 0(radovi/ kaptoli/ #dr#(e/ vlastelinstva -najvei dio dr#'tveni% odnosa/ naro)ito na sel#/ je bio #reen oi8ajni% +ravo%. UREDBE -+ro+i!i koje donosi 0vladar/ sl#žbenici vladara/ kojim se na opi i trajni na)in #re#je i odnosiv"a!i državljana. ,!roj ije"o v"a!iizvrFne -# pravil# se ne donose iz djelokr#(a koji pripada za$ono#avnoj v"a!i/ jer to kr'i prava staleža da se zakoni donose # 7abor#/ odnosno s#(lasno'# volje 7abora i kralja-to zna)i a+!o",i!i8$i na)in vladanja ili pak pojedina)na kr'enja #stavnosti
STATUTI -zbirke propisa/ koje donosi tijelo a,ono%ne vlasti # sklop# svo( djelokr#(a i za teritorij svoj enadležnosti odnosno za svoje pripadnike 0stat#ti (radova/ od(ovaraj#i propisi npr. kaptola i ce%ova
32
autonomija-pravo neke vlasti da temeljem privile(ija ili $akti)no ste)eno( stat#sa samostalno donosi pravna pravila za svoje podr#)je i svoje pripadnike samoupra$a-pravo neke vlasti da samostalno preko svoji% or(ana provodi pravna pravila koje je donio netko dr#(i àdalmatinski (radovi i (radec imaj# a#tonomij#/ a slavonski (radovi i ž#panije imaj# samo#prav#. -najvažniji stat#ti s# dalmatinski% (radova jer objedinj#j# pojedina pravila iz (otovo svi% (rana prava URBARI -zbirke pravni% pravila kojma s# #reeni odnosi izme# v"a!e"ina i $%ea à# pravil# i% donose v"a!e"ini/ # sklop# #pravne vlasti nad zavisnim stanovni'tvom na zemlji dodijeljeno( od vladara àprema tome/ takvi akti imaj# ;;+rivano+ravni;; karakter ajpoznatiji je /o#r,F$i ,rar iz &><. 7astavio (a je knez Bernar#in ?ran$o+an. @akoer i Darija @erezija # 1,. stolje# donosi &rvatski i 7lavonski #rbar javno+ravni) obilježja.
OBIČAJNO PRAVO -nastaje d#(otrajnim održavanjem odreeno( na)ina pona'anja. bo( 'iroko( st#pnja pri%vaenosti dobiva sna(# obveznosti te postaje ovezno za b#d#a pona'anja i #živa od(ovaraj## !an$-ij, # sl#)aj# kr'enja. àobi)no je ne+i!ano/ a do pisanja dolazi zbo( nesi(#rnosti # sadržaj pojedini% normi koje s# posebno zna)ajne ili pak sporne -zbirke obi)ajno( prava # %rvatskom srednjovjekovnom prav# se nazivaj# ;;za$on;; 0=inodolski zakon/ 6astavski zakon/ ali ne treba i% brkati sa zna)enjem zakona kao akta najvi'e državne vlasti ope prirode. birke obi)ajno( prava (otovo ni$a# ni!, +o+,ne . ISPRAVE -raznorodni +i!ani izvori o pojedina)nim pravnim poslovima/ (ovore o +ri%jeni +rava i odražavaj# pravni život. àob#%vaaj# 'irok kr#( pravni% )ina razli)ito( zna)enja i važnosti-#(ovor/ opor#ka/ pres#da/ v"a#ar!$a #arovni-a' Posebno valja izdvojiti PRIVILE7IJE. @o s# sve pravne norme koje nis# neposredno nastale obi)ajem sve isprave kojima je podijeljeno ili zajam)eno neko pravo (arsko-%rvatski vladar je donosio svoje #e$ree 0zakone # oblik# privile(ija/ a kralj/ %erce( i ban privile(ijama s# osnivali (radove podjelj#j#i im slobode i pravaàvelika važnost # ja$nom pra$u. à# sklop# privatno( prava kralj je privile(ijama dijelio nek# povlastic# zasl#žnoj osobi.
TRIPATRIT -kodi$ikacija obi)ajno( prava # oblik# zakona @ripatrit 0@ripartit#m-p#ni naziv Op#s tripartit#m j#ris conset#dinarii incl
33
-O/ =erbocz< (a je sam tiskao # "e)# 151. i poslao (a ž#panijama. On (a je de$inirao kao NNvjerni prikaz postojee( pravaNN/ a zbo( nje(ove #vjerljivosti/ sistemati)nosti i prakti)nosti/ s#dovi s# (a odma% po)eli primjenjivati/ i potisn#la sva ostala privatnopravna vrela # (arskoj i 7lavoniji. -preveden je na maarski i na %rvatski 0+van Per(o'i 154.
TRIPATRIT U .RVATSKOJ I SLAVONIJI -vrijedio je do #voenja a#strijsko( Ope( (raansko( zakonika 1,53. veden je tada i # (arsk#/ ali je zamijenjen @ripatritom odma% po okon)anj# apsol#tizma 1,!1./ te je ostao na snazi sve do 194!. -na maarskim sve#)ili'tima i Pravnom $ak#ltet# # za(reb# st#dirao se kao jedan od temeljni% predmeta Q kao (raansko pravo zemlje.
SADR6AJ TRIPATRITA -)ine (a sistematizirani/ ali dijelom i %rvatski 0NNslavonskiNN obi)aji Q zbo( to(a se iz#)ava pod nazivom NN%rvatsko-#(arsko privatno pravoNN à7astavljen je kao 6O+6 Q sadržava zakone/ kraljevske dekrete i odr#(e propise te obi)ajno pravo. -takoer s# zamjetni #tjecaji kanonsko( i rimsko( prava vidljivi kroz 'kolni)k# obrad# (radiva/ trodijeln# podjel# i primjen# rimsko( prava na #(arske obi)aje -# osnovi je bio zir$a !,#!$e +ra$!e )ij# je osnov# )inilo oi8ajno +ravo/ a nje(ova je interesna osnovica bila ona niže( plemstvaà à à à à zbo( to(a s# # tripatrit# s posebnom pažnjom obraena pitanja* -osobni% prava -imovine -pravno( položaja -obitelji -nasljeivanja -#(ovorni% odnosa plemstva -pitanje s#dsko( post#pka àna (raane 0stanovnike (radova i podložno stanovni'tvo se odnosi vrlo mali broj normiEE STUKTURA TRIPATRITA -trodijelna-po #zor# na Bajeve +nstit#cije ;. +re#(ovor-donosi de$inicije i svojevrsna pravnoteorijska razmatranja o pravdi/ prav#/ obi)ajnom prav# i nje(ovim elementima/ i sažetak post#povni% pravila 1. +rvi #io -(ovori o plemstv# i nje(ov# postank#/ o vladar#/ pravimastaleža/crkvenim donacijama/ nasljeivanj#/ bra)nom imovinskom prav#/ skrbni'tv#/ p#noljetnosti/ pravnoj i poslovnoj sposobnosti 2. #r,(i #io -na)ela imovinsko( prava/ zakone/ stat#te/ obi)aje/ privile(ije te post#povno pravo 0s#dski post#pak 3. re9i #io -(ovori o posebnom obi)ajnom prav# 7lavonije i rdelja irazlikamaizme# #(arsko(/ slavonsko( i erdeljsko( prava/ napose (lede %oma(i#ma i miraza @ripatrit nije poznavao jedinstven# de$inicij# vlasni'tva-po)ivala je na otvorenom kr#(# razli)iti% stvarni% prava. @o je otvorilo p#t za postojanje kolektivno( vlasni'tva/ na njem# je po)ivala k#na zadr#(a # &rvatskoj i 7lavoniji. OB je poznavao individ#alno vlasni'tvo/ s#vlasni'tvo i podijeljeno vlasni'tvo.
STATUTARNO PRAVO DAL/ATINSKI. I ISTARSKI. 7RADOVA -stat#ti srednjovjekovni% (radova s# zbirke propisa koje s# donosili i provodili (radski or(ani àvrijedili s# na podr#)j# nji%ove nadležnosti/ odnosno za pripadnike (radske zajednice i izvan(radsko( podr#)ja 34
-nji%ova konstr#ktivna odrednica je bilo pravno priznanje (radsko( stat#sa )ije je karaktersiti)no obilježje pravo na a#tonomij# i samo#prav#. 14. st Baro",! #e Saoferao kao bitno obilježje slobodno( (raanina s politi)kim pravima isti)e* 1. slobodno( (raanina s politi)kim pravima 2. zajednic# (raana kao nosioca izvorno( (radsko( s#vereniteta 3. obi)ajno pravo oblikovano pre'#(nom s#(lasno'# (raana oko neke prakse 4. pravo (raana na izrad# stat#ta kao pisano( prava -prije pojava stat#ta život se #pravljao prema nepisanom i opepoznatom obi)ajnom prav# )ija s# pojedina pravila povremeno zapisivale (radske vlasti. à pri tome se stvaraj# nove norme 0stat#ta àposebno ona pravila )iji je sadržaj dvojben # #pravnim ili s#dskim post#pcima àjednom zapisane po)inj# se primjenjivati kao ope norme àto vodi prema $o#ifi$a-iji (radsko( prava -# dalmaciji se kodi$ikacija de'ava kao posljedica tr(ovine i pravno( prometa. Bradsko plemstvo se zalaže za kodi$ikacij# zbo( osi(#ravanja svoj% interesa/ a pri%vatljiva je i p#)anima zbo( o(rani)avanja #tjecaja plemstva na t#ma)enje nejasni% odredaba obi)aja i po(or'avanja nji%ovo( položaja -# 13. stolje# se ta zapisana pravila sk#pljaj# # jedinstvene stat#tarne zbirke koje postaj# osnova pravni% poredaka dalmatinski% i istarski% (radova àoni postaj# vrsta (radski% #stava i opi% pravni% zbornika-o,)va9aj, !ve (rane +rava 0osim !ve( obi)ajno( prava/ dakako -kodi$ikacij# provode #)eni pravnici i #sp#t posezaj# za stat#tarnim zbirkama dr#(i% (radova te pravnim prir#)nicima. @im p#tem 0preko #)eni% pravnika # sat#te je prodrlo OP5E PRAVO 0ius commune/ s osnovom # rimskom i kanonskom prav#. -KANONSKO PRAVO # veini e#ropski% (radova vrijedi kao !,+!i#ijarno pravno vrelo à
mleta)ka rep#blika nije dop#'tala pozivanje na poretka ius commune/ na(la'avanja državne samobitnosti i samozadovoljnosti svoje( pravno( 0tako nizbo( dalm. i istarski (radovi pod nji%ovom vla'# ne spominj# i#s comm#ne kao s#psidijarno vrelo -6+7@+J6 osnova stat#tarni% zbirki razlo( je da se iz dana'nje( motri'ta nji%ov sadržaj doima kao $ra(mentaran/ prot#rje)an/ nejasan i optereen mno(im pravnim prazninamaUnji%ov sadržaj treba s%vatiti kao orjentacij#/ ponajprije s#cima/ # potrazi za najboljim rje'enjem spora à à à à à tako pravne praznine # stat#tima nis# znak da to pitanje nije bilo #reeno obi)ajnim pravom/ ne(o da nije postojala potreba za pisanim #reenjem to( pitanja -stat#tarna norma imala je prednost # primjeni/ a ako nije davala zadovoljavaj#e rje'enje/ ono je mo(lo biti potraženo i izvan same norme -sat#tarne zbirke s# na'i (radovi imali ve # 13. st 0adar/ 7plit/ @ro(ir/ ali nis# sa)#vane. ajstarije sa)#vane zbirke imaj# 6or)#la/ :#brovnik/ adar/ Pore)/ :vi(rad i "#je
ZBORNI*I .RVATSKO7 OBIČAJNO7 PRAVA -dijelovi %rvatsko( obi)ajno( prava sa)#vani # seoskim srednjovjekovnim pravnim zbornicima od koji% s# najvažniji -Vino#o"!$i za$on &:' -ovi(radski zakon iz pol 15. st -=ranski zakon iz pol 15. st -Polji)ki stat#t kao zbornik prava a#tonomne opine -oni s# nastali kao sraz lokalne zajednice i njezini% obi)aja s pojedinim nosiocima vlasti koji s# %tjeli nametn#ti svoja pravila àsto(a s# sabrani i popisani lokalni stari obi)aji koji bi se primjenjivali na s#dovima )iji s#ci te obi)aje nis# poznavali 35
&rvatski srednjovjekovni pravni obi)aji 0cons#et#dines >roator#m bi se zadržali te bili popisani na podr#)j# pod #pravom bana j#žno od Bvozda/ te se javljaj# kao obi)aj# s#protstavljeni #(arskim pravnim obi)ajima pris#tnim na podr#)j# #prave slavonsko( bana/ ponajprije @ripatrit# àprimjenjivalo
se na 6ninskom s#dbenom stol# (dje s# (a t#ma)ili NNstarciNN 0str#)njaci za %rvatsko obi)ajno pravo. +z ti% se razlo(a i zadarske vlasti obraaj# 6ninskom s#d# za pomo # razja'njavanj# obi)ajno( prava
VINODOLSKI ZAKON -nastao !. sije)nja 12,,. -pisan 8a$avi-o% i ("a(o"ji-o% -#z R#sk# pravd#/ najstariji pravni dok#ment na slavenskom jezik# ànastao je zbo( nesporaz#ma Leonar#a ?ran$o+ana 0novo( (ospodara to( prostora i seljaka koji traže po'tivanje svoji% prava -sastavilo (a je # ovom =inodolskom povjerenstvo od 42 izabrana predstavnika 9 vinodolski% opina koja s# najbolje poznavala pravo 0s#djelovao i knez ?rankopan 1 8"ana$a i sadrži odredbe razli)iti% (rana prava-#re#j# se* ovlasti kneza koji donosi kona)ne odl#ke o javnim poslovima • položaj katoli)ke crkve • #stroj vinodolske opine ovlasti sl#žbenika vinodolskie opine • • sadrži i odredbe kazneno( prava 0ponajvi'e àsadrži odredbe za djela protiv vlasti/ crkve/ tjelesno( inte(riteta/ podmetanje požara itdK àkaznenopravne odredbe s# #smjerene na o(rani)avanje kneževi% ovlasti àima •
-pris#tna je i ;;vra@#a;; tj. krvnina-ispla#je se rod# kao znak priznavanja krivnje i naknada po)injene 'tete/ a #jedno i sprje)ava krvn# osvet#. à(lavno
#o$azno !re#!vo je priznanje po)initelja/ iskaz svjedoka/ prise(a ot#ženika s s#prisežnicima. -zanimljivost je #lo(a pristava # post#pk#-on nije samo pomoni or(an ne(o i sam obavlja neke izvanparni)ne radnje.
NOVI7RADSKI ZAKON -nastao je 1452./ dop#njen 1454./ a nakon to(a s# (a potvrdile mleta)ke vlasti -nastao je na 'irem sk#p# na kojem s# osmorica NN%rvatski% plemiaNN 0predstavnici osam seoski% zajednica zadarskom javnom bilježnik# diktirali tekst koji s# ostali dop#nili/ nakon )e(a je tekst preveden na latinski -donosi obi)aje koji s# bili na tl# &rvatske izme# 6nina i ina -RORO: je i nesistematiziran-(ovori o nasljeivanj# posjeda/ položaj# zakonite djece/ $#nkcioniranj# seoske zajednice i na)in# dono'enja zajedni)ki% odl#ka/ #reenj# pa'njakaK. VRANSKI ZAKON -nastao 1454. -vrijedi za podr#)je =ransko( vlastelinstva -sastavili mleta)ke s# (a s#dac vransko( pod(raa oko vranske #tvrde i predstavnici vranski% sela te potvrdile vlasti. -3, )lanaka -# sredi't# pažnje !e"ja$
POLJIČKI STATUT -oko 144;./ vrijedi do 1,;. -zbornik obi)ajno( prava a#tonomne Polji)ke opine -ispreple# se elementi rodovsko( i $e#dalno( #reenja 0ima i #tjecaja rimsko( prava -pisan je naro#ni% jezi$o% na o!an8i-i -terminolo(ija m# je srodna R#skoj pravdi-privla)i pažnj# strani% istraživa)a 36
àsadržaj
se odnosi na #strojstvo Polji)ke opine/ s#dstvo i #prav# te kazneno/ (raansko i post#povno pravo Or(ani vlasti polji)ki% opina* +vanredna NNsk#p'inaNN svij# Polji)ana redovitiji predstavni)ki NNk#pan openi zborNN NNPolji)ki stolNN 0NNbankaNN-s#dsko-#pravni or(an 0vlada-samo plemenita'i birani # nj NNveliki knezNN-najvi'i sredi'nji individ#alni or(an s#dbene i #pravne vlasti -ajvažnije odredbe stat#ta posveene s# oie"j!$oj i%ovini 0tamo se o)it#j# elementi rodovsko-plemensko( #reenja
P"e%enF9ina-O"+@A876 +DO=+ ànepodijeljena je # vlasni'tv# zajednice/ na)elno je neot#iva/ osim za ;;ve"i$e nevo"je;;. -stat#t sadržava propise o diobi plemen'ine po (lavama -polji)ki stat#t izri)ito dop#'ta krvn# osvet# i priznaje solidarn# od(ovornost srodnika za po)injen# 'tet#. -pris#tno je i na)elo personalno( važenja polji)ko( prava -pris#tna je i vra@#a 0$rvnina4
STATUSNO I OBITELJSKO PRAVO STATUSNO PRAVO -# srednjevjekovnom prav# se p#noljetnost razlik#je prema spol# 0#(l ne postoji kao jedinstvena kate(orija. 7vojevrsna orijentacija je bio nast#p spolne zrelosti-# rimskom prav# 12 (odina za žene i 14 (od za m#'karce. ài @ripatrit predvia stjecanje nepotp#ne poslovne sposobnosti s 12 (od za žene i 14 za m#'karce EE me#tim-to ne zna)i stjecanje prava raspola(anja zemlji'nim vlasni'tvom 0sredi'nja imovinska kate(orija. a to je bilo potrebno navr'iti 14 (od za žene i 24 za m#'karce
2Šien!$i !a, je stjecanje poslovne sposobnosti podi(ao na 14 (od za žene i 1! za m#'karce/ ali to nije zna)ilo stjecanje p#ne pravne i poslovne sposobnosti. a to je bila potrebna E/AN*IPA*IJA. àmancipacija na)elno predstavlja odricanje oca od o)inske vlasti i izlazak djeteta iz obiteljske zajednice-dijete postaje ravnopravno/ nast#pa # pravnom promet# bez o)eve s#(lasnosti 0#(ovori/ k#pnja itd -osnovni na)in emancipacije* 1. javna isprava izdana na osnovi izjave o)eve volje 2. s#dskom odl#kom 0kada otac nije %tio emancipirati 3. eF le(e 0neposredno na temelj# zakona/ #z pre'#tn# o)ev# s#(lasnost 0sin izbiva iz k#e minimalno ! mjeseci -emancipacija ne zna)i n#žno i stvarni odlazak iz k#anstva OBITELJSKO PRAVO -obiteljskim srednjovjekovnim pravom s# #reeni imovinskopravni odnosi roditelja i djece te skrbni'tvo/ a vrlo malo bra)no pravo 0#reeno kanonskim pravom àpravnorelevantan
je samo crkveno sklopljen brak0nerazrje'iv/ ali crkveni s#d i% je mo(ao
rastaviti -na %rvatsko-slavonskom podr#)j# se žena ('ra% (ra>ana i %meto$a??! smatrala s#stjecateljem imovine ste)ene # brak# 0radi na polj# i dr./ pa je kod smrti m#ža #dovica imala pravo na polovin# ste)ene imovine kao s#vlasnik/ a # ostalom dijel# je mo(la s#djelovati kao nasljednica 37
à#
plemikim obiteljima-žena raa i skrbi o djeci-m#ž raspolaže djelok#pnom ste)enom imovinom Qžena se ne smatra s#vlasnicomEE -# dalmatinskim kom#nama obitelji s# bile ino$o!ne 0individ#alne/ ali s# se vrlo )esto sastojale od vi'e bra)ni% zajednica-)ine jedno domainstvo
SLU7E 0!ervi4 i SLUŠKINJE 0an-i""ae4 -smatrani )lanovima obitelji/ nis# imali p#n# pravn# i poslovn# sposobnost/ pod vlasti s# (ospodara/ mo(ao i% je nekažnjeno t#i ali ne i osakatiti. :r#'tveno nepoželjno je da djeca sklope brak bez o)eve s#(lasnosti 0bio je valjan ali s# mo(li iz(#biti pravo na neopor#)no nasljeivanje dijela koji im je trebao pripasti àobveza sinova nakon o)eve smrti je ,#aja i #avanje %iraza kerima-prelazi na roake pa )ak i na (radske vlasti # sl#)aj# neisp#njenja. -7=R& D+R-osi(#ranje materijalne osnove za život obitelji/ te osi(#ranje ženine e(zistencije # sl#)aj# prestanka braka -zakonita djeca s# roena # brak#/ ali i ona roena izvan se mo(# pozakoniti i nasljeivati opor#)no i neopor#)no
DOTALNO na8e"o odvojeni% dobara m#ža i žene 0veina dalmatinski% stat#ta-žena ima pravo na miraz i #(ovorom #tvrena prava àààmanji dio stat#ta se temelji na na8e", zaje#ni-e #oara ra8ni) #r,(ova -žena naslje#je polovin# dobara ste)eni% za vrijeme dobara/ osim ako je # brak #'la s mirazom. -# tom sl#)aj# joj se vraa miraz/ a na ostaloj imovini ima pravo pol##živanja do pre#dajeEE BRAK NA ISTARSKI NAČIN -m#ž i žena #jedinjavaj# svoj# imovin#/ a # sl#)aj# smrti jedno( od nji%/ dr#(i pre#zima svoj# imovin# ili polovin# sve imovine
STVARNA PRAVA VLASNIŠTVO I PODIJELJENO VLASNIŠTVO -vlasni'tvo # srednjem vijek# se pojavlj#je # +",ra"ni% o"i-i%a 0držanje/ prodavanje/ darovanje/ zamjena/ davanje # zalo(/ posjedovanje - rimskom prav# se pojavlj#je kao sk#p ovlasti koji pripada jednom vlasnik# ili s#vlasnicima 0domin#m/ proprietas-# tom oblik# se rijetko pojavlj#je # srednjem vijek# à# srednjem vijek# se NNvlasnikNN pojavlj#je kao nosilac o(rani)eno( i precizno #tvreno( sk#pa ovlasti nad stvari 0# 8#stinijanovom zakonodavstv# je to pojam zemlji'ne sl#žnosti -pravni odnos na tom tip# vlasni'tva zasnivaj# se izme# izvorno( vlasnika zemlje 0kralj kao senior 0ili nje(ov vazal na koje( je prenio ovlasti i nje(ova vazala 0odnosno podvazala àte +rene!ene ov"a!i !, 1. javnopravne ovlasti raspola(anja i kori'tenja zemlji'tem 2. javnopravne ovlasti s#dbenosti i #pravljanja nad podložnim stanovni'tvom na zemlji't# 3. pravo #biranja poreza àto
predstavlja pravn# osnov# vlastelinstva kao zemlji'no( dobra #z obvez# vr'enja vojne sl#žbe i vjernosti 0$idelitas vladar# ili senior# avedeni tip odnosa prakti)no i teorijski s# #obli)ili +o!("o!aori. Do(# se razlikovati tri tipa vlasni'tva i tri tipa nosioca vlasni)ki% ovlasti. ajbliži 8#stinijanovom poj# vlasni'tva je 1. VLASTELIN. On ima neposredno vlasni'tvo 0dominium dire9tum. On ima 'iroko pravo raspola(anja 0ne smije je prodati kraljevom neprijatelj#/ kori'tenja 0radovi/ plodovi/ #zimanje rente od stanovni'tva na zemlji i vr'enj# $#nkcija 7:" vlasti#biranje poreza i dono'enje pravila o obvezama to( stanovni'tva 0#rbariEEE 2. VLADAR-nosilac vrnovno( vlasni'tva 0dominum eminens-zadržava rezid#alne ovlasti prema tom zemlji't#. sl#)aj# nevjernosti 0infidelitas vazal (#bi svoje vlasni'tvo 0oblj#bi m# žen#/ ker/ sestr#/ zarati protiv kraljaK 38
àtakoer # sl#)aj# iz#mra roda obdarenika 0 defe9tio seminis 3. K/ET-nositelj koristovno( vlasni'tva 0 dominium utile. àtemeljem to(a ima odreene obveze prema vlastelin# i crkvi/ ali i prava* dio priroda sa zemlje/ #vjetovano raspola(anje svojim dijelom zemlje 0#z s#(lasnost vlastelina -pone(dje nema slobod# seljenja/ ali (a ni vlastelin bez s#dske pres#de onda ne može s nje #daljiti
OBITELJSKO VLASNIŠTVO 0ius #ereditarium-jedan od tipova srednjovjekovno( vlani'tva-najstariji zabilježen # %rvatskoj -aj)e'i # dalmaciji -ob#%vaao je imovin# koja je bila # obitelji bila najmanje 2 (eneracije 0 'ona #ereditaria/ i koja je pripadala svim nepodjeljenim )lanovima obitelji 0onima me# kojima nije provedena dioba imovine jer se #zimala kao imovina b#d#i% (eneracija i bila zalo( trajanja obitelji -do podjele nitko nije mo(ao raspola(ati njome -pravilima o nasljeivanj# #naprijed se mo(lo izra)#nati koji e dio imovine pripasti kojem od )lanova zajednice ,O"A AC@UISTA-ste)ena dobra kojima je slobodno mo(ao raspola(ati onaj koji i% je stekao i koji je bio nji%ov p#ni vlasnik. :+8A+ 7 * 'ona empti9ia-imovina ste)ena k#pnjom odnosno dr#(im poslom
'ona a9uista u u5em smislu -imovina koj# je stjecatelj dobio od od kralja i njoj je raspola(anje #tvreno kraljevom darovnicom 0naj)e'e je naljeivanje o(rani)eno na m#'ke potomke prvo( stjecatelja -propadanje obiteljsko( vlasni'tva vidljivo je # dalmatinskom instit#t# pre$eriranja jedno( djeteta. @ako niz dalmatinski% stat##ta #tvriva da svakom djetet# na)elno pripada jednak dio obiteljske imovine/ ali je roditelj mo(ao opor#)no po slobodnoj volji nekom od sinova ili keri dati do desetine svoje #k#pne imovine preko dijela koji m# ina)e ne bi pripadao. %rvatskom prav# takoer postoji roa)ko pravo prvok#pa 0na)elno samo roak koji je potjecao od prvo( stjecatelja à%rvatsko pravo ne poznaje instit#te dosjelosti i zastare à# %rvatskom prav# je vrijedila OPO+=O7@ :RO=8 0o)i(ledan izostanak #tjecaja rimsko( prava. kademik Dar(eti smatra da se # takvim sl#)ajevima radilo o nepodjeljenoj obiteljskoj imovini/ pa je netko darovao ne'to 'to je posjedovao i na neki na)in smatrao svojim. 7 obzirom da s# darovanja #(lavnom bila # korist 6atoli)ke crkve 0a s#dili s# crkveni s#dovi primjenjivaj#i rimsko pravo kroz kanonsko pravo/ ona je tako #tjecala na post#pni prodor neopozivosti darovanja.
PRAVO PRVOKUPA -pravo ovla'tenika da m# prodavatelj prvome pon#di stvar na prodaj# àsvr%a to( instit#ta je da 'titi rodbinsk# i teritorijaln# zajednic# od #laska stranaca # nji%ov kr#( -to ovla'tenik mora realizirati # odreenom rok#/ a onda može stvar pon#diti i treima/ po istoj ili vi'oj cijeni # pravil# àrazvilo se # "izant# -prednost s# imali roaci/ pa s#vlasnici/ pa vlasnici s#sjedni% zemlji'ta pa onda vlasnici svi% ostali% zemlji'ta
PRAVO PRVOKUPA U DAL/A*IJI -ob#%vaalo je najprije roake/ pa s#sjede i ostale posjednike # (rad# -nije zastarjevalo àprodaja se morala javno objaviti # mjest# di se nekretnina nalazi -isprava o k#poprodaji se mo(la zaklj#)iti tek nakon proteka odreeno( roka # kojem je ovla'tenik mo(ao izjaviti svoj# namjer# prvok#pa
39
•
pravo prvok#pa je optereivalo individ#alno vlasni'tvo pa (a se pok#'ava izbjei. =e # "izant# se nije primjenjivalo ako je bila rije) o darovanj#/ davanj# # miraz/ i zamjeni jer se smatralo da svr%a ti% poslova nije zaobilaženje ovla'tenika na prvok#p. àsli)no se # dalmatinskim (radovima izbje(avalo s $iktivnim #zajamnim darovanjem imovine
SKUPNO VLASNIŠTVO -karakteristi)no za ranija razdoblja razvoja prava -oblik #reenja zajedni)ko( iskori'tavanja dobara koje #živa cijela zajednica 0pa'njaci/ '#me/ livade/ a naro)ito za sto)arstvo. à# njem# s#djel#je vi'e osoba/ i svima pripadaj# vlasni)ka prava 0povezani s# osobnopravnom vezom àono može postojati samo na nepodjeljenoj stvari/ s tim da #dio pojedinca # vlasni'tv# nije odreen/ a za nje(ovo izdvajanje 0diob# vlasni'tva je potrebna s#(lasnost cijele zajednice
KU5NA ZADRU7A -jedan od najzna)ajniji% instit#ta na %rvatskim podr#)jima/ ob#%vaa velik broj stanovni'tva -postoje vrlo d#(o/ )ak do ,;-i% (od 2;. stoljea 6#na zadr#(a je životna i proizvodna zajednica )lanova 0ne n#žno srodnika povezani% odnosima solidarnosti i zasnovana na zajedni)kom vlasni'tv# 0zemlja i sredstva za proizvodnj# koje istodobno pripada zadr#zi kao pravnom s#bjekt# i pojedinim )lanovima. - # pravil# se sastoji od #dr#ženi% individ#alni% obitelji/ privatno vlasni'tvo postoji samo # pravil# nad osobnim stvarima i pokretnimama ànasljedna
prava na zadr#ženom vlasni'tv# ne postoje zbo( to(a 'ta ta imovina pripada zajednici sve dok ona traje stale'kom razdoblj# je to #obi)ajen na)in or(anizacije i ob#%vaa (otovo sve stanovni'tvo. Ona osi(#rava lak'e isp#njenje kmetski% obveza/ olak'ava kontrol# nad kmetovima/ a kmetovima daje ve# si(#rnost. àk#na zadr#(a 0 ;;SKUPČINA;;4 na vlastelinstv# je tretirana kao jedan podložnik -bila je karakteristi)an oblik života/ #kin#ta 1,4,. ali se jo' zadržao # na'im sredinama "ila je #reena oi8ajni% +ravo% 0E. Prvo s#stavno #reenje k#ne zadr#(e je sadržano tek # %emeljnom krajiškom zakonu koji s# donijele a#strijske vlasti # =ojnoj krajini 1,;. bo( posebni% zasl#(a koje je zadr#(a imala # kraji'kom vojno-lenskom #stroj# kao svojevrsni spremnik vojni% obveznika à# &rvatskoj i 7lavoniji takav zakon nije donesen sve do 1,;. akon o ure5enju zadruga
Op4i (ra>ans%i Ba%oni% 1,53. je okarakterizao je privatno vlasni'tvo kao temeljni oblik prava vlasni'tva/ priznavanje isklj#)ivo inokosne obitelji/ slobod# opor#)no( raspola(anja i nasljeivanja NNpo lozamaNN 0temeljem srodstva às#protno tome/ zadr#(a je kolektivna NNobiteljNN temeljena na sk#pnom vasni'tv#/ nepostojanj# prava nasljeivanja/ diobi zajedni)ko( vlasni'tva po NNm#'kim (lavamaNN
temeljem to(a a#strijski Vr)ovni !,# &1. dvjema pres#dama k#ne zadr#(e i zadr#žno vlasni'tvo interpretira kao pro'irene individ#alne obitelji i s#vlasni'tvo.
-pravno nestaj# nakon odl#ke =r%ovno( s#da &rvatske kojim je na nji% primijenjen /a%on o naslje>i$anju iz 1955. kojim se ona smatra (raanskim vlasni'tvom te s# brisane iz zemlji'ni% knji(a i #pisivane kao vlasni'tvo )lanova àjo' #vijek se pojavlj#j# *G
OBVEZNO PRAVO 40
PRAVNI ODNOSI U POLJOPRIVREDI srednjem vijek# s# sto)arstvo poljoprivreda klj#)na proizvodna (rana. à#(ovori s# sklapljani # ,!%eno% o"i$, i pred svjedocima a najzna)ajniji s#
SPRE7A -jedan od najzna)ajini% #(ovora -seljaci 0sprežnici se obvez#j# na %e,!ono +o%a(anje # obavljanj# poljoprivredni% radova kroz cijel# ili )ak vi'e (odina ànaj)e'e se radi o sprezanj# te(lee marve 0vol/ konj radi oranja zemlje svi% sprežnika/ ali mo(la je bit i # oblik# radne sna(e seljaka -stok# je %ranio sprežnik na )ijem se zemlji't# radilo -trajanje prava na oranje bilo je razmjerno broj# volova koje je vlasnik to( zemlji'ta dao # spre(# à#(ovori s# bili d#(otrajni )ak se i (eneracijama prenosili /OBA -#(ovor o me#sobnoj pomoi seljaka pri obavljanj# poljoprivredni% poslova 0oranje/ kopanje/ žetva/ (radnja k#eK -onaj ko je sazove mora %raniti mobnike/ nije bio d#žan platiti im niti #zvratiti mob#. àbilo je obi)ajnim pravom #tvreno tko/ kada je može sazvati or(anizacija/ pre%rana itd KOLONAT -ra'iren na dalmatinskom podr#)j# -vlasnik zemlji'ta daje slobodnom obraiva)#/ kolon#/ zemlji'te na obrad#/ a kolon se obvez#je obraivati (a i davati vlasnik# naknad# # novc# ili nat#ri ànaj)e'e se obra#j# vino(radi i maslinici. Osnovna podjela kolona je na one koji s# dobili od vlasnika k## ili stok# one koji s# imali k## ili stok# koji s# sami bi sa(radili zemlji't# Podjela oni plodova ovisila o tome k## kolikonajekolonatskom koja strana #nijela # #(ovorni odnos. àraz"i$a iz%e, $o"onaa i $%e!va je # tome 'to je kolon bio podvr(n#t redovitom državnom s#d# a ne s#dbenosti svo( vlastelina.
6olon je #kin#t 194!.
TE6AŠTVO -naja%na +o(o#a o ra#, -sklapa (a vlasnik zemlji'ta koje je trebalo obraditi s težakom/ a obveza je odreena po danima. à#reen je stat#tarnim propisima (radova jer s# (radovi imali interes da se zemlja obra#je i ne zap#sti -taj interes se vidi # npr +ro+i!ivanj, $azne ako težak ne dolazi na rad Q @ežak plaa kazn# # visini do(ovoreno( iznosa naknade po dan# ili pravedne naknade %e%e -spor se rje'ava # %itnom post#pk# pred s#cem pojedincem -ako bi prop#stio obaviti posao težak se os#ivao na nov)ane kazne/ a s#d (a ("oa%a prisiljava da zavr'i posao. PRAVNI ODNOSI U STOČARSTVU KO/UNI*E -na dinarskom podr#)j# s# se $ormirale kom#nice-ob#%vaaj# dio planine odnosno seline 0pa'njaci/ '#me/ b#nari/ mlinovi itd.. -ta s# podr#)ja # 14. i 15. stolje# do'la # !$,+no v"a!niFvo !e"a/ bratstva ili plemena. àtako s# naj)e'e ra!va 0obi)no za%vaala cijelo selo/ imala nepodjeljen# '#m# te proljetne kat#ne 0pastirske nastambe i pa'njake -zemlji'te kom#nice je neot#ivo/ ali je trajna stvarna prava nad pojedinim dijelom mo(ao stei i )lan zajednice #z s#(lasnost cijele zajednice. 41
KESI/ -#(ovorni odnos # kojem je vlasnik stoke davao dr#(ome svoj# stok# na 8,vanje/ a svr%a #(ovora je +o#je"a +rino!a o# !o$e . àvlasnik je imao pravo na v#n# i dio mlije)ni% proizvoda a pastir na priplod i dr#(i dio mlije)ni% proizvoda -pastir je d#žan vratiti isti broj (rla 0# jednakom stanj# -#reen Tri+ario% SOČEDA 0soceda42ISTRA -#(ovor o rad# s obilježjima oraFva na 5 (odina àvlasnik stoke je predavao dr#(oj strani 0socedalis odreen broj stoke 0naj)e'e volovi i jedna krava te polovina žitarica potrebna za pre%ran# -7O>:A je s volovima orao i sijao/ a (odi'nji #rod se dijelio na pola/ kao i priplod nakon isteka #(ovora -# sl#)aj# (#bitka ili povrede životinje krivnjom socedala/ on je bio d#žan pr#žiti naknad# iz !vo( #ije"a 0# s#protnom se 'teta dijeli na pola àako je bila rije) o ov-a%a/ vlasnik ima pravo na 2G3 v#ne i priploda i 2G3 svi% životinja
SUPONA -#(ovor o me#sobnoj pomoi sto)ara 6arakteristi)an za planinska podr#)ja sa s#rovijom klimom. jime s# se s#ponici sporaz#mijevali da e +o%ijeFai !o$, i podijeliti je po vrstama/ pa s obzirom na razli)ita mjesta ispa'e svakoj vrsti postaviti pastire. -svaki e s#ponik dati pastire i svaki %rani svoje( pastira te daje sol za svoj dio stoke àosi(#rava se najbolja ispa'a i #'teda tro'kova -svaki s#ponik #bire plodove od stoke/ a (nojivo se dijeli po broj# vrsta stoke/ odnosno po #djel#
U7OVORI O PO/ORSTVU -sli)ni ostalim #(ovorima # sredozemlj#
KOLE7AN*IJA 0collegantia4 -#(ovor #obli)en # melta)kom prav# 0obi)no na (odin# dana -svr%a tr(ovina # dr#(im l#kama i podjela dobiti me# #(ovarateljima àje#na !rana0socious stans, iactator daje #r,(oj !rani 0tractator, rocerator novac / rob#/ brod ili dio broda/ kako bi dr#(a strana mo(la tr(ovati # stranim l#kama. :O"+@ se dijeli CC/ a rizik razmjerno -stans ostaje vlasnik #loženo( kapitala/ a tractator m# od(ovara za poslovanje ENTE7A -de$iniran # bizantskom prav# -#dr#ž#j# se vlasnik broda/ mornari i vlasnik ente(e 0novca/ robe-radi stjecanja dobiti ànastaje @RBO=J6O :R@=O/ tr(#je se #loženim novcem ili robom/ a dobit se dijeli* "RO:R + DORR-:3 =A7+6 @B-&3 -dobit ob#%vaa sve pri%ode i vozarin# ostvaren# prijevozom dr#(e robe -ako se p#tovalo # inozemstvo onda se dobit dijelila na +o"a zbo( rizika tr(ovca àna brod# je bilo vi'e ente(a-)ine zajednic# dobiti i rizika Opsežno je #reena D,rova8$i% !a,o%/ prestala se primjenjivati # &<' So"je9, • •
KARATISTI -dr#'tvo karatista nastaje #(ovorom s#vlasnika broda/ kojim se obvez#j# da e zajedni)ki iskori'tavati brod i dijeliti dobit 42
-brod se dijeli na 12 ili 24 idealna dijela 0karata -obi)no s# vlasnici imali vi'e #djela # razli)itim brodovima-rasporedba rizika àprema broj# karata dijelila se dobit a #jedno i #dio # #pravljanj#-dono'enje odl#ka/ sklapanje poslova itd.. -sli)no ko dionice
NASLJEDNO PRAVO OPORUČNO NASLJEHIVANJE .RVATSKI I SLAVONSKI PROSTOR -nasljedno pravo na zemlj# i nekretnine nije postojalo/ # zadr#zi se nasljeivale jedino o!one !vari -tamo (dje zadr#(a nije postojala/ postojalo je oie"j!$o v"a!niFvoàprevladavanje neopor#)no( nasljeivanja i preno'enja imovine na zakonske nasljenike 0opor#ka rijetkost O+or,$a je bila najra'irenija # %rvatskim i slavonskim (radovima (dje je ostavitelj bio slobodan # imenovanj# nasljednika/ ali pod #vjetom da ne zaobie #e!-en#ene0+oo%$e. àTri+ari je takoer #redio opor#k# i predvidio pisani i #smeni oblik 0oba moraj# biti ovjereni
DAL/ATINSKE I ISTARSKE KO/UNE -opor#)no nasljeivanje je bilo vi'e zast#pljeno i vrela m# posve#j# velik# pozornost NOTARSKA OPORUKA-sa)injena pred javnim bilježnikom koji bi zapisao opor#)iteljev# posljednj# volj#/ pro)itao je i ovjerio # nje(ovoj nazo)nosti/ a zatim sastavio javn# isprav# s istim sadržajem P+7 OPOR6-ostavitelj j# je morao / vrijedila sama po sebi +o+i!ai i #airai 7D OPOR6-# dalmatinskim sta#tima primjenjena vi'e za izvan(radsko podr#)je/ ili za izvanredne sl#)ajeve. 7tjecala je pravn# sna(# sastavljanjem sl#žbeno( dok#menta kod javno( bilježnika temeljem izjava svjedoka # rok# od mjesec dana po smrti. -# pravil# je cijela imovina ostavitelja pripadala %,F$oj #je-i/ ali se s vremenom 'irilo pravo slobodne raspoložbe ostavitelja-+"76+ 7@@@-ostavitelj ima pravo slobodne raspoložbe ako nije imao zakonite nasljednike ni nasljenike # dr#(om koljen#. Prodor individ#alne imovine vidljiv je kroz instit#t pre$eriranja djeteta.
NU6NO I NEOPORUČNO NASLJEHIVANJE -neopor#)no nasljeivanje je nast#palo ako #mrli nije ostavio opor#k# àosnovno na)elo 0pre#zeto iz rimsko( prava je da "i@i na!"je#ni re# i!$"j,8,je #a"jnji "RI + 77@RàPR>+ 6ontinentalni i obalni (radovi/ kao i slavonsko plemstvo nje(#j# na)elo izjedna)avanja m#'ki% i ženski% potomaka ostavitelja à++D6 :R-sinovi naslje#j# nekretnine a keri pokretnine-----osi(#rava se identitet roda
.RVATSKA I SLAVONIJA -+"e%i9a bez potomaka (lede bona hereditaria naslje#je naj"i@i %,F$i !ro#ni$ iz linije odakle s# ta dobra do'la 0vraaj# se/ ako ako takvo( nasljednika nije bilo onda naslje#je 6RA8. -$%ea bez potomaka/ nje(ova na!"je#na dobra naslje#je v"a!e"in/ a # sl#)aj# !e8eni) dobara/ polovin# vlastelin a polovin# kmet mo(ao opor#)iti. DAL/A*IJA 43
-# dalmatinskim (radovima imovina ostavitelja bez potomaka i predaka do 4 st#pnja i pobo)ni% roaka do 3. 7t#pnja naslje#je 6@OA+J6 >R6= za spas nje(ove d#'e -# sl#)aj# #mrli% bez potomaka # dalmatinskim i istarskim (radovima vrijedi na)elo aterna aternis, materna maternis (o2evo o2evima, maj2ino maj2inima-dijelovi ostav'tine se vraaj# onoj liniji odakle s# do'li %e%e
7RAHANSKI SUDSKI POSTUPAK 7RAHANSKI SUDSKI POSTUPAK I USTROJ SUDSTVA - #(arskom i #(arsko-%rvatskom prav# je s#dski post#pak bio vi'e-manje jedinstven/ a # 15. 7tolje# dolazi do relativno( odvajanja izme# kazneno( i (raansko( post#pka De"i$ se s%vaao kao povreda privatnopravne s$ere/ pa nije postojala izražena razlika izme# kazneno( djela i civilno( delikta 0odnosno 'tete # (raanskopravnom smisl#. àsto(a ne postoji potreba za odvajanjem post#paka ààme#tim/ # praksi se javlja potreba za razlikovanjem post#paka za teža djela i povreda javno( interesa nas#prot lak'im djelima koja s# naj)e'e vezana #z povrede privatno( interesa -osnovna pravila s#dsko( post#pka # BR76O8/ &R=@76O8/ + 7A=O+8+ s# bila #reena obi)ajnim pravom # razdoblj# nž#vinaca. àjedno od (lavni% obilježja to( #reenja je postojanje +o!,+ovni) ja%!ava +rava !rana$a/ koje s# naj)e'e bili plemii -ta pravila s# bila #reena De9retum maius0kratkotrajno/ a kasnije Tri+ario% 1514. SUDIŠTA U U7ARSKOJ .RVATSKOJ I SLAVONIJI -vr%ovno s#di'te je bilo ,(ar!$i So" !e#%ori-e s isklj#)ivo prizivnom nadležno'# 0do osnivanja 7tola sedmorice 1,!2. J++ B* 1. Palatin 2. 3. 4. 5. !. .
:vorski s#dac =r%ovni kancelar 0ili personal travernik majordom %rvatski ban erdeljski vojvoda
:r#(o važno s#dbeno tijelo je Kra"jev!$i !,#eni !o" , Po@,n, -s#di najteža kaznena djela i parnice na visoke iznose naknade 'tete. jedno odl#)#je # dr#(om st#pnj# o pres#dama #(arski% ž#panijski% s#dova i %rvatsko-slavonsko( "ansko( stola
BANSKI STOL 0tabula banalis-najviFi !,# na %rvatsko-slavenskom podr#)j#/ zasjeda # B. -kao o$ava"ni s#d 0saziva se osmi dan nakon odreeni% crkveni% bla(dana/ obi)no dvap#t (odi'nje/ javlja se # 13. stolje# J+ B- "/ podban/ PRO@O@OR/ dva velika'a/ po jedan prelat i plemi0imen#je kralj àrje'ava # priziv# protiv pres#da emaljsko( s#dbeno( stola # za(reb#/ ž#panijski% s#dova i svi% kazneni% s#dova nje(ova prvost#panjska nadležnost-veleizdaja/ teže tjelesne ozljede/ osporavanje privile(ija. 6UPANIJSKI SUDOVI praksi najvažniji-'iroka prvost#panjska nadležnost 0'tete/ #vrede/ #bojstva/ paleži/ a prizivi s# bili vrlo sk#pi. àpredsjeda m# dož#pan à# s#enj# s#djel#j#* plemiki s#dac/ prisežnik/ bilježnik/ prisjednici iz reda niže( plemstva koje( bi imenovao veliki ž#pan -s#ci s# s#dili na temelj# obi)aja/ bili pristrani/ kor#mpirani////s#enja d#(a)ka 7RADSKI SUDOVI -# slobodnim kraljevskim (radovima/ )ine (a* 44
U(radski s#dac/ obi)no dva ijenika/ bilježnik i nekoliko prisjednika iz reda (raana
PARNI*A 2a$,za-ij!$o na8e"o 0inicijativa pripada strankama àst#panj +o!,+ovni) ov"a!i ovisi o pripadnosti stalež#-kmetovi imaj# manje ovlasti -stranke je mo(ao zast#pati o#vjeni$ 0#(l laik/ na(rad# m# je odreivao s#d/ zabranjeno je #(ovaranje na(rade na postotak. "ili s# na lo'em (las# zbo( od#(ovla)enja parnice. -morali s# besplatno zast#pati siroma'ne stranke
Po!,+a$ !e +o$reao #smenom ili pisanom t#žbom s#d#//// nakon koje je -ia-ijo% 0citatio/ #z dostav# prijepisa t#žbe/ t#žena stranka pozivana pred s#d. àpokretanj# je mo(la pret%oditi i!ra(a # kojoj potencijalni t#žitelj #z pisani nalo( s#ca prik#plja iskaze svjedoka temeljem koji% e odl#)iti o podizanj# t#žbe. Do$azna !re#!va -# osnovi se svode na i!$az !vje#o$a/ a manje se koriste isprave/ vrlo rijetko mi'ljenja vje'taka. àbila je #tvrena sna(a pojedino( dokaza/ pa je pres#d# se pres#do mo(lo neposredno zasnovati na* priznanj# t#ženika/ javnoj ispravi/ mi'ljenj# vje'taka/ s#(lasnom iskaz# dvaj# svjedoka. àna)elno
se post#pak odvija kroz > ro8iFa/ ali je pri(ovorima mo(#e od#(ovla)enje
DA-MACIJA I ISTRA àprevladavao je ri%!$o2$anon!$i i+ +o!,i+$a Q ve # 12. stolje# se razlik#j# kazneni i (raanski predmeti odnosno post#pci. SUD ILI KURIJA 0-,ria4 -tijelo (a s #pravno-s#dskom nadležno'# -)ine knez i obi)no dvojica s#daca 0izabrani% na ! mj. # (radskom vije# às#di # (raanskim sporovima kao kole(ijalno tijelo à#z jasn# prevlast kneza koji ima zadnj# rije) à # kaznenim predmetima za dijela od javno( interesa0požar/ $nez # pravil# s#di !a%. -prizivi protiv k#rije se #p##j# sredi'njim mleta)kim tijelima
SU*I POJEDIN*I 0j,!i-ijari4 -# pravil# s#de sporove manje vrijednosti/ i tržne sporove NNamb#lantni s#ciNN-dolaze # sela s#diti blabla OBRANIČKI 0izarani4 SUD kao ad hoc-#stanovlj#j# (a stranke !+oraz,%o%àarbitar koje( izaber# odl#)#je o spor#. ezadovoljna stranka može nakon pres#de potražiti za'tit# redovno( s#da. s#dova #re#j# !a,i Q velika pažnja je posveena #klanjanj# s#koba interesa 0kroz pravila o iz#ze# s#daca -s#enja se odvijaj# javno/ pod NN rije%o%NN 0(radskom ložom/ ili # kneževom dvor# na #tvrene s#dske dane. -bla(dani/ svetkovine/ žetve/ sjetve-ne održavaj# se ro)i'ta osim %itni% i važni% àor(anizacij#
Ko%,na"ni o#vjeni-i -postoje kao javna sl#žba # (radovima/ birani # (radskom vije# na ! mjeseci -morali s# pri%vatiti svaki predmet/ ali stranke mo(# izabrati privatno( odvjetnika. +maj# pravo na na(rad# od stranaka/ ali je zabranjeno #(ovaranje na(rade # postotk# vrijednosti spora. 0moralna i vjerska na)ela
45
:almatinski i istarski stat#ti izri)ito zabranj#j# samopomo/ jam)e objektivno i nepristrano s#enje i pravn# za'tit#.
PRISTAV JAVNI BILJE6NIK K APTOLI NNvjerodostojna mjestaNN-)iji nosioci imaj# ovla'tenje da # sklop# svoje nadležnosti potvrdom pravni% poslova ili pravni% akata dad# potvrenim ispravama sna(# ;;javne i!+rave;;-s obilježjem NN8= =8RNN à#z javne isprave vezana je +re!,%+-ija a,eni8no!i-odnosno ja)a dokazna sna(a ne(o kod obi)ni% isprava -danas-javni bilježnici -# srednjem vijek#-pristavi/ javni bilježnici 0notari/ ovjeritelji isprava 0e(zaminatori i kaptoli
PRISTAV -nastala # #(arskoj/ ra'ireni # %rvatskoj -vezan je #z ,!%ene o"i$e pravni% poslova àosnovna zadaa m# je da +a%i/ i na za%tjev/ reprod#cira pravne radnje. Pri tome je nje(ova rije) davala sna(# javne vjere tom sadržaj# àon je onda NN#smeni notarNN -ta d#žnost se odnosila na pravne radnje pojedinca/ ali i na radnje # s#dskom post#pk#naro)ito PR7: i O=R&E 0kao 'to je bio sl#)aj # =inodolskom zakon# neke je radnje provodio i !a%-odl#)ivao koje svjedoke treba ispitati # post#pk#/ #vodio # posjed strank# koja je pobjedila # parnici
JAVNI BILJE6NI*I 0noari4 -ovla'teni izdavati javne isprave 6arakteristi)ni s# za oa"ne (ra#ove/ ali pris#tni i # 7lavonskim (radovima 0Bradec/ (dje s# djelovali temeljem o+9e ov"a!i i !a,!a noara koje( s# dobili od cara/ pape/ ili od nji% ovla'teno( palatinsko( (ro$a. ànakon #)vr'ivanja jane vlasti pod Dleta)kom Rep#blikom/ # 15. stolje# se javni bilježnici vi'e ne smatraj# slobodnim pro$esionalcima ne(o javni% !",@eni-i%a +o# na#zoro% drržavne i (radske vlasti/ podvr(n#ti stat#t#/ a )esto i% je i kao dio osoblja dovodio novi knez. -do 1!13. i% je postavljala javna vlast 0(radsko vijee a od tad mleta)ke vlasti. Obrazovanje javno( bilježnika -zavr'eno obrazovanje # #)ili't# na kojem se predavalo noar!$o ,%ije9e 0ars notaria"olo(na ili Padova/ a # nas zavr'etak $a+o"!$e F$o"e # svojem mjest# 0tamo se predaj# osnove prava 8avni bilježnik bi na za%tjev stranke sastavljao #(ovore/ opor#ke i dr#(e isprave tako da bi najprije sastavljao $on-e+ #o$,%ena/ a na za%tjev stranke izraivao i!+rav, sa svim potrebnim $ormalnostima. à!a,i s# propisivali sl#žb# javno( bilježnika i obi)no podrobno propisivali elemente javne isprave i na)in njene izrade kao i post#panje s pret%odnim zabilje'kama bilježnika # sl#)aj# nje(ove smrti. àpriznavale
s# se samo javne isprave izraene # svom (rad#/ a # dr#(om samo one od zakoniti% i dobri% javni% bilježnika i potvreni% od vlasti to( (rada 0isprave no
o!oio! #a"%ain!$i) (ra#ova -isprave koje je sastavio notar tek +ovr#o% ovjerovie"ja isprave s# stjecale sna(# javne isprave/ osim opor#ka koje s# bile # isklj#)ivoj nadležnosti notara. à ovjerovitelji isprava imali s# posebno zna)enje 0e7aminator/ a # +stri vicedominus (obi2no dvojica! -#z vjerodostojnost dok#menata provjeravali s# i potvrivali da nije rije) o zelena'kim ispravama/ kamatnim zloporabama i poslovima 'tetnim za kom#n#/ siro)ad i crkv#.
