TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE TIM Delibašino selo Lokacija: Delibašino selo-Trapisti
Adrijana Ilić Žana Tovilović Nikolina Vasić Marina Đukić Marko Ković Marija Šobot
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Sadržaj: UVOD…………………………………………………………………………………………………………………………….4 I ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE.....................................................................................5 1. Opšte informacije........................................................................................................5 1.1. Položaj i granice obuhvata...........................................................................................5 1.2. Klimatske i biogeografske karakteristike.....................................................................5 1.3. Geomorfološka obilježja..............................................................................................9 1.4. Saobraćaj i saobraćajna povezanost..........................................................................10 1.4.1. Vrste prevoznih sredstava................................................................................10 1.4.2. Kategorizacija saobraćajnica............................................................................11 1.4.3. Kapacitet i učestalost.......................................................................................11 1.4.4. Biciklističke i pješačke komunikacije................................................................12 2. Infrastruktura i javne komunalne usluge..................................................................12 3. Turistička infrastruktura............................................................................................13 3.1. Ugostiteljski objekti...................................................................................................13 3.2. Smještajni objekti i kapaciteti...................................................................................13 3.3. Okolne turističke atrakcije........................................................................................13 3.4. Lokalne turističke atrakcije.......................................................................................13 3.5. Događaji....................................................................................................................14 3.6. Specifičnosti prostora................................................................................................14 4. Posjeta turista………….…………………………………………………………………………………….……….15 5. Plan izgradnje i korišćenja zemljišta………….………………………………...…………….……………15 6. Zakonska regulative………………….…………………………………………………………………………….15 II ANALIZA KONKURENATA...........................................................................................16 1. Osnovne konkurentnosti Delibašinog sela kao turističke destinacije......................16 2. Analiza konkurentskih destinacija............................................................................19 III TRENDOVI U TURIZMU..............................................................................................21 IV SWOT ANALIZA.........................................................................................................22 V STRATEŠKI KONCEPT..................................................................................................25 1. Zaključci izvedeni iz analize.......................................................................................25 2. Opšti uslovi za uspješan razvoj turističke destinacije.................................................25 2 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
3. Razvoj jasne vizije i budućeg pozicioniranja.............................................................25 4. Definisanje ključnih strategija koje podržavaju viziju i osnovnih nadležnosti..........26 4.1. Strategije koje podržavaju viziju.............................................................................26 4.2. Nadležnosti.............................................................................................................28 5. Razvoj glavnih nosioca pozicioniranja (razvoj portfolia proizvoda)..........................29 VI PLAN KONKURENTNOSTI.........................................................................................31 1. Međunarodni standardi za planiranje i analiza nedostataka....................................31 1.1. Standardi za pješačke i biciklističke staze..............................................................31 1.2. Standardi za avanturističke sportove.....................................................................37 1.3. Bezbjednosni standardi..........................................................................................39 1.4. Standardi za smještajne kapacitete........................................................................40 1.5. Standardi za turističko označavanje i signalizaciju.................................................41 VII PRIJEDLOG KLJUČNIH PROJEKATA..........................................................................43 1. Prijedlog konkretnih projekata u svrhu povećanja konkurentnosti..........................43 VIII MARKETINŠKE STRATEGIJE....................................................................................53 1. Vizija i pozicioniranje...............................................................................................54 2. Prioritetni turistički proizvodi..................................................................................54 3. Marketing plan turističkih proizvoda.......................................................................55 3.1. Osnovni turistički proizvodi....................................................................................56 3.2. Dopunski (komplementarni) turistički proizvodi....................................................62 4. Jedinstvena marketinška komunikacija....................................................................66 4.1. Brending..................................................................................................................66 4.2. Promotivni materijali i brošure...............................................................................66 4.3. Komunikacijske aktivnosti.......................................................................................68 5. Monitoring..............................................................................................................69 6. Organizacija za upravljanje destinacijom (DMO).......................................................70 IX INVESTICIJE I PLAN IZVOĐENJA.................................................................................70 ZAKLJUČAK...................................................................................................................72 LITERATURA.................................................................................................................73 PRILOZI
3 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
UVOD Projektnim zadatkom turističke ponude za odabranu destinaciju Delibašino selo, tim sastavljen od različitih profila (ekonomiste, arhitekte i prostornih planera) ovim putem će predstaviti najbolju ponudu na osnovu prethodno odrađenih analiza ali uz nedostatak značajnog broja dokumentacije koja bi ovaj projekat učinila potpunijim. Prilikom izarade projekta koristile su se sljedeće metode: metoda analize i sinteze, analiza literature i komparacije, anketiranje i intervju, terenski obilazak, samostalna zapažanja i korišćenje informacija sa lica mjesta. Osnovne analize se odnose na postojeće stanje aktuelne lokacije, analizu konkurentskih destinacija i trendova u turizmu. Planom konkurentnosti će se obuhvatiti međunarodni standardi za planiranje i analiza nedostataka postojeće lokacije. Na osnovu toga će se predstaviti prijedlozi ključnih projekata, marketinške strategije i investicije i plan izvođenja za postojeću lokaciju Delibašino selo. Cilj projektnog zadatka je da se unaprijedi turistička ponuda Delibašinog sela, da se istaknu prirodni i društveni potencijali, kako bi prostor dobio novi prepoznatljiv izgled i postao privlačan za domaće i strane turiste.
4 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
I ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE 1. Opšte informacije 1.1 Položaj i granice obuhvata Delibašino selo ili naselje poznatije kao Trapisti je predgrađe u Banja Luci, koje se nalazi 5 km sjeveroistočno od centra grada, u blizini šume Trapisti, samo selo može da prati industrijski razvoj Banja Luke. Trapisti su naselili ovu oblast 1869. godine i osnovali manastir. Na ovom području se nalaze Zoološki vrt Banja Luka, Park šuma Trapisti, Trapistički samostan, banjalučka pivara i stara hidocentrala. Granice obuhvata prikazane na prilogu
Date granice obuhvata Obuhvat lokacije koji će se obrađivati 1.2 Klimatske i biogeografske karakteristike Klimatske karakteristike Podaci i pokazatelji klimatskih faktora i karakteristike pojedinih parametara na područja grada preuzeti su iz elaborata Republičkog hidrometeorološkog zavoda Banja Luke.
5 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Temperatura vazduha
Temperaturna osmatranja u Banjoj Luci bazirana su na podacima petnaestogodišnjeg perioda, i to od 1984. do 1999. godine. Na osnovu ovih podataka urađena je tabela srednjih mjesečnih temperatura: Mjesec I Temp. 0.4
II -1.4
III 5.4
IV 11.3
V 15.4
VI 19.0
VII 20.7
VIII 20.5
IX 16.3
X 11.0
XI 6.1
XII 2.2
Iz date tabele možemo primijetiti da najvišu srednju mjesečnu temperaturu imaju ljetni mjeseci jul (20.7 C) i avgust (20.5 C). Najnižu srednju mjesečnu temperaturu imao je mjesec februar sa -1.4 C, koji je ujedno i jedini mjesec sa srednjom temperaturom ispod 0 C.
Padavine
Tabela prosječnih mjesečnih vrijednosti padavina izražena u mm/m² : Mjesec Padavin e
I 70. 5
II 69. 7
III 71. 5
IV 89. 6
V 106. 9
VI 126. 1
VII 101. 1
VIII 57. 6
IX 61. 1
X 83. 1
XI 102. 5
XII 91. 1
Tabela prikazuje sljedeće podatke: u zimskim mjesecima su padavine relativno male. Porast količine padavina počinje sa proljećnim mjesecima i maksimalne vrijednosti dostiže u mjesecu junu (126.1 mm). Minimum padavina ima mjesec avgust sa 57.6 mm. Ukupna godišnja vrijednost padavina je 1017.2 mm.
Vlažnost vazduha
Prema medicinskim istraživanjim utvrđeno je da se optimalna vlažnost vazduha kreće u granicama između 40 i 75%, a u zavisnosti od doba godine i ostalih meteoroloških uslova. U sledećoj tabeli date su srednje mjesečne vrijednosti relativne vlage vazduha za posmatrani period izražene u procentima: Mjesec I Vlažnost 85
II 80
III 76
IV 73
V 75
VI 73
VII 72
VIII 71
IX 77
X 83
XI 86
XII 78
U toku pet proljetnih i ljetnih mjeseci vlažnost se kreće u optimalnim granicama, dok je u toku ostalih mjeseci iznad optimalne granice. Značajno je navesti da je hod relativne vlage u toku cijele godine dosta ujednačen. Prosječna godišnja vlažnost vazduha je 78 %.
