Mreža 2 - 2016.pdf

INTERVJU MJESECA Infigo IS: Hrvatska sigurnost za cijeli svijet br. 2 god. 2016.

broj 2 / god. XXI. veljača 2016. cijena 29 kn BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR Slo: 3,70 EUR

www.ureduoblaku.com

Uredski paketi u oblaku • Infigo IS • Crowdfunding u Hrvatskoj • InfoCumulus u Azerbajdžanu • Startup mjeseca: IndiKnow • IT tržište 2015. – 2016. • Drupal 8

Tema broja

Crowdfunding u Hrvatskoj

aktualnosti Mreža na terenu hardver

InfoCumulus u Azerbajdžanu

Casio Signature XJ-M151 i Slim XJ-A257

aktualnosti

IT tržište 2015. - 2016.

startup mjeseca

IndiKnow

softver

Drupal 8

broj 2 / godina XXI / veljača 2016.

TEMA BROJA

Uredski paketi u oblaku

www.ureduoblaku.com

Tema broja

50

Nakon e-maila, CRM-a, messaginga i raznih drugih aplikacija, uredski paketi posljednji kapituliraju pred svemoćnim Oblakom. U najnovijoj iteraciji, Microsoftov Office uredno se izvodi unutar browsera, a Googleov Drive s integriranim uredskim paketom čini mu više nego dostojnu konkurenciju. Pored toga, na tržištu se nalazi i niz drugih, manje poznatih paketa koji svi obećavaju dan kada više nećete morati brinuti o instalaciji softvera na svoje računalo...

AKTUALNOSTI

66

IT tržište 2015. – 2016. Intervju MJESECA

44

Infigo IS Hrvoje Šegudović, Saša Jušić i Bojan Ždrnja osnivači su specijalizirane hrvatske i regionalne tvrtke za primjenu i razvoj najnovijih tehnologija informacijske sigurnosti – tvrtke Infigo IS. Tvrtka postoji točno deset godina. Ta godišnjica bila je povod za razgovor s ovim triom bijelih hakera – o tome kako je sve počelo, čime se najviše bave i kako vide svijet informatičke sigurnosti danas i sutra

4

veljača 2016. MREŽA

HARDVER

82

Casio Signature

XJ-M151 i Slim XJ-A257

sadržaj MREŽA NA TERENU

30

InfoCumulus u Azerbajdžanu MREŽA NA TERENU

36

Implementacija rješenja King ICT u RALU Grupi AKTUALNOSTI

tehnologije

75

85

Klaster i pohrana u sljedećoj verziji Windows Servera

Zaštita tržišnog natjecanja MREŽA NA TERENU

SIGURNOST

38

90

BMC Remedy u tvrtki mStar 9 Uvodnik 10 Kolumna: Ivo Špigel 11 Kolumna: Vanja Švajcer 12 Kolumna: Željko Ivanković 13 Kolumna: Ivana Šoljan 14 Radar 28 Slika mjeseca

F5 Anti-Fraud 40 Startup mjeseca: IndiKnow 92 Knjige 94 Appoteka 96 Download mjeseca 98 Kolumna: Oleg Maštruko

MREŽA veljača 2016.

5

#BFS2016 bfs.bug.hr

ZAGREB / KINO EUROPA / 28. SIJEČANJ 2016.

KEYNOTE GOVORNICI

Shawn G. DuBravac

Goranko Fižulić

Toni Milun

Chief Economist and Senior Director of Research Consumer Electronics Association, SAD

Poduzetnik i osnivač 3D printing servisa LikeFigures

Najomiljeniji profesor matematike u regiji, zvijezda YouTube

UVODNIK

Uredujemo po oblacima entuzijastičnog početnika stasao u međunarodnog stručnjaka za računalnu sigurnost i forenziku, a prije nekoliko godina, nakon povratka iz Novog Zelanda, s dva partnera je osnovao tvrtku Infigo. Danas su dosta traženi i na međunarodnoj sceni pa je njihova priča o uspjehu, ispričana u intervjuu, vrijedna čitanja. Čitanja je vrijedna i priča o uspjesima InfoCumulusa u Azerbajdžanu, odakle donosimo reportažu. Startup mjeseca je Indiknow – Uber za turističke djelatnike. Sviđa mi se ova logika, prema kojoj se startupi predstavljaju shemom “Uspješni startup koga svi znate” za neku aktivnost. Farmeron su svojedobno u mainstream medijima zvali Facebook za krave – dosta me to nerviralo tada... kakav, pobogu, Facebook za krave? – ali evo, s vremenom se opustimo i prihvatimo tako pojednostavljen, često i pogrešan govor, možda se nekome svidi? Bit će ovo uzbudljiva godina. Uživajte u čitanju!

Oleg Maštruko

U

redski paketi u oblaku – tema koja je posljednjih godina vrlo zanimljiva i s tehnološke i još više s poslovne strane. Selidbom svega i svačega u oblak i preuzimanjem filozofije “softvera kao usluge” ili šire – računalnih servisa kao usluge, nema razloga da tom tretmanu ne podvrgnemo i uredske alate. Osobno, u mnogim sam stvarima old school, pa mi laptop ne može (još) u povijest potisnuti nikakav tablet, a softver instaliran na računalu nikakav oblak. Međutim, to je i logično – ne samo što sam old school korisnik, nego sam i power user, urednik u maloj specijaliziranoj medijskoj kući, i logično je da u svakom trenutku sve svoje želim imati kod sebe. Kako dosta putujem i radim s terena, ideja uredskog paketa u oblaku ima mi određen šarm, i nije isključeno da se jednog dana i u tom segmentu uoblačim, kao što u nekima već jesam. Ali lako za mene i nas power usere – legije običnih korisnika nemaju toliku potrebu za uredskim alatima, a kad se govori o nekoj većoj masi radnih mjesta koja treba informatizirati, iznajmljivanje softvera i uredski alati u oblaku imaju sve više ekonomskog smisla. Temu je razradio i obradio Toni Drabik. Esad i u ovom broju ima analizu tržišta, ovaj put podvlačimo crtu pod cjelokupno IT tržište lanjske 2015. i bacamo pogled u godinu koju smo upravo načeli. Intervju mjeseca je s trojcem iz Infiga. Jednog među njima, ako ste vjeran čitatelj Mreže, sigurno znate – Bojan Ždrnja naš je autor gotovo dva desetljeća, u međuvremenu je od

Ulica Milana Ogrizovića 36a, 10000 Zagreb, tel. 01/ 38 21 555, fax. 01/ 38 21 669 URL: http://mreza.bug.hr/ E-mail: [email protected] Pretplata na časopis: [email protected] Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati Glavni i odgovorni urednik: Miroslav Rosandić - [email protected] Izvršni urednik: Oleg Maštruko - [email protected] Art direktor: Hrvoje Brekalo Stalni suradnici: Luka Abrus, Denis Arunović, Krešimir Brebrić, Toni Drabik, Esad Jakupović, Kristina

U Azerbajdžanu smo pratili InfoCumulus – naftna polja oko grada, na kojima Baku i cijela zemlja temelje cjelokupnu ekonomiju, pomalo se gase, ekološki sređuju i prenamjenjuju za poljoprivrednu proizvodnju, poput polja Bibi Heybat na slici. Za vrijeme upotrebe, idilična scena na slici izgledala je gore od Černobila. Danas se proizvodnja nafte seli na off shore platforme na Kaspijskom jezeru

Kardum, Tihomir Katulić, Dinko Korunić, Domagoj Pavlešić, Dragan Petric, Enis Šahinović, Hrvoje Šarić, Ivo Špigel, Vanja Švajcer, Davor Šuštić, Željka Tihomirović, Mladen Viher, Goran Vojković, Ivan Voras, Bojan Ždrnja Izdavački kolegij: Tonči Carić, Aron Paulić, Miroslav Rosandić, Jadranko Stjepanović, Robert Šipek Izdavač: BUG d.o.o. za novinsko-nakladničku djelatnost IBAN: HR9624020061100058131 OIB 05461674840 Mreža © 2016 Bug d.o.o.

Marketing: Voditelj: Đurđica Briski - [email protected], Vinko Krištić - [email protected] Fotografije: Manfred Pecko Ilustracije: René Lattinger Naslovnica: Hrvoje Brekalo Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja Distribucija Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, Zagreb IPRESS d.o.o., Fra Dominika Mandića 24a, Široki Brijeg, BiH Delo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija

Direktor: Aron Paulić - [email protected] Pretplata i distribucija: Vesna Ujaković

Zabranjeno je kopiranje i prenošenje sadržaja Mreže bez dozvole izdavača. ISSN 1331 - 2839

Popis oglašivača OGLAšAVA str. ALGEBRA 27 ALTUS IT

43

BUG FUTURE SHOW 2016

67

CEBIT BILISIM EURASIA

3

COMTEL/CISCO 16 COMTEL/DELL 100 DATALAB 81 ISKON INTERNET

2

MREŽA SMART DAY IX

99

PERPETUUM ISTRAŽIVANJE

20

SPAN 8 MREŽA veljača 2016.

9

Kolumna

uroboros

Slobodni hardveraši Ivi Špigel

Š

to imaju zajedničko Kristoffer Lawson iz Helsinkija, Saul Klein iz Londona, Marin Trošelj iz Rijeke, Bas van Abel iz Amsterdama i Srđan Kovačević iz Osijeka? Na prvi pogled, ne bi mogli biti različitiji. Kristoffer je Finac opsjednut tehnologijom i suvremenom glazbom, “full stack” developer, suosnivač online banke Holvi, koji je napustio taj vrlo zanimljiv projekt kako bi izgradio sasvim novu platformu računala – Solu. Saul je bio među prvim zaposlenicima Skypea, prošao je u karijeri velike korporacije poput Microsofta i eBaya, pokrenuo Seedcamp, bio partner u jednom od najuspješnijih europskih VC fondova, koji je nedavno napustio da bi se posvetio nezavisnom investiranju u vrlo ranoj (“seed”) fazi. Sudjelovao je u pokretanju modularnog računala Kano, namijenjenog tome da ga djeca sama sastave i onda na njemu programiraju. Marin je jedan od šestorice članova tima koji je osmislio edukativni robot STEMI. Tim je, nakon edukacije u Crowdfunding Academy, pokazao što su naučili ostvarivši 202 % cilja na Indiegogu. Bas je po temperamentu aktivist – “aktivizam” iskazuje osnivanjem projekta Fairphone s ciljem dokazivanja, na komercijalnoj i poslovnoj razini, mogućnosti da se proizvodi potrošačke elektronike projektiraju i proizvode na drugačiji način, tako da vode računa o održivosti, ekologiji i poštenom odnosu spram afričkih rudara koji kopaju bazične sirovine za potrošačku elektroniku. Fairphone je, dakle, “etički mobitel”. Ako vam to zvuči smiješno, znajte da je prvu verziju kupilo 60.000 kupaca. Srđan je, konačno, predsjednik uprave moćnog investicijskog fonda, sudionik i pokretač zanimljivih startupa i – kao što svi znamo – kolega, kolumnist Mreže. Jedan je od tih startupa MeshPoint – uređaj za pristup Internetu, zasnovan na open source filozofiji, koji svatko može isprintati na obližnjem 3D printeru. Prva motivacija projekta bilo je omogućavanje izbjeglicama iz Sirije i volonterima koji im pomažu da se dočepaju Interneta. Ove projekte povezuje nekoliko zanimljivih karakteristika. Sve su to uređaji stvoreni u područjima gdje već postoji zasićenje. Što će djeci Kano kad sva imaju ovakva ili onakva računala? Što će nam Fairphone kad već svi imamo mobitele? Nadalje, svi projekti imaju izraženu dimenziju društvene koristi, ali pritom ne ovise o donatorima ili o sponzorima, već o kupcima. Neki su okrenuti školovanju djece (i drugih) za tehnološka znanja i vještine – Kano, STEMI. MeshPoint i Fairphone žele poboljšati ili olakšati život ljudi iz “trećeg svijeta” – bez obzira na to jesu li izbjeglice koji se muče u bijegu od ratnih strahota ili radnici i rudari koji rade u naizgled nemogućim uvjetima kako bi prehranili obitelji. Solu, pak, vidi dominaciju postojećih 10

veljača 2016. MREŽA

“Men will suffer, men will fight Even die for what is right” Leonard Cohen: “Passing through”

računalnih paradigmi, kojima vladaju velike tehnološke korporacije, kao okove od kojih svojim inovativnim pristupom želi osloboditi napaćene korisnike, bez obzira na to žive li u Kongu, Pakistanu, Hrvatskoj ili Kanadi. Iduća je poveznica izrazita, naglašena otvorenost u dizajnu i projektiranju samih proizvoda. Što ćete učiniti kad vam pukne ekran mobitela? Odnijeti ga na servis ili – vjerojatnije – negdje ekološki deponirati i krenuti u potragu za novim uređajem. Na webu Fairphonea jedan je od mnogih “how-to” videozapisa onaj o tome kako korisnik može sam, bez servisera ili stručnjaka, zamijeniti ekran, kao i druge ključne dijelove proizvoda. MeshPoint je “radikalno otvoren” proizvod – projektiran je tako da mehaničke dijelove (kućište npr.) svatko može sam 3D printati na temelju javno dostupnih fileova, a elektronika je specificirana tako da ju korisnici mogu kupiti na otvorenom, “commodity” tržištu. Tvorci projekta STEMI žele potaknuti djecu i roditelje da sami sastave njihovog “robota – pauka” kada im stigne u dijelovima. No, više, a možda i važnije od toga – žele ih potaknuti da sami “hakiraju” robota, osmišljavajući nove primjene, nove dodatke ili nadogradnje, ili zamjene standardnih dijelova novim i nepredvidljivim komponentama. Želite li umjesto malenog “pauka” imati čudovište promjera od dva metra? Nema frke – ali uhvatite se posla pa sami izračunajte što biste trebali promijeniti, kolika treba biti snaga motora, kamo smjestiti nove baterije. U poslovnom smislu, pred projektom Solu zasigurno je najveći izazov. Lawson i društvo žele direktno napasti postojeće PC paradigme, i nagovoriti ljude da umjesto svojih desktopa, MacBook Proa i ThinkPada, koriste to njihovo smiješno stvorenje. Napad nije samo na hardveraše, nego i na postojeću softversku industriju. U modelu Solu, korisnici ne kupuju licence za softver koji koriste jednu po jednu, već plaćaju veću ili manju pretplatu (naravno – ubire ju Solu) u sklopu koje automatski legalno koriste sav softver koji im treba. Platforma brine o tome da proizvođačima softvera preusmjeri adekvatne financije. Ako vam to zvuči poznato, dovoljno je samo softver zamijeniti s glazba, a umjesto Solu upisati Spotify, Deezer... Pred nama je jedna nova, neobična generacija hardverskih startup kompanija i projekata. Ulaze u zasićena i dobro pokrivena područja sa sasvim novim i drukčijim konceptima i poslovnim modelima. Da vam je jučer netko rekao kako šačica aktivista želi prodavati mobitele i konkurirati Samsungu i Appleu, zakotrljali biste očima i naručili još jedno APA pivo Nove Runde. Živimo u vremenu kada je lakše nego ikada udariti nezavisnu konkurenciju naizgled premoćnim korporacijama. Nezavisni hardverski startupi nisu jedini dokaz. Drugi, podjednako uvjerljivi dokaz su male, nezavisne “craft” pivovare, čijim su pivima pokretači tehnoloških kompanija toliko skloni. Što se mene tiče, krigla hladne točene Nova Runda APA sasvim je dobra podloga za daljnju raspravu o ovom zanimljivom fenomenu.

Kolumna

Crtice iz međuzemlja

Umijeće ratovanja Vanja Švajcer

O

sim onog najgoreg, ljudskih žrtava, posljedice napada u Parizu bile su i povećana prisutnost policije i vojske na ulicama europskih država, zatvaranje granica u Francuskoj, proglašenje izvanrednog stanja u Bruxellesu te za nas zanimljivi ponovljeni poznati pozivi na smanjenje privatnosti u digitalnom svijetu. U Francuskoj, za ukidanjem enkripcije, kao i besplatnog bežičnog mrežnog pristupa. U Engleskoj za slabljenjem enkripcijskih protokola kako bi se državnim službama omogućio pristup kriptiranim podacima, o čemu se raspravlja već duže vrijeme. U SAD-u se čak i Hillary Clinton izjasnila za implementaciju backdoora za dekriptiranje podataka, iako je ubrzo nakon toga ponešto ublažila svoje mišljenje. Zanimljivo je kako ovaj put nismo dugo čekali na odgovor tehnoloških kompanija koje su predvodili Apple, Microsoft, Google, Samsung, Twitter, Facebook i pedesetak drugih tvrtki s vrlo dobrim protuargumentima. Tim Cook i ostali podsjetili su kako bi implementacija oslabljene enkripcije i posebnog mehanizma za pristup izvornim podacima omogućila i pristup i nedobronamjernim sudionicima. Po tko zna koji put vraćam se Edwardu Snowdenu i njegovom razotkrivanju postupaka zapadnih obavještajnih službi. Ukoliko još niste vidjeli Citizen Four, svakako ga pogledajte, pogotovo zbog toga jer ga se potpuno besplatno može pogledati na stranici https://thoughtmaybe.com/citizenfour/ koja je, iz meni nepoznatih razloga, izostavljena iz rezultata Googleovih pretraživanja i nije ju moguće pronaći jednostavnim guglanjem. Dakle, što se NSA-ova razbijanja enkripcije tiče, najuputnije je pročitati raspoloživu dokumentaciju o programu Bullrun, zapravo aktivnostima koje su usmjerene na slabljenje enkripcijskih algoritama i pristup nezaštićenim podacima. Radi se, kako na softverskom, tako i na hardverskom slabljenju, bilo ugradnjom specijaliziranih procesora u komunikacijske uređaje pri njihovom prepakiranju na putu od proizvođača do korisnika, bilo preporukom algoritama za generiranje slučajnih brojeva koji sadrže skrivene slabosti i njihovog prihvaćanja kao sigurnih u enkripcijskim standardima. Najpoznatiji uspješan slučaj uvođenja oslabljenog generatora slučajnih brojeva kao prihvaćenog standarda jest preporuka tzv. DUAL_EC_DRBG generatora, koji je NSA predložila američkim organizacijama za standardizaciju protokola NIST i ANSI, te ISO-u, koje su ga nakon provjere prihvatile kao sigurnog sredinom 2007. godine. Nažalost, ne mogu se pretvarati da sam stručnjak u poznavanju enkripcijskih algoritama, a kamoli u korištenju eliptičkih krivulja za generiranje slučajnih brojeva, ali vjerujem kako nije pogrešna pretpostavka da je generator slučajnih brojeva, odnosno njegova što kvalitetnija aproksimacija, iznimno važna za cjelokupnu snagu enkripcije.

Put u pakao popločan je dobrim namjerama, kažu

Ukoliko napadač na temelju korištenja određenog pseudoslučajnog generatora brojeva može predvidjeti niz slučajnih brojeva koji će biti generirani, tada će imati i lakši put do dekriptiranja podataka i bez znanja enkripcijskog ključa. Zanimljivo je kako je slabost u DUAL_EC_DRBG-u pronađena već pri pregledu algoritma u jednom od odbora ANSI instituta još 2004. Naime, pri inicijalizaciji generatora koriste se dvije konstantne početne vrijednosti koje je izabrala i predložila NSA. Pri raspravi o kvaliteti generatora na pitanje o baš tim početnim vrijednostima, odgovoreno je kako se mogu koristiti i druge, ali je NSA inzistirala na tome da se u standardu navedu baš te kao preporučene default vrijednosti. Napomena kako se za početne parametre mogu koristiti i druge vrijednosti navedena je tek na kraju standarda, u dodacima koje ionako samo rijetki čitaju. Nakon što je oslabljeni generator prihvaćen kao jedan od četiri standardna, RSA ga je, uz ohrabrenje od deset milijuna dolara, implementirala kao defaultnog u popularnoj knjižnici Bsafe, što je mnoge potaknulo da 2013. bojkotiraju najveći svjetski sajam računalne sigurnosti RSA. DUAL_EC_DRBG na kraju je uklonjen iz standarda 2012. godine, nakon objave dokumenata koji su potvrdili kako su ga NSA i GCHQ iskorištavali za skidanje enkripcije. Tu priča ipak ne završava jer je u prosincu Juniper objavio kako je u njihovom operacijskom sustavu za virtualne privatne mreže (VPN) i vatrozide ScreenOS pronađen “neautorizirani kod” kojim se modificira upravo algoritam DUAL_EC_DRBG, koji se koristio pri zaštiti VPN podataka u nekim Juniperovim uređajima. Uspostavilo se kako je Juniper otpočetka svjesno koristio oslabljeni generator brojeva sa svojim inicijalnim vrijednostima, a ne onima koje je preporučila NSA. To im je valjda omogućavalo praćenje vlastitih korisnika. Zatim je u nekom trenutku, tijekom 2012., nepoznati programer izmijenio početne vrijednosti inkriminiranih parametara, što je dalje nekom trećem omogućilo “prisluškivanje”. S obzirom na to da se radi o novim vrijednostima, sumnja se kako programer nije radio za NSA, već za neku od drugih organizacija kojima je bio poznat način skidanja enkripcije. Ovaj slučaj, koji je dobrano uzdrmao, ne samo Juniper, već i druge proizvođače VPN-ova i općenito sustava za enkripciju, dobro je došao kao potvrda tvrdnji grupe tehnoloških kompanija s početka kolumne, a to je da jednom implementirani backdoor može poslužiti i onima kojima nije izvorno namijenjen, možda čak i neprijatelju, zbog čijeg postojanja je implementiran. Kao šećer na kraju, nepoznati Juniperov programer, koji je izmijenio generator slučajnih brojeva, dodao je i mogućnost prijave na sustav pomoću ssh-a s lozinkom, koju je uspješno prikrio kao niz specifikacija formata konverzija vrijednosti, poput onih u funkcijama printf ili scanf u C-u. Lozinka glasi „<<< %s(un=’%s’) = %u“, što bi dalo naslutiti kako je programer bio štovatelj Sun Tzu-a i njegovog klasika “Umijeće ratovanja”. Svaka tvrdnja kako je programer zapravo bio visokopozicionirani manager u prodaji nije slučajna. MREŽA veljača 2016.

11

Kolumna

Internetska kultura informacija, što je to? Željko Ivanković

L

eakeri samo rigaju informacije. Treba biti novinar da bi čovjek umio skupiti i usporediti, sažeti i kontekstualizirati to njihovo riganje. Naši motivi možda i nisu uvijek besprijekorni, ali barem pružamo neki doprinos civilizaciji. Barem smo odrasli ljudi koji pokušavaju komunicirati s drugim odraslim ljudima. Leakeri su više poput divljaka. Ne mislim na izvorne leakere, Snowdena i Manninga, oni su zapravo samo glorificirani izvori. Mislim na sajtove poput WikiLeaksa i Sunčanog projekta. Njih odlikuje ona primitivna naivnost kao u djece koja misle da su odrasli licemjerni zato što filtriraju ono što će reći. Filtrirati informaciju ne znači biti prijetvoran – to je civilizacija. Julian Assange u toj je mjeri slijep i gluh na osnovne društvene norme da jede rukama. Andreas Wolf čovjek je tako pun vlastitih prljavih tajni da cijeli svijet vidi kao prljavu tajnu. Baci sve u zid, kao četverogodišnjak kakicu, pa da vidiš što će se uhvatiti”. Prethodni citat jedno je od ključnih mjesta najnovijeg, 600 stranica dugačkog romana “Čistoća”, američkog modernog klasika Jonathana Franzena, koji se gotovo u isto vrijeme, 2015. godine, pojavio na engleskom i u hrvatskom prijevodu. Nije, međutim, još naišao na opširnije osvrte – treba svladati 600 stranica, iako Franzen piše vrlo čitko, gotovo kao da se čitaju novine. Čitao sam još dva, jednako dugačka, ali slavnija Franzenova romana, “Korekcije” i “Sloboda”. Oba su uklopljena u sasvim aktualna ekonomska, društvena, politička pitanja. “Korekcije” govore o burzi, o tranziciji, biznisu, a “Sloboda” o ekologiji, emancipaciji žene. U tom smislu, “Čistoća” je roman o Internetu, o informacijama. Lik Andreasa Wolfa, očito je oblikovan prema Julianu Assangeu, a Wolfov “Sunčani projekt” prema Wikileaksu. Wolf dijeli i Assangeove seksualne karakteristike. U bijegu od vlasti niza zemalja čije je tajne provalio, sakrio se u prekrasnu oazu u bolivijskim brdima, koja je sva ispunjena “nevjerojatno lijepim djevojkama”. Korištenje posjeda omogućio mu je bogataš čiji je novac kriminalnog porijekla, a Wolf uživa zaštitu bolivijske vojske, koju zauzvrat opskrbljuje provaljenim informacijama. Gornji citat izgovara Leila Helou, novinarka Denver Independenta, koji je kreiran prema uzoru na ProPublicu, neprofitnu udrugu za istraživačko novinarstvo, koju su 2008. godine pokrenuli novinari vodećih američkih medija Washington Posta i poslije New York Timesa. Mimo ljubavnih zapleta, raspleta, prijateljstava i sukoba, roditelja i djece, bogate i siromašne Amerike, nekadašnjeg socijalističkog Istoka i današnjeg kapitalističkog Zapada, 12

veljača 2016. MREŽA

“Čistoća”, najnoviji roman američkog modernog klasika Jonathana Franzena, roman je o Internetu te o provaljivanju informacija, od kojeg na kraju nema nikakve koristi, samo frka. Baš kao i u Hrvatskoj...

“Čistoća” je roman o dva pristupa informacijama u internetskom dobu, o onom koji njeguje WikiLeaks, i drugom, koji njeguje istraživačko novinarstvo ProPublice. Obje strane imaju svoju tajnu: istraživači tajnu čuvaju, a leaker tajnu provaljuje, beskrupulozno. Dio romana detaljno prati kako Leila Helou istražuje sumnju da je iz vojnog skladišta u Arizoni ukradena nuklearna glava, provjerava, slaže puzzle, kompilira priču s političkom pozadinom. Ironično, inicijalnu joj je informaciju podmetnuo upravo leaker, čak uz moguću pretpostavku da je lažna, radi kompromitacije, a plasiravši je preko Facebooka. Ne zaobilazi se ni pitanje privatnosti – je li moralno temeljiti priču o političkom skandalu na informaciji skupljenoj s privatnog FB profila, bez dozvole. To da je Internet totalitaran, jedan je od lajtmotiva romana. Zanimljivijim mi se čini drugo pitanje, ono inicirano u početnom citatu, a koje ustvari govori o tome da puka provala podatka, koliko god on na prvi pogled bio skandalozan, najčešće zato što je čuvan, nije ni informacija, ne znači ništa bez konteksta. Nakon Snowdena i WikiLeaksa svako se malo i u Hrvatskoj, a osobito u Hrvatskoj, objavi “značajno razotkrivanje dosad nepoznatih podataka o imovini s bankovnih računa čuvanoj u off-shore oazama, o mutno stečenim bogatstvima, nezakonitim transakcijama” i sl. U televizijski se studio pozovu autoriteti istraživačkog novinarstva, a od toga na kraju ne bude ništa. Državna revizija objavila je analizu skoro svih hrvatskih privatizacija. Ništa. Objavljen je registar branitelja. Ništa. Akcija Marka Rakara na čišćenju biračkih popisa nije sasvim propala. Zaista, otkrivene su sobice u kojima “stanuju” deseci i deseci ljudi, no i prije smo znali da zakon o prebivalištu i boravištu omogućuje zloupotrebu i prava na glasanje i nekih socijalnih prava. Rakar nije otkrio nešto posebno novo, ali je ono što smo znali postalo skandalozno očito, pa je akcija čišćenja biračkih popisa donekle izvedena. Druge mogućnosti zloupotrebe još nisu očišćene. Leakeri se koriste skandalom. Više istine o našem novinarstvu govori Rakarov natječaj za priče o javnim nabavama i trošenju iz proračuna na koji je – unatoč tome što je on omogućio pristup inače teško dostupnim podacima – odziv bio vrlo blijed. Srećom, podatke je u znanstvenom radu iskoristio Vuk Vuković. Za kraj, dva citata iz Franzenove “Čistoće”. Andreas Wolf, leaker, porijeklom je iz DDR-a. Na jednom mjestu zaključuje kako “mrzi Internet više nego svoju bivšu domovinu”. Bogatašica, vlasnica jednog od onih nevjerojatnih američkih bogatstava u rangu 0,01 posto, zaključuje da “čak i kad bi uspjela odrediti kako bi bilo etički najispravnije upotrijebiti milijardu dolara, i kad bi ih i upotrijebila u tu svrhu, ipak ne bi uspjela promijeniti sjebani smjer u kojem svijet ide”.

Kolumna

Spajanje ideja Ivana Šoljan

N

edjeljom ujutro obično otvorim oči i pružim ruku da dohvatim telefon, nigdje ne žurim, bacim pogled na Fejs, pogledam tko je stavljao koje pjesme u gluho doba noći, koje napuštene mačke i psi traže dom, kad mi je kći “u tuđini” otišla na spavanje, što ima novo s Teslom Saše Cvetojevića, odem na portale vidjeti što se događa pa tek onda otvaram mailove... uglavnom spamovi i poneki podsjetnici (nedjelja), a onda si napravim kavu, i s velikim veseljem čitam predivan newsletter Marka Rakara kao što se valjda nekad čitao onaj Vjesnikov magazin Izbor (usput, toplo vam preporučujem Markov newsletter, ako se već niste prijavili – zasad je besplatan). Ova nedjelja bila je drugačija... Olegov mail... hajde, napiši nešto o tom vašem projektu. U sekundi nestane taj rijetki nedjeljni mir... kako objasniti da o tom projektu mislimo, razgovaramo i sanjamo već preko godinu dana, kako ne znam uopće kako da to uobličim u riječi, a kamoli u neki suvisli tekst, da ima dana kada mislim kako sam prestara za sve to, i da to uopće i nije projekt, kako nećemo uspjeti, da imam toliko smotanih misli u glavi, ukratko... pa koga to uopće zanima? Dakle, što je zapravo HUB385? Evo, jednostavnim rječnikom: a) to je uredski prostor u kojem sjede ljudi koji se međusobno ne moraju poznavati, koji iznajmljuju jedno ili dva radna mjesta, možda sobu za troje ili četvero ili više – a koriste zajedničke usluge konferencijskih dvorana, printera, kuhinje, obično su iz IT industrije, ali sve više i iz ostalih (engleski sve to zvuči jednostavno i kratko: coworking space); b) to je centar za edukacijske programe raznih vrsta (ovisno o zahtjevima stanara); c) to je mjesto gdje veće tvrtke mogu sakriti svoje inovacijske odjele da ih ne pojede svakodnevica. Sve se to nalazi na Trešnjevci, u jednoj od zgrada nekadašnje tvornice Heruc, pravi tvornički krug, blizu pruge. Kada smo prije skoro dvije godine Ante (Magzan) i ja razgovarali u Sarajevu o HUB387 (www.hub387.com) s našim dragim prijateljima Bosancima, koji su ga tada pokretali – nisam potpuno ni razumjela što je zapravo poslovni model, zašto bi se sad oni bavili nekim polunekretninskim dosadnim poslom – najmovima pojedinačnih stolova i stolica; zašto bi mnogo ljudi koji obavljaju isti a često međusobno konkurentan posao željeli biti na jednom mjestu... i moje vječno pitanje: a dobro tko će to sve platiti i kako će se to ikada vratiti? Kad sam još shvatila da se tu radi o vlastitom novcu i kreditima, čak sam se malo i zabrinula za njihove sudbine... da, da, vidjeli smo

HUB385 bavit će se i time da tehnologiju približi ljudima koji je ne razumiju i možda i ne znaju da je trebaju ili da im može pomoći

to i u Americi i u Londonu, ali ova regija, naša mala tržišta, ne može to proći baš tako. Ali tada smo se zarazili. Odjednom smo povjerovali u model, vidjeli veselje u očima djece kojima je HUB387 postao drugi dom, vidjeli desetke primjera nevjerojatne kreativnosti, originalnih ideja, suradnje, ambicije – sve to u sredini i okruženju koje zaista ima razloga ne biti tako pozitivno – i nismo mogli ne pomisliti: ako ovako nešto uspijeva u Sarajevu, to je ozbiljno. Uz malo edukacije, uz još nekoliko posjeta, shvatili smo i Ante, Ivica Mudrinić (kojeg je lako fanatizirati za nove ideje) i ja – da nas to zanima, kako mislimo, razumijemo i vjerujemo da tako nešto mi možemo napraviti i u Hrvatskoj. Radili smo kao trio i prije, znamo da volimo raditi i zaraditi, ali isto tako znamo kako volimo neskromno misliti da našu sredinu trebamo mijenjati i činiti je boljom. Ukratko, naglavačke smo se bacili u razradu projekta, stalnu i neizostavnu financijsku, a često i moralnu podršku pružio nam je naš zalutali Amerikanac u Zagrebu Gavin Susman, kao i investicijski fond Proficio, dio novca donirala je Zaklada Luka, a Ante Mandić i IN2 (poslodavac pun razumijevanja za moje izlete na gradilište) ne samo da su partneri u projektu, nego su mnogo pomogli savjetima struke... i eto nas danas uoči otvorenja u veljači. Po čemu je HUB385 bolji od postojećih uspješnih inkubatora, akceleratora ili “coworking” prostora u Zagrebu? Nije bolji. Samo je malo drugačiji. Iskreno vjerujem da će – što više takvih projekata bude na tržištu – svi biti uspješniji. Svaki će biti malo drugačiji, svaki će naći svoju publiku. HUB385 pokušat će biti platforma za sve one koji započinju svoje projekte – novonastale mlade tvrtke ili nekoga s poduzetničkom idejom koji traži suradnike, pokušat će spojiti ideje i one koji ideje traže, pokušat će dovesti razne industrije (poljoprivredu, prehrambenu, trgovinu) pa za neke od njihovih malih ili velikih problema – preko internih natjecanja – ponuditi neka rješenja koja današnje tehnologije omogućuju i tako stvarati nove procese, ali i nova radna mjesta. Kad 300/400 ljudi sjedi na jednom mjestu, mora se stvoriti neka nova energija. Već godinama sam u tehnološkim tvrtkama, obožavam tehnologiju i gadgete – pritom i dalje ništa ne razumijem sa stručnog stajališta. No ono u što vjerujem i razumijem jest to da tehnologija ne smije samoj sebi biti svrha. Tehnologija je tu da nam pomogne udobnije, ljepše i zanimljivije živjeti, tu je da nam skrati put i ubrza procese kako bismo bili učinkovitiji i bolji u onome što radimo, što proizvodimo, čime upravljamo. HUB385 bavit će se i time da tehnologiju približi ljudima koji je ne razumiju, i možda i ne znaju da je trebaju ili da im može pomoći, ali i time da “običnu” industriju približi programerima i inženjerima koji ponekad u žaru stvaranja najboljeg kôda zaborave čemu služi... Ima tu još mnogo toga što bi HUB385 mogao biti... a možda i propadne. Svakako – ako ne probamo, nećemo znati. MREŽA veljača 2016.

13

radar

Amazon

iznosa, stoga ne misli kako je to razumno napraviti. Trenutačno Apple ima 181,1 milijardu dolara dobiti u svojim podružnicama izvan SAD-a, a procjenjuje se kako bi vraćanjem tog novca u SAD, tvrtka trebala platiti 59,2 milijarde dolara poreza. Cook je također istaknuo kako je trenutačni porezni sustav napravljen za industrijsko, a ne za digitalno doba te je stoga nazadan i loš za Ameriku pa je trebao biti promijenjen prije mnogo godina. (K. B.)

Najam zrakoplova za vlastitu zračnu dostavu Prema pisanju Seattle Timesa, Amazon vodi pregovore za najam 20 Boeingovih zrakoplova 767, kako bi pokrenuo vlastitu uslugu za zračnu dostavu tijekom siječnja u pokušaju izbjegavanja kašnjenja zbog korištenja usluga nezavisnih dostavljača. Prema izjavama neimenovanih direktora tvrtki koje se bave najmom teretnih zrakoplova, Amazon je navodno započeo pregovore s nekoliko takvih tvrtki. Trenutačno je već probno pokrenuo uslugu za dostavu zrakoplovima u Wilmingtonu u Ohiou koristeći zrakoplove tvrtke Air Transport Services Group (ATSG), a krajem siječnja želi znatno proširiti opseg vlastitog poslovanja sa zračnom dostavom. Za sada nema nikakvih službenih komentara tvrtki uključenih u pregovore. (K. B.)

na Creative Cloud. U tri mjeseca, koji su završili 27. studenoga, Adobe je poslovao sa 1,31 milijardi dolara prihoda, što je 22% više nego u istom razdoblju godinu ranije. Istovremeno je dobit porasla s prošlogodišnjih 88 na 223 milijuna dolara. Za rast prometa i dobiti najzaslužniji je veliki broj pretplatnika na Creative Cloud, čiji broj je u prethodnom kvartalu narastao na 6,16 milijuna. Za cijelu poslovnu 2015. godinu Adobe je prijavio promet od 4,8 milijardi dolara uz dobit od 630 milijuna dolara. (K. B.)

Apple

Apple

Swift otvorenog kôda Apple je otvorio izvorni kôd svojeg programskog jezika Swift pod licencom Apache na GitHubu. Swift je predstavljen na konferenciji Worldwide Developers Conference (WWDC) prošle godine, a radi u Appleovom integriranom razvojnom okruženju Xcode i razvojnim cjelinama Cocoa i Cocoa Touch. U srpnju prošle godine Apple je objavio planove kako namjerava otvoriti izvorni 14

veljača 2016. MREŽA

kôd prevoditelja i biblioteka za iOS, OS X i Linux te je istovremeno najavio nove velike korake krajem godine. Apple opisuje Swift kao zamjenu za programske jezike temeljene na C-u, koji je iznimno brz, siguran i jednostavan za korištenje. (K. B.)

Adobe

Rast u kreativnom oblaku Adobe je objavio kvartalne rezultate poslovanja koji su bolji od očekivanja zahvaljujući velikom rastu broja pretplatnika

Tim Cook oštro o izbjegavanju plaćanja poreza u SAD-u Appleov CEO Tim Cook tijekom CBS-ove emisije 60 Minutes odbacio je optužbe vezane uz izbjegavanje plaćanja poreza u SAD-u nazivajući ih “potpunim političkim sranjem”. Naime, Apple se našao na udaru kritika u SAD-u jer preko svojih podružnica u Irskoj i drugim zemljama izbjegava plaćanje poreza u SAD-u. No, Cook ističe kako Apple plaća svaki dolar poreza u SAD-u, koji je dužan prema zakonu, a vraćanje dobiti nazad u SAD tvrtku bi stajalo 40% od ukupnog

Facebook

Bolje otkrivanje objekata Facebookov glavni tehnološki direktor, Mike Schroepfer, objavio je kako je tvrtkina tehnologija za prepoznavanje objekata poboljšana 60% u odnosu na godinu ranije. Umjetna inteligencija vezana uz prepoznavanje oblika na slikama, odnosno učenje što različiti uzorci slikovnih elemenata znače, područje je kojim se Facebookov AI Research (FAIR) bavio proteklih godinu dana. U kratko vrijeme ostvarili su veliki napredak, odnosno poboljšali prepoznavanje oblika za 60%, te su uspjeli osvojiti drugo mjesto (Microsoft Research je bio prvi) na Microsoftovom natjecanju u prepoznavanju oblika na slikama Common Objects in Context (COCO). (K. B.)

Google

Brže do sadržaja uz pomoć Googlea Google je bez mnogo buke pokrenuo ispitno izdanje usluge Google Cloud CDN, koja predstavlja mrežu za isporuku sadržaja (CDN) namijenjenu nezavisnim razvijateljima, koji žele poboljšati uslugu koju nude preko svojih aplikacija. Za “alpha” izdanje Google

SRCE

Dan e-učenja U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak, 10. prosinca 2015., održan je sedmi sveučilišni Dan e-učenja. Središnja tema Dana e-učenja bila je važnost mrežnih stranica u funkciji promocije i odnosa s javnošću sveučilišta te webometrics kao važan faktor rangiranja sveučilišta. Također, na skupu je bilo riječi o metodama vrednovanja u e-kolegiju te je predstavljen katalog e-kolegija ustanova u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Sedmi sveučilišni Dan e-učenja otvorio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. (T. D.)

prima prijave od osoba koje žele isprobati novu uslugu koja je trenutno geografski ograničena, no više lokacija bi trebalo biti dodano kada usluga bude komercijalno dostupna. Google Cloud CDN (Content Delivery Network) koristi Googleove globalno distribuirane poslužitelje koji imaju priručnu kopiju sadržaja kako bi se ubrzala njihova isporuka. Time se poboljšava kvaliteta usluge korisnicima, a istovremeno smanjuje opterećenje na poslužitelje tvrtki koje pružaju uslugu. Ovom uslugom Google konkurira

Amazonu i Microsoftu koji u svojim oblacima već nude slične mogućnosti. (K. B.)

General Motors i Lyft

500 milijuna dolara za samoupravljane automobile General Motors i Lyft sklopili su partnerstvo vezano uz razvoj automobila za najam koji neće trebati vozača. Lyft je brzo rastuća tvrtka koja

poput Ubera nudi korisnicima uslugu najma prijevoza, a u budućnosti bi ta usluga mogla biti bez klasičnog vozača. General Motors će uložiti 500 milijuna dolara i ući u nadzorni odbor Lyfta, a dvije tvrtke će osnovati zajednički istraživački tim, koji će raditi na samoupravljanim automobilima. Prema procjenama nezavisnih analitičara samoupravljani automobili u početku će najviše biti korišteni preko usluga poput Ubera ili Lyfta, a vremenom će dovesti i do manjeg broja automobila u privatnom vlasništvu. (K. B.)

Canon

Podrška humanitarnom projektu Tvrtka Canon Croatia je u sklopu svojih humanitarnih aktivnosti podržala projekt “Moj svijet kroz objektiv”, koji je organiziralo Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb. Cilj projekta provedenog krajem 2015. bio je omogućiti kvalitetnije provođenje slobodnog vremena djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. (R. I.)

Automobili

Samoupravljani automobili samo s ljudskim vozačem U Kaliforniji, koja je najveće tržište automobila unutar SAD-a, objavili su nacrt pravila vezanih za samoupravljane automobile. Regulatori unutar Department of Motor Vehicles (DMV) za sada zahtijevaju unutar samoupravljanih automobila i ljudskog vozača s odgovarajućom vozačkom dozvolom, kako bi mogao reagirati u slučaju problema sa sustavom za automatsko upravljanje. Ovaj nacrt pravila još mora proći javnu raspravu prije donošenja konačne verzije, a njegovim donošenjem otvara se put za komercijalnu prodaju samoupravljanih automobila. Predložena regulacija zahtijeva i certifikaciju te ispitivanje automobila od treće strane, kao i redovita izvješća o njihovom radu kroz razdoblje od tri godine. Ti podaci će se iskoristiti za daljnje unapređivanje regulacije. Trenutačno je u Kaliforniji dozvoljeno samo ispitivanje samoupravljanih automobila, za što je dozvolu do sada dobilo 11 tvrtki, a također se zahtijeva da u takvim automobilima bude i ljudski vozač. (K. B.)

MREŽA veljača 2016.

15

radar

Epson

Trostruki rast nosive elektronike Prema podacima koje je prikupila tvrtka IDC, u trećem kvartalu prošle godine tržište nosive elektronike poraslo je gotovo tri puta u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana. U trećem kvartalu vodeća tvrtka na tom tržištu bio je Fitbit, koji je ispred Applea i Xiaomia, a kineski XTC (podružnica tvrtke BBK) probio se na peto mjesto iza Garmina i ispred Samsunga, koji je pao na šesto mjesto. No Fitbitov udio je ustvari znatno pao, sa 32,8 na 22,2%, iako je isporučio dvostruko više uređaja nego godinu ranije. Apple s druge strane prije godinu dana još nije niti ušao na to tržište, no ubrzo se probio na drugu poziciju. Sveukupno je širom svijeta isporučeno 21 milijun nosivih uređaja u trećem kvartalu, što je rast od 197,6% u odnosu na 7,1 milijuna komada isporučenih u istom razdoblju godinu ranije. (K. B.)

16

veljača 2016. MREŽA

Facebook

Poticaji za selidbu blizu sjedišta tvrtke Facebook svojim zaposlenicima u sjedištu u Silicijskoj dolini nudi barem 10.000 dolara poticaja za seljenje bliže uredima tvrtke. Kako bi se kvalificirali za ovu

isplatu, koju prema izjavama bivših i sadašnjih zaposlenika tvrtka nudi posljednjih 12 mjeseci, zaposlenici trebaju kupiti ili unajmiti dom unutar 10 milja (16 km) od Facebookovog sjedišta u One Hacker Way, cesti oko 30 milja (48 km) južno od San Francisca. Facebookovi zaposlenici koji imaju i obitelj mogu dobiti 15.000 dolara ili više jednokratne pomoći za kupnju ili najam doma. Naime, smještaj i putovanje na posao postaje sve veći problem u prenapučenoj Silicijskoj dolini pa brojne tvrtke nude slične pogodnosti za svoje zaposlenike, ili im osiguravaju posebne autobuse koji ih voze i po nekoliko sati u jednom smjeru do udaljenih domova. (K. B.)