46
to(a/ oni s# za%jenjiva"i i !,-e # sl#)ajevima # kojima nis# mo(li s#diti zbo( rodbinski% veza sa strankama ili dr#(o( opravdano( razlo(a àosim
SLAVONSKO PODRUČJE *RKVENI KAPTOLI I SA/OSTANIkao loca credibilia 0najvažniji a(reba)ki i Jazmanski -nastali # 13. stolje# àkraljevskim privile(ijama dobili pravo da vlastitim pe)atom ovjeravaj# isprave o pravnim poslovima koje s# bile sastavljene pred njima -# pravil# i% je pisao P+7R 6P@OA76 6>AR+8 a ovjeravao 9% z nazo)nost kraljevo( povjerenika s# s#djelovali i # #voenj# # posjed kao i pri provoenj# odreeni% post#povni% radnji. -mo(li s# s#djelovati i kao izabrani s#d stranaka. a %rvatskom podr#)j# bio je zna)ajan Krav!$o2%o#r,F$i $a+o"/ sjedi'te m# #15. stolje# preseljeno # ovi =inodolski. +zdaje isprave na (la(oljici
KAZNENO I KAZNENO POSTUPOVNO PRAVO KAZNENO PRAVO -jedno od (lavni% obilježja je izo!ana$ na8e"a za$onio!i-nullum rimen sine lege, nulla oena sine lege 0NNnema kazne bez zakonaNN prema kojem kazneno djelo i kazna za nj moraj# biti pret%odno #tvreni # prav# 0pretpostavka da s#d može #tvrditi da je izvr'eno dijelo kazneno djelo/ te može li se izrei kazna po)initelj# àzbo(
to(a pisane kazne # srednjem vijek# sl#že samo kao orentacija # kaznenom pro(on# i dono'enj# pres#de dalmatinskim i istarskim (radovima knez može kažnjavati i prijest#pe koji nis# #tvreni zakonom/ pa odmjeriti vi'#/ niž# ili dr#(# vrst# kazne od propisane/ )ak i oprost- ariri,% 7"86@+=+ AD@ -slabo pris#tni ali se nazir#6OB :8A 0krivica/ namjera/ ne%aj à# =inodolskom zakon# se kažnjava samo zlonamjerno zbacivanje sa ženske (lave à# Pa'kom stat#t# se spominje NNzla nakanaNN/ NNsvjesnoNNK -no # osnovi se kazna odmjeravala za objektivno djelovanje/ a manje se # obzir #zimao s#bjektivni odnos bo( to(a kazna ima reri,ivno zna8enje o#%az#e za po)injen# 'tet#/ te se težina kazne nije toliko odmjeravala s obzirom na s#bjektivni odnos po)initelja prema djel# àn,@na orana je #(lavnom postojala vezana #z neka konkretna djela/ ne kao opi instit#t 7plitski stat#t poznaje n#žn# obran# kao opi instit#t à+o$,Faj ne postoji kao opi pojam nedovr'eno( namjerno( djela/ ve postoje posebna kaznena djela npr. pok#'aj provale # k## à!,#ioniFvo se kažnjava jedinstvenom kaznom za sve s#dionike zajedno -kasnije se di$erencira poticanje ipoma(anje Propisi iz 15. + 1!. stoljea sve vi'e razlik#j# DOLUS 0namjerno i svjesno post#panje i KULPU 0cula/ ne%aj te se kazna odre#je prema krivnji. -poznat je i NN!",8ajNN odnosno casus/ do(aaj koji je nast#pio bez lj#dsko( djelovanja/ pa se ne kažnjava à!,+!i#ijarna $o"e$ivna
o#(ovorno!-kad npr. sela ne #spij# nai kradljivca-selo
nadokna#je 'tet# àdjela
krae p#no s# o'trije kažnjavana od dijela npr. t#)njave jer je nasilje bilo #obi)ajeno/ a kraa je podraz#mijevala planiranje i prijetvornost po)initelja # maloj zajednici pa je takav delikt bio moralno teži.
47
-!%rne $azne s# bile osobito okr#tne/ kao i dr#(e tjelesne. "ilo je i kazni zatvora/ iz(ona/ st#p srama/ 'ibanje/ obilježavanje #žarenim pe)atom/ nov)ani% te trzaj na kolot#r# za mornare. Naj8eF9a je bila nov)ana/ ali i okr#tne s# dosta )este. Razlo( okr#tni% kazni je taj 'to država nije imala specijalizirana tijela javno( pro(ona. 7to(a s# okr#tne kazne trebale obes%rabriti b#d#e po)initelje/ po)initelja sti(matizirati/ okolin# #pozoriti i po)initelja dr#'tveno izolirati. 6aznene odredbe # oa"ni% (ra#ovi%a bile s# sadržane # +i!ano% +rav, 0dio stat#tarno( poretka/ a na tom plan# s# neposredno vrijedile i mleta)ke #redbe. a )rva!$o2!"avon!$o% +o#r,8j, # 1. + 1,. 7t./ norme koje s# #reivale kazneno i kazneno post#povno pravo s# bile sadržane # veem broj# izvora/ me# kojima s# najvažnije nor%e oi8ajno( +rava. -nakratko je vrijedio :i kazneni zakonik o zlo2inima i njihovu ka3njavanju 8osipa ++. +z 1,. àon je bio prvi koji je posebnim zakonima #redio kazneno i kazneno post#povno pravo. Prestaje vrijediti *
KAZNENI/ ZAKONIKO/ &C3.-neposredno vrijedio # +stri i :almaciji 1,15./ dok # "anskoj &rvatskoj ne vrijedi kao pozitivni propis/ ali s# (a %rvatski s#dovi primenjivali # praksi. -on daje jasn# razlik# izme# k#lpe i dol#sa/ ne poznaje kolektivn# od(ovornost/ propis#je stro(e kazne KAZNENI POSTUPAK -#reen oi8ajni% +ravo%/ ak#zacijski karakter post#pka-odvija se kao spor izme# o'teenika i opt#ženika #z naizmjeni)no ispitivanje svjedoka à#
sl#)aj# djela za koje s# predviene te'ke kazne 0npr. smrtna/ te # sl#)aj# te'ke povrede javno( inere!a 0npr. vazalni interes 0javna/ s obzirom na doktrin# o svetoj kr#ni/ post#pak se odvijao brže i jednostavnije/ s manjom mo(#no'# ometanja. ž#panijama s# #o@,+ani imali obvez# kvartalno provesti istraživanje nad plemiima i neplemiima. ko je tko od nji% po)inio kakvo te'ko kazeno djelo/ trebaj# podnijeti izvje'e s#d#-izvje'taj se na s#d# #zimao kao vjerodostojan/ ali (a je opt#ženi mo(ao pobiti s prise(om/ zajedno s odreeni brojem s#prisežnika
PRISE7A-instit#t opr#ženika/ zajedno s odreenim brojem NNporotnikaNN/ da je nje(ov iskaz istinit/ odnosno da nije kriv. àpris#tno # =inodolskom zakon# 12,,. àmo(ao se primijeniti i ako je po)initelj zate)en # po)injenj#-s#d odre#je broj porotnika. 6RS-!G12G25/ za #bojstvo 5; -od nji% se o)ek#je moralno jamstvo da opt#ženi (ovori istin# -opt#ženi bi i% sam sk#pljao 0naj)e'e rodbina/ ako bi neki nedostajao/ on bi prisezao jo' toliko p#ta. BO6JI SUD-iracionalno dokazno sredstvo # sl#)aj# teži% djela -s#dski dvoboj/vaenje stvari iz vrele vodeK. àbožji
s#d zamijenjen # 1. 7tolje# @OR@ROD-tada postaje redovito dokazno sredstvo. -)esto se primjenj#je protiv seljaka/ protiv plemia samo # sl#)aj# da s# zate)eni # po)injenj# djela. a odreivanje tort#re trebaj# postojatizajaki indiciji izostanak odl#)#j#i% dokaza/ tj. +zostanak dvojice svjedoka potrebni% os#d#. -priznanje se moralo ponoviti ponovljenim iskazom opt#ženika izvan tort#re à6+@ 8 1!. 0Darija @erezija/ jer se primjenjivala svojevoljno àpost#pno
se razvija mje'oviti post#pak s +6=++>+876+D + 6>+876+D elementimaopt#žnic# podiže slobodni t#žiteljE--Uteret dokazivanja prelazi na nje(a àprije podizanja opt#žnice/ javne vlasti provode istra(# sasl#'anjem svjedoka
48
donjoa#strijski KAZNENI SUDSKI RED iz 1!5!.-prvi propis koji je # &rvatskoj i 7lavoniji s#stavno #redio kazneni post#pak-# (arskoj/ &rvatskoj i 7lavoniji je pri%vaen kao s#psidijarno vrelo pod nazivom +ra7is sriminalis.
Constitutio 9riminalis T#eresiana-OPI+ 6+ 7:76+ R: Darije @erezije iz 1!,.vrijedi # =ojnoj krajini/ ali ne i # "anskoj &rvatskoj. àprema njem#/ nakon dovr'ene istra(e/ opt#ženik ima pravo na sasl#'anje/ a pravo na branitelja samo # iznimnim sl#)ajevima. >ijeli post#pak je tajan. OP5I RED ZA KAZNENE SUDOVE 8osipa ++. 1,,. -zamijenio @%eresian# -nije vrijedio # na'im krajevima KAZNENI ZAKONIK &C3. -zamijenio Opi red za kaznene s#dove -bio na snazi # +stri i :almaciji àprema njem# se post#pak sastojao od $aze istra(e-obvezan pritvor/ os#mnji)enik se nije obavje'tavao zbo( )e(a je opt#žen/ pod prijetnjom kazne je d#žan (ovoriti istin#/ a istražni s#dac je morao #zeti # obzir i )injenice koje os#mnji)enom id# # prilo( $aze # kojoj je s#dsko vijee raspravljalo o dokazima i donosilo pres#d# àpost#pak je tajan àopt#ženik nema pravo na branitelja -tako stro( odnos prema os#mnji)enik# i opt#ženik# je reakcija na #kidanje tort#re àželi se dobiti priznanje opt#ženika
SITUA*IJA U DAL/A*IJI I ISTRI -postojao je samo in$vizi-ij!$i i+ +o!,+$a/ s aktivnom #lo(om s#ca à# sl#)aj# povrede osobno( interesa/ post#pak je zapo)injao privatnom t#žbom à# sl#)aj# povrede javno( interesa/ post#pak je zapo)injao inicijativom s#ca/ tj. kneza/ obi)no na prijav# (raana -na to s# bili potakn#ti na(radom 05;X dos#ene kazne @o je kompenziralo nedostatak or(ana za otkrivanje kazneni% djela i nji%ovi% po)initelja. -kao 'to je spomen#to/ # istri i dalmaciji je $nez, ponekad pripadao %ono+o" !,enja # kaznenin post#pcima/ a # njima je mo(ao primijeniti arbitri#m te propisan# kazn# smanjiti/ poveati i osloboditi po)initelja. àosnovne
postavke post#pka s# zajedni)ke (raanskom i kaznenom post#pk# -dokazna sredstva s# iskazi okrivljenika/ t#žitelja i svjedoka/ te NNope znanjeNN -ira-iona"na #o$azna !re#!va #(lavnom nestaj# 0osim prise(e/ ali je radi izn#ivanja priznanja dop#'tena t#rt#ra 0ako s# postojali ozbiljni indiciji o od(ovonosti opt#ženika 0svjedok o)evidac i #z naknadn# potvrd# iskaza PRISE7A je sl#žila za oslobaanje od od(ovornosti kod lak'i% djela/ ali je bila p#no izraženija za poja)anja #vjerljivosti 0istinitosti iskaza svjedoka àra'irenost prise(e # (raanskom i kaznenom post#pk# bila je vezana za vjerski i moralni pritisak na prisezatelja i stra% od dr#'tveni% sankcija na lažn# prise(# dokaza je po)itala na kombinaciji na2ela vezanog dokazivanja i na2ela slobodne rosudbe dokaza. -tako # sl#)aj# po)injenja 'tete od sitne stoke 0lako provjerljivo/ bila dovoljna prise(a o'teenika/ ali je za dokazivanje silovanja potrebno priznanje opt#ženika ili vjerodostojnosti i primjereni svjedoci. PR+8 OP@H+6-6RA8+> :O6 àocjena
49
3' DIO .RVATSKI DR6AVNI I PRAVNI RAZVOJ DO :C' STOLJE5A BANSKA .RVATSKA-prostor %rvatske i slavonije koji je preostao pod vla'# bana i sabora/ ima a#tonomni položaj preko koje(a je # kontin#itet# od srednje( vijeka bila proslijeena tradicija nekada'nje %rvatske državnosti -imala je vlastite instit#cije VOJNA KRAJINA-istr(n#ti/ na konc# opet vraeni po(rani)ni dio %rvatske i slavonije koji je # me#vremen# imao zasebni razvoj .RVATSKA I SLAVONIJA OD &1&' DO &&' POLO6AJ BANSKE .RVATSKE I POLITIČKA KRETANJA OD &1&' DO &>' OBRANA .RVATSKE AUTONO/IJE I . RVATSKA /UNI*IPALNA PRAVA .RVATSKI NARODNI PREPOROD I .RVATSKA AUTONO/IJA -(arsko-%rvatski sabor 19;-#(arski staleži od(ovor na %absb#r'ki državnosti i želekao $ormirati nacionaln# držav#.apsol#tizam/ #)vr'#j# pojedine elemente svoje àti
se procesi nastavljaj# nakon 'to je ?ranjo +. 1,25. Ponovo po)eo sazivati sabore 0nakon 1; (od pa#ze/ a posebno nakon 3;-i% (odina/ kad se pod vodstvom Aajosa 6oss#t%a #obli)avaj# maarski liberalni pokreti pod vodstvom #(arsko( niže( plemstva i (raanstva @aj pokret traži #voenje moderni% liberalni% re$ormi #kidanje kmetstva i stale'ko( s#stava jednakopravnost (raana jednakopravnost vjera (raanski sabor 50
osnivanje vlade od(ovorne sabor# nji% bi se $ormirala moderna maarska politi)ka nacija na podr#)j# #(arske države nj# je trebala biti #klj#)ena i &rvatska i 7lavonija/ s nadziranom pokrajinskom a#tonomijom.
àpreko
@akvi procesi s# se odvijali i # &rvatskoj i 7lavoniji/ ali s# bili odreeni sk#)enom %rvatskom a#tonomijom i maarskim nasrtanjima na te preostatke. à%rvatsko
plemstvo # 7abor# 19;. Pri%vaa #voenje maarsko( jezika kao neobavezno( # 'kole/ a 1,3;. 6ao obavezno( predmeta.
REAK*IJA .RVATSKI. STALE6A na maarske pritiske bila je na(la'avanje zna)enja %rvatski% drevni% m#nicipalni% prava0iura municialia/ kao tradicionalno( #stava zemlje/ 'to je tada #klj#)ivalo i obran# latinsko( kao sl#žbeno( jezika. àtakvo le(itimisti)ko/ tj. 6onzervativno opredjeljenje je # sklad# s žestokim protivljenjima %rvatski% staleža na prijedlo(e o #kidanj# kmetski% odnosa i dr#(im modernizacijskim idejama koje je maarski liberlani pokret iznio na (arskom sabor# 1,32. àprotivljenj# se pridr#ž#je i malobrojna %rvatska elita koja je pokren#la %rvatski narodni preporod i po)ela isticati neke moderne zamisli. U o% #,), !e +ojav"j,j,M &3C' "ratka osnova horvatsko0slavenskog ravoisanja Aj#devita Baja àiznosi modern# idej# o potrebi iz(radnje narodno( jezika 0# NNilirskomNN okvir#
1,32. enius patriae +vana :erkosa àisti)e modern# idej# slobode # d#%# prirodno( prava te na(la'ava potreb# NNda se sva narje)ja # &rvatskoj/ 7lavoniji i :almaciji slože # je#an jezi$
1,32. 7pis De miuni9ipali'us iuri'us et statutis re(norum Dalmatiae / Croatiae et Sla$oniae saborsko( protonotara +vana 6#'evia 0sastavljeno s#kladno zaklj#)k# &rvatsko-slavonsko( sabora àna osnovi povijesni% vrela dokaz#je da je &rvatska #vijek imala poseban državnopravni položaj prema (arskoj-stale'ka prava na kojima se temeljio .RVATSKA /UNI*IPALNA PRAVA -iura municialia -popisao i% je 6=+I -oni s# #k#pnost propisa i obi)aja koji s# #reivali #stroj vlasti 6raljevine &rvatske/ 7lavonije i :almacije i nji%ov odnos prema (arskoj i %absb#r'kim zemljama
se naziv nadovezao na iura re(ni 0prava 6raljevstva/ odnosno NNprava/ slobo'tine i obi)aji 6raljevineNN/ kao osnova %rvatske državnopravne posebnosti àtaj
iura municialia je #veden # #porab# &<. 6ao reakcija na poja)ano #(arsko osporavanje %rvatske državnopravne posebnosti. -Osporavanje je bilo zasnovano na s%vaanj# izraženom # @ripatrit# prema kojem se 1. &rvatskim pravima ne(ira državnopravna priroda 2. 7vodi i% se na pravo mjesne samo#prave izvedeno iz #(arsko( javno( prava 6O 8=I D+>+PA PR= zajam)ena propisima i #tvrena obi)ajima navode* • • • • • • • • • •
7amostalni izbor vladara # 7abor# akonodavna potvrda 7amostalno odl#)ivanje o državnoj vjeri/ tj. O vjerskim pitanjima 7l#žbenom jezik# :omovinskoj pripadnosti0indigenatu 7#radnja bana i sabora 7amostalni izbor visoki% državni% sl#žbenika adreenost sabora ž#panijama Pravo na samostalno pro(la'enje mobilizacije 0inderukcije 7amostalno s#dstvo s prizivnim s#dom 51
•
ast#panje 6raljevine na (arsko-%rvatskom sabor# p#tem n#ncija s pravom veta
-odl#ke 191. na (arsko-%rvatskom sabor# s# oslabile zna)enje m#nicipalni% prava ali je svijest %rvatsko( plemstva bila poticaj za nji%ovo popisivanje. -D#nicipalna prava s# #pori'te # borbi za za'tit# %rvatski% državnopravni% i nacionalni% interesa protiv maara/ zadržao se sve do &rvatsko-#(arske na(odbe kad je zamijenjen pojmom )rva!$o #r@avno +ravo .
ODNOSI S U7ARSKO/ I POLITIČKA KRETANJA OD KONZERVATIZ/A PRE/A LIBERALIZ/U :+7R@@+ 0dizertacija-raz(ovor (ro$a Jan$a DraF$ovi9a -prakti)no-pro(ramski politi)ki nacrt iz 1,32./ sastavljen kao nap#tak %rvatskim n#ncijima na (arsko-%rvatskom sabor#. àtaj spis ozna)#je +rvi %o#erni +o"ii8$i +ro(ra% # %rvatskom politi)kom život# -# osnovi stoji na stale'koj podlozi i poziva se na prirodno i povijesno pravo/ os##je revol#cionarn# ?ranc#sk#/ dok n(lesk# vol#tivnost smatra pri%vatljivim modelom razvoja. àiznosi
#vjerenje da #(arski stale'ki s#stav pr#ža dobar okvir za modernizacij# &rvatske i obran# njene samostalnosti spram (arske te za #jedinjenje %rvatski% krajeva :ra'kovi traži voenje posebne %rvatske zemaljske vlade Povratak nekada'nji% na#"e@no!i ana voenje )rva!$o( jezi$a kao sl#žbeno( Pro!vje9ivanje naroda iz moderni% (ospodarski% re$ormi àne
sadrži za%tjev za #kidanjem kmetstva/ pravnom jednako'#/ predstavni)kim saborom i od(ovornom vladom kakve je iznosio i kakve e iznositi maarski liberalni pokret a tim e se osnovama iz(raditi %rvatski nacionalni pokret. -nje(ova je jez(ra bila ine"i(en-ija0sveenici/ )inovnici/ #)itelji/ odvjetnici/ koja je djelovala zajedno s +"e%!vo% )ija s# prava bila #(rožena maarskim presezanjima. àplemstvo je # to doba bio realni politi)ki )inilac/ i jedino je s#djelovalo # instit#cionalnom politi)kom život# zemlje. -s#radnja plemstva i inteli(encije je bila n#žna/ i ona je odredila pro(ramske okvire nacionalno( pokreta. D#nicipalna prava s# )inila le(itimisti)k# osnov# za obran# od #(arski% napada/ dok je za moderne ideje trebalo tek sa(raditi pretpostavke. -bilo je t# isprepleteni% liberlani% i na(la'eniji% konzervativni% komponenti. @o se vidi # borbi za #voenje narodno( jezika/ do polovine 4;-i% (odina. Od tad se javljaj# i politi)ki za%tjevi/ posebno sloboda (ovora i tiska.
ILIRSKA STRANKA 0$a!nije ;;naro#na;;4 -osnova %rvatsko( nacionalno( pokreta/ .ORVATSKO2VU7ERSKA STRANKA -zalaže se za #ske veze s (arskom i #voenje maarsko( jezika 7li)na polarizacija do(aala se # #(arskoj/ # vezi odnosa s #strijom Konzervaivna !ran$a viFe( +"e%!va -zast#pa le(itimisti)ke za%tjeve i zalaže se za održanje stale'ko( #stava 0koji odre#je vez# (arske i be)ko( dvora kao i a#tonomni položaj &rvatske i 7lavonije Liera"na !ran$a ni@e( +"e%!va i (raan!va
52
-zalaže se za #kidanje stale'ko( #strojstva/ #voenje laissez $aire politike i pretvaranje (arske # modern# nacionaln# maarsk# držav# dolazi do $ona$a iz%e, )rva!$i) naro#nja$a i ,(ar!$i) $onzervaiva-a / kao i %rvatski% NNmaaronaNN i liberalne stranke 0bore se protiv ilirsko( imena/ ovo( književno( jezika i m#nicipalni% prava/ zalaž# se za 'irenje maarsko( i jedinstven# Daarsk# od 6arpata do 8adransko( mora. àààtako
-%aaroni pre#zimaj# modernizacijske za%tjeve maarski% liberala -naro#nja-i veli)aj#NNkonstit#cij# #(arsk#/kraljevin# &rvatsk# i narodnost ilirsk#NN/ povez#j# ideal iz(radnje nacije 0sjedinjenje :almacije/ =ojne krajine i Rijeke/ s održanjem a#tonomno( položaja na osnovi stale'ko( #stava iz(radnje jedinstvene države izrazit e se kroz naziv Troje#ina Kra"jevina .rva!$a S"avonija i Da"%a-ija àzamisao
-narodnjaci s# željeli v"a#, po #zor# na &rvatsko kraljevsko vijee 1,4!. prodir# neke liberalne ideje # aktivnosti narodnjaka/ (ovori se o pretvaranj# stale'ko( 7abora # predstavni'tvo svi% (raana/ preciziranj# ž#panijsko( djelokr#(a i podjeli vlasti # ž#panijama/ poreznoj jednakosti/ (raanskim pravima/ #reenj# (radova/ dono'enj# zakona o pre%rani stanovni'tva/ rje'avanj# #rbarski% pitanja 0naro)ito otk#p tlake i o o(rani)enoj podjeli zemlji'no( vlasni'tva onima koji (a nemaj#. àdaljnje nji%ove aktivnosti 1,4. i 1,4,. pokaz#j# da mež# nji% nis# prodrle liberalne ideje koje s# nastojali spojiti sa stale'kim s#stavom -.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-
ODLUKE .RVATSKO2SLAVONSKO7 SABORA &>1' 1 pro(la'enje NNnarodno(NN jezika sl#žbenim # "anskoj &rvatskoj 2 NN# znak bratske lj#bavi prema (rimaNN/ %rvatski n#nciji na (arsko-%rvatskom sabor# e se #b#d#e sl#žiti maarskim jezikom ZBIVANJA &>' I ZA.TIJEVANJA NARODA -1,4,. # Pariz# i +taliji se odvijaj# veliki revol#cionarni pokreti/ # be)# i pe'ti takoer. ?erdinand =. pro(la'ava slobod# tiska. -klj#)na je vijest o potvrdi zakona (arsko-%rvatsko( sabora koji s# 1 (otovo poni'tavali %rvatsk# a#tonomij#/ 2 7lavonij# tretirali kao dio (aske 3 pripremili #voenje maarsko( jezika kao sl#žbeno( jezika # "ansk# &rvatsk#. àarodna stranka 0drži za(reba)k# (radsk# #prav#/ a(reba)ka ž#panija je # r#kama maarona/ priprema peticij# ZA.TIJEVANJA NARODA -25. ož#jka 1,4,. je #svojena # Velikoj narodnoj skuštini trojedne kraljevine /almacije, Hrvatske i lavonijeNN # a(reb# àta sk#p'tina je sazvana kao s#pstit#t 7abora -bila je sazvana jer je bilo #pitno bi li kralj sazvao takav sabor i bi li konzervativni sabor pri%vatio #kidanje kmetstva
U UVODU je iskazana volja za zadržavanjem zajedni)ko( državnopravno( okvira s (arskom nastalo( slobodnim zdr#živanjem/ #z #vjet me#sobne jednakostiE àtakoer/ iskazana je vjernost dinastiji na temelj# Pra(mati)ke sankcije/ tj. povezanosti a#strijski% zemalja i zemalja #(arske kr#ne. àiskazana je i potpora 0liberalnim ste)evinama be)ke revol#cije
a%tijevanja sadrže 3C o8a$a koji se odnose na - nacionalno i teritorijalno jedinstvo %rvatski% zemalja - potvrd# a#tonomni% prava &rvatske - modern# #stavn# osnov# koja podraz#mijeva racionalno #strojstvo vlasti - jamstva sloboda i prava pojedinca 53
àza%tijevanja
se temelje na liberalnom s#stav# vrijednosti/ s kojima se pok#'avaj# spojiti instit#cije tradicionalno( stale'ko( s#stava 0ban/ 7abor/ ž#panije/ neka m#nicipalna prava NAJVA6NIJA NAČELA ZA.TIJEVANJA NARODA SU 1 teritorijalna cjelovitost 2 politi)ka i k#lt#rna samostalnost 3 #stavnost 4 predstavni)ka vladavina i od(ovornost vlade 5 pravna jednakost ! neovisnost s#dstva i porotno s#enje slobode i prava (raana 0tisak/ (ovor/ #dr#živanje i sastajanje àto s# pretežno liberalne slobode -napisane s# po #zor# na )elje naroda/ #svojene na prosvjed# # Pe'ti 012 to)aka àdele(acija
je sažeti oblik a%tijevanja #r#)ila kralj#/ ali je on odbio pri%vaanje to( dok#menta/ jer i% ;;nije #onije"o ,!avno ije"o;; 07abor -no/ ona s# simboli)ki i stvarni po)etak napora za #spostavljane moderne %rvatske nacionalne države
INSTITU*IJE SREDIŠNJE VLASTI BANSKE .RVATSKE OD &>' DO &C' IZVRŠNA VLAST BAN -jedan od (lavni% za%tjeva za%tijevanja naroda bilo je postavljanje 8osipa 8ela)ia za bana @rojedne 6raljevine/ jer je bio domolj#b/ carski p#kovik -istodobno/ taj za%tjev je #p#ivao na le(itimisti)ko #smjerenje pokreta # &rvatskoj koji je tražio #)vr'enje zakoniti% instit#cija à8ela)i
je bio imenovan za bana kraljevim dekretom i prije dono'enja a%tijevanja naroda
023.3. -6ralj .travnja koj# predložio (arsko+ovr#io ,(ar!$, na-iona"n, v"a#,s# %rvatski sabor/ dekretom a 11. travnja sankcionirao zakone me# kojima bilim# onijekoji (otovo posve poni'tavaj# %rvatsk# a#tonomij# izdvajaj# 7lavonij# iz %rvatsko( državnopravno( korp#sa 8ela)i 19.travnja izdaje o$r,@ni-, kojom 0svim tijelima vlasti zabranj#je primanje sl#žbeni% nalo(a od #(arske vlade do sastajanja &rvatsko-slavonsko( sabora/ i nalaže svim tijelima vlasti da se njem# obraaj# kao NNvr%ovnom zemaljskom po(lavar#NN -time 8ela-strijela prekida odnose @rojedne 6raljevine i (arske àme#tim/ takva #redba iz n#žde je bila privremena jer j# je morao potvrditi &rvatskoslavonski sabor àsto(a
BANSKO VIJE5E -$ormira (a jela)i &>' po #zor# na &rvatsko kraljevsko vijee -na )el# je an/ zamjenj#je (a +o#an Dirko Aent#laj àima 5 odsijeka na )el# koji% s# na8e"ni-i-#n#tarnji poslovi/ prosvjeivanje/ bojni odsijek/ odsijek javni% $inancija/ odsijek za pravos#e -svaki odsijek ima savjetnike i niže sl#žbenike àono
je $ormalno bilo pomoni or(an bana/ ali je #stojeno kao privremena zemaljska vlada koja je bila donekle samostalna -donosila je nalo(e nižim #pravnim jedinicama koje s# one izvr'avale àtakav položaj vijea ostao je jednak i nakon sazivanja &rvatsko-slavonsko( sabora 0koji je smatrao da vijee treba biti podreeno sabor# be)ko Dinistarstvo #n#tarnji% poslova je rasp#stilo "ansko vijee 12.!.1,5;./ a 1.. nje(ove nadležnosti pre#zima no$ormirana "anska vlada 0podreena sredi'njoj vladi # "e)# 54
SABOR &>' IZBORNI ZAKON I USTROJ SABORA "ansko vijee donosi 1,. svibnja 1,4,. *'-$/49 +)V'*;9 ) '%9+'*;9 '4-' "-'&;$V)*$ /'&#');$, H-V'%"$ ) &'V*);$-+rivre%eni izorni za$on za !aor -nacrt to( zakona je sastavio Ivan %a@,rani9 # ime "anske kon$erencije 0satvjetodavno tijelo #(lednika. "anska kon$erencija je trebala dati ne#o!aj,9i "e(ii%ie jer (a nije donio 7abor -imao je &< 8"ana$a/ a nje(ova osnova bilo je na)elo pravne jednakosti svi% (raanaE àpromjena
# odnos# na dotada'nji prdstavni)ki stale'ki s#stav -#mjesto na)ela pravne jednakosti vrijedilo je pravilo 0m#'ko( spola te imovinski/ obrazovni i pro$esionalni cenz#si/ ali pod #vjetima vjerske pripadnosti 0katoli)ka ili pravoslavna crkva àzakon
je vrijedio # "anskoj &rvatskoj/ ali je #redio i izbor zast#pnika # =ojnoj krajini. -vrijedio je samo za izbore &>EE 0sam je to propisao/ jer (a nije donijelo #stavno tijelo -po)ivao je na na)el# jednakosti (raana/ a nje(ov preostali dio je pre#zeo dotada'nji s#stav i #reenje 7abora* àsabor je jednodomno tijelo s dvojnom st#r#kt#rom 0birani zast#pnici i pozvani virilisti à&: za!,+ni$/ broj virilista nije odreen àizbor# # korporacijama odnosno #stanovama 0zaostatak iz prija'nje( s#stava zast#pnici birani po ž#panijama 0# svakom kotar# ž#panije po jedan 05, • • svaka od >> $rajiF$e +,$ovnije je birala 4 zast#pnika svaki od 11 !"oo#na $ra"jev!$a (ra#a i pojedine opine s posebnim položajem/ s# • biali onoliko koliko je to #tvrdio akon prema broj# stanovni'tva • svaki od 1 $a+o"a Kao"i8$e -r$ve i 3 konzistorija Br)ko-nesjedinjene crkve po 1 . ànedjednak raspored zast#pnika s obzirom na broj stanovni'tva-jednako izborno pravo -bila je ostavljena mo(#nost imperativno( mandata 0davanje #p#ta izabranom zast#pnik# # nje(ovoj izbornoj jedinici 0instr#ctio -naknad# zast#pnici dobivaj# iz jedinica iz koji% se biraj# àzast#pnici
slobodni% kraljevski% (radova i pojedini% opina se biraj# neposredno/ a seoske opine i kraji'ke p#kovnije biraj# posredno 0bira)i biraj# izbornike koji biraj# zast#pnike -time se želi postii da oni najsposobniji do# # sabor -# seoskim opinama i kraji'kim p#kovnijama jedino bira)ko pravo imaj# (lavari zadr#(a à#
(radovima aktivno 0neposredno izborno pravo imaj# svi 1. =lasnici nekretnina na tom podr#)j# 2. P#nopravni (raani 3. Osobe sa stalnim prebivali'tem koje #dovoljavaj# intelekt#alnom cenz#s# 0diploma 4. Osobe koje #dovoljavaj# cenz#s# zvanja 0javni )inovnici PASIVNO IZBORNO PRAVO je #vjetovano +i!%enoF9, i vjeroi!+ovjeF9, 0pripadnost 6atoli)koj ili Br)koj-nesjedinjenoj crkvi àizbje(avanje evan(elika 0veinom maari i židova 0podržavaj# maare àdio stanovni'tva je bio #skraen za izborno pravo zbo( vjere-id#im zakonima to(a nee biti à'iroki intelekt#alni i imovinski cenz#s s# osnova za 'iroko #klj#)ivanje p#noljetno( stanovni'tva # izbore
IZBORNI POSTUPAK -ležao na r#kama lokalni% tijela bez #tjecaja sredi'nji% or(ana -odvijao se na osnovi obi)aja +zbor se odvijao bez problema/ pa je +zborni red 1,4,. osnova za sve b#d#e %rvatske izborne zakone. ZAKONODAVNA DJELATNOST SABORA 55
-sabor se sastao '"i+nja &>' i zasjedao 2 mjeseca/ donio 35 razli)iti% )lanaka. Rad sabora je prekin#t zbo( rata i politi)ki% zbivanja i vi'e se nije nastavio àsabor
je najprije potvrdio jela)ieve #redbe koje je donio od imenovanja do instalacije # sabor# 5.lipnja. @o se odnosilo na* Je"a8i9eva ,re#a o zarani $o%,ni$a-ije ! ,(ar!$i% ije"i%a v"a!i -bila je izdana # izvanrednim okolnostima 0spomen#to àsaborskom potvrdom te #redbe dolazi i de i#re do prekida državnopravne veze &rvatske i (arske 0oko to(a se jo' d#(o spore &rv i ( politi)ari à&rvatska i 7lavonija postaj# samostalne/ vezane samo preko osobe vladara Ure#a o ,$i#anj, $%e!va -izdana # oblik# +i!%a 25.travnja 1,4,. -tom #redbom je 8ela)i smirio seljake jer s# izbili nemiri zbo( zakona (arsko%rvatsko( sabora o #kidanj# kmetstva koje( %rvatske instit#cije nis# priznavale Za$on o ,$i#anj, $%e!va -#kida kmetska davanja i tlak#/ kmetstva seli'ta 0k#a i oranica postaj# nji)ovo v"a!niFvo 0država plaa od'tet# biv'im vlanicima àostaje nerje'eno pitanje izvanseli'ni% zemlji'ta 0pa'njaci/ '#me à1,!. to zemlji'te seljaci moraj# otk#piti od vlasnika neposredno. -sabor takoer #kida vlastelinsk# s#dbenost nad kmetovima i re(alna prava àtim se potezom #kida stale'ki poredak Za$on o o#no!, Troje#ne Kra"jevine ! U(ar!$o% -navodi da je @rojedna 6raljevina od#vijek bila slobodna i neovisna o (arskoj àtakoer navodi da ne @rojedna 6raljevina ne može priznati sada'nj# (arsk# vlad# to je bio jedini zakon sabora 1,4,. koji je kralj sankcionirao-njime je a posteriori ozakonjen raskid odnosa s #(arskom. Za$on o o#no!, Troje#ne Kra"jevine +re%a A,!riji -#re#j# odnos s instit#cijama sredi'nje vlasti/ #n#tarnj# or(anizacij# vlasti i teritorijalni ob#%vat ànavodi kako bi 6raljevina trebala imati zakonodavno tijelo i vlad# 0:ržavno =ijee/ od(ovorno sabor#/ nadležno za #n#tarnje poslove -7redi'nji parlament i sredi'nja vlada Donar%ije imali bi nadležnost # ?+>+8D/ =O876+/ + @RBO=++. DR6AVNI VIJE5NIK-# sredi'njoj vladi/ imenovan od kralja/ bio bi od(ovoran &rvatsko-slavonskom sabor#/ imao bi pravo prot#potpisa svi% vladini% akata koji se odnose na trojedin# kraljevin#. BAN-imao bi pravo zapovijedanja nad vojskom # 6raljevini TERITORIJ $ra"jevine-tri %rvatske ž#panije/ tri slavonske ž#panije/ tri slavonske p#kovnije =ojne krajine/ rije)ko-primorsko podr#)je. :almacija bi se trebala sjediniti s &rvatskom i 7lavonijom. à# NNbliski odnosNNs 6raljevinom #'li bi 7rpska =ojvodina/ +stra i 4 slovenske pokrajine # #striji. Po tome bi se položaj @rojedne 6raljevine zasnivao na NNpovijesnom prav#NN 0teritorijalni ob#%vat/ i NNnarodnom prav#NN 0zasnovano na etni)koj bliskosti-vojvodina i a#strijske zemlje Za$on o Vojnoj $rajini0O #stav# kraji'kom i povlasticama krajine -#reen položaj to( podr#)ja i kraji'nika
-njime odreeno da je krajina nerazdr#živ @rojedne 6raljevine/ i da se ne dira # njen položaj i #reenje do pre#stroja cijeledio Donar%ije. Za$on o !avez, !a Sr+!$o% Vojvo#ino% -po)iva na NNme#sobnoj slobodi i ravnopravnostiNN àdonesen je na prijedlo( 7rpsko( narodno( odbora iz =ojvodine 0oni traže #spostav# saveza zbo( pritiska maara 0kad se male r#ke slože à7abor pri%vaa taj prijedlo(/ prep#'ta im 7rijem/ #z #vjet da oni prist#pe 6raljevini Za$on $oji #aj, #aje #i$aor!$e ov"a!i àpokaz#je nedostatak parlamentarno( isk#stva sabora
56
-tako se sabor 1,4,. #sredoto)#je na pitanja državnopravno( zna)aja/ dok re$orme stavlja # dr#(i plan. +pak osn#je SABORSKE ODBORE-izra#j# prijedlo(e zakona o vladi/ sabor#/ izbornom red#/ o noveliranj# (raansko(/ mjeni)no( i kazneno( zakona/ s#dsko( post#pka i #reenja s#dova/ s#stava javni% $inancija/ poreza/ tr(ovine/ željeznica/ obrtaK. àtako sve bitne vrijednosti a%tijevanja naroda izlaze na vidjelo àipak/
zanemar#j# se (raanska prava/ položaj pojedinca itdK
DAK-+< %ralj je 371 san%9ionirao samo Ba%ons%i Elana% o ure>enju odnosa s U(ars%om< ta%o da ostali Ba%oni nisu ste%li pra$nu sna(u . akon rasp#sta sabora/ 8ela)i nakon ne#spjeli% pok#'aja mirenja s Daarima pro(la'ava op# mobilizacij#às vojskom prelazi :rav# i pro(la'ava Deim#rje dijelom 6raljevineànastavlja operacije # (arskojàtaj rat se pretvara # rat be)ko( dvora i Daaraànje(ovom zao'travanj# pridonosi odbijanje (arsko( sabora abdikcije kralja ?erdinanda =. i st#panje na sna(# ?ranje 8osipa +. ànovi vladar odma% imen#je 8ela)ia za (#vernera Rijeke i (#bernatora :almacije 0do #voenja ož#jsko( #stava objedinjena i #prava nad (otovo svim %rvatskim podr#)jimaEE
PSEUDOUSTAVNOST I NEOAPSOLUTIZA/ OD &>' DO &' DONOŠENJE I 7LAVNA OBILJE6JA O6UJSKO7 USTAVA -rat izme# be)ko( dvora i Daara se polako slamao # korist dvora pa je car ?ranjo 8osip +. 4. ož#jka 1,49. dekretom pro(lasio -enra"i!i8$i ,!av za -ije", /onar)ij, àtada je st#pio na sna(# samo # #striji/ # (arskoj 0zbo( otpora tek krajem kolovoza/ a # &rvatskoj i 7lavoniji <' r,jna &>. 0zbo( otpora "ansko( vijea/ nakon 'to je slomljena revol#cija # Daaskoj -%rvatska dele(acija je tražila od vladara da se &rvatska i 7lavonija stave # dr#k)iji položaj 0# d#%# zaklj#)aka sabora 1,4,./ ali to je vladar odbio
O USTAVU -teži )#vati interese tada'nje politi)ke elite/ njime s# pri%vaene ste)evine liberalno( pokreta 1,4,./ okon)an stale'ki poredak i #vedene neke pretpostavke moderno( dr#'tva àprema njem# sva vlast potje)e od cara àmonar%ija je centralisti)ka/ de$inirana kao jedinstvena/ nedjeljiva/ nerazdr#živaE Predvieno je osnivanje :RH=OB 7"OR 0Reic%sta( s 2 doma Predvieno je osnivanje državne vlade # kojoj bi ministri bili politi)ki od(ovorni vladar#/ a pravno od(ovorni sabor# za povrede sl#žbene d#žnosti àvladar ima pravo na apsol#tni veto i pravo dono'enja #redbi iz n#žde-snažna pozicijaEE
Po#ije"a -ar!va -na jednoobrazno #reene kr#novine s o(rani)enom a#tonomijom i pokrajinskim saborima àposeban -arevin!$i !,# rje'avao bi s#kobe nadležnosti kr#novina i sredi'nji% tijela te 'titio politi)ka prava (raana stav je pro(lasio diob# s#dstva i #prave i zajam)io stalnost s#da)ko( zvanja/ te na)ela 1. javnosti 2. #smenosti 3. ak#zacijsko na)elo # s#enj# 4. porotno s#enje za te'ke i tiskovne delikte àtakoer s# zajam)ena nacionalna i jezi)na ravnopravnost (raana i dos#pnost javni% sl#žbi -Posebnim patentima i pro(lasima s# zajam)ena* vjerska ravnopravnost • • pravo ok#pljanja i slobodno( #dr#živanja sloboda obrta • pravo na slobodno kretanje • p#na za'tita privatno( vlasni'tva àpretpostavka za razvoj trži'no( (ospodarstva • 57
•
sloboda #(ovaranja
:akle/ %tjeli s# za'tititi dinasti)ke interese &absb#r(ovaca/ a # zemlji osi(#rati sva prava pojedincima i k#lt#rna prava etni)ki% sk#pina. e priznaj# se nekakva posebna prava povjesni% cjelina/ niti politi)ki% identiteta.
POLO6AJ .RVATSKE I SLAVONIJE I USTROJ UPRAVE I SUDSTVA &rvatska Ož#jskim #stavom postaje je#na o# $r,novina 0LRijeka i Primorje/ a 7rijemska ž#panija priklj#)en je novo$ormiranoj 7rpskoj =ojvodini à&rvatska (#bi tradicionaln# a#tonomij# 1,5;. Q#kin#to je "ansko vijee i osnovana Ban!$a v"a#a te je posve nap#'ten m#nicipalni s#stav. a )el# "anske vlade bio je " 0#pravni sl#žbenik kr#novine od(ovoran za stanje # #pravi àbila je posve podreena Dinistarstv# vanjski% poslova # "e)# -#kin#t je m#nicipalni karakter ž#panija 0(lavni element stale'ko( #stava àž#panije s# pretvorene # izvr'ne or(ane vlasti prema model# a#strijski% okr#(a -one zadržavaj# ime ž#panije/ imaj# ž#pana na )el# ali (#be jak# samo#prav# i a#tonomij#. à#kin#te s# ž#panijske sk#p'tine/ a ž#panijski or(ani s# podreeni "anskoj vladi 0time s# (radske a#tonomije s#žene ali ne i #kin#te -ž#panije s# podijeljene na :C $oareva-to s# prvost#panjske jedinice državne #prave kin#to je tradicionalno izabrano )inovni'tvo/ #mjesto nji% s# izabrani pro$esionalni )inovnici. 0plaeni iz državni% sredstava a(reb# i Osijek# kao snažnijim (radovima je ostavljena vea samo#pravna nadležnost. @ada dolazi do spajanja Bradeca 0slobodno( kraljevsko(/ 6aptola 0bisk#pske j#risdikcije i naselja &orvati # jedn# #pravn# cjelin#àZa(re #pravno #reen kao NN(lavni (radNN &rvatske i 7lavonije @ako je promjenama pro'irena nadležnost države/ #kin#ta tradicionalna lokalna samo#prava koja je personalizirana. Postavlja se nadzor dr#(ost#panjski% tijela nad radom #pravni% sl#žbenika i time se pobolj'ava stanje # #pravi koja je do tad bila p#na nekompetentni% i kor#mpirani% )inovnika @akoer s# se desile znatne promjene # pravos##/ s#dovi s# )inili dio državne vlasti/ odvajaj# se s#dstvo i #prava i otvara se mo(#nost za #voenje porote i državno( odvjetni'tva. àosnovan je vr)ovni !,# , Be8, i predvieno osnivanje po jedno( vi'e( zemaljsko( s#da # svakoj kr#novini te osnivanje zemaljski% i kotarevski% s#dova
U .RVATSKOJ i SLAVONIJI -#kin#ti s# dotada'nji m#nicipalni ž#panijski s#dovi ovisni o ž#panijama àosnovani s# novi @,+anij!$i !,#ovi i $oar!$i !,#ovi àosnovan je novi Ban!$i !o" kao vi'i zemaljski s#d sa s#cima koji s# bili # položaj# državni% sl#žbenika Osnovano je i državno odvjetni'tvo na )el# s (eneralnim prok#ratorom. NEOAPSOLUTIZA/ OD & :' DO &
:o'lo je do odreeni% promjena # or(anizaciji #prave i s#dstva* "ansk# vlad# je zamijenilo >arsko i kraljevsko namjesni'tvo mjesto prija'nji% ! ž#panija sad i% ima 506riževa)ka pridr#žena =araždinskoj mjesto 2; kotara $ormirano i% 54 0d#plo vi'e )inovnika -to je trebalo osi(#rati #)inkovitost i dost#pnost #prave (raanima àkotarskim #redima je sada pripala prost#panjska nadležnost dr#(i% #pravni% i pravos#dni% or(ana àž#panije s# time iz(ibile velik dio svoje nadležnosti/ i svedene s# na #lo(# +o!re#no( or(ana izmež# amjesni'tva i kotara 0samo iznimno nast#paj# kao 1.st i 2.st or(an -time se nastojala osi(#rati neposrednija veza najniže( i najvi'e( or(ana i #)inkovitiji nadzor Osnovani s# kotari za (radsko podr#)je0(radski/ i izvan(radsko podr#)je 0vanjski bo( #)inkovitosti s# objedinjeni #pravni i s#dski0s#de # prvom st#pnj# poslovi # tzv. D8O=+@+D 6O@R76+D R:+D (radovima osnovani (ra#!$o#e"e(irani !,#ovi-obavljali samo s#dbene poslove àiznad nji% 0ovisno o nadležnosti s# bili * -DA876+ 7: BR" -HP+876+ 7:O=+ =RH:+/ R+8>+ + O7+86 kida se na)elo javnosti s#dbeno( post#pka i porotna s#dbenost :onosi se novi Za$on o i!$, i Za$on o #r,Fvi%a &:' àdodatno oja)avaj# a#toritarno #reenje i onemo(#avaj# slobodno politi)ko djelovanje ànovi Za$on o i!$, #vodi zabran# kolportaže0#li)na prodaja novina/ #vodi vei nov)ani polo( kao pretpostavk# tiskanja novina/ olak'ava mo(#nost #pravne zabrane novina. je(ova primjena e se osjetiti kroz post#pke protiv #rednika i a#tora -Za$on o #r,Fvi%a zabranj#je osnivanje politi)ki% dr#'tava/ otežava dobivanje dozvole za nepoliti)ka dr#'tva i olak'ava nji%ovo #kidanje 7ve te navedene re$orme nis# posti(le p#ni #)inak/ prvenstveno zbo( lo'e or(anizacije/ nedostatka str#)no( osoblja 0posebno # s#dstv#. o ipak/ imaj# veliko zna)enje za modernizacij# cjelok#pno( pravno( s#stava.
RE?OR/E U 7RAHANSKO/ I KAZNENO/ PRAVU vedeni s# mno(i zakoni/ a neki od nji% e ostati na snazi )ak do 1929. +li 194!.