6 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Oblačnost
Tabela oblačnosti za datu lokaciju: Mjesec I Oblačnost 7.4
II 6.0
III 6.6
IV 6.4
V 6.6
VI 5.2
VII 4.1
VIII 4.4
IX 4.3
X 6.4
XI 7.5
XII 8.3
Iz date tabele može se zaključiti da je najmanja oblačnost u julu, avgustu i septembru. U proljećnim i jesenjim mjesecima ona je dosta ujednačena, a u zimskim mjesecima povećana.
Osunčanost
Tabela osunčanosti: Mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Os. 53.8 74.4 108.9 150.0 205.4 230.3 270.2 279.8 215.4 131.0 44.1 48.6 Iz tabele se uočava da broj časova sijanja sunca raste od januara do avgusta, a onda opada do decembra. Najmanji broj časova sijanja sunca je u decembru (48,6 časova), a najveći u mjesecu avgustu sa 279,8. Godišnji dnevni prosjek je 4,8 časova. Navedeni podaci ukazuju da najveću osunčanost imamo krajem ljeta i početkom jeseni.
7 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Biogeografska obilježja
Slika 1: Tipološka karta Trapisti Za lakši pregled flore date lokacije, kao prilog imamo tipološku kartu. Na tipološkoj karti može se primijetiti da na lokaciji dominiraju listopadne šume, tj. šume hrasta kitnjaka sa bukvom i običnim grabom. Mogu se izdvojiti dva veća dijela pod ovom vrstom šume – sjeverni i južni, koji su ispresijecani manjim dijelovima sa različitim mješavinama dendroflore (šume kitnjaka i bukve, šume čiste bukve, šume bukve, kitnjaka i graba, itd.). Što se tiče zimzelene dendroflore, izdvajaju se tri dijela pod ovom vrstom šume, i to: dio površine na sjeveru teritorije koji se pruža u pravcu zapad-istok i koji predstavlja mješovitu šumu kitnjaka, crnog i bijelog bora, zatim čista šuma crnog bora koja se nalazi uz poljoprivredno zemljište i mješovite šume crnog i bijelog bora, koje se nalaze u južnom dijelu lokacije i pružaju se u pravcu toka rijeke Vrbas. Paralelno sa obalom, postoji dio teritorije koja je okarakterisana kao poljoprivredno zemljište, koje je bilo u vlasništvu samostana Marija Zvijezda, a trenutno se nalazi pod upravom Poljoprivrednog instituta RS. 8 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
1.3 Geomorfološka obilježja Prema položaju odabrane lokacije u Trapistima, geološka podloga je jedan od bitnih faktora reljefa. U blizini vodotoka padine su blage i zaravnjene, a nagib se postepeno povećava prema istoku, šumskim prijedjelima. To uslovljava pojavu različitih tipova zemljišta na ovom malom prostoru. U rejonu Trapista stanje zemljišta je dobro. Posjeduju dobre fizičkohemijske osobine i samim tim potencijal za željene intervencije i rješenja.
Slika 2: Geomorfološki prikaz terena
Slika 3: Presjek terena
TEREN
RIJEKA
Slika 4: Prikaz rijeke Vrbas i terena. 9 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Slika 5: Pedološka karta 1.4 Saobraćaj i saobraćajna povezanost Pristup odredištu se odvija sa zapadne strane dijela lokacije iz Bulevara Milutina Milankovića, gdje se dalje uključuje u ulicu Slatinsku na sjeveru koja povezuje Priječane sa Slatinom i na južnoj strani se uključuje ulica Petra Velikog koja povezuje lokaciju sa Česmom.
1.4.1 Vrste prevoznih sredstava S obzirom da teritorija pripada prigradskom naselju Banja Luke, zastupljeni su razni vidovi prevoznih sredstava koji se mogu uočiti (automobil, autobus, motor, kamion, bicikl...). Kada je riječ o autobusima, postoje redovne linije koje iz gradskog dijela i okoline imaju određene relacije prema Trapistima-Slatini.
10 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Slika 6: Mreža linija javnog gradskog prevoza Banja Luka. Slika 7: Urbanistički plan Banja Luke. 1.4.2 Kategorizacija saobraćajnica Trenutno na lokacije se nalaze gradske saobraćajnice prvog i drugog reda. Osim njih, prisutne su i pristupne saobraćajnice, sabirne ulice. U neposrednoj blizini lokacije uočena je pruga, blizina željezničke satanice. Prema urbanističkom planu 2008-2020 godine, plan saobraćajne infrastrukture bi trebao izgledati prema prilogu 2. Takođe u pojedinim dijelovima Trapiskih šuma postoje naznačeni putevi za automobil i konjska kola, ali nisu asfaltirani. 1.4.3 Kapacitet i učestalost S obzirom da se na lokaciji nalaze dvije saobraćajnice prvog reda intezitet saobraćaja je velik. Problem predstavljaju uske ulice bez trotoara, stavra se gužva i potrebna je veća opreznost pri vožnji automobilom ili drugim prevoznim sredstvom. U blizini se nalaze objekti koji su svakodnevno posjećeni (Zavod Dr Miroslav Zotović, samostan Marija Zvijezda, Banjalučka pivara) i kojima je neophodan stacionarni saobraćaj, a u pojedinim dijelovima kapacitet nije zadovoljavajući. Prema savjetu MZ Priječani veći intezitet se odvija iz pravca PriječaniDelibašino selo, nego Slatina-Delibašino selo. Najveći intezitet saobraćaja je zastupljen u jutarnjim i poslijepodnevnim časovima.
11 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
1.4.4 Biciklističke i pješačke komunikacije Stanovnici naselja Delibašino selo, kao i drugi građani, nisu zadovoljni pješačkim tokovima ovog dijela grada. Saobraćajnice nemaju propisane elemente ulice - trotoare, ivičnjake, kanale, prema tome osobe se kreću po ulicama kako bi došli do željenog mjesta. Postoje naznačeni pješački tokovi kroz šumu, ali su neuređeni. Biciklističke staze ne postoje, pa se biciklisti kreću saobraćajnicama prvog, drugog reda i pristupnim ulicama. 1
2. Infrastruktura i javne komunalne usluge
Vodosnabdijevanje - podaci skupljeni sa terena, naselje se snabdijeva vodom iz „Vodovoda“ Banja Luka.
Električna energija - nekada se ovo naselje snabdijevalo strujom iz sopstvene elektrane, nažalost ona je sada u devastiranom stanju. Danas se snabdijeva iz ZP „Elektrokrajina“ a.d. Banja Luka.
Kanalizacija - sam grad Banja Luka ima loše opremljenu kanalizacionu mrežu, nedostatak uređaja za tretman otpadnih voda. Tako da i ovo naselje nije pošteđeno, a blizina Vrbasa nam samo govori, da se komunalne vode ispuštaju u njega.
Parking prostori – utvrđeno je da postoje dva parking prostora. Jedan parking je lociran ispred ZOO vrta, a drugi ispred Klinike za rehabilitaciju „ DR MIROSLAV ZOTOVIĆ“. Na njima nisu instalirani automati za naplaćivanje parkinga.
Telefonska mreža - pokrivenost naselja.
Industrijski, vjerski i drugi značajni objekti - od industrijskih objekata na lokaciji se nalaze Banjalučka pivara i elektrana, te Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, a od vjerskih objekata Trapistički samostan „Marija Zvijezda“. Pored stambenih objekata, kuća i zgrada, izdvajaju se ugostiteljski objekti a to su: pivnica „Zlatna krigla“ u sklopu pivare, diskoteka „ZAM“ i restoran u krugu ZOO vrta. Na ovom prostoru se nalaze objekti u krugu kasarne koja više nije u funkciji, kao i zatvorene trgovinske radnje.
1
Uz ulicu Milutina Milankovića postoji biciklistička staza ali samo na relaciji iz pravca centra, od nadvožnjaka do mosta u Delibašinom selu, i dalje se ne nastavlja.