HT

Standard Mamforce Među kompanijama koje su prošle postupak neovisne procjene postojećih praksi i koje će u

sljedećih godinu dana na temelju dobivenih preporuka uz već niz postojećih pozitivnih politika implementirati nove odgovorne prakse u domeni odgovornosti prema obitelji i rodnoj jednakosti, nalazi se i Hrvatski Telekom. Tvrtka je od ove godine stekla pravo korištenja osnovnog Mamforce standarda kojim se to i potvrđuje. (R. I.)

Microsoft

Filantropska podružnica

Sigurnost

Propusti u njemačkim POS terminalima Sigurnosni stručnjak Karsten Nohl upozorio je njemačke banke kako njihovi sustavi za naplatu u trgovinama imaju sigurnosne propuste koji omogućuju krađu PIN kodova kartica, izradu lažnih kartica ili preusmjeravanje sredstava na proizvoljne račune. Karsten Nohl, koji je poznat po otkrivanju velikih sigurnosnih propusta u mobilnim telefonima, automobilima, sigurnosnim karticama i USB pogonima, izjavio je za Reuters kako je otkrio kritični propust u softveru koji se koristi u POS terminalima u Njemačkoj. Navodno su moguća dva tipa napada. Jedan za krađu osobnog identifikacijskog broja (PIN) ili lažiranje transakcije prilikom plaćanja, a druga metoda omogućuje zavaravanje sustava za obradu transakcija koji stoji između banke i trgovca da preusmjeri sredstva na proizvoljni drugi račun. Nohl i njegovi kolege Fabian Braeunlein i Philipp Maier iz tvrtke Security Research Labs (SRLabs) sa sjedištem u Berlinu,

Microsoft je osnovao filantropsku podružnicu koja ima za cilj korištenjem tehnologije pomagati u rješavanju nekih od najvećih svjetskih problema. Pod vodstvom potpredsjednice tvrtke Mary Snapp Microsoft će pomagati u većem uključivanju ljudi koji još nemaju pristup tehnologiji i učenju o mogućnostima koje im nudi. Nova podružnica je u skladu s misijom tvrtke koju je CEO tvrtke, Satya Nadella, zadao Microsoftu, odnosno omogućiti

svakoj osobi i svakoj organizaciji na planetu da postigne više. Za početak Microsoft će uložiti nespecificirani iznos novca i tehnologije u neprofitne organizacije koje pomažu u provođenju njihove misije poput Mawingu (na slici). To mogu biti stvari poput pružanja pristupa javnim oblacima, pomaganje u obuci digitalnim vještinama, stvaranju poslova i edukaciji vezanoj uz STEM kurikulum. (K. B.)

objavili su svoja saznanja bankama, kartičarskim kućama, proizvođačima uređaja te industrijskim udrugama. SRLabs je sigurnosni konzultant brojnim velikim tvrtkama, uključujući nekoliko vodećih banaka. (K. B.)

Dell

Latitude 5000 Dell je predstavio obnovljenu seriju prijenosnih računala za poslovne korisnike Latitude 5000, opremljenu novom, šestom generacijom Intel Quad Core procesora te novim sigurnosnim rješenjima, upakiranima u modernije dizajnirano kućište. Dostupan u formatima od 14 (E5470) i 15 (E5570) inča, novi Latitude je do 27 posto tanji i do 18 posto lakši od prethodne generacije, što ga čini idealnim za korisnike koji malo vremena provode u uredu, navode u Dellu. Serija Latitude 5000 nudi dodatni sloj zaštite s opcijom integriranja smart carda i touch fingerprint čitača, koji izoliraju sigurnosne operacije kroz Dell Control Vault. Ovaj alat procesira i sprema kritične podatke o autentifikaciji na poseban čip, stvarajući sigurniju granicu i smanjujući rizik ulaska malwarea u privatne informacije. (T. D.)

MREŽA veljača 2016.

17

radar

Facebook

Borba za besplatni Internet u Indiji

Facebookov projekt Internet.org za pružanje mogućnosti besplatnog pristupa Internetu u Indiji i drugim zemljama u razvoju, našao se na udaru kritika lokalnih internetskih tvrtki zbog narušavanja pravila o neutralnosti Interneta.

Microsoft

Skuplji i kasniji Surface Hub Microsoft sustav za videokonferencije Surface Hub bit će skuplji i kasnije stići na tržište nego što je inicijalno najavljeno. U kolovozu prošle godine Microsoft je objavio kako očekuje kako će 55-inčni model Surface Huba prodavati (u SAD-u) za 6.999 dolara, a 84-inčni za 19.999 dolara, no sada su te cijene povišene za 2.000 dolara, odnosno na 8.999 i 21.999 dolara. Također su odgođene isporuke s ranije najavljenog 1. siječnja na prvi kvartal. Surface Hub pokreće posebna verzija Windowsa 10, a s hardverske strane ima ekran osjetljiv na dodir s tehnologijom digitalne tinte. Također se isporučuje s prilagođenom 18

veljača 2016. MREŽA

verzijom OneNotea, Skypea for Business i Officea. U Microsoftu nisu objavili razloge za povećanje cijene, no ističu kako će ga kupci, koji su već naručili Surface Hub, platiti po staroj cijeni. (K. B.)

Freescale

Čip tanak kao list trave Freescale je predstavio svoj novi čip za Internet stvari koji je tanak poput lista trave. Čip oznake Kinetis K22 je Freescaleov mikrokontroler visok samo 0,34 milimetra koji u sebi sadrži 120-megahercni procesor s memorijom i brojnim sučeljima prilagođenim za primjene u uređajima za Internet stvari. Dovoljno je tanak za ugradnju u sigurne kreditne kartice, razne nosive uređaje te elektroničke flastere i ugradnju ispod kože.

Naime, Facebook je pokrenuo svoj program u 35 zemalja u razvoju širom svijeta preko kojeg nudi besplatno ograničen pristup Internetu, odnosno dostupne su samo određene usluge, uključujući Facebookovu društvenu mrežu i uslugu za razmjenu poruka. No kritičari ističu kako se time narušava neutralnost Interneta, odnosno kako se svi sadržaji ne tretiraju na isti način te su time mali pružatelji usluga, koji ne sudjeluju u Facebookovom programu, u podređenom položaju. Za sada se glavna borba za ovaj projekt vodi u Indiji gdje je Facebook nakon pritužbi lokalnih tvrtki pokrenuo vrlo agresivnu marketinšku kampanju u lokalnim novinama pozivajući na podršku projektu kojemu prijeti zabrana, čime bi se usporio napredak prema digitalnoj jednakosti u Indiji. Naime, u Indiji samo 252 milijuna od 1,3 milijarde stanovnika ima pristup Internetu, a u Facebooku ističu kako se prema njihovim podacima približno jedan od deset ljudi koji dobiju pristup Internetu izvuče iz siromaštva. Stoga je za Indiju, kako bi se postigao napredak, nužno osigurati pristup Internetu za barem milijardu ljudi. Nakon pritužbi lokalnih tvrtki, indijsko regulatorno tijelo TRAI zatražio je od Facebooka i tvrtke Reliance Communications, preko koje Facebook pruža svoju besplatnu uslugu Free Basic, privremenu suspenziju besplatnog pristupa Internetu dok se ne razmotre pritužbe i donese konačna odluka. (K. B.)

Očekuje se da će tržište uređaja za Internet stvari narasti na 1,7 bilijuna dolara do 2020. godine. (K. B.)

Combis

Transaction Systems u ponudi Regionalni sistem integrator Combis postao je partner jednog od najvećih proizvođača u području rješenja za e-plaćanja Transaction Systems LLC. Novim partnerstvom Combis postaje prvi i jedini dobavljač softvera za platne terminale (EFT POS) u Hrvatskoj s više principala. Ovim partnerstvom Combis će omogućiti uvođenje novih inovativnih rješenja na hrvatsko tržište elektronskog plaćanja. Uloga Combisa bit će i kreiranje razvojne servisne mreže, osiguravanje terenskih tehničara i Service Level Agreement (SLA) podrške. (T. D.)

Samsung

Patentna borba s Appleom Iako je pristao platiti odštetu na temelju odluke nižih sudova, Samsung je odlučio zatražiti od vrhovnog suda u SAD-u razmatranje njihovog slučaja vezanog uz navodnu povredu Appleovih patenata. Ukoliko vrhovni sud prihvati Samsungov zahtjev, njegova odluka bi mogla imati veliki utjecaj na cijelu tehnološku industriju. Naime, Samsung ističe kako bi odluka nižih sudova vezana uz povredu patenata vezanih uz dizajn uređaja mogla biti pogubna za cijelu industriju, odnosno brojne manje tvrtke koje bi mogle odustati od predstavljanja svojih proizvoda zbog straha od tužbi velikih tvrtki. No za sada je nejasno hoće li

američki vrhovni sud prihvatiti razmatranje ovog slučaja s obzirom na to da je posljednji put slične slučajeve razmatrao u 19. stoljeću. Samsung želi od vrhovnog suda smjernice što može biti pokriveno patentima koji štite dizajn te kolike odštete se mogu tražiti u slučaju povrede. Samsung je već izjavio kako će Appleu platiti odštetu od 548 milijuna dolara koja mu je dosuđena u ranijim postupcima, a odluka vrhovnog suda to neće promijeniti ako ne odluči kako se nova odluka odnosi i na ranije presude. (K. B.) Tele2

3G u cijeloj Hrvatskoj Tele2 je završio nadogradnju mreže udvostručivši brzinu prijenosa podataka na 3G tehnologiji, značajno proširio 3G pokrivenost te kao rezultat predstavlja najmoderniju 3G mrežu u Hrvatskoj. Tele2 sada pokriva 99 posto stanovništva glasovnom uslugom, 97 posto stanovništva 3G podatkovnom uslugom te 98 posto autocesta 3G podatkovnom i glasovnom uslugom. Sljedeća faza nadogradnje bit će pokretanje 4G mreže u prvom kvartalu 2016. godine, najavljuju u tvrtki. (T. D.)

Knjige

The European Startup Revolution Knjiga razgovora s europskim poduzetnicima pokretačima startup tvrtki druga je knjiga Ive Špigela, našeg kolege od pera i novinara i kolumnista Mreže. Riječ je o gotovo trideset intervjua koje je Ivo napravio s osnivačima tvrtki kao što su Last.fm, LeWeb, Seedcamp, Prezi, SoundCloud, a među njima su i razgovori s dva domaća “serijska” tehno-poduzetnika, Matom Rimcom i Damirom Sabolom. Knjiga počinje “filmskim” uvodom u turobnu atmosferu prvih godina globalne krize i opisom doživljaja koji su Ivu motivirali na ovo radno, prilično zahtjevno novinarsko djelo, koje je nastajalo punih pet godina. The European Startup Revolution zbirka je intervjua napisanih na engleskom jeziku, a prvobitno objavljenih u hrvatskoj inačici poslovnog časopisa Forbes i na internetskom odredištu Tech.eu, još jednom Ivinom projektu koji, uz Zagrebački poduzetnički inkubator, gura posljednjih nekoliko godina uz stalno zaposlenje u tvrtki Perpetuum Mobile, čiji je suosnivač. Što se tiče samih intervjua, kako sam Ivo kaže, oni su tek sken danih osoba i kompanija u jednoj točki u vremenu, a dodatna vrijednost tih tekstova je u širem pogledu koji dobivamo iz kasnije vremenske perspektive kroz Ivine vrckave komentare, koji pružaju dublji uvid u razvoj pojedinih tvrtki, od startup projekta jednog ili više pojedinaca do, danas već prilično poznatih europskih tehnoloških kompanija nove generacije. Knjigu The European Startup Revolution neizbježno se mora usporediti (a poželjno: i su-čitati) s dva svjetska uratka istog žanra, nešto starijom knjigom, Founders at Work, Jessice Livingstone i

Zero to One, Petera Thiela, koje se na sličan način bave fenomenom startup kulture. Sva tri naslova dostupna su u digitalnim inačicama, na Internetu. Proizvodnju svoje knjige Ivo Špigel je uspješno financirao kao startup projekt na Indiegogo web odredištu. (Zvonko Pavić)

Epson

Pisači reklama Tvrtka Epson predstavlja nove modele u seriji pisača velikog formata za izradu reklamnih materijala. Nova serija SC-S konstruirana je na temelju opširnog istraživanja tržišta, povratnih informacija korisnika i testiranja te donosi veću produktivnost uz servisiranje i korisničku podršku, tvrde u Epsonu. Svaka komponenta u novim pisačima (SC-S80610, SC-S60610, SC-S40610) u potpunosti je konstruirana i proizvedena u Epsonu, a pisači omogućuju preciznu produkciju na čitavom nizu substrata i besprijekorno produciraju plakate, city light medije, POS materijale, naljepnice za vozila i tapete, uz napredni sustav automatskog zatezanja (AD-ATC). U kombinaciji s tintama nove formulacije Epson UltraChrome GS3 ili GS3 with Red, korisnici mogu proizvesti precizne reprodukcije u širokoj skali boja, a model SC-S80610 koristi prednosti crvene i narančaste tinte za proširenje skale boja. (R. I.)

MREŽA veljača 2016.

19

radar

Canon

XEED WUX6010 Canon Europe je predstavio XEED WUX6010, najnoviji dodatak svojoj seriji instalacijskih projektora. Taj model predstavlja poboljšanu inačicu najboljeg modela u seriji, XEED WUX6000. XEED WUX6010 osmišljen je da zadovolji različite zahtjeve korisnika i integratora, osobito prilikom korištenja u tvrtkama, obrazovnim ustanovama i na sajmovima, zahvaljujući poboljšanim mogućnostima povezivanja, visokoj svjetlini i fleksibilnim mogućnostima instalacije, kažu u Canonu. Dodavanjem novog standarda za povezivanje HDBaseT, XEED WUX6010 omogućuje prijenos multimedije visoke definicije, zvuka i kontrolnih signala preko jednog LAN kabela, koji može biti dug do 100 metara. XEED WUX6010 kompatibilan je s pet različitih objektiva i dolazi s Canonovim trogodišnjim jamstvom za žarulje. (R. I.)

20

veljača 2016. MREŽA

Huawei

Više od 100 milijuna isporučenih telefona Huawei je objavio kako su mu prošle godine isporuke pametnih mobilnih telefona porasle 44%, čime je postao prva kineska tvrtka s isporučenih više od 100 milijuna pametnih telefona u godinu dana. Ukupno je isporučio 108 milijuna pametnih telefona, ponajviše zahvaljujući dobroj prodaji na domaćem, kineskom, tržištu te u zapadnoj Europi. Huawei je ostvario znatno veći rast od cjelokupnog tržišta pametnih mobilnih telefona za koje se procjenjuje kako je prošle godine ostvarilo jednoznamenkasti rast. Na cjelokupnom svjetskom tržištu Huawei je u trećem kvartalu, prema podacima tvrtke IDC, bio na trećem mjestu s udjelom od 7,5%, znatno zaostajući za Appleom na drugoj

poziciji s udjelom od 13,5%, te vodećim Samsungom koji je držao 23,8% tržišta. (K. B.)

Apple

Protiv britanskih planova za veći internetski nadzor Apple je upozorio kako bi britanski planovi za davanje tajnim službama dodatnih mogućnosti za nadzor internetskog prometa mogli oslabiti sigurnost osobnih podataka i paralizirati tehnološki sektor. Velika Britanija objavila je prijedlog za nove ovlasti u internetskom nadzoru prošlog mjeseca za koje ističe kako su nužne da bi se osigurala sigurnost zemlje od kriminalaca, prevaranata i militanata. No, kritičari navode kako Investigatory Powers Bill daje

britanskim tajnim službama veće mogućnosti nego u drugim zapadnim zemljama, uključujući SAD, te kako predstavlja napad na osobne slobode. Appleovi predstavnici u odgovoru, koji su podnijeli britanskoj parlamentarnoj komisiji koja razmatra novi zakon, istaknuli su kako vjeruju da je loše oslabiti sigurnost stotina milijuna korisnika koji poštuju zakone kako bi ona bila slabija i za malobrojne koji predstavljaju prijetnju. U Appleu su također istaknuli kako bi novi zakon oslabio kriptografsku zaštitu podataka, tvrtke sa sjedištem izvan Velike Britanije prisilio na kršenje zakona u matičnim zemljama te potaknuo slične zakone u drugim zemljama koji bi mogli paralizirati cijeli tehnološki sektor različitim kontradiktornim zahtjevima. Prema Appleu rješenje za rastuće internetske prijetnje nije slabljenje kriptografske zaštite, već upravo suprotno, njezino jačanje. (K. B.) Hrvatski Telekom

Proaktivni nadzor Hrvatski Telekom je uspješno završio projekt implementacije Compuware-Dynatrace alata za cjelokupan nadzor servisa i aplikacija u svojim podatkovnim centrima u Zagrebu i Varaždinu, koristeći partnerska rješenja. Alat omogućuje proaktivni nadzor i rješavanje problema prije poziva korisnika, uz potpuno automatiziranu prevenciju, čime HT značajno poboljšava kvalitetu svojih ICT usluga u oblaku. Implementacija projekta rezultirala je kompletnim End2End nadzorom HT Cloud platforme i povezanih servisa iz korisničke perspektive, infrastrukture, mrežnih elemenata, provisioning procesa i pregledom SLA parametara. (T. D.)

Samsung

Isplata 548 milijuna dolara Appleu Samsung i Apple uspjeli su se dogovoriti oko iznosa koji Samsung mora isplatiti Appleu

STEMI

Obrazovni robot

Udruga Bura Znanja, odnosno njezini osnivači Marin Trošelj i Pavao Pahljina, pokrenula je projekt STEMI, usmjeren na popularizaciju STEM područja (eng. Science, Technology, Engineering i Mathematics), kroz razvoj online platforme za projektno učenje. Projekti će se sastojati od paketa fizičkih komponenti koje će pojedinci i grupe sastavljati kroz praćenje digitalnih multimedijskih sadržaja, a prvi projekt je hexapod robot koji služi kao obrazovni alat za učenje elektronike, robotike i programiranja. Kroz poticanje praktičnog učenja i mladih na stvaranje, cilj projekta je približavanje STEM-a svim uzrastima. Pomoću projekata poput hexapod roza povredu njegovih patenata, no tvrtke najavljuju nastavak borbe na sudovima. U dokumentu podnesenom sudu, koji su potpisale obje tvrtke, Samsung je pristao isplatiti 548 milijuna dolara odštete Appleu na osnovi presude iz 2012. prema kojoj je proglašen krivim za povredu Appleovih patenata. U vrijeme donošenja presude iznos odštete je određen na više od milijardu dolara, no ta je suma u kasnijim presudama prepolovljena. Samsung se obvezao isplatiti Appleu 548 milijuna dolara unutar 10 dana od primitka fakture od Applea. No istaknuli su kako žele pravo na nadoknadu u slučaju da se

bota, kojim možete upravljati pomoću svog pametnog telefona, voditelji žele pokazati kako učenje može biti inovativno i zabavno. Počevši od hexapod robota, svi projekti će biti dizajnirani tako da se pojednostave za mlađe korisnike, ali da istovremeno budu dovoljno izazovni za starije hobiste. Prošle jeseni pokrenuli su Crowdfunding kampanju s ciljem prikupljanja 16.000 dolara, što bi bilo dovoljno za izgradnju platforme i proizvodnju multimedijalnih sadržaja. U samo tri dana od pokretanja kampanje prikupili su ciljani iznos, a kampanja je do kraja skupila više od 33.000 dolara s kojima se planira unaprijediti komunikaciju između robota i stolnog računala i omogućili čak i petogodišnjacima učenje programiranja kretnji robota. Cilj same crowdfunding kampanje bio je, dakako, skupljanje novca za daljnji razvoj, ali i uključivanje korisnika u razvoj i gradnju zajednice koju znanost i tehnologija zanimaju, no nemaju vremena samostalno istraživati gomilu informacija. Više informacija o projektu možete pronaći na www.stemi.education i www.facebook.com/stemi. education. (R. I.)

ova suma promijeni tijekom žalbenog postupka. U svojoj izjavi Samsung ističe kako su razočarani što je sud priznao Appleove uvelike preuveličane zahtjeve za odštetom, nevezano da li su sporni patenti validni. Također navode da iako su pristali platiti odštetu Appleu, i dalje su uvjereni kako njihovi proizvodi ne krše Appleove patente, te će poduzeti sve mjere unutar pravnog sustava za zaštitu svojih proizvoda i intelektualnog vlasništva. S druge strane Apple osporava Samsungu pravo na povrat dijela isplate u žalbenom postupku te također traži plaćanje 1,8 milijuna dolara sudskih troškova. (K. B.)

Oracle

Pad prometa i dobiti Oracle je objavio rezultate poslovanja u svojem fiskalnom drugom kvartalu u kojem je zabilježen pad prihoda i dobiti. U tri mjeseca koja su završila krajem studenog Oracle je poslovao sa 8,99 milijardi dolara prihoda, što je 6,3% manje nego godinu ranije u istom razdoblju. Dobit je istovremeno pala sa 2,5 na 2,2 milijarde dolara. Analitičari nisu impresionirani niti predviđanjima za tekući kvartal, u kojem Oracle očekuje dobit između 2,5 i 2,6 milijardi dolara uz promet između 9,33 i 9,61 milijardi dolara. (K. B.) MREŽA veljača 2016.

21

radar

Mikronis

IT kao podrška poslovanju

Cilj završne godišnje konferencije Mikronisa, Zel-Cosa i Udruge Studiorum nazvane “IT kao podrška poslovanju”, održane u hotelu Toplice u Krapinskim toplicama, bio je pokazati kako moderno poslovanje danas nije moguće zamisliti bez IT tehnologija – bilo da se radi o modernim uređajima ili aplikacijama koje se na njima pokreću. Koje tehnologije su primjerene određenom poslovnom okružju, kako ih odabrati i iskoristiti na najbolji mogući način – teme su o kojima je bilo riječi, kao i o tome koje je rizike prisutne u modernom poslovnom okružju važno osvijestiti kako bi bili u mogućnosti na njih odgovoriti i izbjeći ispade servisa ili gubitak podataka nužnih za poslovanje. Uvodno predavanje održao je Renato Njirjak iz tvrtke Zel-Cos, koja još od 1991. uživa ugled jednog od vodećih servisa i sistem integratora. Domagoj Draženović iz Microsofta Hrvatska predstavio je sve novitete koje donosi Windows 10, a Ivan Šibenik iz Mikronisa ponudio je mnoštvo odgovora na pitanje “Zašto pet godina garancije?”. Završno predavanje održao je Dražen Blagović iz tvrtke SME One d.o.o., koji je predstavio opcije fleksibilnog financiranja IT opreme. (H. Š.)

Google

Masovna kupnja zelene energije Google je objavio niz novih projekata vezanih uz obnovljive izvore energije kroz koje želi ostvariti svoje obećanje kako će 100% napajati svoje poslovanje kroz “zelene” izvore energije. Kroz posao koji naziva najvećom i najraznolikijom kupnjom obnovljive energije od tvrtke kojoj to nije glavno područje poslovanja, Google je dodao 842 megavata obnovljive energije za 22

veljača 2016. MREŽA

svoja podatkovna središta, čime je gotovo udvostručio količinu energije koju je već ranije kupio. Većina obnovljive energije kupljena je za lokacije u SAD-u, no u Googleu navode kako su dodali i više od 150 megavata od solarne elektrane u Čileu i vjetroelektrane u Švedskoj. (K. B.)

Samsung

Biološki procesor Samsung je objavio kako je počeo s proizvodnjom čipa koji može

pratiti različite biološke funkcije, poput razine stresa ili masnoće u organizmu. Naime, različiti nosivi uređaji za praćenje stanja organizma sve su popularniji, no njihove mogućnosti najčešće su ograničenje na praćenje broja koraka koje smo prošli, odnosno potrošenih kalorija, ili funkcija poput tlaka ili broja otkucaja srca. No, Samsung razvija novi čip koji bi njihove mogućnosti trebao podići na novu razinu, odnosno omogućiti praćenje funkcija poput tjelesne masnoće, razine stresa, mišićne mase, otkucaja i srčanog ritma te tjelesne temperature. U Samsungu ističu kako će novi čip biti vrlo malih dimenzija, čime će biti prikladan za ugradnju u različite nosive uređaje, a njegova proizvodnja je već počela te se prvi uređaji na tržištu očekuju u prvoj polovici ove godine. (K. B.)

(nalazi se “ispod površine”) pa bi se moglo raditi o videosnimkama mačaka i pornografskom materijalu, zbog čega se tvrtke izlažu nepotrebnom riziku da njihovo poslovanje nije usklađeno sa standardima. Na razini cijele Europe, ukupno je 32 posto podataka u tvrtkama suvišno, nepotrebno ili nevažno te se procjenjuje da će tvrtke, ako ne obuzdaju ovaj problem, do 2020. godine koristiti kapacitete za pohranu podataka u vrijednosti od 891 milijardu dolara samo kako bi pohranjivale nepotrebne podatke. Analiza prezentirana u Databerg Reportu zaključuje kako je samo 14 posto kapaciteta za pohranu podataka iskorišteno u pravu svrhu, za pohranu podataka koji su kritični, apsolutno nužni za poslovanje. (T. D.)

Srednja.hr Ericsson Nikola Tesla

Modernizacija BH Telecoma BH Telecom i Ericsson Nikola Tesla potpisali su ugovor vezan uz nadogradnju radijske pristupne mreže te nadogradnju i proširenje kapaciteta paketske jezgrene mreže BH Telecoma. Ugovor je vrijedan 22 milijuna kuna. Ovim ugovorom će BH Telecom, vodeći operator u Bosni i Hercegovini s najvećim tržišnim udjelom u području pružanja telekomunikacijskih usluga i dugogodišnji partner Ericssona Nikole Tesle, moći odgovoriti na sve zahtjevnije usluge nove generacije mobilnih uređaja te svim svojim korisnicima omogućiti komunikacijske usluge najviše kvalitete, navodi izvođač. (T. D.)

Veritas

Novi Databerg Report Prema rezultatima iznesenim u Veritasovom Databerg Reportu 2015., 54 posto podataka koji su pohranjeni i koje koriste organizacije u Europi nevidljivo je

Biznis za srednjoškolce Srednja.hr, portal za učenike i studente, otvorio je prijave za ovogodišnji ciklus “Ideje godine”, jedini business plan natjecanja za srednjoškolce u Hrvatskoj. U suradnji s partnerima, Visokim učilištem Algebra i Visokim učilištem Effectus, portal Srednja. hr kao organizator želi potaknuti učenice i učenike srednjih škola da osmisle inovativne ideje i projekte te da ih, uz razradu prikladnog poslovnog plana i prijedloge tehnoloških rješenja, prezentiraju žiriju i javnosti, navodi se u obavijesti za javnost. Rok za predaju finalnih radova je 18. ožujka, a detalje možete pronaći na www.srednja.hr. (R. I.)

IBM

Umjetna inteligencija za IoT Tvrtka IBM objavila je da otvara globalne centre za primjenu umjetne inteligencije Watson u razvoju tehnologija Interneta stvari (Internet of Things – IoT). IBM je predstavio niz novih ponuda, funkcionalnosti i partnerskih ekosustava kojima je cilj

Cisco i Philips

ugraditi tehnologije kognitivnog računalstva u milijarde povezanih uređaja, senzora i računalnih sustava, koji čine Internet stvari. Nove ponude dostupe su preko IBM-ove globalno protegnute platforme za računalstvo u oblaku, IBM Watson IoT Cloud, specijalizirane tehnološke platforme namijenjene isključivo programerima i tvrtkama koje se bave razvojem uređaja i softvera Interneta stvari. (T. D.)

Svjetlo u urede Philips, globalni lider u osvjetljenju i Cisco, globalni lider u umrežavanju, sklopili su strateški savez kojem je cilj zajednički nastupiti na tržište uredske rasvjete, “teško” milijardu eura. Rasvjeta, posebice ona “inteligentna”, predstavlja jedno od područja u koje najbrže ulazi takozvani Internet stvari (IoT – Internet of Things). Philips već prednjači u tom segmentu svojim povezanim LED rasvjetnim sustavima, a povezivanje tih sustava sa Ciscovim senzorima, mrežnim tehnologijama i softverskim rješenjima trebalo bi donijeti bolju po-

vezivost, komfor i učinkovitost. “Rasvjeta povezana na savršeno sigurnu i stabilnu IT infrastrukturu činit će okosnicu pametnih ureda budućnosti”, izjavio je Bill Bien iz Philips Lightninga. U tipičnom poslovnom prostoru, rasvjeta je odgovorna za čak 40 posto ukupnih troškova za električnu energiju, navodi se u zajedničkom priopćenju Philipsa i Cisca te se iznosi podatak kako je primjenom njihovog integriranog sustava moguće ostvariti energetske uštede od oko 80 posto uz odgovarajuće sniženje troškova. K tome, u takvom sustavu uredski radnici bi sami kontrolirali rasvjetu i prilagođavali ga svojim preferencijama, preko smarthphone aplikacija. (H. Š.)

KONČAR

Plan poslovanja Nadzorni odbor Grupe Končar usvojio je procjenu poslovanja za 2015. godinu te Plan Grupe Končar za 2016. godinu. Procjenjuje se da će društva Grupe Končar za razdoblje siječanj – prosinac 2015. godine ostvariti konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 3.048 milijuna kuna, što je 15,1 posto više u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju 2014. godine. Procjenjuje se da će Grupa Končar u 2015. godini ostvariti konsolidiranu bruto dobit u iznosu od oko 150 milijuna kuna, što je na razini planiranog za 2015. godinu. Prema usvojenom Planu za 2016. godinu, društva Grupe Končar ostvarit će prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 3.121,8 milijuna kuna, što je 73,8 milijuna kuna ili 2,4 posto više od procjene ostvarenja za 2015. godinu. (T. D.)

Porsche

Milijarda eura za tvornicu električnih automobila Porsche je najavio investiciju od milijardu dolara u izgradnju proizvodnih pogona za svoj prvi

električni automobil. Kroz ovu investiciju stvorit će se i 1.000 novih radnih mjesta u Zuffenhausenu u Njemačkoj, gdje će biti proširena postojeća tvornica. U tvornici će se proizvoditi model “Mission E”, koji će se u potpunosti oslanjati na baterijsko napajanje i električni pogon. Mission E na tržište bi trebao

stići krajem dekade, a imat će više od 600 konjskih snaga i radijus kretanja na jednom punjenju od 500 kilometara. (K. B.)

Dell

Novi serveri Dell je predstavio četiri nova ulazna modela servera kao dodatak vrlo uspješnoj generaciji servera Dell PowerEdge 13G. Novi serveri namijenjeni su malim i srednjim tvrtkama. Novi Dell PowerEdge serveri uključuju PowerEdge R330 i R230 rack servere i PowerEdge T330 i T130 tower servere. Prvi put, Dellov ulazni model servera T130 ima Open Manage portfelj upravljanja sustavima, dajući malim i srednjim tvrtkama jednostavan i intuitivan alat koji smanjuje vrijeme postavljanja sustava za do 40 posto te pruža bolje upravljanje, navode u Dellu. Novi ulazni modeli servera PowerEdge imaju do četiri DDR4 memorijska slota te, ovisno o modelu, do četiri ili osam tvrdih diskova. (T. D.)

MREŽA veljača 2016.

23

radar

SAD

Obavezna registracija dronova u SAD-u

Američka savezna uprava za civilno zrakoplovstvo, Federal Aviation Administration (FAA), objavila je kako u SAD-u vlasnici

Salesforce

Preuzimanje SteelBricka Salesforce je preuzeo tvrtku SteelBrick, specijaliziranu za softver koji prodajnim

moraju registrirati dronove do 19. veljače na njihovim stranicama. Registracija je počela 21. prosinca te je

predstavnicima pomaže u određivanju konačne cijene za pojedinog kupca. Ukupna vrijednost cijelog posla je 360 milijuna dolara, a predstavnici SteelBricka ističu kako će kroz ovaj posao dobiti nove mogućnosti isporuke svojih integriranih rješenja za procjenu cijena izravno iz Salesforcea.

bila besplatna do 20. siječnja, a nakon tog datuma registracija se naplaćuje 5 dolara. Registracija je obavezna za sve dronove koji se koriste za hobi, težine između 250 grama i 25 kilograma (0,55 i 55 funti). Prilikom registracije vlasnici dronova moraju dati ime, fizičku adresu i adresu elektroničke pošte, a zatim moraju na svoje dronove staviti registracijsku oznaku ili registrirati serijski broj kod FAA. Za dronove koji se koriste u poslovne svrhe vrijede druga pravila, odnosno njihova upotreba je zabranjena ako tvrtka ne dobije posebno odobrenje od FAA. Očekuje se kako će FAA objaviti pravila za legalno korištenje dronova u poslovne svrhe sredinom godine. Ako korisnik ne registrira svoj dron, prijeti mu kazna do 27.500 dolara, a u slučaju kriminalnih radnji kazna je do 250.000 dolara. (K. B.)

SteelBrick je osnovan 2010., sa sjedištem u San Mateu u Kaliforniji, a njihov softver je namijenjen za procjenu konačne cijene za pojedinog kupca na temelju različitih zahtjeva koje imaju za pojedinu uslugu ili proizvod. (K. B.)

Twitter

BenQ

Projektori za urede BenQ je predstavio nove projektore ultrakratkog dometa namijenjenih uredima i obrazovnim ustanovama. Modeli MW883UST i MX882UST BenQovi su dosad najnapredniji projektori, a u mogućnosti su prikazivati projekciju velike dijagonale s ekstremno malih udaljenosti, uz vrhunsku kvalitetu slike čak i u velikim i poluosvijetljenim prostorima, navode u tvrtki. Uz mogućnost nadogradnje na interaktivne mogućnosti i bežični rad, MW883UST i MX882UST olakšavaju vođenje inovativnih prezentacija. MW883UST i MX882UST mogu koristiti mogućnosti interaktivne olovke i dodirne projekcije, a skriveni priključci za opcionalni dodatak QCast i USB Wi-Fi adapter omogućuju nadogradnju na bežično povezivanje i dijeljenje sadržaja. (R. I.)

24

veljača 2016. MREŽA

Korisnici meta državnog hakiranja Twitter je upozorio svoje korisnike kako hakeri sponzorirani od vlada pojedinih država možda pokušavaju doći do brojeva telefona, adresa elektroničke pošte i internetskih adresa nekih korisnika. U poruci elektroničke pošte koju je Twitter poslao nepoznatom broju korisnika, upozorava ih se kako su možda cilj hakerskih napada na tvrtku u kojima se pokušava doći do njihovih osobnih podataka. U Twitteru naglašavaju kako nisu sigurni da su napadači uspjeli doći do informacija o korisnicima, no imaju razloga vjerovati kako su oni predmet napada. Također su korisnicima dani savjeti kako zaštititi osobne podatke, uključujući poveznice na Tor. Twitterovi predstavnici potvrdili

su autentičnosti poruka, no odbili su ih komentirati i dati dodatne informacije. (K. B.)

Toyota

Dinamički generirane navigacijske karte za automobile Toyota je predstavila svoj sustav za dinamičko generiranje navigacijskih karata za automobile, koji koristi ugrađene kamere i GPS uređaje u modernim automobilima kako bi zamijenio namjenske automobile za generiranje navigacijskih karata koje koriste tvrtke poput Googlea. U Toyoti ističu kako je Google napravio odličan posao sa svojim namjenskim automobilima, no kako sve više automobila ima ugrađene kamere i GPS uređaje, logično je iskoristiti te mogućnosti za dinamičko nadograđivanje navigacijskih informacija. Prema riječima Toyotinih predstavnika, ako se tijekom noći zatvori cesta, korisnici bi već najkasnije do jutra trebali imati tu informaciju u navigacijskom sustavu. (K. B.)

Yahoo

Dioničari traže nasljednika Marisse Mayer Dioničari Yahooa navodno traže smjenu Marisse Mayer sa čela tvrtke te su već predložili nekoliko kandidata. Među predloženim kandidatima su bivši Yahoovi direktori, Ross Levinsohn i Jacqueline Reses, no za sada navodno Mayer ima podršku upravnog odbora te će dobiti vrijeme za provedbu plana kroz koji bi se trebalo oživjeti poslovanje tvrtke, usprkos negodovanju brojnih investitora koji traže alternativna rješenja, uključujući prodaju cijele tvrtke. Nedavno je Yahoo pod pritiskom investitora zabrinutih za moguće porezne obveze odustao od planova za prodaju svojeg udjela u Alibabi. Iz Yahooa za sada nema nikakvih službenih komentara vezanih uz ove navode. (K. B.)

Samsung

Pregledavanje Interneta u virtualnoj stvarnosti Samsung je predstavio Internet for Gear VR, sustav koji bi

trebao omogućiti pregledavanje Interneta u virtualnoj stvarnosti. Korisnici Samsungovih mobilnih telefona iz linije Galaxy S6, Note 4 i 5 u kombinaciji s uređajem Samsung Gear VR moći će isprobati mogućnost pregledavanja Interneta u virtualnoj stvarnosti. Aplikacija će podržavati video sadržaje temeljene na HTML5, kao i 3D streaming i sadržaje snimljene u 360 stupnjeva. Korisnici će moći komentirati sadržaje na Internetu koristeći glasovni unos ili tipkovnicu u režimu Gaze Mode koji omogućuje “tipkanje” bez ruku, odnosno dovoljno je samo gledati u tipku koju želimo pritisnuti. Samsung Internet for VR dostupan je u ispitnom izdanju na Oculus Storeu. (K. B.)

Francuska

Zabrana internetske komunikacije tijekom izvanrednog stanja Francuska nacionalna skupština dala je vladi ovlasti za blokiranje internetske komunikacije kada je zemlja u izvanrednom stanju. U dopuni zakona navodi se kako ministar unutarnjih poslova može poduzeti bilo koje mjere

Samsung

Aplikacije za pisače Samsung Electronics predstavio je dvije aplikacije za pisače s Android operativnim sustavom, Dynamic Workflow i RemoteCall, osmišljene za povećanje produktivnosti i smanjenje operativnih troškova tvrtki. Riječ je o aplikacijama koje će korisnici moći preuzeti i instalirati kroz tzv. Smart UX Center, korisničko sučelje za Samsungove Smart MultiXpress višefunkcijske pisače. S pomoću njih, korisnici će moći uštedjeti vrijeme tako da pokrenu više zahtjeva za obradu dokumenata u jednom koraku, a sistemskim inženjerima omogućit će daljinsko povezivanje s pisačem i otklanjanje poteškoća u radu. (R. I.)

koje će osigurati prekid bilo kakve internetske komunikacijske usluge koja potiče ili glorificira terorizam. Postojeći zakoni već omogućuju kontrolu nad raznim medijskim kanalima, uključujući radio, filmove i kazališne predstave. No ove ovlasti nisu automatski na snazi tijekom izvanrednog stanja, već vlada

može zatražiti provođenje takvih mjera ukoliko ih smatra nužnim. Prema navodima iznesenima u skupštini, Internet je postao preferirani alat za komunikaciju radikalnih islamista i džihadista. Zasad nema dodatnih informacija na koji način se planira blokirati internetska komunikacija. (K. B.)

Schneider Electric

Novi UPS-ovi Galaxy Tvrtka Schneider Electric predstavila je nove modele svojih sustava za neprekidno napajanje Schneider Electric Galaxy 300. Galaxy 300 UPS sada je dostupan u dva nova modela, od 60 kVA i 80 kVA. Uređaj je idealno rješenje za male i srednje velike tvrtke, komercijalne zgrade i tehnička postrojenja u kojima su smještene manje sobe s poslužiteljima, kažu u tvrtki Schneider Electric. Kako bi zajamčili stalnu dostupnost energije, uređaji Galaxy 300, modeli kapaciteta od 10 do 80 kVA, omogućuju standardno spajanje s jednim ili dva neovisna izvora energije i primjenjuju online topologiju dvostruke konverzije, čime postižu potpunu i trenutačnu izolaciju između ulaznog i izlaznog dijela. Ugrađena stopostotna statička premosnica sprječava zastoje u radu tako što omogućuje prijenos opterećenja tijekom razdoblja iznimno povećane potrošnje energije. Priključena oprema može se napajati s dvije UPS jedinice spojene paralelno, čime se povećava redundacija sustava. Uz to, sustav korisnicima omogućuje i opciju integracije dodatnog baterijskog napajanja kapaciteta do deset minuta rada ili spajanje s robusnim punjačem za vanjske baterije (bilo da se one nalaze u vlastitom postolju ili u vanjskom ormariću), kapaciteta do četiri sata rada. (T. D.)

MREŽA veljača 2016.

25

radar Broj projekata

Aktualnosti – Crowdfunding u Hrvatskoj

Crowdfunder

Pregled prošle godine

GoFunMe HubBub Indiegogo Kickstarter

Iako u Hrvatskoj i dalje možemo biti zavidni na broju, kvaliteti, ali i prikupljenom novcu u odnosu na susjede nam Slovence, iz godine u godinu vidi se napredak i ogroman rast. Samo u prošloj godini prikupljeno je više nego ukupno do sada, a godišnji rast na razini je od 90% Crowdfunding industrija nastavlja strelovit rast. Posljednje provedeno veliko svjetsko istraživanje iz ožujka 2015., koje je obuhvatilo 463 različite crowdfunding platforme, govori o očekivanih 34 milijarde dolara teškoj industriji. Poseban rast vidi se na azijskom tržištu koje često nije u fokusu, a na kojem je samo u 2014. prikupljeno više od 3 milijarde

Kickstarter

Unatoč sve češćim problemima prilikom isporuke obećanih gadgeta podržavateljima na Kickstarteru je do sada prikupljeno više od dvije milijarde dolara za različite projekte. Do prve milijarde Kickstarteru je trebalo pet godina, a drugu je skupio već za godinu i pol. Najviše novca na Kickstarteru prikupljeno je za novu verziju pametnog sata Pebble, u kojoj je prikupljeno više od 20 milijuna dolara, a kartašku igru Exploding Kittens

PledgeMusic Seedrs TravelStarter Youcaring

svjetski poznatog ilustratora Matthew “The Oatmeal” Inmana financijski je podržalo čak 220.000 tisuća ljudi. U posljednje vrijeme primijećen je trend nekoliko većih kampanja koje su javno objavile kako neće biti u mogućnosti isporučiti nagrade podržavateljima te da navedene tvrtke prestaju s radom. To je nagnalo Kickstarter da provede istraživanje kojim je utvrđeno da čak 9% uspješnih projekata nikada ne ispuni dano obećanje, ali i unajmi profesionalne novinare do naprave nezavisne istrage za medijski najeksponiranije kampanje koje u tome nisu uspjele.

Hrvatska

U domaćim je crowdfunding kampanjama do danas prikupljeno gotovo 10 milijuna kuna, a 5,3 milijuna prikupljeno je samo u 2015. godini. 63 projekta pokrenuto je na različitim crowdfunding platformama u protekloj go-

70 Uspješno

Neuspješno

Pikupljeno

60 50 40 30 20 10 0

2011

2012

2013

2014

2015

dini, a tek njih 23 je prikupilo traženi iznos. Kao primarna crowdfunding platforma u Hrvatskoj i dalje se koristi Indiegogo, a Kickstarter je na drugom mjestu. Tu i tamo može se naići na domaću kampanju i na nekim manje poznatim platformama. Broj podržavatelja domaćih kampanja u 2015. porastao je na 7.673 u odnosu na 6.636 iz 2014.godine. Također možemo primijetiti da se fokus s računalnih igara prebacio na “community” projekte koji čine više od 10% pokrenutih crowdfunding kampanja u Hrvatskoj. Najviše novca prikupila je crowdfunding kampanja za vlasničke udjele poslovnog anđela Hrvoja Prpića za njegov projekt online trgovine Trillenium na platformi Seedrs, u kojoj je prikupljeno 200.000 funti. Kampanja s najviše pojedinačnih uplata bila je za kontroverzni gadget Vitastiq, koji pomoću pametnog telefona mjeri razinu minerala u tijelu čovjeka. Dodanu funkcionalnost u sklopu crowdfunding platforme 800.000 USD Indiegogo tzv. program In700.000 USD Demand iskoristilo je desetak domaćih kampanja koje su 600.000 USD pomoću njega prikupile dodat500.000 USD nih 1,2 milijuna kuna uz pomoć 1797 dodatnih podržavatelja. 400.000 USD Ostaje nam nadati se da će ove brojke ohrabriti domaće 300.000 USD poduzetnike i kreativce te ih 200.000 USD potaknuti na ovakav način financiranja vlastitih projekata 100.000 USD i da će se ovakav trend nasta0 USD viti. (Hrvoje Hafner)

TOP 5 crowdfunding projekata u HR u 2015

26

Platforma

Ime

Započeto

Završeno

Seedrs

Trillenium

6/7/15

11/30/15

£200,000.00 £200,197.00

347

Indiegogo

Vitastiq - A smart device for vital advice

12/9/14

2/8/15

$ 49,000.00 $ 90,447.00

873

Kickstarter

Baggizmo - the next frontier in wearing tech

6/1/15

7/9/15

$ 35,000.00

$ 44,120.00

443

Kickstarter

Nephil’s Fall

2/25/15

4/1/15

$ 30,000.00

$ 32,656.00

268

Indiegogo

STEMI - A Robot You Can Make On Your Own At Home

10/26/15

12/4/15

$ 16,000.00

$ 32,264.00

267

veljača 2016. MREŽA

Cilj

Prikupljeno

Podržavatelja

Do 1. 3. 2016. iskoristi fond stipendija vrijedan više od 500.000,00 kn Prijavi se odmah na www.racunarstvo.hr

www.multimedija.hr

www.digitalni.marketing

Odobreno 2013-2016

Slika mjeseca

Tvrtke Pet minuta i Shoutem predstavile su u Zagrebu svoje nove urede na 1000 m 2. Uredi se prostiru na dva kata bivše tvornice igračaka Biserka, te će smjestiti 90ak zagrebačkih zaposlenika, prije svega programera i dizajnera. Ostatak do trenutačnih 120 zaposlenih, uključujući sestrinsku tvrtku Shoutem, nalazi se u uredima u Osijeku i New Yorku. Tvrtka je inače fokusirana na dizajn i izradu mobilnih aplikacija te gotovo 100% prihoda ostvaruje izvozom i suradnjom sa svjetskim brendovima kao što su Rhapsody, Ministry of Sound, Rosetta Stone, Stephen Hawking, Web Summit i Choice Hotels. Zagrebački ured zamišljen je kao headquarter i odlikuje ga moderan industrijski dizajn, open space isprekidan sobama za sastanke, veliki lounge, parkiralište za bicikle i niz drugih startupolikih sadržaja. U prostoru se planiraju održavati i razni eventi i meetupi, a prvi, #izsvesnage, već je održan i okupio je 130 dizajnera. (R. I.)