OP5I 7RAHANSKI ZAKONIK veden je # &rvatsk# i 7lavonij# dekretom :' S,#eno( &:. 0istovremeno svi pret%odni propisi iz to( podr#)ja/ i @ripatrit/ stavljeni izvan $#nkcije. 7t#pio na sna(# 1.5.1,53. -15;2 )lanka Podijeljen na 3 dijela 0po #zor# na (ajeve +nstit#cije* 1 O#re#e o +rav, o!oa 0osobno i obiteljsko pravo 2 Prava na !vari%a 0vrste stvari/ posjed/ vlasni'tvo/ zalo(/ sl#žnost/ Na!"je#no i ovezno +ravo 0opi i osebni dio/ tj. Pojedine tipove #(ovora 3 O#re#e zaje#ni8$e ,reenj, +rava o!oa i +rava na !vari 0nastanak i prestanak prava i obveza/ zastara i dosjelost :onesen jo' 1,11.se # stale'koj državi 0opivlasni'tvo je jer se odnosio na sve -(otovo # je potp#nosti odnosio na privatno 7pojio je #tjecaje iz a#strijske 0osnosno jema)ke pravne tradicije kroz rimsko pravo/ te kanonsko/ $e#dalno i njema)ko obi)ajno pravo/ te ideje doktrine prirodno( prava 0karakteristi)no za razdoblje prosvjetiteljstva # kojem je nastajao àbio
je jednostavan/ pre(ledan/ lako raz#mljiv i zbo( to(a je doživio d#(otrajnost i zna)ajno #tjecao na pravne s#stave # kojma je #veden 0tako i %rvatski pravni s#stav
59
OB po)iva na na)el# pravne jednakosti/ slobode i s#(lasnosti stranaka # sklapanj# pravni% poslova i slobodi opor#)ivanja PR+=@O =A7+@=Oàsredi'nji položaj/ ne trpi (otovo nikakva o(rani)enja àOBR+J 7AO"O: BO=R8àrazvoj ranokapitalisti)ko( tipa pod#zetni'tvaàR=O8 PRO+=O:8 + @RBO=+ -za PR+8O7 =A7+@=-OB za%tijeva i vanjsk# 0pisan#$orm# koja daje ve# si(nost #(ovaratelj# OB sadrži pravila t#ma)enja-odraz prosvjetiteljsko( nastojanja da b#de raz#mljiv svima ajizraženiji #tjecaj doktrine PR+RO:OB PR= vidljiv je kroz odredb# da *NNs#dac pravne praznine pop#njava ana"o(ijo%/ a ako to nije mo(#e onda primjenom pravila raz,%a.NN -primjena # praksi te odredbe je rijetka/ OB sadrži i #tjecaje $e#dalno( prava i konzervativne i patrijar%alne odredbe/ # sklad# s dobom # kojem je nastao. #nato) odredbi da vjera ne #tje)e na prava i obveze/ zabranj#je ra$ izme# pripadnika kr'anske i nekr'anske vjeroispovjesti. àpoznaje i oie"j!$i fi#ei$o%i! 0neot#ivo nasljedno dobro/ kao i !a,!na !a"eF$a +rava0pravo na (rb/ plemstvo à# obiteljskom prav# je m#ž odreen kao (lava obitelji/ zakonski zast#pnik žene koja (a je obavezna sl#'ati/ m#ž je imao pravo #pravljati njenim mirazom 0sli)no kao $ranc. ode civil àizvanbra)na djeca s# bila isklj#)ena NNod prava obitelji i rodbineNN/ a bila s# diskriminirana )ak i # sl#)aj# naknadno( posvojenja àtako/
7adržavao je i propise javno+ravno( zna8aja àde$inira pretpostavke za stjecanje i (#bitak a#strijsko( državljanstva à#re#je položaj stranaca Od 1,!,. :o dono'enja (arsko( zakona o državljanstv# 1,9. @e s# se odrebe primjenjivale i na stjecanje #(arsko-%rvatsko( državljanstva 1914./ 1915./ 191!. +zvr'en je niz promjena OB-a/ a me# (lavnim promjenama s# bile * O(rani)enja prava vlasni'tva Propi'tenje razlo(a za poni'taj pravni% poslova Pobolj'an je položaj bra)no( dr#(a kao zakonsko( nasljednika 0#(l žene +zvanbra)noj djeci priznato n#žno nasljedno pravo prema maj)inoj rodbini Pro'irenje osnova od(ovornosti za naknad# 'tete0zbo( poveanja željeznica vedeno samo # a#strijske zemlje/ me# njima i # :almacij# i +str#. Opi (raanski zakonik je #veden # %rvatski pravni s#stav odl#kom &rvatsko-slavonsko( sabora 1,!1. o pre#zimanj# propisa. ànakon okon)anja apsol#tizma -na %rvatski OB nis# imale odraza novele #vedene # a#strijski OB à)inak
OB-a # &rvatskoj i 7lavoniji bio je dvojak* #tjecao je pozitivno na razvoj
kapitalisti)ko( pod#zetni'tva/ ali s dr#(e strane/ nije stanovni'tva poznavao kolektivno vlasni'tvo pa se po)inj# 0veina seosko( živi # njima-osnova ra!+a#ai $,9ne za#r,(e e(zistencije siroma'no( stanovni'tva àto dovodi do #obli)avanja posebno( zadr#žno( zakonodavstva0#kida neke temeljne akte o(z-a OB se nastavio primjenjivati i nakon 191,. novoj j#(oslavenskoj državi/ kao i # :&/ (dje se nastavio primjenjivati. 6ona)no je stavljen izvan sna(e # ?R8 akonom o nevažnosti pravni% propisa doneseni% prije !. @ravnja 1941. + za vrijeme neprijateljske ok#pacije iz 194!. -vjerojatno jo' i danas živi # %rvatskom pravnom s#stav# kroz neke propise
60
7RAHANSKI POSTUPAK Privre%eni (raan!$i +o!,+ni$ à#veden # &rvatsk# i 7lavonij# #redbom ministarstva pravos#a od 1!. R#jna 1,52. àst#pio na sna(# 1. 7ije)nja 1,52. -novi propis/ prvo je #veden pok#sno # rdelj/ pa onda # (arsk# i &rvatsk# i 7lavonij#/ zatim i # a#strijske zemlje :o nje(ova #voenja/ (raanski post#pak je bio spor/ nesreen/ na nje(a s# se primjenjivala pravila raspr'ena # niz# propisa 0post#povna pravila @ripatrita/ kraljevi dekreti/odl#ke #(arsko( vr%ovno( s#da/ saborski zaklj#)ci/ ž#panijske odl#ke 'to je otežavalo nji%ov# primjen# i nar#'avalo pravn# si(#rnost. à+o!,+a$ je +o8ivao na na8e", #i!+ozi-ije !rana$a 0pokretanje i održavanjej s#dsko( post#pka ovisi o volji stranaka i kree se #n#tar nji%ovi% za%tjeva à%ipertro$irao je #lo(# odvjetnika àoptereen mno(obrojnim pravnim lijekovima àstvarna nejednakost stranaka voenjem Privremeno( (raansk( post#pnika/ velik dio post#pne materije je postao jedinstven/ post#pak je #strojen znatno bolje. -on se zapravo zasnivao na post#povnom zakon# 8osipa ++. +z 1,1.-pov#)en kao apsol#tisti)ki propis PR+=RD+ BRS76+ PO7@P+6 #reivao je redoviti (raanski post#pak pred s#dom do dono'enja pres#de/ ovr'ni post#pak/ i %a"orojne +o!ene +o!,+$e 0post#pak # bra)nim sporovima/ pred obrani)kim s#dovima i post#pak # smetanj# posjeda à1,;. 7e zbo( to(a donose niz propisa koji #re#j# posebne post#pke -nije sadržavao propise o mjesnoj i stvarnoj nadležnosti s#dova 0sadržani # Braanskom s#dovnik# iz 1,53./ niti o or(anizaciji i poslovanj# s#dova
7LAVNA OBILJE6JA e'to #blaženije na)elo dispozicije stranaka #z oja)ane ovlasti s#ca 0osobito # #smenom dijel# post#pka adržano na)elo tzv. Vezano( #o$azivanja-s#dac o(rani)en na izvoenje samo oni% dokaza koje s# predložile stranke Prevladava na8e"o +i!%eno!i 0stranke kom#niciraj# preko podnesaka U!%ena ra!+rava sl#ži za sravnjivanje stanja spisa i #smeno izneseni% obrazloženja i ocjena 0to komplicira dolazak do rje'enja -#nato) tome ostaje na snazi do 1929./ #z spomen#to #reenje posebni% post#paka -od ti% posebni% re(#lativa valja izdvojiti osnivanje D87+& 7:O= • • Post#pak # tzv. "B@A+D 7@=R+D0predmeti manje vrijednosti pred mjesnim s#dovima-bitno zbo( siroma'no( %rvatsko( stanovni'tva Djesni s#dovi s# #vedeni #redbom ministarstva #n#tarnji% poslova be)ke vlade 1,!;. 6ao opinski s#dovi # parnicama male vrijednosti 0do 1;; $orinti njima s# pomje'ani s#dstvo i #prava-)ine (a* -na)elnik opine -prisjednici izabrani izme# zast#pnika opinsko( vijea
7#ci laici obavljaj# rad besplatno/ post#pak je jednostavan/ $leksibilan/ stro(o #smenEE àzavr'ava se rjeFenje% 0ne pres#domEE/ protiv koje( se mo(ao pokren#ti post#pak pred s#dskim odnosno #pravnim tijelima #z o(rani)en# mo(#nost daljnje( priziva pred vi'im tijelima. @i s#dovi s# osnovani # p#no opina/ pa s# olak'ali pravn# za'tit# za siroma'ne i nepismene seljake koji nis# znali pravo niti imali sredstava za platiti odvjetnike. àmaž#ranieva vlada 1,5. predlaže /a%on o mjesnim sudo$ima 0oblikovan prema a#strijskom #zor# iz 1,3./ kojim je emaljska vlada %tjela položaj mjesni% s#dova #skladiti s pret%odno #tvrenom na)el# odvajanja s#dstva i #prave. 61
Oni bi bili pretvoreni # dobrovoljne arbitražne s#dove za sporove od 3; $orinti/ odnosno 1;; $orinti # (radovima i bez mo(#nosti osporavanja pred s#dovima. àtom prijedlo(# se protive zast#pnici &rvatsko-slavonsko( sabora/ i pronalaze kompromis s vladom*s#dovi zadržavaj# obvezn# s#dbenost # ba(atelnim sporovima/ a post#pak pred njima #reen je posebnim propisom. àtime vlada dobiva pravo osnivanja mjesni% s#dova za vi'e opina i pravo pro'irenja nadležnosti seoski% mjesni% s#dova na sporove od !; $orinti. àtim izmjenama post#pak # &rvatskoj se znatno razlikovao od a#strijsko(******************* Post#pak po)iva na na)elima* smenost eposrednost
:ispozitivnost 8avnost nis# mo(li zast#pati odvjetnici àsvr%a post#pka je postizanje na(odbe/a potom se izri)e pres#da koja nije morala biti obrazložena i protiv koje je bila dop#'tena NNprit#žbaNN kotarskom s#d#.
àstranke
PO7@P6 PO PR+@H"+ raspravljao se # posebnom ba(atlnom post#pk#/ 'to otvara mo(#nost traženja daljnje s#dske za'tite Branice s# bile 25-1;; $orinti/ pa s# mjesni s#dovi pre#zeli velik dio parni)ne s#dbenosti redoviti% 0kotarski% s#dova
ODVJETNIČKI RED I BILJE6NIČKI RED O:=8@+J6+ R: za &rvatsk# i 7lavonij# #veden je -ar!$i% +aeno% &:' + st#pa na sna(# 1.1.1,53. i zamjenj#je dotada'nje NN$i'kaleNN/ nestr#)ne savjetnike stranaka koji i% varaj#. à+re#,vjei za o#vjeni8$i re# -a#strijsko državljanstvo 0kasnije #(arsko/ te %rvatsk# zavi)ajn# pripadnost/ zavr'eni pravni $ak#ltet 0doktorat prava/ a odvjetni)ki ispit mo(ao se pola(ati nakon 3 (odine prakse. -osobe bi trebale i pred s#dom prist#piti provjeri znanja važee( zakonodavstva Odvjetnike za podr#)je nadležnosti "ansko( stola imenovao je ministar pravos#a 0kasnije ban na temelj# natje)aja koji raspis#je "anski stol i #z mi'ljenje odvjetni)ko( odbova i teritorijalno nadležno( prvost#panjsko( s#da/ ministar je mo(ao i NNotkazatiNN odvjetnika. àministar
pravos#a 0ban #z mi'ljenje "ansko( stola i odvjetni)ki% odbora/ #tvr#je numerus 9lausus odvjetnika za pojedino podr#)je/ i raspore#je i% 0bez nje(ova dop#'tenja ne mo(# mijenjati mjesto obavljanja pro$esije 7@BO= PO7@P6 provode s#dovi/ i odre#j# im na(rad# # (raanskim predmetima.
BILJE6NIČKI RED-bilježni'tvo je #vedeno # &rvatsk# i 7lavonij# carskim patentom .velja)e 1,5,./ koji je st#pio na sna(# 1. 7t#deno( 1,59. -do tada s# sve dok#mente sastavljali nestr#)ni pisari àtime je na sve zemlje carstva prote(n#t a#strijski "ilježni)ki red 21. 7vibnja 1,55. =8@+* državljanstvo/ 24 (odine starosti/ kr'anska vjera0mijenja se priznavanjem židovstva i islama/ poznavanje jezika # sredini # kojoj radi/ položeni odvjetni)ki ili javnobilježni)ki ispit. DJELOKRU7 Do(li s# djelovati kao s#dbeni povjerenici # ostavinskim i skrbni)kim predmetima koji nis# #klj#)ivali dono'enje s#dski% odl#ka/ odvjetni)k# sl#žb# # selima i (radovima bez zemaljsko( s#da NA7RADA-prema tari$i "ilježni)ko( reda I/ENUJE I. ministar pravos#a 0ban/ temeljem natje)aja koji raspis#je javnobilježni)ka komora i proslje#je teritorijalno nadležan s#d. Djesto se mo(lo pop#niti i bez natje)aja ako nema potrebe za njim. STE7OVNA NADLE6NOST-ministar/ odnosno ban 62
JAVNOBILJE6NIČKE KO/ORE-imale savjetodavn# nadležnost/ osnivanje im je obavezno po zakon#/ no nis# osnivane/ t# nadležnost pre#zimaj# s#dbeni stolovi KAZNENI ZAKON I KAZNENI POSTUPAK Patentom 2. 7vibnja 1,52. veden je # &rvatsk# i 7lavonij# a#strijski "azneni zakon o zlo2incima, rijestunicima i rekršajima/ a prestaj# vrijediti razli)iti propisi i obi)ajno pravo. pri%vaa ro#io, kazneni% dijela0iz $ranc. na zlo)ine/ prijest#pe i prekr'aje/ ali ta dioba nije bila jasno odreena niti dosljedno provedena. :ijelio se na 2 dijela* 1. re#je z"o8ineàdolozna djela 0izvr'ena sa zlom nakanom 2. re#je +rije!,+e i +re$rFajeàdjela po opem raz#mijevanj# nedop#'tena àon
7#stav kazni je bio represivan/ svr%a m# je odmazda/ a manje preod(oj po)initeljaK 7mrtna kazna je bila propisana za 'irok broj djela/ osobito za politi)ka djela protiv državeE A+8 7AO"O: 0zatvor mo(lo je biti poo'treno postom/ tvrdim ležajem/ samicom/ okivanjem/ tjelesnim kaznama 'ibanjaK Jest je bio i iz(on iz zemlje/ nakon odsl#žene kazne/ po(otovo za politi)ke protivnike. O7O=+ O"86@ za'tite to( zakona bilo je PRIVATNO VLASNIŠTVO i DR6AVA. àkasnije
se #kidaj# kazne batinanja 01,2./ okivanja 1,5./ a iste (odine je 7abor # kzpravni s#stav #(radio instit#t NNirski s#stavNN-svr%a m# je preod(oj kažnjenika kroz post#pno #blažavanje #vjeta kazne 0oni% koji s# se popravili/ i na kraj# #vjetni otp#st. à# istom d#%# se donose i propisi o prisilnom od(oj# maloljetnika i o #vjetnoj os#di àtaj
zakon je ostao važiti na %rvatsko-slavenskom podr#)j# do 1929.
Kazneno2POSTUPOVNI re# -#veden 1,54. # &rvatskoj i 7lavoniji 0# #striji (odin# prije às#stavan i precizan propisE/ zamijenio represivno #reenje zasnovano na obi)ajnom prav#ànapredakE 0no ipak/ i on sam je bio represivan i konzervativan pa je bio kritiziran L Post#pak je imao oblik a$,za-ij!$o( +o!,+$a s PO7"+D or(anom javne o+,@eàto je zapravo bio prikvireni inkvizicijski post#pak jer je kazneni post#pak npr. pokretao istražni s#dac/ a odl#k# o opt#živanj# donosio s#d. -istražni zatvor je bio obavezan/ a s (lavne rasprave je bila isklj#)ena javnost. 7#dac je bio o(rani)en na8e"o% vezane o-jene #o$aza prema kojem je sna(a pojedini% dokaza #tvrena zakonom àsprje)ava se relevantno vrednovanje dokaza Pris#tna je i B@+= 6O76 :O6 @OR+8-kad je #tvren propisani dokazni minim#m za os#d#/ ali s#dac nije imao takvo #vjerenje/ tad je opt#ženik oslobaan. -zakon je poznavao pres#d# A,SO-UTIO A, I"STA"TIA-njome se post#pak ob#stavljao/ a mo(ao se i pokren#ti kad bi se pojavili novi dokazi.
USTAVNI OKVIR I POLITIČKA KRETANJA OD & je bila poraz protiv ?ranc#ske i Pijemonta 1,59. nakon koji% je vladar bio primoran #st#kn#ti. 1,!;. 0# ož#jk#/ vladar saziva istakn#te politi)are svi% zemalja # >arstv# # PO8JO >R=+76O =+8I sa zadaom da predlože smijer potrebni% promjena. Prvenstvena
63
zadaa je bila rije'enje $inancijske krize/ ali je Poja)ano carevinsko vijee predložilo #voenje #stavnosti i #ravnotežen# decentraliacij# Donar%ije àvladar najprije odbija pri%vatiti taj prijedlo(/ no ipak 2;. Aistopada 1,!;. :onosi
LISTOPADSKU DIPLO/U àpredvia #voenje sredi'nji% i pokrajinski% tijela s #ravnoteženom nadležno'# 7redi'nje vlastià>R=+76O =+8I 0-eichsrat -imalo bi 1;; dele(ata iz pokrajinski% sabora -to bi bio 8:+J6+ 7"OR DOR&+8 O"=A8AO "+ zajedni)ke poslove svim kraljevinama i zemljama-javne $inancije/ državni prora)#n/ bankarstvo/ po't#/ tele(ra$/ i vojna pitanja. 7= O7@A P+@8 7P:8 :8AO6RB @OOD+& DA876+& 7"OR. à#vela
bi se i sredi'nja vlada od(ovorna car#
svakoj od zemalja monar%ije bio bi osnovan zemaljski sabor i zemaljska vlada. >ar je imao neo(rani)eno pravo sanckije zaklj#)akak sredi'nje( i pokrajinski% sabora/ i na taj na)n a posteriori kontrolirao nji%ov rad. àsnažni nadzor sredi'ta H+ 77@= >R=+76OB =+8I-dele(ati iz a,!rij!$i) kr#novina. On bi raspravljao o zajedni)kim pitanjima ti% zemalja 0a#strijski% kr#novina. àto je najavljivalo d#aln# str#kt#r# monar%ije koja e biti #stanovljena #stro-#(arskom na(odbom =ojni kr#(ovi i a#stro-njema)ki liberali protive se davanj# 'iroki% ovlasti pokrajinama/ pa pod nji%ovim pritiskom 2!. =elja)e 1,!1. =ladar Aistopadsk# diplom# dop#njava VELJAČKI/ PATENTO/ àOn
predvia dvodomno >arevinsko vijee instr#mente #tjecaja cara na nje(ove poslove à#ži 0a#strijski sastav >arevinsko( vijea je trebao osi(#rati ja)# povezanost a#s. emalja àpravo zakonodavne incijative >arevinskom vije# imala je samo vlada àjake
+ (arski i &rvatsko-slavonski sabor s# odbili izabrati svoje dele(ate za >arevinsko vijee. àsmatrali s# da nje(ovo propisivanje bez nji%ovo( s#djelovanja predstavlja povred# nji%ove tradicionalne a#tonomije/ te da s# one time pretvorene # pokrajine podložne sredi'njoj vlasti. o/ bez obzira na to/ >arevinsko vijee je konstit#irano 0NNkrnjeNN/ i sabori a#strijski% zemalja 0i :almatinski i +starski s# izabrali i poslali svoje dele(ate na nj. >R=+76O =+8I -sastoji se od :OD =A+6-=+R+A+ :OD- nositelji najvi'i% svjetovni% i crkveni% zvanja i odli)nici koje je imenovao kralj :OD 7@P+6-sabori 15 a#strijski% zemalja 0dalm i istra 'alj# svoje dele(ate =ladar i dalje pok#'ava na(ovoriti (arski i &rvatsko-slavonski sabor da promjene mi'ljenje ali #zal#dno. @akvo NNkrnjeNN #reenje ostaje na snazi do #stro-#(arske na(odbe 1,!.
.RVATSKO2SLAVONSKI SABOR &<&' @emeljni za%tjev (arsko-%rvatsko( sabora 1,!1. "io je vraanje na sna(# zakona iz 1,4,. 6oje je vladar prot##stavno stavio izvan sna(e i koji nikad nis# prestali vrijediti. jima je bla #spostavljena cjelovita #stanopravna podlo(a #stavne državnosti i odnosi s dvorom/ te #stanovljena potp#na i moderna pravna in$rastr#kt#ra vlasti. 1,!1. temeljno pitanje # "anskoj &rvatskoj bilo je o pri%vaanj# Aistopadske diplome i =elja)ko( patenta/ te odreivanje odnosa s (arskom i iz(radnja instit#cija a#tonomne vlasti. 64
=A:R je sazvao 1,!1. &rvatsko-slavonski sabor da izabere dele(ate za >arevinsko vijee. àpropisi kojima bi se proveli izbori nis# postojali 0izborni zakon 1,4,. =rijedi samo za te izbore bo( to(a je napravljen novi izborni red sli)an onome iz 1,4,./ na prijedlo( "anske kon$erencije 0pretežno narodnjaci/ koji je potvrdio vladar
Novi izorni re# -# izbore je bila #klj#)ena i =ojna krajina 0prvo i% je vladar izbacio iz s#djelovanja/pa im je kasnije ipak dozvolio s#djelovanje # raspravi o vanjskim pitanjima tj. Odnos# s (arskom i #strijom. +zbacivanjem kraji'nika iz rasprava o #n#tarnjim poslovima izbje(ao je rasprav# o pripadnosti =ojne krajine -nije bila pris#tna diskriminacija po vjerskoj osnovi "anska kon$erencija pri%vaa *'+9%'" 9-$<$*;9 =9+'*);' ) &4/*)H "-'&;$V")H >-'/V'0potvr#je (a vladar. @im se propisom vraa prija'nje m#nicipalno #reenje/ te s# # ž#panije vraene ž#panijske sk#p'tine i izborno )inovni'tvo. 7abor je djelovao od 15. travnja do 9. r#jna 1,!1. akon )e(a je rasp#'ten od strane kralja jer nije isp#nio (lavn# zada#-izbor dele(ata za >arevinsko vijee 7abor se najvi'e #smjerio na rje'avanje pitanja državnopravni% odnosa # monar%iji te položaj "anske &rvatske i ostali% %rvatski% zemalja pa donosi* akonski )lanak CA++*1,!1 o odno'enj# trojedne kraljevine :almacije/ &rvatske i 7lavonije prema kr#ni i kraljevini #(arskoj 0na prijedlo( arodne stranke koji* :e$inira svoj akt#alni i povijesni teritorij koji je #z dalmacij# #klj#)io i Rijek# i Deim#rje te dr#(e NNte)ajem vremena iz(#bljene pokrajineNN tvr#je da je 1,4,. Prestala svaka veza s kraljevinom (arskom osim osobe kralja i zajedni)ke kr#nidbe +zražava želj# da temeljem zajedni)ke povijesti i interesa st#pi # #ž# državnopravn# svez# s (arskom à#z #vjet pret%odno( pravovaljano( priznanja samostalnosti i teritorijalno( opse(a
@rojedne kraljevine od strane (arsko( sabora :6A/ b#d#i državnopravni savez s (arskom trebao je biti a. @emeljen na starodavnom #stav# i državnoj ravnopravnosti b. jime bi bili #tvreni zajedni)ki poslovi c. Dinim#m a#tonomije @rojedne 6raljevine bi ob#% vaao* -dono'enje i izvr'enje zakona na podr#)j# #n#tarnje #prave -prosvjet# i bo(o'tovlje -pravos#e na svim razinama d. Osnosi izme# 2 države bi bili #reeni #(ovorom o državnojpravnoj svezi/ izraeni od dva jednakopravna odbora dvaj# sabora/ a sabori bi potom pri%vatili te #(ovore. =ladar je sankcionirao taj zakonski )lanak. On je po nekim t#ma)enjima predstavljao osnov# samostalno( položaja &rvatske i 7lavonije prema (arskoj do -/ odnosno -& na(odbe. #strijski zakoni doneseni # pret%odnom razdoblj# s# ne(irali %rvatsk# # stavnost i pravn# tradicij#/ ali s# ipak ostali na snazi zaklj#)kom sabora jer s# bili dobri0pravos#e/ sve do nji%ove zamjene od(ovaraj#im %rvatskim propisima -# sabor# s# 1,!1. "ili pri%vaeni i mno(i dr#(i zakoni 0o izborima za sabor/ (raanski zakonik/ nacrt kazneno( i tiskovno( zakona/ no kralj je sankcionirao samo CA++/ i # stavnost Proveo zaklj#)ak o osnivanj# 7tola sedmorice kao vr%ovno( s#da # "anskoj &rvatskoj
?OR/IRANJE 7LAVNI. POLITIČKI. STRANAKA I IDEOLO7IJA -na saborskim raspravama 1,!1. Oko )lanka CA++ pro$irirale s# se 3 ideolo(ije i 3 (lavne politi)ke stranke-arodna stranka/ arodna #stavna stranka 0#nionisti i 7tranka prava.
Naro#na !ran$a -najvi'e #tjecala na dono'enje )lanka CA++. 7matraj# da je* 65
(arski sabor 1,4,. donio zakone koji s# povreivali #stavno zajam)ene temelje %rvatsk-#(arski% državnopravni% veza/ pa ti zakoni # @rojednoj kraljevini nis# st#pili na sna(# :a je aktima bana i aktima &rvatsko( sabora 1,4,. +zvr'en de $acto i de i#re prekid državnopravni% odnosa s #(arskom @ime je @rojedna 6raljevina 0zapravo "anska %rvatska postala samostalna i neovisna zadržav'i jedino državnopravn# vez# s vladarom.
+pak/ oni s# smatrali da treba obnoviti savez s (arskom/ ali pod #vjetom #(arsko( priznanja samostalne pozicije i teritorijalne cjelok#pnosti @rojedno( 6raljevstva. Pojedini narodnjaci 0bisk#p 8osip 8#raj 7trossma
da 1,4,. ije do'lo do pravno( 0de i#re prekida veza s (arskom/ ve samo $akti)no/ jer s# zakoni iz 1,4,. Ostali vrijediti # &rvatskoj/ te da je &rvatska ostala # #niji s (arskom na osnovi ti% zakona. nionisti 01,!1. vi'e nis# bili maaroni01,4,./ te s# priznali da s# neki od #(arski% zakona bitno povrijedili %rvatske interese/ ali smatraj# da izmjen# ti% zakona treba obaviti kroz zakoniti post#pakàpre(ovorima s #(arskim saborom. -#nionisti s# #živali podr'k# vlade iz Pe'te/ a 1,!. 0#z njen# podr'k# osvajaj# izbore i sklapaj# &rvatsko-#(arsk# na(odb#. -nestaj# nakon izbora 1,2. + 1,3. Sran$a +rava 0nte 7tar)evi i #(en 6vaternik -smatraj# da %rvatski narod ima pravo na samostaln# držav#/ na osnovi %rvatsko( državno( prava i prirodno( prava -oni s# protiv bilo kakvi% zajedni)ki% poslova s (arskom i be)kim dvorom àpristaj# isklj#)ivo na PR7OA +8 -jedannji%ov dio pri%vaa narodnja)k# ideolo(ij# o #obli)avanj# j#(oslavenske zajednice/ nte @r#mbia i ?rane 7#pila Prava'i s# ok#pljali obrtni)ki i tr(ova)ki sloj/ omladin#/ st#dente i siroma'niji dio obrazovano( stanovni'tva 0zbo( radikalizma/ pa je od 1,,;.-1,95. "ila najbrojnija stranka # &rvatskoj i 7lavoniji. politi)koj realnosti s# se zala(ali za #jedinjenje %rvatski% zemalja # #stro-(arskoj 0#klj#)#j#i i "osn# i &erce(ovin# i za trijalisti)k# re$orm# monar%ije. -1,9. laze # koalicij#/ a 19;3. 7e spajaj# s eovisnom narodnom strankom. àzbo( to(a se 1,95. Odvaja 8osip ?rank i osniva Jist# strank# prava 66
-on traži #spostav# inte(ralne %rvatske državne jedinice # Donar%iji i izražava lojalnost vladaj#oj dinastiji. Od )iste stranke prava se izdvaja 7tar)evieva stranka prava/ koja tijekom 1. 7vj rata pri%vaa idej# r#'enja #stro-#(arske i stvaranja države svi% j#žnoslavenski% naroda.
POLITIČKA ZBIVANJA I USTROJ VLASTI OD &<&' DO &<1' POLITIČKA ZBIVANJA OD RASPUŠTANJA SABORA &<&' DO &<1' akon rasp#'tanja sabora 1,!1. narodnjaci i #nionisti i dalje s# protiv sporaz#ma s dvorom. -Daž#rani 0kancelar &rvatske dvorske kancelarije-vlade za %rvatsk#/ želi sporaz#mno sjedinjenje :almacije i =ojne 6rajine/ a za#zvat je spreman pri%vatiti =A8J6+ P@@ osniva 7DO7@A RO: 7@R6 àžele
#lazak pri%vatiti velja)ki pantent/ #i # carevinsko vijee i do(ovoriti se s vladarom o postizanj# teritorijalne cjelok#pnosti &rvatske i a#tonomij# 0#n#tarnja #prava/ pravos#e/ bo(o'tovlje i nastava/ javne $inancije àželi ostvariti teritorijalno jedinstvo %rvatski% zemalja Daž#rani želi pobijediti na izborima 1,!5. i sklopiti sporaz#m s vladarom àizbore dobivaj# arodna i nionisti)ka stranka 0s opredjeljenjem iz 1,!1. à àmaž#rani odst#pa s mjesta kancelara à à à(arski sabor 1,!5. odbija =A8J6+ P@@
USTROJ VLASTI OD &<&' DO &<' -nakon listopadske diplome 1,!;. vladar reor(anizira sredi'nj# vlad# # "e)#* 1. BR76 :=OR6 6>AR+8 2. R:A876 :=OR76 6>AR+8 #n#tarnja #prava/ bo(o'tovlje i nastava/ pravos#e L&rvatsko-slavonski odsjek # sklop# :ržavno( ministarstva 7+8J8 1,!1. 6O PR+=RD D8R/ %rvatsko-slavonski odsjek je izdvojen iz :ržavno( ministarstva-O7O= %rvatsko-slavonski dvorski :+67@R+8 1. #n#tarnja #prava 2. bo(o'tovlje i na stava 3. pravos#e àivan maž#rani predsjednik Po položaj# je bio manje samostalan od (arske dvorske kancelarije. à# velja)i N!2. je preimenovan # 6RA8=76 &R=@76O-7A=O76 :=OR76 6>AR+8àsimboli)ki izjedna)en s (arskom dvorskom kancelarijom @o je bila =A: za %rvatsk# i slavonij# # "e)#/ iako je # stvarnosti državna vlada odnosno kralj donosila smjernice politike za #(arsk#/ %rvatsk# i slavonij#. 6ralj ,.11.19!2. odobrava osnivanje 7@OA 7:DOR+>-kao vr%ovno( s#da za &rv i sl./ 1,!2. zapo)eo s radom 1,!1. osnovano 6raljevsko amjesni)ko vijee 6raljevine :almacije/ &rvatske i 7lavonije. a )el# je BAN. àizvr'no tijelo/ provodi nalo(e sredi'nji% vlasti/ sli)na nadležnost kao :+67@R+8 -ban je bio i predsjednik stola sedmorice 0nije odvojeno s#dstvo od #prave
AUSTRO2U7ARSKA NA7ODBA I .RVATSKO2U7ARSKA NA7ODBA AUSTRO2U7ARSKA NA7ODBA DONOŠENJE AUSTRO2U7ARSKE NA7ODBE -rat a#strije s PR76OD 1,!!. àslabi Donar%ija àkompromis pri%vatio (arski saborà29.svibnja 1,!. #svojena A,!ro2,(ar!$a na(o#a-kralj (a potvrdio kao zakonski )lanak 1,!*C++.
67
"io je to sporaz#m izmež# (arsko( sabora i vladara 0bez >arevinsko( ijea/ kojem takav sporaz#m nije bio pri%vatljiv 0vein# s# držali a#stro-njema)ki liberali jer s# se zala(ali za jedinst$o monar#ije i 9entraliBam àoni ipak pri%vaaj# a(odb# pri%vatom liberalni% zakona PROSINAČKO7 USTAVA 7@R+8 + BR76 s# s%vaale na(odb# na razli)ite na)ine a#strijanci na(la'ava ine(rie Donar%ije/ dop#na velja)ko( patenta #(arska strana posebnosti dvij# država/ samostalni položaj dvij# cjelina
LAJTA--i!"ajanija-BR76 0dalmacija i istra -@R7A8@+8-a#strija 0erdelj/ %rvatska i slavonija à19;,.
#stro-#(arska je anektirala "+& kao $o%o#o%nij-s#(ospodstvo dvij# zemalja/ od ok#pacije 1,,. je bilo pod #pravom zajedni)ko( ministra $inancija BA= O"+A8H8 7@RO-BR76 BO:" àpotp#no odvojeni s#stavi za zasebnim s#stavom instit#cija ZAJEDNIČKA NADLE6NOST -time je #spostavljena RA +8à=A:R àPO7AO=+ 8BO= :=OR PRA7/ATIČKI ZAJEDNIČKI POSLOVIàvojska àvanjski poslovi àzajedni)ke $inancije ZAJEDNIČKI OR7ANI ministar vanjski% poslova • ministar vojske • ministar zajedni)ki% $inancija àpostavlja i% v"a#ar kojem s# politi)ki od(ovorni • 6R76+ 7=8@ -ministar poslova/ vojske/ zajedni)ki% L predsjednici vlade/ 'e$vanjski% zajedni)ko( vojno( stožera/ neki od $inancija :=O8=O: iz k#e a#strijske %absb#r(.i #(arske à:OO7+ najvažnije politi)ke i vojne odl#ke àsamo !avjeo#avna $#nkcija prema vladar# Donar%ija se na me#narodnoj sceni pojavlj#je kao jedinstveni s#bjekt/ ali me#narodne #(ovore rati$iciraj# oba parlamenta. :A+7@+J6+ PO7AO=+ 0#reeni #sporednim zakonodavstvom/ provode (a #n#tarnji or(ani dvij# država tr(ovina i carine ind#strijske tro'arine monetarna politika željeznice obrambena politika ?+>+8 -#reeno ;;finan-ij!$o% na(o#o%;; RO6 O: 1; (odina ànjime je #trena 6=O@-visina $inancijsko( doprinosa svake od država za zajedni)ke $in. -vrijedi odreeno razdoblje 01; nakon )e(a ide NNDonar%ija na do(ovorNN àprema prvotnoj kvoti odnosi s# bili ;-3; 0a#-#(-prema procjenjenoj (ospodarskoj snazi svake države 6OO:=7@=O -maarska strana je protiv #voenja jedinstveno( zakonodavno( or(ana-%tjeli s# potencirati vlastit# državnost i imati 'to "aavij, #nij#-povezanost preko osobe kralja
za potrebe n#žno( do(ovaranja i dono'enja odl#ka iz 8:+J6 :AHO7@+ 68
-#stanovljen je SUSTAV DELE7A*IJA àpo !; )lanova 04; zast#pnika i 2; virilista -a#strija vodi ra)#na o zast#pljenosti po kr#novinama -BR76 dele(acija i 5 dele(ata %rvatsko slavonsko( sabora 04L1 -R7PR=A88 O àzajedni)kim roF$ovi%a àzajedni)kim +o!"ovi%a àzajedni)kom +rora8,n, :onose zaklj#)ke odvojenoàpisanim p#tem i% jedna dr#(oj priopavaj#àako # 3 navrata ne #spij# donijeti 8:J zaklj#)ke àsastaj# se na zajedni)koj sjednici 2G3 kvor#m/ bez rasprave/ veinom (lasova -zajedni)ki zaklj#)ak podnosi se vladar# na sankcij# i objavlj#je # oba parlamenta ULO7A VLADARA 6OO:=7@=-pravo zakonodavne sankcije i predsankcije -on ima pravo OBR+J zakonodavne !an$-ije za svaki od zaklj#)aka predstavni)ki% tijela PR=O PREDSAK*IJE -pravo pret%odne sankcije kralja na zakonske prijedlo(e/ koje podnose vlade predstavni)kim tijelima # nje(ovo ime/ bez te PR:76>+8 takve prijedlo(e nis# mo(li podnijeti àto
predstavlja vladarev nadzor nad politikama vlada i sabora # obje polovine monar%ije
=ladar je zapovjednik =O876/ pod nje(ovim p#nim #tjecajem
.RVATSKO2U7ARSKA NA7ODBA DONOŠENJE .RVATSKO2U7ARSKE NA7ODBE 1,!.-izbori za &rvatsko-slavonski sabor -or(anizacija i nadzor stavljeni # r#ke emaljske vlade prema +zbornom red# à+O+7@+J6 7@R6 pobjedila
-zast#pnici narodne stranke ist#paj# iz sabora-zbo( +zborno( reda 0ne#stavan jer nije dono'en #z s#djelovanje %rvatski% )inilaca 12 )lanova dele(acije jednostrana)ko( &rv-sl sabora st#pa # PRBO=OR s 12 )lanova dele(aije B sabora-postiž# sporaz#m o sadržaj# .RVATSKO2U7ARSKE NA7ODBE -pri%vaen na &rvatskom jezik# &<'
AUTONO/NI POSLOVI Q p#na zakonodavna i izvr'na a#tonomija -poslovi #n#tarnje #prave -bo(o'tovlje i nastava -pravos#e ne i ?+>+876 @OOD+8 %rvatskoj politi)koj javnosti na(odba je doživljena kao maarski diktat/ RO:8>+ osporavaj# na(odb# kao prot##stavni akt à1,3. R=++8 BO:" 0nije znatno izmjenila njena obilježja.
PODJELA NADLE6NOSTI PRE/A .RVATSKO2U7ARSKOJ NA7ODBI -na(odba #nato) tro)lanom sl#žbenom naziv# vrijedi samo za podr#)je &rvatske i 7lavonije a(odba navodi %rvatski% i slavonski% ž#panija-Rije)ka/ a(reba)ka/ =araždinska/ 6riževa)ka/ Pože'ka/ =iroviti)ka/ 7rijemska L11 kraji'ki% p#kovnikaàL !+o%injanje #a"%a-ije %e%e (arska se na(odbom obvez#je da e nastaviti s naporima za priklj#)enje %rvatsko( dijela =ojne 6rajine/ te temeljem NNprava svete #(arske kr#neNN/ i za priklj#)enje :almacije #z njezino pret%odno sasl#'anje. à#(arska strana odst#pa od stajali'ta da s# slavonske ž#panije povijesni dio (arske 69
àpitanje
R+86 nije rije'eno/ ona ostaje podložena 7redi'njoj vladi
&rvatska i 7lavonija s# de$inirani na(odbom kao ;;;;POLITIČKI NAROD;;;;/ imaj# vlastiti teritorij/ a#tonomn# vlast/ njezini zast#pnici imaj# prvo (ovora na &rvatskom jezik# i na zajedni)kom sabor#. 6O+ pri%vaeni na 8:+J6OD 7"OR s# se trebali objavljivati na &R=@76OD +=OR+6 te dostavljati %r-sl sabor# radi P"A+6>+8. àsl#žbeni jezik # %rvatskoj i slavoniji je &R=@76+ à(rb/ zastava i naslov kralja dalmacije/ %rvatske i slavonije #potrebljavaj# se zajedno s #(arskim simbolima pri obavljanj# poslova iz zajedni)ke nadležnosti &rvatska ima 6OO:= + +=R @OOD+8 -zaje#ni8$i +o!"ovi-javne $inancije -(ospodarstvo -obrana -državljanski poslovi -pomorska s#dbenost àa,ono%ni +o!"ovi !, 1. #n#tarnja #prava 2. prosvjeta i bo(o'tovlje 3. pravos#e-osim pomorske s#dbenosti 8:+J6+ ORB+-zajedni)ki sabor i 7redi'nja vlada # "#dimpe'ti 8=++ ORB+ 6raljevina :almacije/ &rvatske i 7lavonije bili s# 1. Saor kraljevina :almacije/ &rvatske i 7lavonije 2. .rva!$o-!"avon!$o-#a"%ain!$a ze%a"j!$a VLADA # za(reb# 3. 0vr%ovni s#d bio je 7@OA 7:DOR+> 6raljevina :almacije/ &rvatske i 7lavonije 1,!9.
?INAN*IJE -zajedni)ka nadležnost à NN$inancijska na(odbaNN
na 1; (odina -poreze ras%ode/ odnosno državni prora)#n #tvr#je 8:J+6+ 7"OR -poreze prik#pljaj# i njime raspolaž# or(ani zajedi)ko( ministarstva $inancija à45Xod #k#pni% #brani% pri%oda # &r i 7A pripadaj# njima 0za potrebe a,ono%ne ,+rave / à55Xod to( iznosa pripada zajedni)kom prora)#n# za zajedni)k# #prav# &rvatska pri%vaa +a,Fa"ni iznos od 2.2;;.;;; $orinti #mjesto ti% 45X/ no kasnije se ispostavilo da im to nije bilo # interes# &rvatska sa !/44X s#djel#je i # #k#pnom #(arskom doprinos# za a#stro-#(arsk# zajednic#/ to kasnije raste do ,X. @o je bio o(roman tro'ak koji nerazvijana i siroma'na %rvatska nije mo(la izdvojiti bez te'ki% posljedica za s#stav. à#(arska strana onda iz svoji% sredstava solidarno pokriva manjak tro'kova %rvatske javne #prave/ ako zato ne bi dostajali pri%odi iz 45X sredstava #brani% # &rvatskoj i 7lavoniji -zbo( to(a je %rvatska +:RH=+ 7+ROD&-to isti)e i #(arska strana i time s#zbija %rvatske inicijative za promjenama odreeni% )lanaka na(odbe à#(ari nis# pri%vaali mijenjanje zajedni)ki% $inancija od strane %rvatske emaljske vlade/ pozivaj#i se na to da je to # zajedni)koj a ne a#tonomnoj nadležnosti 0odredbe o javnim $inancijama iz a(odbe je pri%vatila veina %rvatske dele(acije àoni s# to pri%vatili zbo( stra%a da 45X %rvatski% pri%oda nee biti dosta za izdržavanje a#tonomne #praveàopredjelili se za si(#rnost zajedni)ki% $inancija
ZAJEDNIČKI SABOR I SREDIŠNJA VLADA à)ine (a #(arski i %rvatski zast#pnici # dom# zast#pnika L#(arski i %rvatski )lanovi doma velika'a 70
àodl#)#je àdonosi
o pitanjima iz zajedni)ke nadležnosti zaklj#)ke koji nakon potvrde kralja vrijede za cjelok#pno državno podr#)je
DO/ VELIKAŠA -)ine (a 2/ a od 1,,3. 3 )lana-%rvatska predstavnika 0od najvi'e 4;; )lanova ZASTUPNIČKI DO/ -s#djel#je dele(acija %rvatsko-slavonsko( sabora sa 29 )lanova/ a od 1,,3. 4; 0od najvi'e 453 )lana àbroj predstavnika odre#je se razmjerno #djel# stanovni'tva # #k#pnom stanovni'tv# -poveava se priklj#)enjem djelova vojne krajine "anskoj %rvatskoj ànakon priklj#)enja zadnje( dijela =ojne 6rajine/ broj zast#pnika je trebao narasti na 55 àD8 zbo( stra%a sredi'nje vlade od nar#'avanja ravnoteže # zajedni)kom sabor# àbroj
o(rani)en na 4; !; )lanova #(arske dele(acije ajedni)ki sabor bira i 5 %rv )lanova
àme#
&rvatski predstavnici imaj# osobno pravo (lasa 0do 1,4,. kolektivno/ pravo (ovora na %rvatskom jezik#-simboli)no pravo 0ne raz#mij#-prosvjedi
SREDIŠNJA VLADA -resori #(arske vlade -poslovi iz zajedni)ke nadležnosti 1. Dinistar predsjednik 2. Dinistarstvo dvora 3. ministarstvo poljoprivrede 4. ministarstvo tr( ovine 5. ministarstvo zemaljske obrane 6. ministarstvo javni% $inancija L . &R=@76O-7A=O76O-:AD@+76+ ministar bez lisnice kod sredi'n je vlade # b#dim# ministarstva imaj# podr#)ne or(ane # banskoj %rvatskoj .RVATSKO2SLAVONSKI /INISTAR -zast#pa interese kraljevine dalmacije/ %rvatske i slavonije kod sredi'nje vlade àpoveznica je izme# vladara i %rvatske zemaljske vlade -ima pravo !,+o+i!a na kraljeve odl#ke iz svoje nadležnosti/ PR=O O:BO=OR zajedni)kom sabor#EEEE Preko nje(a " dostavlja zakone pri%vaene # &rvatsko-slavonskom sabor# kralj# na sankcij#. -ne smije intervenirati # %rvatske zakone/ može dodati PR+D8R:" za vladara ako 1. je smatrao da se tim odredbama zakona prekora)#je a#tonomna nadležnost 2. povre#j# zajedni)ki interesi #stanovljeni na(odbom àpojedina
àtime
vladar postaje R"+@R izme# 2 strana
@ime se # praksi radilo o PR+6R+=OD PR= =@ sredi'nje vlade na %rvatske zakone. -time s# se mo(la kontrolirati pitanja i iz a#tonomne nadležnosti :r#(o sredstvo nadzora %rvatske a#tonomije-=A:R= PREDSANK*IJA za prijedlo(e zakona koje je vlada namjeravala podnijeti # sabor. -%o9an in!r,%en ,je8e na !a#r@aj i !a%o #onoFenje za$ona àvlada nije imala izvorno pravo zakonodavne inicijative-vr'i (a # kraljevo ime àzbo( to(a je bila potrebna i nje(ova pret%odna s#(lasnost -post#pak dobivanja predsankcije nije bio #reen BO:"OD/ # njem# sredi'nja vlada nije imala obvez# da %rvatski prijedlo( " O:BO=AJ8 proslijedi vladar#. -sredi'nja vlada može prijedlo(e zadržavati .RVATSKO2SLAVONSKI SABOR I ZE/ALJSKA VLADA -&rv-sl sabor donosi zakone iz podr#)ja a#tonomne nadležnosti 71
-bira %rvatske )lanove ast#pni)ko( doma #(-%r sabora -bira :vojic# )lanova :oma velika'a #(-%r sabora je #p#ivao zakone done'ene na sabor#/ kralj# na potvrd# preko .R2SL /INISTRA PO@P+7+D s# zakone ovjeravali )rva!$o2!"avon!$i %ini!ar i .RVATSKI BAN ànakon to(a s# objavljivani # &rvatskom zbornik# zakona àban
7"OR +D 8:O:OD+ 7@RO8 s dvojnom str#kt#romEE à)ine (a virilisti 0pozivani osobnom banskom poveznicom/ i 7@P+>+ -broj zast#pnika je 1,,,. odreen na 9; àbroj virilista je o(rani)en na polovin# zast#pnika 045 :va zast#pni)ka mjesta s# #vijek bila predviena za rije8$e +re#!avni$e/ ali zbo( nerje'eno( pitanja rijeke nikad nis# bila pop#njena. +"ORO PR=O-s#stavom cenz#sa ob#%vaa oko 3X/ za 6%#ena 2X/ re$ormama 191;. poveano na ,X
SABOR SAZIVA $ra"j +re$o ana -1,,,. trajanje saziva prod#ženo s 3 na 5 (od radi #sklaenja s #(arsko-%rvatskim saborom àsabor je bio a#tonoman/ samostalno donosi poslovnik/ bira predsjednika i potpredsjednika àzast#pnici imaj# pravo 6OO:= ++>+8@+= i +D+@@ -sabor je radi # plenarnim sjednicama i odborima 6OO:=+ PO7@P6 Odvija se kroz )itanja 1.raspravlja se i (las#je o na8e"i%a na kojima se temelji prijedlo( 2.raspravlja se i (las#je o svakom a%an#%an, na pojedine )lanke zakona 3.bez rasprave se ("a!,je o cijelom zakon# PRAVO ADRESE 0ora9anja4 KRALJU -pravo sabora ovi poslovnik 1,,,.saborske znatno #(rožava vlade na $ormiranje veine a#tonomij# sabora/ omo(#en je #tjecaj emaljske
.RVATSKO2SLAVONSKO2DAL/ATINSKAVLADA Osnovana 1,!9. -na )el# BAN-imen#je (a $ra"j na prijedlo( i #z s#potpis #(arsko( ministra predsjednikaàovisnost bana kao klj#)no( tijela %rvatske a#tonomije -ima 3 o#je"na +re#!ojni$a-odjel za #n#tarnje poslove-naj'ira nadležnost -odjel za bo(o'tovlje i nastav# -odjel za pravos#e L-1914. dodan odjel za narodno (ospodarstvo àodjeli se dijele na odsjeke ,an je do 1,4. bio predsjednik i 7tola sedmorice/ pa je do tada objedinjavao #pravn# i s#dsk# $#nkcij#. O je bio na )el# vlade i na )el# svako( od njeni% odjela/ donosio je odl#ke iz nadležnosti svako( od ti% resora. -odjeli zemaljske vlade +7 bili stamostalna ministarstva/ ne(o s# njezini predstojnici bili #pravni sl#žbenici od(ovorni " "an je s#potpisivao sve kraljeve #redbe/ rje'enja/ imenovanja iz podr#)ja %rvatske a#tonomijeàpre#zima od(ovornostza nji%ov sadržajàtemeljem to(a je PR=O O:BO=OR 7"OR àpoliti)ka od(ovornst se # praksi nije razvila/ jer nis# bili predviene instit#cije koje bi provodile Od(ovnornost bana &-7 sabor# 0bitno bi oja)ala %rvastk# a#tonomij# # praksi nije postojala/ #nato) akon# o od(ovornosti bana i odjelni% predstojnika 7abor# 1,4. Do(ao je biti opt#žen zbo( namjerni% i te'ki% povreda propisa àsankcija #daljenje iz sl#žbe/ a s#di m# PO7"+ 6RA8=+76+ 7: koji bira 7"OR.# praksi nije podi(n#ta ni jedna opt#žnica 7abor nije imao prora)#nsko pravo ni instit#t zast#pni)ko( pitanja 72
emaljska vlada nije bila od(ovorna 7"ORàvlada je bila neod(ovorna/ jedin# ko)nic# njezin# djelovanj# predstavljaj# javno mnijenje i politi)ki obziri.
PRAVNA PRORODA .RVATSKO2U7ARSKE NA7ODBE -za #(arsk# stran# ona predstavlja 6O BR76OB 7"OR kojim je jednom dijel# #(arske dana 'iroka stat#tarna i izvr'na a#tonomija. à za &rvatsk# stran# a(odba je t#ma)ena kao BO=OR dvij# jednakopravni% državni% jedinica UPORIŠTE ZA STAV .RVATSKE STRANE 8" '2%rvatska i slavonija s# politi)ki narod/ s posebnim teritorijem i a#tonomnim zakonodavstvom ivladom ;;Po"ii8$i naro#;;-taj pojam maarska strana s%vaa kao oznak# za dio svo( stanovnika s politi)kim identitetom/ a %rvatska to t#ma)i kao pravo na vlastit# državnost. àmaarska terminolo(ija razlik#je zemlj# od države/ pri )em# je %rvatska imala politi)ki identitet zemlje a ne države
8" 1C'2na(odba se mo(la %ijenjai samo na jednak na)in na koji je nastala-s#djelovanjem isti% )imbenika-saborske dele(acije oba sabora i kralj. prilo( %rvatskoj državnosti važno je bilo da je tekst kr#nidbene zavjernice # izvornom tekst# pisan na )rva!$o% i %aar!$o% jezi$, . 8osip Pliveri-pro$esor #stavno( prava-konac 19. st-t#ma)i na(odb# kao sporaz#m kojim je #spostavljena NEJEDNAKA REALNA UNIJA. nato) problemima s %rvatsko-#(arskom na(odbom/ ipak je bio odreen državnopravni položaj %rvatske i slavonije i postavljen 'iroki instit#cionalni okvir %rvatske a#tonomije. @akoer je njome omo(#eno prist#panje post#pnoj i s#stavnoj modernizaciji zastarjeli% instit#cija kroz izmjene p#tem a#tonomno( zakonodavstva-ivan maž#rani.
PRAVNI I POLITIČKI RAZVOJ U NA7ODBENO/ RAZDOBLJU OD &<' DO &&' OD .RVATSKO U7ARSKE NADOBE DO NJEZINE REVIZIJE &13' RAZDOBLJE UPRAEV BANA LEVINA RAU*.A OD &<' DO &1&' -nakon sklapanja na(odbe banski namjesnik Levin Ra,-) imenovan je za bana 1,!,. àN#nionisti)kiN sabor nastavlja rad do 1,1. Oni provode o(rani)ene re$orme # sklad# s na(odbom i trebaj# pokazati prednosti na(odbe i %rvatsko-#(arske sveze. ajzna)ajniji rez#ltat rada to( sabora je 6O O 7@RO87@= DA876 =A: iz 1,!9. àosnovana vlada na )el# s banom pravno od(ovornim sabor#EEEE// i 3 odjela na )el# s predsjednicima. +zborni red i akon o #reenj# sabora-zasnivaj# se na oktroiranom izbornom red# iz 1,!. 6O O PROBA8 @OOD+& 6O-propis#je da se zakoni objavlj#j# # sl#žbenom (lasil# #z 15-dnevni =>@+O AB+7 àdo tada s# se zakoni pro(la'avali )itanjem # sabor#
REVIZIJA .RVATSKO2U7ARSKE NA7ODBE &13' I I/ENOVANJE IVANA /A6URANI5A ZA BANA 1,1.-izbori za novi saziv sabora-premono pobje#je NARODNA STRANKA -#nionisti doživljavaj# težak poraz bo( politi)ki% previranja vladar od(aa sazivanje sabora takvim sastavom-ne želi se zamjeriti maarima à7+=
B 1,2. à(otovo odma% rasp#'taàjer nje(ov sastav ne jam)i kvalitetno isp#njenje nje(ove zadaeàraspis#j# se novi izbori
73
O=+ +"OR+ 1,2.-POO= PO"8: RO: 7@R6E 0manja prednost 7redi'nja vlada imala je instr#mente za blokiranje rada sabora/ ali ne može ostvariti preva(# dok narodna stranka bez s#(lasnosti sredi'nje vlade ne može #i # emaljsk# vlad# i provesti pro(ram modernizacije %rvatski% instit#cija. ànarodnjaci sklapaj# 6ODPROD+7 sa sredi'njom vladom-temeljem to( politi)ko( do(ovora/ vlada pristaje na o(rani)en# +D8 BO:" i imenovanje narodnjaka # najvi'a tijela vlasti arodnjaci pri%vaaj# na(odb# i od#staj# od njezino( osporavanja kao prot##stavno( aktaà#nionisti se raspadaj# i prestaj# postojati 8=H+8+ &R=@76+ &@8=+ PRBO=OR+D O6O +D8 BO:" smanjenje %rvatske $voe za zajedni)ke a#stro-#(arske tro'kove promjena metodolo(ije njezina izra8,na djelomi)na $inancijska a,ono%ija promjena naziva bana # "-D++7@R DA876+ onemo(#avanje #tjecaja %rvatsko-slavonsko( ministra na a#tonomne poslove osnivanje Kra"jevin!$o( !,#a-po #zor# na a#strijski carevinski s#d rje'avao bi sporove (arske i &rvatske o nadležnosti simboli)ka promjena naziva NNkraljevineNN àNNkraljevinaNN :ele(acija (arsko( sabora sve za%tjeve (latko odbija àprotive se državnom jedinstv# #(arske. &rvatska dele(acija pristaje na znatno slabiji sadržaj izmjenaàslom dotada'nje politike narodne stranke. 1. #mjesto odredbe o pa#'alnom iznos#/ osnaženo je pravilo o dodjeli 45X #brani% sredstava za potrebe &rvatske i 7lavonije 2. ajam)eno je sazivanje &rvatsko-slavonsko( sabora najkasnije 3 mjeseca nakon izvanredno( rasp#'tanja-onemo(##je se #voenje apsol#tisti)ke kraljeve #prave na posredan na)in 3. Precizirane s# ovlasti %rvatsko-slavonsko( ministra-on podastire kralj# banove predstavke 4. &rvatske zaklade kojima je do tada #pravljala 7R:+8 =A:/ stavljene s# pod #prav# emaljske vlade 5. abranjeno je da =O8 O7O" b#de imenovana za bana-jela)i !. "roj %rvatski% zast#pnika # ajedni)kom sabor# povean je na 34/ iz razlo(a 'to s# # me#vremen# dijelovi =ojne 6rajine #klj#)eni # "ansk# &rvatsk# àtom revizijom dolazi do pobolj'anja %rvatsko( položaja 1,3. sabor pri%vaa naveden# revizij#/ za bana je postavljen += DHR+I.