12 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
3. Turistička infrastruktura 3.1 Ugostiteljski objekti Od ugostiteljskih objekata u samom selu izdvajamo pivnicu ''Zlatna krigla'' koja se nalazi na desnoj obali Vrbasa neposredno uz Banjalučku pivaru AD, zatim u sklopu Zoo parka nalazi se restoran površine 400 m2 , koji na meniju nudi veliki izbor jela i pića. U restoranu koji ima 220 sjedećih mjesta moguće je organizovati sve vrste proslava, kao što su: vjenčanja, krštenja, mature i sl., zatim organizovanje rođendanskih i sličnih proslava na otvorenom uz mogućnost roštiljanja u „ladanjskoj kući“ površine 120 m2. Restoran ''Lovački bar'' na putu prema Priječanima, raspolaže sa oko 50-ak mjesta i na svom meniju nudi različite vrste divljači. 3.2 Smještajni objekti i kapaciteti Na području Delibašinog sela ne postoje ugostiteljski objekti, koji bi zadovoljili potrebe turista za smještajem i prenoćištem. Najbliži veći hotel je hotel Cezar udaljen oko 2,5 km koji se nalazi u blizini autobuske stanice, zatim u samom centru grada su hoteli: Bosna, Palas, Gradski hotel Atina i dr. kao i veliki broj motela i restorana na području grada. Značajno je napomenuti da kroz Delibašino selo prolazi put koji vodi do 6 km udaljene Slatine, poznatog banjskog centra. 3.3 Okolne turističke atrakcije Područje šireg okruženja Delibašinog sela obiluje prirodnim ljepotama i mogućnostima za uživanje, sport i rekreaciju ili u aktivnostima lova i ribolova. Ljubitelji prirode mogu uživati u šetnji do izvora pitke mineralne vode poznatih pod imenom Kiseljaci ili šetnju produžiti po kulturno-istorijski bogatoj okolini Banje Slatina, do stare crkve Brvnare ili nadgrobne ploče iz XIV vijeka koja je spomenik slovenskoj glagoljičnoj pismenosti. Što se tiče malo šireg područja, Banja Luke, prirodni potencijali, izgrađena infrastruktura, velika međunarodna takmičenja (Evropsko i svjetsko prvenstvo u raftingu, Evropsko prvenstvo u kajak-kanuu za juniore do 23. Godine) su doprinijeli razvoju avanturističkog turizma. Raznolika ponuda avanturističkih sportova (rafting, kanjoning, vožnja kajakom, paraglajding, pješačenje, brdski biciklizam, slobodno penjanje i sl.) čine Banja Luku gotovo idealnim odredištem za ljubitelje adrenalinskih sportova. 3.4 Lokalne turističke atrakcije U Delibašinom selu se nalaze začeci Banjalučke industrije koji su vezani za dolazak Trapista na ovo područje 1869. godine. Ubrzo po dolasku u Banjaluku, Trapisti grade pravi poljoprivredno-zanatsko-industrijski kombinat, razvijajući industriju piva, sira, tjestenina, tkanina, te grade samostan, hidro centralu, mlin, štampariju, ciglanu, kovačnicu, kamenolom, pekaru i druge objekte. U Delibašinom selu se može posjetiti trapistički 13 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
samostan, banjalučka pivara i pivnicu "Zlatna krigla", ZOO park, staru hidrocentralu kao i Trapiske park šume koje predstavljaju pravu oazu nadomak grada, pogodnu za odmor i rekreaciju. Posjeta samostanu ''Marija Zvijezda'' je uključena u program razgledanja grada, pa se na taj način može posjetiti stalna izložbena postavka fotografija ''130 godina Trapista''. Zoo park nudi niz drugih sadržaja kao što su: dječijiji zabavni park sa različitim vrstama rekvizita za igru, zaštićeno i sigurno dječije igralište, jahanje poni konja, roštiljska mjesta, itd. 3.5 Događaji U Delibašinom selu konkretno ne postoje tradicionalne manifestacije, uglavnom su to sporadični događaji i okupljanja. Između ostalog reon Trapiskih šuma je popularan za prvomajski uranak, zatim u sklopu ZOO parka organizovana je pasuljijada i sl. Od većih manifestacija u bližoj okolini vrijedna je spomena ''Dani jagoda'' u Slatini, kao i mnogobrojne kulturne i sportske manifestacije u gradu Banjaluci. 3.6 Specifičnosti prostora Područje Trapiske šume koje se nalazi pod zaštitom, rijeka Vrbas, zatim prva hidroelektrana na ovim prostorima, trapistički samostan, pivara, Zoo park, gastronomska ponuda, kao i rehabilitacioni zavod mogu u velikoj mjeri da komercijalizovanjem u skladu sa ekološkim principima doprinesu razvoju turističke ponude Grada.
Slika 8: Grafički prikaz turističke infrastrukture na području Delibašino selo
14 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
4. Posjeta turista Broj dolazaka i noćenja u gradu Banja Luka u 2010. i 2011. godini
Kao što se već navelo u Delibašinom selu ne postoje smještajni kapaciteti pa ga turisti posjete koji odsjedaju u gradu u okviru izletničkih tura.
5. Plan izgradnje i korišćenja zemljišta Što se tiče planova za izgradnju i korišćenje zemljišta za predviđenu lokaciju, postoji Regulacioni plan dijela park šume Trapisti. Da bi se upotpunili opšti uslovi za uspješan razvoj turističke destinacije, neophodno je poznavati vlasnički odnos i korišćenje zemljišta (javno/privatno), ali taj podatak trenutno nije dostupan. 6. Zakonska regulativa U toku rada na ovom projektu vodićemo se sljedećim zakonima koji su od značaja: Zakon o zaštiti prirode (‘’Službeni glasnik Republike Srpske’’ br. 59/08) Zakon o šumama br. (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 75/08) Zakon o zaštiti životne sredine (‘’Službeni glasnik Republike Srpke’’ br. 109/05) Zakon o zaštiti vazduha (‘’Službeni glasnik RepublikeSrpske’’ br. 36/09) Zakon o zaštiti voda (‘’Službeni glasnik RepublikeSrpske’’ br. 53/02) Zakon o upravljanju otpadom (‘’Službeni glasnik republike Srpske’’ br. 88/10) Zakon
o
uređenju
prostora
15 Delibašino selo 2012/2013
i
građenja
(“Službeni
glasnik
RS
br.
55/10)
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
II ANALIZA KONKURENATA Izrada analize konkurencije daje smjernice za uspješno pozicioniranje Delibašinog sela na turističkom tržištu. Prilikom svakog planiranja važno je uočiti prednosti glavnih konkurenata koje se navode u analizi konkurencije, osim kojih je u budućnosti važno pratiti i buduće korake. Analiza konkurencije jedna je od temeljnih podloga za oblikovanje daljnjih smjernica razvoja turizma na području Delibašinog sela, koja ukazuje na važnost izgradnje tržišne pozicije, diferenciranja i uočavanja novih mogućnosti. Ta analiza mora ukazati na najvažnije konkurente, njihove kapacitete, usluge, cijene i druge relevantne pokazatelje. Potencijalna konkurencija Delibašinom selu jesu prirodne cjeline u RS odnosno BiH koje imaju namjenu za rekreativni i izletnički turizam, te razvijeni izletnički centri u susjednim zemljama poput Srbije, Hrvatske i Slovenije. Konkurentnost Delibašinog sela kao turističke destinacije, (posebno na inostranom tržištu) potrebno je najprije sagledati u kontekstu konkurentosti Banja Luke kao turističke destinacije.