28

veljača 2016. MREŽA

Novi uredi

MREŽA veljača 2016.

29

MREŽA NA TERENU

InfoCumulus u Azerbajdžanu

Od Jadrana do U našim naporima da pratimo uspjehe hrvatskih IT tvrtki u svijetu i pišemo o njima, posjetili smo Baku, glavni grad Azerbajdžana, u kojem je prošlih godina InfoCumulus radio na nekoliko uspješnih projekata 30

veljača 2016. MREŽA

Oleg Maštruko

N

akon uspješne implementacije CRM-a za korporativnu prodaju u Azerfonu krajem srpnja 2014., pokucali smo na vrata Bakcella, drugog po veličini telekom operatera u Azerbajdžanu, s preko tri milijuna mobilnih pretplatnika. Bakcell, koji je također imao potrebu za alatom kojim bi upravljali korporativnom prodajom, iskazao je interes te je rezultat toga bio početak suradnje u listopadu 2014. godine – kaže Damir Kalemba, projektni manager u InfoCumulusu, i jedan od dvojice s najvećim angažmanom na te-

renu u Azerbajdžanu; drugi je Darko Jovišić. Glavni projekt, sustav za upravljanje korporativnim korisnicima i automatizaciju prodajnih aktivnosti, počeo je krajem listopada 2014. te se u vrijeme pisanja ovog teksta treća faza projekta uspješno privodi kraju. U tom razdoblju, na projektu koji se protegnuo kroz tri faze, konstantno je radilo četiri, pet konzultanata iz InfoCumulusa, koji su često boravili u Azerbajdžanu na projektnim isporukama – u prosjeku jednom mjesečno po tjedan dana.

Kaspija

Panorama Bakua – poslovne prilike i rast u svim smjerovima

Punokrvni sustav za upravljanje prodajom

Završetkom projekta Bakcell je dobio punokrvni sustav za upravljanje prodajom korporativnim korisnicima (SFA) te postigao: automatizaciju prodajnih i servisnih procesa za korporativne korisnike; cjeloviti pogled na korisnika (omogućen integracijom s Billing/ CRM sustavom); povećanje točnosti prodajnih prognoza te učinkovitosti prodajnih predstavnika; praćenje realizacije prodajnih ciljeva te isplata bonusa na temelju učinkovitosti. Zadovoljstvo Bakcella isporučenim sustavom rezultiralo je nizom malih projekata koji su se u navedenom vremenu realizirali, među kojima je Telesales modul za SFA sustav koji je omogućio agentima u call centru da vrijeme kada

Direktor InfoCumulusa Sven Marušić (u sredini) s članovima uprave Bakcella, mobilnog operatera iz Azerbajdžana, Feđa Hadžić, CSO (lijevo) i Hamid Husain, CIO (desno)

MREŽA veljača 2016.

31

MREŽA NA TERENU

InfoCumulus u Azerbajdžanu

Baku je grad koji se strelovito razvija. Posljednji put bio sam tamo u prosincu 2011., u organizaciji HGK, u sklopu zajedničkog nastupa hrvatskih IT tvrtki na sajmu Bakutel, najvećem IT sajmu u Kaspijskoj regiji. Na istoku Europe, zapravo već preko granice kontinenta, u Aziji, ili na Bliskom istoku (u koji prema nekim podjelama Azerbajdžan spada) još uvijek jako drže do sajmova, nastupa uživo i osobnih susreta – ovo je ključan element u uspostavi svakog posla. Od 2011. Baku je od grada s brojnim vidljivim obilježjima postsovjetske ere, postao kaspijski pokušaj oponašanja Dubaija. Infrastruktura je

nisu utilizirani iskoriste za realizaciju prodajnih i marketinških kampanja te pomoću relativno jeftinog kanala postignu veći doseg potencijalnih korisnika koji se nalaze na tržištu. Uz to, implementiran je i Google Maps dodatak za SFA sustav, koji omogućuje praćenje i pozicioniranje korisnika i kontakata na određenom zemljopisnom području.

32

veljača 2016. MREŽA

u nekim elementima zaista vrhunska, ali brzo bogaćenje dovelo je do neravnomjerne raspodjele bogatstva. Ne zaboravimo da Azerbajdžan još ima zaleđeni konflikt s Armenijom oko Nagorno Karabaha, bez trajnog rješenja u vidu. Sve to, dakako, nije prepreka u poslovanju. I ove smo godine uz obilazak InfoCumulusovih korisnika, htjeli popratiti nastup hrvatske delegacije na Bakutelu – ali, nastupa nije bilo. U svjetlu svega što smo rekli o Azerbajdžanu, a i na način koji je i nama dobro poznat, tjedan dana prije Bakutela uhapšen je njihov nadležni ministar telekomunikacija, i svi dogovori s ministarstvom o ustupanju prostora za naci-

onalni hrvatski štand pali su u vodu. Ovo se nije odnosilo samo na nas, već i na niz drugih zemalja i njihove “nacionalne štandove”. Izostankom nacionalnih štandova, koji su omiljeni način predstavljanja na Bakutelu, cijeli je sajam smanjen za, bez pretjerivanja, 60%. Obišli smo, čak i toliko smanjeni sajam. Središnji dio obilaska InfoCumulusovih operacija u Bakuu bio je razgovor s korisnicima i slušanje njihove strane priče.

Bakcell, lokalni div

“Bakcell, jedan od tri operatera u zemlji, djeluje već 20 godina. Imamo 800 zaposlenika i preko tri milijuna pretplatnika te smo najveća mreža kad su u pitanju podatkovni korisnici. Naši korisnici uglavnom su mlađi i ponosni smo što smo najveći mobilni internetski provider u zemlji. Imamo 5300 baznih stanica diljem Azerbajdžana i pokrivamo preko

Tesla i drugi električni auti na Bakutelu. Predstavljati e-aute u zemlji koja leži na nafti predstavlja specifičan izazov

Khadija Imanova, Vadim Jakovljev i inženjer iz Azerfona

99% stanovništva. Također smo i lider u 4G tehnologiji, imamo 400 baznih stanica na 4G tehnologiji, uglavnom u Bakuu i okolici; naravno, planiramo daljnje širenje. Također rastemo i u B2B segmentu”, kaže nam Feđa Hadžić, chief sales officer, inače porijeklom Mostarac. Hamid Husain, CIO Bakcella, pojašnjava suradnju s InfoCumulusom: “Vrlo smo rigorozni kad je u pitanju odabir partnera i vendora te njihovog nadzora i osiguranja da dobijemo uspješnu isporuku naručenog. Kod InfoCumulusa smo tražili automatizaciju Salesforcea (SFA – salesforce automation), dakle imali smo zahtjeve iz prodajnog tima, koji vodi Feđa. Obavili smo usporedbu ponuda vendora s kojima smo već radili i InfoCumulusa, i vodeći se preporukama drugih kompanija iz grupe, kvalifikacijama InfoCumulusa u onome što nam treba, odabrali smo ih kao partnera. “InfoCumulus je dodao vrijednost nad onime što su bili naši zahtjevi, bili su vrlo troškovno učinkoviti, i komunikacija je u svakom trenutku bila brza i precizna” – kaže Husain. “Povrh svega toga, obavili smo i referentni posjet

EroNetu u Mostaru, razgovarali s njihovim prodajnim timom, i to je, koliko se mogu sjetiti, bila točka u kojoj smo se odlučili na suradnju. Izvorna suradnja bila je vezana za Salesforce automation (SFA), nakon toga smo se bacili i na telemarketing projekt”. Feđa Hadžić dodaje: “Odluka da odaberemo

MS Dynamics i InfoCumulus temeljila se na komercijalnim ciljevima. Za naš B2B segment trebala su nam rješenja u dva podsegmenta – managiranje key accountima i managiranje i rast SME-a. Naši najveći korisnici su velike korporacije u Azerbajdžanu, naftna industrija, BP je isključivo naš korisnik, i to je najveći account u U blizini Bakua nafta je svugdje – na poljima malo izvan grada i kad bacite pogled prema Kaspijskom jezeru, ovo je polje Balaxani, jedno od najstarijih (i tehnološki zastarjelih)

MREŽA veljača 2016.

33

MREŽA NA TERENU

InfoCumulus u Azerbajdžanu

Port Baku, dio grada oko luke, najbrže se razvija

državi, zatim imamo SOCAR (državna naftna kompanija), neke od najvećih banaka, druge multinacionalke, velike distributerske kuće kao Procter & Gamble i tako dalje. Dakle, treba nam dobar alat za upravljanje korisnicima, otud potreba za SFA-om. Ovi alati, uz funkcionalnost koju su nam dali InfoCumulusovi implementatori, za nas daju dodatnu vrijednost”. Pitali smo ih koliko su zadovoljni suradnjom s InfoCumulusom. “Radimo s mnogo dobavljača, i lokalnih i međunarodnih, imamo mnogo iskustva u smislu očekivanja što nam tko može isporučiti. S InfoCumulusom smo se upustili u nešto novo; ljudi u InfoCumulusu ekstremno su marljivi, imaju skill set i znanja, imaju razumijevanje telco biznisa, koji je vrlo specifičan. Shvaćali su što želimo, shvaćali su proizvod na kojem radimo – MS Dynamics, a pokazali su se i

iznimno fleksibilnima u smislu dorada projekta. Cilj je bio pomičan, u smislu funkcionalnosti, i onoga što naš interni korisnik – odjel za prodaju – želi” – kaže Husain. “Rad s InfoCumulusom bio je vrlo lagan, vrlo transparentan, i nadmašili su naša očekivanja u smislu deliveryja. Ako su izmjene obuhvata projekta bile razumne, prihvatili su ih bez problema. I u smislu obuke naših korisnika pružili su više od očekivanja. Vrlo smo zadovoljni ovom suradnjom”. Hadžić, koji vodi prodajni tim, pojašnjava: “Bitna stvar za nas bilo je i prihvaćanje novih alata od naših korisnika. InfoCumulus je korak po korak, savjetima i obukom, pomagao našim ljudima da ovladaju ovim novim alatima, što nam se pokazalo vrlo bitnim. Sada čitav tim u prodajnom odjelu koristi ovaj alat bez problema”.

Azerfon – posao koji otvara vrata

“Azerfon je jedan od tri mobilna operatera, pokrivamo cijelu zemlju uslugama mobilne tehnologije, pristupa Internetu, telco uslugama, upravo radimo na uvođenju 4G mreže u zemlji. Planiramo i uvođenje IPTV-a, to nam je jedan od najvećih projekata danas. Tvrtka je osnovana 2005. godine, a počeli smo s djelovanjem 2008. godine. Treća smo kompanija u Azerbajdžanu, nakon Azercella i Bakcella” – kaže Vadim Jakovljev, voditelj odjeljenja za Enterprise Applications and Platform Development, čiji posao je podrška za interne korisnike i poslovne procese, CRM, business intelligence i slično. “Prema udjelu na tržištu, drugi smo operater s 30-ak posto, imamo oko dva milijuna korisnika”. “Prije dvije godine odlučili smo implementi-

rati CRM sustav za korporativne kupce, kako bismo popravili usluge u tom sektoru, koji nam je izuzetno bitan, jer se ne orijentiramo samo na privatne korisnike, građane, već i na poslovne korisnike. Sve to trebalo je napraviti, dakako, na striktno zadanom budžetu i vremenskom roku” – govori Jakovljev. “Već smo imali određeno iskustvo s Microsoftovim proizvodima, i nakon internog postupka odlučivanja odlučili smo se za Microsoft Dynamics CRM. Nakon toga zamolili smo lokalni ured Microsofta u Azerbajdžanu da nam sugeriraju pet-šest kompanija koje imaju iskustva, navlastito s Microsoft Dynamicsom, ali i implementacijama specifičnima u telco industriji. Za tender smo tražili kompanije iz regije Kaspija, CIS-a (zajednice bivših sovjetskih država), EU, Istočne Europe, Turske... Primili smo pet ponuda, za vrijeme tendera razgovarali smo s ljudima iz InfoCumulusa i odlučili se za njihovu ponudu, pri čemu je odlučujuće bilo iskustvo u radu s telcoima. Odluku smo donijeli u siječnju-veljači 2014. i implementacija je započela praktično odmah”. Jakovljev nastavlja: “Imali smo vrlo optimistične projekcije da taj projekt bude gotov već do srpnja 2014. godine. To se činilo teško izvedivo, ali uz pomoć InfoCumulusa u tome smo uspjeli. Objava CRM-a za korporativne korisnike bila je u srpnju. Fazu po fazu, te iste godine imali smo tri dodatna projekta, telesales projekt, CRM TV projekt i poboljšavanje postojećeg CRM sustava. Taj CRM sustav 2015. smo godine nadogradili na zadnju verziju. Svi projekti su uspješno obavljeni”. “Najveći izazov za vrijeme projekta imaju iskustva u tehnologiji i poslovnoj sferi, no naše specifikacije projekta stalno su se mijenjale, a u skladu s time mijenjali su se i rokovi, no sve smo to rješavali u hodu i uz fleksibilnost InfoCumulusovih inženjera i konzultanata te uz razumijevanje za naše zahtjeve. Launch je kasnio svega tri dana, što je za projekt ovakvog tipa zanemarivo” – dodaje Jakovljev. Khadija Imanova, zadužena za prodajne aktivnosti u Azerfonu, dodaje: “Zaista smo zahvalni InfoCumulusu na aplikaciji koja nam mnogo pomaže u svakodnevnom poslu i kvalitetnim reportima omogućuje kvalitetnije odluke. Prije InfoCumulusa radili smo s ruskim i lokalnim azerbajdžanskim kompanijama, ali nismo bili zadovoljni rezultatima. Poslovna strana priče je vrlo bitna za uspješan odabir integratora; integrator mora shvaćati biznis. InfoCumulus je to shvaćao, dakle ne samo tehnološku, nego i poslovnu stranu naših procesa”. Sajam Bakutel, ove godine drastično smanjen izostankom “nacionalnih štandova”

34

veljača 2016. MREŽA

InfoCumulus u 2015

Nova tržišta i rast prihoda od 35 posto Na prihodovnoj strani, InfoCumulus je u 2015. zabilježio porast preko 35 posto dok je, zahvaljujući novim ostvarenim suradnjama i izvozu u za InfoCumulus nove zemlje kao što su Slovačka, Češka i Ukrajina, udio izvoza u ukupnim prihodima tvrtke dosegnuo ukupno oko 70 posto. Na kraju 2015., InfoCumulus zapošljava dvadesetak IT stručnjaka, odnosno također oko 35 posto više nego u isto vrijeme lani. U 2016. godini InfoCumulus će se, osim CRM rješenjima i implementaciji poslovnih društvenih mreža, posvetiti i razvoju “Internet of Things” rješenja Poslovnu 2015. godinu u InfoCumulusu obilježili su kontinuirani projekti na kojima tvrtka radi u Azerbajdžanu već niz godina, a koji se ponajprije tiču implementacije CRM rješenja; radi se o suradnjama s dva azerbajdžanska telekoma, Azerfonom i Bakcellom, kroz novougovorene isporuke koje su se u 2015. godini pretežito odnosile na proširivanje funkcionalnosti već implementiranih sustava za upravljanje korisnicima. Tijekom prošle godine InfoCumulus je isporučio CRM rješenja i nizu tvrtki na domaćem tržištu, uključujući i, primjerice, Erste osiguranje, Aluflexpack novi, Globtour Event i Optipharm, dok su za Allianz razvijena nova proširenja aplikacije “Mobilni procjenitelj”. Istovremeno, u regiji je proširena već postojeća suradnja i s Telekomom Srbije za koji je, nakon opsežnih istraživanja i analize potreba klijenta, napravljena kompletna

strategija ICT proizvoda i usluga. U slučaju implementacije CRM rješenja na domaćem tržištu, sve se više primjenjuju CRM rješenja zasnovana na Dynamics CRM Onlineu, verziji Dynamicsa koja počiva u “oblaku”, a što će biti i jedan od glavnih poslovnih fokusa InfoCumulusa u 2016. godini jer će primjena ovog rješenja omogućiti ponudu gotovih CRM paketa prilagođenih tržištu malih i srednjih tvrtki. U 2016. godini InfoCumulus će s određenim vlastitim proizvodima, poput dodataka za Dynamics CRM

Online, izaći i na međunarodno tržište. “Uz postupnu ‘selidbu’ CRM rješenja prema onima zasnovanima na ‘oblaku’, što će nam omogućiti otvaranje novog tržišnog segmenta i na domaćem tržištu i na onom međunarodnom, u 2016. godini očekujemo daljnje jačanje interesa tvrtki za implementaciju korporativnih društvenih mreža. InfoCumulus se također planira specijalizirati za razvoj i implementaciju rješenja koja spadaju u domenu ‘Interneta stvari’ (Internet of Things, IoT). Smatramo to novim izazovom i područjem gdje ćemo i sami mnogo naučiti, no ne dvojimo da će specijalizacija i za ovo područje uroditi konkretnim rezultatima”,

Sven Marušić, direktor InfoCumulusa

naglasio je Sven Marušić, direktor InfoCumulusa. InfoCumulus je i dalje jedina tvrtka u regiji čiju užu specijalizaciju čine i projekti implementacije poslovnih društvenih mreža – jedini se u regiji bavi isporukom savjetodavnih usluga vezanih uz korištenje komunikacijskog alata Yammer, koji je do danas uspješno implementiran u Hrvatskoj pošti, Hrvatskom telekomu, CARNetu, Telekomu Srbije, Spanu, ukrajinskom DTEK-u i slovačkom Millenniumu. To su tek neke od referenci i tvrtki koje su prepoznale važnost interne komunikacije i kolaboracije te na čijim je projektima implementacije korporativne društvene mreže (Enterprise Social Network) radio InfoCumulus. Tijekom 2015. godine InfoCumulus je dobio i nekoliko značajnih međunarodnih priznanja za svoj rad: prvi je put uključen na Deloitteovu listu 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u središnjoj Europi, sredinom godine stekao je i prestižni status Microsoft Gold Partnera (za Gold CRM i Silver Midmarket Solution Provider kompetencije), a tvrtka je postala i članicom TM Foruma, najvećeg svjetskog udruženja telekoma i tvrtki koje pružaju usluge telekomima.

MREŽA veljača 2016.

35

MREŽA NA TERENU

Implementacija rješenja King ICT u RALU Grupi

Potpuno sigurna logistika Matija Mandić, direktor Sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja, KING ICT

Sveobuhvatni nadzor nad poslovnim procesom logistike – od ulaska, utovara i istovara robe do izlaska robe sa skladišta – pomoću jednog centraliziranog i fleksibilnog ICT rješenja 36

veljača 2016. MREŽA

Zvonko Pavić

R

ALU Grupa vodeća je regionalna logistička tvrtka koja svojim poslovnim procesom obuhvaća cjelokupni lanac – od preuzimanja robe kod proizvođača do njezine isporuke na željeno prodajno mjesto. Ima svoje tvrtke u tri zemlje – u Hrvatskoj, Srbiji, i Mađarskoj – zapošljava više od 300 ljudi, a s više od 180 modernih vozila u mogućnosti je pružiti usluge transporta na cijelom području Europe i Rusije.

Tvrtka je trebala uspostaviti sveobuhvatni nadzor nad poslovnim procesom logistike, od ulaska, utovara i istovara robe do izlaska robe sa skladišta. Bilo je važno pokriti sve ključne točke u logističkom procesu korištenjem mrežnog sustava videonadzora, sustava prepoznavanja registarskih pločica na kolnom ulazu, mrežne kontrole pristupa, sustava protuprovale i nadzora okoline te omogućiti integraciju u centralni sustav nadzora. Uz to, svi elementi sustava trebali

Iskusan integrator “Važno je naglasiti da je KING ICT jedini sistem integrator u regiji koji, osim kompletnog portfelja u ICT segmentu, posjeduje znanja i licence (odobrene od MUP-a) za obavljanje poslova tehničke zaštite, što nas uvelike razlikuje od konkurencije, a širina znanja, proizvoda i tehnologija koje pokrivamo omogućuju kreiranje optimalnog rješenja prema mjeri korisnika”, kaže Matija Mandić, direktor Sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja KING ICT-a. Tvrtka u segmentu tehničke zaštite ima iskustva koja je stekla implementacijama rješenja kod korisnika kao što su Overseas, Kuehne Nagel, MSAN Logistika, Trast, itd. Uz to, KING ICT je stekao i reference u drugim područjima – “posebno bismo istaknuli: videonadzor grada Zagreba, granični prijelazi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zračne luke (MZLZZagreb u izvođenju, Dubrovnik, Priština), HAC-ove naplatne postaje, industrija (ABS-željezara Sisak, Okoli – podzemno skladište plina), poslovne zgrade (Narodne novine, APIS)”, kaže Matija Mandić.

su biti modularni i u potpunosti mrežno orijentirani.

Dobavljač potrebne širine

S obzirom na to da je riječ o integriranom poslovnom procesu koji zahtijeva interdisciplinaran pristup u kojem konvergiraju informatička i tehnička sigurnosna rješenja, RALU Grupi trebao je dobavljač koji širinom svog portfelja pokriva sva potrebna područja. Odlučili su se za tvrtku KING ICT koja je udovoljavala četirima ključnim kriterijima: kratak rok isporuke, vještine integracije, stalno održavanje i povoljna cijena – s time da je cijena promatrana kroz dugoročnu isplativost, a ne kao cijena za isporučeno rješenje. “Kroz proizvod koji nam je isporučio KING ICT dobili smo cjelovito integralno sigurnosno rješenje, koje povezuje sve isporučene sustave: videonadzor, kontrolu pristupa, protuprovalni nadzor i nadzor okoline, sustav prepoznavanja registarskih oznaka – u jedinstveni sustav nadzora i upravljanja. Takav pristup čuvarskoj službi omogućuje brzu reakciju na detektirani incidentni događaj, jednostavniji protok autoriziranih vozila na ulazu i izlazu, brz uvid u procesne podatke kontrole prolaza te brzo rješavanje potencijalnih incidentnih događaja, kroz uvid u snimke sustava videonadzora”, kaže Igor Rajić, IT specijalist u RALU Grupi.

Precizna koordinacija izvođača

Implementacija je bila iznimno složen posao jer je zbog kratkoće rokova – sve trebalo napraviti u nešto više od mjesec dana – ponekad je istovremeno desetak različitih struka radilo na istim dijelovima gradilišta. To je zahtijevalo iznimno preciznu koordinaciju svih izvođača. Primjerice, trebalo se uskladiti s isporučiteljima specijalnih vrata, s kojima je trebalo usuglasiti tehničke detalje i napraviti odgovarajuće prilagodbe. Istodobno, napravljena su i hitna rješenja za neke softverske funkcionalne zahtjeve korisnika – primjerice, trebalo je napraviti posebnu softversku aplikaciju za tajnicu kojom se pomoću postojećeg sustava videonadzora verificiraju osobe koje pozvone ispred vrata te aplikaciju za otvaranje vrata preko postojećeg sustava kontrole pristupa. “Zahvaljujući nekim prijedlozima stručnjaka tvrtke KING ICT, na ovom projektu smo dosta uštedjeli u dijelu izvođenja same infrastrukture, jer su nam kroz sinergijski pristup projektiranju prezentirali mogućnosti racionalizacije i optimizacije pojedinih dijelova projekta, uz zadržavanje iste funkcionalnosti”, objašnjava Rajić, te dodaje: “Najvažnija stvar u rješenju tvrtke KING ICT nam je to što njihova centralna nadzorna rješenja omogućuju povezivanje i integraciju različitih sustava i proizvođača, koji standardno nisu međusobno kompatibilni. To znači da isporučena integracijska platforma ima veliki potencijal za nadogradnje u budućnosti, odnosno, nije zatvorena samo za jednog proizvođača ili tehnologiju“. KING ICT je u ovom projektu angažirao desetak ljudi – voditelja projekata, inženjera tehničke zaštite, inženjera informatike, programera, tehničara i instalatera.

Igor Rajić, IT specijalist, RALU Grupa

kazom svih aktivnih događaja te osigurava brze i transparentne interakcije operatera prilikom zaprimanja i obrade alarma. Sigurnosno osoblje može učinkovitije obavljati svoj posao i brže reagirati na detektirani incidentni događaj. Sustavi prepoznavanja registarskih pločica i kontrole pristupa osiguravaju kvalitetniji protok vozila i osoblja, a upravljačkom osoblju se na jednostavan način omogućuje uvid u sve informacije i transakcije u sustavu, što značajno štedi vrijeme tijekom analize i pojednostavljuje upravljanje sustavom”, zaključuje Matija Mandić.

Upravljanje situacijama

Srž isporučenog rješenja je aplikacija za centralni nadzor i integraciju, KING Situation Management – platforma kojom se može spojiti bilo koji podsustav s otvorenim integracijskim protokolom u jedinstveno nadzorno okruženje. “Dugoročna poslovna i uporabna vrijednost našeg centralnog nadzornog sustava za korisnika je u tome što osigurava jednostavan i intuitivan prikaz različitih tipova događaja kroz različite razine prioriteta, ima alarmne liste s priMREŽA veljača 2016.

37

MREŽA NA TERENU

BMC Remedy u tvrtki mStart

BMC Remedy – sučelje za prijavu i praćenje stanja korisničkih zahtjeva

Fokus na upravljanju uslugama Implementacija rješenja BMC Remedy u tvrtki mStart dovela je do organizacijskih promjena koje su rezultirale rastom učinkovitosti

Zvonko Pavić

R

ješenje BMC Remedy za upravljanje poslovnim usluga (ITSM) instalirano je u informatičkoj tvrtki mStart, poslovno-tehnološkoj kompaniji specijaliziranoj za pružanje usluga informatizacije i optimizacije poslovnih procesa. Prateći smjernice ITIL-a, ono organizacijama nudi uslugu upravljanja imovinom, upravljanje svakodnevnim zahtjevima te kvalitetniju evidenciju radnog vremena zaposlenika. Jasnijim uvidom u konkretne brojke, pomaže rukovodstvu pri donošenju odluka i u planiranju budućih koraka u poslovanju kompanije.

Promjena stava Ante Laušić – član uprave, mStart

38

veljača 2016. MREŽA

Tvrtka mStart je, nakon što je primarno bila fokusirana na IT zahtjeve koncerna Agrokor, odlučila svoje poslovanje proširiti

Vedran Vesel – konzultant, Imaves

i na tržište informatičkih usluga. “Transformacija iz internog IT-a u pružatelja usluga koji posluje prema tržišnim principima i natječe se s konkurencijom, zahtijevala je promjenu načina razmišljanja. Jedan od važnih elemenata te transformacije bilo je i fokusiranje na upravljanje uslugama – bilo je potrebno jasno definirati usluge koje pružamo, koliko nas one koštaju, kome ih sve možemo ponuditi i, u konačnici, koliko ih možemo naplatiti. Kako bismo to ostvarili bio nam je potreban solidan sustav za upravljanje uslugama, usklađen s najboljim svjetskim praksama. Osim toga, jedan od važnih zahtjeva bilo je i upravljanje odnosom s korisnicima i unapređenje zadovoljstva naših korisnika. Nakon provedenog natječaja, ustanovili smo da je BMC Remedy – rješenje koje udovoljava svim našim zahtjevima, a tvrtka Imaves kao domaći implementator koji dobro poznaje rad lokalnih kompanija, pravi partner”, izjavio je član uprave mStarta Ante Laušić. Problem koji je tako riješen postojao je u prethodnom sustavu za upravljanje uslugama, koji nije mogao pratiti nove strateške odrednice poslovanja tvrtke mStart. Riječ je bila o pomoćnom alatu za prijavu problema i komunikaciju s korisnikom, koji nije imao pravilno i potpuno postavljene ITIL/ITSM procese. “BMC Remedy radi prema ITIL praksama, što nam je omogućilo za tzv. vanilla pristup u implementa-

drugoj fazi uveden je sustav za upravljanje imovinom i konfiguracijom te sustav za upravljanje promjenama i problemima.

Rješenje koje svi koriste

ciji – odlučili smo da ćemo implementirati standardne ITIL procese i prilagoditi svoju organizaciju njima, a ne obratno”, pojašnjava Ante Laušić. Implementacija je izvedena u više faza. Prva faza bila je uvođenje standardnih ITIL procesa za upravljanje incidentima i upravljanje zahtjevima te uspostava konsolidiranog Service Deska za sve usluge koje pruža tvrtka mStart. U

Imaves Implementaciju je, kao što smo već naveli, izvela zagrebačka informatička tvrtka Imaves, koja ima brojne reference u instalaciji ITSM rješenja u regiji. Riječ je o dvadesetak sličnih projekata u tvrtkama iz više industrija. Suradnja s tvrtkom mStart Imavesovim je stručnjacima donijela iskustvo rada s velikim tvrtkama i u informatičkom

okružju iznimne složenosti (radilo se o velikom broju tvrtki unutar koncerna sa specifičnom okolinom i infrastrukturom, različitim poslovnim navikama, različitim sustavima, bazom korisnika, pravilima i nomenklaturom). “Usuglašavanje s korisničkim željama prilikom izrade obrazaca bio je također jedan od

izazova prilikom uspostave rješenja Remedy, tako da možemo reći kako je cijeli tijek uspostave rješenja protekao u prilagođavanju korisnikovim potrebama u skladu s preporukama struke”, izjavio je Vedran Vesel, jedan od konzultanata tvrtke Imaves koji su sudjelovali u projektu.

Rješenje BMC Remedy u mStartu primjenjuje više vrsta korisnika. “U prvom redu, to su korisnici naših usluga koji sada imaju mogućnost prijave svih problema na jednom mjestu, kroz više različitih načina prijave (telefon, mail, web…) te imaju uvid u sve svoje prijave i njihove trenutačne statuse. Osim njih, sustav koriste djelatnici na Service Desku kao i svi naši inženjeri i partneri koji sudjeluju u podršci korisnicima (bilo na rješavanju problema i incidenata, bilo na realizaciji zahtjeva). Na kraju, korisnik rješenja BMC Remedy je i menadžment mStarta koji sada ima uvid u sve prijave, statistike, trendove i može pratiti što se događa te pravovremeno reagirati”, kaže Ante Laušić. Implementacija rješenja BMC Remedy dovela je i do organizacijskih promjena u tvrtki mStart koje su rezultirale rastom učinkovitosti. Tome je najviše pridonio konsolidirani Service Desk koji preuzima sve prijave i rješava one koje može odmah riješiti, a one složenije preusmjerava na inženjere u drugoj razini podrške. Prije se često događalo da su korisnici odmah zvali inženjere, čija se radna učinkovitost zbog toga smanjivala. “Rješenje nam omogućuje praćenje vremena potrebnog za rješavanje određenih problema – tako da sada imamo bolji uvid u to gdje su uzroci problema i koliko je potrebno vremena za njihovo rješavanje. Sustav nam je omogućio i praćenje učinkovitosti naših djelatnika u podršci, što prije nismo imali”, dodaje Laušić. Najveća prednost koju je tvrtka mStart dobila instalacijom rješenja BMC Remedy jest mogućnost upravljanja uslugama. Usluge te tvrtke sada su jasno definirane i za svaku postoje SLA parametri. Uz to, omogućeno je stalno praćenje usluga, što omogućuje njihovo svakodnevno unaprjeđivanje. Posljedica toga je veća učinkovitost podrške, bolja informiranost korisnika i brža izvedba svakog postavljenog zahtijeva.

www.bug.hr MREŽA veljača 2016.

39

STARTUP MJESECA

IndiKnow

IndiKnow je zasad dostupan samo kao aplikacija za iPhone, ali momak na slici rado će vam napraviti poslovni profil na webu dok ne izađe (na proljeće) aplikacija za Android

Uber za turističke Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović

L

okalci znaju najbolje – ili, na engleskom: indigenous people knows best. Ili, skraćeno: IndiKnow. To je naziv startupa koji je u Splitu pokrenuo Filip Voloder (zapravo, riječ je o obiteljskom poslu u kojem sudjeluje i Patricia Voloder), vlasnik hostela Tchaikovsky, koji je u široj javnosti postao poznat kao sudionik prve generacije hrvatskog Big Brothera. No, zaživi li njegova ideja, taj hostel jednog bi dana mogao postati poznat kao rodno mjesto projekta IndiKnow… Kao i sve potencijalno velike ideje, i ova je savršeno jednostavna. Naime, u bilo kojem turističkom odredištu (a takvih, na svu sreću, Lijepoj našoj ne nedostaje) kreće se gomila turista kojoj se po glavi vrte rojevi pitanja. Na dobar dio njih svaki slučajni prolaznik – lokalac znat će dati sasvim suvisao odgovor. E sad, ako je taj lokalac oboružan smartfonom i odgovarajućom aplikacijom, odmah može spojiti postavljača pitanja i ponuđača usluge te tako usrećiti oboje – i sebe, jer pripada mu nagrada. 40 veljača 2016. MREŽA

Što sve ima u Splitu

Ipak, bolje je da Filipu prepustimo da nam ispriča kako je došao na ideju… “Primijetili smo da nam gosti za vrijeme boravka u hostelu stalno prilaze s raznim pitanjima kao primjerice ‘Kakvih aktivnosti ima u Splitu?’, ‘Koji restoran preporučujete?’ ili ‘Kako doći do zračne luke?’, a sve češće pitaju i ‘Gdje mogu noćiti u mojoj sljedećoj destinaciji?’. Na kraju mi, kao recepcionari, organiziramo gotovo sve aktivnosti gosta za vrijeme boravka, i to bez naknade za trud (ili nekada možda za malu napojnicu). To budu izleti, preporuke za restorane, transferi, a čak zovemo za smještaj gosta u drugom gradu. Ista stvar se događa s conciergeima, vozačima, turističkim vodičima… svi ti djelatnici djeluju kao male turističke agencije jer pružaju gostu dodatnu vrijednost vanjskim uslugama i raznim savjetima. Ti ‘lokalci’ koji svakodnevno rade s turistima su ‘in the know’, tj. najčešće znaju sva mjesta i događanja u gradu, a gosti su svjesni toga i zbog toga im prilaze s pitanjima. U procesu aranžiranja aktivnosti za gosta primijetili smo da se sve to odvija stihijski i vrlo neorganizirano. Kopa se po raznim lecima, pokušava naći ponuda, cijene pa kontaktiranje telefonom, zapisivanje na papiriće... Vrlo, vrlo nezgodno! Na temelju tog iskustva odlučili smo izraditi aplikaciju pomoću koje concierge, recepcioner ili bilo koji drugi djelatnik

Nalazite se u nepoznatom gradu i sve vas zanima – gdje je dobar provod? Gdje se može probati autentična, kvalitetna hrana i ne pokvariti probavu? Najbolje je pitati – lokalca! On će vam rado odgovoriti iskreno – tim prije ako ga očekuje nagrada

djelatnike može brzo i lako pronaći razne usluge koje se nude, poput izleta, te kontaktirati pružatelja usluge preko messaging funkcije (nešto kao WhatsApp), i na kraju napraviti rezervaciju u ime gosta pritiskom na Booking button. Pružatelj usluge s druge strane ima mogućnost nagraditi djelatnika za svoj trud, a gost je zadovoljan zbog toga što se ne mora sam truditi oko aranžiranja. Sve je to i dvosmjerno, što znači da, primjerice, recepcionar može aranžirati walking turu, vodič može rezervirati restoran, konobar može organizirati prijevoz i tako dalje. Kao što preko Ubera svaki vozač postaje taksist, tako preko IndiKnowa svaki turistički djelatnik postaje ustvari ‘mini turistička agencija’” – opisuje Filip. IndiKnow je već dostupan kao aplikacija za IPhone. “Unutar aplikacije nudimo četiri kategorije usluga koje se mogu pronaći: smještaj, transport, hrana i piće te aktivnosti (izleti, pješačke ture i slično). Svatko tko nudi usluge u jednoj od kategorija može biti dio projekta i prijaviti svoj biznis, a korištenje aplikacije zasad je u potpunosti besplatno. Cilj nam je stvoriti kvalitetnu interakciju između malih turističkih poduzeća i njihovih djelatnika te ih želimo potaknuti da se međusobno nagrađuju. Svatko to je zainteresiran za sudjelovanje u projektu može nas kontaktirati na contact@ indiknow.com ili otići na web-stranicu www.indiknow.com, te skinuti aplikaciju na App Storeu.”

Pitamo Filipa smatra li da ima konkurenciju. “Često nas ljudi pitaju zbog čega gost ne bi sve te usluge sam rezervirao, bez pomoći recepcionara. Uvjetno rečeno, konkurencija su nam sve postojeće B2C rezervacijske platforme, pa čak i tiskani turistički vodiči koje gost može koristiti. No zaboravljamo jednu važnu stvar, a to je da se turist osjeća izgubljenim i nesigurnim u nepoznatoj zemlji i zato će uvijek tražiti pomoć i savjet od lokalaca. To je psihološki trenutak koji smo prepoznali i na kojem se temelji naš koncept.”

savjet budućim startupima Moj savjet: samo naprijed. Nema odustajanja, jer gdje ima volje ima i načina. E i jedna važna stvar, pogotovo kod nas na Balkanu: fino uhvatite svoj ego za uši i dobro ga udarite nogom u dupe tako da vam se više nikad ne pojavi pred očima. Učite od ljudi oko sebe, budite spremni na kritiku i poraze, jer to je jedini način kako nešto naučiti i napredovati u svijetu startupa.

MREŽA veljača 2016.

41

STARTUP MJESECA

IndiKnow

Od bakica do globalnog tržišta

Filip Voloder, autor IndiKnowa, koji je osvojio dvostruku krunu na lanjskom regionalnom natjecanju Pioneers of the Balkans

42

veljača 2016. MREŽA

A za koga je IndiKnow? Padaju nam na pamet bakice koje na kolodvoru u Splitu vrebaju backpackere da im ponude sobu – hoće li one morati naći drugi izvor prihoda, ili ćemo ih ubuduće sretati s iPhoneom na kojem je IndiKnow? “Hahaha... dobro pitanje. Znate, i bakice su danas počele koristiti pametne telefone i aplikacije. Kad su meni majka i otac već na Facebooku, e to je znak da svi prelaze na nove tehnologije. Većina malih turističkih poduzeća (koja dominiraju na europskom tržištu) ustvari izbjegavaju kompliciranu tehnologiju kad god je to moguće. Zbog toga smo shvatili da je mobilna aplikacija nekako najbezbolnija tranzicija od klasičnog načina komunikacije prema modernoj tehnologiji. Svi danas imaju smartfone u džepu, ali nisu svi baš stalno ispred računala, pogotovo u ovom poslu. Uzmite za primjer nekoga tko organizira rafting, ili nekog vozača. Isto tako, netko tko vodi restoran ili čak iznajmljivači – svi ti ljudi unutar malih poduzeća vrlo su mobilni i rijetko su ispred računala.” Dakle, tipični korisnik IndiKnowa dolazi iz SME sektora? “Da, naši korisnici su mala poduzeća u turizmu i njihovi djelatnici. Restorani, vozači, iznajmljivači, organizatori izleta, male turističke agencije. Prednost našeg sustava je u tome što je to dvosmjerna interakcija, primjerice, jedan hostel može nuditi svoje krevete unutar aplikacije, ali njegovi djelatnici – primjerice, recepcionari – mogu koristiti aplikaciju kako bi organizirali komplementarne usluge za gosta (izlet i slično).” A kako namjeravate steći nove? – pitamo Filipa. “Uvjereni smo da ovaj projekt ima potencijal postati viralnim jer njegovo korištenje donosi promet i dodatnu zaradu svim korisnicima, kako poduzećima, tako i djelatnicima. No u ovom trenutku naš sales team kontaktira svaki turistički biznis pojedinačno i pomažemo im kreirati profil na platformi. Znate, u početku je bolje imati 100 korisnika koji vas obožavaju, nego 1000 kojima se samo sviđate. Kvalitetan odnos s prvim klijentima vrlo nam je bitan jer ćemo na temelju njihovog feedbacka raditi na poboljšanju aplikacije i razvoju napredne verzije.” IndiKnow – i aplikacija i web-stranica zasad su dostupne samo na engleskom pa nas zanima u kojoj mjeri Filip i njegova ekipa računaju s domaćim tržištem. “Hrvatsko tržište nam je početno i testno, ali vremenom se namjeravamo širiti po Europi, i to po većim turističkim gradovima poput Berlina, Londona, Pariza. Kaže se “If it works locally, it will work globally!”. Oko hrvatskog sučelja nismo se potrudili jer korisnici naše aplikacije isključivo su ljudi koji rade u turizmu – a svi oni govore barem engleski, a većina i još neki drugi strani jezik – inače ne bi ni radili u turizmu.”

Početne teškoće

Početni kapital za projekt je “bootstrapped” – njegovi su ga tvorci sami prikupili – a cijeli postupak od prvih ideja i crtanja po papirićima pa do gotove aplikacije trajao je oko devet mjeseci. Ali, nije bilo lako… “Prva teškoća je bila postojanje tisuća ideja, funkcija i mogućih platformi – kako ih sve zajedno svesti na najjednostavniji mogući proizvod i kreirati takozvani MVP. Kada krenete s brainstormingom, e tu nema kraja i često se dogodi da je početni proizvod pretrpan funkcijama, a na kraju prvi korisnici koriste možda tri od njih trideset. Sabrali smo prvi i besplatni proizvod na osnovne i najvažnije funkcije, faktički copy/pasteom trenutačnih ‘staromodnih’ postupaka rezervacija. Inače ljudi čačkaju po promotivnim lecima da pronađu neku uslugu, a sada umjesto toga u aplikaciji koriste samo jedno dugme da im izlista ono što se u blizini nudi. Nakon toga umjesto zvanja telefonom – pošaljete poruku pomoću chat funkcije, pa umjesto diktiranja podataka na telefon ili slanja e-mailova, samo pritisnete Booking tipku i time pošaljete upit za rezervaciju s gostovim podacima.” Šira javnost, pa ni uža startup zajednica, gotovo da i nije čula za IndiKnow dok se taj projekt nije probio u polufinale natjecanja Pioneers of the Balkans, o kojem smo lani u nekoliko navrata pisali u Mreži. “Cijeli program bio je fenomenalno iskustvo”, kaže Filip i nastavlja: “Od preko 300 startupa, izabrali su nas dvjestotinjak koji smo se natjecali u polufinalu u Beogradu. U finalu u Zagrebu, na kraju je ostalo nas pedesetak. No cijeli program obuhvaćao je i radionice ili ‘masterclasses’ koje su se odvijale četiri vikenda u četiri grada u regiji. Prvi vikend bio je u Splitu, nakon toga u Novom Sadu, pa u Prištini i na kraju u Skoplju. Cijeli tim Pioneersa bio je odličan, non-stop smo radili s mentorima iz cijelog svijeta, koji su nas pripremali, kako za natjecanje, tako i za ukupan progres startupa. Dobili smo priliku raditi sa stručnjacima koji su svu svoju energiju i vrijeme posvetili nama natjecateljima. Vrlo smo im zahvalni na tome.” No nije stalo na tome: IndiKnow je na završnom natjecanju u Zagrebu odnio pobjedu: prvo mjesto u kategoriji Business & Productivity (Early Stage), kao i posebnu nagradu Investor’s Choice. Što je najvažnije, kao pobjednicima pripala im je i prilika za pregovore o investiciji s velikim fondom J&T Ventures. O tom pitanju Filip ne govori – bit će: iz pravnih razloga – ali zato ne taji što vidi kao sljedeće korake: “zapošljavanje developera i povećanje tima. Vjerujemo u uspjeh ovog projekta i siguran sam da ćete nas često viđati u svijetu startupa.” Jasno je posložen i vremenski raspored. “Verzija temeljena na Androidu bit će gotova najkasnije do proljeća, tako da sve bude spremno za sljedeću turističku sezonu. No svi korisnici Androida već sada nam se slobodno mogu obratiti na našem webu i kreirat ćemo im poslovni profil kako bi sve bilo spremno na vrijeme.” Paralelno s tim, Voloder i društvo namjeravaju dotjerati model prema kojem “lokalac” koji uputi gosta na dodatnu uslugu dobiva neki oblik nagrade od ponuđača usluge – taj model još treba doraditi i uskladiti sa zakonima. “Sljedeće ljeto ćemo se koncentrirati na širenje broja korisnika i temeljito testiranje cijelog koncepta. Paralelno s time, radit ćemo na naprednoj verziji aplikacije i dodatnim funkcijama poput price and inventory uploada te funkciji direktnog bukiranja. Za sada se koncept bazira na principu ‘šalješ upit, slijedi potvrda rezervacije’. Znači, cilj nam je od MVP-a doći do Pro verzije u 2017. Tek s njim očekujemo prvi profit, a do tada su nam važni isključivo prvi korisnici i njihova iskustva.”