RE?OR/E U RAZDOBLJU BANA IVANA /A6URANI5A OD &13' DO &C' OP5A OBILJE6JA UPRAVLJANJA IVANA /A6URANI5A -banovao je od 1,3. do 1,,;. -# tom razdoblj# je donio !;-ak zakona Osnovna zamisao re$ormi po)iva na opem odnos# prema državi/ #stavnosti/ pravima pojedinca. +deolo(ija je A+"RA/ na(la'ava se zna)enje prosvjete i prosvijeenosti/ ideja napretka i povjerenje # znanost/ odbac#je se NNnatražnja'tvoNN/ podržava se laissez $aire #smjerenje. akonodavna djelatnost maž#ranievi% re$ormi odvija se kroz 3 7+= &' !aziv je najzna8ajniji / od nje(ova postavljanja za bana 1,3. do 1,5. -t# s# doneseni or(aniza-ij!$i i +o!,+ovni za$oni iz #prave i pravos#a/ zakoni koji re(#liraj# sloboda i prava (raana/ te zakoni iz podr#)ja prosvjete àneposredno prije maž#ranieva imenovanja sabor donosi Za$on o ravno+ravno!i @i#ova ! +ri+a#ni-i%a o!a"i) vjera / ali nije dospio na dnevni red
74
# tom razdoblj# s# doneseni najvažniji zakoni jer je slaba i nestabilna 7redi'nja vlada tolerirala %rv re$orme/ želei smiriti %rvatsk# polit)k# scen#. à1,5. novo vodstvo na(la'ava #lo(# b#dimpe'tansko( sredi'ta. :'raz#o"je-slabiji intenzitet-obrazovanje/ dr#'teveni odnosi/ poljoprivreda/ imovinski odnosi/ obvezni odnosi/ 6O O =+J8+D O:O7+D/zakon o #stroj# (radski% opina 0njime je #spostavljena ravnoteža izme# (radske samo#prave i volasti vlade i #vedeno aktivno izborno pravo žena na lokalnim izborima-1,,!. stavljeno izvan sna(e ajvažnije re$orme/ vezane za #stroj vlasti i (raanska prava/ naslanjaj# se na a#strijske zakone iz !;-i% i ;-i% (odina àpoznati s# %rv pravnicima/ bliski na'im prilikama/ (otova rje'enja spremna za pre#zimanje. ji%ove izmjene s# bile obi)no # vid# postroženja. •
(lavni politi)ki cilj Daž#rania bio je +ri$"j,8enje Vojne Krajine .rva!$oj i S"avoniji' astoj # provedbi re$orme i #jedinjenj# =ojne krajine doveli s# do kritika Daž#rania iz redova narodnjaka. On zatim #p##je kralj# A@+D@D # kojem traži %itno okon)anje pre(ovora oko priklj#)enja 6rajine/ nakon to(a 1,,;. je razrje'en d#žnosti i #mirovljen.
ZAKONODAVSTVO U RAZDOBLJU BANA IVANA /A6URANI5A à=H+
6O+/ neki od nji% d#(o ostaj# na snazi/ #tje)# na praks#/ veina zakona koja je snažila %rvatsk# a#tonomij# je #kin#ta # razdobljima a#toritarne vlati koja je slijedila.
OD7OVORNOST BANA Pravna o#(ovorno! %ini!ra +ar"a%eni%a -$ormalni post#pak # kojem je ministar opt#žen zbo( povrede zakona o obavljanj# sl#žbene d#žnosti sa sankcijom #daljenja s položaja. àkorijen # en(leskom i%+ea-)%en,/ kompromisno sredstvo/ parlamenti o(rani)avaj# vlast i nadzir# ministre 0koji s# do tada od(ovorni isklj#)ivo kralj# @aj instit#t se #(ra#je # e#ropske #stave od prve polovine 19. st/ a naro)ito tijekom 1,!;-i% i ;-i% (odina.
Za$on o o#(ovorno!i ana i o#je"ni) +re#!ojni$a Ze%a"j!$e v"a#e &1>' -#re#je na)elo ministarske od(ovornosti # banskoj %rvatskoj @aj zakon ima pravni temelj # &rvatsko-#(arskoj na(odbi koja navodi da je " O:BO=OR 7"OR. àsabor
je mo(ao opt#žiti bana zbo( namjerne te'ke povrede na(odbe/ po)injene za sl#žbene d#žnosti ili zbo( svjesno( nano'enja te'ke po'tete ili namjerno( izazivanja ozbiljne opasnosti za državnopravn# samostalnost kraljevina %rvatske i slavonije ili za #(arsko%rvatsk# zajednic#. 76>+8-otp#st iz sl#žbe i trajna zabrana zapo'ljavanja # državnim inst#ticijama/ ili samo opoziv iz sl#žbe predstojnici odjela emaljske vlade bili s# podreeni ban#/ od(ovorni s# s#psidijarno ako se pri izvr'enj# banovo( nalo(a nis# o(radili pismeno od takvo( nalo(a 6RA8=+76+ 7:-je trebao s#diti ban# -)ine (a &: 8"anova-polovin# bira 7abor izme# pravnika koji nis# bili )lanovi sabora -dr#(# polovin# )ine s#ci najvi'i% redoviti% s#dova # &rvatskoj i 7lavoniji PO7@P6-podizanje opt#žnice apsol#tnom 2G3 veinom sabora/ s#dski post#pak je or(aniziran po analo(iji s kaznenim post#pkom/ pres#da se donosi 2G3 veinom (lasova s#daca Post#pak je bio rezerviran za najteže sl#)ajeve/ a #klj#)ivao je i politi)k# dimenzij#. Posebnost %rvatsko( oblika ministarske od(ovornosti bila je # #sredoto)enosti na za'tit# %rvatske a#tonomije/ a ne toliko i dr#(i% vrijednosti javno( poretka. 7+D"OA+J6+ J8-položaj bana dovodi se na jednak# razin# s položajem ministra 75
ODVAJANJE SUDSTVA I UPRAVE -jedna od temeljni% re$ormi :o tada s# s#dstvo i #prava bili objedinjeni na najvi'oj i najnižoj razini. Predsjednik 7tola sedmorice bio je ban/ a # mjesnim s#dovima s# s#dili opinski d#žnosnici. ije bilo propisa koji bi jam)ili str#)n# izobrazb# s#daca/ s#da)k# neovisnost i stabilnost nji%ova položajaàsve to 'teti nji%ov# položaj#
ZAKON O VLASTI SUDAČKOJ àkratki zakon/ 13 )lanaka ào#vajanje !,#!va i ,+rave / jamstvo s#da)ke neovisnosti/ na)elno odreenje položaja s#daca/ rje'avanje odnosa s#dstva i #prave >jelok#pno s#dstvo je pro(la'eno kraljevim 0državnim/ # )ije se ime izri)# pres#de. +sklj#)ivo 6OOD se mo(# #rediti pitanja#stroja s#dva i #n#tanje( poslovanja s#dova/ te 6+:8 s#dova i plae s#daca. vedeno je i na)elo +6ODP@+"+A+@@. àako bi s#dac bio izabran za zast#pnika/ morao je birati izme# ti% dvij# $#nkcija 7#da)ko zvanje mo(le s# obavljati osobe koje s# imale kvali$ikacije propisane zakonom. àzvanje je :OH+=O@O àimen#je i% VLADAR Otp#'tanje ili pomicanje s#ca s položaja i mjesta ili #mirovljenje protivno nje(ovoj volji mo(lo se provesti jedino na temelj# pres#de 7:J6OB =+8I te # post#pk# i zbo( razlo(a propisani% zakonom ++D6 O: @OB JA je pre#strojstvo pravos#dno( s#stava 76O" :AHO7@+ s#kob nadležnosti #praveodl#kom i s#dstva rje'ava DA876 =A:postii i 7@OA 7:DOR+>/ odnosno kralja ako se se sporaz#mom do(ovor sporaz#mom nije mo(ao
Za$on o +re#!je#niFv, !o"a !e#%ori-e &1>' #kida položaj ana kao predsjednika àpredsjednika biraj# s#ci iz svoji% redova Za$on o !e(ovno% +o!,+$, +roiv !,#a-a nji)ovo% +ro%jeFanj, i ,%irov"jenj, +roiv nji)ove vo"je &1>.-#re#je povred# s#da)ke d#žnosti i sankcije/ ste(ovni post#pak daje # r#ke 7D+& 7:>. àpremje'taj je mo(# samo na mjesto isto( ran(a i plae às#di za'tieni od instit#cionalno( pritiska. 6%#en &edervar< #kida odvojenost s#dstva i #prave.
PRAVO ZAVIČAJNOSTI avi)ajnost 0&eimatrec%t-speci$i)no za a#strijsko pravo àpripadnost pojedinca pojedinoj opini/ temeljem koje( izme# pojedinca i opine nast#pa odnos #tvreni% 'iri% prava i obveza. -7@+J 7* stanovanjem/ stjecanjem nekretnina # opini 7li)na je :RH=A87@=/ podraz#mijeva pripadnost zavi)ajnika samo jednoj opini # državi/ pretpostavka za zavi)ajnost je državljanstvo. do 1,,;. je #reeno podzakonskim i zakonskim aktima ž#panijski%/ (raski%/ opinski% samo#prava i #prava. 1,. sabor na prijedlo( emaljske vlade #svaja ZAKON O ZAVIČAJNI/ ODNOSI/A/ vladar (a pro(la'ava 1,,;. ànakon 'to je 1,9. zajedni)ki sabor donio akon o državljanstv#.
76
akon o zavi)ajnim odnosima #re#je tko je zavi)ajnik/ zavi)ajna prava/ #vjete za stjecanja/ promjen#/ (#bitak zavi)ajno( prava/ pro(lasio je slobod# kreatanja i naseljavanja (raana # svakoj opini. àpotvrda o #živanj# zavi)ajno( prava je :ODO=+> Pisan je po #zor# na a#strijski akon o zavi)ajnosti iz 1,!3. a#striji je taj zakon donesen zbo( jam)enja pomoi pripadnik# zajednice # sl#)aj# siroma'tva. à# &rvatskoj i 7lavoniji je donesen jer je zavi)ajna pripadnost temeljna dimenzija pripadnosti kraljevinama &rvatskoj i 7lavoniji/ i osnovica s#djelovanja # posebnim PR=+D + O"=D koja s# proizlazila iz %rvatske a#tonomije 0politi)ka prava/ izborno pravo/ pravo obna'anja javni% d#žnosti/ pravo na javno ok#pljanje
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE Pravo ok#pljanja0sastajanja---pravo podanika sastajati se na sastancima i raspravljati ondje poslove javno( interesa/ te svoj zaklj#)ak # tome 0adres# ili peticij# dostaviti javnom# or(an# :O DHR+I/ to pitanje je bilo #reeno #redbama emaljske vlade 0ne zakonomEE àto otvara prostor za arbitrarno odl#)ivanje vlade à# praksi izborne sk#pove na lic# mjesta arbitrarno zabranj#j# i najniži redarstvenici
ZAKON O PRAVU SKUPLJATI SE &1' àne odnosi se na crkvene i sli)ne sk#pove Pret%odn# prijav# za održavanje sk#pa # zatvorenom treba podnijeti (radskom po(lavarstv# 3 #ana +rije o#r@avanja . àza sk#pove na O@=OROD-potrebna je i dozvola +o("avar!va/ temeljena na diskrecijskoj ocjeni/ a odbijanje mora biti # pisanoj $ormi obrazloženo.
sk#povi na otvorenom # vrijeme za sjedanja sabora nis# se smjeli održavati # kr#(# 5 a#strijski% milja oko mjesta zasjedanja sabora
vlada mo(la zabraniti održavanje sk#pova koji s# bili prijetnja javnoj si(#rnosti ili opemjedobr# v"a#in +ovjereni$ je mo(ao rasp#stiti sk#p ako ocjeni da je sk#p opasan za javni poredak # nje(a je bilo #klj#)eno pravo (raana da javnim tijelima 0sabor podnose P@+>+8 pri%vaene na javnim sk#povima àsto(a je jedan od prvi% zakona koji je #redio pravo peticije.
akon je bio RPR7+=/ po #zor# na a#strijski/ no ipak/ #nosio je si(#rnost zakonske norme # osjetljivo podr#)je politi)ki% prava #mjesto da ono b#de i dalje prep#'teno vladinoj #redbodavnoj i arbitrarnoj re(#laciji. PR=O :RH+=8 nije re(#lirano/ do 191,. na snazi ostaje represivni i apsol#tisti)ki 6O O :R@=+D 1,52. koji zabranj#je politi)ko #dr#živanje
KAZNENI POSTUPAK I POROTNO SUHENJE doba Daž#rania na snazi je Kazneno2+o!,+ovni re# iz &3' àon je # a#striji 1,3. zamijenjen 6azneno-post#povnim redom =lada sabor# 1,5. predlaže novel# 6azneno post#povno( reda 1,53./ koji ima neka rje'enja iz a#stirijsko( zakona iz 1,3. z nje(a predlaže i akon o porotnom s#enj# za tiskovne delikte. àzast#pnici
s# nezadovoljni parcijalno'# vladino( prijedlo(a/ i sami izra##j# prijedlo( >8AO=+@OB akona o kaznenom post#pk# 0(otovo posve slijedi a#strijski i% 1,3. =lada se od#prla tom prijedlo(# i kao kompromisno rje'enje je bio #svojen akon o kaznenom post#pk# iz koje( s# ,$"onjeni ne$i #ije"ovi/ a #z nje(a s# #svojeni i zakoni vezani #z porotno s#enje za tiskovne delikte. 77
6O O 6OD PO7@P6 1,5. à#vodi ak#zacijsko na)elo #mjesto jaki% inkvizicijski% elemenata kao do tada i to kroz dodjel# inicijative za kazneni pro(on isklj#)ivo ovla'tenom t#žitelj# kroz jamstvo aktivno( položaja t#žitelja i opt#ženika # post#pk# àpojednostavljen
je dotada'nji vrlo složeni post#pakàkao sredi'nji dio post#pka postavio je #smen# i javn# (lavn# rasprav# 0prije rasprave nis# bile javne =: 8 +7@+@@ ?6A@@+=OB +7@RHOB @=OR/ #nato) vladinom prijedlo(# koji je bio za obveznost istražno( zatvora.
SLOBODNA O*JENA DOKAZA2pretpostavlja s#)evo s#bjektivno #vjerenje # izrek# svoje pres#de #mjesto #tvrenja $ormalne istine pris#tne # na)el# vezane ocjene dokaza koje je do tada bilo na snazi temeljem zakona iz 1,53. à,$i#a !e +re!,#a a!o",io a in!aia -odrije'enje zbo( nedostatka dokaza/ koja je ostavljala mo(#nost da se post#pak svakodobno obnovi ako se prik#pe nedostaj#i dokazi -pro'iren je broj dijela za koje je državni odvjetnik mo(ao podii neposredn# opt#žnic# -pojednostavljen je istražni post#pak -skraen istražni zatvor R7PR= stola sedmorice s# javne/ s#de # s#dskim vijeima za 'irok broj sl#)ajeva/ # parnim vijeima #z pravilo in d#bio pro reo 0pres#ivanje # korist opt#ženo( kad s#dsko vijee :=O8+ o krivnji àodl#ke moraj# biti jedno(lasne # sl#)aj# pres#da na 7DR@
Najva@nija raz"i$a iz%e, v"a#ino( +rije#"o(a i +rvono( +rije#"o(a iz &13' i8e !e POROTNO7 SUHENJAàto je (lavni razlo( razilaženja vlade i zast#pnika Porotno s#enje 0en(l. pravo-postoji # (raanskom i kaznenom post#pk# à# kontinentalnom prav# nje(ov pri%vat po)inje kroz pre#zimanje 6 PORO@ 0# $ranc#skom 1,9. à # 19. st serevol#cionarnom brzo pro'irila/ alizakonodavstv# #brzo nestaje zbo( nestr#)no(
s#enja laika
O"+A8H8 -odvija se pred naj)e'e 12 )lanova àoni donose pres#d# o )injenicama i olakotnim i ote(otnim okolnostima -nadležnost se razlik#je po zemljama ali #vijek ob#%vaa delikte po)injene p#tem @+76/ a obi)no i sve najteže delikte smatralo se da s#ci nis# dovoljno za'tieni 0objektivnost/ te da delikti # tisk# predstavljaj# povred# javne s$ereà# pros#db# je potrebno #klj#)iti i javnost 6azneno post#povni red 1,3. # 7@R+8+ àporotno s#enje kod svi% post#paka za koje je predviena kazna preko 5 (odina te'ke tamnice/ te za teže delikte po)injene p#tem @+76. Prijedlo( koji je =A: #p#tila sabor# # &R=@76O8 -porotno s#enje je poseban instit#t/ predvien je samo 1 porotni s#d # a(reb# ànadležnost m# je s#enje za teže tiskovne delikte 0H :AHO7@ 0vlada je smatrala %rvatsko dr#'tvo nije dovoljno prosvijeeno i pripremljeno za #klj#)ivanje laika # da s#enje. -jo' s# smatrali da e pro'irivanje nadležnosti porotno( s#da/ 7redi'nja vlada blokirati cijel# kaznenopravn# re$orm# à6ODPROD+7à6O
O 6OD PO7@P6àizradili (a zast#pnici porotno( s#da -Porotno s#enje #reeno akonom o sastavljanj# porotni)ki% imenika za tiskovne s#dove i akonom o kaznenom postpk# # tiskovnim poslovima àbez
PO7@P6 77@=A88 PORO@ 78
-opa lista kandidata/ #dovoljavaj# #vjetima-m#'ki spol/ 3;-!; (odina/ )itanje/ pisanje/ najmanje jedno(odi'nje prebivali'te # z(/ visoki porezni cenz#s 0ili visoko obrazovanje às te liste povjerenstvo sastavlja (odi'nji imenik kandidata/ s koje( se ždrijeba 3! (lavni% i 9 zamjenski% porotnika -iz te liste se neposredno prije (lavne rasprave bira 12 ždrijebom -državni odvjtnik i opt#ženik mo(# pri(ovorom isklj#)iti svako( od nji% 12 Porotno s#enje # "76O8 &R=@76O8 je imalo o(rani)en# primjen#. a 6%#ena je bilo 2 p#ta s#spendirano na d#lje vrijeme/ nadležnost porotno( s#da o(rnai)ena. =raanje to( instit#ta na sna(# i osnivanje 2. porotno( s#da # Osijek# 19;!. nema vee zna)enje. àono ostaje na snazi i nakon 191,./ ali 1921. vidodvdanski #stav zabranj#je s#djelovanje A+6 # s#enj#. L
SLOBODA TISKA à# 19. stolje# je bio jako važan jer je bio jedini medij s 'irokim dose(om -# &absb#r'koj monar%ijij je cenz#ra #kin#ta pro(lasom vladara 15.3.1,4,. àto tada tiskovine s politi)kim sadržajem prije objave kontrolira :RH=+ >OR &R=@76O8 i slavoniji/ položaj tiska osloboeno( cenz#re prvi p#t #re#je PR+=RD+ 6O O @DP+ iz 1,49./ po #zor# na a#strijskiàdonio (a ban 8ela)i #redbom On je #reivao i porotno s#enje za tiskovne delikte à8ela (a #brzo #kida
TISKOVNI RED &:' -apsol#tisti)ki i represivan àtijekom !;-i% je sv#(dje bio #kin#t osim # "anskoj &rvatskoj jer s# tamo njime vlasti o(rani)avale slobode izražavanja p#tem tiska/ ponajprije kori'tenjem ovlasti #pravni% or(ana. ZAKON O PORABI TISKA &1' -po #zor# na a#strijski temeljno na)elo-sloboda svako( da # zakonskim okvirima izražava i 'iri vlastite misli p#tem tiska ànamjer# izdravanja povremeni% tiskovina treba prijaviti državnom odvjetnik# àprije izdavanja politi)ki% tiskovina trebalo je položiti visoki iznos 8DJ=+ 0depozita/ )ija je svr%a osi(#ranje za isplat# event#alni% nov)ani% kazni izre)eni% protiv novina. à8DJ=+/ 6
PR:=+S POJ++@A8/ "R 6OAPOR@H 0#klonjena 19;.àna)ini o(rani)avanja slobode tiska ovim zakonom Lkaznena od(ovornost #rednika/ nakladnika i tiskara za objavljene sadržaje po kriterij# prop#'tene d#žne pažnjeEE @aj zakon je imao mane/ ali je ipak s#stavno #redio položaj tiska/ najzna)ajnija pitanja vezana za nadležnosti #pravni% tijela prenio # nadležnost s#dova.
UPRAVNE PRO/JENE I POLITIČKE OKOLNOSTI OD &C' DO &&>' UPRAVA BANA KAROLNA K.UENA2.EDERVARJA OD &3' DO &C3' akon Daž#rania na mjesto bana je postavljen #nionist Aadislav à 7redi'nja vlada dop#'ta priklj#)enje preostalo(#mjereni dijela =ojne krajine
Peja)evi
1.1.1,,2. pro(la'eno 78:+88 =O8 6R8+ s "anskom &rvatskom àban Peja)evi imenovan za kraljevsko( povjerenika koji je trebao te%ni)ki provesti #je#dinjenje -posebne instit#cije vojne krajine s# likvidirane/ a 1,,!. je 6rajina kona)no #klopljena # %rvatski pravni s#stav kad je donesen novi akon o ž#panijama ànjime je #spostavljen jedinstveni ž#panijski #stroj s kotarima i opinama na podr#)j# %rv i slavonije %rvatski korp#s #lazi velik dio srba àosnivaj# 7rpsk# samostaln# strank# 79
Peja)evi se 1,,3. povla)i s mjesta bana jer se s#o)io s radikalnom velikomaarskomk oplitikom 7redi'nje vlade i ne#tralno'# "e)a. 0postavljeni s# dvojezi)ni (rbovi na #rede $inancijske #prave-povreda %r-#( na(odbe tj. odredbe o %rvatskom kao sl#žbenom jezik#
1,,3. je imenovan 6arol
On je +oorni$ #,a"iz%a $ao najo"je( rjeFenja za /onar)ij, i U(ar!$, àvlada a#toritarno/ (#'i slobodni politi)ki život i slobod# tiska/ PO:+H važne %rvatske k#lt#rne instit#cije 0%nk # za(reb#/ #naprje#je osnovno i srednjo'kolsko obrazovanje Pretvorio je RO: 7@R6 # svoj# saveznic#/ on je njoj omo(#io pris#tnost # vlasti a ona njem# podr'k# # 7abor# i davala m# potreban LE7ITI/ITET. àpodr'k# je na'ao i # srpskim strankama 0podijeli pa vladaj-osi(#ravao je privile(ije i za'tit# politi)koj eliti srpsko( stanovni'tva-za#zvrat je dobio podr'k# od nji% %rvati t# vide srbe kao saveznike a#toritarno( režima-jaz i mržnja -oporbene stranke s# mar(inalizirane i diskriminirane
IZBORNI ZAKON &' -s#žava izborn# osnov# na 2X poreznim/ pro$esionalnim/ obrazovnim cenz#sima. -na snazi je od 191;. 6O O 7@RO8 7"OR 1,,. àsaziv sabora prod#žio s 3 na 5 (odina àzast#pnici postali jo' manje izloženi kontroli
p#tem +"OR.
Onemo(#ena je slobodna rasprava p#tem KOLOTURE-o(rani)enja trajanja rasprave o pojedinom pitanj#. à#vedene s# i visoke kazne za zast#pnike 7redi'nja vlada i 6%#en s# %tjeli ne#tralizirati instit#cije #vedene # Daž#ranievom razdoblj# kako ne bi dolazilo do nikakvi% kriti)ki% nastojanja i izvan sabora/ jer bi to možda i potaklo #(arski dvor na sli)no post#panjeàiz to( razlo(a sabor 1,,4./ na prijedlo( zemaljske vlade/ s#spendira 8D7@=O 7@AO7@+ 7:J6OB POAOH8 iz zakona o vlasti s#da)koj. àtakoer je ban dobio ovlasti rasporeivati s#ce po s#dovima
bilo je to otvoreno mije'anje izvr'ne vlasti # s#dben#
1,,4. s#spendirano je porotno s#enje za @+76O= :A+6@àoslabljena za'tita tiska 1,9;. je vraeno porotnos s#enje/ 1,9. red#cirano/ pa 19;3. opet s#spendirano nakon prot#srpski% i prot#maarski% demonstracija.
RE?OR/A 6UPANIJSKO7 UREHENJA -1,,!.-izmjenjen je centralisti)ki s#stav koji je #veo Daž#rani/ naiz(led vraen tradicionalni ž#panijski #stroj. Daž#rani je #veo 2.st#panjski na)in odl#)ivanja-kotari-zemaljska vlada. Presko)io je • ž#panijsk# razin#àoptereenost vlade ànovi akon o ž#panijama vraa tradicionaln# nadležnost-vlada i% i dalje prikriveno kontrol. -po akon# o (radskim opinama/ ban postavlja (radona)elnike. 6O O RS8 PO7AO= BRJ6O-+7@OJ >R6= + POR"+ I+R+A+> 1,,.
80
àzajam)ena
je vjerska i 'kolska a#tonomija pravoslavnim srbima i pravo na #potreb# irilice # post#pcima pred tijelima vlasti 1,9,. je #reen i položaj PRO@7@@. -ban je dobio pravo nadzora nad djelovanjem nji%ovi% crkava # %rvatskoj i slavoniji 6& &:R=RY je oti'ao 19;3àkralj (a postavlja za predsjednika 7redi'nje vlade sa zadaom da #(#'i prot#d#alisti)ke dendencije koje traže ve# samostalnost (arske
OD ODLASKA K.UENA .EDERVARJA DO PRVO7 SVJETSKO7 RATA Odlaskom 6%#ena %rvatska politi)ka scnea postala je slobodnija. 2; (odina represija oslabilo je politi)ke sna(e # &rvatskoj i 7lavoniji àna scen# st#paj# politi)kari iz :almacije/ Rijeke i +stre. àoni #obli)avaj# traženje novi% smjerova ostvarenja temeljni% %rvatski% interesa à#obli)ava se POLITIKA NOVO7 KURSA @aj novi smjer e biti oli)en # :R76O8 + R+8J6O8 rezol#ciji-one predstavljaj# osnov# za $ormiranje &R=@76O-7RP76 6OA+>+8.
RIJEČKA REZOLU*IJA -3.1;.19;5. # R+8>+ -na poziv dalmatinski% politi)ara donose (a OPOR"+ 7@P+>+ %rvatsko-slavonsko( i :almatinsko( sabora. @a rezol#cija predstavlja zaokret # s#radnji% ti% stranaka s maarskim strankama # borbi protiv centralisti)ki% tendencija "e)a. #vjet s#radnje s maarskim strankama bila je nji%ova podr'ka #jedinjenj# :almacije s "anskom &rvatskom i @OOD+8+ zajam)enoj &rvatsko-#(arskom na(odbom. tražili s# i #voenje demokratski% instit#cija # @RO8: 6RA8=+ ZADARSKA REZOLU*IJA -19;5. # :R @o je bio zaklj#)ak sastanka 7RP76+ 7@P+6 # >arevinskom vije# i :almatinskom sabor#/ te predstavnika srpski% stranaka # :almaciji i &rvatskoj i 7lavoniji -sli)no kao i Rije)ka rezol#cija/ ti zaklj#)ci s# podr'ka maarskoj oporbi #z #vjet podr'ke maarski% stranaka pro'irenj# %rvatske a#tonomije/ #voenj# demokratkski% instit#cija i #klanjanja tada'nje( stanja javno( poretka te potpora #jedinjenj# :almacije s &rvatskom i 7lavonijom #z priznavanje ravnopravnosti 7rba i &rvata # &rvatskoj s %rvatske strane.
na$on i) rezo",-ija !vara !e .RVATSKO2SRPSKA KOALI*IJA à)ine je manje stranke demokratsko( #smjerenja* &rvatskoa p#)ka napredna stranka/ &rvatska stranka prava/ 7rpska samostalna stranka/ 7amostalni kl#b 0?RO 7P+AO/ 7ocijaldemokratska stranka &rvatske i 7lavonije i 7rpska radikalna stranka 6OA+>+8 PR:=O:+ ?RO 7P+AO/ 19;9. se povla)i s to( mjesta zbo( kevete PROBRD 6OA+>+8 -politi)ke/ dr#'tvene/ (ospodarske re$orme/ ravnopravnost i s#radnja &rvata i 7rba/ priznavanje &rvatsko-#(arske na(odbe/ s#radnja s maarskim strankama protiv nametanja be)ki% interesaEE 19;!. s# ostvarili vein# # sabor#/ 191,. s# (lavna politi)ka sna(a # &rvatskoj i 7lavoniji &&C' je $oa"i-ija #onije"a NOVI IZBORNI ZAKON-to je bilo nji%ovo najvažnije posti(n#e Pokren#ta je i tendencija za opim pravom (lasa/ )ime se postotak stanovni'tva poveao s 2 na ,X àsvatko s vi'im ili visokim obrazovanjem/ snižen je imovinski i porezni cenz#s i #klonjeno posredno biranje. ZAKON O /EHUVJERSKI/ ODNOSI/A &C<' -bra)ni i obiteljski odnosi s# zasnovani na na)el# jednakopravnosti zakonom priznati% vjera 81
o
svi pripadnici priznati% vjera s# ravnopravni # javnopravnoj i privatnopravnoj s$eri/ nema PR=A7@+ 8: =8R
&rvatski zakon 0za razlik# od a#strijsko(/ propis#je* obvezn# pripadnost nekoj od zakonom priznati% vjera #tvrdio da djeca na)elno slijede ko$esij# roditelja dop#'ta prijelaz jedino na nek# od kr'anski% vjeroispovjesti 6O O PR+8 +7AD76 =8RO+7PO=87@+ 191!/ donesen kao AC 7P>+A+7 àn#žan zbo( aneksije "+& 19;,. -donio je posebna bra)na pravila za m#slimane/ pro(lasio obazn# primjen# bra)ni% pravila iz OB-aàONE/O7U5ENA POLI7A/IJA On je bio jedan od prvi% zakona o ravnopravnosti islama # e#ropi. @ako s# # &rvatskoj i 7lavoniji bile priznate katoli)ka/ evan(eli)ka/ židovska i islamska vjera.
RASPADANJE /ONAR.IJE OD &&>' DO &&' VANJSKOPOLITIČKO OKRU6ENJE +taliji s# sile ntante AO:O76+D BO=OROD 1915. za prijelaz na 8+&O= 7@R obeale àpodr#)ja # 7redozemlj# i $rici -me# tim podr#)jima s# bili @rst/ Borica/ Bradi'ka/ +stra/ >res i Ao'inj/ vei dio :almacije/ najvei dio dalmatinski% otoka od Pa(a do Dljeta/ te dio lbanije. za &rvatsk#/ 7rbij# i >rn# Bor# bilo je predvieno podr#)je od =olovsko( zaljeva do (ranice :almacije te podr#)je od rta Plo)e i pojedini dalmatinski otoci do rijeke :rim # lbaniji.
JU7OSLAVENSKI ODBOR -posebni )inilacEEEEEEEEEEEE O7O= 1915. # Pariz# àsastavljen od 15 )lanova %rvatske/ slovenske i srpske emi(racije iz #stro-#(arske/ vodio (a %rvatski politi)ar iz :almacije @ @RD"+I BA= :8A@O7@-stvaranje nove države # #skoj s#radnji sa 7rbijom i >rnom (orom/ te borba protiv raspodjele j#žnoslavenski% podr#)ja prema AO:O76OD BO=OR
KRALJEVINA SRBIJA-takoer važan )inilac i'kom deklaracijom 1915. je kao politi)ki cilj rata de$inirala NNosloboenje i #jedinjenje sve neosloboene brae 7rba/ &rvata i 7lovenacaNN +z to(a je proizlazilo da e djelovati # smjer# #klj#)ivanja ti% krajeva # PRO+R 7R"+8. 7rpska se vlada na po)etk# rata zala(ala za =A+6 srbij# 0bila bi joj priklj#)ena 'ira ili #ža podr#)ja #stro-#(arske 0"+&/ i ona podr#)ja na kojima NNživi srpsko stanovni'tvo
6raljevina srbija je takvo stajali'te obrazla(ala tvrdnjoj da je jedino 7rbija priznati me#narodni )inilac/ i da e zbo( svo( položaja i zasl#(a is%oditi najbolja rje'enja # poslijeratnoj podjeli teritorija.
@ :OA+ :O R+AH8 8BO7A=76OB O:"OR + 6RA8=+ 7R"+8odbor se zalaže 0naro)ito ?rano 7#pilo za $ederalno rje'enje. Ovisno o is%od# rata po #stro-#(arsk#/ srpska vlada poznaje 2 rje'enja* # sl#)aj# separatno( mira 0DAO rje'enje-srbiji treba pripasti "+&/ dio morske obale/ #z to možda i >rna Bora/ 7rijem/ "a)ka/ "anat i dijelovi nastanjeni srbima veliko R88-ob#%vaa velike djelove #stro-#(arske
82
SVIBANJSKA I KR?SKA DEKLARA*IJA procesima oko b#d#e s#dbine j#žnoslavenski% podr#)ja oblikovale s# se 2 tendencije 1. PR7@RO8 &"7"R6 DOR&+8 @R+8A+7@+J6O8 O7O=+ O7+=8 3' JEDINI*E S JU6NOSLAVENSKI/ STANOVNIŠTVO/ àza to se # &rvatskoj i slavoniji zalaž# &rvatska p#)ka selja)ka stranka i 7tar)evieva stranka prava 2. 7@=R8 O= ZAJEDNIČKE JU6NOSLAVENSKE DR6AVE S KRAJEVI/A NASTANJENI/ JU6NOSLAVENSKI/ STANOVNIŠTVO/ DOR&+8+ L 6RA8=+ 7R"+8 + >R BOR 3. trea tendencija je stvaranje velike srbije-iz(#bila na zna)aj# #brzo
SVIBANJSKA DEKLARA*IJA &&1'2&' TENDEN*IJA àdonijeli je %rvatski i slovenski zast#pnici # >arevinskom vije# ok#pljeni # parlamentarnom 8BO7A=76OD 6A". jome je traženo osnivanje 3. j#žnoslavenske jedinice # monar%iji/ #strojene kao PR7OA +8/ pod %absb#r'ko-lotrin'kom dinastrijom. àbila bi #strojena po RO:OD JA-temeljem na)ela samoopredjeljenja naroda i temeljem NN%rvatsko( državno( pravaNN na podr#)jima na kojima žive srbi/ %rvati i slovenci. @ako 7vibanjska deklaracija kombinira le(itimisti)k# osnov# 0%rvatsko državno pravo i modreno na)elo samoopredjeljenja naroda 0po kojiem bi # jedinic# #'li i slovenci i srbi izvan okvira @rojedne kraljevine ona je bila poticaj za osnivanje zemaljski% narodni% vijea 191,. te na konc# i 7R:+8B RO:OB =+8I 7AO=>/ &R=@ + 7R" # a(reb#. -pod pritiskom zbivanja i #tjecaja politi)ara na )el# sa 7vetozarom Pribieviem/ to e tijelo svoje djelovanje nakon to(a #smjeriti na #brzano #jedinjenje s 6raljevinom 7rbijom i
6raljevinom >rnom (orom # jedinstven# držav#. KR?SKA DEKLARA*IJA &&1' :' TENDEN*IJA -donijeli je srpska vlada i 8#(oslavenski odbor na otok# 6r$# 0sjedi'te izbje(le srpske vlade àona je od(ovor na izazov 7vibanjske deklaracije Pa'i je želio #vjeriti saveznike # postojanj# ;;je#no( naro#aNN koji se treba or(anizirati # jedn# držav#. àna kon$erenciji je srpska strana odbila da se nova država zove 8BO7A=+8
U PREA/BULI i &3 o8a$a #e$"ara-ije je o#reeno #a 9e !e 7rbi/ &rvati i 7lovenci #jediniti # zadjedni)k# držav# pod nazivom 6raljevina 7rba/ &rvata i 7lovenaca ona e biti #stavna i parlamentarna monar%ija njom e vladat dinastija 6araorevia #stav e biti donesen na #stavotvornoj sk#p'tini kvali$iciranom veinom NNtroimeni narodNN 0ravnopravna imena/ pisma/ zastave/ (rbovi/ vjere/ ravnopravnost (raana pred zakonom na cijelom državnom podr#)j# PR=O BA7 na izborima za parlament jednako/ ope i neposredno država je or(anizirana # samo#pravne jedinice oblikovane temeljem prirodni%/ socijalni% i (ospodarski% kriterija 7adržaj 6r$ske deklaracije je 6ODPROD+7/ Pa'i odst#pa od ideje velike srbije. 8#(oslavenski odbor pristaje na ,niarni #stroj 0od#stao od $ederativno( #stroja/ jer s# se bojali da bi Pa'i tada krojio (ranice $ederalni% jedinica prema zamislima =elike 7rbije. 6r$ska deklaracija nije bila me#narodnopravni akt jer 8#(oslavenski odbor nije bio me#narodnopravni s#bjekt.
83
àA+/
deklaracija je bila objavljena/ a 7rbija je o njoj obavijestila savezni)ke vlade/ pa je ona stranke potpisnice obvezivala # politi)kom i moralnom smisl#.
USTROJSTVO VOJNE KRAJINE =ojna krajina je bila BR+JO PO:RJ8 &rvatske i 7lavonije prema Osmanskom carstv# àposebni #pravno-vojni režim kojim r#kovode 7@R+876 =O8 =A7@+ -bilo je iz#zeto od vlasti instit#cija 6raljevine &rvastke i 7lavonije =ojna krajina je nastajala od dr#(e polovice 1!. st do 1!3;. kroz proces iz#miranja po(rani)ni% dijelova %rvatsko-slavonsko( podr#)ja ispod vlasti 7abora i bana. àprestaje postojati vraanjem posljednje( njeno( dijela pod vlast %rvatski% instit#cija 1,,3.
OSNIVANJE I POČETNI USTROJ VOJNE KRAJINE -izrastanje =ojne 6rajine pret%odic# ima # UOBLIČAVANJU KAPETANIJA0prva pol 1!. st ànji% je $inancijski izdržavao nadvojvoda ?erdinand ll. &absb#r(ovac i a#strijski staleži zapovijedao im je 7@R+876+ BRA • 7abor a#strijski% staleža=ojne # "rZck# na D#ri -t# po)inje #obli)avanje 6rajine kao jedinstvene or(anizacije àkralj R:OA? ++. poslove r#kovoenja vojnim operacijama na tim podr#)jima daje # r#ke jedinstvenom zapovjedni'tv# R@OB =+8I # Braz#E @om zapovjedi'tv# s# bili podložni i ban i &rvatsko-slavonski sabor àban# je bilo ostavljeno neposredno zapovijedanje # tzv. "anskoj krajini 0izme# +vani Brada i okolice 6arlovca &rvatski staleži s# nezadovoljni i b#ne se/ 7abor #pozorava da pri provedbi te odl#ke treba po'tovati vjekovne slobode 6raljevine. 1!;!. nakon mira # Hitvi/ staleži traže da se 6rajina #kine ili vrati pod vlast banaàdolazi do jo' izraženije( #)vr'ivanja kraji'ke or(anizacije.
stanovni'tvo s %rvatski% (rani)ni% podr#)ja bježi # mirnije krajeve a#strijski zapovjednici pozivaj# stanovnike iz O7D76+& podr#)ja 0#(lavnom vlasi pravoslavne vjere
à%rvatski
vlastelini doseljenike tretiraj# kao kmetove/ i traže od nji% isp#njenje kmetski% obveza i plaanje crkvene desetineà7POR
?er#inan# ""' #ono!i VLAŠKA PRAVA &<3C' -tom poveljom doseljenom stanovni'tv# # 6oprivni)koj/ 6riževa)koj/ i +vanikoj kapetaniji daje odreene privile(ije àte 3 kapetanije stavlja pod komand# BRA sa sjedi'tem # =araždin#. @ime je #spostavljen položaj kraji'ko( vojnika kao 7AO"O:86/ a ne kmeta L dobili s# pravo biranja vlastiti% seoski% knezova.
84
time je #spostavljen =RH:+76+ BRA@ s vojnom #pravom i pravnim poretkomE àna taj na)in je izdvojeno to podr#)je iz %rvatsko( pravno( poretka i nadležnosti bana i 7abora. Privile(iji iz =la'ki% prava s# prote(n#ti i na 6RAO=J6+ (eneralat te dr#(e kraji'ke vojno#pravne jedinice. àsvi m#'ki kraji'nici s# bili obvezani na vojn# sl#žb# #n#tar i izvan kraji'ki% (ranicaàza#zvrat s# dobili DA8 0materijalna osnova za vojn# obvez# DA8OD s# mo(li raspola(ati za života # OPORJO za sl#)aj smrti. àzemlja ostavljena # nasljedstvo ostaje # kraji'kom režim#. LOKALNA AUTONO/IJA -sela imaj# pravo na (odin# dana birati seoske knezove/ koji biraj# =A+6OB s#ca kapetanije i , prisjednika koje je potvrivao 6P@ àta tijela imaj# #pravn# i s#dben# nadženost -nemaj# mo(#nost izricanja smrtne kazne/ protiv nji%ovi% odl#ka se priziv izjavlj#je (eneral#. =A:R DOH PO:+@+ @RP + PRO=O:+@+ DO"+A+>+8 " :OP@8 &R=@76OB 7"OR.
UREHENJE VOJNE KRAJINE DO NJEZINA UKINU5A &:' Darija @erezija zbo( ne#)inkovitosti pre#strojava 6rajin# 0zbo( racionalnosti i bolje( iskori'tavanja vojni% potencijala àkomand# pre#zima :=OR76O R@O =+8I "J 0od ratno( vijea # (raz# à#mjesto kapetanija/ #vode se P6O=+8 -a &rvatsko-7lavonskom podr#)j# sada i% ima 11L#(arsko podr#)jeMvojna krajina
PUKOVNIJE BATALJUNI0> +o +,$ovniji4 KO/PANIJESATNIJE0> +o aa"j,n,4 ànji%ova prvenstvena svr%a bila je osnova vojne or(anizacije 0za sl#)aj mobilizacije/ a istovremeno je to bilo i podr#)je >+=+A 7:76 + PR= nadležnosti 0koj# obna'aj# )asnici i vojni or(ani KRAJIŠKA PRAVA &1>' -njime s# dovr'ene terezijanske re$orme àsvaki (eneralat ima (eneralatski 0vi'i s#d àsvaka p#kovnija ima p#kovnijski s#d kao s#d 1. st#pnja # (raanskim i kz predmetima. TE/ELJNI KRAJIŠKI ZAKON &C1' -pro(la'ava da ssva zemlja pripada >R/ s na njoj kraji'nici imaj# koristovno vlasni'tvo 0domini#m #tile rudno blago
1/3 car-vrhovno vlastništvo-dominium mins
!olovina drug tr"incar-n!osrdno vlasništvo-dominium dirctum
!olovina drug tr"in #$%&'()*+,-oristovno vlasništvo-dominium ,*'
' '*)nalaniu rud ao )(
àPRD
@OD/ kraji'nici (#be pravo raspola(anja zemlji'tem/ morali s# živjeti # k#nim zadr#(ama -kraji'nici s# (#bili pravo na zemlj# ako je ne obra#je d#lje od 3 (odine àbio je d#žan R"O@ # korist )asnika/ plaa POR/ d#žan obavljati =O8 7AH" akon 1,4,. =ojna krajina ima #lo(# spremnika @RP koje s# vladar# sl#žile za vanjske ratove i (#'enje pob#na # državi.
NOVI TE/ELJNI KRAJIŠKI ZAKON &C' -novela pret%odnika iz 1,;. 85
àpo
nje# je =ojna krajina nedjeljivi dio #strijske >arevine/ #reena kao neka vrsta pokrajine s opinamaàstanovni'tvo joj #živa jednaka prava kao i stanovni'tvo a#strijski% kr#novina 6+@ =O8OA76+ 77@=-kraji'nici dobivaj# pravo raspola(anja zemljom -Ot#enje zemlje i dioba k#ne zadr#(e je mo(#a samo #z odobrenje vojne komande @R+@OR+8A PO:8A PO O=OD 6O 3 divizijska sredi'taà6arlovac/ a(reb/ @emi'var 0Petrovaradin àima vlastiti s#dbeni s#stavàna vr%# im (lavna zapovjedni'tva # a(reb# i @emi'var# vodi se redovna stajaa vojska i O=J8 1,5;. pa vojna krajina postaje nepotrebna.
UKIDANJE VOJNE KRAJINE Pripreme za njeno #kidnaje po)inj# 1,!9. >R76OD O:A6OD provedenom 1,1. às "anskom &rvatskom s# tada sjedinjene dvije varaždinske p#kovnije àosnovana "jelovarska ž#panija >R76OD O:AO6D6 1,1. je #strojena prijelazna civilna #prava vojne krajine àima zada# provesti razvoja)enje =ojne krajine i njeno #klj#)enje # civilni poredak. O=O?ORD+R =A: =O8 6R8+ 0(lavno zapovjedni'tvo àdobila je jednak djelokr#( kao i %rvatsko-slavonska DA876 =A: L dio $inancijski% poslova iz kr#(a nadležnosti sredi'nje vlade +D O:8A à#n#tarnj# #prav# àbo(o'tovlje i nasta# àpravos#e àkraji'ke $inancije à(radnja i '#me
@ako je stvorena posebna =A: sa 'irokim djelokr#(om 0'iri od zemaljske.ž R?ORD +7@+@>+8-1,3. s#dstvo odvojeno od #prave/ #mjesto vojni% s#dova osnovani civilni s#dovi/ 2. st#panjski s#d je posebni 6raji'ki odjel "76OB 7@OA # za(reb#/ a 3. st#panjski je 6R8+6+ O:8A 7@OA 7:DOR+>. 7redi'nja vlada nije namjeravala provesti #jedinjenje za vrijeme banovanja Daž#rania-(lavni razlo( nje(ova povla)enja. +menovanje Peja)evia stvorilo je povoljan ambijent za #jedinjenjeà15..1,,1. carskim pro(lasom sjedinjenje =ojne krajine s &rvatskom i 7lavonijom. nakon sjedinjenja je #pravljanje '#mskim povr'inama predano # nadležnost 7R:+8 =lade/ djelokr#( zapovjednika BA=OB PO=8:+@= kao (lavara 6rajine pre'ao na " -#kin#te s# posebne kraji'ke sekcije bansko( stola i stola sedmorice. :o kona)no( #klapanja 6rajine # "ansk# %rvatsk# dolazi do 1,,!. re$ormom ž#panijsko( s#stava. ISTRA RIJEKA DAL/A*IJA I DUBROVNIK OD SREDNJE7 VIJEKA DO :C' STOLJE5A ISTRA ISTRA OD SREDNJE7 VIJEKA DO KON*A /LETAČKE VLASTI &11' akon R+D76OB pokoravanja #klj#)ena je # nov# rimsk# pokrajin# =@+ @ &+7@R+ ànakon propasti apadno( Rimsko( >arstva 4!. +stra dospjeva pod vlast BRD76OB =O876O=OS O:O6R/ zatim pod Ostro(ote/ "izantski Ravenski e(zar%at/ Aan(obardi/ O: ,;4. 7 pod vla'# $#rlansko( mark(ro$a.
86
Oni odma% name# te'ke obveze/ naseljavaj# 7A=àotpor kod starosjedioca +zaslanici 6arla =eliko( i sina m# Pipna ,;4. sazivaj# narodn# sk#p'tin# 0PLA*IT4 na rije-i Ri@ani' -na njem# s# s#djelovali #pravitelj +stre nadvojvoda +van/ istarski bisk#pi i dr#(i #(lednici/ te NNNNNnarod pokrajineNNNN i 12 nje(ova predstavnika romanski (radovi 0posjednici s# se žalili da im je nadvojvoda += #zeo zemlj# te na nj# kao zak#pnike nasselio 7lavene àoni onda zak#pnin# plaaj# += a ne pravim vlasnicima L neki od nji% im rade 'tet# na zemlji. += po ideji patrimonijalno( kraljevstva odbija tvrdnj# o vlasni'tv# i protjerivanj# slavena += se slaže ako 7laveni nastave raditi 'tet#/ da e i% preseliti na nek# dr#(# lokacij# # +stri alucima ians su!štin !rinata samou!rava gradovima ali )' )&*:$;$ #;$ ) '<&, u nadašnim gradsim otarima s novim slavnsim stanovništvom =i og " s raviti :rvati i %lovnci> a 7R>8 0od 952./ istra je pretežno posjed razli)iti% velika'ki% obitelji. PAZINSKA 7RO?OVIJA 0;;I!ar!$a (rofovija;;4 -posjed (ori)ki% (ro$ova i obitelji :evin/ nasljedstvom je # 14. i 15. st dobivaj# %absb#r(ovci àborba
&absb#r(ovaca i Dletaka za prevlast # +stri s# okon)ana 1!1. kada je =enecija zavladala P:OD +7@ROD/ a %absb#r(ovci 7R:+8OD + +7@OJOD =enecija svoje istarske (radove #klapa # svoj 6ODA+ s#stav/ a %absb#r'kim dijelom #pravlja 6P@ sa sjedi'tem # Pazin#. +7@R76+ R=O: -javnobilježni)ka isprava 14. 7@OA8I :onosi bo(ate podatke o stanj# dr#'tva # +stri na mleta)kom podr#)j# ànastao je tako da s# predstavnici akvilejsko( patrijar%a/ pazinsko( kneza/ mleta)ki% vlasti i lokalni% isprava zajednica #tvrdili sporne zemlji'ne mee/ obilaskom terena i na temelj# prija'nji% -nje(ove izvorne redakcije s# bile napisane na A@ + 8D/ te NNjezik# %rvackomNN/ )iji je BABOA76+ prijepis i jedini sa)#van
UPRAVA I SUDSTVO U AUSTRIJSKO/ I ?RAN*USKO/ RAZDOBLJU OD &11' DO &&' akon stjecanja mleta)ko( dijela/ 19. +stra je # potp#nosti pod vla'# &"7"RBO=>. à PR=OD razdoblj# je $ormirana POKRAJINSKA VLADA 0sjedi'te kopar "iv'li mleta)ki dio istre podijeljen je na $oaraàniže jedinice m#nicipiji 0)ine (a vei (radii/ po(lavarstva 0manji (radii i bar#nije-vlastelinstva -svaki kotar ima privremeno s#di'te i po(lavarstvo. 1,13. +stra je podijeljena na 2 okr#(a-R+8J6+ 011 kotara/ i tr'anski %e%e O6R+ 7 :+8A 6O@RàO+ opine
Ve"ja8$i% +aeno% i Pro!ina8$i% ,!avo% je I!ra +ro("aFena %ar$(rofovijo%2dobila je vlastiti 7abor/ ali ne i vlastito namjesni'tvo. àistarska pokrajina spada pod najmjesni'tvo # @R7@ ISTARSKI SABOR I POLITIČKE STRANKE +starski sabor-O7O= temeljem Ve"ja8$o( +aena 0sjedi'te # Pore)#/ nakon 1,9,. # P#li i 6opr# +"OR+-#reeni po opem obrasc# za pokrajinske sabore adležnost/ str#kt#ra i k#rijalni s#stav s# jednaki kao kod :almatinsko( sabora 87
RA+6-# broj# )lanova-kod istarsko( je ne'to manji-3 VIRILISTA à6RJ6+ àpore)ko-p#lski à@RI76O-6OPR76+ bisk#p :1 za!,+ni$a à5 i% biraj# ve"e+o!je#ni-i à2 r(ova8$o2orni8$a $o%ora à, (ra#ovi à12 !eo!$e o+9ine p#tem posredni% izbora
R?ORD 19;àveleposjedni)ka k#rija dobiva 5 zast#pnika/ (radovi 14/ seoske opine 15
#vedena je OPI k#rija koja bira , zast#pnika à# njoj biraj# svi p#noljetni m#'karci
>arevinsko vijee do 19;. +starski sabor bira 2 )lana. àoni
s# tako birali )lanove zbo( postizanja kvalitetnije( s#stava +stri je bilo preko 2G3 slavensko(0%r i slovensko( stanovni'tva-živi na sel#/ $inancijski je ovisno o talijanskim vjerovnicima. 1919. je # +stri bilo 3!X osoba kojima je talijanski materinjioni s# bili bo(atiji/ obrazovaniji/ )ine (radsko stanovni'tvo i veleposjedni)ki sloj. àzbo( to(a/ zast#pnici =APO78:+6/ tr(ova)ko-obrtni)ki% komora i BR:O=/ (otovo # potp#nosti dolaze iz takve 0talijanske etni)ke sk#pine/ a pris#tni s# i # k#riji opina. &rvati i slovenci # po)etk# nis# ni imali svoj# strank# # +stri/ birana je tek nekolicina nji% # sabor. ;-i% (odina se osniva &rvatsko-slovenska narodna stranka i %rvatsko-slovenski kl#b zast#pnika/ a nakon re$orme 19;,. je izabrano 1, zast#pnika # sabor s %rvatsko-slovenske liste. àtalijanska liberlana stranka je dominantna # +starskom sabor# 0podržava o)#vanje talijanske %e(emonije 7AH"+ 8+>+ +7@R76OB 7"OR-talijanski njema)ki/ od 1,,,. svi pokrajinski.