1. Osnovne konkurentnosti Delibašinog sela kao turističke destinacije U sklopu ovog projekta izvršeno je anketiranje građana Banja Luke sa ciljem prikupljanja informacija o njihovim interesovanjima i mišljenjima o postojećoj ponudi Delibašinog sela i načinima kako bi se unaprijedila turistička ponuda ovog dijela grada. Anketa je provedena u periodu od 29.12.2012. do 19.01.2013. godine. Anketni uzorak U roku od 20 dana, anketirano je 100 ispitanika putem on line ankete (surveymonky.com). Cilj ankete je bio da se formira jasna i realna slika o mišljenju građana vezano za konkretnu destinaciju. Takođe, od ispitanika se željelo saznati koje su to smjernice u kojima bi se trebala razvijati turistička ponuda grada i lokacije, a s druge strane trebali su ocijeniti postojeću turističku ponudu Delibašinog sela. Saznanja o interesima i željama turista trebala su da služe kao smjernice i izvor za dalje unapređenje i prilagođavanje turističke ponude Delibašinog sela kao dijela turističke ponude grada Banja Luke. Detalji ankete sa podacima o ispitanicima i ocjeni turističke ponude prikazani su u Prilogu br. 1. Analiza ankete
16 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Zaključak: Rezultati ankete Opšti podaci o ispitanicima
Najčešće odgovore na postavljena pitanja ankete dali su ispitanici starosti od 20 do 40 godina (91%), a najmanji broj učesnika je starosne dobi 40 do 60 godina (3%). Ocjena turističke ponude Za osnovni razvoj turizma u Banjalučkoj regiji većina ispitanika smatra da su sljedeći uslovi bitni: Mogućnost aktivnog odmora (66%), kulturno istorijsko nasljeđe (60%) i čista okolina (40%). Najmanje od ponuđenih odgovora je uslov radne snage (11%). Osim toga na osnovu slobodnog mišljenja ispitanika dobili su se dodani uslovi bitni za razvoj turizma: 1. Istinsko ulaganje u tu oblast, 2. Noćni provod, 3. Koncerti svjetskih muzičara, 4. Zimske i sportske atrakcije, 5. Banja Luka grad žena.
Na pitanje koji je to najvažniji turistički proizvod za grad Banja Luku, najčešći odgovori od ponuđenih su: Avanturistički turizam (62,24%), kulturni turizam (41,84%) i ruralni turizam (31,63%). Najmanji broj ispitanika je dao odgovore na zdravstveni (5.10%) i zimski turizam (4,08%). 80% ispitanika zna gdje se nalazi Delibašino selo, dok 20% ne zna. Postavljanjem pitanja šta se posjetilo na aktuelnoj lokaciji, svaki ipistanik je dao neki odgovor, što znači da u suštini građani poznaju gdje se nalazi Delibašino selo, ali pod nazivom Trapisti. Najčešći odgovori o posjećenosti lokacije i objekata na njoj su: Ugostiteljski objekat „Zlatna krigla“ (68%), Zavod za rehabilitaciju „Zotović“ (56,52%), Zoološki vrt (54,35%), a najmanje posjećen je stari objekat hidroelektrane (22,83%). Većina ispitanika smatra da Delibašino selo ima turistički potencijal (84%), dok manjina smatra da ovaj prostor nema turistički potencijal (11,58%). 17 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Kada je u pitanju kvalitet ponude većina ispitanika smatra da Delibašino selo ima dobru ponudu (54,35%), lošu (33,70%), vrlo dobru (8,70%), nezadovoljavajuću (5,43%), dok niko od ispitanika ne smatra da lokacija ima odličnu ponudu. Kada je riječ o razvoju aktuelne lokacije Delibašino selo na osnovu postojećih potencijala, najčešći odgovori na osnovu čega bi se destinacija trebala razvijati su: prirodni resursi (park šuma, rijeka) (77,89%), kulturna dešavanja i manifestacije (51,58%), gastronomska ponuda (40%). Najmanje ispitanika smatra da bi se trebalo razvijati na osnovu industrijskog nasljeđa (11,58%). Na pitanje kada bi im došli gosti iz drugog grada ili države, da li bi ih odveli na lokaciju Delibašino selo i proveli ih ovim dijelom grada, većina ispitanika je odgovorila sa DA (72,34%), dok manjina NE (28,72%). Najčešći komenrtari ispitanika Odnosi se na pitanje šta nedostaje u trusističkoj ponudi Delibašinog sela.
POZITIVNI
NEGATIVNI
Signalizacija, rekonstrukcija hidroelektrane.
Ništa, ostavljanje lokacije kakva i jeste
Info tačka, promocija,
Neuslovan zoološki vrt
Ekološki sređen prostor, prostor za odmor, sportski tereni, mobilijar, pješačke staze. Društvena dešavanja Uređenost prirodnih resursa Smještajni kapaciteti, gastro ponuda Izletište, infrastruktura, atraktivni sadržaji
18 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
2. Analiza konkurentskih destinacija Prilikom odabira konkurentskog seta destinacije Delibašino selo korišćeni su slijedeći kriterijumi: - Destinacije koje se nalaze u sklopu gradova – administrativnih, trgovinskih, kulturnih i univerzitetskih centara svojih zemalja, prvenstveno namjenjene za rekreativni i izletnički turizam - Gradovi koji su lideri među destinacijama gradskog i MICE turizma (Meetings, Incentives, Congresses and Exbitions - novi naziv za kongresni turizam, javio se proširivanjem standardne ponude sastanaka na konvencije, izložbe, seminare, stručna usavršavanja, teambuilding-e i sl.) i gradovi koji, kao tzv. emerging destinations (destinacije u razvoju), u ponudi ovih segmenata turizma predstavljaju snažnu konkurenciju Banja Luci - Razvijenost turističke i saobraćajne infrastrukture - Gradovi koji u okviru svojih zemalja, kao širih turističkih destinacija, spadaju među naznačajnije turističke destinacije - Veliki broj turističkih, kulturnih i sportskih manifestacija - Bogata gastronomska ponuda (veliki broj restorana nacionalne i internacionalne kuhinje) Na osnovu ovih kriterijuma, odabran je sledeći set konkurentskih destinacija: - Medvednica, park prirode (Zagreb, Hrvatska) - Ljubljansko barje, park prirode (Ljubljana, Slovenija) - poluostrvo Lapad, park šuma Velika i Mala Petka (Dubrovnik, Hrvatska) - Avala (Beograd, Srbija) - Borje (Teslić, RS/BiH) Podaci su prikupljani korišćenjem zvaničnih internet prezentacija turizma ovih gradova. Konkurentnost ovih destinacija na međunarodnom turističkom tržištu u velikoj mjeri je povezana sa konkurentnošću zemalja u kojima se nalaze. Detaljniji opis destinacija nalazi se u Prilogu 2. Konkurentske destinacije Na osnovu analiziranog broja konkurenata možemo rezimirati ključne nalaze: a) Ljubljansko barje i Lapad sa Malom i Velikom Petkom se već nalaze na nivou međunarodne konkurencije gdje se cijeli lanac vrijednosti i strukture portfolija uklapa sa njihovom pozicijom na međunarodnoj sceni; b) Avala i Medvednica predstavljaju destinacije koje su razvijene ranije i trenutno se nalaze u procesu ubrzanog razvoja i repozicioniranja; c) Sve analizirane destinacije su u fazama kako procesa rekonstrukcije tako i razvoja, nastojeći pronaći proizvode i nove smještajne kapacitete koje treba razviti. 19 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Glavni faktor povezivanja i poređenja sa gore navedenim konkurentskim destinacijama je sama priroda i mogućnost sprovođenja sportsko-rekreativnih i avanturističkih sportova. Takođe zajednički faktor je to što se sve ove destinacije nalaze u rubnom dijelu svojih grada i čine zeleni pojas koji doprinosi njihovom turističkom razvoju. Bez obzira na sličnosti i razlike između ovih destinacija i tipova životne sredine ove destinacije imaju istu namjenu i koriste se u turističko-rekreativne svrhe. Prilikom adaptacije turističke infrastrukture vodilo se računa o zaštiti prirodne sredine i održivom razvoju da se ne bi unistila prirodna ravnoteža i samim tim ugrozila konkurentnost destinacije. Što se tiče Delibašinog sela ono tek treba da se pozicionira na turističkom planu, kroz ulaganja u infrastrukturu, ali i u turističku infrastrukturu kako bi se unaprijedila turistička ponuda i kreirali turistički proizvodi koji bi bili konkurentni pomenutim destinacijama. Svakako je važno da se analiziraju, prate i realizuju primjeri dobre prakse kao i primjeri konkurenata da bi se prethodni ciljevi ostvarili u budućnosti. Na kraju je bitno naglasiti da razvoj turizma u narednom periodu, ove destinacije ne smije narušiti prirodnu sredinu, već da treba turizam razvijati u skladu sa prirodom.