VMWare

na brzim diskovima

KVM Cloud

za sustave podrške

Virtualni LAN

najpovoljniji brzi internet

krojimo oblake po vašoj mjeri

nezavisni domaći data centar s ISO27001 certifikatom za vaše sigurno poslovanje

www.altus-it.hr

FOTO: OLEG MAŠTRUKO

Intervju mjeseca

44

veljača 2016. MREŽA

Infigo IS: Hrvoje Šegudović, Saša Jušić i Bojan Ždrnja

Informacijska sigurnost je stil života Hrvoje Šegudović, Saša Jušić i Bojan Ždrnja osnivači su jedine potpuno specijalizirane hrvatske i regionalne tvrtke za primjenu i razvoj najnovijih tehnologija informacijske sigurnosti – tvrtke Infigo IS. Tvrtka postoji točno deset godina. Ta godišnjica bila je povod za razgovor s ovim triom “bijelih” hakera – o tome kako je sve počelo, čime se najviše bave i kako vide svijet informatičke sigurnosti danas i sutra

Zvonko Pavić

R

azgovarali smo i o ostalim aktualnim zanimljivostima iz svijeta sigurnosne zaštite – od suvremenog kibernetičkog ratovanja do zaštite privatnosti u bliskoj budućnosti.

Postoji jedna legenda o vama – navodno ste bili u skupini od 11 studenata FER-a koja se poigrala sa sigurnosnom zaštitom fakulteta i tako već tada pokazala natprosječno znanje u računalnoj sigurnosti. Kako glasi vaša verzija te priče? Bojan: Iako osobno nisam bio u jedanaestorici koji su bili uhvaćeni, mogu reći sljedeće: bili smo prva generacija izravno izložena Internetu i sve nas je zanimalo i u svemu smo se željeli okušati. Incident koji spominješ dogodio se 1994. ili 1995. godine, MREŽA veljača 2016.

45

Intervju mjeseca

Infigo IS: Hrvoje Šegudović, Saša Jušić i Bojan Ždrnja

Budućnost i trendovi Što su ciljevi za treću petoljetku, razdoblje od 2016. do 2020.? Hrvoje: Glavne operacije ostat će i dalje u područjima Srednje i Jugoistočne Europe, regijama u kojima ćemo nastaviti učvršćivati svoj položaj. U posljednje vrijeme veće poslovne mogućnosti vidimo i u zemljama Bliskog istoka, prije svega u onom dijelu regije koji je siguran od vojnih sukoba, dakle zemlje Emirata i Saudijska Arabija. Tamo smo već odradili nekoliko vrlo dobrih projekata za najveće banke i naftne kompanije te njihov javni sektor. Nadamo se da ćemo tijekom ove godine dobro iskoristiti tako stečene dobre reference. Gdje ćemo biti 2020., vrlo mi je teško reći. Ono što sada mogu reći jest to da nemamo ambiciju postati tvrtka od nekoliko stotina zaposlenih. Cilj nam je organski rast i održivi razvoj.

dakle u doba kad je stalni pristup Internetu bio moguć uglavnom samo na fakultetima u Hrvatskoj. Sigurnosna zaštita mreža bila je još u povojima. Preciznije rečeno, nije se toliko pazilo na sigurnost kao danas. Ta naša grupa kolega “visjela” je danonoćno na FER-u, svatko od njih je na Internetu tražio ono što ga posebno zanima, a onda su počeli “kopati” tamo gdje nisu smjeli. Ubrzo su bili otkriveni, a čovjek koji ih je uhvatio bio je Tomislav Žganec, dugogodišnji administrator FER-ove mreže, uz pomoć profesora Maria Žagara i Predraga Pale. Zaskočili su ih doslovno na terminalima i podvrgnuli gotovo policijskim metodama ispitivanja. Sankcija je bila opomena pred isključenje i donacija Udruzi za nezbrinutu djecu. Prošli su relativno jeftino, jer hrvatski zakoni o informacijskoj sigurnosti tada nisu bili ni blizu današnjima. Nekoliko godina kasnije jedna druga ekipa pokušala je nešto slično, a nas trojica smo se uozbiljili.

S fakulteta u vlastiti posao Nakon studentskih nepodopština, čime ste se još bavili prije nego što ste se udružili u Infigo? Bojan: Ostali smo na fakultetu, gdje smo se informatikom i posebno informacijskom sigurnošću, krajem devedesetih godina, počeli baviti profesionalno. Prednost toga bila je to što smo se time počeli baviti 46

veljača 2016. MREŽA

Saša: Što se tiče eventualnog daljnjeg širenja, globalno, otvoreni smo i za to, kako na Istok tako i na Zapad, no radit ćemo to vrlo oprezno. Posebnosti našeg poslovanja traže fizičku prisutnost na svakom tržištu na kojem radimo, a to nije ni lako ni jeftino ostvariti. Što se tiče proširenja poslovanja u sljedećih pet godina, ono neće biti toliko zemljopisno određeno, već tehnološki. Trendovi kao što su Internet stvari i Big Data, trendovi su koje ne smijemo zanemariti pa ćemo napraviti nešto u tom smislu, onoliko koliko to može biti kao nadogradnja onoga što sada radimo. Kako izgleda vaša ponuda IT sigurnosnih rješenja za male poduzetnike?

relativno skromnih financijskih mogućnosti oni ne mogu mnogo ulagati u zaštitu. Informacijska sigurnost nije jeftina. Uvijek se smatra troškom i većina ga ne doživljava kao oblik osiguranja. Osiguranje plaćate cijelo vrijeme i predstavlja trošak sve do trenutka kad zatreba. Tada vrijedi zlata. Ista je stvar s informacijskom sigurnošću – moguće je da se godinama ništa ne dogodi, no kad dođe do incidenta, on može biti katastrofalan. Hrvoje: Na razini projekata imali smo ih samo nekoliko kod tvrtki malih poduzetnika, i to uglavnom kod informatičkih, softverskih tvrtki koje razvijaju aplikacije za neke velike e-commerce sustave ili tvrtke.

Bojan: U biti je ista kao i ponuda za veće poduzetnike. Problem je u tome što zbog

u okruženju koje nije komercijalno, bez pritisaka s tržišta, na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija, u LS&S grupi. Hrvoje: Bojan i ja upoznali smo se već na prvoj godini studija, a Saša nam se ubrzo nakon toga pridružio na Zavodu. Informacijska sigurnost u to se doba svodila na antivirus i firewall, dok smo se mi na fakultetu mogli baviti istraživanjima i raditi na sigurnosnim nekomercijalnim projektima na kojima smo tijekom tih pet ili šest sljedećih godina razvili iskustvo koje će nam kasnije biti podloga za osnivanje tvrtke. Na Zavodu nam je bilo lijepo, no akademska okolina tih je godina postala prilično nestimulativna pa smo počeli tražiti nove izazove. Umjesto da se raziđemo i krenemo svatko svojim putem, ostali smo zajedno i osnovali tvrtku – Infigo. To je bilo prije točno deset godina – što je bio prvi poslovni plan? Što je bila vizija tvrtke tada, a što danas? Hrvoje: Naš prvi poslovni plan bio je najbolji i najveći poslovni plan koji smo dosad napisali. Razradili smo ga na pedesetak stranica, detaljno obradili sve stavke: prihodi, rashodi, projekcije. Međutim, na kraju te prve godine rada, realizacija tog plana bila je katastrofalna i shvatili smo da nam je na razini zrelosti na kojoj smo tada bili, izrada bilo kakvih planova zadaća kojom se ne trebamo previše baviti. Morali smo taj plan znatno korigirati.

Što se tiče pojedinaca, možemo reći da su roditelji dosta neoprezni. Imamo ljude koji na poslu dobiju mobitel i laptop, i onda te uređaje bez razmišljanja daju svojoj djeci da se igraju Na koji ste način stekli povjerenje tvrtki čije je poslovanje sigurnosno osjetljivo? Tko je platio prvi račun koji ste izdali? Saša: Podatke o našim klijentima, kao što možete i vidjeti na našem webu, u principu držimo tajnima. Riječ je o jednoj velikoj domaćoj korporaciji čiju uplatu smo iznimno dugo čekali, a likvidnim nas je održala druga faktura koja je dospjela u međuvremenu. I danas smo posebno zahvalni svim klijentima koji su nam ukazali povjerenje na samom početku našeg poslovnog puta. Što se tiče vizije, od početka nam je cilj bio postati vodeća specijalizirana tvrtka za informacijsku sigurnost u Hrvatskoj i regiji. Bili smo među prvim tvrtkama koje su stekle ozbiljne reference u informacijskoj sigurnosti u našoj zemlji. Hrvoje: U vrijeme kad smo pokretali tvrtku, a počeli smo raditi u siječnju 2006., informacijska sigurnost bila je u ponudi dosta velikog broja tvrtki koje su smatrale da znaju što je to, a da zapravo nisu imale dovoljno kompetencija. S

druge strane, klijenti su znali da im treba neka vrsta sigurnosne zaštite, no često nisu znali artikulirati svoje potrebe. Zato nam je u početku bilo dosta teško. Unatoč tome što su tvrtke s kojima smo radili bile sve od reda respektabilne, srednje velike i velike tvrtke u Hrvatskoj, za izgradnju reputacije trebalo nam je četiri, možda i pet godina. Aktivno smo sudjelovali na svim konferencijama koje su se bavile informatičkom sigurnošću. Bojan je često nastupao na tim konferencijama, kako u Hrvatskoj i u inozemstvu, a Saša i ja održali smo niz predavanja iz te tematike. Tako smo stekli prepoznatljivost kao pojedinci stručnjaci za sigurnost, a onda se to, postupno i tijekom dosta vremena “prelilo” i na samu tvrtku Infigo.

Hakeri – između priča i stvarnosti Na tim konferencijama ste, pretpostavljam, upoznali i famoznog Kevina Mitnicka.

Bojan: Točno. Saša i ja smo ga osobno upoznali. Držao sam predavanje na jednoj konferenciji na kojoj je i on nastupao. Nakon javnih nastupa otišli smo na piće i tada nam je otkrio nekoliko pojedinosti koje se nisu mogle saznati iz medija. On je svakako zanimljiva osoba, iako se baš ne bih složio sa svim metodama koje je koristio u svom radu. Mitnick kaže da mu je društveni/ socijalni inženjering jedna od glavnih metoda kojom se koristio tijekom upadanja u tuđe informacijske sustave. Što vi mislite o tome? Bojan: To je točno, no ipak se radi o čovjeku velikog znanja u informatici. Recimo, u tom razgovoru opisao nam je neke stvari koje nama do tada nisu ni pale na pamet, a neke su toliko fantastične da je u njih bilo teško povjerovati. Socijalni inženjering danas je standardna usluga u portfelju alata informatičke sigurnosti pa se nalazi i u našoj ponudi. Možete li nam to opisati barem jednim primjerom? Bojan: To se radi ili fizičkim kon-

taktom, telefonom ili preko Interneta. Jedna od najpoznatijih metoda je slanje poruke e-poštom u kojoj se “žrtvi” predstavljate kao netko tko mu je i inače zanimljiv. Recimo, ako je riječ o nekoj osobi koja radi u računovodstvu tvrtke koja je naručila uslugu, šaljemo mu poruku kao da smo iz neke ustanove, recimo, iz Porezne uprave, s kojom bi ona normalno komunicirala. To je u osnovi ista metoda poput tzv. phishing poruka e-pošte, kojom se danas često koriste i oni koji nemaju baš dobre namjere. Telefonom se to radi slično – predstavimo se kao netko tko se baš ne snalazi najbolje u nekoj proceduri ili usluzi, i tako dođemo do dovoljno informacija za upad u sustav. Tu se oslanjamo na činjenicu da većina ljudi želi pomoći, čak i potpunom strancu. To se danas nudi kao komercijalna usluga, no kad je to radio Mitnick, ta metoda bila je relativno nova i mnoge tvrtke je nisu bile ni svjesne. Danas je to mnogo teže izvesti jer tvrtke bolje paze na svoju sigurnost i bolje kontroliraju svoje zaposlenike, koje uče kako se mogu obraniti od takvih pokušaja.

Što se tiče vizije, od početka nam je cilj bio postati vodeća specijalizirana tvrtka za informacijsku sigurnost u Hrvatskoj i regiji Kibernetičko ratovanje i zaštita Što nam možete reći o Ruskoj domoljubnoj aplikaciji – i toj vrsti kibernetičkog ratovanja? Bojan: Generalno, riječ je o vrlo jednostavnim aplikacijama kojima je cilj potaknuti emocije ljudi. Kaže im se da instaliraju neku od tih aplikacija i tako napadnu neprijatelja svoje domovine. Ta vrsta ratovanja bila je dosta raširena prije nekoliko godina u Estoniji i sada u Ukrajini. U Kini, s obzirom na broj stanovnika i korisnika Interneta, za to vam ne treba ni aplikacija – samo kažete ljudima da često posjećuju neku stranicu na Internetu, i ona će se srušiti. Kad smo kod nacionalne kibernetičke sigurnosti – kako

mi kao država stojimo kad je to u pitanju? Jesu li naše tvrtke ozbiljne glede toga? A građani? Hrvoje: Uh, to je vrlo široko pitanje. Što se tiče znanja – kako za kibernetičku obranu, tako i za eventualne napadačke kibernetičke akcije – u Hrvatskoj ga ima. Što u akademskoj zajednici, što u privatnom sektoru, što u državnim ustanovama. Problem je broj ljudi. U Hrvatskoj nema mnogo ljudi koje se može smatrati ekspertima informatičke sigurnosti. Tu govorimo o brojci od možda pedeset pravih stručnjaka. Uz to, ta brojka baš i nema tendenciju rasta jer nam mnogi stručnjaci odlaze u inozemstvo. Velike strane kompanije pružaju im uvjete koje im mi ovdje ne možemo ponuditi. Primjerice, dva naša bivša zaposlenika sada rade u Googleu. MREŽA veljača 2016.

47

Intervju mjeseca

To znači da su radeći kod nas stekli potrebno iskustvo i znanje za rad u takvoj tvrtki. Bio bih sretniji da su ostali, no što je, tu je. Saša: Teško je egzaktno reći koliko smo mi zapravo sigurni, no generalno gledano, posebno kad promotrimo komercijalni i financijski sektor i veće tvrtke – stojimo dosta dobro. Posebno kad se usporedimo sa zemljama regije, pa čak i s nekim zemljama Zapadne Europe. U Hrvatskoj se koriste najnaprednije tehnologije informacijske sigurnosti. Posebno u bankama. Uz to, naš regulator u bankarskom sektoru postavio je dosta stroga i jasna pravila. Hrvoje: Što se tiče pojedinaca, možemo reći da su roditelji dosta neoprezni. Imamo ljude koji na poslu dobiju mobitel i laptop, i onda te uređaje bez razmišljanja daju svojoj djeci da se igraju. To se ne smije raditi s uređajima koji služe za posao. Općenito gledano, svijest o informatičkoj sigurnosti kod naših bi građana mogla biti mnogo bolja. Što mislite o Anonymousima i njihovom napadu na “kibernetički kalifat” – ekstenziju ISIL-a, u digitalnom svijetu? Saša: Mislim da je tu više riječ o demonstraciji aktivizma Anonymousa nego što oni ISIL-u mogu naštetiti gašenjem njihovih računa na Twitteru. Štoviše, možda tako čine više štete nego koristi jer je sigurno da tu komunikaciju prate brojne službe i organizacije sa Zapada koje su za to odgovorne i adekvatno opremljene. NATO pakt ima i pravilo o kibernetičkoj obrani “Cyber Article 5” – hakerski napad na jednu državu u tom se slučaju smatra napadom na sve članice. Što to znači za Hrvatsku? Hrvoje: Nema tu ništa neobično. Kibernetičko ratovanje samo je jedna forma djelovanja u suvremenim sukobima. Ako pogledamo u nedavnu povijest – sve trzavice koje je Rusija imala sa svojim najbližim, Zapadu sklonim susjedima – događaje u Estoniji, Ukrajini, Osetiji i tako dalje, bile su popraćene i ruskim kibernetičkim napadom na informacijske sustave tih zemalja. Problem u tome je to što smo sve više ovisni o Internetu kao infrastrukturi. Evo, i telefoni su prešli na Internet, što znači da DDoS napad, bilo da je izveden kao akcija samoorganiziranih pojedinaca ili uz malu pomoć 48

veljača 2016. MREŽA

Infigo IS: Hrvoje Šegudović, Saša Jušić i Bojan Ždrnja

Naš prvi poslovni plan bio je najbolji i najveći poslovni plan koji smo dosad napisali. Razradili smo ga na pedesetak stranica Velikog brata, može imati ozbiljne posljedice na infrastrukturu. Bojan: Stvar je u tome što informacijska sigurnosna zaštita mora biti organizirana na više razina – kako na tehničkoj i administrativnoj razini, tako i kad je u pitanju ljudski faktor. Hrvoje: Apsolutna sigurnost ne postoji – incident se može dogoditi bilo kada i bilo kome. Ono što je tu važno jest to da se bude spreman pružiti pravi odgovor na taj incident. Tu je važna brzina reakcije i sposobnost minimiziranja daljnjeg utjecaja incidenta.

IT sigurnost kao posao Objasnite nam svoju poslovnu strategiju – što je glavna razlika u odnosu na konkurente? Saša: Mislim da nam je jedna od glavnih konkurentskih prednosti to što smo mi entuzijasti za informatičku sigurnost. Nama taj posao nije tek puko zaposlenje – možemo slobodno reći da je to naš stil života. Mislim da to mogu reći i za većinu naših zaposlenika. Godinama i sustavno ulažemo u vlastita znanja i klijenti to prepoznaju. Vrlo često na projektima napravimo taj korak više kojim dajemo dodatnu kvalitetu, samo zato da bismo pokazali što znamo. To je jedna od naših važnijih prednosti. Bojan: Druga velika naša prednost, za razliku od sistem integratora i sličnih tvrtki, jest to što se mi bavimo isključivo informatičkom sigurnošću. Ne radimo ništa drugo. U potpunosti smo fokusirani na sigurnost. Hrvoje: Naravno, ni mi nismo savršena tvrtka. Imali smo boljih i lošijih projekata, no u većini slučajeva bez kompromisa smo nastojali dati najvišu moguću kvalitetu usluge. Neki put nas je to koštalo resursa, ponekad smo zbog toga i kasnili s rokovima, no u svemu smo nastojali da rezultat našeg rada bude vrhunski. Tržište je na to reagiralo tako što smo, sada kad pogledam unatrag, nove projekte uglavnom dobivali na temelju preporuka tvrtki kod kojih smo napravili dobar posao.

Koliko pravih konkurenata imate u Hrvatskoj i regiji? Hrvoje: S obzirom na to da smo dosta specifična tvrtka, vertikalno usmjerena na informatičku sigurnost, počevši od organizacijske razine, integracija, do puke tehničke razine, mogu reći da su nam u svakom od tih segmenta konkurenti različite tvrtke, od velikih sistem integratora do manjih za te segmente specijaliziranih tvrtki. Ako me pitaš imamo li konkurenta koji nas prati baš u svim navedenim segmentima, mislim da smo još uvijek jedinstveni u Hrvatskoj, pa možda i u cijeloj našoj regiji. Saša: Što se tiče konkurencije na svjetskom tržištu, možemo se uspoređivati samo s tvrtkama koje su agnostičke prema dobavljačima tehnologija. Takvih ima nekoliko, i riječ je o kompanijama srednje veličine – srednje veličine mjereno prema zapadnim mjerilima – s tom razlikom što se srednja veličina za tvrtke koje se bave isključivo informacijskom sigurnošću mjeri s najviše nekoliko stotina zaposlenih. Nas, kad gledamo cijelu regiju, s tvrtkama kćerima u susjednim zemljama, sad ima tridesetak. Prijeđimo sad na financije – ukupni prihod, struktura po uslugama, vertikalama, itd.? Hrvoje: U posljednjih pet godina, iz godine u godinu kontinuirano rastemo. Godinu prije, 2014., završili smo s dvanaest milijuna kuna prihoda, a u prošloj, 2015. godini, nadmašit ćemo tu brojku koju sad ne mogu precizirati jer još nemamo gotov godišnji izvještaj. Projekcija je da će to biti negdje između 12 i 15 milijuna kuna. Veći dio prihoda, recimo 80-90 posto, dolazi nam od poslova u privatnom sektoru, a poslovi iz javnog sektora sudjeluju s 10-20 posto u ukupnom prihodu. Kad gledamo vertikale, najveći korisnici su nam tvrtke iz sektora telekomunikacija i financija. Koja od vaših usluga je najprofitabilnija? Što vam donosi najviše novca? Bojan: Ovisno o razdoblju, no možemo reći da nam najveći dio posla

dolazi od usluga penetracijskog testiranja, po čemu smo i regionalno poznati. Osim toga, dosta novca donose nam i razvoj sigurnosnih monitoring rješenja i poslovi integracije sigurnosnih rješenja za financijske sustave. Tu nudimo vlastita, više ili manje prilagođena rješenja koja su prepoznata na tržištu. Što su bili najvažniji projekti u 2015.? I zašto su bili važni? Hrvoje: Mi smo tvrtka koja se uglavnom bavi informacijskom sigurnošću, no u posljednje dvije ili tri godine uvidjeli smo da se neka naša rješenja i rješenja nekih naših dobavljača mogu primijeniti i u nekim drugim segmentima informatike – konkretno, na tehnologije obrade golemih količina podataka (Big Data) i tehnologije Interneta (koji povezuje sve) stvari. Za tvrtku Končar razvili smo rješenje za izvještavanje za SCADA sustave za vjetroagregate, utemeljeno na tehnologijama Interneta stvari. Taj naš projekt – zapravo, studija slučaja – bio je istaknut na jednoj Splunkovoj konferenciji u Las Vegasu, kao jedan od najzanimljivijih projekata. Tamo je bilo pet tisuća ljudi, nekoliko stotina predavanja, a vijest o nama objavljena je i na Bloombergu i Yahooovim financijskim stranicama. Kako Infigo sigurnosno promišlja mobilne tehnologije, društvene mreže, BigData, Internet stvari, itd.? Hrvoje: Što se tiče Hrvatske, to je tržište u nastajanju, na kojem se sada više govori o tome nego što se zapravo radi. Bojan: Društvene mreže drže velike tvrtke koje sigurnost smatraju vrlo ozbiljnim poslom i u to ulažu veliki novac. Generalno gledano, oni su danas najjači u tome. Saša: Zapravo su najjači i globalno – Google i Facebook pokupovali su najbolje sigurnosne stručnjake koji su na tržištu bili dostupni.

Ljudski faktor Koliko ulažete u edukaciju? Saša: Imamo sve potrebne certifikate, međutim, naši ljudi se višemanje samoinicijativno obrazuju – kroz zajednički rad na projektima i međusobnom razmjenom informacija unutar tvrtke. Problem je u tome što je broj sigurnosnih

saša, Hrvoje i bojan – prije i poslije radnog vremena

Hobiji, sportovi, poroci, ekstravagancije – čime se bavite u životu prije i poslije radnog vremena?

Saša: Nažalost, u posljednjih se nekoliko godina sportom, iako ga prilično volim, relativno skromno bavim. Povremeno zaigram nogomet s društvom ili prakticiram solo sportove koji ne zahtijevaju mnogo vremena i posebno planiranje (trčanje, fitness i sl.). Do prije pet godina aktivno sam se bavio standardnim i latinoameričkim plesovima, no to je danas prilično rijetko. U svakom slučaju, bilo kakav oblik opuštanja uz dobro društvo, uvijek je poželjan.

edukacija koje su dostupne u Hrvatskoj iznimno mali i tematski rijetko pogađaju one vrste znanja koje su nama potrebne i koja mi želimo razvijati. Na svjetskoj razini, kvalitetnih sigurnosnih edukacija ima dosta, no tu imamo problem usklađivanja sa slobodnim vremenom kojeg naši ljudi nemaju mnogo. Kako dolazite do novih ljudi? Bojan: Imamo dvije kategorije ljudi koje očekujemo na našim natječajima – ljude s predznanjem u IT sigurnosti, i ljude s dobrim osnovama i željom za razvojem u području informacijske sigurnosti. Svi prolaze naš test koji se sastoji od kompliciranog zadatka za koji dobiju dva tjedna za rješavanje. Hrvoje: Nije toliko problem naći nove ljude, koliko je problem one najbolje zadržati – određeni ljudi u određenoj će situaciji podleći izazovu i otići, i to se gotovo nikako ne može spriječiti. Zato nastojimo imati kontinuirani priljev dobrih ljudi, što radimo angažiranjem dobrih studenata koji imaju ambicije u području informacijske sigurnosti.

Hrvoje: Moj život prije Infiga bio je dosta uzbudljiv. Gotovo niti jedan vikend nisam bio u gradu. Bavio sam se raznim sportovima i vještinama; raftingom, skakanjem s padobranom, kajakom na divljim vodama, skijanjem u prirodi – dakle ne po stazama, prošao sam svašta i vidio sam svašta. Međutim, kako se posao razvijao, sve manje sam bio u tome, a to je danas došlo dotle da se više niti ne igram na kompjutoru. Svojedobno sam bio dobar u Unreal Tournamentu – konkurent nam je bio Bugov klan. Čak su bili i dobri. Zatim igram i Heroes of Mind and Magic, gdje mi je ljutiti suparnik Bojan. Bolji sam od njega u tome, naravno.

Imamo li u Hrvatskoj i startupe u području sigurnosti? Postoji li netko tko je otišao od vas i napravio nešto zanimljivo? Saša: Među startupima u Hrvatskoj, a to je zanimljivo, gotovo niti jedna od tih tvrtki ne bavi se informacijskom sigurnošću. To ne znači da nije bilo nekoliko pokušaja, no nisu zaživjeli. Bojan: Ima jedan, tvrtka koju je pokrenuo Ratko Štibrić i koji se sada trudi razviti svoje poslovanje u regiji. Ratka svi mi poznajemo i znamo da radi vrhunska rješenja pa se nadamo da će i uspjeti u svojem poslovnom prodoru. Hrvoje: Jedan od razloga za to je i to što je s takvim stvarima globalno vrlo teško konkurirati, a strani startupi, posebno američki, brže dolaze do novca za razvoj tehnologije, iako se u nas može pojaviti tvrtka koja ima bolju ideju. Što se tiče odlazaka – jedan naš bivši kolega pokrenuo je svoju sigurnosnu tvrtku prije godinu dana. Nadam se da mu dobro ide. Koje tehnologije, alate i znanja vidite kao nužne u informatičkoj sigurnosti u bliskoj budućnosti?

Bojan: Kod mene baš nema nekih ekstravagancija. Ne bavim se sportovima (ima plavi pojas u tae kwon dou, kaže Hrvoje). Sigurnost mi je sve. Zapravo, dosta vremena “poslije” radnog vremena odlazi mi neizravno na sigurnost – kako sam jedan od članova SANS-ovog Internet Storm Centra, koji se smatra jednim od vodećih izvora informacija o sigurnosti, moram priznati da mi veliki gušt predstavljaju upravo analiza sigurnosnih incidenata i pomoć ljudima diljem svijeta. A kad se s tim poveže i otkrivanje nečeg novog na području informacijske sigurnosti, tek onda sve postaje prava stvar.

Bojan i ja upoznali smo se već na prvoj godini studija, a Saša nam se ubrzo nakon toga pridružio na Zavodu. Informacijska sigurnost u to se doba svodila na antivirus i firewall

Hrvoje: Izazov informacijske sigurnosti baš je u tome što je, bez obzira na svu prikupljenu ekspertizu i poznavanje tehnologija, vrlo teško reći što će nam biti potrebno za tri, a kamoli za pet godina. Stvar je u tome da stalno morate biti u tijeku – kako s potrebama tržišta, tako i s prijetnjama i novim tehnologijama zaštite. Uz to, dolazi do sve većeg ispreplitanja sigurnosti i privatnosti, a novi vektori, kako sigurnosne zaštite, tako i zaštite privatnosti, društvene su mreže i aplikacije koje se koriste na prijenosnim uređajima, prije svega mobitelima. Svi žele podatke pa se

na podatke, kako poslovne, tako i privatne, sve više treba paziti. Što biste čitateljima Mreže – posebno onima koji se žele osnažiti u znanjima i vještinama IT sigurnosti – savjetovali da čitaju? Bojan: Pa, već u samoj u Mreži imate jednog dobrog autora koji zna što piše kad piše o sigurnosti (Bojan tu misli na sebe, nap. a.) Na Internetu postoji nekoliko web-stranica koje stalno treba pratiti, a uz to, dobro je pratiti i Twitter jer je vrlo brz u prenošenju informacija iz tematike informacijske sigurnosti.

MREŽA veljača 2016.

49

Tema broja

Uredski paketi u oblaku

www.ureduoblaku.com

Tema broja

50

veljača 2016. MREŽA

Office protiv Interneta Nakon e-maila, CRM-a, messaginga i raznih drugih aplikacija, uredski paketi posljednji kapituliraju pred svemoćnim Oblakom. U najnovijoj iteraciji, Microsoftov Office uredno se izvodi unutar browsera, a Googleov Drive s integriranim uredskim paketom čini mu više nego dostojnu konkurenciju. Pored toga, na tržištu se nalazi i niz drugih, manje poznatih paketa koji svi obećavaju dan kada više nećete morati brinuti o instalaciji softvera na svoje računalo… Toni Drabik

MREŽA veljača 2016.

51

Tema broja

Uredski paketi u oblaku

Z

amisao o punokrvnom uredskom paketu koji se vrti unutar internetskog preglednika još je do prije svega pet godina dočekivana na nož. Stvari su se mijenjale tek postupno, i to prije svega zahvaljujući marljivom radu Googlea koji je godinama svoj “paket” (zapravo uslugu u oblaku) Google Docs agresivno gurao svima u ruke, promovirajući ga kao savršen dodatak Gmailu. Nije odmoglo niti to što je Docs (kasnije preimenovan u Drive, uz dodavanje uobičajenog seta usluga za pohranu datoteka, čime je postao istovremeno konkurencija i Microsoftovom Officeu i Dropboxu) za većinu korisnika

bio potpuno besplatan – tek su korporativni korisnici pozivani da plate za nešto napredniju varijantu usluge namijenjenu većim organizacijama. Mic po mic – usavršili su se browseri, propusnost Interneta postajala je sve veća, a korisnici sve otvoreniji ideji uredskih aplikacija koje se ne vrte na njihovim računalima. Za osobnu upotrebu, pa čak i za manje timove i tvrtke, Googleov Drive bio je sasvim dovoljan i mogao mu se oprostiti nedostatak svih značajki Microsoftovog Officea i poneki iritantni bug. Pored cijene, glavna prednost ležala je u tome da je Drive bio dostupan uvijek i svugdje, a dokumenti izrađeni u njemu nisu

Prapovijest: Sve je počelo – 1997.! Sjećate li se Corela? Nekada moćni vladar softvera za grafičku obradu na PC-ju pokleknuo je pred navalom Adobea kada je ekipa južno od kanadske granice shvatila da postoje grafičari koji ne rade na Macovima, kako ih je popriličan broj i da se na njima može pristojno zaraditi. No, u slavnim danima prije dvadesetak godina Corel je, namaknuvši hrpe para paketom CorelDRAW!, nastojao diverzificirati svoj biznis – tvrtka je kupila WordPerfect (procesor teksta) i QuattroPro (proračunsku tablicu) u namjeri da stvori konkurenta Microsoftovom Officeu. Ne samo to – u Corelu su otišli korak dalje i zaključili da će se softver ubuduće izvršavati preko mreže i 1997. najavili, a zatim i predstavili Corel Office for Java. Kao što iz imena možete pretpostaviti, radilo se o uredskom paketu napisanom u Javi koji se mogao izvršavati preko browsera, a osim WordPerfecta i QuattroProa, sadržavao je i CorelCHART, Corel Presentations te alat za PIM (ako ste rođeni nakon ‘82. potražite u prapovijesnim rječnicima čemu služi kratica PIM) InfoCentral. Mogao se instalirati na server na intranetu ili Internetu, a zahvaljujući Javi bio je instantno upotrebljiv na Windowsima, Linuxu ili OS/2, što su fanovi potonjeg dočekali s neskrivenim oduševljenjem. Ako ste rođeni nakon ‘82. – OS/2 je koju godinu kasnije otišao u veliko skladište disketa (potražite pojam “disketa” u gore spomenutim rječnicima) na nebesima, a nešto prije njega tamo se zatekao i Corel Office for Java. Ideja je bila dobra, no godinama ispred svog vremena. Osim činjenice da su mu nedostajale mnoge značajke stolnih paketa, Office for Java bio je frustrirajuće spor – što zbog same Jave, čije su implementacije za stolna računala oduvijek bile jezive, što zbog internetske propusnosti koja je prije dvadesetak godina bila barem dva reda veličine manja nego danas. Ni višeplatformnost nije mu bila jača strana, jer je pod nekim preglednicima radio, a pod nekima se tvrdoglavo odbijao učitavati.

52

veljača 2016. MREŽA

se pohranjivali lokalno – premda je postojala i ta mogućnost – nego su smještani u Googleov oblak. Sve ovo bilo je dovoljno da i Microsoft natjera na zaokret – pa tako tvrtka već neko vrijeme nudi paket Office 365 koji, osim klasičnih, stolnih aplikacija, sadrži i njihove web-inačice. Očekivano, aplikacije Officea 365 na webu izgledaju gotovo identično kao njihovi stolni pandani, a da biste ih koristili nije vam potreban Internet Explorer ili Edge – dovoljan je bilo koji moderni browser, i to ne samo na Windowsima. Pored Google Drivea i Microsoftovog Officea, na raspolaganju vam je i nekoliko alternativnih paketa sa sličnom funkcionalnošću – najpopularniji među njima su Zoho i ThinkFree Office Online (Zoho postoji isključivo u online verziji, a ThinkFree Office zamišljen je kao jeftini klon Microsoftovog paketa i dolazi i u stolnim inačicama za različite operacijske sustave). Ako vam ni to nije dovoljno, Dropbox je nedavno objavio prilično iznenađujući “sporazum o suradnji” s Microsoftom, zahvaljujući kojemu je korisnicima ovog servisa odnedavno moguće ne samo pregledavati, nego i uređivati Officeove dokumente izravno kroz Dropboxovo web-sučelje, a olakšana je i integracija sa stolnom verzijom Officea ako je instalirana. Donekle sličnu stvar Microsoft je ponudio u suradnji s Facebookom, u obliku servisa Docs for Facebook, koji je zapravo Office Online, uz dodatne mogućnosti dijeljenja dokumenata preko najpopularnije društvene mreže.

Čemu sve to?

Čak i ako zanemarimo cijenu, online verzije uredskih paketa imaju nekoliko prednosti u odnosu na svoje stolne izvedbe. Kao prvo, ne morate brinuti o instalaciji softvera, sigurnosnim ažuriranjima, podešavanjima i sličnim stvarima. Sve je “negdje gore” – sve što korisnici trebaju napraviti jest prijaviti se svojim korisničkim imenom, i to je to. Samim time, olakšano je i dijeljenje dokumenata – pohranjuju se online, a sustav sam vodi računa o tome da bude pohranjena posljednja verzija. Kako bi nekoliko korisnika radilo na istom dokumentu, dovoljno je da im autor dokumenta dodijeli odgovarajuće dozvole. Na taj način izbjegavaju se svi problemi koji nastaju kada se tekstovi i tablice šalju emailom, vraćaju natrag originalnom autoru, i na kraju često završe u neredu iz kojeg se teško ispetljati. Također, dokumente je moguće dijeliti i s korisnicima koji nisu dio tima, tako da im se jednostavno pošalje URL na kojemu mogu pogledati dokument

Hardver: Stvoreni za oblak Ako preselimo kompletni ured u oblak, a oblak koristimo i za pohranu podataka, znači li to da su nam dovoljna slabija računala, sa sporijim procesorima i manje diskova ili SSD-a? Intrigantna je to pomisao, na temelju koje je Google izgradio svoju ponudu Chromebookova – računala pogonjenih Chrome OS-om, na kojima sve obavljate unutar pretraživača Chromea. Lokalna pohrana velika je taman toliko da može primiti operacijski sustav i sinkronizirati neke datoteke iz uredskog paketa. Google Docs, Sheets i Slides na Chromebooku (kao i na običnom Chromeu) uredno rade u offline načinu, što znači da ova računala možete koristiti i dok niste spojeni na Internet. Naravno, niste ograničeni na Google – na ovim računalima bez problema možete koristiti i Office Online ili bilo koji drugi paket koji smo opisali. Osim Googlea, Chromebookove danas proizvode i drugi proizvođači. Ova kategorija prijenosnika u mnogim je slučajevima zaista jeftinija od klasičnih, no isto tako i manje upotrebljiva jer nedostatak lokalne pohrane i slabiji procesor automatski znače i smanjenje svestranosti koju kod PC-ja uzimamo zdravo za gotovo. Također, najbolji Chromebook na tržištu – Googleov Pixel LS – stoji brutalnih 1.300 USD, dokazujući da najveći trošak u

Chromebook Pixel najbolji je, ali i najskuplji prijenosnik za rad u oblaku

izradi prijenosnika nisu disk ili SSD i brzi procesor, nego vrhunski ekran, vrhunska baterija i vrhunsko kućište. Unatoč svemu, u SAD-u se Chromebookovi prodaju kao alva. U Hrvatskoj, međutim, nisu dostupni pa vam kao alternativa za “oblačno” računalo preostaju najjeftiniji prijenosnici bez OS-a, na koje ćete instalirati Linux i Chrome, ili slaganje vlastitog, jeftinog stolnog računala za istu namjenu. Od gotovih rješenja, na našem tržištu je dostupan Acer Aspire One Cloudbook 14 1-431, prijenosnik namjerno ogoljen (1,6 GHz Celeron, 32 GB SSD-a, 2 GB RAM-a i Windowsi 10) kako bi cijenom bio relativno prihvatljiv (oko 2.800 kn). Namijenjen je upravo radu u oblaku, a osim ne baš niske cijene, mana mu je mala količina RAM-a.

Offline ili online U trenucima kada ipak niste spojeni na Internet, uredski paketi koje opisujemo neće vas potpuno ostaviti na cjedilu – svaki od njih nudi neki oblik rada offline. Očekivano, prednjači Microsoft Office Online – kad niste spojeni na Internet, na raspolaganju su vam stolne verzije Officeovih aplikacija. Imajte na umu da ovo vrijedi samo za korisnike koji plaćaju pretplatu na Office 365 (pa čak ni na sve njih – najosnovniji paket Officea 365 ne uključuje stolne aplikacije). Oni koji koriste besplatnu verziju nemaju pravo na stolni Office. Microsoftov paket od ostalih se izdvaja i činjenicom da stolne verzije aplikacija nude znatno više mogućnosti nego online verzije – kod ostalih paketa uglavnom je suprotan slučaj. Google i Zoho omogućuju offline rad u browseru. Offline način rada morate posebno aktivirati unutar svakog browsera koji koristite – Google podržava samo Chrome, a Zoho Chrome, Operu i Firefox. Korisnici Safarija i Internet Explorera nemaju sreće. I u jednom i u drugom paketu u offline načinu nestajat će vam dosta funkcija – primjerice, Google Docs, Sheets i Slides tada ne mogu raditi s drugim datotečnim formatima osim svojih (dakle, dok ste offline, zaboravite na uređivanje Officeovih dokumenata), a Zoho offline nije u mogućnosti stvoriti nove dokumente, dopustiti vam umetanje slika i drugih objekata u postojeće, pratiti promjene i verzionirati dokumente, stvarati cirkularna pisma pa čak ni prikazati pregled ispisa. ThinkFree Online u offline načinu nudi sve isto što i u online verziji, zahvaljujući činjenici da su obje verzije praktički iste i napisane u Javi – to je ujedno jedna od rijetkih prednosti ovog paketa u odnosu na konkurente.

Stolne aplikacije i dalje su najbolje rješenje za offline rad

MREŽA veljača 2016.

53

Tema broja

Uredski paketi u oblaku

Mobilni rad Do prije nekog vremena mobilni rad bio je bolna točka gotovo svih uredskih paketa, no današnja situacija mnogo je bolja: svi opisani paketi nude mobilne inačice za Android OS, većina i za iOS, a Microsoft i za Windows Phone. Funkcionalnost mobilnih verzija dopušta vam da pregledavate lokalne dokumente (podržane tipove, naravno), ali i dokumente koje ste dobili u e-mailu i one koje imate pohranjene u oblaku. Ovisno o količini živaca koju imate, čak i na mobilnim telefonima ove aplikacije možete koristiti za uređivanje dokumenata – no, ne bismo vam to savjetovali. Situacija na tabletima je bolja, pogotovo na iPadu. Microsoftov Office za iPad, primjerice, pruža mogućnosti uređivanja slične stolnoj verziji Officea. No, da biste sve te mogućnosti i iskoristili, morate imati pretplatu na Office 365 – jer su u besplatnoj verziji omogućene samo osnovne značajke uređivanja. Za iPad Pro stvari su još gore – kako ga Microsoft smatra konkurencijom PC-jima, na njemu vam treba pretplata na Office 365 ako želite raditi bilo što kompliciranje od pregledavanja postojećih dokumenata. Točan popis značajki koje su dostupne besplatno, a koje se plaćaju, možete pogledati na https:// products.office.com/en-us/office-resources. Google ne kažnjava korisnike besplatne verzije Docsa, Sheetsa i Slidesa uklanjanjem značajki iz mobilnih aplikacija – bez obzira na to plaćate li paket ili ne, na raspolaganju su vam sve mogućnosti koje mobilna verzija nudi. Na žalost, koliko god se verzije Docsa, Sheetsa i Slidea iz oblaka bez problema mogu tući s Officeom Online i u većini stvari ga nadmašiti, Googleove mobilne aplikacije rudimentarne su i nude vrlo ograničeni skup mogućnosti, što je pogotovo vidljivo ako ih koristite na tabletu. Mobilna ponuda Zohoa i ThinkFree Onlinea slična je Googleovoj i njihove aplikacije mogu uglavnom poslužiti samo za pregledavanje dokumenata, iako nazivno znaju i mijenjati njihov sadržaj. ThinkFree Office Mobile naplaćuje se 8 USD na Google Playu, a za korisnike iPhonea i iPada je besplatan. Sve aplikacije dostupne su u odgovarajućim trgovinama aplikacija, a na mnogim novijim uređajima pronaći ćete neke od njih, ovisno o dogovorima s proizvođačem. Samsung tako sa svojim aktualnim modelima S6 i S6 Edge isporučuje Microsoftov Office, a mnogi proizvođači jeftinijih uređaja dolaze s ThinkFree Mobileom. Na drugima se, pak, nalazi Googleov paket. Microsoftov Office očekivano se nalazi i na svim telefonima s Windows Mobileom.