ISTRA OD &&' DO PRIKLJUČENJA .RVATSKOJ I JU7OSLAVIJI +stra je AO:O76+D BO=OROD 1915. obeana +taliji -talijanska vojska j# je ok#pirala # st#denom 191,. RPAA76+D BO=OROD 19. prosinca 192;. je $ormalno izvr'ena aneksija 0bez kotara 6astavà+stra je #vr'tena # pokrajin# 8#lska =enecija -talijanska vlast # +stri je okon)ana 1943. Okr#žni narodnooslobodila)ki odbor za +str# sazvao je P+76+ 7"OR na njem# s# bili razli)iti slojevi i politi)ke str#je 1943. je objavio pro(las o #jedinjenj# +stre s &rvatskom 0#z jamstvo k#lt#rne a#tonomije talijana 2;. r#jna taj pro(las potvr#je +zvr'ni odbor emaljsko( anti$a'isti)ko( vijea narodno( osloboenja &rvatske 29. 11.1943. (a pro(la'ava i dr#(o zasjedanje =O8-a 1945. jedinice j#(ovojske #laze i # @rst-iz propa(andni% razlo(a najavlj#j# priklj#)enje @rsta j#(oslaviji kao njene NNsedme rep#blikeNN sporaz#mom se j#(oslavenska vojska pov#kla iz @rsta i P#le/ a to je podr#)je podjeljeno na O 0an(loameri)ka #prava i talijansko zakonodavstvo iiiiiiiii O "0rijeka i ostatak istre-j#(oslavenska #prava
D+RO=+ 7poraz#m # PR+ 194-izme# italije i j#(oslavije/ njime je osnovan 7@@-slobodni teritorij trsta-do rijeke Dirne/ vei dio slovensko( primorja i +stre #'ao # sastav ?R8 -# stvarnosti 7@@ nije zaživio ne(o je to podr#)je podjeljeno na savezni)k# i j#(oslavensk# #pravn# zon#.
88
à1955.
je #kin#t 7@@ londonskim memorand#mom/ nje(ovo podr#)je podijeljeno izme# j#(e i italije à(rani)na pitanja s# kona)no rije'ena O7+D76+D 7PORD+D 195.
RIJEKA RIJEKA DO VRA5ANJA POD .RVATSKU UPRAVU &11<' Rijeka 144!. nasljeivanjem dolazi # posjed &absb#r(ovaca. à# doba kad s# oni do'li na vlast/ Rijeka je ve imala =A+6O =+8I 0donosi stat#tarna pravila/ )iji je kodi$icirani oblik 07tat#t Rijeke 153;. potvrdio ?erdinand +.-ostao na snazi do 1,;5. VELIKO VIJE5E à5; )lanova -donosi propise/ bira kom#nalne d#žnosnike i #pravlja opinskom imovinom /ALO VIJE5E -25 )lanova veliko( vijea stariji% od 3; (odina
SATNIK -važna $#nkcija/ spominje se # stat#t# àbrine se za si(#rnost (rada/ #tjerivanje (loba POLJAR-pazi na red oko vino(rada polja i '#ma RIJEKA DO &11<' DO .RVATSKO2U7ARSKE NA7ODBE &<' 1!.Darija @erezija zbo( vojni% potreba od#zima neka %rvatska podr#)ja #z 6#p#/ pripaja i% =ojnoj 6rajini/ a za#zvat "anskoj &rvatskoj pripaja R+86. to je u#inila tzv. RU$NIM PISMOM, u kojem ju je podložila Hvatskom kaljevskom vije%u. akon to(a s# jo' neka podr#)ja 06arlovac/ "akarski kotar/ od 6ostrene do :ra(e pripojene "anskoj od nji%B"R+8 je sa)injenana7=R+76 HP+8 koj# je #klj#)ena i Rijeka. à # Rijeci&rvatskoj/ je tada stvoren )el# s (#bernatorom koji#predsjeda (radskom vije#/ a podreen je 6raljevskom vije# # a(reb#. à7:"O/
Rijeka je podvr(n#ta "anskom stol# # a(reb#.
@erezija je zatražila od &rvatsko( kraljevsko( vijea da izradi prijedlo( o daljnjem položaj# Rijeke.oni navode da bi se Rijeka trebala i dalje smatrati kao odijeljeno i (arskoj pridr#ženo tijelo. @o kraljica potvr#je/ no #brzo je &rvatsko kraljevsko vijee 6+@O 19. ànadležnosti prenesene na (arsko namjesni)ko vijee 1,. je #kin#ta 7everinska ž#panija/ a od Rijeke do 7enja je stvoreno BR76O PR+DOR8 àna )el# m# je (,ernaor Rije$e/ podreeno je =-#
Zaje#ni8$i !aor &C1' #ono!i neja!an za$"j,8a$ +o $ oje% ;;(ra# Rije$a i ",$a;; +ri+a#aj, ;;$ra"jevini;; 0)va!$oj422222222o +ovr,je $ra"j . &rvatsko-slavonski sabor 1,;,. donosi zakon prema kojem je Rijeka bila #tjelovljena 7everinskoj ž#panijiàkao sastavnio dio &rvatske ima pravo # &-7 sabor slati (#vernatora i 2 izabrana zast#pnika kao i ostali %rvatski (radovi. kralj t# odl#k# potvr#je iako se rije)ke vlasti ne odazivaj# na pozive za s#djelovanje 0rije)ko stanovni'tvo se %tjelo vezivati vi'e #z #(arsk# a ne #z nerazvijen# %rvatsk# Daarima je Rijeka bila bitna jer je ona bila l#ka za izvoz žita do koje s# imali prist#p preko %rvatske. 1,4,. je ban 8ela)i postavljen za (#bernatora Rijeke à1,5;. je $ormirana Rije)ka ž#panija # koj# je #klj#)ena i Rijeka 89
RIJEKA U NA7ODBENO/ RAZDOBLJU OD &<' DO &&' pre(ovorima kod &rvatsko-#(arske na(odbe nije sklopljen nikakav sporaz#m oko Rijekeà#(aska dele(acija je tražila da se rijeka stavi pod #(arsk# #prav#/ a %rvati traže da Rijeka b#de pod #pravom "anske &rvatske. àdo(ovoren je tekst dvij# dele(acija da o rijeci nije +o!i(n, !+oraz,%-to nije zadovoljilo (arski saboràiz(lasao je a(odb# s novim tekstom NN(rad/ l#ka i kotar rije)ki sa)injavaj# posebno s #(arskom kr#nom spojeno tijeloNN me#vremen# je vladar ve sankcionirao %rvatsk# ina)ic# a(odbe 0pri%vaena # &rvatsko-slavonskom sabor# # kojoj pi'e da # Rijeci nije posti(n#t sporaz#m. à$ra"j je , na(o#, +o!"ao , Z7 na +ro("aFenje BR76O ++7@+R8/ # a(reb# je na t# $orm#lacij# )l. !! naljepljena ced#lja ;;rije8$a $r+i-a;;/ s (ore navedenom $orm#lacijom maarske ina)ice na(odbe. 7por je privremeno rije'en PROVIZORNI/ ,reenje% &1C .-ostao na snazi 191,. àprema njem# Rijeka ima a#tonomij# i neposredno je podložna 7R:+8O8 vladi. &rvatsko-slavonski sabor i dalje drži mjesta za rije)ko( (#vernera i 2 zast#pnika 0simboli)ki zna)aj-s%vaaj# rijek# dijelom %rvatsko( pravno-politi)ko( s#stava 1,2. 7redi'nja vlada donosi 7@@@ (rada Rijeke-ima 'irok# a#tonomij#-ostvar#j# je 7RADSKO VIJE5E I /A7ISTRAT 0ima nadležnost # #n#tarnji poslovima 7,verner je na )el# B#bernije 0 on je +re#!avni$ VLADE-ima pravo O:BO:OB =@ na zaklj#)ke obaj# tijela (radske a#tonomije àveto je (radsko vijee mo(lo nadja)ati ponovnom odl#kom iz(lasanom s 3G5 zast#pnika -on odl#)#je o žalbama protiv odl#ka (radski% or(ana/ ima odreene ste(ovne ovlasti protiv (radski% sl#žbenika à#brzo se on namee kao :RS+ or(an (radskom vije#
RIJEKA OD &&' DO PRIKLJUČENJA .RVATSKOJ I JU7OSLAVIJI 191,. 0na isti dan kada &rvatski sabor donosi odl#k# o st#panj# 6raljevine &rvatske/ 7lavonije i :almacije s Rijekom # Dr@av, S.S predstavnici te države pre#zimaj# vlast # Rijeci i 7#'ak# od R+8J6OB B=RR. à(radsk# #prav# pre#zmia Naro#no vije9e za Rije$, , S,Fa$' -s#tra se konstit#iralo i talijansko narodno vijee 0državni #dar PR+6 D+RO= 6O?R>+8 01919-192;-vodi je predsjednik 7:-a Toodro[ Tilson-zalaže se za USPOSTAVU RIJEČKE DR6AVE $ao TA/PON-podr#)ja àneredi
# Rijeci 1919.-napadn#te savezni)ke postrojbe anar%o-$a'isti)ki j#ri'nici #padaj# # Rijek# 1919./ po)inj# #voditi talijanske instit#cije
RAPALLSKI/ U7OVORO/ izme# +talije i 6raljevstva 7&7 192;. obe strane se obvez#j# priznati potp#n# slobod# i nezavisnost :RH= R+86. ----------------àstvorena R+8J6 :RH=. a predsjednika Privremene vlade 7lobodne :ržave Rijeka izabran je ntonijo Brossic%zalaže se za priklj#)enje Rijeke +taliji. -na izborima za 6O7@+@@ je izabran AA koji se zala(ao za samostalnost Rijeke/ protivi se priklj#)enj# Rijeke à$a'isti)ki nemiriàanella bježi # 6raljevstvo 7&7-Uponovno se vraa kao predsjednik Privremene vlade. On nakon pada vlade # Rim# predaje vlast 6omitet# za narodn# obran# à:RH= R+86 $akti)no PR7@8 PO7@O8@+.
90
D#ssolini dolazi na vlast 1922./ i želi revizij# Rapallsko( #(ovora. 6raljevina 7&7 1924. sklapa s 6raljevinom +talijom RI/SKI PAKT 0sadržava i poseban sporaz#m o Rijeci. jime se kraljevina +talija obvezala dati 6raljevini 7&7 za#zeta podr#)ja :A@ + "RO/ a kraljevina 7&7 priznaje +taliji s#verenitet nad preostalim dijelom rije)ko( podr#)ja. à1924. +talija dekretom odobrava taj sporaz#m i pro(la'ava priklj#)enje àRije)ka #r@ava #e i,re +re!aje +o!ojai' 76 ostaje # 6RA8=++ 7&7 Rijeka je #klj#)ena # talijanski #pravni s#stav kao 6=RR76 PO6R8+ ili R+8J6 PO6R8+. -talijanska vlast traje do 1943./ #brzo nakon to(a +=R+ O:"OR =O&-a potvr#je zaklj#)ak Okr#žno( narodno-oslobodila)ko( odbora za +str# o ocjepljenj# +stre od italije i #jedinjenj# s &rvatskom/ i istovremeno pro(la'ava PR+6A8J8 R+86 &rvatskoj/ kao i adra/ Otoka/ i ostali% anektirani% dijelova/ kao i svi% #(ovora koje s# s# sklopile j#(oslavenska država i :& a odnose se na +str#/kvarnerskeotoke i dr#(e dijelove %rvatske. àt#
odl#k# je potvrdio =O8 na 2. zasjedanj# 29.11.1943.
Pitanje Rijeke rije'eno je Dirovnim #(ovorm ?ederativne arodne Rep#blike 8#(oslavije i +talije # PARIZU 194./ i kona)no O7+D76+D 7PORD+D 195.
DAL/A*IJA DR6AVNA PRIPADNOST DAL/A*IJE DO &>C' Od 43. je :almacija bila pokrajina Rimsko( >arstva/ a od 43. "+@. "izant je #spostavio vojno-#rpavn# jedinic# :almacij# 0sjedi'te-adar/ # dr#(oj pol 1;. st je dijeli na BOR8 + :O8. KKKKKKKKK..
IZ7RADNJA DAL/ATINSKI. KO/UNA :almatinski (radovi s# se #spostavili kao snažne/ izolirane i osjetljive #rbane jez(re-#spjeli s# iz(raditi vlastite samostalne str#kt#re vlasti. à#
dalm. (radovima od 12. do konca 14. st./ a # nekim sl#)ajevima i 15. st iz(ra#j# 6ODA :R@= s takvim st#pnjem a#tonomije (radski% opina pokraj koje( vanjski politi)ki )inioci nis# mo(li #tjecati na dr#'tveni i #pravni #stroj te pravni poredak i nje(ovo $#nkcioniranje. ajedni)ka dr#'tvena osnova isto)nojadranski% kom#nalni% s#stava* BR:76O PAD7@=O PJ+ L@OODO RS8 #ntarnje( pravno( poretka p#tem stat#ta
RAZVOJNE ?AZE iz(ra#nje ,!roja v"a!i #a"%ain!$i) $o%,na 1. U +rvoj fazi v"a!nakon joF +o8iva na rimsko( OP5OJ s#stava SKUPŠTINI -ona se $ormirala raspada vlasti(raana # kojem s# slabije naseljeni i zna)ajnije #(roženi (radovi bili prep#'teni sami sebi. àopa sk#p'tina pri%vaa propise/ bira $#nkcionare BR:OD PR=A88 obi)no 2 konz#la-izabrani na odreeni rok
:' DRUŠTVENA DI?EREN*IJA*IJA NA PUČANE I PLE/STVO -nadležnost sk#p'tine post#pno se prenosi na vijee 0veliko koje )ini (radska elita àono pre#zima dono'enje (otovo svi% važni% odl#ka a )el# kom#ne je PO:7@@ 0biran na krai rok/ zna)ajne izvr'ne i s#dske ovlasti. -razvijaj# se #ntarnja or(anizacija i pravni poredak/ pojavlj#j# se 'kolovani )inovnici 91
PJ+ 7 " zbo( isklj#)ivanja iz dono'enja odl#ka 3. @i s#kobi p#)ana i patricija se nastoje rije'iti povjeravanjem svi% ovlasti P7OA@OD =A:R/ koji nastoji doživotno zadržati vlast. -# na'im prostorima ta $aza nije bila pris#tna.
DAL/A*IJA POD /LETAČKO/ VLAŠ5U OD &>C' DO &11' Dleta)ka je svoje posjede na isto)nojadranskoj obali pridr#žila prekomorskim posjedima 07@@O : DR/ a # (radovima je zadržala postoje# 6ODA str#kt#r# vlasti 0plemika vijea i ve doneseni stat#tiLizmjene koje s# jam)ile p#ni nadzor iz sjedi'ta. :OR 7 =R+ preko (ra#!$i) ("avara 0mleta)ki d#žnosnici od(ovorni vlastima Rep#blike/ ali i preko kancelara i notara. Bradska vijea zadržavj# pravo dono'enje i izmjene 7@@/ #z p#ni nadzor kneza i potvrd# mleta)ko( 7enata.
SLU6BA 7ENERALNO7 PROVIDURA Da"%a-ije i A"anije -osnovana polovicom 1!. st # adr# à#pravne/ s#dske i vojne ovlastiàtime adar postaje NN(lavni (rad to( podr#)jaNN DR6AVNA PRIPADNOST DAL/A*JIE OD &11' DO &&3' Dleta)k# rep#blik# 19. za#zima i #kida apoleon. àmir # >ampo$ormij#-19. dio Dleta)ki% podr#)ja predan 7@R+8+/ a ona ?ranc#skoj #st#pa Aombardij# #strija tako zaokr#ž#je vlast na 6varner#/ :almaciji/ sjevernotalijanskim dijelovima Dleta)ke Rep#blike/ te Dleta)koj +stri. apoleon na $ranc#skom podr#)j# # sjevernoj +taliji osniva KRALJEVSTVO ITALIJU0milano #strijska vlast na tim podr#)jima traje do 1,;5./ kada je mirom # Pož#n# mleta)ko podr#)je pod a#st. vla'# #st#pljeno ?ran-,!$oj 0i #n#tar'njost +stre i %rvatska podr#)ja do save 1,;9. je :almacija #klopljena # $ranc#sk# 6raljevin# +talij#. 0iste (od je dalmacija postala pokrajina novostvoreni% ilirski% pokrajina sa sjedi'tem # lj#bljani 1,13. je zavr'ena ?ranc#ska vlast # :almaciji/ +lirske pokrajine za#zima a#strijska vojska. àpro(la'eno 1,14. sjedinjenje s #strijskom >arevinom/ potvreno 1,14. pari'kim mirom i be)kim sporaz#mima 1,15.
UPRAVA I SUDSTVO U PRVO/ RAZDOBLJU AUSTRIJSKE VLASTI OD &11' DO &C' #strijski car smatra da je daomacij# i istr# dobio kao naknad# za odst#pljene dijelove # sjevernoj +taliji 0kao osobn# ste)evin#àsto(a i% treba #strojiti kao i dr#(e nasljedne zemlje &absb#r(ovaca. , @)%+$& #$;*&'%)$ :;%+$& %' %<$ ( @* '<'&'< #; (<?*&, '@$ %&'(*)** % :rvatsom i %lavoniom
? %< ( <, (<?*& #*#( +$ ?, %? * *<' %&'()*+, *<%+*: ?'; +$&* %, ;(* (<?*&$<
à#p#ena
molba vladar# za sjedinjenjem :almacije s &rvatskom i 7lavonijom 0&-7 sabor isto napravio 1,;2. -vladar je odo(ovio da za to jo' nis# sazrele okolnosti àod(aa odl#k# o sjedinjenj# prvom razdoblj# a#strijske vlasti najzna)ajnije je bilo osnivanje B"R+8 0vlade i PR++=OB 7: :R. 92
7UBERNIJ à(#bernator/ podreen vladi # "e)# àpredsjednik Prizivno( s#da à5 vijenika koje imen#je kralj Prija'nji kom#nalni #stroj zamijenjen je podjelom na 6O@R s mjesnim 7@R8+D àoni imaj# #pravn# i s#dsk# nadležnost -na )el# im je REKTOR ili s#dac #pravitelj s 2 ili vi'e s#daca prisjednika 7 time nije nar#'en zate)eni #stroj/ a # (radovima ostaj# na snazi i nji%ovi stat#ti. UPRAVNA OR7ANIZA*IJAM $oar22227UBERNIJ2222Dvor!$a $an-e"arija , Be8, 0za #pravne predmete @8. =R&O=+ 7: "J 0za s#dske predmete UPRAVA I SUDSTVO U DRU7O/ RAZDOBLJU AUSTRIJSKE VLASTI OD &&3' DO &&'
@raje od 1,13. 0vraanjem a#strijske vlasti do 191,. 0raspad monar%ije àa#strija je pro'irila vlast #z dalmacij# i na podr#)je :#brovnika/ Dleta)ke lbanije àto je podr#)je #strojeno kao PO6R8+ s jedinstvenom #pravom à6RA8=+ :AD>+8neposredno podreena "e)# dr#(om razdoblj# je #kin#ta srednjovjekovna kom#nalna str#kt#ra. UPRAVNA VLAST "e)ka vlada 1,13. postavlja namjesnika 0B=RR/ koji je bio izaslanik sredi'nej vlasti/ #jedno i po(lavar emaljske vlade # adr# 0koja se od 1,52. naziva amjesni'tvo UPRAVNO2TERITORIJALNI SUSTAV :almacija je 1,15. podijeljena na 4 okr#(a-6P@@ 0zd/ st/ d#/ kotor 0kasnije i% ima / pa 12 àna )el# im je bio okr#žni po(lavar Okr#zi se dijele na 6O@R àkotari se dijele na OPI+ 0o(rani)ena lokalna a#tonomija-a one na mjesta ili sela.
SUDBENA VLAST &' Prizivno !,#iFe 2. Okr#žni s#dovi 04-(raanska i kaznena nadležnos 3. 6otarski s#dovi 024-s#dska 02. st#panj je okr#žni s#d i #pravna nadležnost 0za #pravne predmete s# 2. st#panj okr#žne #pravne vlasti i vlada # adr# @reest#panjsk# 0kasacijsk# nadležnost imat e od 1,2. =r%ovni s#d # "e)#.
DAL/ATINSKI SABOR I POLITIČKE STRANKE :almacija je #voenjem #stavnosti 1,!;. temeljem emaljsko( reda i izborno( reda za zemaljski sabor 6raljevine :almacije &<&' #oi"a !voj POKRAJINSKI SABOR 0adar sjed. àdjelokr#(/ sastav/ na)in izbora-sli)ni kao i # dr#(im a#strijskim zemljama.
7LAVNA PITANJA iz djelokr#(a sabora* poljoprivreda/ javna iz(radnja/ nadzor nad opinama i 'kolama/ dono'enje pokrajinsko( prora)#na/ raspisivanje pokrajinski% prireza i izbor 5 zast#pnika # :om zast#pnika >arevinsko( vijea. à19;. je #vedeno ope i jednako izborno pravo za >arevinsko vijee za m#'karce. 11 )lanova je bilo iz :almacije. SASTAV DAL/ATINSKO7 SABORA : viri"na 8"ana2za#ar!$i na#i!$,+ i +ravo!"avni e+i!$o+ >& ZASTUPNIK2irani +re%a $,rija"no% !,!av, na < (o#ina KURIJE2!$,+ine izorni$a ,vrene +re%a +rofe!iona"no2!o-ija"n% $rieriji%a ve"e+orezni-i 0najmanje 1;; $ortinti neposredno( poreza à1; zast#pnika planovi tr(ova)ko-obrni)ki% komora à3 zast#pnika +ri+a#ni-i (ra#ova à, zast#pnika 93
pripadnici seoski% opinaà2; zast#pnika-bira se javno i neposredno na sk#povima bira)a # kotarskim sredi'tima i potom # sk#povima izbornika àbira)i # kotar# 0kvali$icirani poreznim/ obrazovnim i pro$. cenz#som biraj# jedno( izbornika na 5;; stanovnika/ a potom izbornici biraj# zast#pnika izme# sebe.
a taj na)in se nastojalo ok#piti neovisne/ obrazovane/ kompetentne osobe # sabor. Hene s# bile isklj#)ene iz izbora/ smatralo i% se ovisnima i podložnim #tjecaj#/ manje obrazovanima.
SABOR nije io !a%o!a"an / predsjednika m# je birao -ar/ i potvrivao je poslovnik sabora. 7abor kao svoje izvr'no tijelo bira DA876+ O:"OR koji ima 4 )lana na )el# s predsjednikom sabora. 7ra#!$o !anovniFvo je )inilo vein# # sabor# 0prve 3 k#rije s# zapravo (raanstvo/ a zadnja seoska k#rija )ini F stano$ništ$a/ a # sabor# )ini manje od polovine zast#pnika. @o se odrazilo i na pitanje sjedinjenja :almacije s &rvatskom i 7lavonijom. Braanstvo #(lavnom nije podržavalo sjedinjenje jer bi time iz(#bili za#zete položaje. àstvorena a#tonoma'ka stranka/ na izborima 1,!1. ostvarila premo i takav sabor je odbio inicijativ# za sjedinjenjem s "anskom &rvatskom. Osnovana je i arodna stranka 0NNaneksionistiNN/ koja se zala(ala za sjedinjenje/ 19;5. se sjedinj#je s :almatinskom strankom prava # &R=@76 7@R6. sabor# je djelovala i 7rpska stranka/ zala(ala se za sjedinjenje :almacije s "+&/ ra)#naj#i da e ona # b#d#nosti postati dio srpske države. :almatinski sabor je posljednj# sjednic# održao 1912.
DAL/A*IJA OD &&' DO PRIKLJUČENJA .RVATSKOJ I JU7OSLAVIJI' Aondonskim #(ovorom 1915. s# +taliji obeani veliki dijelovi :almacije. akon zavr'etka 1. svjetsko( rata je italija ok#pirala,(ovoro% vei dio :almacije i na njem# #spostavila vlasti sai sjedi'tem # adr#. Ra+a""!$i% &:C' Ia"ija i for%a"no #oivainstit#cije Za#ar La!ovo Pa"a(r,@,. Rimskim #(ovorim 1941. :& je italiji dala i dr#(e dijelove dalmacije/ a =O& 2;.9.1943. te anektirane dijelove &rvatske priklj#)#je njoj natra(. To je +ovreno na :' za!je#anj, AVNOJ2a :'&&'&>3' Dirovnim #(ovorm +talije i 8#(oslavije 194. podr#)ja koja s# do 1943. bila pod talijanskom vla'# #tvrena s# kao dio 8#(oslavije/ a to je pitanje kona)no rije'eno O7+D76+D sporaz#mima 195.
DUBROVNIK DUBROVNIK POD BIZANTSKO/ VLAŠ5U DO &:C' 6ao naselje se $ormirao # 5. i !. stolje# oko bizantske #tvrde. akon razaranja pida#r#ma 0>avtata/ nje(ovo stanovni'tvo bježi # si(#rnije prostore/ 'to poveava broj stanovni'tva :#brovnika. Pod bizantskom vla'# je ostao do 13. stoljea. :#brovnik sklapa tr(ova)ke i mirovne #(ovore s raznim zemljama i vladarima iz s#sjedstva. 11,9. je sklopio #(ovor s bosanskim banom 6#linom kojim je :#bronik dobio tr(ova)ke povlastice. Blavna opasnost s# bili =enecija i ra'ki 0srpski vladari koji s# zbo( oslabljene bizantske &#m i pod :#klj# i plja)kali d#brova)k# tim seosvojili okolnostima za'titom "izanta # 12. stokolic#. oblikovala :"RO=J6 vlasti 6OD s razvijenim instit#cijama vlasti. to se doba :#brovnik naziva 6OD i BR:. Podijeljen je na 7RAD i KOTAR. Podr#)je d#brova)ke vlasti prostiralo se od >avtata do atonsko( zaljeva to doba se javljaj# $ara$eri!i8ne in!i,-ije $o%,na"no( +ore$a • 6-ima svoje =+8I 0iz nje(a se kasnijei razvija malo vijee • 94
• • • • •
=+6R-zamjenik kneza 7>+ konz#li D:R>+ OPI+ "OR BRS-sastaje se kad je bilo potrebno odl#)iti o najzna)ajnijim pitanjima zajednice à#z nje(a se $ormirao i U6I SKUP-)ine (a $nez na#i!$,+ i v"a!e"a. 7 vremenom e to postati najzna)ajniji or(an # kojem e se potvrivati (radski #(ovori/ donositi zakoni i birati veina d#žnosnika
DUBROVNIK POD /LETAČKO/ REPUBLIKO/ OD &:C' DO &3' 12;4. "izant (#bi >ari(rad/ pa i :#brovnik pada pod vlast =enecije/ državnim #darom 0=enecij# je pozivaj# d#brova)ni nakon državno( #dara kneza :amjana 8#de. Dleta)ka vlast je bila labava/ ali osi(#ravala je za'tit# ponajvi'e od srpski% vladara. Dleta)ka vlast e # :#brovnik# ostati do 135,. Dleta)ka vlast nije #(#'ila d#brova)ke instit#cije i identitet (rada/ ali je osi(#rala trajn# pris#tnost te o(rani)ila d#brova)k# konk#rencij# # tr(ovini. =enecija je # :#brovnik# bila pris#tna preko 6 0imenovan na 2 (od iz mleta)ki% patricija/ te je #birala neke pristojbe.
Za %"ea8$e v"a!i je #one!en DUBROVAČKI STATUT2o!ao na !nazi #o &C' SA/OSTALNOST DUBROVNIKA OD & 3' DO &C<' Za#ar!$i% %iro% &3' =enecija se # korist #(arsko-%rvatsko( kralja odri)e svi% prava na :almacij# od 6varnera do :ra)a 0#klj#)#j#i i :#brovnik. àizaslanstvo :#brovnika # =+BR: spaja sporaz#m s kraljem A#dovikom kojim je osi(#ralo djelomi)n# neovisnost 6OD àza#zvrat m# je trabao plaati (odi'nji danak 5;; d#kata/ vijati njeov# zastav# i (rb i priskakati m# # pomo s jednom (alijom. :#brovnik# je tim ViFe(ra#!$i% ,(ovoro% dop#'tena slobodna tr(ovina/ a kralj se nije smio mije'ati # #n#tarnje poslove. à#(ovor predvia politi)k# podreenost :#brovnika %rvatsko-dalmatinskom ban# # pitanjima ope( državno( interesa 0# stvarnosti je podreenost bila nominalna stat#t# je #brzo izmjenjena odredba o KNEZUàbiran je # velikom vije# na mjesec dana. àd#brovnik postaje ari!o$ra!$a re+,"i$a s (otovo p#nom neovi'no'# o kralj#. d#brovnik je preko vi'e(radsko( #(ovora st#pio # labav# svez# s %rvatskim krajevima preko %rvatsko-dalmatinsko( bana àpo)etak raanja osjeaja zajedni)ke pripadnosti a vrijeme osmanske vlasti d#brovnik plaa %ara) Osmanlijama/ a s#ltan se obavez#je da e (a po'tivati kao NNslobodni (radNN. akon mo%a)ke bitke :#brovnik odbija plaati danak &absb#r(ovcima pozivaj#i se na poveane tro'kove i opasnosti koje je imao. ànakon otkria merike i veliko( potresa :#brovnik je oslabljen/ vjeran je s#ltan#/ ali i &absb#r(ovc# Aeopold# +. po)inje plaati danak od 5;; d#kata za za'tit#. -s tim prestaje nakon mira # Srije%!$i% Kar"ov-i%a &<' pod izlikom da nis# isp#njeni #vjeti iz #(ovora. @im mirom Osmansko >arstvo dobiva D i 7@OR+ :#brovnik održava samostalan položaj do ?ranc#za koji s# 1,;5. Pož#nskim mirom trebali dobiti podr#)je nekada'nje Dleta)ke rep#blike pod a#strijskom vla'#. 1,;!. ?ranc#zi za#zimaj# d#brovnik i 6otor/ d#brova)ke instit#cije vlasti s# nominalno zadržaneàd#brova)ka rep#blika je #kin#ta i pr#klj#)en je fran-,!$oj KRALJEVINI ITALIJI.
DR6AVNA OR7ANIZA*IJA I INSTITU*IJE VLASTI :r#'tvena podjela na 95
VLASTELU-malobrojna/ politi)ka prava/ javne sl#žbe/ drži pretežiti dio obradivo( zemlji'ta/ (lavno vrelo pri%oda joj je tr(ovina PUČANE-slobodni ali il'teni politi)ki% prava SELJAŠTVO-najbrojniji/ imaj# pravn# i politi)k# sposobnost 7redi'nja instit#cija vlasti je KNEZ +o!a"vjen iz Vene-ije na : (o# . 135,. je prestala mleta)ka vlast i #spostavljena je rep#blikanska str#kt#ra koja je kontrolirala sva izvr'na tijela pa je tako mandat knez# smanjen na 1 mjesecEE
@ada se iskristalizirala i str#kt#ra vlasti* VELIKO VIJE5E -svi m#'ki p#noljetni patriciji/ koji znaj# )iatti i pisati -1322. se zatvara/ )lanstvo je nasljedno. àono ima zakonododavn#/ # složenom post#pk# bira kneza i dr#(e d#žnosnoike i )lanove ostali% tijela vlasti VIJE5E U/OLJENI. ILI SENAT -obi)no !; senatora/ # pravil# isk#sni patriciji izabrani # =A+6OD =+8I na 1 (od ànadležnost m# nije to)no odreena/ obavelja sve poslove koje bi m# dele(iralo =eliko vijee koje je nadziralo i nji%ov# provedb# -# praksi se #stalilo da se senat bavi bitnijim poslovima jer ima manje )lanova àrati$icira državne #(ovore/ imen#je i opoziva diplomatske predstavnike i prima strane/ nadzire stanje pravno( poretka i javne si(#rnosti. /ALO VIJE5E -d#brova)ka =A:-obavlja tek#e poslove à )lanova izabrani% # velikom vije# na 1 (od -#n#tarnja #prava/ vanjska si(#rnost/ razmatranje svi% molbi #p#eni% velikom vije#. KNEZ àpredstavnik :"RO=J6 RP"A+6 -od 135,. na 1 mjesec (a bira veliko vijee me# osobama zrelije dobi. ànaokn to(a (a se ne smije izabrati na t# $#nkcij# id#e 2 (od -veliki #(led-male ovlastiàpredstavlja zemlj# prema van/ )#va državne pe)ate i klj#)eve (radski% vrata/ jedini može sazvati =eliko vijee i 7enat/ kojima pre(ledava dnevni red i predsjedava sjednica L o(rani)ena s#dska nadležnost. -mandat provodi # kneževom dvor#-ne smije izlaziti osim # protokolarnim sit#acijama :RB+ 8=+ 7AH"+>+ àkazneni i (raanski s#d-sastavljeni od birani% s#daca bez obrazvanja àsl#žba )#vara pravede-nadzire zakonitost djelovanja državno( aparata
DUBROVAČKO PRAVO -# prvom red# ob#%vaa P+7 =RA/ a obi)ajno pravo se primjenj#je s#psidijarno.
DUBROVAČKI STATUT 0Lier Sa,or,%4 -122./ ostao na snazi do kraja Rep#blike -, knji(a\1-položaj tijela vlasti/ prava i d#žnosti sl#žbenika i položaj 6atoli)ke crkve 2.prise(e koje s# sl#žbenici pola(ali pri pre#zimanj# d#žnosti 3.#stroj i nadležnost s#dova i post#pak pred s#dom 4. odredbe o nasljednom/ bra)nom i obiteljskom prav# 5. odnosi # pojoprivredi i pravni režim nekretnina !. kaznena djela .pomorsko pravoi kazne ,. novi propisi i dop#ne stari% 0dodana je kasnije àmje'avina i#s comm#ne/ mleta)ko( prava/ slavenski% pravni% obi)aja/ bizantsko( i lan(obardsko( prava -dra(ocjen/ jedan od najstariji% na isto)nom jadran#
KNJI7A SVI. ZAKONA -nova pravila donesena razvojem (ospodarstva i dr#'tva -14. stoljee àza kasnija razdoblja se donose # elenoj i H#toj knjizi 0po boji korica 96
z stat#t vrijede i posebni zakoni->arinski zakon 12./ Propisi o plovidbi 154. akon dolaska $ranc#za na d#brova)ko podr#)je/ d#brova)ko pravo postalo je s#psidijarno vrelo/ vraeno na sna(# 1,14./ opet #kin#to 1,1!./ kad je na sna(# st#pio OB i dr#(i a#s zakoni.
?RAN*USKA VLAST NA .RVATSKI/ PODRUČJI/A USPOSTAVA ?RAN*USKE VLASTI :o #spostave $ranc#ske vlasti dolazi za napoleonski% ratova. à19. apoleon za#zima i #kida Dleta)k# Rep#blik# i zatim mirom # >ampo$ormij# predaje dio mleta)ki% podr#)ja #striji a oni njem# daj# Aombardij#. #strija time dobiva zapadn# obal# +ster/ 6varner i :almacij#/ a na sjevernoj +taliji app< osniva 6RA8=+ +@A+8 0milano sjedi'te nakon poraza kod #sterlitza/ %iro% , PO6UNU &C' a#strija (#bi te dijelove i oni postaj# dio ?ranc#ske koja tome priklj#)#j# :#brovnik à to sve postaje dio 6raljevstva +talije 1,;,. #strija opet doživljava poraz od ?ranc#ske i #st#pa joj svoj dio +stre/ civiln# &rvatsk# i =ojn# krajin# do save i 6ranjsk# i tajersk# àosnovane +A+R76 PO6R8+. 1,13./ 1,14. 0Pari'kim mirom i 1,15. 0"e)kim sporaz#mom #strija vraa za#zete dijelove pod svoj# vlast
?RAN*USKA UPRAVA I SUDSSTVO OD &C' DO &C' -nakon za#zimanja dijelova $ranc#skipod posjed se pr#žao od 6opra do "#dve/ bez teritorijalne cjeloviosti jer s# #strije/ @R7@ + BOR+> a#strijskom #pravom. àto je podr#)je or(anizirano # 3 jedinice-+stra/ :almacija/ :#brovnik -dobili s# stat#s #e+ar%ana/ me# #k#pno 21 departmanom 6raljevine +talije à$ranc#zi #kidaj# (radske i kom#nalne stat#te i privile(ije/ pro(la'avaj# trodiob# vlasti/ pravn# jednakost i #kidanje diskriminacije. :O@:8+ 6ODA+ POR:6 8 D88 >@RA+7@+J6+D :PR@D76+D 77@=OD -na )el# svako( departmana je PR?6@ 0ne per$ekt %e%e )el# #prave # :almaciji sa sjedi'tem # adr# je 7ENERALNI PROVIDUR Qr#kovodi (lavnom #pravom koja se dijeli na ! resora-vjerski poslovi/ $inancije/ pravos#e/ ra)#novodstvo i vojni poslovi àna
TERITORIJALNA PODJELA -> o$r,(a-zadarski/ splitski/ 'ibenski/ makarski-na )el# im je izaslanikEE àdijele se na 6O@R-)ine i% (ra#!$e i !eo!$e o+9ine - )el# s# im PO:+7A+>+ OPI+OD PR=A8 imenovani na)elnik zajedno s opinskim vijeem koje nadzire nje(ovo $inancijsko poslovanje 7l#žbeni jezik # #pravi bio je @A+876+ :#brovnik i +stra bili s# sli)no teritorijalno i #pravno podijeljeni kao i :almacija-na okr#(e. 6opr# je bila pre$ekt#ra departmana na )el# s pre$ektom/ a podpre$ekt je bio # Rovinj#.
S,#!vo je i"o o#vojeno o# ,+rave !,#!vo je 3' !,+anj!$o 97
1. st#panj-PO/IRDBENI SUDOVI-(raanski sporovi manje vrijednosti/ kz-najlak'i delikti/ post#pak #smjeren na postizanje na(odbe 2. st#panj-OKRU6NI SUDOVI3. PR++=+ 7: :R-predsjednik i potpredsjednik m# nis# smjeli biti iz dalmacije àkasacijsk#
nadležnost je imao 67>+876+ 7: D+A.
?ranc#zi s# #veli državne odvjetnike/ kao zast#pnike javne opt#žbe # sl#)aj# delikata kojima je povrijeen javni interes-stavljen je na(lasak na 6+876 dimenzij# kazneno( post#pka. 7#ce imen##je BA= PR=/ može i% i premje'tati às#ci ne smij# biti iz mjesta # kojem obavljaj# sl#žb#/ na)elo inkompatibiliteta s #pravnom sl#žbom
ILIRSKE POKRAJINE OD &C' DO &&3' Osnovane s# apoleonovim #e$reo% 1,;9. kao podr#)je pod neposrednim $ranc#skim s#verenitetom. à(lavni (rad je A8"A8 -,$"j,8,je 1 +o$rajina -------------- kor#'ka/ kranjska/ istra/ (raanska %rvatska/ vojna krajina/ dalmacija/ d#brovnik 7astavljene s# od raznoro#ni) i eni8$i )eeroeni) #ije"ova / koji s# # povijesti #(lavnom bili pod razli)itim #pravama i imali razli)ite #pravne i k#lt#rne tradicije. @akoer/ nji%ovo objedinjavanje imalo je osnov# # #vjerenj# o zajedni)koj etni)koj NNilirskojNN pripadnosti najvee( dijela stanovni'tva. +lirske pokrajine s# bile dio $ranc#sko( >arstva s odreenim st#pnjem a#tonomije/ neposredno s# bile podreene vlasti # Pariz#-na )el# je 7ENERALNI 7UVERNER 0Darmont # Aj#bljani/ postavlja (a car à
on je na )el#i vlade-#z (eneralno( intendanta kao povjerenika za civilne poslove 0(ospodarstvo javne $inancije i povjerenik za pravos#e. -(#verner imen#je niže )inovnike
/ALO VIJE5E -povjernik za pravos#e i 2 s#ca Prizivno( s#da # Aj#bljani ànadležno za pravos#e i #prav#/ donosi propise za pokrajine a )el# #prave svake pokrajine nalazio se INTENDANT -civilne pokrajine se dijele na 2; okr#(a na )el# s podinendatom
?RAN*USKO PRAVO Po)iva na na)el# pravne jednakosti (raana/ privatnom vlasni'tv#/ slobodi #(ovaranja i slobodi tr(ovine. -zbo( dr#(a)ije tradicije ti propisi nis# bili #vedeni # cijelosti
O!novno +ravno vre"o !, i"i DEKRETI-donosi i% apoleon ili potkralj +talije ànjima s# se #vodile odl#ke nji% dvojice ili s# protezani propisi koji s# ve vrijedili # ?ranc#skoj Pre$ekt i (eneralni provid#r s# mo(li donositi #redbe provedbene prirode kojima se )esto premo'ivao jazi izme# novi% propisa i stvarnosti. ajvažniji propisi s# doneseni odma% po zaposjedanj# novi% krajeva à1,;!. apoleon dekretima #re#je zemlji'ne odnose/ #kida vlastelinska prava 0odredbe o neot#ivosti zemlje$ideikomis/ #kida mleta)ki tzv 7RI/ANIJEV ZAKON Qsvi težaci # za(ori koji obra#j# državn# zemlj# postaj# vlasnici svoje zemlje. Tre9i #e$re pro'ir#je važenje 6onkordata sa 7vetom 7tolicom iz 1,;1. na :almacij# koji sadržava i odredbe o (raanskom brak#. 98
Čevrri #e$re ,vo#i 7RAHANSKI ZAKONIK2*ODE *IVIL , #a"%a-ij,' >ode civil je objavljen # sl#žbenom (lasil# 6raljevine +talije/ #izvornom $ranc#skom tekst#. praksi se i nije primjenjivao zbo( nepoznavanja jezika i nepoznavanja s#stava i na)ela na kojem po)iva.
De$re iz &C1. #kida pravo prvok#pa roaka i s#sjeda. ije do'lo do #kidanja kolonata jer bi nje(ovo #klanjanje #rodilo pravnim neredom i nezadovoljstvom. adr# je 1,;!. #stanovljen A+>8 s talijanskim i $ranc#skim jezikom -nekoliko odsjeka 0ima i 4 (odi'nji st#dij prava -iz#)avaj# se dr#'tvene i %#manisti)ke znanosti/ prirodno/ me#narodno/ (raansko/ kazneno pravo/ >ode civil i rimske instit#cije. (a'en je 1,11. DRUŠTVENE RE?OR/E I O7RANIČENJA ?RAN*USKE VLADAVINE :olaskom $ranc#za ,$in, je !a"eF$i +ore#a$ / pro(la'ena jednakost (raana pred zakonom i porezna jednakost. kin#ti s# >&O=+/ pro(la'ena sloboda obrta. Beneralni provid#r #laže velike napore # PRO7=8I+=8-otvorio veliki broj 'kola smje'teni% # #kin#te samostane. :otada'nje 'kole katoli)ke crkve s# sek#larizirane/ ,$in, je vjerona,$-otpor i nezadovoljstvo stanovni'tva i sveenstva. -o(rani)en je rad sjemeni'ta kako se broj sveenstva ne bi poveavao kin#te s# bratov'tine-svjetovna #dr#ženja na d#%ovnoj ossnovi namijenjena me#sobnom poma(anj# i karitativnoj djelatnosti. -javnim radovima s# podizane nove ceste #(l. iz vojni% razlo(a ?ranc#ske re$orme s# #(lavnom nai'le na otpor # 'irem kr#(# stanovni'tva.
?RA7/ENTI DR6AVNO7 I PRAVNO7 RAZVOJA BOSNE I .ER*E7OVINE OD SREDNJE7 VIJEKA DO :C' STOLJE5A BOSNA I .ER*E7OVINA DO OS/ANSKE VLASTI &><3' Prvi p#t je 6onsantin Por$iro(enet spominje kao NNzemljic# bosn#NN # 1;. stolje# "osanska država je sve do 14. stoljea bila patrimonijalna monar%ija.
BOSNA I .ER*E7OVINA POD OS/ANSKO/ VLAŠ5U OD &><3' DO &1' Osmanlije s# osvajanjem potp#no #klj#)ile osvojene 7rbij# i "+& # svoj s#stav vlasti. Osmansko je carstvo bilo or(anizirano po na)elima #nitarne i stro(o centralizirane države sa sredi'njom vla'# # >ari(rad# kojoj s# stro(o podložne niže vlasti. Osmanski vladari s# brisali sve tra(ove pret%odne or(anizacije vlasti i post#pno #vodili svoj stro(o centralizirani s#stav. à!,"an je io na $raj, +ira%i#e/ držao je sv# vlast/ objedinjavao $#nkcije državno( i vjersko( po(lavara -#pravna vlast je po)ivala na jedinstvenoj re(ionalnoj or(anizaciji 1. PA>+-odnosno pokrajine/ najvee/ #pravlja be(lerbe( 2. 7:H>+-# sklop# nji% s# brzo moble biti mobilizirane postrojbe spa%ija #prava po)iva na vojnoj osnovi
àlokalna
7#dstvo je po)ivalo na #pravno-s#dskim jedinicama i KADILU*I/A # kojima je s#dio kadija prema 'erijatskom prav#/ obi)ajima i kan#n# 0s#ltanovim #redbama odnosno državnom prav#. àkadije # "+& s# bili podložni nadzor# 676R-vojno( s#ca za e#ropski dio 7 vremenom s# se i D?@+8 #klj#)ili # pravos#e jer s# na za%tjev stranaka izdavali ?@=-pravna mi'ljenja iz podr#)ja 'erijatsko( prava koje s# bile obvez#j#e za kadij#. 99
D+AA@-vjerske zajednice pripadnika monoteisti)ki% ne-m#slimanski% vjeroispovijesti. +maj# svoje 'kole/ s#stav skrbi i s#dove # kojima se rje'avaj# sporovi pripadnika milleta. -za odnose m#slimana i ne-m#slimana vrijedi islamsko i osmansko pravo. ànakon
#pravni% re$ormi 1,39.-1,!. pojam millet se vi'e #potrebljavao # smisl# za'tite priznati% manjinski% vjerski% sk#pina. o ipak/ iako je položaj ne-m#slimana iako # p#no boljem položaj# ne(o # veini zapadni% zemalja/ bio je o(rani)avan àprijelaz s islama na nek# dr#(# vjer# nije bio dop#'ten/ ne-m#slimani s# trebali nositi dr#(a)ij# odje# i plaati posebn# taks# kao naknad# za vjersk# tolerancij#. e-m#slimani nis# imali obvez# vojne sl#žbe.
7OSPODARSTVO -(ospodarska osnova carstva je s#stav zemlji'no( vlasni'tva/ koji s#ltana vez#je s lokalnim stanovni'tvom i osi(#rava #)inkovit nadzor iz sredi'ta às#ltan je vlasnik sve zemlje i dijeli je zasl#žnim vojnicima i državnim sl#žbenicima POREZI -# "+& sva raja neovisno o vjeri plaa poreze/ kr'ani plaaj# vee 15,;. zbo( vojni% razlo(a je osnovan "O776+ PA6-#klj#)ivao cijel# dana'nj# "+& i osvojena podr#)ja sredi'nje &rvatske/ :almacije/ 7lavonije. &absb#r(ovci i Dle)ani napred#j# i osmanski posjedi se smanj#j# àmir # 7rijemskim 6arlovcima 1!99.-#spostavljena (ranica koja približno podsjea na sada'nj# (ranic# "+& akon osnivanja "osansko( pa'al#ka sve lokalno m#slimansko stanovni'tvo bilo je #klj#)eno # vojsk#-#živa posebne privile(ije. àizrasta
nova sredi'njim $#nkcija 8-plemeniti% osoba. ji%ova $#nkcija se pob#n# #zdiže do mjere da i postaje izazov vlastima. 1,,;. se oni b#ne i diž# or#žan# protiv vojni% #pravni% re$ormi Da%m#da ++. koje o(rani)avaj# nji%ov# vlast i privile(ije. àtraže nasljedn# vojn# sl#žb# te da se bosanski vezir postavlja iz nji%ovi% redova. -nakon (#'enja pob#ne 1,33. "osanski pa'al#k je podijeljen # 2 dijela i li-be( je imenovan %erce(ova)kim pa'om 0#klonjen nakon 'to je po)eo pokazivati znake samostalno( vladanja
sredi'te sve teže kontrolira dijelove i po)inj# izbijati selja)ke pob#ne. 1,59. izbijaj# pob#ne kr'anske raje protiv m#slimanski% (ospodara 0a(a. àpoveanje poreza 1,5. izaziva otpor na svim podr#)jima 'to prerasta # pob#n# kr'anske raje
BOSANSKO2.ER*E7OVAČKA KRIZA I BERLINSKI KON7RES &1 ' akon poraza # rat# s Pr#skom 1,!!. i osnivanja jema)ko( >arstva 1,1. ?ranjo 8osip se okree rje'avanj# NNisto)no( pitanjaNN
BOSANSKI USTANAK -od 1,5. do 1,,. # vid# nepovezani% lokalni% b#na #(lavno pravoslavno( stanovni'tva àpo)eo je zbo( te'ko( stanja # poljoprivredi i optereenosti porezom à#brzo je dobio nacionalno-politi)ke ciljeve 1,!. 7rbija i >rna Bora pro(la'avaj# rat Osmanskom >arstv# s ciljem pripajanja "+&okon)ano iste (od r#skim #ltimat#mom >ari(rad# 1,. nemiri # "#(arskoj i r#sko-osmanski rat izaziva diplomatsko #plitanje veliki% sila/ okon)an r#sko-osmanskim %iro% , SAN STE?ANU &1' ànjime bi r#si dobili prevlast na balkan# i prodrli # sredozemlje 100
to dovodi do BERLINSKO7 SPORAZU/ -njime s# me#narodno priznate i teritorijalno pro'irene 7rbija/ >rna Bora i R#m#njska -tim sporaz#mom je AUSTRO2U7ARSKA #oi"a ov"a! #a na neo#reeno vrije%e o$,+ira BI. ànjome #pravlja à#spostavi vojna #pori'ta # 7andžak#
@+D 8 sporaz#mom izme# #stro-(arske i Osmansko( >arstva 1,9. #tvreno da e osmanlije zadržati s#verenitet nad "+& 0# stvarnosti nominalan àdo(ovoreno je da e # "+& biti osi(#rana sloboda vjeroispovjesti #z posebn# za'tit# islama -zajam)ena je osobna i imovinska si(#rnost m#slimana -pravo m#slimana da spominj# ime s#ltana # molitvama -pravo da na džamijama isti)# osmanske zastave -pravo domae( stanovni'tva na obavljanje državni% sl#žbi -#tvrena obveza tro'enja #n#tarnji% pri%oda samo na #n#tarnje potrebe "+& AUSTRO2U7ARSKA OKUPA*IJA BOSNE I .ER*E7OVINE OD &1' DO &C . #stro-#(arske sna(e temeljem "RA+76OB 7PORD #laze # "+& 1,,. =ojnook#pacijski režim zadržava zate)ene #pravne str#kt#re/ a traje do dono'enja* akona o #pravljanj# "osnom i &erce(ovinom koje( s# 1,,;. #svojili >arevinsko vijee i (arsko-%rvatski sabor. àprema njem# zajedni)ka ministarstav s# trebala vr'iti vr%ovn# #pravn# vlast i nadzor nad privremenom #pravom # "+& A+++++++++ je za #tvrenje na)ela i osnovne politike #pravljanja te #pravljanja željeznicom bila potrebna • s#(lasnost a#strijske i #(arsko-%rvatske vlade a investicije trajne prirode i javne $inancije bile # nadležnosti :=8 PRAD@ a neposredni nadzor nad #pravom # "+& bio je nadležan ministar zajedni)ki% $inancija à+o!ean BOSANSKI ODJEL %ini!ar!va finan-ija Ona je bosnom #pravljala preko DA876 =A: "+&-osnavana je carskom #redbom 1,,. kao vr%ovni or(an #prave # "+& -J+ 8 Qzemaljski po(lavar/ civilni adlat#s 0# stvarnosti r#kovodi vladom kao nje(ov zamjenik za pitanja (raanske #prave i s#dstva i predstojnici odjeljenja za #n#tarnj# #prav#/ javne $inancije/ pravos#e/ nastav# i bo(o'tovlje i (raevinski i te%ni)ki odjeli. #stro#(arska #prava # "+& se oslanjala na zate)ene #pravne i pravos#dne str#kt#re i pravo* =+A8@ "O7àReic%sland 7:H>+àokr#zi 6àkotari R&+8àkotarske ispostave @o je vrijedilo i za )elne i niže d#žnosnike 0nazivi promjenjeni ali $#nkcije i nadležnosti jednake/ s#dbenim s#stavom. s#dbenom s#stav# je promjena bila osnivanje =R&O=OB DA876OB 7:/ a pri kotarskim s#dovima s# osnovani i 'erijatski s#dovi/ koji imaj# nadležnost # podr#)j# obiteljsko( nasljedno( prava za m#slimansko stanovni'tvo. Pri =r%ovnom zemaljskom s#d# je postojao =R&O=+ R+8@76+ 7: s prizivnom nadležno'#.