20 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
III TRENDOVI U TURIZMU Posljednjih godina sve više se javljaju novi potrošački trendovi u turizmu koji su uzrokovani globalizacijom, terorizmom, primjenom novih tehnologija, političkim promjenama, ekonomskim integracijama, jačanjem svijesti o ekologiji i mnogim drugim događanjima. Moderni turista će biti onaj koji ima iskustva i zna što hoće, svjestan je kvaliteta, ima razvijen osjećaj za okolinu, on ne kupuje putovanje, već stil života. U međunarodnom turizmu prisutna su tri glavna trenda: 1. svjesno plaćanje dodatne vrijednosti – potrošnja se povećava u mjestu boravka, dok se smanjuju troškovi smještaja i putovanja. 2. češći godišnji odmori 3. usmjerenje na stariju klijentelu s većom platežnom moći – npr. Evropska unija subvencioniše odmor penzionerima. Ostali trendovi: - aktivni turizam – za njime posežu turisti koji žele ostati aktivni tokom odmora pa traže mjesta na kojima im je omogućena vožnja biciklom, planinarenje ili vodeni sportovi i sl. - pad tradicionalnih turističkih aranžmana i rast nezavisnog odmora - savremeni turista je sve više samostalni kreator omora i želi da ga dizajnira prema vlastitim interesovanjima - standardizacija na različitim nivoima odnosa cijena i usluga u hotelijerstvu - sve veća potražnja za ekološki čistim područjima - jačanje svijesti o zdravlju i zdravom životu povećavaju privlačnost turističkih centara sa banjskom ponudom i wellness programima, kao i outdoor activities (aktivnosti na otvorenom) - povecane preferencije ka autentičnim destinacijama i sticanju novih znanja i iskustava - kreiranje inovativne ponude prilagođene savremenoj i budućoj turističkoj tražnji - uticaj informacionih tehnologija u turizmu - povećanje značaja održivosti destinacija
21 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
IV SWOT ANALIZA SWOT2analiza (analiza snaga, slabosti, šansi I prijetnji) odnosi se na ključne elemente koji karakterišu atraktivnost Delibašinog sela kao (potencijalne) turističke destinacije, te one elemente koji trenutno utiču na razvoj turizma ove destinacije. SWOT analiza predstavlja standardizovani postupak, koji je prilagođen za potrebe ovog Dokumenta, te kao takav predstavlja indikativan okvir za definisanje ostalih segmenata u Dokumentu. Analiza sadašnjih snaga I slabosti (strengths / weaknesses) rađena je na osnovu: - analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog područja - prikupljenih podataka svih relevantnih institucija I dokumenata -obilaska destinacije -razgovora sa ključnim subjektima javnog I privatnog sektora - anketiranja građana Analiza šansi i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je na osnovu: - analize tržišta - analize konkurenata - izvedene analize primjera u praksi
Tabela koja slijedi prikazuje najvažnije snage, slabosti, šanse I prijetnje u pogledu turizma na lokaciji Delibašinog sela.
2
SWOT = Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats
22 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
SNAGE (S) -
-
-
-
-
Povoljan geografsko-saobraćajni položaj Blizina regionalnih emitivnih tržišta Blizina gusto naseljenom gradskom području Banjaluke (oko 5-10 minuta vožnje automobilom) Dobra saobraćajna veza sa centrom grada Prirodni i zeleni pojas grada Rijeka Vrbas i blizina banje Slatina Opšta infrastuktura postoji (voda, kanalizacija, električna energija...) koja je pogodna za dalje proširenje Industrijsko nasljeđe grada (pivara I elektrana) Imidž i prepoznatljivost po trapistima I čuvenom siru Potencijal resursa i atrakcija koji podržavaju pružanje savremenog turističkog proizvoda/doživljaja Pozitivan odnos stanovništva prema turizmu i važnosti turizma za uravnoteženi razvoj destinacija i standard života stanovnika Tradicionalna gostoljubivost građana
SLABOSTI (W) -
-
-
-
23 Delibašino selo 2012/2013
Stanje saobraćaja i parking mjesta Turistička ponuda gotovo da i ne postoji Nepostojanje smještajnih kapaciteta Nedostaje glavni turistički sadržaj za ljetnu sezonu koji bi se mogao ponuditi tržištu Nepostoji seoski centar sa atraktivnom I centralnom infrastrukturom (npr. barovi, restorani, prodavnice, itd.) Neorganizovan destinacijski menadžment u smislu (DMC-a; Destination Management Company) preduzeća za upravljanje destinacijom (npr. za razvoj proizvoda u Delibašinom selu) Neiskorišćeni i napušteni kompleks kasarne uz pivaru negativno utiče na sliku same destinacije Nivo saradnje između zainteresovanih strana u turizmu i uvezanost turističke privrede Niska ekološka i turistička svijest lokalnog stanovništva i turista Neintegrisana turistička ponuda sa okruženjem Neusklađeno korišćenje prostora sa potrebama turističkog razvoja Nedovoljna uređenost obale Vrbasa i šetališta uz obalu Neopremljenost biciklističkih pješačkih staza Potencijalni konflikti turizma i ostalih privrednih aktivnosti u destinaciji Neraščišćeni vlasnički odnosi Nepostojanje novčanih sredstava Nepostojanje snažne turističke organizacije za razvoj i primjenu proizvoda
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
ŠANSE (O) - Prirodna sredina i njena zaštita - Raspoloživost EU fondova - Savremeni turistički trendovi: rast segmentacije tržišta, rast posebnih interesa, usitnjavanje godišnjih odmora, demografske promjene, aktivni i angažovani gosti - Rast potražnje turističkog tržišta za kontinentalnim turizmom i očuvanom prirodnom sredinom - Rast interesa za kulturnim i gradskim turizmom - Gravitacija stanovništva okolnih regija i susjednih država - Saradnja javnog i privatnog sektora
24 Delibašino selo 2012/2013
PRIJETNJE (T) -
Nejasno pozicioniranje u poređenju sa drugim izletničkim centrima Zagađenje prirodne sredine Globalna ekonomska kriza Politička i pravna nestabilnost u državi Loš imidž države u inostranstvu Nepostojanje zainteresovanih investitora Sporost državne administracije u dobijanju potrebnih dozvola Niska kupovna moć domaćih turista Rastuća konkurencija turističkih destinacija u okruženju Usamljeni pojedinci onemogućavaju uobičajeni razvoj destinacije
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
V STRATEŠKI KONCEPT 1. Zaključci izvedeni iz analize - Na osnovu Analize Delibašino selo ima potencijal da postane prepoznatljivo turističko mjesto Banjalučke opštine, sa svojim raznovrsnim sadržajima. - Na osnovu potencijala ovog prostora ima šansu da postane prepoznatljivo i na širem prostoru (RS/BiH, i šire) - Na osnovu aktuelnih trendova, ovo područje može postati atraktivna destinacija (izletište) i prirodna oaza mira u neposrednoj blizini grada, koja će privući veliki broj domaćih i stranih turista. 2. Opšti uslovi za uspješan razvoj turističke destinacije Delibašino selo treba da slijedi primjer svih konkurentskih destinacija na osnovu analize : 1. Razvoj održivog turizma osnovanog na jedinstvenom prirodnom i kulturnom nasleđu – turistička valorizacija nasleđa, poboljšanje javnog transporta, razvoj ekološke poljoprivrede, energetski efikasna gradnja objekata 2. Razvoj autentičke ponude, proizvoda i programa, koji komuniciraju priče – tradicija, etnologija, identitet 3. Poboljšanje imidža i prepoznatljivosti destinacije – postati prirodna destinacija za rekreaciju, opuštanje, otkrivanje i učenje 4. Oblikovanje aktivnih i inovativnih partnerstava (javno, privatno, civilno) – oblikovanje jedinstvenog cilja i vizije 3. Razvoj jasne vizije i budućeg pozicioniranja
VIZIJA: Delibašino selo – otkrivanje života u tradiciji i prirodi kroz avanturizam! Avanturizam Kultura (spomenici, događaji, običaji I sl.) Priroda Zašto smo to odabrali? Delibašino selo predstavlja područje bogato prirodnim resursima i raznovrsnim sadržajima koji predstavljaju potencijal za razvoj turističke privlačnosti, destinacije i samog grada.