(pa čak ga i mijenjati, ako autor to dozvoli). Paketi u oblaku sami vode računa o tome da pohranjuju sve promjene i sve prethodne revizije, tako da je vrlo lako utvrditi tko je napravio određenu izmjenu, i još važnije – u bilo kojem trenutku vratiti se u neko prethodno stanje. Dokumenti koje kreirate paketima u oblaku dostupni su uvijek i svugdje – nalazili vi se 54

veljača 2016. MREŽA

doma, na putu ili u inozemstvu – i možete im pristupati s bilo kojeg modernog uređaja, svojeg ili tuđeg, uključujući stolna i prijenosna računala s praktično bilo kojim operacijskim sustavom, tablete pa čak i dovoljno sposobne mobitele. Pored svih ovih prednosti, na drugoj strani nalazi se i niz mana kojih trebate biti svjesni prilikom implementacije ovakvih paketa u

svoju organizaciju. Kao prvo, za rad u online paketima potrebna vam je aktivna veza na Internet. Na prvu loptu zvuči smiješno što to uopće spominjemo u doba kada smo svi non-stop online, no imajte na umu da je to preuveličavanje – nismo non-stop na Internetu. Postoje trenuci kada padne veza prema davatelju usluge ili nestane struje u uredu. Koristite li klasični uredski paket, u tom slučaju jednostavno ćete nastaviti raditi dok ne ispraznite bateriju na prijenosniku. Kod online paketa taj luksuz nemate i moći ćete ili nemoćno vrtjeti palčevima ili pokušati naći alternativu kao što je (skupo) spajanje preko mobilne veze. Ako su vaši korisnici često na terenu i imaju potrebu s terena pristupati tablicama i drugim dokumentima online, može se dogoditi da to ne mogu učiniti jer na lokaciji nema pristupa Internetu. Isto vrijedi i za putnike koji provode dosta vremena u zrakoplovima i na aerodromima – cijena Interneta u avionu i dalje je suluda, a što se aerodroma tiče, situacija varira od jednog do drugog. Ova boljka pogađa prije svega prave online pakete kao što je Google Drive – kod Microsoftovog Officea možete sinkronizirati dokumente između oblaka i računala i zatim ih uređivati kroz stolni Office. No, u tom slučaju ga morate imati instaliranog, čime se gubi jedna od osnovnih prednosti online paketa. Napomenimo i da Google Docs, kao i Zoho, nude mogućnost offline rada, no ona je dosta ograničena – za detalje pogledajte okvir uz tekst. Ipak, najveći nedostatak online paketa leži u tome što oni ipak ne mogu sve ono što mogu stolne verzije. Dokumentacija za Word Online, Excel Online i ostale programe iz Microsoftovog paketa (osim Accessa, koji u online verziji uopće ne postoji) popisuje svu silu značajki nedostupnih u online verzijama. Među njima nisu pivot tablice u Excelu kao što bi mnogi pomislili, ali zato jesu određene vrste formatiranja, bibliografske značajke i citati u Wordu, brojevi stranica, postavljanje rubova, cirkularna pisma, potpisi slika i tablica i sva sila drugih stvari. Situacija s Google Driveom je slična – iako njega ne možemo usporediti s nepostojećom stolnom verzijom, lako je pronaći svu silu značajki koje nudi stolni Microsoftov Office, a koje u Google Driveu nećete pronaći. Ruku na srce, dobar dio tih značajki mnogim korisnicima je nebitan i uopće ne znaju da postoje – ali oni koji ih često koriste ne mogu zamisliti posao bez njih. Banalni primjer: Google Docs dugo vremena nije mogao dati broj znakova odabranog teksta (nego samo za cijeli dokument), što ga je za

(Ne)skriveni troškovi Proizvođači paketa koje opisujemo na sljedećim stranicama naplaćuju ih na poprilično različite načine. Google Docs, Sheets i Slides su besplatni, sa svim svojim značajkama u online verziji, uključujući mogućnost rada offline. Besplatne su i njihove mobilne verzije. Ono što Google naplaćuje, i to u sklopu paketa Google Apps for Work, jest mogućnost korištenja vlastite domene uz e-mail i druge servise, jamstvo uptimea, upravljanje pristupom dokumentima i korisničkim računima, telefonska podrška i slične usluge. Sve to će vas u sklopu paketa stajati 5 dolara po korisniku mjesečno, odnosno 10 dolara ako želite neograničeni prostor za pohranu (jeftiniji paket uključuje 30 GB), napredniju administratorsku i sigurnosnu kontrolu nad dokumentima te Google Vault koji omogućuje arhiviranje e-maila, chata i sadržaja Google Drivea za potrebe usklađenosti sa zakonskim normama – dakle, uglavnom zanimljivo Amerikancima. Microsoft ima drugačiji pristup – osnovna verzija Office Onlinea je besplatna, no da biste dobili pristup svim značajkama koje online verzija nudi, morat ćete se pretplatiti na Office 365. To će vas stajati od 4,20 do 27,80 eura po korisniku mjesečno (ovisno o odabranom paketu). Najjeftinija verzija ne uključuje znatno moćnije

autore Mreže činilo posve neupotrebljivim (odnosno, upotrebljivim ako baš žele jako iziritirati nadležnog urednika). Osim nedostajućih značajki, paketi u oblaku imaju i jednu manu koja se može pokazati iznimno iritantnom – postojeće značajke ili način kako se do njih dolazi mogu se u bilo kojem trenutku promijeniti ili vratiti na staro. Budući da se softver vrti u oblaku, vi na to nemate nikakvog utjecaja. Brutalno iritantan primjer nam je posljednjih mjeseci pružio Gmail, čiji se tvorci nikako ne mogu odlučiti je li za dodavanje oznake (“label”) poruci dovoljno odabrati oznaku iz padajućeg popisa ili, pak, treba odabrati

stolne aplikacije – prva koja ih uključuje stajat će vas 8,80 eura po korisniku. Većina paketa uključuje i 1 TB pohrane na OneDriveu po korisniku te ­e-mail s inboxom maksimalne veličine 50 GB, no i te opcije variraju. Ostale mogućnosti sastoje se od uključivanja raznih dodatnih alata za kolaboraciju, besplatnih minuta za Skype i tako dalje – detaljne tablice potražite na https://products.office.com/hrhr/business/compare-office-365-for-business-plans. Osim kod Microsofta, pristup Officeu 365 možete kupiti i kod domaćih sistemskih integratora, koji tu uslugu preprodaju i nude uz svoje proizvode i usluge. Zoho Docs u osnovnoj su verziji besplatni uz 5 GB prostora za pohranu, a za 5 USD mjesečno po korisniku dobit ćete upravljanje zadacima, zaštitu dijeljenih dokumenata lozinkom i detaljnije podešavanje prava pristupa dokumentima te 50 GB prostora po korisniku. Za 8 USD mjesečno po korisniku dobit ćete još naprednije mogućnosti kontrole pristupa, arhiviranje i mogućnost dodavanja dokumenata u pohranu e-mailom, kao i 100 GB prostora po svakom korisniku. ThinkFree Online je besplatan, a ono što se naplaćuje su stolne verzije koje koštaju 62 eura po korisniku jednokratno te mobilna verzija za Android koja stoji 8 USD (verzija za iOS je besplatna).

oznaku i kliknuti na stavku “Apply”. Način na koji to radite mijenjao se nekoliko puta, a da bi stvari bile gore – stavka “Apply” je (u onim trenucima kad postoji) skrivena na dnu popisa oznaka i može se dogoditi da je jednostavno ne vidite jer do nje morate scrollati. Ovakvih primjera ima čitav niz, i to ne samo u Googleovim alatima.

Online ili offline?

Prijeći ili ne na online paket? Odluka će, naravno, ovisiti o specifičnostima vaše organizacije. Generalno, za individualne korisnike ili manje timove koji nemaju potrebu za naprednijim značajkama uredskih

paketa, prelazak na online verziju može značiti jednostavniji rad i znatnu uštedu. Za korisnike koji dokumentima često pristupaju s više računala ili uređaja, online verzije su dar s neba – a isto vrijedi i za one koji ovise o timskom uređivanju dokumenata. Za sve ostale tipove korisnika situacija nije toliko čista i prije implementacije online verzije treba dobro odvagnuti prednosti ili mane. Idealna situacija (barem u sadašnjim uvjetima) bila bi hibridna implementacija online verzije uz stolnu, ovisno o potrebama pojedinih korisnika. Malo je kompliciranije nego čisti prelazak na online, no na duži rok omogućuje mnogo mirniji san.

VIDEOTEKA ZA GEEKOVE www.bug.hr/bugvideo

MREŽA veljača 2016.

55

Tema broja

Uredski paketi u oblaku

Google Drive

Brzina i suradnja Google Docs, Sheets i Slides čine najstariji zaista upotrebljiv uredski paket u oblaku i s nama su gotovo cijelo desetljeće. Google ih cijelo vrijeme usavršava i u svojoj posljednjoj iteraciji predstavljaju zaista upotrebljivo rješenje za obradu dokumenata – no, nisu bez mana Google Docs, Sheets, Slides URL

drive.google.com

Mogućnosti, brzina, cijena, integracija s drugim Googleovim alatima Mobilne aplikacije, hrvatska provjera pravopisa, povremeni problemi s konverzijom Officeovih dokumenata Dojam: Da nije inferiorne provjere pravopisa i loših mobilnih aplikacija, Googleov paket bio bi jasan pobjednik na tržištu uredskih paketa u oblaku Cijena

56

veljača 2016. MREŽA

Osnovna verzija besplatna, naprednije verzije od 5 USD po korisniku mjesečno

G

oogle Docs nastao je od online uređivača teksta Writely, koji je Google kupio 2006., proračunska tablica Sheets nastala je na temelju proizvoda XL2Web kupljenog iste godine, a alat za prezentacije Slides na temelju tehnologije koju je Google preuzeo kupnjom tvrtke Tonic Systems 2007. godine. Od 2007. ove tri online aplikacije postale su dostupne korisnicima poslovne ponude Google Apps for Business (danas se zove Google Apps for Work), a kasnije i individualnim korisnicima. Cjelokupni uredski paket sačinjavaju još i alat za izradu anketa Google Forms, alat za crtanje crteža i dijagrama Google Drawings, i alat za

Google Docs zna imati problema s tekstom koji je formatirao Word – na slici je elementarni primjer iz kojeg se vidi da su Docsu promaknuli prekid stranice i razmaci između paragrafa

upravljanje bazom podataka Google Fusion Tables. Svi ovi alati do javnog su predstavljanja usluge Google Drive bili poznati pod zajedničkim nazivom Google Docs – dakle, kao i uređivač teksta. Negdje tamo 2011. godine Google je napravio zaokret i odlučio da noseće ime cijelog paketa bude Google Drive – prema usluzi za pohranu podataka integriranoj s njim – što je još tada, jednako kao i danas, djelovalo prilično promašeno.

Kolaboracija iznad svega

Google Docs prvi je online uređivač teksta koji je korisnicima donio mogućnost istodobnog uređivanja otvorenog dokumenta u realnom vremenu. Ako se do sada niste susreli s tim – stvar zaista izgleda fascinantno. Otvorite dokument koji ima otvoren još neki korisnik (ili više njih, nije bitno) i sve što u njemu promijenite trenutačno će se prikazati na zaslonima svih drugih korisnika. Vrijedi i obrnuto – ono što drugi mijenjaju, vidjet ćete i vi. Na taj način svaki korisnik u svakom trenutku ima pogled na aktualnu verziju dokumenta i nema potrebe za međusobnim slanjem izmijenjenih verzija. Za vrijeme uređivanja možete razgovarati s drugim korisnicima u okviru za chat smještenom pored dokumenta. Kad imate otvoren dijeljeni dokument, u svakom trenutku možete vidjeti koliko ga drugih korisnika uređuje i s njima razgovarati. Svaki korisnik označen je drugom bojom, a da biste znali gdje je pozicioniran u dokumentu, Docs postavlja raznobojne kursore, po jedan za svakog korisnika. Ovisno o sigurnosnim postavkama, dokument mogu gledati ili uređivati i korisnici koji nisu dio vaše tvrtke pa čak i oni koji nemaju Googleov account. Ove mogućnosti implementirane su ne samo u Docsu, nego i u ostalim online aplikacijama iz Googleovog paketa. Naličje ove mogućnosti jest da Docs dugo vremena nije imao klasičnu “Track & review” značajku poznatu iz Worda, no u najnovijoj iteraciji i to je riješeno. Sada umjesto da uređujete dokument izravno, možete u njega dodavati prijedloge izmjena koji se vide slično kao praćene promjene u Wordovom dokumentu – umetnuti tekst jasno je označen posebnom bojom, tekst koji želite izbaciti je precrtan, i tako dalje. Drugi korisnici (ili vi sami) možete prihvatiti ili odbaciti te prijedloge i dati dokumentu konačni oblik. Osim predlaganja izmjena, u tekst možete umetati i komentare tipa “Ovo treba biti malo jasnije”, što je alat koji će cijeniti

Dodaci za Docs, Sheets i Slides značajno proširuju njihove mogućnosti, a dostupni su kroz jednostavan dijaloški okvir

Dijeljenje dokumenata s drugim korisnicima iznimno je lako

MREŽA veljača 2016.

57

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 1 / 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja

Tema broja

Uredski paketi u oblaku

Provjera pravopisa na hrvatskom uglavnom je beskorisna

Koristite li Chrome, Googleovi alati omogućuju vam i rad kada niste spojeni na Internet

svaki šef s izraženim mikromenadžerskim sklonostima, a bez tendencije zasukavanja rukava. Komentari se naknadno mogu brisati, možete na njih odgovarati, a možete ih i označiti kao riješene. Slično kao u Microsoftovom paketu, mogućnost predlaganja izmjena dostupna je samo u Docsu, jer za dokumente kao što su tablice ili prezentacije ne bi imala previše smisla. Zanimljivo je da Googleov glavni konkurent – Office Online – mogućnost praćenja promjena i revidiranja dokumenta ostavlja za stolnu verziju Worda. U online verziji Microsoftovog paketa moguće je tek pregledavati promjene (ali ih ne možete prihvatiti ili odbaciti) i dodavati komentare. Paralelno sa svime ovim, Docs sprema sve prethodne verzije dokumenta, odnosno sve vaše promjene. Odabirom stavke “See revision history” iz izbornika, u stupcu uz desni rub pojavljuju se sve izmjene koje ste dotad napravili pa vrlo lako možete vratiti dokument u neko od prethodnih stanja. Ova mogućnost uključena je po defaultu, a osim Docsa, imaju je i druge aplikacije iz paketa. Dokumenti i tablice mogu biti na nizu podržanih jezika, a jedan od njih je i hrvatski, za koji je dostupna i provjera pravopisa. Na žalost, provjera pravopisa nevjerojatno je inferiorna u odnosu na ono što nudi Microsoftov paket, i ako stvarate mnogo dokumenata namijenjenih objavi u javnosti i ne koristite usluge lektora – ovo je užasan nedostatak Googleovog paketa. Provjera pravopisa već je godinama anemična i ne

vidimo neku najavu da će se to izmijeniti, a kako bi stvari bile lošije, podrška za označavanje jezika u dokumentu izuzetno je bugovita – kako biste bili sigurni da sve radi onako kako treba, najbolje je postaviti jedan jezik za dokument odmah na početku i poslije ga ne dirati.

Pivot ili bez pivota

Jedno od prvih pitanja korisnika koji se tek susreću s Googleovim paketom jest “mogu li ja tu napraviti pivot tablicu”. Možete, i to bez problema, a na raspolaganju su vam i razni alati za analizu podataka, validaciju unosa, kao i izradu grafikona. Zahvaljujući činjenici da je Sheets usko integriran s drugim Googleovim alatima, izravno iz ćelija možete pozivati razne funkcije, uključujući čak i prevođenje pomoću Google Translatea. Radite li s manjim količinama podataka i ako vam trebaju umjereno napredne analitičke mogućnosti, Sheets je više nego dovoljan. Što se tiče Slidesa, njegova funkcionalnost također je dovoljna za izradu pristojnih prezentacija, no isto kao i u Docsu – imajte na umu da Slides još uvijek zna imati problema s preciznim pozicioniranjem elemenata u dokumentu, kao i kompleksnim formatiranjem. Unatoč godinama razvoja, online aplikacije u ovom području još uvijek kaskaju za stolnim ekvivalentima. Ovisno o tome kako formatirate dokumente, ovo zna biti prilično iritantno: u Docsu se, primjerice, još uvijek zna manifestirati bug u kojemu zadnja toč-

ka označenog popisa (“bullet points”) nije poravnana s prethodnim točkama. Svi alati koje Google nudi imaju mogućnost uvoza i izvoza dokumenata u formate Officea. To znatno olakšava dijeljenje podataka, ali imajte na umu da se u mnogim slučajevima zna izgubiti ili izmijeniti formatiranje, kao i da uvoz kompleksnih tablica u Sheets ne prolazi uvijek baš najsjajnije. Također, Officeove dokumente ne možete uređivati dok ste u offline načinu rada – koji Googleovi alati podržavaju ako koristite Chrome ili na računalima Chromebook. Mobilne aplikacije još su jedna slaba točka Googleove ponude – postoje, besplatne su, rade, ali isto tako znatno kaskaju za onim što nudi konkurencija, pogotovo na tabletima. Pokušate li ih koristiti za išta više od elementarnog uređivanja postojećih dokumenata, izgubit ćete živce. Što se ispisa tiče – za to će se iz svih aplikacija prilično uspješno pobrinuti Google Cloud Print, a moguće je i bilo koji dokument “ispisati” u PDF format i dijeliti ga s drugim korisnicima ili ga kasnije otisnuti na pisaču.

karakteristike, recenzije, komentari... www.bug.hr/digitalije

MREŽA veljača 2016.

59

Tema broja

Uredski paketi u oblaku

Microsoft Office Online

Lijep k’o slika Microsoft je dugo vremena oklijevao prebaciti svoje uredske alate u oblak, bojeći se da ne ugrozi jedan od svojih glavnih stupova prihoda – prodaju licenci za stolnu inačicu Officea. No, pritisak Googlea učinio je svoje pa je tako Office Online dostupan odnedavno svim korisnicima, i to posve besplatno Microsoft Office Online URL

www.office.com

Dizajn, brzina, integracija sa stolnim aplikacijama, mobilne aplikacije, provjera pravopisa, kompatibilnost s Officeovim formatima Namjerno “osakaćene” online aplikacije u odnosu na stolne, razlika između besplatnih online aplikacija i aplikacija u preplati, komplicirana ponuda paketa koji se plaćaju Dojam: Vrhunski paket koji opterećuju namjerna ograničenja uvedena u online aplikacije, pogotovo u besplatnu verziju Cijena

60

veljača 2016. MREŽA

Osnovna verzija besplatna, naprednije verzije od 4,20 eura po korisniku mjesečno

M

icrosoft u verziji za oblak nudi Word, Excel, PowerPoint, Sway (softver za stvaranje interaktivnih aplikacija za web, prilagođenih mobilnim uređajima) i alat za bilješke OneNote. Tu je još i Outlook.com kao zamjena za stolni Outlook – ali istovremeno i samostalni e-mail servis na kojemu dobivate vlastitu adresu. Vizualno, aplikacije su na prvi pogled identične svojim stolnim ekvivalentima i u odnosu na Googleovu ponudu daleko ljepše. Word Online, primjerice, izgleda kao da ga je netko još malo sravnao i ugurao u prozor browsera. Unatoč boljem vizualnom dojmu, aplikacije su brze, barem kada imate pristojnu internetsku vezu i radite na dokumentima umjerene veličine. Nakon prijave, prečice na sve aplikacije dostupne su vam s jednog mjesta, a možete ih pokrenuti i tako da izravno otvorite neki Officeov dokument iz web-sučelja OneDrivea, na koji se dokumenti iz online verzija programa po defaultu pohranjuju. U tom slučaju, dokument će se otvoriti u načinu rada za čitanje, odnosno pregleda-

Izgledom je Office Online gotovo identičan svojim stolnim pandanima, barem na prvi pogled

vanje, a da biste ga uređivali, morat ćete kliknuti na Edit Document. Već tu je vidljivo da Microsoft svoje online aplikacije tretira tek kao dodatnu ponudu uz sveprisutni stolni Office. Naime, ispod gumba Edit Document kriju se dvije opcije – jedna koj a vam omogućuje uređivanje online (“brzo napravite izmjene unutar browsera”, kaže Microsoft) i druga koja nudi pokretanje stolne verzije Worda (“iskoristite Wordov puni potencijal”). Ipak, Microsoft tu dolijeva vodu na svoj mlin – uređujete li dokumente online, možete ne samo napraviti brze izmjene, nego i prilično kompleksne zahvate, slično kao u Googleovim alatima. Funkcionalno, najnovija verzija Office Onlinea može praktično sve što i Googleovi ekvivalenti i obrnuto. Sitne razlike postoje, i može se dogoditi da je funkcija koju baš trebate dostupna u jednom programu, a nije u drugom.

Excel podržava i rad s grafikonima, iako ne na razini stolne aplikacije

Bog dao, bog uzeo

Primjerice, Microsoft je iz online verzije Worda uklonio mogućnost izrade cirkularnih pisama – trebaju li vam, morat ćete posegnuti za stolnim Wordom. Google Docs također ne podržava cirkularna pisma sam za sebe, ali omogućuje vam da iskoristite besplatni dodatak koji pruža tu mogućnost. Osim cirkularnih pisama, iz Worda je uklonjena i mogućnost “Track Changes”, čime Docs nudi jednu bitnu funkciju koju Microsoft rezervira isključivo za stolnu varijantu. U online verziji Worda dokument u kojemu je uključeno praćenje promjena jednostavno se prikazuje kao da su sve promjene prihvaćene. Izmijenite li takav dokument online i poslije ga otvorite u stolnom Wordu, u njemu ćete naći i originalne izmjene. Lijepo, ali više bismo voljeli da je Track changes dostupan u obje verzije. Za utjehu (slabu…), u online verziji možete dodavati komentare. Bibliografske mogućnosti (indeksi, reference, tablica sadržaja…) u potpunosti su izbačene iz online verzije, ako ne računamo

Na drugi pogled lako je uočiti da dosta mogućnosti nedostaje – obratite pozornost na to kako u web verziji izgleda kartica “Review”

MREŽA veljača 2016.

61

Čitajte Mrežu na osobnim računalima i tabletima s Windows 10 operacijskim sustavom! www.bug.hr/winstore novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja

Tema broja

Uredski paketi u oblaku Zahvaljujući suradnji Microsofta i Facebooka, Office se nudi i u obliku servisa docs.com koji olakšava dijeljenje dokumenata putem najpopularnije društvene mreže

podršku za fusnote. Word Online isto tako nema ravnalo, zumiranje ili mogućnost prikaza više stranica na jednom zaslonu. Mnogo više od nabrojanog zamjeramo mu činjenicu što ne može otvarati dokumente zaštićene lozinkom. Isto vrijedi za ostale programe iz paketa. Srećom, stilovi su u najnovijoj implementaciji dodani, ali ih možete samo koristiti, ne i stvarati. Što se ostalih mogućnosti tiče, makroi također ne rade u online verziji Worda i drugih programa. Tekstualne okvire možete pregledavati, ali ne i mijenjati, a isto vrijedi i za oblike kreirane alatom SmartArt, kao i za druge slične objekte. Postavljanje slika je, naravno, podržano, no mogućnosti manipuliranja njima i dalje su značajno veće u stolnim verzijama Worda i drugih programa. Provjera pravopisa na hrvatskom miljama je ispred od onoga što nudi konkurencija. Za razliku od Google Docsa, online verzije Officeovih programa posve očekivano zadržavaju gotovo savršenu kompatibilnost s Officeovim dokumentima. Bez obzira na to koliko puta provučete dokument tamo i natrag, formatiranje će biti zadržano, isto kao i pozicioniranje elemenata. Online verzija Excela nema problema s kompleksno formatiranim tablicama, ali imajte na umu da i za nju vrijedi ista napomena kao i za Word – neke mogućnosti na koje ste raču-

nali u stolnoj verziji Excela, u online verziji jednostavno neće biti dostupne. Napredniji grafikoni, PowerPivot i napredna analitika, samo su neke od značajki koje vam u online verziji Excela neće biti dostupne. Isto tako, nemate uvjetno formatiranje, vanjske reference ili transponirano lijepljenje (“paste transpose”). Tablice s makroima, XML pametnim oznakama, Active X kontrolama ili objektima stvorenim u drugim verzijama Excela, Excel Online jednostavno ne želi otvoriti – što je poveliki minus. Što se PowerPointa tiče, slično kao u Wordu i Excelu, podržano je brdo često korištenih mogućnosti, ali isto tako – mnoge nedostaju. Nema pogleda Outline Master, Slide Sorter ili Presenter (!), nije podržano umetanje zvuka ili videa, a za reprodukciju videa koji ste u prezentaciju stavili korištenjem stolnog PowerPointa, trebat će vam Flash ili Silverlight. PowerPoint nas se najmanje dojmio od svih ponuđenih aplikacija. Imajte na umu da Office Online nije stvoren jednak za sve – ako koristite besplatnu verziju, na raspolaganju vam neće biti sve njegove mogućnosti. Da biste iskoristili sve što vam stoji na raspolaganju, morat ćete iskeširati za jednu od opcija pretplate na Office 365 čije cijene počinju od 4,20 eura mjesečno po korisniku. Osnovni paket Officea 365 ne uključuje stolne aplikacije – za to ćete morati dati bar 8,80 eura.

Osim online i stolnih aplikacija, Microsoft nudi i mobilne aplikacije za Android OS, iOS i Windows Phone. Slično kao i kod online verzije, ako ih koristite na tabletima, sve njihove mogućnosti bit će vam na raspolaganju samo ako platite pretplatu na Office 365.

Ostatak ekipe

Osim Worda, Excela i PowerPointa, Microsoft vam nudi i online verzije izvrsnog OneNotea – aplikacije za slobodno hvatanje bilježaka – kao i Sway – alat namijenjen za stvaranje interaktivnih prezentacija, čiji smisao postojanja baš nismo uspjeli dokučiti. Tu su i kalendar integriran s Outlookom, kao i aplikacija za upravljanje kontaktima. I jedno i drugo solidni su uraci koji pomalo podsjećaju na aplikacije iste namjene koje Microsoft isporučuje s Windowsima 10. Iako je Microsoft u slaganje cijelog paketa očito uložio dosta truda, i iako je vizualni dojam zaista vrhunski, ne možemo se oteti dojmu da je cijela stvar zamišljena kao navlakuša za privlačenje korisnika na stolni Office, odnosno kao ispomoć korisnicima stolnih aplikacija kada se nalaze negdje na terenu ili na tuđem računalu i treba im mogućnost uređivanja dokumenata. Kako sada stvari stoje, Googleov paket predstavlja znatno zaokruženiju online ponudu uredskih alata.

Online verziju Officea moguće je također proširiti raznim dodacima

MREŽA veljača 2016.

63

Tema broja

Uredski paketi u oblaku

Mobilna aplikacija dolazi u posebnoj verziji za iPad

Zoho

Teška prodaja Klasični uredski alati poput programa za obradu teksta ili proračunskih tablica mali su dio portfelja koji nudi Zoho – u paketu je još čitav niz alata namijenjenih prije svega unapređenju prodaje i praćenju prodajnih rezultata

Z

oho.com pomalo se hvalisavo opisuje kao “operacijski sustav za poslovanje”, a kada pogledamo ponudu aplikacija, postaje jasno i zašto. U trenutku pisanja ovog teksta, Zoho ih nudi tridesetak. Među njima se nalazi alat za upravljanje dokumentima Zoho Docs koji sadrži aplikacije Writer, Sheet i Show, odnosno ekvivalente Worda, Excela i PowerPointa. Sučelje aplikacija podsjeća na Googleove aplikacije ili na starije verzije Microsoftovog Officea. Naredbama pristupate kroz klasične izbornike, a ispod njih je i alatna traka, nešto šarenija nego Googleova. Uređivač teksta nudi na izbor različite stilove, uobičajene fontove, kao i mogućnost različitog označavanja i umetanja slika, obrojčane i neobrojčane popise i podršku za tablice. Tu je i

mogućnost slanja cirkularnih dopisa, a pohvalno je da Zoho Docs Writer radi i s gomilama drugih formata, uključujući Officeove. Na žalost, kod kompleksnijih dokumenata rezultati uvoza u Writer znaju biti prilično problematični. Radite li dokumente “od nule” i ako nemate prevelike zahtjeve, dobro će vam poslužiti. Ovaj način rada savršeno se uklapa u Zohov koncept aplikacija za cijelu tvrtku, a pogotovo onu prodajno orijentiranu, u kojoj će zaposlenici koristiti uređivač teksta prije svega za stvaranje efektnih, ali jednostavnih dopisa i izvještaja. Zoho se također može pohvaliti i alatima za kolaboraciju u stvarnom vremenu, slično kao Googleovi alati. Što se Sheeta tiče, vrijedi slično kao i za Writer – unos, obrada i validacija umjerene količine

brojčanih podataka prolaze bez problema, a kao dodatne prednosti tu su i mogućnost umetanja grafikona kao i pivot tablice. Nemojte očekivati pretjerane analitičke sposobnosti, napredne formule, makro i slične stvari. Kao i kod Officea Online, Show je definitivno najslabiji dio paketa, prikladan za izradu najjednostavnijih prezentacija i ničeg više. Zoho tvrdi da s njim bez problema možete prilagoditi postojeće prezentacije nastale u PowerPointu, no to uzmite s debelom dozom rezerve. Smisao postojanja Showa zapravo i nije najjasniji, jer Zoho izvan Zoho Docsa nudi posebnu aplikaciju Showtime koja je znatno bolje rješenje kada je riječ o stvaranju prezentacija. Očekivano, Showtime se zasebno naplaćuje. Podrške za hrvatsku provjeru pravopisa na žalost nema, niti u jednoj od nabrojanih aplikacija. Zoho svoje prave mogućnosti pokazuje, međutim, tek kada se maknemo iz klasičnog uredskog trojca dokumenti-tablice-prezentacije. Među ostalih 30 aplikacija nalaze se alati u oblaku za CRM (customer relationship management odnosno upravljanje kupcima i prodajnim procesom), motivaciju prodajnog osoblja kroz praćenje rezultata, outbound marketing, marketinške kampanje preko e-maila i društvenih mreža, anketiranje, ali čak i izdavanje računa, upravljanje ljudskim potencijalima i tako dalje. Ukratko, ako tražite niz alata za malu tvrtku i preferirate pristup ključ u ruke, Zoho nudi sasvim pristojne mogućnosti, no ako vas zanima isključivo klasični uredski paket – Google i Microsoft bolje su rješenje.

Zoho Docs www.zoho.com

URL

Brzina, cijena, integracija s ostalim Zohovim alatima Mogućnostima slabiji od konkurencije, nema provjeru pravopisa na hrvatskom, loša aplikacija za prezentacije, povremeni problemi prilikom otvaranja Officeovih dokumenata Dojam: Zanimljiv paket ako vam trebaju online rješenja iz ostatka Zohove ponude Cijena

64

Osnovna verzija besplatna, naprednije verzije od 5 USD po korisniku mjesečno

veljača 2016. MREŽA

Zoho Docs tek je mali dio u ponudi online aplikacija ove tvrtke

ThinkFree Office

Slobodni mislilac

Mobilna verzija besplatna je na iOS-u, a na Androidu se plaća

to što ThinkFree Online nudi dovoljno. Mnogima, na žalost, neće biti. Slično kao i uredske ThinkFree Online Office jedan je od starosjedilaca – s nama je već aplikacije Zohoa, ThinkFree nudi rudimentarne mogućnodesetak godina, iako nije stekao zavidnu popularnost. Nudi poznato sučelje sti uređivanja dokumenata i Officea 2003 i mogućnost uređivanja popularnih datotečnih formata, tablica, kao i mogućnost rada s PPT datotekama. Namjerno a tu je i njegova offline verzija kažemo “mogućnost rada” jer hinkFree Online Office djeluje kao ThinkFree Online radi, i to prilično stabilno, je prezentacijski dio nedorastao kreiranju relikt nekog prošlog vremena – osim ali gorak okus u ustima ostaje. Također, bez imalo ozbiljnijih poslovnih prezentacija. Program za obradu teksta i alat za proraprema sučelju koje je maltene izravna obzira na vaše računalo, računajte na to da kopija Officea 2003, izdanog prije 13 godina će se ovaj uredski paket poprilično vući, po- čunske tablice bolje su složeni, no i ovdje je te podršci za starije verzije datotečnih for- gotovo ako ga opteretite većim dokumentima teško oteti se dojmu da su zaostali u vrememata, to je vidljivo i iz činjenice da ThinkFree ili tablicama – to je još jedno od ograničenja nu, tamo negdje prije desetak godina, kada je cijela stvar i nastala. To je dijelom krivnja i Online za svoj rad zahtijeva Javu. Jave, od kojega ne možete pobjeći. Ova potonja činjenica dovoljan je razlog da Također, Java na računalima postaje sve ma- retro sučelja, a dijelom raznih konfuznih poThinkFree Onlineu kažete “hvala, doviđenja”, nje zastupljena – dok Google Docsu ili Micro- ruka o greškama, kao i povremenih bugova. ThinkFree Office otvoreno se reklamira kao no zbog potpunosti ovog našeg pregleda ipak soft Office Onlineu možete pristupiti, primjesmo ga odlučili uvrstiti u temu. rice, s računala klijenta ili poslovnog partnera klon “pravog” Officea i uopće nema vlastite Prvo pokretanje ThinkFree Onlinea sastoji bez ikakvih podešavanja, za ThinkOffice ćete datotečne formate, nego koristi Microsoftose od klasične prijave na web-stranicama morati instalirati Javu i prtljati po sigurnosnim ve. Jednostavnije dokumente otvara vjerno i bez pogreške, no što su složeniji, veća je (podržana je i prijava preko Googlea ili postavkama. Nije baš za preporuku… Facebooka) i zatim pola sata brljanja po No, kako ne bi ispalo da je Java nužno vjerojatnost da ćete naletjeti na greške u postavkama browsera u pokušaju da natje- loša stvar, spomenimo kako ona donosi i formatiranju i položaju elemenata. Srećom, rate paket da proradi, za što će vam trebati jednu značajnu prednost: ThinkFree Online čini se da do gubitka podataka iz postojećih najmanje desetak minuta (trik: domenu s dostupan je i u offline verziji, pod nazivom dokumenata ipak ne dolazi. koje ga pokrećete obavezno dodati u popis ThinkFree Office, koja je identična autoriziranih u postavkama Jave, inače ništa verziji koja se vrti u oblaku. To znači od svega). Kada jednom odradite ovaj posao, da na svojim dokumentima možete raditi i kada niste spojeni na Internet. U ThinkFree Online odnosu na ostale konkurente, prednost ThinkFree Officea je u tome da u online URL online.thinkfree.com i offline verziji dobivate isti paket, s posve istim mogućnostima – ono što radi Neograničena funkcionalnost besplatne verzije u oblaku, radit će i lokalno i obrnuto. Pitanje je, naravno, samo je li vam Mogućnostima značajno kaska za konkurentima,

T

spor, bugovit

Dojam: Paket namijenjen ljubiteljima Jave kojima je bitan i rad offline Cijena Besplatan, stolne verzije 62 eura po korisniku, mobilna verzija 9 USD po korisniku

ThinkFree Online napisan je u Javi, što znači da ćete imati problema dok ga ne natjerate da proradi

MREŽA veljača 2016.

65

Aktualnosti

IT tržište 2015. – 2016.

Sretna digitalna

2016!

U 2015. se godini IKT tržište u svijetu smanjilo 5,5 posto, na 3,5 bilijuna dolara (Gartner), a u Europskoj uniji poraslo 0,9 posto, na 651 milijardu eura (EITO). Analizi globalnog IKT tržišta dodali smo preglede o digitalnoj transformaciji, digitalnoj proizvodnji, IT infrastrukturama u oblaku, digitalnom obrazovanju i još ponečemu. Što donosi budućnost? Esad Jakupović

P

rošle je godine za informacijske i komunikacijske tehnologije u svijetu potrošeno 3,5 bilijuna dolara, 5,5 posto manje nego u 2014. godini. Brojku treba uzeti s rezervom, jer se radi o procjeni analitičke tvrtke Gartner iz lipnja prošle godine, a u proteklih pola godine IKT tržište nije bilo pretjerano stabilno. Što može značiti pola godine lako ćemo zaključiti iz podatka da je sam Gartner u siječnju 2015. procijenio da će IKT potrošnja u toj godini dostići 3,7 bilijuna dolara (200 milijardi više nego prema procjeni iz lipnja) i rast od 2,4 posto (mnogo viši od pada za 5,5 posto procijenjenog u lipnju). Ove podatke ne navodimo kako bismo s “naknadnom pameću” kritizirali Gartner, pogotovo ne zbog toga što je i analitička kuća IDC u prosincu 2014. najavila da će potrošnja za IKT u 2015. godini dostići 3,8 bilijuna dolara, uz rast za 3,8 posto. Na kraju krajeva, dobro je podsjetiti se ironične poruke fizičara Nielsa Bohra da je “predviđanje uvijek veoma teško, posebice budućnosti”, ako je misao uopće njegova, jer različiti je izvori pripisuju Samuelu Goldwynu, Marku Twainu i još nekima.

Padanje zbog dolara

Dvjema analitičkim tvrtkama teško da bismo što mogli predbaciti zbog pogrešne procjene, jer je ona nastala gotovo isključivo zbog pada 66

veljača 2016. MREŽA

vrijednosti valuta u odnosu na dolar. Gartnerov pad od 5,5 posto preračunavanjem na konstantne tečaje valuta pretvorio bi se u rast od 2,5 posto, gotovo točno koliko je tvrtka predvidjela na početku 2015. godine (slično vrijedi i za IDC). Gartner naglašava da se ne radi o “krahu tržišta” nego o “iluziji zbog rasta vrijednosti dolara”, iako treba uzeti u obzir i stvarne sekundarne efekte, kao što je rast cijena u mnogim zemljama, u cilju sprječavanja smanjivanja margina zarade. Ako se držimo Gartnerove lipanjske procjene utemeljene na dolaru, komunikacijske usluge ostaju najveći segment IKT tržišta, vrijedan gotovo 1,5 milijardi dolara, koji bilježi i najveći pad, 7,2 posto, prouzročen erozijom cijena, posebice zbog međusobne konkurencije ponuđača. Na području uređaja (654 milijarde dolara, pad od 5,7 posto) vodeći segment su u 2015. bili mobilni telefoni, čije je tržište i u relacijama dolara ostalo bez pada, naročito zbog dobre prodaje Appleovih telefona, i to posebno u Kini. Prodaja pametnih telefona praktično je prestala rasti, a tržište računala i tableta nastavilo se smanjivati, a računala i dodatno zbog prosječnog poskupljenja od 10 posto. Segment sustava za podatkovne centre, spremanje i mreže (136 milijardi dolara) također je doživio smanjenje (3,8 posto), zbog rasta (vrijednosti) dolara i time prouzročenih poskupljenja. Ovaj segment ostat će razmjerno stabilan i u 2016. godini, iako će

odgovor na povećanje cijena biti produženje trajanja upotrebe i odlaganje zamjena. Tržišnu situaciju segmenta donekle je popravila dobra prodaja poslužitelja. Tržište softvera za poduzeća (310 milijardi, pad od 1,2 posto) dobro se drži, ali je primorano održavati cijene bez obzira na pad vrijednosti dolara, jer su za softver kao uslugu (SaaS) važniji tržišni udjeli nego profitabilnost. Na području IT usluga (914 milijardi, pad 4,3 posto) umjereno su porasle savjetodavne usluge, jer stranke više traže pomoć u snalaženju na sve složenijem području poslovanja i tehnologija, naročito

pri uspostavljanju digitalnog poslovanja. U cjelini su, međutim, usluge u daljnjem padu, jer stranke zahtijevaju jeftinija rješenja te smanjenje vremena i troškova implementacije. Gartner napominje da su IT aktivnosti veće nego što pokazuju tržišni rezultati, jer ih donekle “maskiraju” pad cijena na području telekomunikacija i IT usluga te preklapanje na SaaS rješenja.

IT za vertikalne industrije

Gartner je u rujnu objavio još jednu zanimljivu prognozu globalnog tržišta, ovaj

Najveći segment, najveći pad: od 3,5 bilijuna dolara IKT potrošnje u 2015., 1,5 milijardi dolara bile su komunikacijske usluge

put posvećenu IKT potrošnji za vertikalne industrije, kako se naziva tržište na kojem se nude proizvodi i usluge namijenjene pojedinim industrijama, trgovinama, profesijama i drugim grupama potrošača s posebnim zahtjevima. Ukupna potrošnja u vertikalnim industrijama, prema Gartnerovoj rujanskoj prognozi, u 2015. je godini dostigla 2,7 bilijuna dolara, 3,5 posto manje nego u 2014. godini. Glavni razlozi pada su rast vrijednosti dolara, posebice prema euru, jenu i rublju, te smanjivanje tržišta u razvoju, naročito Rusije, Brazila i Kine, napominje tvrtka. Iako su sve industrije doživjele pad, on je najmanji u industrijama koje su godinu dana ranije imale najveći rast – maloprodaje (pad 1,5 posto), bankarstva i sigurnosti (pad 2,4 posto), obrazovanja (pad 2,5 posto) te zdravstvenih usluga (pad 2,7 posto). Najtraženije su bile tehnologije koje pomažu u boljem razumijevanju potrošača, poboljšavaju djelovanje preko više kanala i olakšavaju proces kupnje. U maloprodaji su najviši prioritet, naročito u drugoj polovici 2015. godine, imali kreiranje IT infrastruktura za prihvaćanje različitih sustava za plaćanje te digitalne lisnice. Nastavljeno je ulaganje u nova podatkovna rješenja, nove POS terminale te prelazak s kreditnih kartica na nekartične sustave utemeljene na PIN-u. Lani je pala čak i potrošnja za IT za bankarstvo i sigurnost, iako Gartner očekuje da će se u tom sektoru u zemljama u razvoju ulaganja u digitalne i druge tehnološke inicijative do 2019. godine čak udvostručiti, kako bi se smanjili troškovi održavanja sustava i operativni troškovi te poboljšala prodaja proizvoda i usluga. Iako su morale prije svega rješavati zadatke koji se tiču vlastitog rasta i zadovoljavanja regulativa, banke su se ujedno morale natjecati s konkurencijom koja nudi nove financijske tehnologije te također investirati u nova rješenja koja omogućuju korištenje velikih podataka i analitičkih alatki. Sigurnost u bankarstvu također je zahtijevala veliku pozornost (i troškove). Veća ulaganja u sektoru proizvodnje i drugim vertikalnim industrijama zabilježena su također na području pametnih strojeva, umjetne inteligencije, automatizacije robotskih procesa, inteligentne analitike te strojnog učenja.

Oporavak u Europi

U Europi je nakon dvije godine padanja IKT prodaje proizvoda i usluga, a ponegdje minimalnog rasta, u tijeku 2015. došlo do obnavljanja rasta, ocjenjuje Europski IT opservatorij (EITO) tvrtke Bitkom Research. U svojoj analizi objavljenoj u rujnu, ocijenio je da će potrošnja za IKT u EU do kraja 2015. godine dostići 651 milijardu eura, 0,9 posto više nego MREŽA veljača 2016.

67

Aktualnosti

IT tržište 2015. – 2016.

u 2014. Tržište hardvera, usluga i softvera, prema toj rujanskoj procjeni, poraslo je u 2015. 2,1 posto, na 364 milijarde eura, dok je tržište telekomunikacija palo 0,5 posto, na 287 milijardi eura. “IKT tržište u Europi se oporavlja, naročito zahvaljujući povećanju ulaganja u softver zbog digitalne transformacije u mnogim poduzećima”, objašnjava direktor EITO-a dr. Axel Pols. Situacija na jugu Europe, međutim, razmjerno je lošija nego u cjelini Europske unije. EITO je ocijenio da je Grčka u 2015. godini doživjela pad 3,5 posto, Italija 2,1 posto i Portugal 2 posto “zbog očiglednog utjecaja financijske i ekonomske krize na sektor visokih tehnologija”. Globalno IKT tržište dostiglo je, navodi EITO, vrijednost od 2,8 bilijuna eura, 3,1 posto više nego u 2014., od toga telekomunikacije 1,6 bilijuna eura, 3,4 posto više nego u 2014. godini. EITO je naveo i pojedinačne prognoze za velike države: Indija 53 milijarde eura (rast 9,0 posto), Kina 325 milijardi (rast 6,9 posto), Brazil 118 milijardi (rast 8,9 posto), Rusija 41 milijarda (pad 6,1 posto) te SAD 800 milijardi eura (rast 2,8 posto). Globalna procjena EITO-a iz rujna o rastu za 3,1 posto, na 2,8 bilijuna eura (odnosno 2,97 bilijuna dolara po trenutnom tečaju), ne slaže se s ocjenom Gartnera iz lipnja o padu za 5,5 posto, na 3,5 bilijuna dolara, vjerojatno zato što je korišten konstantni tečaj. Bilo kako bilo, za mjesec ili dva dobit ćemo konačne procjene za 2015. godinu pa ćemo znati je li bilo razloga za optimizam organizacije EITO, ako se uopće o tome radi, ili je u pravu bio Gartner s najavom pada. Organizacija EITO u listopadu je objavila i posebnu informaciju, prema kojoj je broj zaposlenih u IKT sektoru u svijetu prvi put prešao milijardu. Naime, prema procjeni njemačke udruge Bitkom, koja je vlasnik EITO-a, u 2015. se godini broj zaposlenih u IT sektoru popeo na 794.000, a broj zaposlenih u sektoru telekomunikacija pao je na 199.000, ali je ukupni broj zaposlenih u IKT sektoru dostigao 1,002 milijarde, dakle dva milijuna preko milijarde.

Digitalna transformacija

U studenom je IDC objavio prognoze o tome kako će se digitalna transformacija razvijati u sljedećih tri do pet godina. Tvrtka je 2007. godine predstavila ideju o “trećoj platformi” (3rd Platform), utemeljenoj na tehnologijama mobilnog računalstva, usluga u oblaku, velikih podataka i analitike te socijalnih mreža, kao osnovi budućih inovacija i rasta IT industrije. Treća platforma sada je u fazi eksplozije inovacija, naglašava IDC, dok se u poduzećima odvija digitalna transformacija 68

veljača 2016. MREŽA

Novi poslovni modeli: Internet stvari potaknut će dramatične promjene u segmentima proizvoda, usluga i operacija

(koju označava slovima DX), koja će sljedećih godina poprimiti masovne razmjere i dovesti do razvoja digitalne ekonomije. IDC smatra da će u sljedeće dvije godine dvije trećine tvrtki s popisa Global 2000 postaviti DX u središte svojeg rasta i strategija profitabilnosti, a do kraja desetljeća broj tako usmjerenih poduzeća u svijetu će se udvostručiti. Na digitalne poslovne strategije otići će preko polovice IT potrošnje poduzeća u sljedeća 24 mjeseca i preko 60 posto u 2020. godini. Ovladavanje tehnologijama treće platforme bit će osnova uspješnog provođenja DX inicijativa poduzeća, uz obavezno utemeljenje na oblaku. Do 2020. poduzeća će na oblačne usluge, usluge njihove implementacije i upravljanja te hardver i softver za podršku potrošiti preko 500 milijardi dolara, tri puta više nego danas. Sposobnost poduzeća sve će više ovisiti o vlastitom digitalnom “inovativnom kapacitetu”, to jest veličini i talentu njegovog tima za razvoj softvera, a svako će poduzeće sve više postajati “softversko”, smatra IDC. Do 2018. godine razvojni resursi poduzeća više će se nego udvostručiti, protok podataka najmanje će se upeterostručiti, Internet stvari

povećat će se na preko 22 milijarde, broj s njima povezanih novih aplikacija otići će na brojku preko 200.000, a broj industrijskih oblaka s današnjih 100 povećat će se na 500. Kako će DX ekonomija optimizirati politiku cijena u mnogim sektorima, IDC ocjenjuje da će više od 60 posto poduzeća koja posluju s poduzećima (B2B) i preko 80 posto poduzeća koja posluju s kupcima (B2C) otvoriti svoja “digitalna vrata”, odnosno sustave za podršku, kako bi osigurali podršku za 1.000 do 10.000 puta veći broj kupaca i stranki nego danas te pritom nudili neusporedivo više personaliziranih usluga. DX ekonomija imat će svoju cijenu, naglašava IDC, jer će do 2020. godine gotovo trećina današnjih IT dobavljača biti preuzeta, združena, smanjena ili preusmjerena. U takvom okruženju svako će poduzeće morati uspoređivati rješenja koja mu nude dobavljači i partneri te biti spremno, prema potrebi, i samo se “preusmjeriti”, upozorava IDC.