ANEKSIJA BOSNE I .ER*E7OVINE &C' I USTAV BOSNE I .ER*E7OVINE &&C' Dladot#rska revol#cija 19;,. priti'e s#ltana i on vraa na sna(# #kin#ti #stav 1,!. i saziva Parlament. @o se # "+& odražava # za%tjev# D#slimanske i 7rpske narodne or(anizacije da
101
"+& kao $ormalnopravno dio Osmansko( >arstva dobije moderni #stav/ al ibez mijenjanja državnopravno( položaja zemlje. àcar
19;,. to iskori'tava i pro(la'ava 67+8 s obrazloženjem darovanja stanovnicima "+& #stavnosti koja pretpostavlja jasno odreenje položaja zemlje. -aneksiaj je bila povreda "erlinsko( sporaz#ma/ izazvala je velik# me#narodn# kriz#/ no Osmansko >arstvo 19;9. #z posredovanje jema)ke i velik# nov)an# kompenzacij# ipak priznaje aneksij#.
POLO6AJ BI. U AUSTRO2U7ARSKOJ -"+& je imala poseban položaj-ne #klapa se # d#alisti)ki s#stav vlasti predvien #stro#(arskom na(odbom à"+& je NNtrea zemljaNN s posebnim pravnim poretkom/ ovisna o #striji i (arskoj -KO/ODO/NIJI 0s#(ospodstvo #strije i (arske emaljski #stav-NN@@@NN za "+& je oktroirao vladar 191;. On jam)i minimalna #stavna prava. "i& je i dalje pod #pravom zajedni)ko( ministra $inancija koj# on vr'i preko emaljske vlade/ po zakon# iz 1,,;. à#stavom je predvien 7"OR "+& s razmjerno 'irokom stvarnom nadležno'#/ ali s o(rani)enim dose(om vlastiàzakonski prijedlozi prije #p#ivanja # 7abor morali s# dobiti s#(lasnost a#strijske i #(arske vlade/ a potvrda dvij# vlada bila je pretpostavka i za vladarev# sankcij# pri%vaeni% zakona àtime sabor dobiva instit#cionaliziran# kontrol# zakonodavne djelatnosti od obij# vlada i cara i a priori i a posteriori 7abor nije bio antonoman/ predsjednika i potpredsjednika postavlja >R/ nema nikakve ovlasti prema emaljskoj vladi osim postavljanja zast#pni)ki% pitanja.
SASTAV SABORA BI. -po)iva na k#rijalnom s#stav# spre(n#tom s vjerskim opredjeljenjem BIRAČKO PRAVO-svi p#noljetni m#'karci s prebivali'tem # "+& najmanje 1 (odi/ + najbo(atije veleposjedn+> # sk#pini veleposjednika. 6R+8* 1. =APO78:+J6-1, zast#pnika 2. 7@O=+>+ BR:O=-2; zast#pnika 3. 7@O=+>+ 7A-34 zast#pnika n#tar k#rija mandati s# podjeljeni na 4 vjeroispovijesti razmjerno broj# nji%ovi% pripadnika-# 1. Qkatolicima 4/ m#slimanima !/ pravoslavnim , mandata 2. i 3. -12-1,-230# 2. k#riji jedan mandat ide židovima sabor #lazi i :C viri"i!a/ najvi'e (lavari 4 vjere i predsjednik =r%ovno( s#da/ predsjednik Odvjetni)ke komore/ (radona)elnik 7arajeva/ predsjednik @r(ova)ke i obrni)ke komore # 7arajev#. stavom s# ja)ena pravna jednakost/ sloboda vjere i savjesti/ privatno( vlasni'tva/ nepovredivost misli/ tiska/ javno( ok#pljanja i #dr#živanja/ o)#vanje narodne k#lt#re i jezika/stana/sloboda zabranjena 6O?+76>+8 +DO=+.
102
JU7OSLAVENSKA DR6AVA OD &&' DO &>&' STVARANJE DR6AVE SLOVENA*A .RVATA I SRBA tren#tk# slabe državne vlasti i politi)ki% previranja/ # ljeto 191,. dolazi do osnivanja narodni% vijea 7lovenaca/ &rvata i 7rba 0za :almacij# # 7plit#/ za &rvatsko Primorje # 7#'ak# i za slovenske zemlje # Aj#bljani
Naro#no vije9e S"ovena-a Sra i .rvaa # a(erb# kao PR:7@=+@=O POA+@+J6+& 7@R6 osnovano je # list#pad# 191,. à# nje(ovoj deklaraciji se navodi da se RO:O =+8I 7&7 smatra predstavni'tvom 7lovenaca/ &rvata i 7rba koji žive # &rvatskoj i 7lavoniji s Rijekom/ :almaciji/ "+&/ +stri/ @rst#/ 6ranjskoj/ Borici/ tajerskoj/ 6or#'koj/ "a)koj/ "anat#/ "aranji/ Deim#rj# i dr#(im krajevima 8- (arske. àtime je iskazana namjera državnopravno( objedinjavanja ti% podr#)ja OR7ANIZA*IJSKA STRUKTURA NARODNO7 VIJE5A S.S PAD -,; dele(ata koje s# # pojedinim zemljama dele(irale politi)ke stranke i sk#pine po kriterij# je#an #e"e(a na &CC CCC !anovni$a Lsvi zast#pnici &rvatsko-slavensko( sabora/ "osansko( sabora/ >arevinsko( vijea s j#žnoslavenski% podr#)ja 0od koji% po 5 )lanova iz svako( od ti% sabora ima p#na prava/ kao i zast#pnici svi% pokrajinski% sabora 0bez prava (lasa à#k#pno 95 )lanova s p#nim pravima PLENU/ ira i ,!%jerava ra# Sre#iFnje( o#ora 7R:+8+ O:"OR à3; )lanova i 1; kooptirani% )lanova -sazivao je i vodio poslovanje RO:OB =+8I i predstavljao (a prema van -on bira svoje predsjedni'tvo koje je #jedno i Predsjedni'tvo arodno( vijea PR:78:+@=O arodno # listopad# nakojom mani$est 6arla 1.7lovenaca/ o pretvaranj# #strije # savezn# držav# od(ovaravijee tražicara #jedinjenje &rvata i 7rba bez obzira na DEKLARA*IJO/ (ranice # jedinstven# i s#veren# držav#. @akoer/ izjavlj#je da ono kao politi)ko predstavni'tvo naroda pre#zima voenje RO: POA+@+6. @+D/ ;;.RVATSKI DR6AVNI SABOR;;0kako sam sebe naziva/ 29.1;.191,. na poticaj 7redi'nje( odbora donosi o#",$, o ra!$i#, !vi) DR6AVNOPRAVNI. o#no!a Kra"jevine .rva!$e S"avonije i Da"%a-ije i $ra"jevine U(ar!$e i -arevine A,!rij!$e TE/ELJE/ PRAVA NA7ODNO7 SA/OODREHENJA' je pro(la'eno na +ro,,!avan na)in jer je a#stro-#(arska na(odba mo(la biti mijenjanja jedino s#(lasno'# obij# strana/ a veza s #strijom nije bila # nadležnosti 7abora. àto
@6OSR/ Da"%a-ija .rva!$a i S"avonija ! Rije$o%$ +ro("aFena je NEOVISNO/ DR6AVO/ prema #striji i (arskoj/ te ona temeljem narodno( jedinstva 7lovenaca/ &rvata i 7rba prist#pa # zajedni)k# narodn# s#veren# :RH= 7AO=>/ &R=@ + 7R" na cijelom etno(ra$skom podr#)j# to(a naroda bez obzira na državne i teritorijalne (ranice. àb#d#a #stavotvorna sk#p'tina kvali$iciranom veinom trebala je #tvrditi oblik vladavine. 7abor pri%vaa kao obvezan navedeni pro(las arodno( vijea/ i priznaje arodnom vije# vr%ovn# vlast. @ako je &rvatska/ 7lavonija i :almacija st#pila # :ržav# 7&7. ejasna je $orm#lacija NNna cijelom etno(ra$skom podr#)j# i bez obzira na državne (raniceNN-to se mo(lo t#m)iti kao namjera st#panja # Fir, j,(o!"aven!$, #r@av, / kako to predlaže 7vetozar Pribievi. @o se razlik#je od zamisli 7tjepana Radia o #jedinjenj# # kojem bi &rvatska bila jednakopravan državnopravni )inilac.
103
OR7ANIZA*IJA VLASTI DR6AVE SLOVENA*A .RVATA I SRBA NARODNO VIJE5E S.S àvr%ovni or(an vlasti na podr#)j# :ržave 7&7 -6OO:= + +=R ?6>+8 ta je $#nkcija bila otjelovljena # SREDIŠNJE/ ODBORU koji je bio # permnentnom zasjedanj# i djelovao je kao vr%ovna izvr'na vlast za :ržav# 7&7
TROČLANO PREDSJEDNIŠTVO -predsjednik nton 6oro'ec/ potpredsjednici 7vetozar Pribievi i nte Paveli z#bar. -oni s# 'e$ovi :ržave 7&7 Lo$a"na v"a! -na razini lokalne vlasti ostaj# djelovati lokalni or(ani #prave i odbori arodno( vijea koji s# se # nekim podr#)jima nametn#li kao lokalne vlasti àdržava
7&7 ima problem s nedostatkom vojne sile/ dok talijanske tr#pe neometano za#zimaj# podr#)ja na obali pozivaj#i se na Aondonski sporaz#m i odredbe sporaz#ma o primirj# s #stro-#(arskom/ stanje # državi je 6O@+JO
PITANJE /EHUNARODNO7 PRIZNANJA DR6AVE SLOVENA*A .RVATA I SRBA :ržava 7&7 obavje'#je vlade 6-a/ ?ranc#ske/ +talije i 7:-a i 8BO7A=76+ O:"OR AO:O o svom konstit#iranj# àzamolili s# taj odbor da kod dr#(i% država zast#pa interese :ržave 7&7 jedino 6raljevina 7rbija priznaje RO:O =+8I kao NNzakonit# vlad#NN/ a ne i držav#. :o priznanja države 7&7 od dr#(i% zemalja nee doi &rvatski teoreti)ari smatraj# je :ržava 7&7 teoreti)ari imala sve navode elemente 0teritorij/ narod/ (raane/ or(anizacij# vlasti.da 7rpski i talijanski dadržavnosti ona nije bila država/ ne(o odcjepljeni dio #stro-(arske.
6ENEVSKA DEKLARA*IJA Realitet :ržave 7&7 i talijanska zaposjedanja jadrana ne od(ovara ?ranc#skoj i 6-# àoni PO6=8 && neke diplomatske predstavnike 7rbije i $ranc#sk# i en(lesk# vlad# da izvr'e PRITISAK NA PAŠI5A "OB à,rzano( ,!+o!av"janja VELIKE JU7OSLAVENSKE DR6AVE . 7rpska strana zatim saziva $onferen-ij, , 6enevi ! NN8#(oslavenskim odboromNN od <'2'&&'&&' àstvarno je to bio sastanak predstavnika srpske vlade i srbijanski% oporbeni% parlamentarni% stranaka s PR:7@=+>+D RO:OB =+8I 7&7 i 8#(oslavensko( odbora. P+I PR+7@8 6A8J8 ženevske deklaracije i kon$erencije koji s# #tvrdili na)ela #reenja b#d#e države izme# :ržave 7&7 i 6raljevine 7rbije. Obilježja Henevske deklaracije* pro(la'eno ,je#injenje , #r@av, Sra .rvaa i S"ovena-a #z poziv za priklj#)enje i >rnoj Bori ova država je trebala imati zajedni)ke or(ane vlasti bila bi osnovana zajedni)ka VLADA koj# bi privremeno trebalo )initi 12 ministara àsvaka strana imen#je po polovin# na samoj kon$erenciji je svaka strana imenovala po 3 %ini!ra koji s# prise(# trebali položiti vr%ovnim vlastima svoje zemlje. Predvieno je ormiranje USTAVOTVORNE VELIKE SKUPŠTINE#jedinjeni% 7rba/ &rvata i 7lovenacana osnovi ope(/ jednako(/ tajno( i neposredno( prava (lasa 104
àona
je trebala donijeti #stav )iji sadržaj nije bio prej#idiciran
Henevska deklaracija je pr#žila jake ?:RA + 6O?:RA AD@. ova država bi trebala imati dvojni s#verenitet i dvojn# nadležnost/ zajedni)ki poslovi bi se obavljali R=OPR=O. gnt lsandar +araAorAvi" i vlada u @ogradu odbili su !rihvatiti taav s!oraum oi ni osiguravao dominaciu %rbi i vlast dinastii. #aši" !rda ostavu dlaracia ni ratiBicirana niti stu!ila na snagu
NAPUTAK NARODNO7 VIJE5A SLOVENA*A .RVATA I SRBA 6aoti)no stanje # državi/ nadiranje talijana stvara ozra)je # 7redi'njem odbor# # kojem je prevladala str#ja za %itno #jedinjenje. àSre#iFnji o#or 24.11.191,. donosi zaklj#)ak o provedbi #jedinjenja 7redi'nji odbor izabire o#or o# : 8"anova ovla'teni% da se do(ovore s predstavnicima vlade i politi)ki% stranak 7rbije i >B i proved# #jedinjenje.
SREDIŠNJE VIJE5E DONOSI NAPUTAKza t# dele(acij#/ s #vjetima sistematiziranim # 11 to)aka. •
ap#tak polazi od složene države i or(anizacije
•
Predvia podjel# zakonodavni% i izvr'ni% poslova na :RH= i @OOD
•
•
•
•
•
•
prijelaznom razdoblj# do p#no( #strojenja državni% tijela nastoji o)#vati zate)en# or(anizacij# vlasti i zasebne teritorije ap#tak predvia jamstva pod kojima e b#d#a or(anizacija biti #strojena na osnovi sporaz#ma dijelova koji s# trebali #i # nov# držav# 6OJ ORB+>+8 O= :RH= može odrediti samo 7@=O@=OR 76P@+/ temeljem 2G3 veine (lasova do saziva #stavotvorne sk#p'tine zakonodavn# vlast vr'i :RH=O =+8I 0razmjeran broj )lanova arodno( vijea 7&7/ i predstavnika 7rbije i >B :RH=OD =+8I bi trebala biti od(ovorna :ržavna vlada- državni% tajnika koji zast#paj# interese zemaljski% vlada Postojee zemaljske vlade bi ostale od(ovorne svojim predstavni)kim tijelima i nastavile obavljati sve poslove koji nis# prenijeti na zemaljsk# vlad#
KRALJEVSTVO SRBA .RVATA I SLOVENA*A PRVOPROSINAČKI AKT :ele(acija arodno( vijea p#t#je # "eo(rad na pre(ovore s pro'irenom 6raljevinom 7rbijom 0Priklj#)ena =ojvodina i >B/ a sli)ne post#pke najavile "+& i dalmatinska vlada à srbi nis# bili voljni pri%vatiti niz #vjeta iz ap#tka/ +R+J+@O O:"+A+ #vjet o 2G3 veini potrebnoj za dono'enje 7@= i prep#'tanje odl#ke o oblik# vladavine #stavotvornoj sk#p'tini. à# nepovoljnim #vjetima pod pritiskom talijanski% tr#pa/ nepovoljno( me#narodno( položaja :ržave 7&7 #e"e(a-ija Naro#no( vije9a ODSTUPA OD ZNATNO7 BROJA UVJETA/ te se do(ovara o sadržaj# ADRESE $oj, je &'&:' !ve8ano +ro8ia"a re(ent# A67:RE 7:RH8 :R7* 105
istakn#ta želja arodno( vijea o ,j,e#injenj, :ržave 7&7 s 6raljevinom 7rbijom i >rnom Borom a(la'ena želja da državni v"a#ar b#de kralj Petar odnosno kralj 7rbije +stakn#ta želja da se osn#je je#in!vena v"a#a i jedinstveno narodno predstavni'tvo da se privremeno narodno predstavni'tvo #spostavi sporaz#mno da vlada b#de od(ovorna prema parlamentarnim na)elima Re(ent leksandar 0#mjesto bolesno( Petra 1. na adres# je od(ovorio +8=OD kojom je pri%vatio te pro(lasio*********** ♥ UJEDINJENJE Kra"jevine Srije !a ze%"ja%a Dr@ave S.S , je#in!veno KRALJEVSTVO SRBA .RVATA I SLOVENA*A
ADR+SA I I/JAVA GEine jedinste$eni pra$ni a%t %ojim je pra$no iBra5en nastana% no$e dr5a$e O PR=OPRO7+J6OD 6@ je 29.12. obavije'tena i bez rasprave (lasovala srpska arodna sk#p'tina. :o saziva arodno( vijea i &rvatsko( sabora nije do'loàzbo( to(a 7tjepan Radi i prava'ki politi)ari osporavaj# pravn# obveznost akta
PRIVRE/ENA OR7ANIZA*IJA VLASTI NOVA VLADA àna )el# srbin 7tojan Proti àod 2; ministara je 13 srba/ 4 %rvata/ 2 slovenca i 1 m#sliman àprevlast srpski% interesa vlad# nis# #'li državni tajnici kao 'to predvia P@6. àvlada je #brzo # nov# držav# prote(n#la odredbe srbijansko( #stava o pravima (raana i srbijanski 6azneni zakonik 0odredbe protiv države i kralja PRO"AD+ :RH=+*is%rana/ 5 val#ta Re(ent 6OD 1919. saziva Privre%eno naro#no +re#!avniFvo Sra .rvaa i S"ovena-a kao pretparlamentEEEE à imao je $#nkcij# primvremeno( zakonodavno( tijela sa zadaom à PR+PRD +"OR 7@=O@=OR 76@+. àono donosi
6O O +"OR RO:+& PO7A+6 7@=O@=OR 76P@+ 3.9.192;. 0000#z b#rne prosvjede
KRALJEVINA SRBA .RVATA I SLOVENA*A IZBORNI ZAKON ZA USTAVOTVORNU SKUPŠTINU I POSLOVNIK USTAVOTVORNE SKUPŠTINE stavotvorna sk#p'tina je izabrana prema tom zakon# koji (ore pi'e %e%e *P -on sadržava i odredbe kojima za%vaa # NADLE6NOST #stavotvorne sk#'tineào(rani)ava njezin rad/ a ona ti trebala bit s#verena.
BIRAČKO PRAVO -ope/ jednako/ neposredno/ tajno-ta na)ela bila znatno o(rani)ena à6@+=O-imaj# svi m#'karci stariji od 21 (od/ državljani 6raljevstva 7&7 +"OR+ 6O #re#je pitanje državljanstva 6raljevstva 7&7 -ono se priznaje državljanima biv'e 6raljevine 7 i >B/ &rvatskoj/ 7lavoniji i :almaciji/ pripadnost # "+&/ ili domovinsko pravo # nekim dijelovima dr#(i% j#(oslavenski% zemalja koji s# #'li # 6raljevin#. 6O +R+J+@O 76RI8 "+RJ6O PR=O OP@@+D ----oni koji s# temeljem mirovni% #(ovora imali +ravo o+-ije za #r,(e #r@aveEEE à(lasovati
nis# mo(le a$ivne i ,%irov"jene vojne o!oe 106
PR@PO7@=6 "+RJ6OB PR= -cenz#s #o%i-i"a 0!-mjese)no boravljenje # izbornom kotar# srbijanska arodna radikalna stranka se protivi dodjeli prava (lasa ženama-navodi da s# podložne #tjecaj# crkava i # ovisnom položaj#-# nemo(#nosti da slobodno ras##j# PASIVNO BIRAČKO PRAVO à=8@+àna)elno stalno boravljenje # 6raljevstv# 7&7 àdob od 25 (od à#mijee )itanja i pisanja -o(rani)enje je #tveno za neke kate(orije državni% sl#žbenika-policija i s#ci "+R 7 & POSLANIK NA 3C CCC !anovni$a àako izborna jedinica ima 1 ;;; stanovnika preko to( broja onda dobiva dodatni mandat
srbi dobivaj# vei broj mandata zbo( to(a 'to s# izborne jedinice i broj aktivni% bira)a odreeni prema #pravnoj or(anizaciji i popis# stanovni'tva iz 191;. àosim to(a ona ima male a veina dr#(i% krajeva velike izborne jedinice à#klj#)ivani s# i mrtvi # #k#pni broj bira)a 0# 1. svjetskom rat# je p#no srba po(in#lo/ kao moralno pravo srbije
akon je odredio i 8:A8 trajanje i sadržaj rada #stavotvorne sk#p'tine/ i mo(#nost njeno( R7P@8 =A:R=+D 6@OD.àtrebala je raditi do dono'enja #stava/ ali najd#lje 2 (od. àv"a#ar j, je ra!+,!io na$on 3 %je!e-a EE àtime je on postavljen iznad sk#p'tine. +zborni zakon odre#je i da vlada donese PO7AO=+6 O R: 76P@+ àtime je vlada or(ani)ila poslovnikom rad sk#p'tine. pretpostavka obavljanja PO7A+J6 :HO7@+ bila je pola(anje +ri!e(e kralj#. ♥
POSTUPAK DONOŠENJA USTAVA -prednost se daje vladinom prijedlo(# +Dàstavotvorna sk#p'tina trebala je odl#)ivati samo o prijedlo(# 7@=OB O:"OR/ a on je :H predložiti =A:+ PR+8:AOBE 0osim ako se s njim ne bi složio ni , na8e", -ako se ne slaže s tim prijedlo(om ni # na)el#/ onda U!avni o#or rea izra#ii v"a!ii +rije#"o( vodei ra)#na o >R@+D 7@= koje s# podnijeli PO7A+>+. àPO7A+>+ bi taj prijedlo( trebali podnijeti kao sk#pina od najmanje 2; )lanova/ i to 1; ddana od izbora 7@=OB O:"OR. -na taj na)in je otežana mo(#nost da sk#p'tina razmotri neki dr#(i prijedlo( osim vladino( a pri%vaanje #stava 0nas#prot 6R?76O8 :6AR>+8+ + P@6/ potrebna je @POAO=+J =I+ BA7O= 7=+& PO7A+6 05;XL1
USTAVOTVORNA SKUPŠTINA I DONOŠENJE VIDOVDANSKO7 USTAVA +zbori za stavotvorn# sk#p'tin# s# održani 2,.11.192;. à
419 poslanikaà5; #nitaristi)ka 8#(oslavenska demokratska stranka 92 poslanika &rvatska p#)ka selja)ka strankaKKKK &rvatska p#)ka selja)ka stranka O:"+8 položiti prise(# i #i # sk#p'tin#/ i mijenja naziv # &rvatska RP"A+676 selja)ka stranka. àžestoko je kritiziran na)in konstit#iranja sk#p'tine àsve stranke s# podnijele vlastite nacrte #stava/ dok je &R77 objavio svoj nacrt ali i dalje ostao += 76P@+. stavni odbor je na rasprav# #p#tio vladin prijedlo(.
107
8#(oslavenska demokratska i arodna radikalna stranka zajedno nis# imale natpolovi)n# vein# (lasova jer i% je srbijanski 7avez zemljoradnika dan prije (lasovanja izdao. atim se vlada isto( dana sporaz#mjela s 1; poslanika slovenske 7amostalne selja)ke stranke i 8#(oslavenskom m#slimanskom or(anizacijom i strankom :žemijet 0m#slimanski zemljposjednici iz Dakedonije i 6osova kojima s# obeali #st#pke/ povoljni položaj be(ova/ naknade za od#zet# zemlj# # a(rarnoj re$ormi/ #pravn# cjelovitost "+&/ vjersk# i prosvjetn# a#tonomij# i zadržanje R+8@76+& 7:O=. àtako
s# dobili potrebn# vein# i #stav je donesen 2,.!.1921. na praznik sv. =+:
7LAVNA OBILJE6JA VIDOVDANSKO7 USTAVA zor m# je 7@= 6RA8=+ 7R"+8 19;3. 0on na srpskom 1,,,. a on na bel(ijskom 1,31. PROBA= : je država 7rba/ &rvata i 7lovenaca ,!avna +ar"a%enarna i na!"je#na %onar)ija naziva KRA-J+VI"A SR,A< HRVATA I S-OV+"ACA 7l#žbeni jzik je srpsko-%rvatsko-slovenski #stav jami) :+O" =A7@+ na zakonodavn#/ izvr'n# i s#dsk# jam)i O=+7O7@ 7:7@= àta s# na)ela nar#'ena predvienim položajem kralja i zakonskom re(#lativom # #stav#. •
(lavni or(ani s# 6RA8 RO: 76P@+ D++7@R76+ 7=8@ 0vlada
POLO6AJ KRALJA PO VIDOVDANSKO/ USTAVU 6ralj zajedno s arodnom sk#p'tinom vr'i zakonodavn# vlast/ a pripada m# i #pravna vlast koj# vr'i preko od(ovorni% ministra. àon ima pravo raspisivanja izbora/ sazivanja/ otvaranja i rasp#'tanja RO: 76P@+ 0mora je sazvati # rok# 3 mjeseca opet -ima pravo 6OO:= ++>+8@+= 0preko ministara/ 76>+8 + PRODAB>+8 =lada nije mo(la podnositi prijedlo(e zakona bez s#(lasnosti kralja 0inicijativa/ a pravo sankcije vladar# daje P7OA@+ =@O na pri%vaene zakone. PO=8:+6 =O8 7+A/ PROBA= R@/ 76AP D+R/ 7@P :RH= 6ralj imen#je predsjednika vlade i ministre 0imaj# pravo prot#potpisa/ politi)ki i pravno od(ovorni kralj# i arodnoj sk#p'tini
POLO6AJ NARODNE SKUPŠTINE PO VIDOVDANSKO/ USTAVU 8ednodomno tijelo Q zast#pnici se biraj# na 4 (odine àsvaki zast#pnik predstavlja cijeli narod i bira)i m# ne mo(# davati obvezne #p#te ast#pnici #živaj# BRS76OPR=+ + 6OPR=+ +D+@@ POLO6AJ /INISTARSKO7 SAVJETA VLADE PO VIDOVDANSKO/ USTAVU -vlada ovisi o kralj#/ koji je balansirao # s#kobima izme# vlade i arodne sk#p'tine àkole(ijalno tijelo/ (lavnin# odl#ka donose ministri koji s# samostalni # vr'enj# svoji% d#žnosti POLO6AJ SUDSTVA PO VIDOVDANSKO/ USTAVU -s#dovi s# bili neovi!ni -izbor# s#da)ko zvanje bio je :OH+=O@
108
7#ce postavlja 6RA8 na prijedlo( ministra pravos#a. akonom je bilo propisano da s# pretpostavke za zapo'ljavanje s#daca jednake kao i za )inovnikeàomo(#en odabir podobni% s#daca. Onemo(#eno je djelovanje laika # s#enj#à#kin#ti prisjedni)ki i porotni s#dovi 0nadležni za tiskovne delikte/ i te'ke na slov-dalm podr#)j#. Redovni s#dovi-6O@R76+/ O6RH+/ PR++=+/ =R&O=+ 0L spec. @r(ova)ki stav je predvidio osnivanje 67>+876OB 7: # a(reb#/ ispitivao bi povrede prava/ ali do nje(ovo( osnivanja nije do'lo.
PRAVA PO VIDOVDANSKO/ USTAVU -'iroka lista (raanski% i politi)ki% prava-osobna sloboda/ zabranjeno propisivanje smrtne kazne za izri)ito politi)ke delikte/ nepovredivost stana/ tajnost pisama/ sloboda kretanja/ savjesti/ vjere/ (ovora/ vjeroispovjesti/ tiska/ #dr#živanja. zakonodavnoj i s#dskoj praksi s# ta prava o(rani)avana prema politi)kim potrebama à tome (ovori ;;+re#,!avna;; OBZNANA-vladina #redba 3;.12.192;. i 6O O @+@+ 8= ""8:O7@+ + POR@6 :RH=+ od 2.,.1921.-izvorno je #smjeren protiv 6OD+7@/ ali je iskori'ten za zatvaranje 7tjepana Radia 1924. i pro(on pripadnika &R77. àtim s# represivnim zakonom bile o(rani)ene slobode (ovora/ #dr#živanja i dr#(e politi)ke slobode ào
bo( te'ko( socijalno( stanja i pritiska oporbe/ # #stav s# po #zor# na Teimarski #stav #(raene odredbe kojima se jam)e !o-ija"na prava/ za'tita # radnim odnosima za ene i maloljetnike/ prava invalida/ za'tit# siro)adi/ #dovica/ siroma'ni%/ prava radnika na socijalno osi(#ranje i sindikalno or(aniziranje/ pravo države da intervenira # privatne odnose radi ostvarenja pravde i #klanjanja dr#'tveni% s#protnosti à# praksi dosta to(a neostvareno. OR7ANIZA*IJA UPRAVE PO VIDOVDANSKO/ USTAVU +mamo O"A7@+/ O6RB/ 7RO= + OPI+ àjedna oblast može imati najvi'e ,;; ;;; stanovnika/ a dijele se po +riro#ni% !o-ija"ni% i (o!+o#ar!$i% +ri"i$a%a "OB razaranja dotaad'nji% kompaktini% tradicionalni%/ k#lt#rni%/ etni)ki% i dr#'tveni% cjelina à%tjeli s# $ormirati cjeline # kojima nema velike koncentracije pojedine nacije à RD+A88 da s# dotada'nje povijesne okolnosti razorile stvarno jedinstven narod a tim #rpavnim i dr#(im mjerama e #kloniti povijesno nastale barijere -.=A:+ R:" O O"A7O8 + 7R76O8 7DOPR=+ 1922. -osnovane 33 oblasti-HP na )el# 0kralj (a postavlja àto je or(an sredi'nje državne #prave podreen vladi i neovisan o lokalnim #tjecajima redba propis#je i osnivanje izborni% samo#pravni% tijela-O"A7+& 76P@+-kao izvr'ni or(an imaj# oblasne odbore/ a nji%ovo poslovanje nadzire =A+6+ HP. 7amo#pravna nadležnost ob#%vaa*oblasne $inancije/ javne radove/ bri(# o zdravlj#/ socijalnoj politici/ prosvjeti/ #naprijeenj# (ospodarstva
(rani-a%a o"a!i ,vreni% UREDBO/ na!oja"o !e +rije9i #oa#aFnje +ovije!ne (rani-e +ro!vje#i $o# )rva!$i) !rana$a
++D6-! "+& oblastiàkod nji% (ranice ostale iste àvlada isp#nila obeanje 8#(oslavenskoj m#slimanskoj or(anizaciji dano pri dono'enj# stava. 7li)no je i kod 7lovenski% oblasti.
7RANI*E I /EHUNARODNI POLO6AJ NOVE DR6AVE Branice i me. položaj s# #tvreni na /IROVNOJ KON?EREN*IJI U PARIZU-potpisani #(ovori o mir# izme# pobjednica 07:/ 6/ ?R/ +@/ 8P i (#bitnica. 109
=R7876+D BO=OROD o mir# s 8DJ6OD/ 1919./ kraljevstvo 7&7 navedeno je me# nizom država potpisnica )ime je nova država priznata. (ranice s pobijeenim zemljama s# #tvrene 1. 7+@RD+76+D BO=OROD 2. @R+O76+D BO=OROD 1.Saine(r%ain!$i% je A,!rija i+rizna"a Kra"jev!vo S.S $ao NEOVISNU DR6AVU àdaje joj 6or#'k# i j#žn# tajersk#/ 6ranjsk#/ :almacij# i "+& 0# 6or#'koj je proveden referen#,%/ zamjetna veina je bila za ostanak # #striji/ pa je to podr#)je dodjeljeno #striji 2.Trianon!$i ,(ovor 0#o+,njava o#re#e S27 ,(ovora4 +o+i!an , #vor-, Trianon , Ver!ai""er!,' àDaarska priznaje neovisnost 6raljevstva 7&7 i Je%oslova)ke -Daarska se odri)e svi% djelova # kojima Daari nis# bili veinsko stanovni'tvo/ i izri)ito se odri)e prava na R+86. 0prosvjedi i demonstracije L#(ovor # e#illaribrodki i "osilj(radski kotar # Dakedoniji.
RAPALLSKI U7OVOR -192;. 6raljevstvo 7&7 se #s#(la'ava da +talija dobije @rst/ Boric#/ Bradi'k#/ dio zapadne 6ranjske/ +str#/ adar s okolicom/ >res/ Ao'inj/ Aastovo/ Pala(r#ž#//////// i stvorena je NNslobodna i neovisna Rije)ka država. àtalijani koji s# živjeli na podr#)j# 7&7 imali s# pravo o+-ije za a"ijan!$o #@av"jan!vo koje i% ne obvez#je na iseljenje/ pravo na #potreb# talijansko( jezika/ pravo na zadržavanje (ospodarski% kojeo# s# a(rarni) imali prijerefor%i raspada/ tj.#stro-#(arske. time jepo(odnosti dalm. iz,zea one se nis# mo(le provesti bez o s#(lasnosti talijanske vlade. @alijanska strana nije pre#zela nikakve obveze za'tite prava &rvata i 7lovenaca.
RI/SKI PAKT -2.1.1924. -6raljevina 7&7 priznaje +taliji s#verenitet nad (radom i l#kom R+86OD S.S #oiva +o#r,8je DELTE i BAROŠ' KRALJEVINA JU7OSLAVIJA POLITIČKE OKOLNOSTI UVOHENJA ŠESTOSIJEČANJSKE DIKTATURE' àpoliti)ka
i dr#'tvena nestabilnost/ nacionalno/ k#lt#rno i dr#'tveno %etero(ene zemljenapetost/ spor izme# srba i %rvata kao (ospodarski najsnažniji% država R7@ PR+&=IO7@ 7tjepana Radia i nje(ove &R77-ta stranka se pretvara # nacionalni pokret a on # openacionalno( vo#. à#%ienja kom#nista K. à&R7 se #klj#)#je # selja)k# internacional# 1924. koja je pod #tjecajem sovjetske vlastià#%ienje te$a Radia On zatim priznaje =idovdanski #stav/ odri)e se rep#blikansko( #smjerenja. àon st#pa onda # 6OA+>+8 sa 7=@OROD PR+"+I=+ID 0*o/ odnosno &77L7amostalna demokratska stranka 0pribievi je razo)aran centralisti)kom srpskom politikom koja je osiroma'ila pre)anske krajeveK
110
tim okolnostima 192,. # arodnoj sk#p'tini jedan radikalni zast#pnik smrtno ranjava 7tjepana i Pavla Radia/ S#r# "asari)eka i jo' 2 zast#pnika &77. àodnosi se zatim dalje zao'atravaj#/ Pribievi zajedno s novim voom &77-a =A:6OD DJ6OD traži promjen# 7@= i #voenje ?:RA+7@+J6+& elemenata.
KRALJ ALEKSANDAR 0zo( eF$e +o"ii8$e $rize4 <'&'&:' ,$i#a USTAV i +re"azi NA APSOLUTNU VLAST KRALJA.
7LAVNI AKTI U PORETKU ŠESTOSIJEČANJSKE DIKTATURE PROBA7 kralja # NN7l#žbenim novinamaNN <'&'&:. àNNnast#pio )as kad izme# kralja i naroda ne smije biti posrednika-#kida stav i rasp#'ta arodn# sk#p'tin#. àimen#je nov# vlad# na )el# s (eneralnom P@ROD H+=6O=+ID isto( dana objavlj#je i
Za$on o zaFii javne eze#no!i i +ore$a , #r@avi 0pro'ir#je inkriminacije iz istoimeno( iz 1921. àzabranjena s# sva #dr#ženja i politi)ke stranke koje s# iznosile stajali'ta o potrebi promjene postojee( poretka i sk#pine s vjerskim ili nacionalnim obilježjem àinkriminirano je #)lanjivanje # #dr#ženja koja =A: +8 O:O"R+A. 2 : PO7A+8 O7O= 8
Dr@avni !,# za zaFi, #r@ave -s#ci lojalni režim#/ razvio represivn# s#dsk# praks# +zmjenjen je zakon o opinama i oblasnim samo#pravama-na )elne pozicije imenovani novi )lanovi lojalni režim#-kontrola na razini lokalne samo#prave.
Za$on o naziv, i +o#je"i $ra"jevine na ,+ravna +o#r,8ja 3.1;.1929. država dobiva ime KRALJEVINA -sl#žbeni prijelaz na #nitaristi)k# politik#. JU7OSLA VIJA država je podijeljena na BANOVINE 0prema zemljopisnim kriterijima/ i s od(ovaraj#im à nazivljemà(ranice osi(#ravaj# 'to ve# zast#pljenost 7rba # pojedinoj banovini -.- to s# #pravno-teritorijalne jedinice # s#stav# državne #prave. ♥ 1. :R=76 "O=+ 2. 7=76 "O=+ 3. =R"76 "O+ 4. PR+DOR76 "O=+ 5. :R+76 "O=+ !. @76 "O=+ . :=76 "O=+ ,. DOR=76 "O=+ 9. =R:R76 "O=+ à"eo(rad sa em#nom i Pan)evom je bio posebno podr#)je
Banovin!$i or(ani !, • BAN -na )el# #prave banovine/ od(ovaran za kr#( državni% poslova # banovini àpostavlja (a kralj na prijedlo( predsjednika vlade/ neposredno podreen • BANOVINSKA UPRAVA àsve na)elnike postavlja kralj na prijedlo( ministra/ podreeni resornom ministr# • BANOVINSKO VIJE5E -$#nkcionira tek na te%ni)ko-savjetodavnoj razini 6ralj donosi zakone iz podr#)ja (raansko(/ kazneno( i dr#(i% (rana kojima je +?+>+RO pravo # 8#(oslaviji.
USTAV KRALJEVINE JU7OSLAVIJE 111
àte'ko
(ospodarsko stanje/ vanjski pritisak na režim/ strani mediji izvje'tavaj# o represiji i s#mnji na državna #bojstva politi)ki% protivnikaK. 6ralj 3.9.1931. PRO7LAŠAVA USTAV KRALJEVINE JU7OSLAVIJE -trebao je sve ste)evine diktat#re o)#vati # #stavnom oblik# :RH= naziv države/ +@R+7@+J6O opredjeljenje/ >@RA+7@+J6O #reenje/ podjel# na "O=+/ o(rani)enje 7AO"O: iskazivanja vjerski% i nacionalni% #vjerenja. 6raljevina 8#(oslavija je nasljedna i #stavna monar%ija 0nije viFe ;;+ar"a%enarna;; Q time NNnasljednaNN se %tjela na(lasiti #lo(a vladara Pro(la'eno je na8e"o DIOBE VLASTI -samo formalno/ vladar prema stav# ima • najistakn#tiji položaj • 6ralj ima pravo* raspisivanja izbora sazivanja/ otvaranja i rasp#'tanja arodne sk#'itne pravo zakonodavne inicijative 0preko ministara pravo sankcije i prom#l(acije zakona vr%ovni zapovjednik vojne sile/ pro(la'enje rata/ sklapanje mira/ zast#panje pred dr#(im državama à6RA8 +D PRAVO i%enovai #o POLOVI*E 8"anova Senaa àima pravo AR,ITRIRATI u sluEaju nesu(lasnosti d$aju domo$a o prijedlo(u Ba%ona . •
OR7ANI PREDVIHENI USTAVO/ #stavom je predvieno KRALJEVSKO NA/JESNIŠTVO àtreba vr'iti vlast # sl#)aj# kraljeve maloljetnosti/ trajne nesposobnosti ili ods#tnosti iz zemlje d#že od ! mjeseci -sastavljeno od 3 o!oe/ imen#je kralj opor#kom ili posebnim aktom 0nakon atentata na kralja leksandra # Darseille# 1934/ do p#noljetnosti Petra ++./ vlast pre#zima namjesni'tvo na )el# s Pav"o% Karaorevi9e%
NARODNO PREDSTAVNIŠTVO -zakonodavno tijelo :=O:ODO-arodna sk#p'tina i 7@ "arodna s%upština àbira se opim i neposrednim (lasovanjem/ 8=O BA7O=8 Senat -birani i imenovani senatori s mandatom od ! (od -#k#pno 4!/ kralj imen#je do polovic# àmorali s# imati najmanje 4; (odina "+R8 +&-izorna ije"a , anovina%a koja s# )inili* narodni zast#pnici # arodnoj sk#p'tini svi banovinski vijenici svi predsjednici opina # banovinama koji s# bili vezani za režim àsenat
na taj na)in zast#pa kraljeve interese :omovi s# bili ravnopravni A+ ako se o zakon# # 2 doma ne bi posti(la s#(lasnost/ on bi se !$i#ao ! #nevno( re#a i o njem# se # tom saziv# vi'e nije mo(lo raspravljati. ko bi # sljedeem saziv# opet do'lo do nes#(lasnosti odl#k# donosi 6RA8.
I/ENOVANJE /INISTARA PRE/A NOVO/ USTAVU -imen#je i% kralj/ samo s# pravno od(ovorni arodnoj sk#p'tini POLO6AJ SUDOVA I SUDA*A PRE/A NOVO/ USTAVU
112
-s#dovi s# neovi!ni/ s#ci !a"ni 0A+/ st#panje te odredbe na sna(# je od(oeno na 5 (odvlada je za to vrijeme s#ce rasporedila prema svom na%oenj# i time izvr'ila pritisak na nji% àkandidat za s#ca je morao +ri!ai ,z +o!oje9i o"i$ v"a#avine i +ravni +ore#a$EE
POLITIČKA I 7RAHANSKA PRAVA PRE/A NOVO/ USTAVU -s#žena # #sporedbi s =idovdanskim/ sloboda politi)ko( #dr#živanja o(rani)ena zarano% ,#r,@ivanja i ok#pljanja na vjerskoj/ nacionalnoj ili re(ionalnoj osnovi IZBORNI SUSTAV PRE/A NOVO/ IZBORNO/ ZAKONU IZ &3&' à+zbornim
zakonom 1931. #vedene s# DA876 +"OR A+7@ -stranke koje s# izlazile na izbore morale s# imati kandidata # svakom izbornoj jedinici # zemlji i jedno( nosioca za DA876 A+7@. kandidat#r# nosioca liste moralo je podržati !; bira)a iz svako( administrativno( kotara kotarsk# list# moralo je podržati po 2;; predla(a)a iz svako( izborno( kotara 7=R& @ O:R:" -eliminacija regionalnih i regionalno obilje3enih stranaka àna izbore s# onda zapravo mo(le izai samo ve"i$e !ran$e koje #živaj# podr'k# vlade i podr'k# # svakom kotar# # zemlji. àzemaljska
lista koja bi dobila vein# # cijeloj zemlji/ dobiva po 2G3 mandata po banovinama novelom iz 1933. s# ti #vjeti #blaženiàsmanjen broj predla(a)a/ a pobjela mandata s 2G3 smanjena na 3G5
]manje stranke pok#'avaj# dosko)iti $ormiranjem "o$a U#r,@ene o+izi-ije/ najja)a od nji% je &77 koja stalno iznosi %rvatsko pitanje.
BANOVINA .RVASKA POLITIČKE OKOLNOSTI PRI STVARANJU BANOVINE .RVATSKE Politi)ke napetosti i naziranje ratno( s#koba )ije bi posljedice bile raspad 8#(oslavije poti)# 6raljevsko namjesni'tvo da vlad# 1939 povjeri Dra(iFi *ve$ovi9, da pok#'a ostvariti sporaz#m s %rvatima i rije'iti %rvatsko pitanje &3' *e$ovi9 +o8inje +re(ovore ! /a8e$o% i +re#"a@e %, 0ORMIRA"J+ *OS+,"+ HRVATSK+ J+DI"IC+ spajanjem Sa$s%e i *rimors%e 'ano$ine i %otara Du'ro$ni%. àDa)ek predlaže #klj#)enje # nov# jedinic# i neki% "&-podr#)ja/ 0# #žem opse(# ako bi "+& i =ojvodina postale posebne jedinice/ a # 'irem ako to ne bi postale-spor izbija oko priklj#)enja "osanske krajine •
6ODPROD+7+ PR+8:AOB-spajanje 7av!$e i Pri%or!$e anovine i $ oara D,rovni$ / a # dijel# "+&/ :almacije/ 7rijema i =ojvodine e se održati *-+,ISCIT 0R?R:D àodbija D87+@=O zbo( plebiscita o "oki 6otorskoj i =ojvodini
posti(n#t je sporaz#m # kojem je plebiscit o(rani)en na "+& i srijem
O/ pri izradi teksta sporaz#ma i!+,Fene !, o#re#e o +"ei!-i, / te s# kona)no #tvrene (ranice "O=+ &R=@76 àtaj tekst pri%vaa 6raljevsko namjesni'tvo :>''&3.E -na temelj# to( sporaz#ma s# izraeni pravni akti kojima je osnovana i #reena "anovnina &rvatska. >vetkovi podnosi ostavk# vlade/ i odma% je for%irana v"a#a *VETKOVI52/AČEK
USTAVNA OSNOVA BANOVINE .RVATSKE
113
Osnivanje "anovine &rvatske je zna)ilo promjen# +@ROB #stavno( #reenja àtrebalo je izmijeniti stav. amjesni'tvo je ocijenilo da bi post#pak #stavne revizije bio +re#,(a8a$/ i nis# si(#rni da li bi prijedlo( dobio podr'k# # arodnoj sk#p'tini ni # 7enat#. O+ "OB @OB ài!$oriFavaj, neja!an 8"ana$ &&<' USTAVAkoji kralja ovla'#je za dono'enje #redbi # sl#)aj# n#žde/ mobilizacije/ rata/ nereda i pob#neK#kazom naredi pod#zimanje izvanredni% i prijeko potrebni% mjera neovisno o #stavnim i zakonskim propisima/ #z #vjet da te mjere/ naknadno/ bez odreeno( roka/ podnese na ODOBRENJE Naro#no% +re#!avniFv, . àtime je kralj #kazima mo(ao #reivati pitanja iz #stavno( i zakonsko( podr#)ja.
amjesni'tvo ,$azo% rasp#'ta arodn# sk#p'tin#/ ne raspis#j#i nove izbore dr#(im #kazom #tvr#je prestanak mandata svi% dotada'nji% senatora
!".#.$%&%. Namjesni'tvo donosi UR()*U O *+NOINI HR+-SO/
kojom je osnovana "anovina &rvatska 0to je trebala potvrditi i arodna sk#p'tina POLO6AJ I USTROJ BANOVINE .RVATSKE
TERITORIJ • nekada'nja 7avska i Primorska banovina kotarevi* :#brovnik/ id/ +lok/ "r)ko/ Brada)ac/ :erventa/ @ravnik/ ?ojnica • L a(reb kao #pravno sredi'te NADLE6NOSTI BANOVINE .RVATSKE -poljoprivreda/ tr(ovina/ ind#strija/ '#me i r#de/ (raevinarstv/ socijalna politika i narodno zdravlje/ tjelesni od(oj/ pravos#e/ prosvjeta/ #n#tarnja #prava. • "anovina ima ?INAN*IJSKU SA/OSTALNOST-#reeno posebnoom redbom o $inanciranj# "anovine &rvatske iz 194;. 0"anovini ostavljeni neposredni porezi/ pri%odi od taksa i neke tro'arine OR7ANI BANOVINE .RVATSKE Predstavni)ki i zakonodavni !aor àmandat traje 3 (od/ zakone m# potvr#je 6RA8 #z s#potpis " U!avni !,# -trebao je biit osnovan kraljevom #redbom/ bio bi nadležan za o-jen, ,!avno!i zakona i rje'avanje sporova o !,$o, na#"e@no!i izme# sredi'nji% or(ana i "anovine &rvatske. bo( rata izbori za sabor nis# održani/ niti je osnovan stavni s#d. BAN -na )el# #prave/ postavlja (a kralj/ a on !,+o+i!,je a$ o nje(ov, +o!av"janj,. àpoliti)ki je o#(ovoran $ra"j, i Saor, / ali + 7R:+8O8 =A:+. -" s#potpis#je sve akte koje kralj donosi # kr#(# nadležnosti "anovine na )el# je BANSKE VLADE -dijeli se na 11 odjela/ na )el# s# im odjelni predstojnici podreeni ban# 0zamjenj#je (a podban-mora biti pravnik. IVAN ŠUBAŠI5 bio je prvi i jedini ban. SUDSTVO STOL SED/ORI*E U ZA7REBU je vr%ovni s#d PR++=+ 7:O=+ 1! okr#žni% s#dovadjel#j# # a(reb# i 7plit# 122 kotarska s#da L @r(ova)ki s#d # a(reb# Lpravni s#d "anovine &rvatske 0bio je i prije %e%e LL12 'erijatski% s#dova 0bez banovinsko( vr%ovno( s#da zbo( pri(ovora =r%ovno( 'erijatsko( s#da # 7arajev#/ koji je želio zadržati vr%ovn# nadležnost nad tim s#dovima -odjeljnje " 7tola sedmorice je premje'teno # Aj#bljan#/ a podr#)je pelacijsko( s#da # 7plit# je preneseno # nadležnost 7tola sedmorice
114
SUDSTVO I PRAVO U JU7OSLAVENSKOJ DR6AVI PRAVNI PARTIKULARIZA/ 8edno od (lavni% obilježja j#(oslavenske države je RORO:O7@ PR=/ pre#zeto( iz prija'nji% pravni% poredaka. -# kratkom vremen# s# bile #jedna)ene (rane prava od vitalne važnosti za držav#/ O or(aniza-ija !,#!va i najve9i #io zae8e no( +rava ni!, ,nifi-irani 0post#pak pred s#dovima/ (raansko/ obiteljsko/ tr(ova)ko pravoKvrijedili s# i dalje/ pod #vjetom da nis# # s#protnosti s stavom i novostvorenim zakonima àraz"i$,je%o < +ravni) +o#r,8ja 1. %rvatsko-slavonsko 2. slovensko-dalmatinsko 3. biv'e #(arsko podr#)je 4. bosansko-%erce(ova)ko 5. srbijansko !. crno(orsko àPrekom#rje je 1919. #klj#)eno # slovensko-dalmatinsko podr#)je # po(led# s#dske nadležnosti i primjene a#strijsko( prava. -nadležnost 7tola sedmorice je prote(n#ta na Deim#rje i dio primorsko( podr#)ja iz biv'e( slovensko-dalmatinsko( podr#)ja a svakom od ti% podr#)ja ostala je zate)ena oranizacija s#dstva s vr%ovnim s#dom s kasacijskom nadležno'#. 7#kobi nadležnosti rje'avali s# se na OPIO8 78:+>+ 67>+876+& 7:O= 0rijetko se sazivala/ rje'avale je i pitanje kolizije prava primjenom kolozijski% pravila me#narodno( privatno( prava na pojedine sl#)ajeve
.RVATSKO2SLAVONSKO PODRUČJE -na njem# s# na snazi ostali propisi koje s# do 191,. donijeli &rvatsko-#(arski sabor i &rvatsko-slavonski saborLLLLLLzakoni iz a#strije #vedeni za "ac%ovo( apsol#tizma 0OB/ OSI/ ra8no( +rava za koje je vrijedilo $onfe!iona"no pravo/ 6azneni zakoni/ Privremeni (raanski post#pnik/ Odvjetni)ki red SLOVENSKO2DAL/ATINSKO PODRUČJE -propisi a#strijsko( zakonodavstva BIVŠE U7ARSKO PODRUČJE 0Prekom#rje/ Deim#rje/ "aranja/ "a)ka i "anat -primjenj#je se Tri+ari/ propisi #(arsok( sabora i vlade te na)elne odl#ke 6#rije # "#dimpe'ti doneseni% do raspada #stro-#(arske. a podr#)j# biv'e 6raljevine &rvatske i 7lavonije vr%ovn# nadležnost je imao STOL SED/ORI*E 0odjeljenje # a(reb#/ a za !"oven!$o2#a"%ain!$o +o#r,8je je nadležno o#je"jenje B # a(reb#. à67>+876+ 7: # "eo(rad# Q odjeljenje " # ovom 7ad# Q nadležno za Deim#rje/ "aranj#/ "a)k# i "anat. adležnost 7tola sedmorice/ odjeljenja / 1932. bila je prote(n#ta na podr#)je 6O@R76+& 7:O= 6astva/ 6rka/ Raba i Pa(a àdo tada s# pripadali slovensko-dalmatinskom podr#)j#
UJEDNAČAVANJE PRAVA =idovdanski #stav je predvidio jednostavniji zakonodavni post#pak izrade jedinstveni% pravni% pravila à#ni$ikacja prava je (lavna zadaa posebno( /INISTARSTVA ZA IZJEDNAČAVANJE ZAKONA I /INISTARSTVA PRAVDE -ipak propis #ni$ikacije eF$o i !+oro se odvija
nekoliko (odina je #ni$icirano 7@=O/ #pravno/ $inancijsko/ izborni/ radno i socijalno i dio materijalno( kazneno( prava..