25 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
S obzirom da se na ovom prostoru nalazi bogat šumski kompleks, Zoološki vrt, samostan, rijeka Vrbas, Banjalučka pivara, industrijsko nasljeđe odlučilo se za prethodno navedene tri vizije. Spajanjem avanturizma, kulturnih događaja i prirode, stvara se specifično turističko područje sa atraktivnim sadržajima, koji su u skladu sa razvojem turizma grada i doprinose daljem razvoju. Nadalje biće od velike važnosti osnovati profesionalnu Organizaciju za upravljanje destinacijom (DMO – Destination Management Organisation) kako bi se osigurao uspješan razvoj destinacije.
4. Definisanje ključnih strategija koje podržavaju viziju i osnovnih nadležnosti 4.1 Strategije koje podržavaju viziju
Strateški cilj 1. Zaštita i unapređenje turističkih resursa
Operativni cilj 1. Podizanje ekološke i turističke svijesti lokalnog stanovništva i ostalih Mjera 1. Zagovaranje održivog razvoja Projekat 1. Ogranizovanje radionica, eko akcija i kampanja Operativni cilj 2. Zaštita područja i motiva od interesa za razvoj turizma Delibašinog sela Mjera 1. Izrada studije zaštite i proglašenja zaštićenog područja Projekat 1. Zaštita područja Delibašinog sela (park šume Trapisti) Operativni cilj 3. Restauracija, revitalizacija i adaptacija turističkih motiva Mjera 1. Izrada idejnih projekata i privlačenje investicija Projekat 1. Muzej energetike Projekat 2. Pretvaranje kompleksa kasarne u turističke svrhe
Strateški cilj 2. Poboljšanje okruženja za razvoj turizma
Operativni cilj 1. Povećanje investicija u turistički sektor Mjera 1. Definisanje turističke zone Delibašino selo 26 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Projekat 1. Turistička lokacija Delibašino selo od interesa za ulagače Mjera 2. Stvaranje olakšica i stimulativnih mjera za potencijalne ulagače u Delibašinom selu Projekat 1. ‘’Stimulišimo investitore u turizmu’’ Operativni cilj 2. Unapređenje infrastrukture i suprastukture u turizmu Mjera 1. Unapređenje postojeće i izgradnja nove infrastrukture Projekat 1. Biciklističke i pješačke rute Projekat 2. Turistička signalizacija Projekat 3. Poboljšanje saobraćajne infrastrukture Projekat 4. Avanturistički park Projekat 5. Arboretum
Strateški cilj 3. Unapređenje sadržaja turističke ponude i marketinško pozicioniranje
Operativni cilj 1. Unapređenje turističke ponude Mjera 1. Kreiranje i razvijanje turističkih proizvoda Projekat 1. Obogaćivanje ponude avanturističkog turizma Projekat 2. Kulturni turizam Projekat 3. Organizovanje manifestacija u Delibašinom selu Operativni cilj 2. Turističko zoniranje Mjera 1. Izrada studije izvodljivosti i projekata za domaće i strane investitore Projekat 1. Turistička zona Delibašino selo Operativni cilj 3. Jačanje promotivnih aktivnosti u zemlji i inostranstvu Mjera 1. Izrada i distribucija promotivnog materijala Projekat 1. Promotivni materijal Mjera 2. Promovisanje turističke ponude Delibašinog sela Projekat 1. Učešće na turističkim sajmovima
27 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Projekat 2. Oglašavanje Projekat 3. Kreiranje internet stranice Delibašinog sela
Strateški cilj 4. Održivo upravljanje destinacijom
Operativni cilj 1. Poboljšanje saradnje i koordinacije subjekata u turizmu Mjera 1. Realizacija turističkih aranžmana i interesno udruživanje Projekat 1. Seminari za razvoj proizvoda/paketa Operativni cilj 2. Organizovan destinacijski mendžment i održivo upravljanje resursima Mjera 1. Formiranje destinacijskog menadžmenta Projekat1. Seminar ‘’Destinacijski menadžment u praksi’’ Operativni cilj 3. Prepoznatljiv imidž Delibašinog sela kao turističke destinacije Mjera 1. Razvoj proizvoda i brendiranje Projekat 1. Kreiranje imidža Mjera 2. Izrada i štampanje propagandnog materijala Projekat 1. Izrada kataloga turističkog proizvoda Delibašinog sela sa okolinom Nakon realizovanih projekata i mjera iz prethodno navedenih strateških ciljeva, doći će do ukupne afirmacije destinacije Delibašinog sela, razvoja lokalne zajednice u cjelini, povećanja turističkog prometa uz očuvanje prirodne i kulturne baštine. Navedene strategije u potpunosti podržavaju viziju razvoja lokacije Delibašino selo.3
4.2 Nadležnosti 1. Mjesna zajednica- zadužena za osnovna pitanja i prijedloge intervencije lokacije Delibašino sel, za unapređenje i razvoj infrastrukturnih projekata koji može doprinijeti razvoju same zajednice. 2. TOBL-promocija i unaprijeđenje turističke ponude. Uvrštavanje atraktivnih lokacija u istu.
3
U predloženim projektima i investicionom planu se nalaze neki od primjera predloženih projekata iz strateških ciljeva.
28 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
3. Grad Banja Luka- uzima u obzir predložene intervencije, vrši implementaciju projekata preko Skupštine grada i definiše potrebna sredstva invenstiranja kroz budžet grada ili invenstitora. 4. Javna i privatna preduzeća kroz zajednička ulaganja i investicije: -
Javna: Trapiske šume-“Srpske šume”, Hidroelektrana-AD “Elektrokrajina”, Rehabilitacioni centar “ DR Miroslav Zotović”.
-
Privatna: ZOO vrt, Banjalučka pivara, samostan “Marija Zvijezda”, diskoteka “ZAM”, stambeni objekti i dr.
Neophodna saradnja sa prethodno navedenim preduzećima radi razvoja turističke destinacije. Za lokaciju Delibašino selo značajnu ulogu ima javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ čije se nadležnosti ogledaju u: o o o o o o o o o o o o
Očuvanje biodiverziteta šumskih ekosistema i njegov monitoring Mjere za očuvanje biodiverziteta šuma Monitoring stanja biodiverziteta šuma Sistem zaštite šuma i monitoringa njihovog zdravstvenog stanja Zdravstveno stanje šuma, funkcionisanje IDP službe i sprovođenje monitoringa Usmjerenja i plan preventivnih mjera zaštite šuma Usmjerenja i plan za razvoj IDP službe Plan monitoringa zdravstvenog stanja šuma Zaštita šuma od protivpravnog djelovanja čovjeka Usaglašenost sa međunarodnim standardima za gazdovanje šumama Očuvanje šumskog zemljišta Očuvanje i unaprijeđivanje vodozaštitne funkcije šuma - Republika Srpska/BiH- uskladiti razvoj turističke destinacije sa turističkim razvojem Republike Srpske/Bosne i Hercegovine.
5. Razvoj glavnih nosioca pozicironiranja (razvoj portfolia proizvoda) Glavni nosioci pozicioniranja se poistovjećuje sa razvojem jasne vizije i budućeg pozicioniranja. Odnosi se na: o Avanturizam o Kultura o Priroda
29 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
AVANTURIZAM
• na vodi: rafting, kajak, kanu, dajak, sportski ribolov... • kopnu: biciklizam, planinarenje, šetnja, rekreacija, roping poligon, KULTURA
• manastir • hidroelektrana kao kulturno industrijsko nasljeđe • manifestacije PRIRODA •šumski kompleks •rijeka •izletišta •zoološki vrt
30 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
VI
PLAN KONKURENTNOSTI 1. Međunarodni standardi za planiranje i analiza nedostataka 1.1. Standardi za pješačke i biciklističke staze -
Trotoari i pješačke staze
Korištenjem pravilnika razrađuju se urbanističko-tehnički uslovi za planiranje prostora javnih saobraćajnih i pešačkih površina, prilaza do objekata i projektovanje objekata (stambenih, objekata za javno korišćenje i dr.), kao i posebnih uređaja u njima, kojima se obezbjeđuje nesmetano kretanje djece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica. Mjesta po kojima se kreću lica sa posebnim potrebama prilagođeni su za orijentaciju i sa nagibima koji ne mogu biti veći od 5%. Najviši poprečni nagib uličnih trotoara i pješačkih staza iznosi 2%. Šetališta u okviru javnih zelenih i rekreativnih površina su dobro osvjetljena, označena i sa obezbjeđenim mjestima za odmor. Radi nesmetanog kretanja lica u invalidskim kolicima širina uličnih trotoara i pešačkih staza iznosi najmanje 180 cm, a u posebnim situacijama 120 cm. Ne postavljaju se stubovi, reklamni panoi ili druge prepreke, a postojeće prepreke se vidno obelježavaju. Pješački prelazi
-
Označeno tako da se jasno razlikuje od podloge trotoara. Postavljen je pod pravim uglom prema trotoaru. Opremljen svjetlosnim i zvučnim signalima. Prolaz kroz pješačko ostrvo u sredini ulice izvodi se bez ivičnjaka u širini pešačkog prelaza, min. 180 cm i dužine najmanje 150 cm, odnosno u širini pješačkog ostrva. Za savladavanje visinske razlike između trotoara i ulice koristite se zakošeni ivičnjaci, sa širinom zakošenog dijela od najmanje 45 cm i maksimalnim nagibom zakošenog dijela od 20% (1:5). Stajališta javnog prevoza
-
-
Plato za pješake širine je najmanje 200 cm, a na stajalištima u blizini školskih objekata, kao i na stajalištima prigradske željeznice, plato za pješake širine najmanje 300 cm. Visina platoa odgovara visini prvog ulaznog stepenika vozila javnog prevoza.