Proizvodnja na prijelomnici

Proizvodnu će industriju u 2016. i sljedećim godinama oblikovati nove tehnologije i novi pokretači, među koje analitičke tvrtke uključu-

Globalna potrošnja za IKT 2014.-2015. (u milijardama dolara) IKT segmenti

2014.

Rast

2015.

Rast

Uređaji

693

2,4%

654

-5,7%

Sustavi za podatkovne centre

142

1,8%

136

-3,8%

Softver za poduzeća

314

5,7%

310

-1,2%

IT usluge

955

1,9%

914

-4,3%

Telekomunikacijske usluge

1.607

0,2%

1.492

-7,2%

Ukupno

3.711

1,6%

3.507

-5,5%

Izvor: Gartner, 6/2015.

Stanje nešto bolje nego što izgleda: potrošnja za IKT u svijetu je u 2015. u svim segmentima pala, a pojedina povećanja aktivnosti ne vide se zbog smanjenja cijena i prelaska na SaaS

Sve više oblaka: IDC predviđa da će se udio tradicionalnih IT infrastruktura i dalje smanjivati, a infrastruktura za oblak rasti, za privatni manje nego za javni

ju kompleksne vrijednosne lance, usredotočenost na stranke i potrošače, posvemašnja povezivost, razumijevanje utemeljeno na podacima, beskontaktne tehnologije, 3D tiskanje i druge suvremene tehnologije. U 2016. će se godini dvije trećine svih ulaganja u IT aplikacije zasnivati na kvaliteti proizvoda, koja će obuhvaćati i njihovu usklađenost s propisima, procjenjuje IDC. Briga da stranka bude zadovoljna zahtijevat će više standarde odličnosti usluga, učinkovite inovacije i “odzivnu” proizvodnju (koja više odgovara potrebama korisnika), što će tri četvrtine proizvođača motivirati da više ulažu u tehnologije za stranke. Ove će godine 65 posto velikih poduzeća s više od 10 pogona više investirati u operativnu “inteligenciju”, to jest poslovno izvještavanje, kako bi se osiguralo bolje odlučivanje u proizvodnim pogonima. IDC predviđa da će na ljeto gotovo trećina (30 posto) proizvođača investirati dosta novca u poboljšanje preglednosti i analiziranja razmjene informacija i poslovnih procesa, unutar poduzeća i u odnosima s partnerima. Čak 70 posto diskretnih (neovisnih) proizvođača tijekom godine nudit će povezane (preko Interneta) proizvode, što će dovesti do povećanja softverskih sadržaja te porasta potrebe za inženjerskim sustavima i inovativnim platformama, smatra IDC. Tvrtka za 2017. godinu najavljuje da će proizvođači četvrtinu svojeg IT proračuna namijeniti za industrijske oblake, koji će omogućiti kvalitetne prilagodljive modele suradnje. Do kraja 2017. će se 50 posto povećati ulaganja u digitalno izvršavanje proizvodnje, zbog potrebe proizvođača za većom agilnošću na tržištu. Približno polovica proizvođača će u 2017. godini procijeniti mogućnosti for-

miranja manjih “mikrologističkih” mreža, koje bi omogućile bržu dostavu izabranih proizvoda izabranim kupcima. U 2018. će godini, smatra IDC, čak 75 posto proizvođača usklađivati svoje aktivnosti planiranja na razini poduzeća sa sve više integriranim širim planiranjem. Blizu 40 posto vodećih 100 neovisnih proizvođača i 20 posto vodećih 100 procesnih proizvođača nudit će platforme PaaS (proizvod kao usluga), dakle, nudit će svoje proizvode u najam.

Novi zalet za IoT

IDC u posebnom izvještaju ocjenjuje da Internet stvari (IoT) dobiva sve veći zalet

na području proizvodnje i potiče krupnije promjene u mnogim segmentima proizvoda, usluga i operacija. Proizvođači prije svega očekuju da će IoT utjecati na smanjenje troškova proizvodnje, a ujedno im pomoći zadržati stare stranke i privući nove, poboljšati usluge i podršku te im osigurati prednosti u odnosu na konkurenciju. Kada im IoT bude pružio osnovu za pridobivanje rastućih količina automatskih podataka, proizvođači će postati sposobniji za stvarno prilagođavanje svojih procesa i proizvoda, obrazlaže IDC. Do 2020. će godine, ocjenjuje tvrtka, najmanje u polovici proizvodnih procesa biti organizirano automatsko pridobivanje podataka, a u najmanje četvrtini osigurane i sposobnosti samopopravljanja (tzv. “podrška procesima”). Pored toga, do 2020. će godine biti udvostručen udio prihoda od vlastitih usluga u ukupnom industrijskom prihodu (“podrška proizvodima”). “Jedro

Podrška novim poslovnim modelima: 3D tiskanje omogućuje mladim (startup) poduzećima smanjenje infrastrukturnih troškova

MREŽA veljača 2016.

69

Aktualnosti

IT tržište 2015. – 2016.

Sve više u oblaku: u 2015. godini prodaja infrastruktura za oblak povećala se 24,1 posto, na 32,6 milijardi dolara

konkurentnosti proizvoda postat će tehnologije”, naglašava IDC. Pritom se ne radi samo o malim poboljšanjima, nego također i o većim promjenama, koje će obuhvatiti i mogućnosti samopopravljanja te druge autonomne procese i sposobnosti koji će se razvijati u nove poslovne modele. Sadašnje se investicije u IoT u proizvodnom okruženju, objašnjava IDC, događaju na tri područja – u pametnoj proizvodnji te povezanim proizvodima i povezanim lancima nabavke. U pametnoj se proizvodnji IoT upotrebljava, kako za čitave proizvodne procese, tako također i za pojedinačna transportna sredstva. Rezultati te upotrebe ogledaju se u povećanju opsega proizvodnje, većoj kvaliteti proizvoda, boljoj sigurnosti radne snage i većoj pouzdanosti operacija, kao i u smanjenju potrošnje resursa. Upotreba IoT u proizvodima povezanim preko Interneta, na vozilima i u industrijskim strojevima, za cilj ima poboljšanje performansi proizvoda, što sve više uključuje prikupljanje podrobnih informacija o djelovanju, dijagnostiku na daljinu, održavanje na daljinu kada je to moguće, kao i operacije na daljinu s proizvodima kao uslugom (PaaS). Korištenje IoT-a na području lanaca snabdijevanja povezanih preko Interneta ogleda se u povećanju preglednosti i koordinacije, kvalitetnom praćenju transportnih sredstava (kamiona, sanduka, kontejnera i drugih) te imovine, iz poduzeća ili u poduzeće, u cilju učinkovitijeg izvršavanja i integralnog poslovnog planiranja, naglašava IDC.

Beskontaktno prepoznavanje

Korisnici danas pokazuju sve veću potrebu za nadzorom što više funkcija i sposobnosti proizvoda, u čemu stručnjaci vide poslovni potencijal za prelazak s “prilagodljivih” proizvoda na “personalizirane” (poosobljene ), koji su napravljeni prema narudžbi 3D tiskanjem. Gartner smatra da je u 2015. godini čak 90 posto internetskih prodavača tzv. trajne robe ispitivalo mogućnosti vanjskog partnerstva za podršku novim poslovnim modelima personaliziranih proizvoda pomoću 3D tiskanja. Tvrtka procjenjuje da će 2017. godine već 20 posto tih prodavača doista i nuditi poosobljene proizvode. 3D tiskanje omogućuje mladim (startup) poduzećima smanjenje infrastrukturnih troškova u usporedbi s tradicionalnim proizvodnim procesima. Gotovo svaka kategorija trajnih proizvoda doživjet će brzi rast personalizacije pomoću 3D tiskanja pa tvrtka 70

veljača 2016. MREŽA

predviđa da će se proizvođači sve više truditi iskustva oblikovanja približiti korisnicima. Poduzeća koja budu prije razvila odgovarajuću strategiju na kraju će zauzimati veći prostor u svojoj kategoriji, upozorava Gartner. Svoj prilog personaliziranju proizvoda pružit će i tehnologije beskontaktnog prepoznavanja, koje će unijeti velike promjene na područje IT industrije i potrošačke elektronike. Frost & Sullivan predviđa brzo širenje naprednih tehnologija prepoznavanja kretnji, glasovnih naredbi i čak moždanih valova, kao i tehnologije praćenje pogleda. U korisničkom segmentu, primjerice, sve se više koristi tehnologija beskontaktnog sučelja za prepoznavanje kretnji, posebice na području mobilnih uređaja. Najnovija F&S analiza pokazuje da se ta tehnologija, osim u potrošačkoj elektronici, sve više širi i na području zdravstva, automobilizma, sigurnosti, IT industrije, industrije igara i vojne tehnike. Tehnologija je posebice privlačna pri poboljšavanju pristupa i metodologija, jer korisnicima nudi mogućnosti kao što je laka i prirodna korisnička interakcija s digitalnim uređajima. Fizičke tipkovnice i miševi polako se povlače, jer tehnologije beskontaktnog prepoznavanja omogućuju, ne samo izabiranje opcija i naredbi te unosa podataka, nego također i povećavanje zaslona, kao i upotrebu virtualne tipkovnice za interakcije s aplikacijama i uređajima. Proizvođači originalne opreme za nove će napredne i svakidašnje proizvode sve više koristiti i novu generaciju tehnologija beskontaktnog prepoznavanja, pri čemu će se pri njihovom uvođenju morati pozabaviti ozbiljnim problemima i izazovima glede njihovih tehničkih ograničenja i upotrebljivosti, smatra F&S.

Povratak investiranja

Digitalna transformacija u svim industrijama

vodi prema povećanju ulaganja u opremu i usluge na području visokih tehnologija u Europi, ocjenjuje u svojem posljednjem izvještaju o “ključnim tehnološkim trendovima u 2015./2016.” Europski IT opservatorij (EITO). U anketi ove organizacije, koja pripada tvrtki Bitkom Research, u vlasti njemačke Savezne udruge za informacijske tehnologije, telekomunikacije i nove medije (Bitkom), sudjelovalo je 1.451 poduzeće iz Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Velike Britanije te zemalja Beneluxa i Skandinavije. Većina poduzeća posljednjih je godina štedjela na izdacima za IT, a sada investicije u visoke tehnologije ponovno rastu. U posljednjoj se godini, tako, povećao značaj investicija u projekte u oblaku i velike podatke, koje je 46 posto anketiranih poduzeća ocijenilo “veoma visokim” ili “visokim” prioritetom, a prije dvije godine tako je mislilo samo 14 posto poduzeća za privatni oblak, odnosno 11 posto za velike podatke. Dosta je porastao postotak onih koji smatraju važnim poboljšanje usluga za krajnje korisnike (ljetos 62, lani 48 posto), uvođenje ili nadogradnju novih poslovnih aplikacija (64/34) i poslovne analitike (51/26) te konsolidaciju IT sustava (48/26 posto). Kada se radi o visokim IKT tehnologijama, jedno područje ima posebnu važnost u gotovo svim industrijama – mobilnost. U anketi EITO-a gotovo svako drugo poduzeće (47 posto) smatra važnim pridobivanje informacija iz mobilnih uređaja, a samo dvije godine ranije tako je mislilo tek svako četvrto poduzeće (24 posto). “Svaka industrija morala bi pripremiti mobilnu strategiju za sve sklopove svoje IT infrastrukture i aplikacija, kada se ima u vidu da je broj uređaja koji omogućuju pristup sustavima poduzeća i njihovim informacijama u posljednjih pet do deset godina rastao eksponencijalno”, poručuje direktor organizacije EITO dr. Axel

U službi digitalizacije obrazovanja: suvremeno učenje obuhvaća sve više tableta i prijenosnika zasnovanih na Chromeu

Pols. “S poslovnog stajališta, pritisak u smjeru mobilnosti izgleda nezaustavljiv: to zahtijevaju zaposleni, a pritisak također stvaraju zahtjevi korisnika i konkurentnost tržišta«, dodaje direktor EITO-a. Ključni problem pri uvođenju mobilnosti je sigurnost, kao što pokazuje činjenica da je 62 posto anketiranih poduzeća potvrdilo visok ili veoma visok prioritet tog pitanja u sljedećih 12 mjeseci. Spomenimo na kraju da je postotak poduzeća koja smatraju važnim smanjenje, odnosno kontrolu ukupnih IT troškova, ostao gotovo isti – pošle godine 52, a ove godine 54 posto.

Rast udjela infrastruktura

IDC ocjenjuje da razmjerno visok rast prodaje IT infrastruktura za računalstvo u oblaku, odnosno za podatkovne centre, pozitivno utječe na čitavo tržište IT infrastruktura u svijetu. Prodaja infrastrukturnih proizvoda namijenjenih za javni i privatni oblak u drugom je tromjesečju lani porasla 25,7 posto u usporedbi s istim razdobljem u 2014. godini, na 6,9 milijardi dolara. U istom je kvartalu (analiza trećeg još nije završena) tradicionalno, “izvanoblačno” tržište IT infrastruktura palo 3,5 posto, sa smanjenjem u sva tri proizvodna segmenta – poslužitelja, uređaja

za spremanje i Ethernet preklopnika. Udio oblačnih infrastruktura na ukupnom tržištu IT infrastruktura tako se u drugom tromjesečju s prošlogodišnjih 26 posto povećao na 31,4 posto. Pritom je više porasla prodaja proizvoda za privatni oblak (30,4 posto, 4,1 milijarda dolara) nego prodaja proizvoda za javni oblak (19,5 posto, 2,8 milijardi). Među proizvodima za privatni oblak najviše je porasla prodaja Ethernet preklopnika (30,1 posto), a među proizvodima za javni oblak prodaja poslužitelja (36,6 posto). Na razini regija, prihod od prodaje IT infrastruktura za oblak u drugom je tromjesečju najviše porastao u Japanu, 84,8 posto. Na području Azije i Tihog oceana (uključujući i Japan) prihod od IT infrastruktura povećao

Globalna potrošnja za IKT u vertikalnim industrijama 2014.-2015. (u milijardama dolara)

Vertikalne industrije

2014.

Bankarstvo i sigurnost

498,38

2,1%

486,28

Javna uprava

447,11

-1,2%

424,66

Komunalne usluge

149,38

1,3%

143,48

444,64

1,5%

428,68

Maloprodaja

179,54

2,5%

176,92

Obrazovanje

66,52

1,0%

64,18

Osiguranje

187,96

1,8%

182,57

Zdravstvene usluge

107,93

2,7%

104,98

499,00

1,0%

476,55

133,79

1,6%

129,70

87,71

0,7%

82,01

2.798,96

1,2%

2.670,00

Komunikacije i medijske usluge

Proizvodnja i prirodni resursi Promet Veleprodaja Ukupno

Rast

2015.

se 49,9 posto, u Kanadi 40 posto i u SAD-u 23,5 posto. U središnjoj i istočnoj Europi je, međutim, prihod pao 18 posto, zbog ekonomske i političke nesigurnosti koja utječe na IT tržište u cjelini. U čitavoj regiji CEMA (središnja i istočna Europa te Bliski istok i Afrika) prodaja oblačnih infrastruktura zabilježila je pad, koji je u prvom tromjesečju 2015. (novije Rast podatke, nažalost, još nemamo) iznosio 7 posto u odnosu na isto -2,4% razdoblje 2014. godine, u kojem je, međutim, bio zabilježen rast od -5,0% 24 posto. Ulaganja u privatni oblak u drugom tromjesečju su zapravo -3,9% malo porasle, zahvaljujući većoj prilagodljivosti i bržem uvođenju -3,6% opreme. IDC je procijenio da će se do kraja 2015. godine povratiti rast -1,5% ukupnog tržišta infrastruktura za oblak u regiji CEMA (još se ne zna -2,5% je li se to i dogodilo), a da će se ono do 2019. godine čak udvostručiti. U -2,8% sljedećem razdoblju prevladavat će ulaganja u infrastrukture za privatni -2,7% oblak, a u geografskom pogledu, usprkos spomenutom lanjskom -4,5% padu, prednjačit će srednja i istočna Europa, gdje su, kako privatnici tako -3,1% i poduzeća i ustanove, otvoreniji za oblačna rješenja nego na Bliskom -3,2% istoku i u Africi. -3,5%

Izvor: Gartner, 9/2015.

Pad između 1,5 i 5 posto: nakon godine rasta (osim u sektoru javne uprave), IT potrošnja u svim se vertikalnim industrijama smanjila

Infrastrukture u oblaku

U čitavoj 2015. godini prodaja infrastruktura za oblak u svijetu povećala se 24,1 posto, na 32,6 milijardi dolara, dok je prodaja IT MREŽA veljača 2016.

71

Aktualnosti

IT tržište 2015. – 2016.

Glavni problem digitalizacije obrazovanja: visoki troškovi nabavke hardvera i softvera mogu se smanjiti uporabom računalstva u oblaku

i korporacijskih alatki i informacija. S daljnjim razvojem osobnih oblaka te njihovim križanjem s IT trendovima i inicijativama vodstva u poduzećima zadužena za tzv. računalstvo krajnjih korisnika (EUC) i digitalna radna mjesta suočavat će se sa sve većim izazovima. Sljedeći val osobnih oblaka oblikovat će dva ključna trenda – povećani pristup do osobnih informacija te rastuća inteligencija upotrijebljena za korisnička iskustva i informacije. Na tržištu su se već pojavile fotoaplikacije koje pomoću robusnih algoritama za prepoznavanje osobnim fotografijama spremljenim u servisima u oblaku automatski dodaju oznake za lokacije, osobe i događaje. infrastruktura za tradicionalno, “izvanoblačno” okruženje pala 1,6 posto, na 66,8 milijardi dolara, što je još uvijek malo preko dvaput više nego kao za oblačno okruženje. Kako preliminarno procjenjuje IDC, oblačne su IT infrastrukture lani dostigle udio od 32,8 posto u ukupnom prihodu od IT infrastruktura (99,4 milijardi dolara), a taj je udio u 2014. godini u ukupnom prihodu od IT infrastruktura (95,2 milijardi dolara) bio 27,9 posto. Potrošnja za infrastrukture za privatni oblak lani je, kako je ocijenio IDC, porasla 15,8 posto, na 12,1 milijardu, a za infrastrukture za javni oblak 29,6 posto, na 20,5 milijardi dolara. Analitičari IDCa procjenjuju da će se potrošnja za oblačne IT infrastrukture povećati u svim segmentima i u svim regijama, osim u središnjoj i istočnoj Europi, u kojoj u pojedinim dijelovima politička i ekonomska kriza ima negativan utjecaj na IT potrošnju u cjelini. Izdaci za sve tri vrste proizvoda (poslužitelje, spremnike i Ethernet preklopnike) povećat će se u prosjeku 20 posto, a najviše za poslužitelje, 25,5 posto. U petogodišnjem razdoblju (2015.-2019.), procjenjuje IDC, potrošnja za oblačne IT infrastrukture imat će prosječan godišnji rast od 15,1 posto i u 2019. godini dostići prodaju od 53,1 milijardu dolara i udio od 46 posto u ukupnoj prodaji IT infrastruktura. Za to će vrijeme potrošnja za tradicionalne IT infrastrukture doživjeti prosječan godišnji pad od 1,7 posto. Potrošnja za privatne oblačne IT infrastrukture rast će prosječno 16,3 posto, a potrošnja za javne 13,2 posto. IDC predviđa da će u 2019. godini pružatelji usluga potrošiti 33,6 milijardi dolara za IT infrastrukture za pružanje usluga u javnom oblaku, dok će za IT infrastrukture za privatni oblak biti potrošeno 19,4 milijardi. IDC navodi da korisnici naglašavaju kako su glavni pokretač sve veće upotrebe oblaka agilnost IT infrastrukture i ekonomski razlozi, a da će to u budućnosti biti sve više nova generacija aplikacija. Tvrtka naglašava kako su 72

veljača 2016. MREŽA

tu i tamo zabilježeni padovi prodaje oblačnih infrastruktura samo privremena pojava, dok su, nažalost, padovi tržišta tradicionalnih IT infrastruktura postali trajni.

Život u oblaku

Ponuđači usluga u oblaku šire područja ponude podatkovnih centara kako bi zadovoljili rastuću i raznovrsniju potražnju, navodi IDC. Korisnici se sve više uzdaju u širok izbor ponuda “kao usluga” (aaS) i tradicionalno “ugošćavanje” (engl. hosting), da bi zadovoljili potrebe svojih organizacija glede performansi, prilagodljivosti, vremena namještanja i ukupnih troškova vlasništva (TCO). IDC ocjenjuje da će upotreba, kako privatnih, tako također javnih oblaka, sve više rasti i zbog zahtjeva za optimiziranjem troškova upotrebe usluga u skladu s posebnim zahtjevima svake organizacije, koji se mijenjaju na specifičan način. U svojem najnovijem izvještaju o računalstvu u oblaku Gartner se, međutim, usredotočuje na brz rast značaja osobnih oblaka, koji pomažu oblikovati načine na koje zaposleni upravljaju svojim digitalnim životom. Nove tehnologije kao što je Windows 10, svugdje prisutni senzori, nosivi uređaji i pametni strojevi, mijenjaju IKT tržište te zamagljuju granice između potrošačkog i poduzetničkog računalstva, ocjenjuje Gartner. Do 2018. godine četvrtina velikih poduzeća imat će određene strategije koje će njihovo računalno okruženje napraviti sličnim računalnim iskustvima potrošača. Korisnička iskustva bit će sve više utemeljena na osobnom oblaku, kako se naziva zbirka sadržaja, usluga i alata koje korisnik sastavi s ciljem da mu pri uporabi bilo kojeg uređaja ispunjava osobne digitalne potrebe. Svaki osobni oblak jedinstven je i razvija se u skladu s promjenama potreba korisnika te pojave novih proizvoda i ponuđača. Gartner očekuje da će se kod svakog korisnika odvijati sve veće združivanje osobnih

Digitalizacija obrazovanja

Razmjerno rijetke analize analitičkih tvrtki posvećene obrazovanju pokazuju da digitalizacija na tom području sve više napreduje. Frost & Sullivan, tako, izvještava o visokom rastu prodaje rješenja za skupljanje snimanje, kombiniranje, prikazivanje i pretraživanje nastavnih materijala (engl. lecture capture solutions, LCS). Tvrtka ocjenjuje da će prihod od takvog hardvera, softvera i softvera kao usluge (SaaS), od stolnih aplikacija do naprednih sustava za učionice, sa 162 milijuna dolara u 2013. porasti na 592,2 milijuna u 2019. godini. Rast ukazuje na stalno jačanje svijesti o digitalnom učenju kao sve važnijem dijelu suvremenog obrazovanja. Futuresource Consulting je procijenio da se broj osobnih računala i tableta prodanih za osnovno i srednje obrazovanje u svijetu u drugom tromjesečju 2015. povećao na 7,9 milijuna, pri čemu su tableti premašili polovicu ukupnog broja uređaja. U SAD-u se udio tableta u tom segmentu smanjio zbog visokog rasta prodaje prijenosnika zasnovanih na Chromeu, a u drugim je državama dosta porastao, zahvaljujući posebice većim projektima uvođenja u škole u Meksiku, Kolumbiji, Tajlandu, Turskoj i još nekim državama. U Turskoj je u programu Fatih tijekom 2014. i 2015. godine nabavljeno 17 milijuna tableta za učenike te milijun za učitelje i administraciju. Prema javnoj anketi Centra za digitalno obrazovanje (CDE) tvrtke e.Republic, IT tržište za osnovno i srednje obrazovanje raste brže od IT tržišta za visoko. U prvom se, naime, više ulaže u rješenja za digitalne sadržaje, povezivanje i mobilne uređaje, a u visokom školstvu veća su strateška ulaganja u mrežne infrastrukture, upravljane usluge te videorješenja za učenje. Među anketiranima, njih 64 posto planira nadogradnju mreže, 46 posto spremanja podataka, 35 posto sigurnosti, 29 posto telekomunikacija itd. CDE naglašava da obrazovne ustanove očigledno žele

Prodaja IT infrastruktura za oblak u drugom tromjesečju 2015.

(u milijunima dolara) više novih tehnologija za prelazak u digitalni svijet učenja, ali svjesne su da prvo moraju poboljšati infrastrukturu. Spomenimo još Gartnerovu procjenu da je u 2015. prodaja prijenosnika zasnovanih na Chromeu (engl. Chromebooks), koji su jeftiniji od običnih prijenosnika i funkcionalniji od tableta, porasla 27 posto, na 7,3 milijuna. Najveći dio prodaje tih prijenosnika utemeljenih na operacijskom sustavu Chrome, koji su pri radu povezani na Internet, a većinu aplikacija koriste iz oblaka i tamo spremaju podatke, namijenjen je za obrazovanje. Njihov je udio u tom sektoru prošle godine na području EMEA iznosio čak 72 posto, u SAD-u 60,3 te na području Azije i Tihog oceana (APAC) 68,8 posto.

Mnoštvo tehničkih inovacija

U obrazovanju se osim tableta i prijenosnika zasnovanih na Chromeu sve više koriste interaktivne ploče, veliki stolni zasloni (kao Microsoft PixelSense), nadzorne ploče, tableti koji prate pogled (i pozornost) učenika i drugi uređaji. Nova sredstva i postupci, naravno, ne znače da će tradicionalne obrazovne metode uskoro nestati, ali potvrđuju da se one sasvim sigurno sve više mijenjaju. U obrazovanju se sve više upotrebljava i “ugrađena inteligencija”, koja proizvodima, procesima ili uslugama omogućuje praćenje vlastitih performansi, iskorištenosti i okruženja u cilju poboljšanja djelovanja i produženja trajanja. Današnje učionice postaju svojevrsno čvorište digitalnih tehnologija, navodi tvrtka Huawei u nedavnoj studiji o učionicama budućnosti, koju je utemeljila na analizama Gartnera. Digitalizacija donosi nove izazove za tradicionalne nastavne i druge poslovne modele na području obrazovanja, a socijalni i ekonomski pritisci utječu na mijenjanje tradicionalnih poslovnih obrazovnih modela, naglašava studija. Ciljevi promjena su, između ostalog, smanjenje troškova upravljanja obrazovnim ustanovama i racionalizacija poslovanja, čemu sve više pridonose nove tehnologije. U sektoru obrazovanja nastaju brojne tehničke inovacije, a još više ih se razvija u drugim industrijama, pod utjecajem glavnih IKT trendova kao što su digitalizacija poslovanja, konzumerizam i industrijalizacija, ističe Huawei. Prošle je godine u svijetu u sektoru obrazovnih tehnologija, od osnovnog do visokog stupnja, bilo potrošeno 67,8 milijardi dolara, 2,3 posto više nego u 2014. godini. Studija opisuje neke od ključnih trendova koji se tiču učenja, udžbenika, Interneta, oblaka i drugih čimbenika povezanih s obrazovanjem. Prilagodljivo učenje: Koncept je nastao u pedesetim godinama prošlog stoljeća, ali je u školama izbio u prvi plan tek s rastom sposobnosti zahvata podataka učenika i studenata u

Tvrtka

Q2

Udio

Rast

HP

1.126

16,3%

31,1%

Dell

765

11,1%

31,5%

Cisco

656

9,5%

24,0%

EMC

489

7,1%

13,4%

Lenovo

261

3,8%

1.441,6%1)

NetApp

252

3,7%

-6,8%

ODM-ovi2)

1.792

25,9%

27,0%

Ostali

1.569

22,7%

12,1%

Ukupno

6.910

100%

25,7%

Izvor: IDC, 10/2015. 1) Izuzetno visok rast kod Lenova nastao je jer je tvrtka 1. listopada 2014. preuzela x86 poslove od IBM-a, 2) ODM (original design manufacturer) – tvrtka koja razvija i proizvodi opremu koju zatim prodaju drugi pod svojim imenom

Visok rast: svi vodeći proizvođači infrastruktura za oblak (osim NatAppa) u drugom su kvartalu zabilježili veliko povećanje prodaje u odnosu na isti kvartal 2014.

okviru internetskog učenja. Pravo adaptivno učenje neka je vrsta “resursa mnoštva” (engl. crowdsourcing) i zbirki velikih (količina) podataka, a njegova je vrijednost prije svega u metapodacima (“natpodacima”) povezanim na svaki pojedini “djelić”, koji se združuju s empirijskim podacima pojedinog studenta, kako bi omogućili poosobljavanje učenja. Prilagodljivo će učenje biti izuzetno važno u budućnosti.

Prilagođavanje i poosobljavanje Poosobljavanje učenja: Cilj je širokog izbora obrazovnih programa, iskustava učenja, pristupa poučavanju i akademskih strategija zadovoljiti posebne potrebe za učenjem, interese, aspiracije ili kulturnu pozadinu svakog pojedinog studenta. Prilagodljivi udžbenici: Za razliku od tiskanih materijala, e-udžbenike je moguće uređivati da bi se dodavale ažurirane informacije, sastavljali ili prekrajali segmenti, uključivali sadržaji iz drugih izvora i dodavale socijalne interakcije. Adaptivni udžbenici omogućuju također uvođenje praćenja interakcija studenta s tekstovima i informacijama, u cilju prilagođavanja stila učenja. E-udžbenici prvi su korak u prelasku iz analognog u digitalno obrazovanje. Upravljanje odnosima sa strankama: CRM

je danas široko prepoznata alatka nadzora odnosa sa sudionicima, uključujući sadašnje i buduće studente, roditelje, različite ustanove, dobavljače, pomagače i slično. Obrazovne ustanove ujedno se nose s teškoćama standardizacije i integriranja podataka na putu do bržeg odlučivanja i uspješnih rješenja. Od udžbenika do “fleksbenika”: Studenti danas imaju svoju ulogu u kreiranju i oblikovanju vlastite nastavne građe. Teške i skupe udžbenike koji brzo zastarijevaju sve više zamjenjuju jeftini interaktivni “fleksbeniki” (engl. flexbooks), što je kombinacija riječi flexible (fleksibilan) i textbooks (udžbenici). Autori digitalnih tekstova često su profesori, ponekad čak i sami studenti. S projektno utemeljenim učenjem studenti i profesori širom svijeta kreiraju sve više građe “otvorenog izvora” (engl. open-source). Virtualna učionica: Internetsko okruženje, kojem se pristupa preko portala ili pomoću programske opreme koju treba preuzeti i namjestiti, naziva se virtualnom učionicom. U svijetu mnoge škole i poduzeća nude virtualne učionice za istovremeno obrazovanje na daljinu i zamjenu izvora. Aplikacije za virtualne učionice često upotrebljavaju više usklađenih tehnologija, kao što su internetske konferencije, videokonferencije, “strujanje podataka” (engl. streaming) uživo te internetske glasovne komunikacije (VoIP), kako bi MREŽA veljača 2016.

73

Aktualnosti

IT tržište 2015. – 2016.

Manje pisača, više za posao Prema najnovijim podacima IDC-a, prodaja pisača i višefunkcijskih uređaja u 2015. je godini padala – prvih više nego drugih, a laserskih više nego tintnih – ali se pritom poslovna upotreba pisača uopće povećala. U drugom je tromjesečju bilo prodano ukupno 22,9 milijuna pisača i višefunkcijskih uređaja (MFP), 6,1 posto manje nego u istom razdoblju 2014. Tintnih uređaja bilo je prodano 14,1 milijuna (3,3 posto manje nego 2014.), a laserskih 8,8 milijuna (10,4 posto manje). Među prodanim uređajima bilo je 5,7 milijuna jednofunkcijskih pisača (14,7 posto manje nego u istom razdoblju 2014.) i 17,2 milijuna MFP-a (2,9 posto manje). Kao što se može vidjeti, udio tintnih uređaja u prodaji povećao se na 61,6 posto, a udio laserskih pao je na 38,4 posto, dok je udio višefunkcijskih uređaja porastao na 75,1 posto, a udio jednofunkcijskih pao na 24,9 posto. Prodaja uređaja u boji u drugom se tromjesečju smanjila 2,9 posto, a njihov je udio, usprkos tome, porastao na 20,7 posto, jer je prodaja crno-bijelih uređaja dosta više pala, 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. Najuspješniji segment među kolor uređajima bili su uređaji s brzinom ispisa 11-20 stranica u minuti, čiji se udio povećao na trećinu (32,3 posto). Na tom je području bio posebno uspješan HP sa svojom serijom višefunkcijskih uređaja Color LaserJet Pro M277. Najveći rast u drugom kvartalu među crno-bijelim uređajima zabilježili su laserski višefunkcijski uređaji s brzinom ispisa 45-69 strani u minuti, čak 17,3 posto. Prodaja crno-bijelih pisača s jednakom brzinom (45-69 strana u minuti) u drugom je kvartalu porasla 3,0 posto, zahvaljujući posebice Više ispisa: uporaba tintnih pisača u poduzećima Lexmarkovoj seriji MX611. Na i ustanovama raste tržištu pisača u boji najveći rast, izuzetnih 72,9 posto, zabilježili su višefunkcijski uređaji s brzinom ispisa 70-90 strana u minuti. Kolor uređaji s brzinom 31-44 stranica u minuti doživjeli su rast od 12,6 posto, a kolor uređaji s brzinom 45-69 stranica u minuti 12,1 posto. U segmentu crno-bijelih laserskih višefunkcijskih uređaja sa srednjim brzinama ispisa (31-69 stranica u minuti) očuvala se visoka prednost formata A4 (77 posto) pred formatom A3 (23 posto). Prema posebnoj studiji IDC-a, u prošloj je godini u središnjoj i istočnoj Europi (CEE) pisača i višefunkcijskih uređaja prodano 12 posto manje nego u godini prije toga – kod laserskih 11,3 posto i kod tintnih 14,2 posto. Do pada je došlo prije svega zbog većeg općeg smanjenja prodaje u Ukrajini i Rusiji te u domaćem segmentu na čitavom tržištu u regiji CEE. Pritom su pojedini manji proizvodni segmenti, kao što su laserski MFP i poslovni tintni pisači, doživjeli rast čak preko 10 posto. Visoki rast je zabilježila i prodaja pisača s funkcionalnostima u skladu s globalnim IT trendovima, kao što su mobilnost (ispis iz mobilnih uređaja) i oblak (skeniranje ili ispis iz oblaka). Više od 90 posto prodanih poslovnih tintnih modela sadržavalo je WiFi funkcionalnost, često s neposrednim povezivanjem na Internet i u oblak, te također mogućnost ispisa iz mobilnih uređaja. Proizvođači tintnih pisača svoju su ponudu i strategije raširili na područje malih i srednjih poduzeća, koja sada mogu birati između serija pisača kao što su HP OfficeJet Enterprise, Epson Workforce, Canon Maxify, Xerox Phaser ili Kyocera Ecosys. Veću pozornost proizvođača i korisnika privlače jeftini modeli pisača s niskim troškovima po ispisnoj strani, koji su primjerni, kako za domaće tako i za poslovne korisnike, kao što su modeli HP Ink Advantage, Epson L&M Series i Brother InkBenefit. Poslovni tintni modeli direktna su konkurencija kolor laserskim pisačima nižeg razreda, jer se za prve odlučuje sve više malih i srednjih poduzeća, zbog nižih troškova po ispisnoj strani, mogućnosti ispisa u boji (za razliku od crno-bijelih laserskih modela) te poboljšanoj brzini ispisa. Osim toga, tintna tehnologija postaje sve češće predmet ugovora za upravljanje uslugama ispisa. Zbog rastuće uporabe tintnih pisača u poduzećima i ustanovama, usprkos padu njihove prodaje u svijetu (lani 11,3 posto) prosječni mjesečni opseg stranica (AMPV) u većini se država povećava – zato što poslovni korisnici tiskaju više nego domaći.

74

veljača 2016. MREŽA

udaljenim studentima omogućili sudjelovanje u realnom vremenu.

U oblaku, kretanju i igri Učenje preko oblaka: Sveučilišta širom svijeta, posebice u državama u razvoju, suočavaju se s problemima osiguravanja odgovarajuće razine IKT-a za podršku aktivnostima učenja, poučavanja, istraživanja i razvoja. Glavni problem su visoki troškovi nabavke hardvera i softvera, koji se mogu smanjiti uporabom računalstva u oblaku, koje omogućuje korištenje IT izvora s plaćanjem prema upotrebi. Oblak osigurava bolju upotrebu IT usluga bilo kada i bilo gdje te uz manje troškove, pri čemu se može smanjiti njihova kompleksnost, kao i povećati brzina i kvaliteta. Mnoge obrazovne ustanove u svijetu upotrebljavaju oblak kao alternativno sredstvo za jeftinije dostavljanje IT usluga studentima, profesorima i drugim subjektima obrazovne zajednice. Učenje u kretanju: Mobilnost se ne odnosi samo na tablete i pametne telefone, nego uključuje mnoga druga područja, kao što su upravljanje, obrazovanje i istraživanje. Prepreke za brži rast m-učenja su visoki troškovi, prevelika raznovrsnost mobilnih uređaja, njihova ograničenja (prije svega baterija) i spori razvoj nastavne građe. Prema ocjeni tvrtke Deloitte, u 2020. će godini svjetsko tržište mobilnog obrazovanja biti vrijedno 37,8 milijardi dolara, 11 puta više od 3,4 milijarde u 2011. godini. Internetsko učenje: E-učenje, upotreba obrazovnih tehnologija za učenje i poučavanje, postoji u različitim oblicima – kao multimedijsko učenje, tehnološki poboljšano učenje (TEL), na računalstvu zasnovano poučavanje (CBI), računalno upravljano poučavanje (CMI), na računalstvu utemeljeno obrazovanje (CBT), računalno potpomognuto poučavanje (CAI), na Internetu utemeljeno poučavanje (IBT), na webu utemeljeno poučavanje (WBT), prilagodljivo učenje, internetsko obrazovanje, virtualno obrazovanje, m-učenje, digitalno obrazovanje. Kako bi bili uspješni, svi ti oblici zahtijevaju pouzdano sveučilišno okruženje. “Igrifikacija” učenja: Obrazovni pristup motiviranju studenata za učenje pomoću videoigara i elemenata igre u nastavnom okruženju postaje sve omiljeniji. Cilj “igrifikacije” (engl. gamification) jest maksimizirati uživanje i angažiranje studenata preko igranja, koje plijeni njihovu pozornost i čini im učenje privlačnijim. Naglasimo na kraju da je Huawei tvrtka koja važan dio svojih aktivnosti namjenjuje “izgradnji mostova preko digitalnih provalija te izjednačavanju obrazovnih mogućnosti i poboljšavanju kvalitete učenja”.

Aktualnosti

Zaštita tržišnog natjecanja

Istraga tržišta elektroničkih knjiga Iz Europske komisije dolaze najave o istrazi protiv vodećih tvrtki na tržištu elektroničkih knjiga. Riječ je o Amazonu i Appleu, ali i širem odnosu američkih kompanija prema europskim regulatorima

Tihomir Katulić

Č

ak je i površnim promatračima jasno kako na području zaštite tržišnog natjecanja Europska komisija i američke tvrtke rijetko nalaze zajednički jezik. Ovo je osobito primjetno kad je riječ o tržištima visokih tehnologija i usluga, gdje europskim tržištem tradicionalno dominiraju tvrtke iz SAD-a. Premda je upravo SAD domovina regulatorne zaštite tržišnog natjecanja, ta okolnost ne sprječava američke tvrtke da, kad nema adekvatne reakcije regulatornih tijela, postupaju maksimalno pragmatično i često u očitom raskoraku s pravilima fer tržišne utakmice.

Oni s malo boljom memorijom prisjetit će se da su kasne devedesete obilježili sukobi Komisije i Microsofta, prvo oko integracije Internet Explorera i pregledničkih ratova, a zatim oko Windows Media Playera. Microsoft je u europsku kasu dosad uplatio gotovo milijardu eura kazni zbog protutržišnog ponašanja, što i nije postiglo neki efekt, niti je predstavljalo neko osobito učinkovito sredstvo odvraćanja, već samo stavku u godišnjoj bilanci korporacije iz Redmonda. Microsoft je Komisijine kazne tretirao praktički kao operativni trošak, računajući kako su ti iznosi zapravo povoljna cijena za kontinuirano iskorištavaMREŽA veljača 2016.

75

Aktualnosti

Zaštita tržišnog natjecanja

nje praktički monopolne pozicije na tržištu operacijskih sustava i uredskih alata. Ova tržišna praksa prerasla je u model kojim se vode i drugi.

Kazne kao trošak poslovanja

Dvijetisućite u fokus regulatora gurnule su Intel i njegovu praksu ugovornog ograničavanja partnera u pokušajima suradnje s drugim velikim proizvođačem procesora - također američkim Advanced Micro Devices (AMD). Domaćeg konkurenta Intel je sabotirao ekskluzivnim ugovorima za europsko tržište ugovorima kojima je europskim (i američkim) sistem-integratorima zabranjivao ili značajno ograničavao upotrebu konkurentskih procesora za proizvode na europskom tržištu. Intel je zbog toga nagrađen rekordnom kaznom u iznosu od milijardu i dvije stotine milijuna eura, koja se također čini nesrazmjerno niska u odnosu na ukupno poslovanje poluvodičkog diva. Zbog svojeg utjecaja na europsko tržište, pod povećalom Komisije već se godinama nalazi i Google, čije je ponašanje (a osobito opetovano odbijanje nagodbe s Komisijom) europskog zakonodavca potaknulo na razmatranje novih, znatno strožih kazni koje bi se u budućnosti mogle penjati i do razine od dva posto od ukupnog globalnog prometa, odnosno do gotovo šest milijardi eura - iznosa novca koji bi konačno mogao dokinuti dosadašnju praksu plaćanja kazni i ignoriranja pritužbi Komisije. Niti Apple nije bio pošteđen Komisijine pozornosti. Europsko pravo tržišnog natjecanja godinama se bavi interpretacijom i smještajem Appleove poslovne prakse, osobito vertikalne integracije ponude softvera i digitalnih sadržaja za Appleove mobilne uređaje u dosad prihvaćene definicije tržišnog ponašanja. Unatoč spektakularnom uspjehu i popularnosti Appleovog hardvera, Appleovi proizvodi ne vode u apsolutnom smislu, odnosno u odnosu na ukupan broj prodanih uređaja. Udio koji Apple zauzima 76

veljača 2016. MREŽA

Nova povjerenica EU za tržišno natjecanje Margrethe Vestager

na tržištu mobilnih telefona, tableta i medijskih reproduktora ne prelazi razine za koje bi praksa tržišnog natjecanja zaključila da je riječ o monopolu ili vladajućem položaju s odlučujućim utjecajem na tržište. S druge strane, korisnici Appleovih uređaja prisiljeni su kupovati sadržaj samo preko Appleove usluge, pa su na određeni način ipak izvrgnuti monopolu, ukoliko se promatra samo tržište digitalnih sadržaja na Appleovoj platformi. Najnovija Appleova streaming usluga, Music, predstavljena u siječnju ove godine, već je postala predmetom istrage EK koji istražuje Appleove odnose s izdavačima i glazbenicima, osobito zbog pokušaja da se neka velika glazbena imena privuku ekskluzivnim ugovorima koji bi isključili njihov sadržaj iz drugih streaming usluga. Cijeloj situaciji nimalo ne pomaže niti okolnost da Music automatski dolazi instaliran na Appleove uređaje, dok su Spotify i ostali osuđeni na čekanje korisničke instalacije. Nadalje, konkurencija je dužna plaćati Appleu trideset posto naknade za ostvaren promet od pretplata kako bi se uopće našli u App Storeu, što podsjeća na Microsoftovu praksu i sukobe iz devedesetih. No dok su izvidi i istražne radnje u pogledu distribucije digitalnih sadržaja poput glazbe, videozapisa i softvera još u tijeku, čini se kako je nova Europska komisija, odnosno povjerenica za zaštitu tržišnog natjecanja Margrethe Vestager - na dužnosti od studenoga prošle godine - ubacila u višu brzinu i otvorila novu frontu. Vestager se očito ne boji sukoba s američkim kompanijama, a Komisija u novu rundu obračuna ulazi neobično dobro pripremljena, što govori ponešto o kontinuitetu rada i važnosti ove teme. Ovaj put na redu je tržišna praksa na području distribucije elektroničkih knjiga,

Rast udjela Kindleovih knjiga

odnosno ponašanje dva najveća distributera - Amazona i (opet) Applea.