DR6AVNI SAVJET-naslijeen iz Kra"jevine !rije 115
NNakonom o :ržavnom savjet# i #pravnim s#dovima iz &::. osnovani s# i #pravni s#dovi # "eo(rad#/ a(reb#/ >elj#/ 7arajev/ 7kopj# i :#brovnik#. àpred njima se mo(la osporavati zakonitost akata #pravne vlasti/ te s# (arani na koje s# se odnosili pojedina)ni akti #pravne vlasti dobili za'tit# protiv samovoljno( post#panja tijela #prave.
Za$on o ,reenj, re#ovni) !,#ova &:' -#jedna)ioi s#dski #stroj/ ali bez za%vata # pravna podr#)ja i nadležnost s#dova. jime je 1939. osnovan @r(ova)ki s#d # a(reb#. -njime je osnovan i Dr@avni !,# za zaFi, #r@ave , Beo(ra#, 1929. kao posebno odjeljenje 6asacijsko( s#da/ s#di djela inkriminirana akonom o za'titi države i za najteže politi)ke zlo)ine 0protiv nje(ovi% odl#ka nema pravno( lijeka. KKKKKKKK..
JU7OSLAVIJA I .RVATSKA U DRU7O/ SVJETSKO/ RATU 8#(oslavija se pod 6raljevskim namjesni'tvom # vanjskoj politici približava jema)koj i +taliji. àpod pritiskom jema)ke/ vlada *ve$ovi92/a8e$ :'3'&>&' J,(o!"avija +o+i!,je +ri!,+ TROJNO/ PAKTU0jema)ka/ +talija/ 8apan àsk#pina
j#(o. )asnika 0na poticaj britanske tajne sl#žbe izvr'ava :RH=+ :R/ postavlja nov# vlad# 0i =ladko Da)ek je # njoj/ maloljetno( Petra ++. pro(la'ava p#noljetnim i #klanja 6raljevsko namjesni'tvo. ànova vlada daje jamstvo da se nee mijenjati položaj "anovine &rvatske/ i da e pre#zeti obveze pret%odne vlade 0i )lanstvo # @rojnom pakt# &+@AR P: 8BO7A=+8 !.4.1941. àPear II' i v"a#a je@e , inoze%!vo / vr%ovno zapovjedi'tvo vlade potpis#je bez#vjetn# kapit#lacij# =ladko Da)ek je # vlad# imenovao svo( zamjenika/ pov#kao se # a(reb/ a s vladom je # inozemstvo oti'ao i ban "anovine &rvatske +van #ba'i. àj#(oslavenska vlada # izbje(li'tv# je pro(lasila kontin#itet 6raljevine 8#(oslavije i nastavak borbe protiv neprijatelja Pri 6P+@A>+8+ j#(oslavenske vojske 8DJ6 + +@A+8 s# sklopile sporaz#om o #spostavi #vaj, inere!ni) +o#r,8ja o#vojeni) DE/ARKA*IJSKO/ LINIJO/ &ta%o je usposta$ljena "eBa$isna DR)AVA HRVATSKA ànjezin teritorij se proteže na oa inere!na +o#r,8ja na kojima s# jema)ka i +talija nakon sl#žbeno( priznanja :& zadržale svoj# vojsk#. àpodiž#
se or#žani #stanci/ $ormiran je partizanski pokret/ pod vodstvom 6om#nisti)ke partije 8#(oslavije trovla'eà:& zajedno s talijanskim i njema)kim vojnim vlastima àpartizanski pokret àj#(oslavenska vlada # izbje(li'tv#
NEZAVISNA DR6AVA .RVATSKA STVARANJE I /EHUNARODNO PRIZNANJE NEZAVISNE DR6AVE .RVATSKE spostav# :& pro(la'ava SLAVKO KVATERNIK &C'>'&>&' à# ime ods#tno( po(lavnika nte Pavelia # (ovor# preko radija -Paveli se #brzo vraa # a(reb i imen#je vlad#. On je zadržao tit#l# POBA=+6 kao vr%ovnik #sta'ko( pokreta koji je imao pro(ram r#'enja 8#(oslavije i #spostav# %rvatske države.
116
:& je trebala biti # a"ijan!$oj !feri ,je-aja/ ali i ijemci #laž# napore radi za'tite svoji% interesa i nastoje oja)ati svoj #tjecaj # :&. 7ve )lanice @rojno( pakta s# me#narodno priznale :&. =eliki napori s# #loženi # priznanje od strane 7vete 7tolice/ ali do to( priznanja nee doi.
RI/SKI U7OVORI I 7RANI*E ND. Paveli i D#ssolini # Rim# &>&' potpis#j# tzv. R+D76 BO=OR koje je stvarno nametn#la +talija
&' RI/SKI U7OVOR -prvi Rimski #(ovor #tvr#je (rani-, iz%e, ND. i Ia"ije . à+talija dobiva najrazvijeniji dio %rvatske obale s l#kama i sve vanjske otoke kojima je posve okr#žila i nadzirala prostor koji je dobila :& -%rvatska je dobila podvelebitski dio obale od "akraca do #'a rmanje i obalni pojas od Omi'a do :#brovnika s l#kama Detkovi i Br#ž/ te otoci PB/ "RJ/ &=R + PA8> taj je pojas nazvan PRVA ZONA :' RI/SKI U7OVOR -njime se :& obvezala da na svom obalnom pojas# i # zale# ne9e +o#izai VOJNE OBJEKTE ni #r@ai RATNU /ORNARI*U 0osim policijske i $inancijske sl#žbe aj je +oja! nazvan DRU7A ZONA podr#)je od :RB O do linije podjele interesni% s$era s jema)kom zvalo se @RI O 3' RI/SKI U7OVOR -njime s# ,vreni +o"ii8$i o#no!i #vij, ze%a"ja-+talija je pre#zela 25-(odi'nje jamstvo za politi)k# neovisnost i teritorijaln# cjelovitost 6raljevine &rvatske 0tako se &rvatska naziva # #(ovor# à:& pre#zima obvez# da ne !$"a+a %e,naor#ne !+oraz,%e # protivnosti s tom obvezom. -:& se obavez#je da e se $ori!ii i!$,!vi%a a"ijan!$e voj!$e pri #stroj# i ob#ci svoje vojske 0time je :& stavljena pod nek# vrst# za'tite +talije •
(ranica prema >rnoj Bori je dodatno #reena #(ovorm od 2.1;.1941.
-te #(ovore Paveli raskida odma% po kapit#laciji +talije 0i nare#je #voenje %rvatske #prave na podr#)jima za%vaenim Rimskim #(ovorima/ ali &itler osniva PODRUČJE OPERATIVNE ZONE JADRANSKO PRI/ORJE-# nje(a #vr'tava +str#/ Rijek#/ 7#'ak/ "akar/ 6rk 0drži adar i Aastovo. Ostalo je prep#'teno :&
OBLIK VLADAVINE I SREDIŠNJE INSTITU*IJE VLASTI à:&
nema nikakav #stav niti jedinstveni akt o svom #stroj#/ ve sk#p temeljni% propisa #sta'ko( pokreta i zakona ili dr#(i% akata koje je donosio POBA=+6 str#)njaci smatraj# da ND. i%a ,!av , /ATERIJALNO/ S/ISLU :& po)iva na @O@A+@ROD 77@=/ koncentracija sve državne vlasti je # jednoj osobi koja nije od(ovorna nikome/ država ima Firo$, na#"e@no!/ zadire # privatn# s$er# (raana. -jedina dop#'tena politi)ka or(anizacija bila je #sta'ka or(anizacija 0ostalo zabranjeno P=A+I je oje#injavao !v, v"a! i donosio bitne odl#ke o #n#tarnjoj i vanjskoj politici/ postavljao sve visoke d#žnosnike i bio vr%ovni zapovjednik vojske.
VLADA ND. -na )el# PaveliL#sta'ki prvaci 0ministri àpo(lavnik imen#je i smjenj#jej predsjednika vlade i sve ministre Osnovana je akonskom odredbom o državnoj vladi 24.!.1941. 117
à!je#iFe
je na$ra$o i"o , Banjoj L,-i 0na(la'avanje #klj#)enosti "+& # %rvatski korp#s
SABOR ND. akonskom odredbom o &rvatskom državnom saob#r 01942. donio po(lavnik àI/ENOVANO a ne izabrano tijelo 0)ine (a zast#pnici &rvatsko( sabora 191,./ zast#pnici izabrani na sk#p'tinskim izborima 193,. i osniva)i i doživotni )lanovi Blavno( odbora biv'e &rvatske selja)ke stranke/ )lanovi =ijea biv'e &rvatske stranke prava/ #sta'ki do(lavnici/ po(lavni pobo)nici/ povjerenici Blavno( #sta'ko( stana te dva predstavnika njema)ke narodnosne sk#pine
sabor po)inje rad 1942/ i tada pri%vaa za$"j,8a$ o niFavo!i !vi) #r@ano+ravni) a$aa #one!eni) o# &'&:'&&' 0prvoprosina)ki akt/ do 1;.4.1941. koji s# se ticali %rvatsko( naroda i nje(ove samobitnosti/ a priznati s# svi :RH=+ J++ od #spostave :& Rimskim #(ovorima se &rvatska naziva 6RA8=+ &R=@76 0po do(ovor# Pavelia i (ro$a >iana talijansko( ministra vanjski% poslova. Do(#nost da :& b#de kraljevina proizlazi iz akonske odredbe o kr#ni vonimirovoj # kojoj se navodi da s#verenitet :& predstavlja kr#na kralja vonimira. :& se raspada nakon vojni% #spje%a saveznika i nadiranja partizana/ na kraj# rata s# se pojavili ne#spje'ni pok#'aji spa'avanja :& n#enjem prijelaza na stran# saveznika/ postojanje :& okon)ano je !.5.1945. kada je paveli nap#stio a(reb i oti'ao # a#strij#. OR7ANIZA*IJA UPRAVE 7@6 =A7@ PR+D @J+ "O=+76+ 7@RO8-#prava djel#je # 6O@++@@. Osnovane s# velike HP kao jedinice :RH= PR= àna )el# =A+6+ HP+/ imen#je i% po(lavnik ààà++D6-BR: BR"-neposredno podreen vladi :& =A+6 HP-+D +& 22 àdijele se na 6O@Ràa kotari na OPI+ 0takva or(anizacija je #vedena na podr#)je cijele :& -na podr#)j# "+&/ ž#pe s# $ormirane tako da prekora)e prija'nje (ranice. azvane s# po povijesnim imenima iz rano( razdoblja %rvatske državnosti ili srednje( vijeka. -izbje(n#ti s# povijesni nazivi vei% cjelina ànakn kapit#lacije +talije 1943. takva je podjela #vedena i na obalno podr#)je @emeljem NAREDBE O UTVRHIVANJU RASNE PRIPADNOSTI DR6AVNI. I SA/OUPRAVNI. SLU6BENIKA I VRŠITELJA AKADE/SKI. ZNANJA àsve osobe # navedenim položajima s# morale dati izjav# o &rasnom porije%lu rasnom porijekl# bra)no( dr#(a àte prijave s# kasnije $onro"ira"e vlasti :&
SUDSTVO I PRAVO :& je pre#zela zate)ene j#(oslavenske propise i propise iz prija'nji% razdoblja #z pojmovne i stilisti)ke izmjene. na snazi je ostao OB/ minimalno izmjenjena pravila o (raanskom post#pk# 1941. 6+@O 8=O "+A8H+@=O-omražena instit#cija iskori'tava narod 6O PR=O -manje izmjene 6azneno( zakonika 1929 àpoo'trenje kazni za djela protiv države/ #kin#ta zastara za kaznena djela protiv sl#žbene d#žnosti R:O PR=O -zasniva se na temeljima njema)ko( i talijansko( zakonodavstva àna)elo o s#kladnoj s#radnji 6P+@A + R:-zabrana radni)ki% sindikata i 'trajk
Za$on!$a o#re#a o !a8,vanj, )rva!$e i%ovine
118
ànjome
s# poni'teni pravni poslovi izvan odreene vrijednosti koje s# 2 mjeseca prije pro(la'enja :& sklopili H+:O=+ me#sobno ili s treim osobama/ a svi takvi poslovi sklopljeni 6O pro(la'enja :& trebali s# biti podneseni na odobrenje vlastima.
RASNI ZAKONI-po #zor# na Zrnber'ke zakone iz 1935 0#smjereni protiv židova i roma 6O76 O:R:" O :RH=A87@=EEEE • à(raani :& s# biti ;;#r@avni +ri+a#ni-i;;àna nji% se pr#ža ;;zaFia;; :& iiiiiiiiiii ;;#r@av"jani;;àoni imaj# politi)ka prava :RH=A8+ nis# mo(li biti nearijci i oni arijci koji s# radili protiv oslobodila)ki% težnji %rvatsko( naroda. •
•
•
•
•
6O76 O:R:" O R7O8 PR+P:O7@+ àpropis#je kriterije za otvrivanje arij!$o( +orije$"a i kriterije po kojima se neke osobe smatraj# židovima ili ROD+D 6O76 O:R:" O @+@+ R+876 6R=+ + J7@+ &R=@76OB RO: àzabranjeni "R6O=+ arijaca sa Hidovima i dr#(im nearijcima àzabranjeni +="RJ+ 7POA+ O:O7+ nearijske osobe s arijskom ženskom osobom-@=OR76 6 6O76 O:R:" O @+@+ RO: + R+876 6A@R &R=@76OB RO: àzabranj#je židovima s#djelovanje # !+or!$o% $,",rno% i #r,Fveno% život# 6O76 O:R:" O PO:RH=8 +D@6 H+:O= + H+:=76+& PO:I àomo(#ila $onfi!$a-ij, židovske imovine " 6: 0i dr#(i propisi se odnose na izvla'tenje privatne imovine # korist države koja nije imala ozbiljniji% sredstava 6O76 O:R:" O PR+8A 7 8: =8R :RB
àdero(irala je prija'nje propise i o"a$Fa"a ;;+rovjeravanje;; Sra . %ienja židova/ roma i srba 0i %rvata koji s# protivnici režima i otpremanje # lo(ore zapo)inj# 1941. +8D>+ s# imali poseban položaj i bili s# iz#zetii od primjene zna)ajno( dijela zakonodavstva :&
SUDSTVO U NEZAVISNOJ DR6AVI .RVATSKOJ -:& pre#zela j#(oslavenski s#stav-#z promjene naziva i teritorijalne nadležnosti 1. 6O@R76+ 0pri nekim osnovani 'erijatski s#dovi kao posebna odjeljenja 2. 7:"+ 7@OA 3. "76+ 7@OA 4. 7@OA 7:DOR+> # a(reb# i 7arajev# àtrebao
je biti #kin#t 7tol sedmorice # a(reb# i =r%ovni s#d # 7arajev# àtrebao biti osnovan =R&O=+ 7: "8O8 A>+ 0(eopoliti)ko sredi'te/ kasacijska nadležnost za cijel# :&-do to(a nikad nee doi 1941. se osnivaj# IZVANREDNI SUDOVI Q zami'ljeni kao privremena mjera às#ce ti% s#dova imen#je +=R =A7@ akonskom odredbom za obran# naroda i države @=RS 8 AOJ+ =A+:8 àopisan je kao povreda )asti i životni% interesa %rvatsko( naroda ili #(roavanje opstanka :& ili državne vlasti-jedina propisana kazna je 7DR@E taj propis omo(##j#e arbitrarno s#enje koje se odvija # &+@OD post#pk# pred +=R:+D RO:+D 7:OD )ija 3 )lana postavlja D++7@R PR=O7S. vedeno je na)elo RETROAKTIVNOSTI # kaznenom prav# àprijeki s#d je mo(ao s#diti i NN#natra(NN/ na cijelom podr#)j# :&
VELIKI IZVANREDNI NARODNI SUDOVI 119
-s#de # 5-)lanim vijeima 0najmanje 2 vijenika s# pro$esionalni s#ci vi'i% s#dova àoni na inicijativ# ministra pravos#a razmatraj# pres#de izvanredno( narodno( s#da/ prijeko( i pokretno( prijeko( s#da àO7O= :I-sprije)iti #)estalije dono'enje oslobaaj#i% pres#da koje s# jedina alternativa smrtnoj kazni.
IZ7RADNJA ?EDERALNE JU7OSLAVIJE POLITIČKI OKVIR 6OD+7@+J6 PR@+8 8BO7A=+8 K 0 PJ nakon prve #nitaristi)ke #smjerenosti rea(ira na velikosrpski %e(emonizam i #jedno proslije#je stav 6om#nisti)ke internacionale o potrebi RAZBIJANJA j,(o!"aven!$e #r@ave $ao U/JETNE vorenvine. àtaj pro(ram R"+88 se s vremenom mijenja # pro(rem iz(radnje 6OD+7@+J6 ?:R>+8 -# tom d#%# osnovane 6P &rvatske 193. i 6P 7lovenije 0planirano i 6P Dakedonije ta malobrojna sk#pina po)inje #spostavljati i *IVILNA TIJELA VLASTIN+RO)NOOS0O*O)I0+Č( O)*OR( NOO -or(anizirani s# na opinskoj i kotarskoj razini ànji%ova str#kt#ra je osnovana na na8e", je#in!va v"a!i
potakn#ti vojnim #spjesima i 'irenj# mreže narodnooslobodila)ki% odobra/ 6P8 odl#)#je osnovati ZAJEDNIČKO POLITIČKO PREDSTAVNIČKO TIJELO j,(o!"aven!$i) ze%a"ja . :<' i :1' &&' &>:. na PR=OD zasjedanj# # BI.A5U osnovano je ANTI?AŠISTIŠKO VIJE5E NARODNO7 OSLOBOHENJA JU7OSLAVIJE 0AVNOJ4 ànakon to(a s# konstit#irana i DA876 anti$a'isti)ka vijea/ me# kojima i
ZA.VNO.2Ze%a"j!$o anifaFi!i8$o vije9e naro#no( o!"ooenja .rva!$e 1944. je za +re#!je#ni$a j,(o!"aven!$e v"a#e imenovan IVAN ŠUBAŠI5/ koji je kroz 2 sporaz#ma s @itom=O876 0predsjednikom acionalno( komiteta narodno( osloboenja 8#(oslavije 6O8-svojevrsne =A:/ #spostavio zajedni)k# provizorn# vlad# tito-'#ba'i.
NARODNOOSLOBODILAČKI ODBORI àpojavili
se tijekom &>&. kao +o#rF$a +arizan!$i% je#ini-a%a/ ali i kao politi)ki or(ani vlasti koji s# $#nkcionirali kao zamjena za raspadn#ta lokalna tijela vlasti -izborna tijela 0izabrani pod #tjecajem kom#nisti)ki% str#kt#ra 77@O8 7 O: PLENU/A dele(ata odreene teritorijalne jedinice U6E7 ODBORA koji bira plen#m
OR7ANIZA*IJA I N ADLE6NOST OO-a-zasnovana na na)el# JEDINSTVA VLASTI/ oni s# donosili ope normativne akte/ a imali s# i àizvrFn, $#nkcij# à!,#!$, $#nkcij# -osnivaj# seoske straže/ (one neprijatelje/ vr'e kon$iskacij# materijalni% dobara narodni% neprijatelja/ osi(#ravaj# is%ran# stanovni'tva/ s#de za kaznena djela/ provode sankcijeK U!+o!av"jeni !, , veri$a"no% i )ijerar)ij!$o% niz, $ao2!eo!$i o+9in!$i i $oar!$i R6O=O:+ +D Vr)ovni Fa 0tj.stožer narodnooslobodila)ke vojske i partizanski% odreda 8#(oslavije. à# velja)i &>: =r%ovni 'tab donosi ?OČANSKE PROPISE -njima s# #reeni #stroj/ nadležnost i djelovanje OO-a &rvatskoj je 1941. donesen O7@ROH+76+ PR=+A+6 sli)no( sadržaja.
120
-osnivanjem =O8-a/ mreža OO-a se stabilizirala à=O8 i zemaljska vijea pre#zimaj# r#kovoenje OO-ima s PROČELNI*I/A na )el# specijalizirani% odjela
ANTI?AŠISTIČKO VIJE5E NARODNO7 OSLOBOHENJA JU7OSLAVIJE *enra"ni $o%ie KPJ i Vr)ovni Fa daj# inicijativ# za sazivanje 1. zasjedanja nti$a'isti)ko( vijea narodno( osloboenja 8#(oslavije :<'&&'&>&. # Bi)a9, à"OBàpotrebe osnivanja politi)ko( r#kovodstva koje bi # cijeloj zemlji r#kovodilo civilne poslove. PO=+*najistakn#tiji vojni i politi)ki d#žnosnici/ poziva i% vr%ovni komandant 8osip "roz @ito. bo( rata nis# do'li predstavnici Dakedonije i 7lovenije 0al se smatra da =O8 predstavlja sve narode 8#(e
&' za!je#anje AVNOJ2a :<'&&'&>&' , Bi)a9, ReBolu9ija o osni$anju AV"OJ&a àtim aktom je #tvreno da je osnovni -i"j =O8-a o!"ooenje zemlje i p#na !"oo#a i ravno+ravno! naroda # jedinstvenoj zajednici ReBolu9ija o or(aniBa9iji AV"OJ&a à#tvreno je da se =O8 sastoji od PLENU/A IZVRŠNO7 ODBORA 0s predsjednikom i 3 potpredsjednika àzbo( ratni% okolnosti IZVRŠNI ODBOR pre#zima nadležnosti Plen#ma izme# zasjedanja/ s time da sve nje(ove odl#ke naknadno potvrdi PADDD -+=R+ O:"OR po)inje osnivati specijalizirane odsjeke-pretvara se # =A: *ro(las narodima Ju(osla$ije -=O8 se obraa svakom narod# i poti)e osnivanje zemaljski% anti$a'isti)ki% vijea :' à za! je#anjeor(anizacija/ AVNOJ2a :' &&#spjesi/ '&>3' ,potreba JAJ*U za me#narodnom a$irmacijom oja)ana vojni -dele(acije za to zasjedanje izabrala s# DA876 @+?. =+8I • donesena je D+K-ARACIJA-# kojoj s# izložena osnovna na)ela #stroja novo( poretka sadržana # 3 odl#ke temeljno( zna)enja # proces# razvoja $ederalno( #reenja j#(oslavenske države. 1. o#",$a-=O8 pro(la'en vr)ovni% za$ono#avni% i izvrFni% +re#!avni8$i% ije"o% kao privremeni or(an NN=R&O= RO: =A7@+NN # 8#(oslaviji =R+8D R@. -istom odl#kom o!novan NA*IONALNI KO/ITET OSLOBOHENJA JU7OSLAVIJE kao privremeno tijelo s obilježjima =A:. 06O8 Predsjedni'tvo =O8-a je ovla'teno da izme# zasjedanja =O8-a pre#zme nadležnosti PAD 0njem# je bilo i od(ovorno -# te nadležnosti spada i imenovanje 6O8-a 6O8 8 O:BO=OR PAD + PR:78:+@= 2. o#",$av"a#i , izje("iF, ODUZETA SVA PRAVA za$onie v"a#e àzabranjen povratak # zemlj# kralj# Petr# ++. dok j#(oslavenski narodi nakon rata ne rijeFe +ianje o"i$a v"a#avine 3. o#",$a2iz(ra#nja J,(o!"avije na ?EDERATIVNO/ +rin-i+,/ polazi od na)ela prava naroda na SA/OOPREDJELJENJE/ #klj#)#j#i pravo na -o#-je+"jenje -ili ,je#injenje s dr#(im narodima. àta odl#ka #tvr#je da narodi 8#(oslavije nis# priznali R76OD:O7@ zemlje i da s# borbom izrazili želj# da ostan# # j#(oslavenskoj zajednici.
121
àradi
osi(#ranja s#verenosti naroda 8#(oslavije i onemo(#avanja bilo koje( %e(emonizirma J,(o!"avija 9e !e iz(ra#ii na ?EDERATIVNO/ na8e", koje e osi(#rati ravnopravnost 7rba/ &rvata/ 7lovenaca/ Dakedonaca/ >rno(oraca/ odnosno RO: 7rbije/ &rvatske/ 7lovenije/ Dakedonije^ >rne Bore i "osne i &erce(ovine. ànavodi da s# ve osnovana predstavni)ka tijela za 7rbij#/ &rvatsk#/ 7lovenij#/ >rn# Bor# i "ok#/ 7andžak/ Dakedonij#. ànavodi da je AVNOJ vr)ovno za$ono#avno i izvrFno +re#!avni8$o ije"o naroda 8#(oslavije i predstavnik 7=R+@@ naroda 8#(oslavije kao cjeline àna-iona"ni% %anjina%a s# zajam)ena sva nacionalna prava -tom odl#kom je $ederalno #reenje pro(la'eno bitnim i trajnim obilježjem novo( #stavno( poretka. à#tvr#je se $on!i,ivni) naro#a i fe#era"ni) je#ini-a 0Lvi'enacionalna "+& àne #re#j# se me#rep#bli)ke (ranice a 2. zasjedanj# s# +ovrene o#",$e ZAVNO.2a i sli)na odl#ka 7lovensko( OO-a o priklj#)enj# dijela +stre 7loveniji/ o prilj#)enj# +stre/ Rijeke/ adra i dr#(i% dijelova slobodnoj &rvatskoj 0to nije imalo me#narodnopravne posljedice na dr#(om zasjedanj# je #spostavljena !r,$,ra fe#era"ne v"a!i -podijeljeni s#verenitet s teži'tem na saveznoj vlasti koja ima NNkrovn#NN ali i prevladavaj## nadležnost koja nije jasno de$iniranaàj#(oslavenska $ederacija je (raena ;;ODOZ7O;;-prevlast sredi'ta àprevlasti sredi'ta pridonosi i paralelna NNpartijskaNN linija zapovjedanja-sve odl#ke se donose # tijelima 6P i potom prenose na državna tijela # kojima odl#)#j## #lo(# imaj# JAO=+ te stranke. à7PO7@=A8 8 provizorni državnopravni poredak ?:RAOB karaktera i RP"A+676OB 7@RO8 položaj kralja nadležnostima =O8-a je o!"a"jen ali instit#cija kralja i monar%ije NIJE UKINUTA. •
ZE/ALJSKO ANTI?AŠISTIČKO VIJE5E NARODNO7 OSLOBOHENJA .RVATSKE @emeljem na)ela prava naroda na !a%oo#reenje-$ormiranje #stavno( poretka trebaj# potvrditi i predstavni)ka tijela RO: odnosno 8:++> koja s# (a )inila. àto je #(lavnom bilo provedeno prije 2. zasjedanja =O8-a +nicijativni odbor za osnivanje emaljsko( anti$a'isti)ko( vijea narodno( osloboenja &rvatske osnovan je 1.3.1943. # Ponorima kraj 6orenice. ♥
ZAVNO. je o!novan na & ' za!je#anj, , Oo8-, &3'i &>'<'&>3'
ZASJEDANJA ZAVNO.-a I' &3'i &>'<'&>3' OTOČA* àPro("a! narodima &rvatskeàobjavlj#je osnivanje =O&-a i nje(ove ciljeve àPo!"ovni$ o rad# OO-a àP"ivi8$a rezo",-ija-(ovori o +ovije!i %rvatsko( naroda/ @e"ji za !"oo#o%/ politici pret%odni% režima i potrebi povezivanja osloboeni% i neosloboeni% krajeva/ o n#žnosti borbe za povratak oteti% podr#)ja te o ravno+ravno!i )rvaa i !ra' •
IZ/EHU PRVO7 I DRU7O7 ZASJEDANJA ZAVNO.2a ànje(ov IzvrFni o#or :C''&>3'#ono!i O#",$, o +ri$"j,8enj, .rva!$oj I!re Rije$e Za#ra i o!a"i) +o Ia"iji an$eirani) $rajeva -tom odl#kom temeljem na)ela na 7DOO:RS8 naroda/ pro(la'eni ni'tavni svi akti koje s# predratne j#(oslavenske vlade i Paveli sklopili s +talijom/ a talijanskoj nacionalnoj manjini je zajam)ena 0k#lt#rna a#tonomija. àto zna)i 6A8J+=8 &R=@76OB RO: +7@R+ # %rvatski pol. korp#s 122
II'
&:'2&'&C'&>3' , P"aF$o% -kooptirano << novi) 8"anova 0&77ovci/ 7amostalna demokratska stranka àPravi"ni$ o ,n,arnjoj or(aniza-iji -temeljem nje(a PLENU/ ira IzvrFni o#or s predsjednikom / trojicom potpredsjednika i 11 )lanova -redovite poslove vodi TAJNIŠTVO-tajnik i 5 )lanova 0# stvarnosti ?6@+J VLADA
III'
'2''&>>' , To+,!$o% à=O& se konstit#irao kao no!i"a- !,vereniea naro#a i ##r@ave .rva!$e kao ravnopravne $ederalne jedinice :emokratske ?ederativne 8#(oslavije àtemelji se na 3 "+@ 6@.
1. Prvo% o#",$o% je #tvreno da s# j#(oslavenski narodi kroz bort# protiv ok#patora stekli i ;;+ravo na !a%oo#reenje ,$"j,8,j,9i i +ravo na o#-je+"jenje i ,je#injenje ! #r,(i% naro#i%a;; à#tvr#je da =O& kao NNpredstavnik državno( i narodno( s#vereniteta i kao najvi'i or(an državne vlasti $ederalne države &rvatske # sastav# :emokratske $ederativne 8#(oslavije/ o#orava KONSTITUIRANJE D?J na na)elima koje je #tvrdilo 2. zasjedanje =O8- @om odl#kom je konstit#irana $ederalna &rvatska # sklop# $ederalne 8#(oslavije te na(la'ena svijest o državnopravnoj posebnosti &rvatske i važnosti prava naroda na samoodreenje i odcjepljenje. 2. Dr,(o% o#",$o% se ZAVNO. $on!i,ira , PRAVI DR6AVNI SABOR &R=@76 i predstavnika s#vereniteta države i naroda &rvatske kao $ederalne jedinice # :emokratskoj ?ederativnoj 8#(oslaviji. -PLENU/ ZAVNO.2a je +ro("aFen vr)ovni% +re#!avni8$i% za$ono#avni% i izvrFni% ije"o% .rva!$e' àizme# zasjedanja (a zamjenj#je PREDSJEDNIŠTVO/ koje zajedno s TAJNIŠTVO/ djel#je kao VLADA. 3. Tre9o% o#",$o% je done'ena De$"ara-ija o o!novni% +ravi%a naro#a i (raana #e%o$ra!$e .rva!$e ànjome je na(la'ena jednakopravnost i ravnopravno( (raana bez obzira na narodnost/ ras#/ vjerosipovjest-jam)e se nacionalna prava nacionalnim manjinama i na(la'ava da s# &rvati i srbi # &rvatskoj politi)ki ravnopravni narodi.
IV'
pri zavr'etk# rata 1945. # 7plit# se sastalo -PR:78:+@=O =O&-a-i donosi odl#k# o osnivanj# Naro#ne v"a#e .rva!$e koje Q imen#je je PR:78:+@=O/ vlada m# je i od(ovorna. à)ine je +re#!je#ni$ 0"akari/ 2 potpredsjednika i 11 )lanova.
:>'2:'1'&>' , Za(re, -=O& se preimenovao # arodni sabor &rvatske àtime se želio na(lasiti nje(ov povijesni kontin#itet.
SPORAZU/ TITO2ŠUBAŠI5 1943. na sastank# voa 7:/ 777R i B" # Te)eran,/ zaklj#)eno je da je potrebno dati p#n# vojn# podr'k# partizanima # 8#(oslaviji. à:raža Di%ajlovi je bio ministar # vladi Petra ++. Q "ritanci s# pov#kli vojn# misij# i dostav# pomoi Di%ajlovi# ànakon to(a/ Petar ++. razrje'#je predsjednika vlade i vlad# povjerava Ivan, Š,aFi9,. #ba'i st#pa # kontakt s Jo!i+o% Brozo% TITO/.
TITO i Š,aFi9 !, za$"j,8i"i : !+oraz,%a* &' na VISU &<'<'&>>'
123
-#ba'i se obvezao da # novoj vladi ne9e ii o!oa $oje !, !e $o%+ro%iira"e , ori +roiv +arizan!$o( +o$rea àda e nova vlada +r,@ii #i+"o%a!$, i #r,(, +o%o9 +arizan!$o% +o$re, i dr#(im sna(ama # borbi protiv ok#patora/ da e pomoi # +re)rani !anovniFva , J,(o!"aviji .
nova vlada se obvezala priznati demokratko i $ederativno #reenje državne zajednice i =O8 + 6O8 kao privremen# #prav# zemlje -dati +o#rF$, partizanskom pokret# -os#diti kolaboracioniste. NKOJ !e ovezao #a ne9e +o$reai +ianje KRALJA i %onar)ije jer e pitanje državno( #reenja biti rije'eno nakon oslobaanja zemlje -takoer 6O8 se obvezao da e javno ojavii !,ra#nj, sa #b
:' , BEO7RADU &'&&'&>> àvojni #spjesi partizansko( pokreta-drže "eo(rad i 7rbij#- povoljno za @ita. -odl#)eno je da e J,(o!"avija za#r@ai %e,naro#no+ravni $onin,ie-# me#narodnim odnosima e se predstavljati # svom NNstarom oblik#NN- KRALJEVINA 0dok slobodnom odl#kom naroda ne dobije svoj kona)ni oblik vladavine do takve odl#ke RO:/ kralj nee #laziti # zemlj#-poslove nje(ove nadležnosti e • obavljati KRALJEVSKO NA/JESNIŠTVO àtrebalo je biti o!novano a$o% $ra"ja 0#z pret%odni sporaz#m predsjednika 6O8 @+@ i predsjednika kraljevske vlade "+I KRALJEVSKO NA/JESNIŠTVO je trebalo položiti prise(# kralj#/ a b#d#a jedinstvena vlada RO:. ànova vlada je trebala imati : re!ora 0me# kojima po jedan ministar bez port$elja za svak# od ! $ederalni% jedinica ANEKS BEO7RADSKO/ SPORAZU/U -zajam)eno je slobodno djelovanje (raanskim politi)kim strankama i pojedincima koji ni!, !,raiva"i ! o$,+aoro% i nji%ovo pravo na vlastite liste na izborima za #stavotvorn# sk#p'tin#. àdo zavr'etka rada stavotvorne sk#p'tine e vlast obna'ati =O8 KRALJEVSKO NA/JESNIŠTVO I PRIVRE/ENA VLADA U JU7OSLAVIJI 2. sporaz#mom tito-'#ba'i je #strojena privremena or(anizacija vlasti koj# je do #stavotvorne sk#p'tine trbalo )initi* =O8 + nje(ovo predsjedni'tvo 6raljevsko namjesni'tvo "#d#a privremena vlada -tako je #spostavljena provizorna or(anizacija vlasti i okon)ano :=O87@=O vlasti
KRALJEVSKO NA/JESNIŠTVO -$ormirao (a $ra"j 2.3.&>. nakon pritiska saveznika ànakon 'to s# kraljevska vlada i 6O8 predali ostavke/ 6raljevsko namjesni'tvo na prijedlo( Predsjedni'tva =O8-a +ovjerava %an#a za !a!av nove v"a#e TITU. -vlada ima sl#žbeni naziv *RIVR+M+"A V-ADA Demo%rats%e 0ederati$ne Ju(osla$ije. PRAVNA OSNOVA na%je!niFva-"eo(radski sporaz#m @ito #ba'i 0bitno se razlik#je od amjesni'tva iz #stava 1931 NADLE6NOST NA/JESNIŠTVA -#ska nadležnost àna prijedlo( ministra vanjski% poslova 0#z s#(lasnost predsjednika vlade-postavlja 'e$ove diplomatski% i dr#(i% predstavni'tava # inozemstv#/ prima akreditivna pisma 'e$ova strani% diplomatski% misija.
124
D zakonodavne ovlasti/ ni pravo davanja D7@+8 + POD+AO=8 0avnoj to ima/ on je teži'te vlasti
PRIVRE/ENA VLADA -1945. $ormirana à2, ministara 023 iz zemlje/ 5 iz emi(racije----'#ba'i ministar vanjski% poslova 0#brzo se povla)i/ tito ministar obrane. ànova vlada daje poticaj za $ormiranje vlada $ederalni% jedinica à$omirane s# do svibnja 1945. -dobivanjem jedinstvene Privremene vlade j#(oslavenske vlasti s# dobile me#narodno priznanje. @H+@ =A7@+ bilo je # tijelima # kojima je prevlast imala 6OD+7@+J6 PR@+8. SUDSTVO I PRAVO @eži se razviti novo #reenje # sklad# s ideolo'kim #smjerenjem 6P8. Po)eci s#dske $#nkcije javljaj# se 1941. # oblik# ;;naro#no( !,enja;; às#di sk#pina/ povodi se na masovnom zbor# pod r#kovodstvom vojno( ili politi)ko( komandanta/ na osnovi narodno( s%vaanja prava-pres#da se odma% izvr'ava/ #(lavnom +roiv NARODNI. NEPRIJATELJA. -?o)anskim propisima i dr#(im aktima vr%ovno( 'taba s#di se pripadnicima or#žani% sna(a i razli)itim katero(ijama neprijatelja
Ure#a o vojni% !,#ovi%a &>>' àvi'est#panjsko s#dstvo #strojeno na je#in!ven n)ain -s#enje se odbija na osnovi materijala koje( je prik#pila obavje'tajna sl#žba OSTRO6INSKI PRAVILNIK &>&.-primjenj#je se na 6ord#n# -#re#je !,#ovanje +re# NOO2i%a/ i predvia vi'est#panjsko s#dovanje 1943. =O& donosi #p#te o or(aniziranj# s#dova OO-a i post#pk# pred njima. àpredvieno osnivanje opinski%/ kotarski%i oblasni% s#dova OO-a -o+,@a je o#vojena o# SUHENJA Q %o(,9no! 6ALBE viFe% !,#, àbranitelj 0# 6 stvarima i parni)ni p#nomonici s# bili d#žni zast#pati interes stranaka/ ako nis# bili # s#protnosti s interesima narodnooslobodila)ke borbe. -'ranitelji nis# mo(li biti osobe za koje je odl#kom vlasti #tvreno da s# se o(rije'ili o interese O"-a.
&>>' !,#ovi !, $on!i,irani $ao !a%o!a"na i je"a o#vojena o# NOO2a2%je!ni222 $oar!$i222o$r,@nivr)ovni !,# ZAVNO.2a $ao Ze%a"j!$i !,# .rva!$e' -s#ci nis# mo(li bit )lanovi OO-a 1944. #kin#to 8=O "+A8H+@=O-nes#vremena i 'tetna instit#cija-nadležnost pre#zimaj# s#dovi-odl#kom Predsjedni'tva =O8-a
Na$on #r,(o( za!je#anja AVNOJ2a razvija !e za$on!$o +ravo $oje !e #ije"i na SAVEZNO i ?EDERALNO $oje #ono!e fe#era"ne je#ini-e za !voja +o#r,8ja' __obrazovani pravnici sve vi'e koriste pravila pravno( s#stava 6raljevine 8#(oslavije koja s# oni dobro poznavaliEE àPre#!je#niFvo AVNOJ2a #ono!i 3':'&>' Odl#k# o #kidanj# i nevažnosti svi% pravni% propisa donijeti% po ok#pat#r# i nje(ovim poma(a)ima za vrijeme ok#pacije i o #kidanj# pravni% propisa oji s# bili na snazi # )as# neprijateljske ok#pacije. àpro(la'eni =HI+D svi propisi koje s# donijele o$,+aor!$e !na(e i nji%ovi poma(a)i/ i oni koji s# bili na snazi #o <'>'&>&./ a , !,+rono!i !, ! !e8evina%a NOB2a i novi% +ro+i!i%a' priznat pravni kontin#itet sa starim poretkom 125
nakon konstit#cije nove vlasti donosi se ZAKON o neva@no!i +ravni) +ro+i!a #one!eni) +rije <' ravnja &>&' i za vrije%e ne+rijae"j!$e o$,+a-ije à&><. donesen -tim zakonom pravni propisi za vrijeme ok#pacije pro(la'eni NEPOSTOJE5I/A -a pravni propisi doneseni do 113231 I/U,I-I *RAV"U S"AU IZNI/KA -sadržaj pojedini% predratni% propisa se mo(ao primjenjivati samo # oblik# +ravno( PRAVILA/ a ne pra$no( propisa/ i to pod =8@OD ako s# njime ob#%vaeni odnosi koji nis# #reeni novim propisom- PRAVNE PRAZNINE/ i ako nis# # s#protnosti s novim propisima i na)elima #stavno( poretka. time je zapravo cijeli !ari re@i% +ro("aFen NEVA6E5I/
126
JU7OSLAVIJA I .RVATSKA OD &>' DO &C' ?OR/ATIVNE ODREDNI*E POLITIČKO7 I PRAVNO7 SUSTAVA POLITIČKI OKVIR RAZVOJA OD &>' DO &C' 1945. j#(oslavenski kom#nisti +re,zi%aj, v"a! nakon pobjede # rat#. àna politi)koj sceni dominira 6P8 0 Naro#na frona 0dr#(e politi)ke stranke jo' nis# zabranjene ali s# mar(inalizirane -na izborima za stavotvorn# sk#p'tin# postavljena je samo lista arodne $ronte/ oni +oje,j, i #spostavljaj# kontrol# politi)ko( i dr#'tveno( života-eliminacija pl#ralizma 31.1.&><. donesen je USTAV ?e#eraivne Naro#ne Re+,"i$e J,(o!"avije. -donijela (a je stavotvorna sk#p'tina
VANJSKOPOLITIČKA NEOVISNOST I POLITIKA NESVRSTANOSTI 8#(oslavenska vanjska politika je bila snažno oslonjena na 777R i sovjetsk# kom#nisti)k# partij#. à194,. dolazi do 76O" sa 777R-om na UNUTARNJE/ +"an,-s#kob se odrazio # vid# razvijanja ideje SAMOU*RAV-JA"JA kao posebno( j#(oslavensko( p#ta prema socijalizm# i kom#nizm#. na VANJSKO/ plan#-mo(#nost vojne intervencije zemalja socijalisti)ke zajednica je dovela do +ri"i@avanja J,(o!"avije ZAPADNI/ !i"a%a. 0___nis# se ipak mo(li približiti @O-# zbo( zadržavanja kom#nisti)ke ideolo(ije____ à#
tim O6OAO7@+D/ 8#(oslavija razvija @RA politik# izme# @O pakta i =ar'avsko( pakta. -to je tzv. a$ivna %iro"j,iva $oe(zi!en-ija 0zajedno s a$ri)kim i indijskim zemljama àod polovine 5;-i% do 19!1. iz(ra#je se POKRET NESVRSTANI. 08B ima vodei položaj/ @+@O najistakn#tiji lider to( pokreta àna vanjskom plan# 8#(oslavija ipak nast#pa i kao promotor 7O>+8A+7@+J6OB #smjerenja/ ali je veza s 777R-om nar#'ena zbo( njeno( %e(emonisti)ko( nast#panjaopasnost za neovisni položaj 8#(oslavije.
DIKTATURA PROLETERIJATA I PARTIJSKA DR6AVA V"a#i%ir I"ji8 Lenjin/ osniva) prve kom#nisti)ke partije i sovjetske države i klj#)ni kom#nisti)ki teoreti)ar 0pravnik smatra da 7=6 :RH=/ P + najdemokratskija/ predstavljaDIKTATURU v"a#aj,9e KLASE. PO @OD/ socijalisti)ka država se temelji na #i$a,ri +ro"eerijaa-pa je to najdemokratskiji oblik vlasti
POJA/ DIKTATURE PROLETERIJATA -# %ar$!i!i8$oj teoriji àra#ni8$a klasa kao naj+o"a8eniji dio stanovni'tva nast#pa kao predstavnik ope( interesaàna revo",-ionaran na)in pre#zima i vr'i vlast # OP5E/ INTERESU. à8PR+8
se obra)#nava s klasnim i dr#(im neprijateljima p#tem države 0koj# vodi kom#nisti)ki pokret +rovo#i DIKTATURU-tako da ,$"j,8,je najFire naro#ne !"ojeve , +ro-e! o#",8ivanja . à@+D/
8#(oslaviji je ta ideja realizirana # represivnim oblicima. àlikvidacije neprijateljski% vojnika/ bez s#enja/ nastavlja se i 194. i 194,./ na pripadnicima politi)ke oporbe/ na #dar# je bila i 6atoli)ka crkva/ kao nosioca i oslonca oporbene djelatnosti.
127
a ideji diktat#re proleterijata i sovjetskom #zor# temeljilo se #spostavljanje modela vlasti koji se # literat#ri naziva PR@+876 :RH=.
PARTIJSKA DR6AVA -to zna)i da +o!oji PARALELIZA/ !rana8$i) i #r@avni) ije"a àzna)i da strana)ka st#rkt#ra # osnovi slijedi str#kt#r# državni% tijela -o#",$e se donose +76A8J+=O # +arij!$i) ije"i%a/ državna tijela s# samo bespo(ovorni prijenosni me%anizmi/ daj# ?ORD odl#kama pret%odno raspravljenim i donesenim # partijskim tijelima. -tako s# se donosile sve odl#ke ope( karaktera i imalo zna)ajnije pojedina)ne odl#keàtako 6P8 # potp#nosti kontrolira državni aparat na 7=+D R+D # 6P8 se odl#ke donose po na)el# D+MOKRATSKO C+"TRA-I/MA àto na)elo pretpostavlja da se o +ianji%a na8e"ne +riro#e najprije raspravlja na NI6I/ razina%aàna$on o(a VIŠE ije"o #ono!i o#",$e $oje !, !ro(o ovez,j,9e za ni@a ije"a i !ve 8"anove' # stvarnosti je na taj na)in onemo(#ena rasprava )ak i na #n#tarstrana)koj sceni♥ vi'e tijela s# ve # po)etk# rasprave de$inirala odl#ke koje s# niža tijela # pravil# pri%vaala #z manje izmjene.
KPJ2/ONOLITNI /E.ANIZA/ a taj na)in ,n,arnje raz"i$e , %iF"jenj, o!aj, !$rivene / 'to rez#ltira povremenim $riza%a koje s# rje'avane radikalnim 8i!$a%a. @a metoda po(od#je koncentraciji 'iroki% ovlasti pojedini% li)nosti i personalizaciji instit#cija. Vakon rata 6P8 mijenja ime # SKJ2Savez $o%,ni!a J,(o!"avije -osnovane s# i jedinice # svakoj od rep#blika-76&-no stro(o s# podreene sredi'njim tijelima
POLITBIRO KPJ je sredi'nje tijelo 6P8 i zad#(o najmonije tijelo # zemlji. 6arizma i 6#lt 8osipa "roza @ita je takoer snaan inte(rativni )inilac.
?EDERALIZA/ -složeni oblik državne zajednice àpostoje : o#vojena a"i $o%+"e%enarna !,vereniea 1. izvorni država )lanica 2. izve#eni s#verenitet savezne države à%e,naro#no+ravni s#bjektivitet # pravil# ima samo ?EDERA*IJA -PRAVNI TE/ELJ zajednice je 7@= -)lanovi zajednice s#* države )lanice i (raani. 8#(oslavenski $ederalizam se razvijao +o %o#e", SSSR-a/ po idejama A8+/ trebao je posl#žiti o8,vanj, J,(o!"avije kao zajedni)ke vi'enacionalne države. àAenjin rje'avanje to( problema # R#siji vidi # davanj# narodima PR=O 7DOO:RS8/ odcjepljenje i =A7@+@ :RH=. _____# stvarnosti/ Aenjin +o#r@ava ,niarn, #r@av, i protivi se $ederalnim partik#larizmima. Na-iona"no +ianje smatra !+ore#ni% pitanjem koje e #brzo ne!ai iz(radnjom me#narodno( kom#nisti)ko( poretka_________________________________
POLITIČKA POVEZNI*A vi'enacionalne $ederalne države-zajedni)ki klasni interes radnika voeni% kom#nisti)kom partijom. -pravo na odcjepljenje je s%vaano kao na)elna i teorijska kate(orija/ ne kao pravo koje bi se mo(lo realizirati. 1924. Aenjinov# koncepcij# pre#zima 6OD+7@+J6 PR@+8 8BO7A=+8. 1919. je osnovan 6P8/ do 1924. pro(ram m# po)iva na ideji centralisti)ke i #nitarne države/ a 1924. pre#zimaj# stav o postojanj# vi'e nacija koje se nalaze pod velikosrpskom %e(emonijomàpri%vaa se potreba razbijanja j#(oslavenske države i stvaranje neovisni%
128
država/ a potp#no rje'enje nacionalno( pitanja se vidi # stvaranj# balkanske $ederacije socijalisti)ki% rep#blika. dolaskom @+@ na vlast 6P8-a/ rje'enje se traži # okvirima postojee države koj# R=OA>+OR+D p#tem treba pretvoriti # ?:R>+8 s jamstvima nacionalne ravnopravnosti. -193. se osnivaj# 6P &rvatske i 7lovenije. 8#(oslavija se zami'lja kao fe#era-ja # kojoj bi narodi imali pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje-to bi bilo stvarno nepotrebno obzirom na klasni karakter vlasti i okr#ženje # kojem bi nacionalno pitanje postalo NEBITNO.
PRAVO NA OD*JEPLJENJE s%vaa se kao TEORIJSKA 6@BOR+8-njeno navoenje se iscrplj#je # tome da b#de idejno #pori'te # stvarnosti neraskidive $ederacije. às
vremenom ja)aj# prava i položaji rep#blika/ #stavnim amandmanima 19!./ 19!,. i 191. -k#lminacij# doseže # saveznom stav# 194. koji ima i kon$ederalna obilježja.
JEDINSTVO VLASTI KORIJENI , i#eja%a fran-,!$i) +ro!vjeie"j!$i) fi"ozofa &' !' àono je karakteristi)no obilježje %ar$!i!i8$o( s%vaanja države -inspirirano je isk#stvima PariF$e $o%,ne. àjedno od klj#)ni% mjesta Aenjinovi% operativni% zamisli o #pravljanj# države NAČELO JEDINSTVA VLASTI -vlast # državi je NEDJELJIVA i +ri+a#a NARODUkoji je vrFi ne+o!re#no ili pre%o s%upštine demo%rats%i iBa'rani# predsta$ni%a àprema tome/ # #stroj# državne vlasti ne +o!oje raz"i8ie vr!e 0(rane4 v"a!i / ve samo 8: =A7@ s razli)itim ?6>+8D0zakonodavna/ izvr'na/ s#dska/ koje obna'aj# raz"i8ia ije"a. -me# tijelima vlasti na#reeni položaj # odnos# prema dr#(im tijelima ima SKUPŠTINA 0#jedno obna'a i zakonodavn# $#nkcij# à8R/ je ona kao narodno predstavni'tvo naj"i@a naro#, kao nosioc# vlasti. politi)koj stvarnosti socijalisti)ki% zemalja dolazi do $on-enra-ije v"a!i , izvrFni% ije"i%a 0=A:+ zbo( to(a 'to s# po prirodi operativna tijela//////////// za razlik# od (lomazni% sk#p'tina à# stvarnosti izvr'na tijela #smjeravaj# sk#p'tin# 6oncentracijom vlasti # jednom dijel# državne str#kt#re 0sk#p'tini bio je oja)an prijenos PR@+876+& O:A6 odnosno partijsko PR=A88 i nadzor cijelo( državno( aparataodnosno dr#'tva. à)injenica da dolazi do koncentracije moi # vladi tome dodatno po(od#je. PO7A8:+> PR+D8 JA 8:+7@= =A7@+ 8ne(a-ija a,ono%no( +o"o@aja !,#!va' às#dstvo je s%vaeno kao ne'to posebniji dio jedinstveno( s#stava vlasti/ a s#ci kao posebnija vrsta državni% )inovnika. 7> +D8 o+9in!$a i re+,"i8$a !$,+Fina 0#(l na , (od #z mo(#nost reizbora. àto rez#ltira ovisno'# s#daca o sk#p'tinama Pretpostavka za imenovanje s#daca bila je +ri+a#no! KPJSKJàpo na)el# :DO6R@76OB >@RA+D to zna)i da je s#dac d#žan provoditi i na)elne zaklj#)ke donesene # tijelima 6P8 àpartijske às#dstvo
or(anizacije osnivale s# se i # s#dovima-ideolo'ka dimenzija je bilo SUBORDINIRANA (rana vlasti # $#nkciji ope politike.
sa$eBni USTAV"I SUD i repu'liE%i usta$ni sudo$i -predstavlja odst#panje od na)ela jedinstva vlasti 129
&<3. -nadzir# #stavnost zakona i zakonitosti podzakonski% akata ànadzor nad djelovanjem SKUPŠTINE koja donosi zakone 0stavljani s# izvan sna(e na kompromisan na)in KOLEKTIVNO VLASNIŠTVO I SA/OUPRAVLJANJE àosnovani
-ne(ativan odnos prema PR+=@OD vlasni'tv#-+76OR+@=8 )ovjeka i t#e( radaosnova politi)ke vlasti ot#ene od naroda Darksisti)ka teorija # proces# iz(radnje kom#nizma #o+,Fa O7RANIČENO +rivano v"a!niFvo-nad sredstvima potrebnim za život àne(irano +rivano v"a!niFvo na# !re#!vi%a ZA PROIZVODNJU. Ona s# trebala biti # vlasni'tv# zajednice Proizvodnj# re(#liraj# :RH=+ PAO=+ Q #skla#j# potrebe zajednice i mo(#nosti proizvodnje. :RH=O =A7+@=O J+ : -je #r@ava no!i"a- klasi)ni% vlasni)kopravni% ov"a!i na državnoj imovini à# njeno ime tom imovinom (ospodare od(ovaraj#a #r@avna ije"a 0a(encije i ministarstva
&>. po)inje stvaranje državne imovine od#zimanjem +o"jo+rivre#ni) ze%"jiFa &><. se 7@=A8-ve"i$i i %anji +rivre#ni +o(o#ni -na taj na)in je stvorena imovina # državnom vlasni'tv# predviena #stavom 194!. RADNIČKO SA/OUPRAVLJANJE -#vedeno &C. -,vo#i DRUŠTVENO v"a!niFvo . à#voenje radni)ko( samo#pravljanja vezano je za s#kob s +?OR"+ROOD 194,. 0777R se razvijao # smijer# birokratske svevlasti države ot#ene od radni)ke klase
6O A@R@+= 7O=8@76OD DO:A-iznosi se ideja R:+J6OB 7DOPR=A88-radnici s# trebali neposredno (ospodariti sredstvima za proizvodnj# i raspola(ati :O&O@6OD koji ostvare 0#mjesto da to kao do tad )ini država kao posrednik
àod
1949. se po)inj# osnivati RADNIČKI SAVJETI # tvornicama/ a 195;. je samo#pravljanje instit#cionalizirano na zakonskoj razini.