31 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Prilazi do objekata -
Prilaz do objekta predviđa se na dijelu objekta čiji je prizemni dio u nivou terena ili je manje uzdignut u odnosu na teren. Savladavanje visinske razlike između pešačke površine i prilaza do objekta vrši se:
1) rampama za pješake i invalidskim kolicima, za visinsku razliku do 76 cm; 2) spoljnim stepenicama, stepeništem i podiznim platformama.
Kako bi se svi prateći sadržaji pravilno smjestili u prostor namijenjen kretanju pješaka neophodno je, posmatrati ga kroz više prostornih nivoa - zona. Ukupan prostor namijenjen pješacima (širina trotoara) može se podijeliti na tri zone: A - dio trotoara u kontaktu sa objektima koji čine uličnu fasadu, odnosno sa komercijalnim i drugim sadržajima koji se u njima nalaze; B - dio trotoara namijenjen isključivo kretanju pješaka – glavni pješački tok; C - dio trotoara u kontaktu sa kolovozom, na kome se nalaze elementi komunalne infrastrukture – komunalna zona.
Širina pješačkih staza. Minimalna širina pješačkih staza je dva modula, odnosno, 1,5 m zbog mimoilaženja dvije osobe. Širina trotoara. Za pravilan obračun širine trotoara treba uzeti u ubzir upravo sve tri prethodno navedene zone A, B i C. Rampe za pješake i invalidska kolica
32 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
-
Savladavanje visinskih razlika do 76 cm između dvije pejšačke površine i na prilazu do objekta vrši se primjenom rampi tako da:
-
1) nagib rampe nije veći od 1:20, a izuzetno može iznositi 1:12 za kratka rastojanja; najveća dozvoljena ukupna dužina rampe je 15 m; rampe duže od 6 m, a najviše do 9 m u slučaju da su manjeg nagiba, razdvajaju se odmorištima najmanje dužine 150 cm (140 cm);
-
2) najmanja čista širina rampe za jednosmeran prolaz iznosi 90 cm;
-
3) rampe su zaštićene sa spoljnih strana ivičnjacima visine 5 cm, širine 5-10 cm, opremljene sa obe strane rukohvatima za prihvatanje na visini od 70 cm, odnosno 90 cm;
-
4) površina rampe čvrsta, ravna i otporna na klizanje;
-
5) se za savladavanje većih visinskih razlika mogu u posebnim slučajevima primjeniti dvokrake rampe sa odmorištem između suprotnih krakova. Podizne platforme
Savladavanje visinskih razlika do visine od 90 cm, u slučaju kada ne postoji mogućnost savlađivanja ove razlike rampama, stepenicama i stepeništem vrši se podiznim platformama. Predstavlja plato veličine najmanje 110 x 140 cm sa pogonskim mehanizmom, ograđena zaštitnom ogradom, presvučena i opremljena materijalom koji ne klizi i opremljena prekidačima za poziv i sigurnosnim uređajem.
Biciklističke staze
Biciklističke trake i biciklističke staze su površine namijenjene za kretanje biciklista. Biciklističke trake („bike lanes“) su dio protočne ulice na saobraćajnicama višeg reda, koji je posebno označen i namijenjen isključivo za bicikliste. Razlikuje se od biciklističkih staza jer nema fizičke barijere izmedju ulične i biciklističke trake. Obično se pravac kretanja biciklističkih traka poklapa sa pravcem kretanja automobila. Biciklističke staze („cycle track“) su samostalni djelovi izmedju pješačkih komunikacija – trotoara i uličnih traka, odnosno parking mjesta uz ulicu. Mogu biti jednosmjerne ili dvosmjerne. Obojene posebnom bojom ili im je data specifična tekstura, sa odgovarajućim oznakama. U slučajevima kada postoji parkiranje uz trotoar one se uvijek nalaze između trotoara i parkiranja za razliku od biciklističkih traka. Tipologija biciklističkih traka: 33 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
1. Konvencionalne trake su sastavni dio ulice, namijenjene kretanju biciklista u istom smjeru kao i automobila, označene su saobraćajnim oznakama na ulici. 2. Odvojene („buffered bike lanes“) su takodje dio ulice ali su odvojene „tampon trakama“ - oznakama na ulici od dijela za automobile i od parking traka . 3. Trake sa suprotnim smjerom („contra flow bike lines“) u odnosu na liniju kretanja automobile (drugi pravac za za bicikla). 4. Trake na „lijevoj strani“ postavljaju se u jednosmjernim ulicama na lijevoj strani u pravcu kretanja automobila, ili u dvosmjernim ulicama gdje su smjerovi odvojeni ostrvom .
1
2
3
4
Biciklističke staze mogu biti: -
u nivou ulice, u ulicama u kojima su trotoari previše uski (širina < 1,5m), kada su odvojene „tampon trakama“. u nivou trotoara, najčešće u ulicama koje imaju šire trotoare a opterećene su jakim kolskim saobraćajem; na posebnom nivou, izmedju nivoa ulice i nivoa trotoara, u slučajevima intenzivnijeg biciklističkog saobraćaja, mogu biti jednosmjerne ili dvosmjerne; u nivou trotoara, kao njegov sastavni dio, ali najčešće odvojene zelenom zonom od površine za kretanje pješaka.
34 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
-
-
-
Dimenzije biciklističkih traka i staza. Zavisi od intenziteta biciklističkog saobraćaja i karakteristika okruženja. Kod biciklističke staze ivica modula (širine za jednog biciklistu) je udaljena od ivice kolovoza 0.70 m. Širina staze za jednosmjerni saobraćaj je od 1,0 (1,2) do 1,5m, a za dvosmjerni 2,0m ili više.
Položaj biciklističke trake/staze je uz desnu ivicu ulice, specijalno mogu biti postavljene uz lijevu stranu ulice. Rješenje vodjenja biciklističkog transporta na raskrsnicama treba biti bez prekida biciklističke trake, a u nedostatku prostora može se prekinuti i voditi unutar površine trotoara. Odlaganje bicikala Obezbjeđivanjem mjesta za odlaganje bicikala osigurava se mogućnost upotrebe bicikla kao alternative automobilskom transportu. Broj mesta razlikuje se po načinu računanja i zavisi od namjene gradske zone. Za stambena područja kreću se od 1 mjesta na svakih 30m2 ukupne stambene površine, pa do15% broja stanovnika određene stambene zgrade.
35 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Analiza nedostataka Trotoari i pješačke staze Na lokaciji Delibašino selo, projektnim zadatkom ustanovljeno je da ne postoji adekvatan saobraćaj namjenjen pješacima. Objekti nemaju potrebne prilaze, a kada je riječ o prilazu i vođenj računa za osobe sa posebnim potrebama, apsolutno infrastrukturna opremljenost ne postoji.