Tržišnim natjecanjem protiv konkurencije

Appleov slučaj u SAD-u izvrstan je test za buduće europske postupke. Američka praksa zaštite tržišnog natjecanja već više od stotinu godina pokazuje kako je tržišno natjecanje skliska pravna kategorija u kojoj odluke donesene naprečac mogu imati dugoročno štetno djelovanje na razvoj novih tržišta i usluga. Obje američke odluke u slučaju Applea privlače pozornost zbog toga što su ustvari uperene protiv distributera sa značajno manjim tržišnim udjelom od onog koji pripada vodećem igraču - Amazonu. Izdavački kartel i Apple udružili su se upravo kako bi stvorili protutežu trgovačkom divu u njegovoj neprekinutoj utrci s troškovima. Iako kupci načelno profitiraju od nižih cijena, a teško je naći opravdanja za kartele na području digitalnih sadržaja čija distribucija zasigurno jako odskače od proizvodnje i distribucije materijalnih proizvoda, ostaje činjenica da je Apple nastupio kao alternativa Amazonu, odnosno kao tržišni suparnik u podređenom položaju koji izdavačima nudi drugačije i povoljnije uvjete radi uspostavlja-

nja konkurentne usluge, što nikako nije loše za krajnje potrošače. Kao i u SAD-u, tako i europski regulatori misle da zbog svoje agresivne politike cijena i prakse ugovaranja s izdavačima Amazon ugrožava razvoj novih konkurentnih usluga i indirektno nanosi štetu potrošačima. Komisija proučava tržište knjiga na njemačkom i engleskom jeziku kako bi se ustanovilo jesu li ugovori koje Amazon sklapa s izdavačima dopušteni, osobito u kontekstu spora koji je Amazon imao s Hachette Book Groupom, velikim francuskim izdavačem koji je 2014. odbio Amazonove uvjete u pogledu politike određivanja cijena naslova u Amazonovom dućanu. Europska komisija također je započela i neovisnu istragu u pogledu Amazonove porezne prakse na europskom tržištu. Američku se tvrtku sumnjiči za izigravanje poreznih propisa, što također predstavlja utjecaj na slobodu tržišnog natjecanja. U tom smislu, Komisija se već obratila Luksemburgu, gdje je europsko sjedište Amazona, kako bi istražila je li Amazon dobio kakvu nedozvoljenu ponudu, odnosno poseban porezni tretman koji bi se mogao smatrati nedopuštenim, primjerice kao nedopuštena subvencija ili kakav drugi oblik pomoći. Komisija je još 2012. interveni-

Udio prihoda od e-knjiga u ukupnom prihodu izdavača

Vrijednost tržišta e-knjiga po stanovniku u eurima

rala u pogledu primjene poreza na dodanu vrijednost na online transakcije pri kupnji elektroničkih knjiga zbog percipiranog utjecaja na tržišno natjecanje. Države članice EU mogu izuzeti prodaju tiskanih knjiga od primjene poreza na dodanu vrijednost, ali ne i elektroničkih knjiga. Kako je u Luksemburgu predložena stopa PDV-a bila svega 3%, Komisija je taj potez okarakterizirala kao povredu europskih pravila i naredila prekršiteljima da ujednače praksu s ostatkom Unije (C-479/13 Commission v France and C-502/13 Commission v Luxembourg).

10S američke strane

S američke strane, u očekivanju konačnog rezultata, odnosno presude Vrhovnog suda u slučaju Apple, aktivnosti Europske komisije dočekane su bez simpatija.

Američke kompanije otvoreno i snažno lobiraju za političku podršku u sukobu s europskim regulatorima. Predsjednik Obama nedavno je izjavio kako rastući europski protekcionizam ugrožava slobodnu trgovinu, no u Komisiji nisu osobito zabrinuti - Vestager je za zapadne medije izjavila kako Komisija ne djeluje prema geografskom ključu, već u interesu europskih potrošača, a okolnost kako se razmatraju mjere koje bi mogle utjecati na američke kompanije samo govori o snazi digitalnog izdavaštva i distribucije u Sjedinjenim Državama. Kako to često bude kad je riječ o interakciji ekonomije, tehnologije i prava, jasno je da trenutni regulatorni okvir ili, bolje rečeno, regulatorna praksa zaostaje za ekonomskim i tehnološkim trenutkom. Novi poslovni modeli

pojavljuju se i zauzimaju tržišne pozicije brže nego što se formira pravna doktrina pa su određene nepravilnosti razumljive. Ono što svakako nije dobro jest zaostajanje europskog gospodarstva u odnosu na američko, što nigdje nije toliko vidljivo kao na području informacijskih tehnologija i distribuciji digitalnih sadržaja, gdje vodeće usluge, proizvodi i platforme praktički bez iznimke imaju sjedište u SAD-u. Europa je od kolonijalne sile odavno postala kolonijom, a njezin resurs (veliki broj relativno imućnih potrošača) sada eksploatiraju SAD i Kina. Viši iznosi kazni, baš kao u domaćim bankarskim i poreznim nedoumicama, na kraju će opet doći iz džepova domaćih potrošača. Nova Europska komisija prošle je godine istaknula stvaranje zajedničkog digitalnog tržišta kao

kartelizacija Regulatori s obje strane Atlantika već godinama promatraju tržište elektroničkih knjiga zbog jasnih naznaka o postojanju antitržišnih aktivnosti. Europska komisija u prošlosti je propustila kazniti Apple i kartel velikih izdavača zbog udruživanja radi namještanja cijena kao odgovor na Amazonovu distribucijsku politiku. Izdavači (Hachette Book Group, Harper Collins, Macmillan, Penguin i Simon&Schuster) i Apple udružili su se 2009. kako bi dogovorili cijene svojih izdanja koja će se distribuirati preko Appleove distribucijske mreže. Apple je zadržao svoj uobičajeni model (30% komisije), dok su izdavači zadržali slobodu formiranja cijena unutar unaprijed određenih kategorija za određene vrste izdanja. Izdavači i Apple dogovorili su da će izdanja u Appleovom dućanu biti dostupna po najnižoj cijeni, odnosno da cijena istih izdanja drugdje neće biti niža nego u Appleovom dućanu. Amazon je, saznavši za kartel izdavača i Applea, o tome obavijestio američki Federal Trade Commission. Na temelju tužbe, Američko ministarstvo pravosuđa (DoJ), s druge strane, sklopilo je s izdavačima nagodbu u visini nekoliko stotina milijuna dolara zbog povrede tržišnog natjecanja, a samo je Apple otišao u sudski postupak koji je okončan odlukom 2013. godine, kojom je Apple proglašen krivim za povredu Sherman Acta, odnosno američkog zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, što je prizivni sud potvrdio u lipnju ove godine.

jedan od prioriteta svojeg mandata. Sasvim je jasno da bez zaista integriranog zajedničkog tržišta Europa ne može biti konkurent SAD-u i Kini. Europski projekt će uspjeti ili propasti na sposobnosti država članica da ovaj zajednički interes stave ispred svojih partikularnih, kao i na odgovornosti uspješnijih i konkurentnijih da investiraju i potpomognu one manje uspješne. MREŽA veljača 2016.

77

softver

Drupal 8

Početna stranica defaultne instalacije Drupala 8 donosi već poznatu temu Bartik, uz potpuno redizajnirano responzivno administracijsko sučelje

Spreman za korištenje Drupal 8.0.1 Licenca PHP Baza Server

GNU GPL v2 PHP 5.5.9 ili noviji MySQL 5.5.3/MariaDB 5.5.20, PostgreSQL 9.1.2 ili noviji, SQLite 3.6.8 ili noviji Apache 2.0 ili noviji, Nginx 1.1 ili noviji

Velike mogućnosti, skalabilnost, proširivost dodatnim modulima Kompleksan za učenje, pri realizaciji kompleksnijih web-projekata potreban vam je developer Dojam: Omogućuje kreiranje kompleksnih vrsta sadržaja. Može se koristiti pri implementaciji naprednijih webprojekata kao što su izrada news portala, društvenih mreža, foruma, online trgovina Ustupio Drupal, u vlasništvu Dries Buytaerta, www.drupal.org

78

veljača 2016. MREŽA

Osma verzija Drupala donosi cjelokupni set novih i poboljšanih mogućnosti koje ga po mnogočemu razlikuju od njegove vrlo popularne prethodne verzije Drupal 7. Nova unaprjeđenja sustava targetirat će cjelokupni web-stack razvoja, uključujući site buildere, dizajnere, front-end i back-end developere te krajnje korisnike, odnosno web-editore

Mario Trupković

P

U core instalaciji Developeri koji su već upoznati s radom i razvojem na prethodnoj verziji Drupala 7 vidjet će da je veliki broj funkcionalnosti i modula ugrađen u takozvani core sustav, tj. bazičnu instalaciju. Dostupna su nova vrsta polja za unos podataka kao što su Date, Link, Reference, Telephone, koja su se u prethodnim verzijama Drupala mogla koristiti instalacijom dodatnih modula. Nije novost samo dostupnost novih polja, nego i njihovo dodavanje u postojeće vrste sadržaja, kao što su kontakt forme, komentari, korisnički profil, taksonomijski pojmovi te blokovi. Prijašnje verzije Drupala nisu bile isporučene s tekstualnim editorom, što je zahtijevalo dodatni utrošak vremena pri nadogradnji i podešavanju dodatnim modulima. CKEditor dostupan je u standardnoj instalaciji te pruža veoma intuitivno korisničko sučelje i lagan je za korištenje. U Drupalu 7, ako ste poželjeli promijeniti sadržaj na pojedinoj stranici ili ispraviti tipfeler, sustav bi vas usmjerio na zasebnu administracijsku stranicu, gdje bi se prikazao cjelokupni sadržaj koji i nije intuitivan za krajnjeg korisnika, no Drupal 8 donosi novu opciju In-place editing koja korisniku omogućuje editiranje pojedinog dijela sadržaja na front-endu stranice i tako ubrzava postupak ažuriranja. Opcija In-place editing izrađena je prije svega kao dodatni modul za Drupal 7 (module Quick Edit) te je od sada sastavni dio Drupala 8.

Responzivnost kao standardna funkcionalnost Drupala 8

Tablični prikaz poznatih modula iz Drupala 7 koji su sada sastavni dio osmice Drupal 8 Core WYSIWYG In-Place Editing Responsive Toolbar Responsive Front-End Theme Responsive Admin Theme Responsive Images Responsive Tables Simplyfield Overlay Multilingual Better blocks Configuration Management Web Services

Drupal 7 – dodatni moduli CKEditor Quick Edit Mobile Friendly Navigation Toolbar – navbar Omega, Zen, Adaptive, Aurora ... Ember module Picture module Responsive Tables module Escape Admin module Internationalization module Entity Translation module Bean module Features module RESTful Web Services – restws module

Foto: Dario Njavro/HRT

rilikom svake objave nove inačice softvera uvijek se postavljaju pitanja što će biti sa starijim verzijama, hoće li imati aktivnu podršku, vremenski okvir dostupnih ažuriranja te postupak migracije na novije verzije. Službena podrška za Drupal 6 završava 24. veljače 2016. te od tog datuma dodatna sigurnosna ažuriranja neće više biti dostupna. Otvorena je mogućnost suradnje Drupalovog sigurnosnog tima s ostalim developerima koji su voljni raditi na projektu Drupal 6 Long Term Support, u kojemu moraju zadovoljiti preddefinirane zahtjeve i pravila prilikom pružanja podrške korisnicima. Razvoj nadogradnji za Drupal 6 LTS i dodatna podrška neće biti dostupni besplatno te će se većina korisnika zasigurno odlučiti migrirati na novije inačice sustava. Korisnici trenutačno popularne verzije Drupala 7 i dalje su u mogućnosti razvijati svoje websustave. Podrška za preuzimanje sigurnosnih ažuriranja i modula bit će dostupna do 2018. godine, tj. do objave Drupala 9, nakon koje ga zasigurno očekuje identična sudbina šestice.

Popularni CKEditor olakšat će posao web-urednicima prilikom ažuriranja sadržaja

MREŽA veljača 2016.

79

softver

Drupal 8

Drupal Association program

Opcija In-place edit urednicima će uvelike olakšati ažuriranje sadržaja

Primjeri usporedbe pisanja Twig i PHPTemplate kôda: Imena datoteka i funkcija : PHPTemplate : node--article.tpl.php Twig : node--article.html.twig PHPTemplate funkcija: theme_node_links() Twig : node-links.html.twig Ispisivanje sadržaja varijabli: PHPTemplate:  Twig:  Dodjeljivanje vrijednosti varijablama: PHPTemplate: comments; ?> Twig: {% set custom_var = content.comments %} Kontrolne strukture: PHPTemplate:  Twig: {% for user in users %} {% endfor %} Uvjeti: PHPTemplate: comments): endif; ?> Twig: {% if content.comments %} {% endif %} PHPTemplate: comments)): endif; ?> Twig: {% if content.comments is not empty %} {% endif %} PHPTemplate: comments)): endif; ?> Twig: {% if content.comments is defined %} {% endif %} PHPTemplate:  0): endif; ?> Twig: {% if count > 0 %} {% endif %} Prijevodi: PHPTemplate:  Twig: {{ ‘Home’|t }}

80

veljača 2016. MREŽA

Na službenim Drupalovim stranicama www.drupal.org nedavno je objavljen Drupal Association program (www.assoc. drupal.org) kojem je cilj prikupiti donacije za potporu razvoja Drupal cms-a u budućnosti i osigurati održavanje kvalitetnih konferencija DrupalCon koje su veoma poučne, ne samo za iskusne developere, već i za mlade drupalovce koji žele unaprijediti svoje znanje i iskustvo u razvoju web-aplikacija i web-portala na ovom kvalitetnom i robusnom cms sustavu.

Ako ste bili u prilici izraditi donekle kompleksniji web, sigurno ste se susreli s modulom Views, jednim on najpopularnijih modula u prethodnim verzijama Drupala, koji je odsad sastavni dio osmice. Osim za korištenje na front-endu, veći dio Drupalove administracije izrađen je ovim vrlo korisnim query builderom koji developerima omogućuje jednostavnije formiranje upita nad bazom podataka korištenjem intuitivnog grafičkog korisničkog sučelja. Kod konkurentnih cms rješenja, responzivno administracijsko sučelje i nije neka novost te je već duže vrijeme dostupno kao defaultna opcija bazične instalacije. U osmoj inačici Drupala imamo prilike isprobati potpunu responzivnost administracije, koja će ponajprije obradovati web-editore i urednike te im ponuditi ugodnije iskustvo u ažuriranju sadržaja preko tableta ili smartfona. U prethodnoj verziji, Drupal 7 ponudio je mogućnost responzivne administracije instalacijom dodatnih modula kao što su ember, adminimal i navbar, koje su front-end developeri morali dodatno doraditi i optimizirati kako bi se ponudilo kvalitetnije korisničko iskustvo.

Back-end novosti U prijašnjim verzijama Drupala, konfiguracija se pohranjivala u bazu podataka, što i nije bilo idealno rješenje, pogotovo pri praćenju promjena nad konfiguracijom i radom u timu. Ukoliko ste primijenili dodatne izmjene u konfiguraciji na razvojnom webu, te iste promjene, bez dumpa cjelokupne baze, nisu se mogle prebaciti na produkciju. Alternativno rješenje ponudio je modul Features kojem je bio cilj olakšati postupak kreiranja izvoza konfiguracija u zasebne module i u njemu osigurati jednostavnije verzioniranje konfiguracija.

U Drupalu 8 taj je problem riješen izbacivanjem konfiguracija iz baze podataka u datoteke pomoću configuration managementa, koji u kombinaciji sa sustavom za verzioniranje poput popularnog Gita, uvelike olakšava posao rada u timu i na više razvojnih okolina. Veoma popularan alat za administraciju Drupalovih stranica je Drush (Drupal shell), koji svojim jednostavnim naredbama ubrzava postupak instalacije dodatnih modula, tema, sinkronizacije baze podataka, backup baze podataka, ažuriranje sustava nadogradnji, upravljanje korisnicima te arhiviranje cjelokupnog projekta. Predstavljena je osma verzija ovog vrlo korisnog alata koji je jednostavno postao must have alat u razvoju Drupalovih projekata. Jedna od najvećih promjena u arhitekturi Drupala 8 jest integracija komponenata Symfony i objektno orijentirani pristup razvoju dodatnih modula. Drupalov core tim odlučio je modernizirati sustav te približiti Drupal cms ostalim developerima koji su upoznati s objektno orijentiranim razvojem na PHP programskom jeziku. Većina Drupalovih koncepata ostaje u

Novo administracijsko sučelje daleko je preglednije i ugodnije za korištenje od prethodnih verzija

funkciji kao što su Fields, Views, Entity, Nodes, samo što su sada implementirani korištenjem objektno orijentirane paradigme.

Front-end novosti Front-end razvojne timove očekuju promjene koje se odnose na sami pristup razvoju tema i setu dobro poznatih biblioteka kôda poput Underscore.js, Backbone.js i Modernizra. Kori-

štenjem zadanih biblioteka kôda developerima se omogućuje razvoj aplikacija tzv. mobile-friendly. Symfony Twig templating engine zamijenio je standardni pristup PHPTemplate kreiranju tema, koji će uvelike olakšati posao dizajnerima koji nisu upoznati sa sintaksom PHP-a. Kôd Twig template čitljiviji je, sigurniji i jednostavniji za pisanje te može biti kompatibilan s više različitih programskih jezika.

MREŽA veljača 2016.

81

Hardver

Casio Signature XJ-M151 i Slim XJ-A257

Van sa žaruljom! Temeljna karakteristika ovih Casijevih poslovnih projektora jest izostanak živine žarulje, odnosno njena zamjena hibridnim rasvjetnim tijelom koje za rad koristi kombinaciju LED-ica i lasera. Nema žarulje – nema ni troškova održavanja

Casio Signature XJ-M151 Signature XJ-M151

Stvarna razlučivost 1.024x768 (4:3) Tehnologija prikaza DLP Maksimalna svjetlina žarulje 3.000 ANSI lumena Deklarirani kontrast 1.800:1 Projekcijski omjer (throw ratio) 1,64-2,46:1 Ugrađeni zvučnik 5 W (mono) Mrežna povezivost Nema Konektori HDMI, VGA, S-Video, kompozitni, komponentni, RS-232, 3,5 mm audio ulaz i izlaz Dimenzije i masa 311 x 84 x 244 mm / 3,9 kg Jamstvo 3 godine (5 godina ili 10.000 sati za rasvjetno tijelo) Svjetlina prikaza, daljinski upravljač, dugotrajno rasvjetno tijelo, solidan zvučnik, trogodišnje jamstvo (5 godina na rasvjetno tijelo) Cijena, nešto bučniji ventilator Dojam: Glavni adut i razlog višoj cijeni ovog projektora je iznimno izdržljiv hibridni rasvjetni sustav Cijena

8.999 kn

Ustupio HSM informatika, www. hsm.hr, tel. 01/3908-930

82

veljača 2016. MREŽA

Kotačić za ručno fokusiranje i zumiranje slike smješten je na bočnu stranicu projektora

Pritiskom tipke na donjoj strani projektora iz njega izlazi nožica za namještanje nagiba

Davor Šuštić

K

ao što je poznato, klasične projektorske žarulje dolaze s vijekom trajanja koji, ovisno o modelu, iznosi oko jedne do tri tisuće sati. To ne znači da će nakon tog deklariranog vremena žarulja prestati raditi, već da joj svjetlina, a samim time i svjetlina slike na platnu, pada na 50% nominalne vrijednosti. Žarulju bi nakon toga u idealnom slučaju trebalo zamijeniti, premda mnogi korisnici to ne čine, mireći se radije s degradiranim prikazom. Žarulje su obično obuhvaćene jamstvenim rokom od 500 do 2.000 sati, ili između 6 i 12 mjeseci, što god nastupi prije. Cijena zamjenske žarulje varira od projektora do projektora, no u svijetu poslovnih projektora, dakle modela specijaliziranih za prikaz prezentacija, tablica i drugih dokumenata, može se računati na trošak od oko 1.000 do 3.000 kuna.

Casio Slim XJ-A257 Stvarna razlučivost 1.280x800 Tehnologija prikaza DLP Maksimalna svjetlina žarulje 3.000 ANSI lumena Deklarirani kontrast 1.800:1 Projekcijski omjer (throw ratio) 1,15-2.30:1 Ugrađeni zvučnik 1 W (mono) Mrežna povezivost Nema Konektori HDMI, VGA, USB, Micro-USB, 3,5 mm audio ulaz i izlaz Dimenzije i masa 297 x 210 x 43 mm / 2,31 kg Jamstvo 3 godine (5 godina ili 10.000 sati za rasvjetno tijelo)

Casijevo hibridno rasvjetno tijelo koristi crvene LED-ice, plavo lasersko svjetlo i zeleni fosfor na jednoj polovici kotačića za boje, a njegova druga polovica je prozirna. Ako dosad nije bilo jasno, radi se o DLP projektoru. Plava boja postiže se prolaskom laserske svjetlosti kroz prozirni dio kotačića, zelena tako da laser pobuđuje zelene fosforne elemente, a za crvenu boju koriste se spomenute LED-ice. Kombiniranjem ovih triju boja dobivaju se, naravno, sve ostale boje, a sve to uz deklariranu trajnost rasvjetnog tijela od 20.000 sati. Drugim riječima, bit će potrebno 20.000 sati rada da mu svjetlina padne na 50% prvotne snage. Casio to preračunava u 10.000 dvosatnih prezentacija, odnosno 15 godina 6-satnih prezentacija, ako ih držimo 220 dana u godini. Ukratko, radi se o toliko

Slim XJ-A257

dugačkom vremenu da se trošak održavanja projektora eliminira iz jednadžbe. Kad istekne tih 20.000 sati, jednostavno ćete kupiti novi projektor (ili ga nastaviti koristiti sa smanjenom svjetlinom, naravno), zadovoljni činjenicom da u međuvremenu niste imali nikakvih dodatnih troškova. U skladu s ovim deklariranim vremenima trajnosti prilagođeno je i jamstvo na spomenuto hibridno rasvjetno tijelo. Ono iznosi čak pet godina ili 10.000 radnih sati – osjetno više od onoga što se od drugih projektora obično dobiva.

Svjetlina i oštrina prikaza, kompaktne dimenzije, širok raspon projekcijskog omjera, WiFi dongle u paketu, futrola za prenošenje, odličan daljinski upravljač, dugotrajno rasvjetno tijelo, trogodišnje jamstvo (5 godina na rasvjetno tijelo) Izrazito bučan kad se ne koristi u ekonomičnom načinu rada, cijena Dojam: Vrlo zanimljiv izbor za korisnike koji trebaju widescreen projektor za terensko prezentiranje Cijena

Pomoću tipki na kućištu (ili daljinca) obavlja se baš sve, uključujući zumiranje i fokusiranje leće

Visina projektora namješta se izvlačenjem nožice s njegove donje strane

11.999 kn

Ustupio HSM informatika, www. hsm.hr, tel. 01/3908-930

MREŽA veljača 2016.

83

Hardver

Casio Signature XJ-M151 i Slim XJ-A257

Hibridni rasvjetni sustav, u odnosu na onaj sa živinom žaruljom, ima i nekih drugih prednosti, izuzev ekoloških i onih vezanih uz trajnost; projektor se uključuje za nekakvih sedam do osam sekundi, a isključuje smjesta kad pritisnemo tipku Power, bez uobičajene zadrške zbog hlađenja žarulje. Nedostaci? Ne može se zamijeniti.

Signature XJ-M151

Niski ili nepostojeći troškovi održavanja veliki su adut Casijevih projektora, no zato ih je – sasvim očekivano – u startu potrebno više platiti. Tako je tvrtkin testirani model Signature XJ-M151 za uređaj razlučivosti 1.024×768 točaka (omjer stranica 4:3) relativno skup. Cijena mu iznosi 9.000 kuna, a za taj novac dobiva se kompaktan i robustan uređaj maksimalne deklarirane svjetline od 3.000 ANSI lumena. Praksa je pokazala da je ovo daleko najvažniji parametar projektora koji će se primarno koristiti za prezentacije i prikaz dokumenata. Navedena svjetlina hibridnog rasvjetnog sustava nije puko slovo na papiru, već doista rezultira vrlo svijetlom i lako čitljivom slikom, izrazito otpornom na nepovoljne radne uvjete (upaljena svjetla u prostoriji, otvoreni zastori kroz koje dopire dnevna svjetlost i slično). Ugrađena leća omogućuje zumiranje slike s faktorom od 1,5x. Ovaj manevar, baš kao i fokusiranje, izvodi se ručno, rotiranjem kotačića na bočnoj strani projektora. Valja uočiti da projekcijski omjer (throw ratio) objektiva iznosi razmjerno visokih 1,64-2,46:1. To znači da za postizanje velike dijagonale projektor treba podosta odmaknuti od platna, stoga nije optimalan za korištenje u vrlo malim prostorijama, niti se doima osobito pogodnim kao mobilni, “putni” projektor, kompaktnim dimenzijama i nevelikoj masi unatoč. Minimalna udaljenost od platna iznosi 1 metar, i s te udaljenosti se, uz maksimalno uvećanje leće, može dobiti dijagonala od oko 32” (82 cm). Dijagonala od 60” dobiva se s najmanje dva metra, a za dobivanje 100-inčne dijagonale, projektor će od platna trebati odmaknuti oko 3,5 metara. Kako smo već kazali, kvaliteta prikaza je u smislu svjetline vrlo dobra, a isto vrijedi i za oštrinu. Preciznost boja ne obara s nogu, niti se XJ-M151 može pohvaliti kvalitetnim prikazom videa, jer visoka svjetlina ovdje

remeti dubinu boja i dinamiku slike, a tu je i sveprisutan efekt duge, karakterističan za sve DLP projektore s jednim kotačićem. Uglavnom, Casio XJ-M151 definitivno nije za iole ozbiljnije gledanje videa, a tablice, PDF-ovi, Powerpointovi i sve uz to vezano – samo naprijed. S projektorom se isporučuje vrlo dobar daljinski upravljač sa svim najkorištenijim funkcijama razmještenim na vlastite tipke. Softverski OSD solidno je organiziran i nudi sve uobičajene funkcije, poput namještanja svjetline, kontrasta i topline boja, aktivaciju ekonomičnog načina rada, namještanje keystonea, podešavanje glasnoće zvuka i tome slično. Integrirani 5-vatni mono zvučnik zadovoljavajuće je glasan za potrebe manjih ili srednje velikih prostorija. Razmjerno je glasan i ugrađeni ventilator, barem kad se projektor koristi s isključenim ekonomičnim režimom rada. U manualnom ekonomičnom režimu biva tiši, a najtiši je kad se prebaci na automatski ekonomični način. Svjetlina prikaza u tom slučaju osjetno opada, ali za većinu primjena još uvijek će biti dostatna.

Slim XJ-A257

Premda koristi istu vrstu hibridnog rasvjetnog sustava, Slim XJ-A257 je posve drugačija zvjerka od svojeg jeftinijeg brata. Kako mu naziv kaže, ovo je izrazito tanak i kompaktan uređaj koji ćete s lakoćom prenositi uokolo i koristiti na terenu. Tvornički se isporučuje s futrolom za prenošenje, što je hvale vrijedan detalj. Radi se o WXGA projektoru, što će reći da mu razlučivost iznosi 1.280×800 točaka (omjer stranica 16:10). Sama optika posve je drugačija nego kod Casijevog modela XJ-M151 – leća nudi mogućnost dvostrukog uvećanja slike i širokog je raspona projekcijskog omjera od 1,15-2,30:1. Prevedeno u udaljenosti i veličinu dijagonale, s udaljenosti od jednog metra dobiva se slika širokog formata i dijagonale od oko 36”. Za 60-inčnu sliku projektor je od platna dovoljno odmaknuti oko 1,4 metra, a već se sa 2,4 metra dobiva 100-inčna slika. Ovako izrađena leća svakako potencira terensko korištenje projektora, jer jamči da će ga biti lako smjestiti i dobiti veliku sliku u sobama svih veličina. Kompaktno kućište projektora ne posje-

duje kotačiće za zumiranje i fokusiranje. Ove radnje obavljaju se pomoću tipki na samom projektoru ili, još bolje, daljinskom upravljaču, koji je posve identičan daljincu drugog Casijevog projektora, ali s dodatkom dediciranih tipki namijenjenih upravo brzopoteznom zumiranju i fokusiranju. S obzirom na dimenzije projektora, ne čudi ni to da su izostali konektori poput kompozitnog i komponentnog videoulaza. Imamo HDMI, VGA, jedan 3,5-milimetarski kombinirani ulaz i izlaz za zvuk, Micro-USB port za spajanje s računalima te klasični stražnji USB port. Potonji se može iskoristiti za spajanje USB stickova sa slikama, PDF-ovima i videom, kako bi se oni mogli reproducirati bez posredovanja računala. Međutim, kako integrirani preglednik datoteka nije uspio prepoznati naše Powerpoint prezentacije, ovaj dodatak smatramo slabo upotrebljivim. Spomenuti USB port također se može iskoristiti za spajanje priloženog WiFi donglea. Nakon što se to učini, moguće je projicirati sadržaje s mobitela i tableta (preko pripadajuće Casijeve mobilne aplikacije) ili istu stvar učiniti s računala, pomoću aplikacije MobiShow. Kvaliteta prikaza i u ovom je slučaju posve podređena prikazu prezentacija, dokumenata, tablica i svega ostalog za čime bi se u poslovne svrhe mogla ukazati potreba. Svjetlina i oštrina prikaza odlični su, no treba kazati i to da je interpretacija boja bolja i preciznija nego kod drugog testiranog Casijevog projektora. Ipak, od ozbiljnijeg gledanja filmova udaljit će vas lako uočljiv efekt duge i ispodprosječan prikaz tamnijih boja i tonskih prijelaza u tom dijelu spektra. Ovaj projektor također koristi dva ekonomična načina rada, pri čemu je u automatskom podnošljivo, a u manualnom vrlo bučan. Kad se ekonomični režim isključi, ugrađeni rashladni sustav postaje iritantno glasan te projektor zvuči poput servera. Najbolji omjer buke i kvalitete prikaza daje manualni ekonomični način. Ugrađeni zvučnik je zadovoljavajuće glasan, ali u gornjoj trećini glasnoće dolazi do distorzija zvuka, stoga se tog krajnjeg dijela raspona valja kloniti. Ako netko želi proći jeftinije, za 2.000 kuna manje isti se model može kupiti bez WiFi donglea.

www.bug.hr/master

84

veljača 2016. MREŽA

Tehnologije

Klaster i pohrana u sljedećoj verziji Windows Servera

Pogled u budućnost

Tranzicijska stanja klastera tijekom nadogradnje operacijskog sustava na nodovima

Klasteri za svoj rad trebaju mjesto za pohranu, a ona je zahvaljujući SMB protokolu, sve češće izgrađena upravo na klasteru. Ove dvije tehnologije su nerazdvojne i prožete više no ikada. Cluster Operating System Rolling Upgrade, Storage Replica, Cloud Witness ili Storage Spaces Shared Nothing mali su dio onoga što nam donosi budućnost

Ljubo Brodarić

N

ajava svakog novog Microsoftovog operacijskog sustava kao i dostupnost bilo koje rane inačice - u ovom slučaju Technical Preview - uzburka cijeli Windows ekosustav. Ni ovaj put nije ništa drugačije i s pravom možemo kazati da su očekivanja svaki put sve veća, ali s dobrim pokrićem. Trend objavljivanja mnoštva novih mogućnosti i tehnologija započeo je u dalekoj prošlosti i od tada ne posustaje. Ipak, pojavom Windows Servera 2012 možda je napravljen i najveći tehnološki skok jer smo uza sva poboljšanja i tehnologije, čiju smo pojavu očekivali, dobili na korištenje i čitavu paletu oblačnih tehnologija izravno sa Azure platforme. Windows Server Technical Preview trenutno je dostupna inačica novog Microsoftovog poslužiteljskog operacijskog sustava i MREŽA veljača 2016.

85

Tehnologije

Klaster i pohrana u sljedećoj verziji Windows Servera

pravi je nasljednik Windows Servera 2012. Započeti trend prebacivanja iskustava i tehnologija iz upravljanja i izgradnje Microsoft Azure platforme u Windows Server prisutan je i dalje. Ovo se ponajprije očituje u cjelokupno softverski definiranoj platformi - pohrana, mreža, poslužiteljski resursi - koja omogućuje upotrebu relativno jeftinih i lako dostupnih komponenti za izgradnju privatnih oblaka i hibridnih rješenja. Velika pozornost posvećuje se upravo visokoj dostupnosti i mogućnosti oporavka u slučaju katastrofe. Ovdje ćemo se pozabaviti nekim od tehnologija koje nam donosi budući poslužiteljski operacijski sustav iz Redmonda. Naglasak ćemo staviti na neke klasterske i neke tehnologije za pohranu, a prikazane su tehnologije ključni gradivni blokovi prije spomenutih privatnih oblaka i hibridnih rješenja.

Godot je stigao

Parafraziranjem književnog naslova možda je najbolje izražena dugo priželjkivana, ali u isto vrijeme i kritizirana (ne)mogućnost nadogradnje failover clustera. Svatko tko je makar jednom prošao trnovit put migracijske nadogradnje izuzetno će cijeniti ovu mogućnost koja se krije iza poduljeg naziva - Cluster Operating System Rolling Upgrade. Ona nam omogućuje da se u postojeći klaster doda poslužitelj na kojemu je instaliran Windows Server sljedeće inačice

Storage Replica između dva poslužitelja i unutar protegnutog klastera

- za sada Technical Preview - koji će ravnopravno sudjelovati u klasteru. Ravnopravno znači da je na njega moguće prebaciti bilo koju ulogu - role - koja se izvršava na ostalim nodovima bez obzira na to što se radi o drugom operacijskom sustavu. Nepostojanje ove mogućnosti bilo je izvor mnogim frustracijama i kritikama, u prvom redu od konkurencije, upućenih upravo Hyper-V

Witness potreban za klasterski kvorum smješten u Azureu

86

veljača 2016. MREŽA

platformi, koja je, iako odlična u drugim dijelovima, ipak trpjela. Kako je Hyper-V tehnologija temelj virtualizacije, privatnog oblaka i bilo kojeg hibridnog rješenja, zaustavljanje platforme zbog nadogradnje klastera predstavljalo je veliki problem. Uz Cluster Operating System Rolling Upgrade više nije potrebno zaustavljati klaster da bismo nadogradili operacijski sustav na nodovima. Nadogradnja nije namijenjena samo Hyper-V-u, već i ostalim klasterima kao što je Scale-Out File Server - datotečni klaster koji služi kao pohrana za Hyper-V ili SQL poslužitelje - potom SQL klaster, ali i ostali. Načini na koje će se nadograđivati bilo koja vrsta klastera bit će poznati kako se bude bližio trenutak izdavanja konačne inačice Windows Servera. Potrebno je istaknuti da je u ovom trenutku isključivo podržana nadogradnja s Windows Servera 2012 R2, bez zaustavljanja, naravno, a hoćemo li u konačnici moći nadograditi i neku drugu inačicu, ostaje za vidjeti. Procedura nadogradnje u osnovi je prilično jednostavna i postoje dva osnovna načina - bez dodatnog hardvera i s dodatnim hardverom. Bez dodatnog hardvera potrebno je jedan od postojećih poslužitelja u klasteru, nod, izbaciti iz klastera, na njega instalirati Windows Server Technical Preview, vratiti ga ponovno u isti taj klaster i proceduru ponoviti s preostalim nodovima. Ako pak na raspolaganju imamo dodatni hardver, to jest poslužitelj, onda njega treba samo dodati u klaster, a postojeće nodove nadograditi jedan po jedan. Tijekom nadogradnje klaster prolazi kroz nekoliko tranzicijskih

MREŽA veljača 2016.

87

Foto: Dario Njavro/HRT

stanja i u ovisnosti o njima mrežna veza može biti i nešto moguće je odustati od nadosporija, ali treba imati na umu da gradnje u slučaju bilo kakvog će u slučaju problema s izvornim problema. Nakon što smo dodali poslužiteljem vjerojatno doći poslužitelj s Windows Server do gubitaka određene količine Technical Preview operacijpodataka - one koja se nije stigla skim sustavom, klaster počinje replicirati. Osim diskova koje raditi u takozvanom Mixed-OS želimo replicirati (izvorišni disk modu, ali je Cluster Functional je onaj s kojeg, a odredišni onaj Level još uvijek Windows Server na koji repliciramo podatke), 2012 R2. Cluster Functional potrebno je dedicirati i po jedan Level definira svojstva i način disk na svakom poslužitelju za na koji se ponaša klaster čime replikacijski log. Naime, podaci se osigurava kompatibilnost s se uvijek prvo zapisuju na log prijašnjom inačicom. disk, a onda na podatkovni disk i Obratite pozornost na anapreporuka je da se za ovo koriste logiju s Active Directory funkSSD-ovi jer se time osigurava cionalnim razinama - ovo je najbrži mogući odziv sustava. Microsoftov korak prema unifiŠto je veći log disk, veće je i vriciranju terminologije u različitim jeme unutar kojeg nam odredišni proizvodima. Nadogradnjom poslužitelj može biti nedostupan. svih nodova klaster još uvijek Ne postoji specifična namjena replikacije jer se repliciraju ima Cluster Functional Level Windows Server 2012 R2 i podaci na blok razini, što je Izolacija ili karantena noda ovise o njegovom ponašanju u klasteru još je uvijek moguć povratak omogućeno smještajem sana stanje prije nadogradnje. mog replikacijskog drivera. On Povratak se radi tako da na sve nodove kla- hranu Storage Spaces, podatke čak nismo se smjestio između Partition Managera stera ponovno instaliramo prijašnju inačicu bili u mogućnosti replicirati osim koristiti i Volume Managera i ne vodi računa o operacijskog sustava, naravno, jedan po više ladica za lokalnu visoku dostupnost. datotečnom sustavu, tipu datoteke i je li jedan i bez zaustavljanja klastera. Ako pak Softverski definiranoj pohrani nedostajala datoteka zaključana od neke aplikacije. sve radi zadovoljavajuće, možemo napra- je karika koja bi zaokružila cjelinu i omo- Svaku promjenu na blok razini mehanizam viti posljednji korak s kojim smo i konačno gućila nam vrlo jednostavnu replikacijsku će replicirati čak i kada se radi, na primjer, nadograditi naš klaster. Potrebno je podići infrastrukturu potpuno neovisnu o upotri- o disku nekog virtualnog poslužitelja koji funkcionalnu razinu klastera korištenjem jebljenom hardveru. je zaključao Hyper-V ili nekoj SQL bazi PowerShella i ovo je točka bez povratka. Storage Replica je karika koja nedostaje, kojoj pristupaju korisnici. Storage Replica, Nakon ovoga u klaster ne možemo dodavati a radi se o tehnologiji koja replicira diskove osim što je zaokružila softverski definiranu nodove s prijašnjim operacijskim sustavom na blok razini - ispravno kazano volumene. pohranu, dodatno je apstrahirala sustav za i jedini način povratka na staro je vraćanje Radi s bilo kakvim sustavom za pohranu - replikaciju koji je potpuno neovisan o upocijelog klastera iz pričuvne kopije. Klaster s lokalni diskovi, SAN, Storage Spaces i može trijebljenom hardveru. Hoćemo li replikaciju nadograđenim nodovima i s funkcionalnom replicirati podatke sinkrono ili asinkrono. koristiti za protegnute Hyper-V klastere, razinom Windows Servera 2012 R2 može Replikacija nam omogućuje visoku dostu- pričuvnu kopiju podataka na “običnom” daraditi koliko god želimo, ali je definitivna pnost i oporavak u slučaju neke havarije, totečnom poslužitelju ili nešto treće, stvar preporuka da se nadogradnja obavi što a moguće ju je uspostaviti između dva je isključivo naših potreba i želja. Također, brže. Iako nema vremenskog ograničenja, poslužitelja, unutar protegnutog klastera ili važno je imati na umu da replikacija nije priMicrosoft namjerava pružati podršku za između dva klastera - posljednja mogućnost čuvna kopija - i dalje ih treba izrađivati jer će ovakve klastere maksimalno četiri tjedna nije dostupna u Technical Preview inačici. se slučajno obrisani podaci “replicirati”, to od početka nadogradnje. Za razliku od postojećih SAN replikacijskih jest, bit će obrisani i na odredišnom disku. tehnologija, nije potrebna nikakva posebna Identična kopija infrastruktura jer se prebacivanje - failover Svjedok u oblaku Većini klastera potrebno je središnje protegnutih klastera odvija automatski i sve Nakon što smo uspješno nadogradili naš mjesto za pohranu na kojemu se nalaze je već ugrađeno u Windows poslužiteljski Hyper-V klaster, protegnuli ga na drugi posvi naši podaci, bilo da se radi o virtualnim operacijski sustav. datkovni centar i uspostavili sinkronu repliposlužiteljima, bazama podataka ili nekim Da bi replikacija radila, potrebno je zado- kaciju diskova na kojima se nalaze virtualni drugim. Jasno je da su u slučaju bilo kakve voljiti dva uvjeta, postojanje mrežne veze poslužitelji, preostaje nam još problem klahavarije ovakvog središnjeg mjesta za između poslužitelja - minimalno gigabitna sterskog kvoruma. Za normalan rad svakog pohranu ugroženi svi naši podaci. Rješenje mreža, a diskovi koji sudjeluju u replikaciji klastera važno je da postoji kvorum, to jest je korištenje više sustava za pohranu koji moraju biti inicijalizirani kao GUID Partition da u slučaju bilo kakvog problema u komuodređenim mehanizmima repliciraju podat- Table. U slučaju sinkrone replikacije neće nikaciji između nodova možemo odrediti ke između sebe i brinu se da uvijek imamo doći do gubitaka podataka, a što je mreža tko će nastaviti s izvršavanjem klasterskih dostupne dvije kopije naših podataka. U brža, bit će brži i odziv cijelog sustava. Ako, uloga. Kod parnog broja nodova u klasteru slučaju da smo, na primjer, koristili za po- pak, govorimo o asinkronoj replikaciji, onda potreban je još jedan glas - witness, kako bi

Tehnologije

Klaster i pohrana u sljedećoj verziji Windows Servera

VMWare -vCloud Air Disaster Kod sinkrone replikacije svi podaci zapisani na izvorišnom disku sigurno su zapisani i na odredišnom i ne postoji mogućnost gubitaka podataka. Ovo je vrlo važno za konzistentnost podataka, ali predstavlja pravi izazov za odziv diska prema aplikacijama. Aplikacija, na primjer SQL Server, mora čekati da se podaci zapišu na oba poslužitelja prije nego što dobije potvrdu. Ako koristimo drugu lokaciju za smještaj odredišnog diska, mrežna latencija između lokacija ne smije biti veća od 5 ms da bi odziv bio zadovoljavajući i da bismo uopće mogli uspostaviti sinkronu replikaciju. Kod aplikacija koje intenzivno rade s diskom od iznimne je važnosti što veća propusnost i što manja latencija između dva poslužitelja. S druge strane, kod asinkrone replikacije dok podaci ne stignu na odredišni disk postoji mogućnost gubitaka podataka. Izgubit ćemo one podatke koji se nisu stigli replicirati zbog male propusnosti veze ili velike latencije, ali u isto vrijeme to nam omogućuje da druga lokacija bude prilično udaljena. Ako podatke moramo prenijeti na veliku udaljenost i prihvatljivo je da u slučaju havarije ostanemo bez dijela podataka, koristit ćemo asinkronu replikaciju. Sinkrona replikacija: 1) Aplikacija šalje podatke koje želi zapisati na disk. 2) Podaci se zapisuju na izvorišni log disk i u isto vrijeme šalju prema odredišnom poslužitelju u istom ili udaljenom podatkovnom centru. Zapisivanje na log disk odvija se izravno bez korištenja pričuvne memorije - cachea. 3) Na odredišnom poslužitelju podaci se zapisuju na odredišni log disk. 4) Šalje se potvrda izvorišnom poslužitelju da su podaci zapisani. 5) Izvorišni poslužitelj šalje aplikaciji potvrdu da su podaci zapisani. t i t1) Podaci se u najpovoljnijem trenutku zapisuju na izvorišni i odredišni podatkovni disk. Asinkrona replikacija: 1) Aplikacija šalje podatke koje želi zapisati na disk. 2) Podaci se zapisuju na izvorišni log disk. Zapisivanje na log disk odvija se izravno bez korištenja pričuvne memorije - cachea. 3) Šalje se potvrda aplikaciji da su podaci zapisani. 4) Podaci se šalju prema odredišnom poslužitelju. 5) Podaci se zapisuju na odredišni log disk. 6) Šalje se potvrda izvorišnom poslužitelju da su podaci zapisani replicirani. t i t1) Podaci se u najpovoljnijem trenutku zapisuju na izvorišni i odredišni podatkovni disk.

se mogli preglasavati. To je obično ili dijeljeni disk vidljiv svim nodovima za lokalne klastere ili neka dijeljena mapa vidljiva svim nodovima za protegnute klastere. Kada nodovi u jednom podatkovnom centru izgube komunikaciju s nodovima u drugom (split brain scenarij), veoma je opasno ako i jedan i drugi dio klastera pokušaju istovremeno izvršavati uloge. Da se ovo ne bi dogodilo, potrebno je na neki način odrediti koji dio klastera i u kojem podatkovnom centru nastavlja s radom, a koji će ugasiti klasterski servis. U ovom slučaju onaj dio koji ima više glasova, to jest vidi dijeljenu mapu (svjedoka), nastavlja s radom. Problem nastaje sa smještajem dijeljene mape koja je ili u jednom ili u drugom podatkovnom centru. Ako se dogodi havarija u podatkovnom centru u kojemu je dijeljena mapa, drugi dio klastera u drugom podatkovnom 88

veljača 2016. MREŽA

Hoće li replikacija biti sinkrona ili asinkrona ovisi o zahtjevima aplikacije i udaljenosti poslužitelja

Kada će se točno podaci zapisati na podatkovne diskove - bilo kod sinkrone, bilo kod asinkrone replikacije - određuje interni algoritam na osnovi količine podataka, opterećenosti diskova i čitavog niza drugih parametara, ali uvijek će to nastojati napraviti što je prije moguće.

centru neće nastaviti s radom jer ne vidi mapu i nema kvorum. Ovo je zahtijevalo smještanje svjedoka na neku treću lokaciju, po mogućnosti u treći podatkovni centar, što si je malo tko mogao priuštiti. Cloud Witness je novi tip kvorum svjedoka koji se nalazi u Azureu i implementiran je kao blob datoteka u Microsoft Azure Blob Storageu. Smještaj svjedoka u Azure uklanja potrebu za trećom lokacijom ili podatkovnim centrom, koristi se standardni Azure Storage, nije potrebno kreirati nikakve virtualne poslužitelje u oblaku i isti Storage račun se može koristiti za više klastera. Počevši od Windows Servera 2012 R2 preporuka je da se za sve klastere, bez obzira na broj nodova, kreira svjedok, a klaster će prema broju nodova odlučiti tko ima pravo glasa - koristi se Dynamic Quorum svojstvo. Za klastere koji imaju pristup Internetu preporuka je kre-

irati Cloud Witness. Da bismo uopće mogli koristiti Azure, za smještaj našeg svjedoka potreban nam je Azure račun, čije kreiranje neće generirati nikakve troškove. Kada počnemo koristiti Azure Storage, to jest u njega smjestimo prvog svjedoka (koji je u osnovi vrlo mala datoteka), počinje i naplata. Kako se Azure Storage naplaćuje prema spremljenoj količini podataka, korištenje će generirati vrlo male troškove i pristupačno je svima. Trebamo paziti da prilikom kreiranja Storage računa odaberemo lokalnu redundanciju, a ne geo-replikaciju zbog konzistentnosti podataka zapisanih u blob datoteci - ovo je posljedica načina na koji radi geo-replikacija u Azureu. Microsoftova je nakana da Cloud Witness postane jedinstveni tip svjedoka za različite tipove klastera. Neki od scenarija u kojima se on može koristiti su gore opisani

slučaj klastera u dva podatkovna centra, klasteri koji nemaju dijeljenu pohranu SQL Always On ili Exchange DAG, virtualni klasteri hostani u Azureu gdje ne postoje dijeljeni diskovi ili virtualni klasteri hostani u privatnom oblaku.