DRUŠTVENO VLASNIŠTVO je o#no! %e, LJUDI/A +ovo#o% STVARI' àsredstva za proizvodnj# i dr#(a sredstva dr#'tveno( rada i prirodna bo(atstva pripadaj# 7=6OD JA dr#'va i svim )lanovima zajedno/ ali da +@6O nema nad njima i!$"j,8iva i potp#na prava. RADNE OR7ANIZA*IJE imaj# pravo kori'tenja i raspola(anja sredstvima za proizvodnj#àizbor nji%ovi% )lanova vr'e ra#ni8$i !avjei 076 )lanovi -#(l. se odl#ke i na toj razini donose # or(anizacijama 76 osnovanim # samim pod#zeimaEE à
à
PO7A8:+> :R@=OB =A7+@= imovina je ;;!va8ija ni8ija;;EE neod(ovorno poslovanje/ neraciolalne investicije i potro'nja/ neprod#ktivnost àài(,i-i @akav model samo#pravljanja trebalo je provesti i # dr#'tveni i politi)ki s#stav. àstavni zakon 1953. #vodi samo#pravljanje # prosvjet#/ k#lt#r#/ zdravstvo itdK -stavi &<3' i &1>' #vode samo#pravljanje # (otovo !ve +ore #r,Fva .
POLITIČKA INSTRU/ENTALIZA*IJA PRAVA Prema marksisti)kom s%vaanj#-pravo je !,!av +ravi"a zaja%8en #r,Fveno% PRISILO/.
130
à+
PR= 7@O8+ :RH=-kao me%anizam klasne vladavine 0diktat#ra proleterijataàsto(a +ravo !",@i o!varivanj, $"a!ni) inere!a.
#r@ava i +ravo NESTAJU , $o%,niz%,2oni !, !a%o INSTRU/ENT REVOLU*IJE Pravno% +o#r,8j, se ne(ira @OOD+8-ono se smatra +o#reeni% +o"ii8$oj !vr!i/ odnosno politi)koj odl#ci. àposljedica takvo( razmi'ljanja je #vjerenje da se +ravo% %o@e SVE RE7ULIRATI/ i da se svi problemi mo(# rije'iti dono'enjem pravni% propisa to dovodi do PRAVNO7 VOLUNTARIZ/A -dono'enje propisa koji s# o+era-iona"iza-ija +o"ii8$i) !vr)a à+7 korespondirali sa stvarno'# ili vodili bri(# o o(rani)enostima pravne te%nike.
donosi se OBROD 6OA+J+ pravni% normi koji #re#j# i najsitnije pojedinosti.
Primjena prava se povez#je s POA+@+J6+D 7=R&D-t#ma)enje prava se orjentira prema ideolo'kim razlozima ili procjenama koristi za državn# i lokaln# politik#. àpo)inj# se izbje(avati propisi ili razli)ito t#ma)iti # sli)nim sit#acijama 0jer s# NNprotivni openitijim dr#'tvenim ili politi)kim t#ma)enjimaNN -po)inje se i NE7IRATI i !a% !%i!ao nor%e takvim NNkreativnimNN t#ma)enjima
naravno/ pojedinci iz kr#(a politi)ke elite se # pojedinim sl#)ajevima iz#zimaj# od primjene prava.
UTJE*AJ INSTRU/ENTALIZA*IJE NA SUDSTVO à#
po)etk# je s#dstvo imalo svr%# da b#de sredstvo države # obra)#n# s 6A7+D
PR+8@A8D. -to se održava i kasnije/ kroz !,oor#inirano! !,#ova !$,+Fina%a 0s#kladno na)el# jedinstva vlasti/ izoro% i $onro"o% s#da)ko( osoblja po POA+@+J6+D kriterijima. -s#dovi se brin# ne samo za primjen# prava na konkretan sl#)aj/ ne(o i za POLITIČKI OPORTUNITET PRESUDE' @OOD+8 7:J6 PRO?7+8 pok#'ava se obraniti razvijanjem zasebno( svijeta $orm#la Q neraz#mljivo onima izvan pravni)ki% kr#(ova :r#(a)iji na)in post#panja vodi #daljenj# iz s#da)ke pro$esije-politi)ke smjene s#daca 191. i 192. L
POSTAVLJANJE OSNOVA POLITIČKO7 I PRAVNO7 SUSTAVA OD &>' DO &3' VANJSKE I UNUTARNJE 7RANI*E JU7OSLAVIJE a @&R76O8 kon$erenciji 1943. saveznici izražavaj# stav da 8#(oslavija nakon rata treba biti obnovljena kao neovisna država # jednakom teritorijalnom opse(#. à8#(oslavija
traži predratno stanje (ranica zbo( nepravedne podjele na teritorij# @rsta. a *ARIKOJ mirovnoj kon$erenciji 194. 8#(oslavija traži vraanje a#strijsko-talijanske (ranice 0bila je #jedno i etni)ka (ranica. pri%vaen je KO/PRO/ISNI +rije#"o(-izvan sta(e stavljeni Rapallski #(ovor i Rimski pakt. 8#(oslavija za#zima dio 8#lske krajine i P#l#/ Rijek# i adar predvieno je stvaranje STT2S"oo#no( Teriorija Tr!akao @DPO :RH= pod za'tite -a koja imen#je (#vernera # @rst#. trst je podijeljen na 2 zone--an(lo-ameri)ka vojna #prava -"-do rijeke Dirne-j#(oslavenska #prava-6opar sjedi'te
131
7@@ nije zaživio/ 1953. vlade 7:-a i =" dodjelj#j# +taliji (rad @rst i zon# àto ne priznaje 8#(oslavija. rije'eno # Lon#on, /E/ORANDU/O/o s#(lasnosti o 7lobodnom @eritorij# @rsta à1954. -,$in,a vojna ,+rava na# STT/ dio zone i zona " predani 8#(oslaviji/ ostatak zone i @rst +taliji/ #z jamstva prava manjinama 0#klj#)eno # 7lovenij# i &rvatsk# @o pitanje je kona)no rije'eno O7+D76+D sporaz#mima 195.
PRIVRE/ENA NARODNA SKUPŠTINA akon konstit#iranja 8:+7@= privremene vlasti/ Privre%ena naro#na !$,+Fina J,(o!"avije je trebala kao PRETPARLA/ENT pripremiti zasjedanje stavotvorne sk#p'tine. 3. zasjedanje =O8-a donosi rezol#cij# o nastavk# rada kao Privremena narodna sk#p'tina. àna prepor#k# savezni% voa s 6rimske kon$erencije/ # Privremen# narodn# sk#p'tin# je trebalo #klj#)iti i dr#(e predstavnike politi)ki% opredjeljenja osim 6P8-a -kriterije za #klj#)enje novi% )lanova #tvr#je Predsjedni'tvo =O8-a/ na prijedlo( Privremene vlade. -primljeno 3!/ L!9 kasnije/ L13 isakn#ti% znanstveni% izvanstrana)ki% osoba.
PNS za!je#a o# &C2:<''&>' -donosi zakone potrebne za or(anizacij# izbora za #stavotvorn# sk#p'tin# USTAVOTVORNA SKUPŠTINA 7astoji se od SAVEZNE !$,+Fine-predstavlja sve (raane !$,+Fine NARODA-predstavlja (raane pojedine $ederalne jedinice. -za!,+ni$e SAVEZNE SKUPŠTINEbiraj# neposredno svi bira)i # 8#(oslaviji/ po saveznim i okr#žnim listama/ po &M>C CCC !anovni$a ---za!,+ni$e , !$,+Fin, NARODA-biraj# (raani svake $ederalne jedinice temeljem zemaljski% lista. : U SVAKOJ. 15 #tonomna pokrajina =ojvodina 1; #tonomna 6osovsko-meto%ijska oblast +"ORO PR=O-ope/ neposredno/ tajno/ dobni cenz#s 1, (od 0partizani neovisno o dobi àbira)ko pravo je o#,zeo !,ra#ni-i%a o$,+aora i nji)ovi% OBITELJI/A. RO: ?RO@ 06P8 nadmono pobjedila.
AKTI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE -deklaracija kojom je pro(la'ena ?EDERATIVNA NARODNA REPUBLIKA JU7OSLAVIJA 0?NRJ4 -od#zimaj# se ovlasti Petr# ++. 6araorevi# àprestaje postojati NA/JESNIŠTVO-d#žnosti pre#zima Predsjedni'tvo stavotvorne sk#p'tine -pro(la'ene sve odl#ke =O8a i Predsjedni'tva =O8a i P7 -donesen akon o Predsjedni'tv# stavotvorne sk#p'tine/ izabrani )lanovi to( tijela
Pro("aFen je U!av ?e#eraivne Naro#ne Re+,"i$e J,(o!"avije
stavotvorna sk#p'tina na!av"ja ra# $ao Naro#na !$,+Fina .
USTAV ?EDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JU7OSLAVIJE I 7LAVNA OBILJE6JA ZAKONODAVSTVA.
132
-po #zor# na #stav 777R-a 193! àzadaa m# je postaviti podlo(# za #)vr'enje vlasti s vladaj#im položajem 6P8 à=A+6
PH8 posve#je #reivanj# pitanja vlasni'tva i odnosa koji nastaj# # njem# -to se po(lavlje nalazi na po)etk# 0marksisti)ki #tjecaj stav dop#'ta 3 i+a i%ovine Q vlasni'tva 1. OP5ENARODNA imovina Q# r#kama države 2. +DO=+ RO:+& ZADRU6NI. ORB+>+8 0zadr#(e nestaj# 195;. i 195. 3. PRIVATNO VLASNIŠTVO-o(rani)eno mo(#no'# izvla'enja/ podržavljenja i nacionalizacijom -do(aa se pre#zimanje svi% (lavni% proizvodni% sredstava i državno #pravljanje svim dr#'tvenim sl#žbama i privredomà NNrazdoblje administrativno( socijalizmaNN #stav# se navodi ! rep#blika-srbija/ %rvatska/ slovenija/ "+&/ makedonija i crna (ora 0 i #tvr#je da srbija # svom sastav# ima a#tonomn# pokrajin# vojvodin# i a#tonomn# kosovskometo%ijsk# oblast 7+D"OA-5 b#ktinja 0naroda ajvi'i or(ani državne vlasti # rep#blikama po #stav# s# &' Naro#na !$,+Fina 2. V"a#a narodne rep#blike -znatno red#cirane nadležnosti/ stav je postavio osnov# za centralisti)ko #pravljanje $ederacijom od strane $ederativni% or(ana.
OR7ANIZA*IJA VLASTI PO USTAVU &><' Naro#na !$,+Fina ?NRJ -2 doma 0)lanovi se à biraj# na 4 (odine :ODO=+KKKK.. Savezno vije9e Q svi (raani zemlje/ neovisno o rep#bli)koj pripadnosti 01*5; ;;; KKKK... àVije9e naro#a Q po 3; zast#pnika na svak# rep#blik# 02;/15
Prezi#ij,% Naro#ne !$,+Fine ?RNJ -kolektivni BA=R države -3; )lanova-! potpredsjednika 0iz svake rep#blike àpoliti)ki je od(ovoran arodnoj sk#p'tini V"a#a -bira je arodna sk#p'tina-njoj je od(ovorna PRAVA I DU6NOSTI 7RAHANA PO USTAVU &><' àposebna pažnja posveena spolnoj/ nacionalnoj i rasnoj ravnopravnosti i odvojanj# >R6= O: :RH=. -izri)ito se #re#je ravnopravnost žena # politi)kom s#stav# i dr#'tv# izri)ito se dop#'ta crkveno sklapanje braka tek nakon >+=+AOB vjen)anja. 7adrži skromn# list# prava i sloboda jer # tim #vjetima nije mo(ao osi(#rati nji%ov# provedb#. àsloboda rada/ a ne PR=O na rad-jer zemlja ne može osi(#rati pretpostavke za realizacij# stav propis#je i :HO7@+ BRS-ne#obi)ajeno -v#)e korijene iz jakobinsko( razdoblja $ranc#ske revol#cije àsvako je d#žan raditi po svojim sposobnostima-tko ne daje zajednici ne može od nje ni primati.
133
"R8O je #potrebljavati (raanska prava radi promjene i nar#'avanja #stavno( #reenja # prot#demokratskom cilj#-O7@=A8 PRO7@OR o(rani)avanja #stavni% prava na zakonodavnoj razini. à#stav
194!. nije na%en,o JEDNOSTRANAČKI SUSTAV-#klanjanje politi)ko( pl#ralizma zbivalo se kroz monopolni položaj arodno( $ronta 06P8/ pritiskom medija/ netolerancijomK stav predvia na)elo 6O+@O7@+ Q svi or(ani #prave i s#dstva trebaj# biti temeljeni na zakon#à# praksi nije primjenjeno-PR+D8R -instit#t ANALO7IJE # kaznenom prav# àomo(#ava da se #tvrdi kaznena od(ovornost za neko dr#'tveno opasno djelo koje # zakon# nije bilo predvieno kao kazneno djelo 6O 8e imalo sli)na obilježja kao neko # zakon# propisano kazneno djelo.
1951. Plen#m >6 6P8 0najvi'e PR@+876O tijelo kritizira )este povrede na)ela zakonitosti-,$"anja !e ana"o(ija # novom 6aznenom zakon# 1951.
UPRAVNO PRAVO -samo # pojedinim #pravnim podr#)jima je dop#'teno osporavanje zakonitosti pojedina)ni% akata #pravni% or(ana pred s#dovima. àakon o #pravnim sporovima 1952. à omo(#ava osporavanje pojedina)ni% akata pred redovitim s#dom 0pravni s#d se osniva tek 19. stav ?R8 #tvr#je da rep#blike samostalno donose svoje #stave koji moraj# biti # s#(lasnosti s stavom ?R8
USTAV NARODNE REP UBLIKE .RVATSKE -donesen na prijedlo( =lade &rvatske àdonosi (a stavotvorni sabor 194. àstavotvorni
sabor nastavlja rad nastavlja kao 7aborrad R& -Prezidij#m stavotvorno( sabora kao Prezidij#m 7abora -=lada nastavlja rad kao =lada R&
PRAVO NA SA/OOPREDJELJENJE #zor# na !ovje!$i ,!av &3< . -# sovjetskom je navedeno da e NNsvaka rep#blika imati pravo da se odcjepi od 777R-aNN à# j#(oslavenskom i rep#bli)kim #stavima je ta $orm#lacije nejasna àpo
R7PR= O P+@8 :=O7@R6OB 7=R+@@ 8BO7A=+8+ -1. teoreti)ari smatraj# da ne postoji s#verenintet rep#blika/ samo $ederalni s#verenitet #pozoravaj# na PO:8A :AHO7@+- $on-enrira"a !e , fe#era-iji smatraj# da je pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje ve 6OD+RO st#panjem # zajedni)k# držav# -2. teoreti)ari smatraj# da
postoji dvostr#ki s#veretnitet-rep#blika i $ederacije $ederalni s#verenitet je izveden iz rep#bli)ko(#e"e(iranje ov"a!i (a nije +oniFi"o pravo na odcjepljenje i samoopredjeljenje ne %o@e ii +oroFeno2rajno je
6A8JO/ pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje nije bilo mi'ljeno kao realno jamstvo/ ali je davalo politi)ko #pori'te za razmi'ljanje o nje(ovoj realizaciji
A7RARNA RE?OR/A KOLEKTIVIZA*IJA NA*IONALIZA*IJA 8edan od (lavni% politi)ki% ciljeva novo( poretka je bilo !varanje #r@avno( v"a!niFva trebalo je državi omo(#iti potp#no #pravljanje privredom àkontrola dr#'tvaà6OD+D 134
Privremena narodna sk#p'tina 1945. donosi Za$on o a(rarnoj refor%i i $o"oniza-iji àtim zakonom bez naknade je od#zimana zemlja vlasnicima koji s# je obraivali isklj#)ivo p#tem naj%a radne sna(e 0banke/ pod#zea/ veleposjednici/ i +oje#ina8ni% vlasnicima # dijel# preko 25 i 35 %a i *RKVI 0njoj za zemlji'ta preko 1; %a -ta zemlja #lazi # $ond openarodne imovine- njom #pravlja :ržavna #prava narodni% dobara taj $ond #lazi i imovina od#zeta O#",$o% o +rije"az, , #r@avno v"a!niFvo ne+rijae"j!$e i%ovine iz &>>. àodnosi se na njem. nacion. manj. i nji%ove poma(a)e i dr#(e osobe. 6 pravom s# odreene kazne kon$iskacije imovine # korist OO/ # sl#)aj# poma(anja i s#radnje s ok#patorima/ pa )ak i # sl#)aj# tr(ova)ko( poslovanja s ok#patorima
ŠTO SU NAPRAVILI S ODUZETO/ I/OVINO/ -polovica je pretvorena # državna +o"jo+rivre#na dobra -polovina je isparcelirana i predanja !iro%aFni% !e"ja-i%a àna
nji% s# naseljavani seljaci iz pasivni% i NN#stana)ki%NN krajeva-)esto srbi
&><' #one!en je Za$on o na-iona"iza-iji +rivani) +o#,ze9a à8+D 7 nacionaliziraj# =A+6 PO:I 194,. se novelom to( zakona nacionaliziraj# i preostala manja pod#zea 195,. s# nacionalizirani vi'ak stambeno( prostora/ najamne z(rade i (raevinsko zemlji'te 6+@O 8 7AO"O:O @RH+@/ #vedeno R:+J6O 7DOPR=A88 195;. i (lavni oblik vlasni'tva postaje :R@=O =A7+@=O.
SUKOB S SSSR2O/ &>' I NJE7OVE POSLJEDI*E bo( (otovo samostalne pobjede ok#patora i osvajanja vlasti/ j#(oslavensko r#kovodstvo 0#z P+@O priznavanje vodee #lo(e 777R-a/ smatralo ne'to !a%o!a"niji% )iniocem zajednice socijalisti)ki% zemalja. àzbo(
to(a 8#(oslavija neke važne vanjskopoliti)ke i #n#tarnje poteze pod#zima i bez s#(lasnosti s 777R-om zbo( to(a 7@A8+ # doba zao'travanja odnosa sa zapadom &>1' osniva Ko%,ni!i8$o( infor%a-ij!$o( iroa 0IN?OR/BIRO -)ine (a kom#nisti)ke partije 777R-a/ 8#(oslavije/ Je%oslova)ke/ Daarske/ Poljske/ R#m#njske/ "#(arske/ ?ranc#ske i +talije. -osnovan # POLJSKOJ/ sjedi'te # BEO7RADU. CI-J ORA"I/ACIJ+ -me#sobno infor%iranje i $oor#ina-ija djelovanja STVAR"I CI-J -ideolo'ka #ni$ikacija i podreivanje samostalniji% r#kovodstava sovjetskim planovima i #pravljanj#. ànesla(anje
sovjetske i j#(oslavenske strane raste
KUL/INA*IJA-staljinov politi)ki napad na j#(oslavensko r#kovodstvo # ož#jk# 194,. à# lipnj# 6P8 izba)en iz +n$ormbiroa. 8#(oslavija je time izolirana iz zajednice socijalisti)ki% zemalja/ prijeti joj vojna intervencija/ (ospodarstvo do'lo # težak položaj.
J+7@6 j#(oslavensko( vodstva od )lanstva koji podržava +?ORD"+RO 02;X 135
-p#no i% zavr'ilo na Bolom Otok# brzo dolazi do #spostavljanja (ospodarski% veza sa zapadom-7:-zapadne zemlje to #vjet#j# isplatom od'tete za nacionaliziran# imovin# nji%ovi% državljana. akon pobjede ikite &r#')ova 1953. dolazi do otopljavanja odnosa i #daljavanja od zapada. àponovno za%laenje nakon napada 777R-a na Daarsk#.
STABILIZIRANJE SUSTAVA OD &3' DO &<3' USTAVNI ZAKON ?EDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JU7OSLAVIJE irenje samo#pravljanja kosi se #stavnim #reenjem iz 194!. i 4. koje po)iva na na)el# administrativno( socijalizmaàpotrebno je to zamijeniti. -kako samo#pravljanje nije bilo #vedeno # cijeli politi)ki s#stav/ dovoljno je bilo donijeti samo 7@=+ 6O koji bi zamijenio odreene dijelove stava ?R8
&3'&'&3' U!avni za$on o o!nova%a #r,Fveno( i +o"ii8$o( ,reenja ?e#eraivne Naro#ne Re+,"i$e J,(o!"avije i !avezni% or(ani%a v"a!i
BA= da s# #r,Fveno v"a!niFvo !a%o,+rav"janje osnova dr#'tveno( i politi)ko( #reenja. UK-A"JA VIJ+.+ "ARODA u$ršta$a VIJ+.+ *ROI/VO!A=A8i Sa$eBno $ije4e otprije;
# 7aveznom vije# s# bile sada dvije vrste )lanova dio izabran # odnos# prema odreenom broj# stanovnika 0!; ;;;
O=O7@-)lanovi # rep#blikama biraj# rep#bli)ka vijea 01;/ ! pokrajinsko vijeekoje =ojvodine/ 4 Oblasno vijee 6-D oblasti
U VIJE5E PROIZVOHAČA zast#pnike biraj# PRO+=OSJ+ zaposleni # pojedinim privrednim (ranama s#kladno :8A @+& BR :P-# 8#(oslavije pa je ono trebalo predstavljati interese samo#pravlja)a -fe#era"no na8e"o je ino o!"a"jeno ?ederalno na)elo je sa)#vano # =ije# RO:/ koje je postalo ne!a"ni #o% koji se po potrebi izdvaja iz 7avezno( vijea 0# sl#)aj# revizije stava i #svajanja savezno( dr#'tveno( plana 0# stvarnosti nijednom se nije izdvojilo
USTAVNI ZAKON UVODI ?UNK*IJU PREDSJEDNIKA $ao +o("avara #r@ave D87@O dotada'nje( Prezidij#ma 7k#p'tine àpredsjednik je po položaj# bio i predsjednik Savezno( izvrFno( vije9a 0SIV42 zamijenilo =A: SAVEZNO IZVRŠNO VIJE5E SIV -nova =A: -)ini je najmanje 15 )lanova/ zast#pljena svaka rep#blika 0kompenzirano #kidanje =ijea naroda Predsjednika Rep#blike i )lanove 7+=-a ira SKUPŠTINA na zajedni)koj sjednici 2 :OD. àO8J položaj 7k#p'tine 0s#kladno na)el# jedinstva vlasti
dodano je pravo na R:
USTAVNI ZAKON NARODNE REPUBLIKE .RVATSKE 136
-preslikana str#kt#ra vlasti s $ederacije na rep#blik#.
POLITIČKA KRIZA I USTAV IZ &<3' POLITIČKA KRETANJA NAKON &3' I DONOŠENJE USTAVA S?RJ Ob#stavljanje zapadne $inancijske pomoi po)etkom !;-i% (odina pro#zro)ilo je ozbiljn# (ospodarsk# kriz#. à768 se odl#)#je pod#zeti re$orm# kojom bi se dala Fira o!nova ini-ijaivi ra#ni) or(aniza-ija i time pro'irilo 7DOPR=A88 dolazi do R+AH8 # 768 i vr%# države o tome kako izvesti R?ORDWW :olazi do podjela na >+OAO8 osnovi. .rvai i !"oven-i kriziziraj# koncentracij# sredstava # $ederaciji àza%tjevaj# decentralizacij# kojom bi se oja)ala politi)ka i (ospodarska samostalnost rep#blika
Sr+!$i politi)ari i politi)kari slabije razvijeni% rep#blika i 8 zast#paj# potreb# >@RA+>+8.
-do'lo je do ozbiljne krize/ a spor je rije'en intervencijom 8osipa "roza @+@ # vid# kompromisa oli)eno( # USTAVU SO*IJALISTIČKE ?EDERATIVNE REPUBLIKE JU7OSLAVIJE
USTAV SO*IJALISTIČKE ?EDERATIVNE REPUBLIKE JU7OSLAVIJE àPR=O
na samoopredjeljenje/ #klj#)#j#i i pravo na odcjepljenje -# sredi't# osnovni% na)ela NN)ovjek-(raaninNN/ dr#'tveno vlasni'tvo i raspodjela prema rad# Raspola(anje sredstvima nije predano neposredno # r#ke proizvoa)a ve je PO:+8A8O 1G3-?:R>+8 1G3-privredne or(anizacije 1G3-RP"A+6 + PO6R8+ reenje (ospodarske aktivnosti po)iva na na)elima administrativno( #pravljanja-pod kontrolom državeà država prisvaja sredstva i 'alje i% # srv%e i sredine koje odabereànezadovoljstvo # &rvatskoj 0bo(atstvo od t#rizma i 7loveniji
Novi% ,!avo% iz%jenjen je naziv #r@ave!o-ija"i!i8$a à%tjelo se na(lasiti da je rije) o dr#'ttv# koje p#tem razvijanja samo#praljanja iz(ra#je s#stav koji je prvi stadij kom#nizma na !aveznoj razini najzna8ajnij, ,"o(, i #a"je i%a SAVEZNA SKUPŠTINA àod sada se tretirala kao or(an !a%o,+rav"janja -ima na)elno šestodomnu 0! str#kt#r# koja je trebala odražavati razli)ite vrste samo#pravni% interesa. Savezno vije9e Privre#no vije9e Pro!vjeno2$,",rno vije9e So-ija"no2z#rav!veno vije9e
Or(aniza-ij!$o2+o"ii8$o Vije9e naro#a 0# njem# je vije9e pris#tno $ederalno na)elo/ izdvaja se iz 7avezno( vijea/ nije stalno
@ako je $ederano na)elo (otovo #mrtvljeno/ tek virt#alno pris#tno. 7k#p'tina je # pravil# 2-domno tijeloà7avezno vijee i vijee iz )ije se nadležnosti razmatra neko pitanjeàO8J položaj 7avezno( vijea.
POLO6AJ PREDSJEDNIKA PO USTAVU S?RJ &<3' -oja)an položaj/ sada je on politi)ko-izvr'ni or(an ?:R>+8/ a ne sk#p'tine kao do tad. 137
àna
4 (od (a bira 76P@+ 0@ito izri)ito # #stav# iz#zet od na)ela o(rani)enosti reizbornostià:DO6R>+8 -#vedena je $#nkcija potpredsjednika-#kin#ta amandmanima 19!. stav spominje a#tomonme pokrajine =ojvodin# i 6osovo i Deto%ij#-oja)an položaj àBR" države sada )ini ! b#ktinja 0! rep#blika
SLOBODE I PRAVA 7RAHANA PO USTAVU S?RJ &<3' à#klj#)#je se pravo na SA/OUPRAVLJANJE. Prava i slobode s# dobili s#dsk# za'tit# od povreda pojedina)nim aktima or(ana $ederacije à mo(li s# se osporavati pred USTAVNI/ SUDO/ JU7OSLAVIJE USTAVNI SUD JU7OSLAVIJE -+re#!je#ni$ i &C !,#a-a 0, (od mandat-bira i% Sa$eBno $ije4e/ #z mo(#nost 1 rezibora O:AJ8 O s#(lasnosti za$ona ! U!avo% 7?R8 s#(lasnosti re+,"i8$i) za$ona !a !avezni% za$oni%a rje'ava s#kobe i sporove izme# rep#blika i $ederacije i izme# rep#blika me#sobno rje'ava o s#kob# nadležnosti izme# !,#ova i !avezni) or(ana rje'ava o s#kob# nadležnosti izme# !,#ova i re+,"i8$i) or(ana #ava %iF"jenje o ,!avno!i +re#"o@eni) za$ona _odst#panje od na)ela jedinstva vlasti___stavni s#d nadzire #stavnost zakona koje donosi 7k#p'tinaEE
stavni s#d 8#(oslavije nije %o(ao PONIŠTITI i"i UKINUTI +oje#ine o#re#e i"i -ije"i za$on za $oji i ,vr#io #a je +ro,,!avan stavni s#d O,AVJ+TAVAsavezn# ili rep#bli)k# sk#p'tin#/ i ona # rok# od < %je!e-i rea o!+oreni za$on #ove!i , !,("a!no! ! ,!avo%EEEE
ako to ne #)ini # zadanom rok#/ zakon 0ili neka nje(ova odredba bi +re!ao vrije#ii ako # me#vremen# nije #s#(la'en s stavom/ 'to bi #stavni s#d @=R:+O svojom odl#kom.
àizbje(n#to
nar#'avanje na)ela jedinstva vlasti.
E # sl#)aj# nes#(lasnosti rep#bli)ki% zakona sa saveznim stavom ili saveznim zakonom/ stavni s#d je trebao takav zakon odma% s#spendirati/ a ponekad i #kin#ti àslabiji s#verenitet rep#blikaE a +o$reanje +o!,+$a pred stavnim s#dom s# bili nadležni #r@avni or(ani a ne (raani.
USTAV SO*IJALISTIČKE REPUBLIKE .RVATSKE -ima ist# str#kt#r# ko savezni 7abor ima 5 domova-Rep#bli)ko vijee/ Privredno vijee/ Prosvjetno-k#lt#rno vijee/ 7ocijalno-zdravstveno vijee/ vijee 7@=+ 7:-predsjednik i !Or(anizacijsko-politi)ko )lanova 0, (od-Rep#bli)ko vijee i% bira àsli)no kao i stavni s#d 8#(oslavije/ samo se odnosi na rep#bli)k# razin#
LIBERALIZA*IJA POLITIČKO7 SUSTAVA I USTAVNI A/AND/ANI OD &<1' DO &1&' POLITIČKA KRETANJA I DONOŠENJA A/AND/ANA NA USTAV S?RJ +zbijaj# nesla(anja o$o +rivre#ne refor%e &<' # vr%# 768 àdolazi do izmjena # politici àodreivanje cijena prep#'teno trži't#/ #kin#ti d$ržavni investicijski $ondovi/ kapital prenesen # banke i pod#zeaànezaoslenostàotvaranje (ranicaàD+BR>+8
138
DOLAZI #o SUKOBA-dio r#kovodstva koji se zalaže za #nitarziam i centralizacij# predvoen leksandrom Rankoviem 'e$om 7l#žbe državne bezbjednosti. à#klanja (a tito # )istki 19!!.
nakon to(a 8J8 rep#bli)ka sredi'ta/ smanjen #dio represije i osjeaj stra%a/ slobodnije iskazivanje stavova
dolazi do raanja %rvatsko( nacionalno( pokreta /ATI*A .RVATSKA -reakcija na neravnopravan položaj %rvatsko( jezika prema srpskom >@A+ 6OD+@@ 7= 6OD+7@ &R=@76 Q 76& -voe pokreta Diko @ripalo i 7avka :ab)evi-6#)ar alaž# se za Q razvla'tenje $ederacije/ ja)anje trži'ne privrede 6ritiziraj# Q #nitaristi)ke i centralisti)ke tendencije # 8#(oslaviji brzo dolazi do izmjena rep#bli)ki% i savezno( #stava amandmanima 19!. i 19!,. / i naro)ito zna)ajnim amandmanima 3;.!.191. koji bitno ja)aj# položaj rep#blikaE
191. se # rasprav# o amandmanima # %rvatskoj #klj#)#j# i st#denti-st#dentski pokret #z navedena 2 postaje 3. najvažniji-&R=@76O PROA8I
USTAVNI A/AND/ANI OD &<1' DO &1&. stavnim amandmanima &<1' VIJE5E NARODA je za#oi"o (oovo +o"o@aj STALNO7 vije9a/ znatno je pro'iten broj nje(ovi% obvezni% izdvajanja iz 7avezno( vijea.
&<' !e ,$i#a SAVEZNO VIJE5E I OR7ANIZA*IJSKO2POLITIČKO VIJE5E ,%je!o nji) DRUŠTVENO2POLITIČKO VIJE5E =+8I RO: +D POAOH8 7=OB =+8I. -7avezna sk#p'tina nastavlja djelovati # na)elno dvodomnom s#stav# kao do sad 0=ijee naroda L 1 jedno vijee Oja)an je položaj $ederalni% jedinica tim promjenama/ i a#tonomni% pokrajina 0one sada pitanja iz pokrajinske nadležnosti #re#j# pokrajinskim #stavnim zakonom koji donosi pokrajinska sk#p'tina---do tada je to #reivano stavom 7rbije
USTAVNI A/AND/ANI &1& -7?R8 dobrovoljno #jedinjeni% naroda i nji%ovi% socijalisti)ki% rep#blika/ kao i socijalisti)ki% samo#pravni% pokrajina =ojvodine i 6osova # sastav# 7ocijalisti)ke Rep#blike 7rbije à$on!i,ivni e"e%en naro#i I REPUBLIKEEE -oja)an položaj rep#blika i pokrajina/ osnažen opse( i na)in nji%ovo( s#djelovanja # dono'enj# odl#ka na saveznoj razini. vedena je koncepcija :RHOB R:-spoj min#lo( i tek#e( rada àtrebalo oja)ati prava i #lo(# proizvoa)a koji s# dobili 'ire pravo zadržavanja do%otka i odl#)ivanja o njem#. Pro'irena je zakonodavna nadležnost rep#blika i pokrajina/ a s#žena $ederalna.
OD USTAVA IZ &1>' DO RASPADA JU7OSLAVIJE POLITIČKA KRETANJA NAKON &1>' I DONOŠENJE NOVO7 USTAVA S?RJ stavni amandmani 191. trebali s# rije'iti politi)k# kriz# i smanjiti napetosti me# rep#blikama. à%rvati s# tražitili #spostavljanje &rvatske kao nacionalne države # j#(oslavnskom okvir# -=ladimir "akari traži za#stavljanje to( zama%a-on je bio (lavni or(anizator s#enj# protiv "laženo( lojzija 7tepinca/ za one koji nis# znali 139
-pokret se ipak 'iri i ra@i !e #e%o$raiza-ija #r,Fva / nacionalna država/ prijenos sredstava iz savezni% $ondova # r#ke oni% koji s# i% ostvarili &rvati se zalaž# za #kidanje savezno( $onda za nerazvijene dijelove 8#(oslavije 0# nje(a %rv najvi'e novca #pla#je/ i na to se b#ne 7R/ >B/ D6/ =O8/ "+& i 8
@ito smjenj#je %rvatski politi)ki vr% 191. smijenjeno i liberlano srpsko r#kovodstvo do 193. rekon#str#irana rep#bli)ka partijska vodstva
&rvatska je ne(ativno obilježena kao nacionalisti)ka opasnostàrepresija # &rvatskoj Prijedo( novo( savezno( stava pri%vaen je # svakom od 5 vijea 7avezne sk#p'tine i rep#bli)ki% sk#p'tina 0sastavio (a je slovenac/ i pro(la'en je 21.2.194.
USTAV SO*IJALISTIČKE ?EDERATIVNE REPUBLIKE JU7OSLAVIJE &1>' >C< )lanaka/ jedan od najd#ži% # svijet# à8#(oslavija državna zajednica naroda i nji%ovi% rep#blika i a#tonomni% pokrajina # sastav# srbije 0isto kao i 191. vedeno na)elo *ARIT+TA-ravnopravne zast#pljenosti rep#blika i od(ovaraj#e zast#pljenosti pokrajina # svim kolektivnim tijelima $ederacije àprimjen#je se # O" doma sk#p'tine/ Predsjedni'tv# 7?R8/ 7+=-#/ stavnom s#d#/ 7aveznom s#d#. ,$"onjena za!,+"jeno! e%e"je% rojno!i !anovni$a
SAVEZNA SKUPŠTINA PRE/A NOVO/ USTAVU &1>' Vije9e re+,"i$a i +o$rajina 0prija'nje =ijee naroda Q rep#blike biraj# po 12/ pokrajine , dele(ata
Savezno vije9e Q iz rep#blika po 3;/ iz pokrajina 2;/ birani # opinskim sk#p'tinama
?:RA :+D+8 zast#pljena # oba domaE BITNE Odl#ke # =ije# rep#blika i pokrajina s# se donosile KONSENZUSO/ Q odl#k# s# trebale pri%vatiti sve delecije. a kvor#m s# trebale biti pris#tne sve dele(acije/ i #k#pna veina dele(ata # =ije#. :AB>+8 7@P8 7@=O= 7=O8+& 76P@+-prod#žetak rep#bli)ki% sk#p'tina ^ @ako se odl#ke odsada donose tako da se stavovi izme# rep#blika i pokrajina trebaj# ,!$"a#iiiiii/ jedino tako s# mo(le biti done'ene najvažnije odl#ke.
USTAV PREDVIHA INSTITUT PRIVRE/ENE /JERE' àako bi zbo( izostanka s#(lasnosti # =ije# rep#blika i pokrajina mo(le nastati velike 'tete/ SIV ,z !,("a!no! PREDSJEDNIŠTVA S?RJmo(ao predložiti =ije# rep#blika i pokrajina dono'enje privremeni% mjera. za nji% bi bila potrebna :3 ve9ina Predsjedni'tvo je mo(lo pro(lasiti važenje neko( zakona na & (o#in,/ ako bi za nje(a (lasala na+o"ovi8na 05;XL1 veina dele(ata. Pre#!je#niFvo Re+,"i$e je $o"e$ivni Fef #r@ave' -vr%ovni zapovjednik or#žani% sna(a/ predstavlja 7?R8 # zemlji i inozemstv# -9 )lanova0jedan iz svake rep#blike i pokrajineLpredsjednik àmandat 5 (odinam/ biraj# i% nji%ove mati)ne sk#p'tine/ mo(# i% opozvati prije isteka mandata Predsjednika i potpredsjednika )lanovi biraj# me# sobom na (od dana/ rotacijom/ redoslijedom #tvrenim poslovnikom
140
#stav zadržava $#nkcij#
PREDSJEDNIKA REPUBLIKE -predvia mo(#nost da 7k#p'tina 7?R8 na prijedlo( svi% rep#blika i pojraina izabere 8osipa "roza @+@ kao :OH+=O@OB PR:78:+6à#)injeno. àpredsjedni'tvo
je $#nkcije trebalo pre#zeti nakon @itove smrti/ a do tad na)elo rotacije vrijedilo za biranje PO@PR:78:+6. nose se promjene vezane za U!avni !,# à+roe@e !e na8e"o PARITETAàstavni s#d sada )ine po 2 )lana iz svake rep#blike i po 1 iz pokrajina.
NADLE6NOSTI PO NOVO/ USTAVU &1>' -sada s# izri)ito navedene/ one rep#bli)ke i one savezne/ a ne openito kao do tada. =rijedi +re!,%+-ija na#"e@no!i , $ori! re+,"i$a i +o$rajina 0za ono nenavedeno s# one nadležne Rep#blike po tome mo(# donositi zakone iz svoje nadležnosti zakone iz podr#)ja #reeni% saveznim zakonom # okvir# svoji% prava i d#žnosti -dolazi do pojave DOPUNSKI. ZAKONA kod koji% je ve postojao savezni zakon/ a rep#bil)ki zakoni bi (a dop#njavali. àdolazi do #spostavljanja #sporedni% zakonodavstava-'ire se razlike -Rep#blike s# dobile )ak i +rava , +o#r,8j, f,n$-ija fe#era"ne #r@ave / npr O"R 0teritorijalna obrana + =876+ PO7AO=+à%e,naro#no #je"ovanje re+,"i$a
USTAV SO*IJALISTIČKE REPUBLIKE .RVATSKE IZ &1>' -jednaka str#kt#ra kao savezni à&rvatska odreena kao nacionalna država %rvatsko( naroda -odreena &+D NNAijepa na'a domovinoNN
REPUBLIČKO ZAKONODAVSTVO NAKON USTANI. A/AND/ANA IZ &1&' I USTAVA IZ &1>' Rep#bli)ka i pokrajinska nadležnost je pro'irena ali s# i dalje rep#bli)ki zakoni %e,,vjeovani !avezni% za$ono#av!vo% . -%rvatska pre#zima savezne zakone/ a kasnije i% zamjenj#je zakonima &rvatsko( sabora. KKKKKKKK.
INDIVIDUALITET .RVATSKE U OBRA/BENI/ PITANJI/A I VANJSKOJ POLITI*I Pre#zimanjem odreeni% $#nkcija # podr#)j# obrane i vanjski% poslova &rvatska je na(lasila svoj državni identitet. stav 7R& predvia da se teritorijalna obrana # %rvatskoj o(ranizira kao jedinstven s#stav.
TERITORIJALNA OBRANA 0TO4 -o!novana &<' -ima vlastito naor#žanje k#pljeno sredstvia Rep#blike/ vlastit# zapovjedn# str#kt#r#/ cjeloviti #stroj s $ormiranim jedinicama koje bi # sl#)aj# n#žde pop#njavali pri)#vni vojni obveznici àneka vrsta POTEN*IJALNE REPUBLIČKE VOJSKE àR7@
"R+@O7@ 8
-19,;. @O stavljena pod nadzor savezni% or(ana i zapovjedni'tvo )asnika 8
141
1991. pod izlikom da naor#žanje nije dobro )#vano/ 8 pre#zima cjelok#pno naor#žanje @O &rvatske. @O &rvatske je rasp#'tena/ $#nkcij# or#žane obrane pre#zima ZBOR NARODNE 7ARDE osnovan 1991. stav 194. daje mo(#nost me#naordne s#radnje/ i st#panja # s#radnj# s tijelima dr#(i% država. S"ovenija i .rva!$a , Vene-iji &1' zaje#no ! -re(ijama #strije i +talije/ "avarskom/ a#strijske pokrajine 7A"RB kao promatra)a/ osnivaj# RADNU ZAJEDNI*U ALPE2JADRAN -i danas je aktivna >+A8 ORB+>+8-in$ormiranje i koordiniranje zajedni)k% napora na podr#)j# +ro%ea/ +o"jo+rivre#e ener(ije zaFie o$o"iFa $,",re itd. -ipak nije me#narodni savez àpotvrda posebno( politi)ko( identiteta &rvatske i 7lovenije i nji%ove pripadnosti srednjoe#ropskom i mediteranskom k#lt#rnom kr#(#.
OSI/SKI SPORAZU/I &1' -nis# direktno s#djelovale &rvatska i 7lovenija/ ali se odnose na nj% -njima je #reena (rani-a na $o+n, i %or, iz%e, S?RJ i Ia"ije 0odnosno +@ i &R -#re#je i pitanje isplatne od'rete za od#zeta imanja/ preseljenja i socijalno osi(#ranje osoba iz biv'i% zona i " 7lobodno( @eritorija @rsta. POLITIČKA KRIZA I POČE*I RASPADA U &C2I/ 7DR@ @+@ 19,;. ànemiri na 6osov# 0traže #spostav# rep#blike à(ospodarska i politi)ka kriza 2 7@R8 1. ve"i$o!r+!$a -#kidanje a#tonomno( pokrajina i #k#pna recentralizacija!ra(eija 8#(oslavije/ i pretvaranje 8#(e #položaja NNmodern# $ederacij#NN àsnažno sredi'te 2. .rva!$a i S"ovenija-odbija takve pok#'aje/ zalaže se za $ofe#era"iza-ij, i neovisnost rep#blika 7lobodan Dilo'evi razvija pop#listi)k# politik# koja za%vaa sve dijelove srpsko( dr#'tva i srpsko( naroda izvan srbijeàsmijenjena r#kovodstva lbanije/ 6osova i =ojvodineàpostavljeni milo'evievi lj#di 19,9. donesen amandman na stav 7rbije # 7k#p'tini 7rbije -njime je ,$in, $on!i,ivni +o"o@aj +o$rajina , fe#era-iji/ i nji%ove instit#cije s# podreene srpskim instit#cijama à pokrajine (#be a#tonomij# 7lovenija zabranj#je or(aniziranje masovno( srpsko( mitin(a # Aj#bljani 19,9. à 7rbija bojkotira slovenske proizvode/ zapljenjena imovina &rvatski% i 7lovenski pod#zea 199;. sazvan izvanredni kon(res >6 768/ na kojem je Dilo'evi trebao pre#zeti vlast # >6 768K..7lovenska i &rvatska strana nap#'taj# kon(res i ra!+a#a !e SKJ 8 se pojavlj#je tada kao politi)ki )inilac kako bi osi(#rala održanje zajedni)ko( okvira/ i po)inje djelovati na rekonstr#kciji $ederalno( okvira/ a ne velikosrpsko( okviraKipak je # tome djelovala kao komplement velikosprpskim stremljenjima0srbi s# veina # 8
RASPAD JU7OSLAVIJE I STVARANJE REPUBLIKE .RVATSKE &'KONSTITUIRANJE REPUBLIKE .RVATSKE -rep#bli)ke or(anizacije 76 sve vi'e djel#j# kao !a%o!a"ne !ran$e. Po)inj# se stvarati politi)ke stranke 0$akti)ni politi)ki pl#ralizam. -&' *K SK. #onio o#",$, o ra!+i!ivanj, o+9i) izora . +"OR+* 22.travnja i 4.svibnja 199;.-&:/ predsjednik predsjedni'tva- ?ran-e$. 142
U!avni% a%an#%ani%a &C'2iz !i%o"a i naziva ,$"onjena i#eo"oF$a oi"je@ja 2USTAV R. ::'&:'&C'0o@i9ni42položena osnova s#verenoj %rvatskoj državi. R& #tvrena kao !,verena/ ali # tada'njim okolnostima nije #oF"o #o +ro("aFenja neovi!no!i -stav propis#je da `ostaje # sastav# 7?R8 do novo( sporaz#ma j#(o rep#blika ili dok 7abor R& ne odl#)i dr#(a)ije 0radi za'tite s#vereniteta i interesa R&. -%rvatsko r#kovodstvo pri%vatilo slovensk# inicijativ# za razdr#živanje 7?R8 i mo(#e #dr#živanje # savez s#vereni% rep#blika te postavilo 3;.!.1991. kao krajnji rok. 0or#žane p#b#ne srpsko( stanovni'tva #z podr'k# 8 post#pno se 'iri od kolovoza 199;.. svibnj# 1991. 7rp-crno( blokadom izbora `%rvatsko( )lana 7tjepana Desia za predsjednika Predsjedni'tva 7?R8 onemo(#en je rad to( tijela koje je bilo i kolektivni vr%ovni zapovjednik 8. -19.svibnja 1991. na podr#)j# R& održan referen#,%2,3X bira)a-93X od(ovorilo potvrdno :'"i+nja &&' Saor R. donio dva akta povijesno( zna)aja* -stavnom odl#kom o s#verenosti i samostalnosti R&-kostit#irana kao neovisna država -:eklaracijom o pro(la'enj# s#verene i samostalne R&-obrazloženo je pro(la'enje državnopravne samostalnosti te #tvrene odrednice b#d#e( odnosa prema dr#(im rep#blikama 0mo(#nost stvaranja kon$ederacije. + sk#p'tina 7lovenije isti dan donijela sli)ne akte o neovisnosti/ a s#tradan s# se dvije države me#sobno priznale #ropska zajednica pritiskom posti(la da 7lovenija i &R pro(lase 3mj moratorij na odl#ke o neovisnosti kako bi se # me#vremen# na'lo rje'enje 0"rij#nska deklaracija ..1991. ,.listopada 1991. 7abor donio odl#k# kojom raskida sve državnopravne sveze na temelj# koji% je zajedno s ostalim rep#blikama i pokrajinama R& tvorila dotada'nj# 7?R8 te iznosi stav da 7?R8 vi'e ne postoji----, +ravno% !%i!", OKONČAN +ro-e! $on!i,iranja R. $ao !,verene i neovi!ne #r@ave
2. DSRO:O PR+8 RP"A+6 &R=@76 +deja o #spostavi neovisne &R # po)etk# ne(ativno primljena-bojazan da e se raspadom 8#(e potakn#ti sli)na kriza # 7ovjetsko 7avez# s te'ko predvidljivim (lobalnim posljedicama. Ote(otne okolnosti bile s# i nastojanje pojedini% zemalja da osi(#raj# #tjecaj na balkanski prostor. - zajednica osnovala /irovn, $onferen-ij, o J,(o!"aviji -s radom po)ela .r#jna 1991. sklop# 6on$erencije osnovano je rbitražno povjerenstvo od 5 #(ledni% #stavni% pravnika 0na )el# s Robertom "adinterom. - zajednica 1!.prosinca 1991. svojila je :eklaracij# o smjernicama za priznanje novi% država # +sto)noj #ropi i 7ovjetskom 7avez# te :eklaracij# o 8#(oslaviji # kojoj je postavila posebne #vjete za priznanje biv'i% j#(oslavenski% rep#blika 0za%tjeve podnijele &R/ 7lovenija/ Dakedonija i "i&-&rvatskoj novi #vijek obeanje o dop#ni stavno( zakona o lj#dskim pravima i temeljnim slobodama i o pravima nacionalni% zajednica ili manjina -tijekom 1991. &R s# prve priznale 7lovenija 02!.lipnja i Aitva 03;.srpnja. 7vi% 12 )lanica zajedni)ki je priznalo &R i 7lovenij# 15.sije)nja 1992. Primanjem # O proces me#narodno( priznanja &rvatske bio je # osnovi okon)an jer s# je priznali svi (lavni me#narodni )imbenici. Pravna dimenzija procesa raspadanja 8#(oslavije o)it#je se # mi'ljenjima rbitražno( povjerenstva 6on$erencije o 8#(oslaviji. * -da je 8#(oslavija # proces# raspada jer Povjeren!vo $ederalni or(ani,!vr#i"o vi'e ne postoje # stavom propisanom smisl#/ a $ederacija nema kontrol# nad svojim podr#)jem/ - proces raspada 7?R8 zavr'en i da vi'e ne postoji te da je za &rvatsk# kao i za 7lovenij# dat#m na koji je ona proizi'la iz biv'e 7?R8 0s#kcesije '"i!o+a#a &&' -na pitanje vezano #z (ranice kao osnovni kriterij pri%vatilo je na)elo me#narodno( prava ,i +o!!i#ei!-po'tovanja (ranica koje s# postojale # tren#tk# stjecanja neovisnosti.
IZ7RADNJA PRAVNO7 PORETKA REPUBLIKE .RVATSKE 1. R=O8 7@=OPR=OB 77@=
143
ajzna)ajnije da je stav R& iz 199;. Pro(la'enjem temeljni% vrednota položio #stavne pretpostavke za cjelovito i samostalno %rvatsko zakonodavstvo na novim temeljima. -pol#predsjedni)ki s#stav-trebao osi(#rati demokratsk# osnov#/ #)inkovitost i stabilnost politi)ko( s#stava -1995. Operacijama "ljesak i Ol#ja osloboeni veliki dijelovi zemlje/ nakon )e(a je # st#denom potpisan tzv. rd#tski sporaz#m o mirnoj reinte(raciji "aranje i zapadno( 7rijema koji s# 199,. =raeni pod %rvatsk# vlast -1995. Potpisan je tzv. :a
144
]a izvor pri izradi ove skripte # cijelosti je kori'tena knji(a NN .RVATSKA PRAVNA POVIJEST U EUROPSKO/ KONTEKSTU OD SREDNJE7 VIJEKA DO SUVRE/ENO7 DOBA a,ora Da"iora Če+,"a iz#anje :C&:' Iz#ava8 Pravni ?a$ ,"e , Za(re,'
145