šeni na diskovima koji se nalaze u različitim poslužiteljima. Ukupan raspoloživi prostor - u ovisnosti o konfiguriranoj redundanciji - bit će zbroj kapaciteta svih diskova u svim poslužiteljima. Ako nam kapacitet i broj diskova koje možemo smjestiti u poslužitelju nije U izolaciji dovoljan, možemo na njega Klasteri nemaju previše priključiti ladicu za diskove razumijevanja za bilo kakav i ona mora biti povezana tip ispada - ovo očekujemo samo s tim poslužiteljem. i zato ih i koristimo - i rado Mogućnost upotrebe SAće napraviti prebacivanje TA diskova omogućit će uloga s problematičnog noda veću upotrebu SSD-ova što je brže moguće. Ovo je, koji su inače veoma skunaravno, poželjna osobina pi u SAS izvedbi. Ovakav kada želimo da je nešto visustav za pohranu trebao soko dostupno, ali postoje bi biti otporan na kvarove slučajevi kada bi odgođena pojedinačnih diskova, ladica reakcija klastera bila pri(ako ih koristimo) i cijelog mjerenija. Većina ispada je poslužitelja. Microsoft za obično kratkotrajne prirode sada sustav za pohranu uzrokovana nekim prolaznim želi zadržati odvojenim od poremećajem. Zamislimo siaplikativnih poslužitelja radi tuaciju kada jedan od nodova lakšeg proširivanja i manje Storage Spaces Shared Nothing omogućuje izgradnju sustava za pohranu izvršava virtualni poslužitelj i međuovisnosti, ali razmatra bez dijeljenih komponenti nod u nekom trenutku ostane i varijantu da se na ovaodsječen od ostatka klastera, kvom klasteru omogući, na ali pritom mreža koju koristi primjer Hyper-V uloga za virtualni poslužitelj i dalje radi i on poslu- da u karantenu, sve uloge koje se na njemu manje sustave. Također, prema trenutno žuje klijente. U dosadašnjim klasterima izvršavaju prebacit će se na druge nodove dostupnim informacijama, u prvoj inačici odmah nakon gubitka komunikacije s na- i za vrijeme trajanja karantene on ih neće ovakvi sustavi za pohranu bit će dostupni vedenim nodom došlo bi do prebacivanja, moći preuzimati. Vrijeme koje nod mora isključivo preko Microsoftovih partnera to jest do ponovnog pokretanja virtualnog provesti u karanteni prije nego što ponovno vrlo moguće kao appliance. Razlog ovakvoj poslužitelja na nekom drugom fizičkom počne ravnopravno sudjelovati u klasteru odluci je potreba za pažljivim pristupom poslužitelju - klasterskom nodu. Cluster omogućuje administratorima da provjere o projektiranju ovakvog sustava i očito će Compute Resiliency je osobina klastera koja čemu se radi i otklone eventualne probleme. ovo u početku zahtijevati upotrebu točno nas štiti od prebrze reakcije stavljajući nod Flapping Nodes Quarantine mogućnost bi određenih komponenti. klastera u izolaciju, ali sve uloge na klasteru trebala značajno smanjiti neželjena ponovna (u opisanom slučaju virtualni poslužitelj pokretanja virtualnih poslužitelja ili česta Za svakog ponešto ili poslužitelji), su i dalje aktivne. Vrijeme prebacivanja uloga između nodova klastera. Prikazane tehnologije i mogućnosti samo tijekom kojega će uloge na nodu u izolasu dio onoga što će se nalaziti u novom ciji raditi je podesivo i omogućuje nam da Ništa zajedničko Windows Serveru. Razvoj nove inačice je klaster bude više ili manje tolerantan. Ako Storage Spaces Shared Nothing je tehnolo- u punom jeku, ali već i sada dostupne mounutar predviđenog vremena ne dođe do gija koja je još uvijek u najavi i nije dostupna gućnosti u Technical Previewu su zaista imuspostave komunikacije izoliranog noda s u Windows Server Technical Preview inači- presivne. Trend objavljivanja ranih buildeva ostatkom klastera, pokreće se standardna ci. Ona bi nam trebala omogućiti izgradnju i velike količine informacija i dokumentacije procedura prebacivanja svih uloga koje se robusnog sustava za pohranu - Scale-Out o budućim proizvodima i dalje je prisutan izvršavaju na ovom nodu. File Server - korištenjem fizičkih poslužitelja i svaka pohvala Microsoftu za ovo. NadaProlazni poremećaji ponekad se mogu kao gradivnih blokova i izbjegavanjem bilo mo se da će vas ovaj pregled potaknuti da pojavljivati često i ako dovoljno dugo traju, kakvih zajedničkih komponenti - u prvom isprobate barem dio prikazanih tehnologija, bez obzira na Cluster Compute Resiliency, redu dijeljenih ladica za diskove. Na ovaj ali imajte na umu da se još uvijek radi o takav nod će neprekidno ispadati i ponovo način nije potrebno komplicirano kabliranje, Technical Preview inačici i da su mogući se priključivati klasteru. Ovakvo ponašanje povećava se broj poslužitelja koje možemo manji problemi. U ovoj fazi razvoja naglamože uzrokovati česta prebacivanja uloga s koristiti u klasteru, sustav za pohranu se sak je uvijek na funkcionalnostima, a ne na noda na nod, što može biti pogubno za bilo može znatno proširivati, nije nužno kori- performansama pa vodite i o tome računa. koji tip uloge na klasteru. Da bi izbjegao štenje SAS diskova i poslužitelje “samo” S obzirom na zaista ogroman broj novih ovakvu situaciju, klaster će ovakav nod sta- moramo povezati mrežom. Virtualni diskovi tehnologija - samo neke smo spomenuli viti u karantenu korištenjem Flapping Nodes (ovdje ne govorimo o Hyper-V diskovima), u ovom članku - vjerujemo da će biti za Quarantine mogućnosti. Prije stavljanja no- kreirani na ovakvom sustavu, bit će raspr- svakog ponešto. MREŽA veljača 2016.

89

Sigurnost

F5 Anti-Fraud

Automatska zaštita svih vrsta internetskog bankarstva

za naprednu isporuku aplikativnog prometa, load-balancera, mrežnih vatrozida i web aplikacijskih vatrozida itd.

Proaktivan alat

Ana Perkov, sistem inženjerka u Odjelu za podatkovne komunikacije i sigurnost u tvrtki Sedam IT

F5 Anti-Fraud rješenje može istodobno otkriti prijetnju i zaštititi banku i klijenta od te prijetnje – bez ikakve intervencije krajnjeg korisnika

90

veljača 2016. MREŽA

S

uradnja tvrtke Sedam IT i tvrtke F5 Networks traje gotovo deset godina. Sedam IT je prva tvrtka u regiji koja je postigla partnerski status F5 Gold Unity te iza sebe ima niz uspješnih projekata i zadovoljnih korisnika rješenja tvrtke F5 Networks. Tvrtka F5 Networks bavi se razvojem i proizvodnjom specijaliziranih mrežnih uređaja za inteligentno upravljanje aplikativnim prometom. F5 Networks zauzima vodeći položaj na tržištu za Application Delivery Controller platforme s najvećom tržišnom zastupljenosti u odnosu na sve ostale konkurente zajedno. F5 proizvodi omogućuju organizacijama pouzdanu, sigurnu i optimalnu dostavu poslovno kritičnih aplikacija u bilo kojem trenutku te im pomažu da ostanu spremni za rastuće zahtjeve u poslovnoj mreži. F5 Networks nudi široku paletu različitih proizvoda, od uređaja

U posljednje vrijeme, a u skladu sa sigurnosnim trendovima, posebno postaju zanimljivi proizvodi za zaštitu protiv prijevara na Internetu, a posebno rješenja za zaštitu bankarskih net banking aplikacija od internetskih prijevara jer su banke i njihovi korisnici sve češća meta brojnih online napada. Kako bi osigurali zaštitu web-aplikacija za internetsko bankarstvo od internetskih prijevara, F5 nudi rješenje Anti-Fraud razvijeno u skladu sa specifičnostima internetsko bankarskih servisa te štiti visokoprofilno okruženje internetskog bankarstva od različitih oblika zlonamjernih aktivnosti koje mogu uključivati phishing napade, Man-In-The-Middle i Man-InThe-Browser napade te brojne ostale zlonamjerne aktivnosti kao što su ubacivanje HTML kôda, promjena web-stranica, preuzimanje kontrole nad podacima u formama za njihov unos (engl. form hijacking) ili, pak, modifikacija korisničkih transakcija. U posljednjih nekoliko godina uočen je porast internetskih napada na banke. Napadači su sve uporniji i ustrajniji u svojoj namjeri da dođu do podataka klijenata banke, a sofisticiranost alata koje pritom koriste sve je veća te se nalazimo u situaciji gdje su i najzaštićenije bankarske aplikacije ranjive. Za razliku od mnogih drugih konkurentskih rješenja, F5 Anti-Fraud ističe se po tome što od krajnjih korisnika – a banke imaju i milijune klijenata – ne zahtijeva dodatno preuzimanje softvera s Interneta kako bi bili prikladno zaštićeni. F5 Anti-Fraud sastoji se od dva proizvoda – F5 WebSafe namijenjen je korisnicima koji internetskom bankarstvu pristupaju preko internetskog preglednika, a rješenje MobileSafe usmjereno je prema korisnicima koji internetskom bankarstvu pristupaju preko aplikacija na svojim prijenosnim uređajima (tablet računala, mobilni telefoni…). “To je koristan proizvod koji nudimo brojnim financijskim institucijama u Hrvatskoj i regiji. Već imamo nekoliko instalacija u našim bankama te radimo na dodatnom širenju te usluge i na druge banke. Također, u skladu s planovima razvoja tvrtke F5 Networks za Anti-Fraud, plan nam je proizvod i njegove mogućnosti približiti i svim drugim tvrtkama koje imaju ozbiljnije ambicije u prodaji svojih proizvoda i usluga preko Interneta kako bi i one

zaštitile svoje servise”, izjavila je Ana Perkov, sistem inženjerka u Odjelu za podatkovne komunikacije i sigurnost u tvrtki Sedam IT.

Kako to radi

F5 Anti-Fraud pozicionira se “ispred” sustava za internetsko bankarstvo, a funkcionira tako što automatski ubacuje JavaScript kôd u stranicu pri isporuci korisniku. Taj kôd nije uvijek isti, učitava se na nekoliko mjesta u kôdu web-stranice te ga nije jednostavno prepoznati i ukloniti. Na ovaj način omogućuje se učinkovito otkrivanje različitih malware programa koji za cilj imaju krađu osobnih podataka korisnika kao što su lozinke, brojevi bankovnih računa, PIN brojevi ili čak postizanje kompletne kontrole nad računalom zaraženog korisnika. Također, “ako maliciozni korisnici odluče preuzeti cijelu web-stranicu, možda ju malo promijeniti te ju pokušaju postaviti negdje kao phishing stranicu, F5 Anti-Fraud to će detektirati u trenutku preuzimanja stranice i “podizanja” na drugi web-poslužitelj kad se ona objavi”, objašnjava Perkov i dodaje: “Ovo rješenje banci omogućuje da ne mora tražiti od svojih korisnika instalaciju dodatne zaštite – rješenje radi bez ikakve interakcije s krajnjim korisnikom. Uz to, rješenje je potpuno neovisno, kako o operacijskom sustavu i internetskom pregledniku koji korisnik koristi, tako i o tipu uređaja koji se koristi.”

Mogućnosti zaštite F5 Anti-Fraud rješenja

F5 Anti-Fraud rješenje

Preddefinirani potpisi malicioznog ponašanja i rizici

Banke u Hrvatskoj u posljednje su vrijeme sve češća meta različitih napada nizom zloćudnog malwarea. Uglavnom se pritom radi o malwareima kao što su Dridex, Cridex, Tinba, Dyre, Zeus te razne modifikacije Zeusa, nakon što je izvorni kôd tog malwarea postao dostupan na Internetu. Sve počinje neopreznošću i/ili neznanjem krajnjih korisnika koji ne instaliraju adekvatnu sigurnosnu zaštitu i tako dopuštaju da njihovi uređaji – računala, tablet računala i pametni telefoni – budu zaraženi. Vrlo često korisnici instaliraju takve programe, a da nisu ni svjesni što su instalirali. Nakon što je takav program instaliran na računalo, on se ubacuje u komunikaciju, unutar internetskog preglednika, između korisnika i internetskog bankarstva i tako može pristupiti kompletnoj komunikaciji između klijenta i banke. “Naše rješenje u svojoj bazi podataka ima preddefinirana ponašanja svih poznatih napada. Svakom od tih “potpisa” dodijeljen je stupanj rizičnosti. Osim malicioznih programa čiji se potpisi već nalaze u bazi, rješenje će detektirati i još nepoznati maliciozni program. Takva radnja dobit će stupanj rizika od 50 posto, a nakon toga će F5 sigurnosni stručnjaci napraviti analizu njegovog ponašanja te na temelju rezultata donijeti zaključak o eventualnoj promjeni stupnja rizičnosti”, kaže Ana Perkov.

F5 Cloud nadzorni centar

Zaštita od prijevara Druga opasnost kojoj su banke u posljednje vrijeme sve više izložene tzv. su phishing napadi – bilo tko može napraviti lažnu web-stranicu i postaviti je na neki server na Internetu. “Naše rješenje omogućuje zaštitu od phishing prijevara tako što detektira pokušaj kopiranja web-stranice od malicioznog korisnika i onda se – kad takvu stranicu, vrlo često zaraženu i malicioznim softverom, napadač podigne na svom serveru – poseban alarm šalje u F5 cloud nadzorni centar koji je korisnicima ovog rješenja na raspolaganju 24x7. Eliminacija ovakve prijetnje, odnosno gašenje phishing stranice, traje od nekoliko minuta do nekoliko sati”, kaže Ana Perkov. F5 cloud nadzorni centar banci omogućuje uvid u različite informacije o događaju – radi li se o privatnom ili poslovnom korisniku, o kojem se korisniku radi, koji operacijski sustav i internetski preglednik koristi, s koje adrese pristupa internetskom bankarstvu. “Mi smo u opisano rješenje dodali i jedan novi zaštitni sloj. U trenutku kad banka dobije alarm sa svim ovim informacijama, ona može provesti dodatnu razinu zaštite, primjerice, uvođenjem većeg broja koraka u autorizaciji pri izvršenju transakcija. To je proaktivna zaštita koja bankama štedi mnogo vremena i resursa jer moraju manje kontaktirati sa svojim klijentima”, zaključuje Ana Perkov.

MREŽA veljača 2016.

91

KNJIGE

Piše Mladen Viher

Za obje strane stola

D

obiti pravu osobu, na pravom mjestu i u pravo vrijeme, veliko je umijeće. Zapošljavanje u IT branši vrlo je teško iz više razloga – dobrih stručnjaka je malo i rijetko si koja tvrtka može dozvoliti inkubiranje te se zapošljavanje u pravilu provodi prema potrebi, ali tada je poslodavac opterećen rokovima koje mora ispuniti s najboljim trenutačnim izborom. Odabir kandidata posebno je težak jer psiholozi, koji se u pravilu bave ljudskim potencijalima, dobro mogu procijeniti osobnost kandidata, ali teško i njegovo stvarno poznavanje IT-a. Ova knjiga trebala pomoći objema stranama, onima koji se kandidiraju za IT poslove i onima koji bi se trebali odlučiti za najboljeg kandidata. Ipak, čini nam se da je knjiga primjerenija onima koji se bave izborom kandidata jer nudi mnogo riješenih problema iz svih aspekata računalstva, u čijem rješavanju se mogu iskazati oni s najvećim znanjem i domišljatošću, unatoč tome što bi ih prema osobnosti možda drugačije procijenili. Autorica knjige dobro poznaje “obje strane stola za intervjuiranje”; radila je kao softverska inženjerka u Microsoftu, Appleu i na kraju u Googleu, gdje je preuzela ulogu stručnjaka za ljudske potencijale/resurse. Već deset godina vodi tvrtku CareerCup koja se bavi zapošljavanjem u IT-u, i na svojoj stranici pruža aktualne i zanimljive informacije te iskustva iz prve ruke. Njezina druga knjiga “The Google Resume – How to prepare for the Career and Land a Job in Apple, Microsoft, Google or any Top Tech Company” primjerenija je tražiteljima posla, no o njoj nekom drugom zgodom. Tijekom 2016. godine možete očekivati 6. izdanje ovog naslova s još više praktičnih problema.

Zdravlje i fitness za SQL baze

Š

aljiva izreka: “Ne diraj informatički sustav koji radi!” (engl. “Set It and Forget It!”) ne može se primijeniti na relacijske baze podataka. Prepuštene na milost i nemilost “bad usera” baze podataka vremenom postaju fragmentirane, necjelovite, redundantne, a često ostaju i bez učinkovitog plana restauracije. Autor knjige sažima svoje petnaestogodišnje iskustvo administratora baza podataka i promovira regularne i standardizirane provjere njihova “zdravlja”; čak je skovao i zaštitio nove pojmove “Healthy SQL™” i “SQL Fitness™”. Osim kao autor, aktivan je kao bloger (Pearl Knows na SQLServerCentral.com), osnivač je konzultantske tvrtke Pearl Knowledge Solutions, Inc., a također je pokrenuo i redovita tjedna okupljanja administratora SQL-a pod nazivom New York Metro PASS SQL Saturdays. Na pisanje knjige potaknulo ga je iskustvo da se, zbog neodržavanja relacijskih baza podataka, često događaju problemi koji su presloženi za lokalne administratore, a čak i u pomoć pozvani stručnjaci konzultantskih tvrtki i vendora trebaju mnogo vremena dok ne proniknu u logiku što je korisnik mislio da bi trebao dobiti od svoje baze. Rezultat toga su dugotrajni i vrlo skupi zahvati koji se lako mogu prevenirati uz pomoć savjeta koje pruža autor. Knjiga je organizirana u deset poglavlja i prolazi rutinske provjere baze te predlaže standarde za redovita izvještavanja o stanju baze podataka kako bi se na vrijeme identificirali mogući problemi. Zadnja poglavlja bave se upravo auditom i disaster recoveringom, u čemu autor ima neposredno iskustvo nakon napada 9/11.

Cracking the Coding Interview – 150 Programming Questions and

Healthy SQL A Comprehensive Guide to Healthy SQL Server Performance

Autorica: Gayle Laakmann McDowell Izdavač: CareerCup, Palo Alto, Kalifornija, 2013. ISBN: 978-0984782802 Jezik: Engleski Stranica: 500 Ocjena: (5/5)

Autor: Robert Pearl Izdavač: APress, 2015. ISBN: 978-1-4302-6773-7 Jezik: Engleski Stranica: 408 Ocjena: (5/5)

Odlični i raznovrsni praktični problemi

Originalnost, oprema knjige i cijena

Samo Java i C/C++

Ništa posebno

Dojam: Zbirka zadataka za odabir najboljeg IT stručnjaka Cijene: 38 eura Stranica izdavača: CareerCup.com

92

veljača 2016. MREŽA

Dojam: Napredni priručnik za održavanje SQL baza Cijene: e-izdanje (PDF) 54.99 USD, tiskano izdanje 38.99 USD Stranica izdavača: www.apress.com/9781430267737

Pretplatite se i profitirajte! 199 kn

Pristup Win 10 izdanju Mreže

GODIŠNJA PRETPLATA

Sadržaj posebno optimiziran za sva računala i tablete s Windows 10 operativnim sustavom Čitanje svih brojeva Mreže, uključujući i najnoviji Mogućnost kupovine samo digitalnog Win 10 izdanja i digitalne pretplate

169 kn* GODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa www.bug.hr/winstore

Pristup iPad izdanju Mreže

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadržaj optimiziran za čitanje na tabletima uz interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je moguće ostvariti i samo na iPad izdanje po povoljnijoj cijeni i za kraći period

399 kn DVOGODIŠNJA PRETPLATA

338 kn* DVOGODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa

Digitalizirana web arhiva

najjednostavniji put do željenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik sadržaj starih brojeva indeksiran je i lako pretraživ po brojnim kriterijima brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najviše 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/

PRETPLATE e-mail: [email protected] tel: +385 1 3821 555 fax: +385 1 3821 669 online: http://shop.bug.hr

ApPoteka: Mobilne aplikacije mjeseca Pišu: Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović I ovaj mjesec donosimo izbor 10 najboljih aplikacija za mobilne uređaje koje su privukle našu pozornost u proteklih mjesec dana, s naglaskom na one koje mogu pomoći da svoj posao obavimo lakše, brže i jednostavnije. Ovaj put imamo nešto veći izbor aplikacija za iPhone i iPad, čak i ako ne računamo okvir sa strane; na prvi pogled prevladavaju aplikacije za obje platforme, ali neke od njih tu su samo zato što je sada izašla verzija za Android, a verzije za iOS znatno su dulje s nama. Što se tiče tematike, čisto poslovne aplikacije su u manjini – početkom godine ih ima manje, više je onih zabavnih…

94

Heirloom Heirloom nije prva, a ni jedina aplikacija koja koristi vaš smartfon kao zamjenu za skener da biste skenirali stare fotografije, ali najbolje je prilagođena za taj zadatak i najjednostavnija za uporabu: u tren oka dobit ćete suvisle digitalne kopije, popraviti ih (Heirloom automatski korigira perspektivu, reže rubove…), organizirati u albume i podijeliti na Facebooku, Instagramu i ostalim društvenim mrežama. Android

iOS

FiLMiC Pro

Ako doista postoji profesionalna aplikacija za snimanje videa, njome je dosad snimljeno nekoliko festivalskih filmova, TV reklama za najveće korporacije i glazbenih videa poznatih imena… sve to na iOS-u, a odnedavno je Filmić, pardon: FiLMiC, dostupan i na Androidu. Mogućnosti je više nego što biste pomislili da je moguće – ali odmah vas moramo upozoriti na to da ne radi na svim mobitelima zasnovanim na Androidu, nego samo na onima s ambicioznijom kamerom. iOS Android

veljača 2016. MREŽA

Genius

Već smo navikli na Shazam i slične aplikacije koje nam jednim potezom pokazuju kako se zove pjesma koja svira negdje oko nas. Genius ide dalje: ne samo da će smjesta naći naslov, nego i tekst pjesme. Dodatna mogućnost verzije za Android je to da radi u pozadini i pronalazi tekstove za glazbu koja svira iz drugih aplikacija, a u obje verzije za neke popularnije pjesme prikazat će i dodatne informacije: priče o njihovom nastanku, prijemu…

Launchify

Gooma

iOS

Želite da vam najpotrebnije, najčešće korištene aplikacije uvijek budu nadohvat ruke? Postoji učinkovitije rješenje od widgeta: Launchify će njihove ikone postaviti i u područje obavijesti (notification area) i na zaključani ekran (lock screen). Trik je u tome što će sam zaključiti koje su to, ovisno o dobu dana, lokaciji (jeste li kod kuće ili na poslu) i brzini kretanja (vozite li se u autu ili sjedite u fotelji).

Aplikacije kao što su Everlance, koje automatski bilježe gdje se vozite i koriste te podatke za porezne olakšice, sve su popularnije u svijetu, a sada smo dočekali i prvu takvu domaću. Gooma je besplatna i omogućuje laku automatsku izradu putnih naloga i izvješća o lokovožnji – u zemlji gdje vam ne priznaju normalne poslovne troškove, poput goriva i servisa za odbitak poreza, ovakva je aplikacija prava blagodat.

Picturesque Lock Screen

Ne volimo kad nam je rubrika predvidljiva, ali nekako nam svaki mjesec upadne poneka aplikacija iz Microsoftovog programa Garage – inovativnih aplikacija za Android. Ova je u verziji 1.x bila prilično jednostavna – prikazivala bi zgodne Bing slike na zaključanom ekranu, i nije bila dostupna u Hrvatskoj – ali u verziji 2.0 nudi sve što očekujemo od lock screena: notifikacije, prečice, vijesti, zaštitu i pretragu (Binga i lokalnih sadržaja). Android

iOS

Android

Android

Enso

Postoji nekoliko aplikacija koje će prilično točno, na temelju umjetne inteligencije, predložiti glazbu koja će vam se svidjeti. No Enso bi mogao još točnije pogoditi vaš glazbeni ukus – jer ne treba inteligenciju: ono što vam se ne sviđa, pomaknut ćete ulijevo, a ono što vam se sviđa – udesno (kao na Tinderu). E, da, ako nešto pomaknete prema gore, time ćete podijeliti svoje glazbeno otkriće na društvenim mrežama. iOS

Jednom kad se naviknete na 3D Touch, kako se zove osobina iPhonea 6s da registrira koliko jako pritišćete ekran prstom, teško ćete moći bez njega

Adobe Premiere Clip

Adobe ima kasno paljenje, ali izgleda da mu je konačno upalilo kako uvjeriti mlade da ima najbolje aplikacije za obradu videa, fotografija i sličnog na osobnim računalima: tako da im ponudi najbolje aplikacije za smartfone i tablete, ali besplatno, bez obavezne pretplate na Adobe CC i sličnih ucjena. Dakle, ovo je vjerojatno ponajbolja aplikacija za uređivanje videa, premda na Androidu ne nudi sve što i na iOS-u. Android

iOS

Runtastic Results

Android

iOS

Ova se aplikacija predstavlja kao alternativa osobnom treneru koji će, uzimajući u obzir vaše posebnosti, predložiti vježbe kojima ćete učinkovito izgraditi mišiće i riješiti se masnog tkiva. Stvar, naravno, nije besplatna, ali košta manje od pravog trenera od krvi i mesa, a možda vas ulog od 10 USD mjesečno natjera da se disciplinirano držite predloženih vježbi. Tu je i mnoštvo dodatnih mogućnosti, od pokaznih videa do nutritivnog vodiča.

Envato Video

Želite ostaviti dojam na svoje fanove na Facebooku i ostalim društvenim mrežama? Najbolji način da to napravite je video, ali uređivanje videa je težak, dugotrajan posao, čak i ako točno znate što radite. Ova aplikacija omogućuje da iz običnih fotografija s mobitela kreirate video koji djeluje profi. Dovoljno je da odaberete između gotovih predložaka (zajedno s originalnom glazbom) i eventualno dodate prateći tekst. iOS

Top 3 3D Touch aplikacija

Workflow Ova je aplikacija zapravo zaslužila da je se predstavi i među 10 najboljih, a nedavno je osvojila i Appleove nagrade. Ako ste ikad koristili IFTTT, Workflow je sličan: omogućuje da kreirate “makro” naredbe povezujući različite funkcije drugih aplikacija – samo što je, u Appleovom stilu, jednostavniji za uporabu: lakše ga je koristiti nego objasniti što sve može. Može svašta, a posebno je korisno to što zahvaljujući 3D Touchu vama najbitnije funkcije možete odabrati i pokrenuti dugim pritiskom na njegovu ikonu.

NOISE Nije neki užitak svirati na digitalnim instrumentima kad se na pravim glazbalima naviknete da zvuče onako kako ih stisnete (ili puhnete, ili gudite). Noise vraća taj gušt. K tome, zna se povezati s MIDI instrumentima. Zajamčeni su sati i sati zabave, a sve to zabadava – plaćaju se samo dodatni paketi sampleova.

Pixelmator Katica za sve među grafičkim aplikacijama dobar je odabir i za uređivanje fotografija, i za crtanje i skiciranje, i za dizajn. Pixelmator uvijek podržava nove tehnologije pa tako najnovija podržava Apple Pencil, iPad Pro, 16K te 3D Touch: kistovi će ostavljati onoliko debeli trag koliko jako stisnete prstom.

MREŽA veljača 2016.

95

Download 7-Zip 15.12

BeeBEEP 3.0.3

Mrežno čavrljanje Nakon pet godina, stiže i puno novo izdanje slavnoga arhivera otvorenog kôda Opis: Arhiver Licenca: Besplatan URL: www.7-zip.org

FileZilla Server 0.9.54

Besplatan FTP i SFTP poslužitelj koji će svoj posao odraditi onako kako se to i očekuje Opis: FTP poslužitelj Licenca: Besplatan URL: https://filezilla-project.org/ download.php?type=server

NSSM 2.24

Alternativni alat za upravljanje servisima u Windowsima svoj posao odrađuje onako kako valja Opis: Pomoćni alat Licenca: Besplatan URL: www.nssm.cc

Tko traži klijenta za komunikaciju s podrškom za razmjenu datoteka i svim dugim čudesima koji takvi klijenti običavaju nuditi, no da radi isključivo u lokalnoj mreži, bez potrebe za posredovanjem poslužitelja u oblaku, u ovome bi mogli pronaći upravo ono što traže…

B

eeBeep je klasičan alat za razmjenu poruka, no koji radi isključivo unutar lokalne mreže, bez obzira na to postoji li veza s Internetom ili ne. Radi decentralizirano, a sama činjenica da se poruke ne prenose preko poslužitelja u oblaku, mnogima će sigurno biti zanimljiva. BeeBeepova prednost nalazi se i u činjenici da je riječ o programu otvorenog kôda koji je dostupan na svim važnijim platformama. To samo znači da će se lako uklopiti u gotovo bilo koju računalu sredinu, bila ona homogena ili heterogena. Nije ga čak ni potrebno instalirati pa ga je uvijek moguće imati pri ruci ako ga se prenosi na USB memoriji. Pri prvome će pokretanju biti potrebno unijeti svoje ime ili nadimak koji će vidjeti drugi korisnici te odlučiti hoće li se koristiti uobičajeni modalitet rada u kojem je prijenos poruka šifriran, ali nije potrebno unositi lozinku (koristi se kriptografski algoritam Rijndael) ili će se, pak, postaviti lozinka koju će biti potrebno unijeti da bi se vidjeli drugi korisnici na mreži. BeeBeep će automatski detektirati druge klijente na mreži i uredno ih prikazati u sučelju, a osim što je moguće razgovarati jedan na jedan, moguće je slati poruke svim dostupnim korisnicima (broadcast) ili, pak, formirati grupe. Zgodno je to što će poruke korisnicima biti dostavljene i ako oni nisu trenutačno dostupni (moći će ih

RegexBuddy 4.5.0

BeeBEEP je sasvim zgodan višeplatformski IM klijent koji će raditi isključivo u lokalnoj mreži, i to decentralizirano

pročitati onoga trena kada se ponovno spoje). Uz razmjenu tekstualnih poruka, podržano je i slanje jedne ili više datoteka, a potencijalno je korisno i to što je preko samoga klijenta moguće podijeliti i cijele mape. Razgovore je moguće snimati u datoteku, a premda bi se očekivalo da razgovori budu snimljeni kao obične tekstualne datoteke, oni se zapravo pohranjuju kao PDF-ovi koji su, po svojoj prirodi nepromjenjivi, čime se dobiva određena službena nota. Dakako, funkcionalnost se može dodatno proširiti pluginovima (za sada ih baš i nema mnogo), a tu su i neke druge mogućnosti kao što je mogućnost snimanje sadržaja zaslona, pregled datoteka koje se dijele i drugo. (M. G.)

Dijeljenje cijelih mapa samo je jedna od zanimljivih mogućnosti zbog kojih se BeeBEEP nameće kao vrlo sposobno rješenje za chat u LAN-u

BeeBEEP 3.0.3 Brzi opis URL

Potencijalno vrlo koristan alat koji pomaže pri formiranju i testiranju regularnih izraza Opis: Pomoćni alat Licenca: 29,95 eura URL: www.regexbuddy.com 96

veljača 2016. MREŽA

LAN IM klijent http://beebeep.sourceforge.net/

Lakoća korištenja, pouzdanost Podržava pluginove kojima se dodatno mogu proširiti mogućnosti, no na žalost, za sada ih i nema baš mnogo

Malo proširenja Cijena:

Besplatan

RockStor 3.8.10

TeamViewer 11

Univerzalni NAS Uopće je neupitno kako će većina na spomen vlastitog NAS-a odmah predložiti FreeNAS, no neki će razmisliti i o OpenMediaVaultu. Međutim, evo i relativno novog imena koje obećava ponuditi onu kompleksnost prema kojoj je FreeNAS poznat, a da pritom razinu upravljivosti pojednostavljuje…

F

reeNAS je neupitni prvak pretvaranja bilo kojeg računala u solidan i moćni NAS, a jednako tako, tu je i OpenMediaVault koji se nameće kao sposobna alternativa FreeNAS-u svima onima koji se ne žele upuštati u prekompleksnu prirodu FreeNAS-a, zbog kojega ga mnogi zapravo obožavaju. No već je neko vrijeme dostupan i RockStor, još jedan NAS poslužitelj, temeljen na distribuciji GNU/ Linuxa koji omogućuje relativno bezbolnu transformaciju bilo kojeg računala u NAS. Ono što RockStor, koji se temelji na CentOS-u, odmah čini zanimljivim, svakako je činjenica da se usredotočuje na datotečni sustav Btrfs, što samo za sebe već mnogo govori. Podržana je šačica RAID profila, bez čega bi bilo koji NAS poslužitelj bio nezamisliv, a posebno je zgodno to što je moguće promijeniti veličinu poola dodajući i uklanjajući diskove bez gubitka podataka ili ometanja njihovom pristupu. Ukratko, čim se dodaju diskovi u definirani pool diskova, uključuju se karakteristike Btrfsa; aktivirat će se proces koji će rasporediti podatke na svim diskovima unutar poola, a aktivirat će se i operacija scrub kojom se provjerava konzistentnost podataka i popravljaju mogući problemi. Individualni diskovi unutar poola zapravo su Btrfs podvolumeni kojima se može pristupati poznatim protokolima, što podrazumijeva Samba/CIFS, NFS, AFP i SFTP. Zanimljivost je i mogućnost stvaranja snapshota dijeljenih mapa

Puna jedanaesta inačica najboljeg rješenje za udaljeno upravljanje računalima Opis: Udaljeno upravljanje računalima Licenca: Besplatan / Business (3.539 kn) / Premium (7.089 kn) / Corporate (14.039 kn) URL: www.teamviewer.com

USB Oblivion 1.10.3.0 Web sučelje za upravljanje NAS-om odlično je izvedeno, a preko njega doista je moguće upravljati svime onime što RockStor može ponuditi…

kod kojeg se prostor troši samo onda kada se iz sharea koji se nadgleda obriše datoteka jer će ona biti čuvana u snapshotu koji se, pak, u bilo kojem trenutku može vratiti. Osnovna funkcionalnost RockStora može se proširivati pluginovima koji su zapravo Dockerovi kontejneri, a tu su za sada stvarčice kao što su Plex media server, Owncloud i OpenVPN. Uz to, zgodno je i to što je shareove prilično lako replicirati na više RockStorovih instalacija. RockStor može pristupati poslužiteljima Active Directory, NIS ili LDAP, a svime se upravlja preko prilično zgodno osmišljenog web-sučelja. Nove se inačice i nadogradnje objavljuju ovisno o izabranom kanalu, a ažuriranje se obavlja jednim klikom. Osim toga, tu je i prilično solidna dokumentacija koja jasno i detaljno opisuje sve mogućnosti kojima se RockStor može pohvaliti. (M. G.)

Koristan alat koji će ukloniti svaki trag o USB uređajima koji su bili priključivani na računalo Opis: Pomoćni alat Licenca: Besplatan URL: http://sourceforge.net/projects/usboblivion/

Windows Device Recovery Tool 3.1.4

Službeni alat za oporavak telefona Windows Phone i tableta Surface kada stvari krenu neželjenim tijekom Opis: Pomoćni alat Licenca: Besplatan URL: www.windowsphone.com Osnovna funkcionalnost RockStora može se proširivati dodacima (Rock-ons) među kojima su se našle stvarčice kao što su Plex media server, Owncloud i OpenVPN

Xtreme Download Manager 5.4.27

RockStor 3.8.10 Brzi opis URL

NAS poslužitelj www.rockstor.com

Btrfs datotečni sustav, snapshotovi, proširenja Instalacija je sasvim bezbolna i jednostavna, što ni ne treba posebno čuditi jer je u pozadini dobro prokušani CentOS

Povremeno slabije performanse Cijena:

Besplatan/Ažuriranja 35 USD na pet godina

Fino napravljen višeplatformski download manager s dobro odmjerenim mogućnostima Opis: Download manager Licenca Besplatan URL: http://xdman.sourceforge.net/ MREŽA veljača 2016.

97

Kolumna

Hrvati u Irskoj Oleg Maštruko

N

aletio sam nekidan na neke podatke o Hrvatima u Irskoj, izvor je ovaj link: http:// narod.hr/eu/sve-vise-hrvata-na-zelenomotoku. OK, znam što dio, ili čak većina, čitatelja sada misli. Ovo je link na narod.hr, radikalno katolički i desničarski portal, koji dijelu čitatelja vjerojatno ne leži, ali nemojte ga odmah osuđivati. Znam da taj medij nije posebno blizak ni meni, niti vjerojatno većini čitatelja Mreže, no nekome možda i jest – nebitno, ne želim uplitati politiku i ideologiju u ovaj tekst, pogledajmo brojke, a ne vjeru i ideologiju. Brojke iz teksta, uostalom, iz irskih su državnih tijela i kao takve za nas neutralne. Iseljavanje u Irsku meni je zanimljivo, ne u kontekstu katolika, nego u kontekstu IT-jevaca koji bježe, što nam je zanimljivo i kao tema koju pratimo u Mreži, i kao profesionalna povezanost jer bogme i sve veći broj Hrvata-Iraca i osobno poznajem. Podaci na gornjem linku nisu proizvod nečijeg maštanja niti ideologije, nego dolaze iz irske službene evidencije, a reklo bi se da su oni u tome nešto ažurniji i digitaliziraniji od Arsena Bauka i hrvatskog Ministarstva uprave. 2014. godine zabilježeno je 2100 novih Hrvata u Irskoj. 2015. – 3140 samo do listopada; možemo pretpostaviti da je do kraja godine taj broj došao do između 3500 i 4000 (osobno u svojoj maloj mreži preko Facebooka znam nekoliko slučajeva odlaska posljednjih nekoliko mjeseci). Znači, u posljednje dvije godine oko 6.000 novih Hrvata u Irskoj. Gore spomenuti link govori o čak 7.500 u 2,5 godine, od našeg ulaska u EU, pa recimo da je moja procjena čak i dosta rezervirana. Kriterij za ove brojke je PPS number, nešto kao naš OIB, koji može zatražiti svaki Hrvat u Irskoj koji si nađe boravište (stan). Traženje takvog broja očito je znak neke duže namjere ostanka, posjedovanja posla ili njegovog ozbiljnog traženja. I to je samo Irska. Prema mojem subjektivnom osjećaju – govorim o IT-jevcima – čak i više ide se u Njemačku, Emirate (posebno Dubai), Kanada je tu negdje s Irskom.... a ima zemalja još – Amerika, Norveška, Australija... Hrpa mojih znanaca i kolega se odselila, kad je bila neka velika pješčana oluja u zemljama zaljeva Facebookov newsfeed imao mi je više statusa o tome nego o tornadu nekidan u Splitu. No to je samo moj subjektivni dojam, a subjektivni dojam može se zakačiti za neku stvar. Kakav je objektivni dojam? Što kaže Ministarstvo uprave, nadležno za službeno brojanje Hrvata? Što kaže Zavod za statistiku? Prije nešto više od godinu dana, Arsen Bauk, jedan od svakako top 3 najgora ministra prošle, ionako loše vlade, govorio nam je da se, citiram, “počela kao ‘istina’ provlačiti teza o 30.000 mladih koji su se u posljednje dvije godine iselili iz Hrvatske. Prema statističkom ljetopisu za 2012. 98

veljača 2016. MREŽA

Koliko još Hrvatski IT može trpjeti ovakvu stopu iseljavanja prije nego što nastupi kolaps?

iz Hrvatske se ‘iselilo’ 12.877 građana. Od toga u Srbiju i BiH 7.216. Riječ ‘iselilo’ stavio sam (i dalje citiram Bauka – O. M.) u navodnike jer sam siguran da se većim dijelom radi o osobama koje već dugo ne žive u Hrvatskoj pa ih je policija izbrisala iz evidencije prebivališta uz napomenu ‘odselio’. U suprotnom, očekujem informacije o ekonomskom čudu u te dvije zemlje koje su za mlade Hrvate točno 75,16 puta atraktivnije od Kanade (tamo se iselilo njih 96). U posljednjih pet godina u Srbiju i BiH se ‘iselilo’ 32.228”. Ovo je napisao Arsen Bauk na svojem Facebook profilu sredinom 2014., a mediji su prenijeli. Dakle, ministar je nalazio prikladnim ismijavati se s alarmantnim trendovima, posebno je zgodan “službeni” podatak o 96 ljudi iseljenih u Kanadu te godine na koju se on osvrće, i koji je toliko očigledno pogrešan da bi svakoga s mrvom odgovornosti natjerao da provjeri metodologiju brojanja iseljavanja, a ne da se ismijava s onima koji tvrde da je brojka mnogo veća. Inače, u tih 96 ulaze ljudi svih zanimanja, dakako, ne samo informatičari. Konkretno, u Kanadi se najviše traže vozači kamiona. Ako, prema “statističkom ljetopisu” podaci za 2012. i nisu bili tako alarmantni, oni za 2014. i 2015. prema “statističkom ljetopisu” Republike Irske koja to broji nešto bolje od nas, svakako jesu. Je li nam i dalje do smijeha? Ne želim da ovu kolumnu shvatite kao obračun s jednom strankom, ministrom i Vladom na odlasku, pokušajte sve napisano gledati bez sitnih stranačkih, ideoloških i dnevnopolitičkih naočala, već jednostavno kao simbol i mjerilo funkcioniranja jednog sustava koji svi plaćamo – državne uprave, tkogod joj bio na čelu. Za početak, očito je da se prije možemo oslanjati na podatke iz država primateljica, nego one naših državnih tijela, jer su oni očito suspektni, bilo radi metodologije, traljavosti obavljanja posla ili podilaženja politici.

Prema različitim statistikama, hrvatska ICT industrija zapošljava između 20.000 do 30.000 ljudi. Statistike o iseljavanju – niti službene niti neslužbene, niti one koje se pozivaju na irske podatke, ne daju podjelu prema zanimanjima. Vjerujem da ćete se svi na temelju vlastitog anegdotalnog iskustva složiti da u Irsku i Emirate najviše odlaze baš informatičari. Ako se (bivši) ministar ima pravo s podsmijehom prema neistomišljenicima pozivati na vidno netočne brojke, zašto se ne bismo i mi pozivali na anegdotalne doživljaje i osobni dojam? Koliko dugo to hrvatski IT može izdržati? Uspješne, pak, domaće tvrtke, u stalnoj su potrazi za ljudima, žale se kako je nedovoljno kvalitetnih na domaćem tržištu rada, a s obzirom na to da ekipa bježi van, a nove su generacije brojčano sve tanje, teško je očekivati promjenu trenda u bližoj budućnosti. Inače, radimo na opširnijoj temi o hrvatskim IT-jevcima u svijetu za neki od narednih brojeva, stay tuned...

17. veljače 2016. > 13-15 sati ZAGREB > KINO EUROPA DVOR A N A M ÜL L ER

okrugli stol

PODACI DOSTUPNI UVIJEK I SVUDA

Powered by

Ulaz besplatan uz obaveznu prijavu na www.bug.hr/sudionici