Pješačke staze takođe nisu formirane i uređene uz obalu rijeke Vrbas. Trotoari koji postoje su narušeni, nedovršeni i nemaju dovoljnu širinu za kretanje i mimoilaženje dvije osobe, vodeći se stanardima koji uključuju i osobe sa posebnim potrebama. Pješački prelazi Gotovo da nepostoje, nalaze se samo u jednom dijelu, u neposrednoj blizini Zavoda za rehabilitaciju Dr. Miroslav Zotović, ukršanje Slatinske ulice i ulice Bulevara M.M. Signalizacija nije najbolje opremljena. Stajališta javnog gradskog prevoza Na lokaciji projektnog zadatka postoje tri stajališta javnog gradskog prevoza. Ispunjavaju uslove sa dodatnim proširenje za stajanje javnog gradskog prevoznog sredstva, ali ne ispunjavaju minimalnu širinu platoa namjenjenog za pješake. Prilazi do objekata Nisu prilagođeni pješacima, nemaju trotoare, ivičnjake. Pristupi nisu asvaltirani, stvara se blato narušava okolina raznošenjem istog. Rampe za pješake i invalidska kolica 36 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Na lokaciji uglavnom ne postoje. Osim na mjestima gdje se nalaze pješački prelazi. U okviru Zavoda Dr. Miroslav Zotović pješački saobraćaj regulisan. Podizne platforme Ovakav vid savladavanja visinskih razlika na lokaciji nije uočen. Biciklističke staze Biciklisti se kreću saobraćajnim trakama namijenjenim automobilima, što predstavlja opasnost svakog pojedinca bicikliste po život. Takođe na lokaciji nisu uočeni prostori namijenjeni za odlaganje bicikala. Zaključak: Prilikom realizacije i adaptacije neophodne infrastrukture: trotoari, pješačke staze, pješački prelazi, stajališta javnog gradskog prevoza, prilazi do objekata, rampe za pješake i invalidska kolica, podizne platforme i biciklističke staze, neophodno je voditi se propisanim standardima. 1.2. Standardi za avanturističke sportove
Paintball
Paintball je igra koja se igra na otvorenom ili zatvorenim prostorima (šumski teren, urbani teren, objekti, itd.) Osnovna oprema koja se koristi uključuje: - masku ili paintball naočale za zaštitu - paintball marker za označavanje protivnika - streljivo, odnosno kuglice sa bojom Ekipe se podjele u dva tima sa jednakim brojem igrača od 3 do 5. Na ovom dijelu nema terena za paintball, ali konfiguracija je takva da bi se mogao napraviti teren sa raznim preprekama za ovu vrstu sporta, koja bi doprinjela razvoju avanturističkog sporta i turizma.
Ribolov
Ribolov je aktivnost lova ribe. Danas je aktivan sportski ribolov, koji se upražnjava prvenstveno zbog neke vrste zabave, a ne samog ulova. Na ovoj lokacij nemamo obilježena mjesta za ribolov. Vlada Republike Srpske je 2012.godine izdala zakon o ribarstvu. Tu takođe postoji Pravilnik o obrascima, načinu izdavanja i korišćenja dozvole za obavljanje privrednog i sportskog ribolova (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br 4/02 i 58/09).
37 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Roping poligon
Moderan naziv za ovu aktivnost je adrenalinski park, a riječ je o visinskom poligonu sa različitim elementima od užeta i drveta. Prilagođen svim uzrastima i različitim stepenima fizičke sposobnosti te novim zahtjevima tržišta. Adrenalinski park uključuje sofisticiranije osiguranje i sigurnosne sisteme pomoću žica, i dr. mehanizama za što sigurnije penjanje. Današnje roping poligone moguće je postaviti na razna mjesta, uključujući i šumovita područja, otvorene površine ili kao dio (klimatiziranog) interijera. Poligoni mogu biti statički, dinamički ili okomiti, i unutra (indoor) i na otvorenom (outdoor).
Orijentacija
Ovo predstavlja prvenstveno zabavu, uzbudjene, ali i izazov, naći se u šumi sa kartom i kompasom ili GPS uređajem na nepoznatom terenu. To čini bit orijentacije u prirodi. Orijentacija je zahtjevna aktivnost. Često se naziva "sport za razmišljanje" uključuje donošenje odluka i vještinu tumačenja karte, što zaokuplja misli dok se tijelo napreže do granica izdrživosti. Za sve starosne uzraste i fizičke kondicije. Uz orijentaciju se lako mogu vezati i druge aktivnosti poput slobodnog penjanja, spuštanja niz litice alpinističkom tehnikomili vožnje brdskog bicikla.
Team building
Sve aktivnosti odvijaju se u prirodi, okolini koja je potpuno različita od svakodnevnog radnog okruženja. Team building programi mogu varirati od onih zabavnog karaktera do programa oblikovanih u saradnji sa psiholozima (integracijski, kompeticijski ili komparativni). Aktivnosti su zamišljene tako da razvijaju sposobnosti pojedinca, zajednice i natjecateljski duh. Osnovu čini orijentacija u prirodi i obilaženje kontrolnih tačaka uz jedan specijalni zadatak, npr. spuštanje alpinističkom tehnikom (abseil) niz stijenu. Zadatak je obići što više kontrolnih tačaka uz potvrdu obilaska i obaviti specijalni zadatak u što kraćem vremenu. Za orijentaciju se koriste karte i GPS - uređaji satelitske navigacije. Dva su osnovna tipa zadataka i njihova interakcija; fizički i mentalni. Team building mačevanje Team building mačevanje je rekreativni oblik sportskog mačevanja prilagođeno potrebama poslovnog života. Poslovnim ljudim daje mogućnost da na originalan način ispune svoje slobodno vrijeme te brigu za zdravljem povežu s društvenim životom s kolegama; u početku kroz trening, a kasnije i kroz ekipne borbe.
38 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Jahanje
Jahanje je divan osjećaj za mnoge ljude - za jedne predstavlja opuštajući aktivni odmor, a za neke i vrlo korisnu terapiju. Jahati mogu iskusni jahači ili početnici bez iskustva. Za početnike bi trebalo da se organizuju učitelji jahanja uz čiju se pomoć najprije upoznajete s konjem, a potom pod njihovim nadzorom u svladjujete tehniku jahanja.
Streličarstvo
Vještina gađanja u metu, pomoću luka i strijele. Meta može biti i pokretna, što je još veći izazov.Streličarstvo je sport kojim se mogu baviti i muškarci i žene svih starosnih dobi. Taj sport zahtijeva smirenost i koncentraciju, omogućava boravak i kretanje u prirodi, a kako ga je moguće organizirati i u zatvorenom prostoru, aktivnosti se odvijaju tokom čitave godine.
Analiza nedostataka Na lokaciji ne postoji nijedan od navedenih vidova avanturističkih sportova, ali sadržaj ovog prostora i njegova lokacija su pogodni za izgradnju avanturističkog parka koji sadrži gore navedene sportove. Detaljnije o planu za izgradnju avanturističkog parka u poglavlju Prijedlog ključnih pojekata (Strateški cilj 2, operativni cilj 2, projekat 4 ‘’Avanturistički park’’).
1.3. Bezbjednosni standardi
Stаndаrdi kvаlitetа i sistemi u turizmu
Turistički stаndаrdi, norme i propisi su strаteški instrumenti politike zа sektor turizmа. Oni mogu dа obezbijede integritet nаcionаlnog sektorа turizmа, gаrаntuju održivost turizmа i postаvljаju strаteške prioritete. Obezbijeđuju kvаlitet turizma i daju rezultаt nа visokom nivou turističkog zаdovoljstvа i, u isto vrijeme, štite životnu sredinu i kulturu odredištа. Međutim, vаžno je rаzumijeti dа implementаcijа kvаlitetа i održivosti stаndаrdimа i normаmа je kontinuirаni proces koji trebа učešće i sаrаdnju svih stakeholdersa duž lаncа snаbdijevаnjа turizmа. UNWTO (Svjetska turistička organizacija) koordinirа sа ISO Tehničkim komitetom 228 nа rаzličitim međunаrodnim stаndаrdimа zа turizаm (npr. ronjenje, zdrаvstveni turizаm, golf usluge i turizаm u zаštićenim područjimа). Ovаj Odbor je sаstаvljen od predstаvnikа nаcionаlnih orgаnizаcijа zа stаndаrdizаciju, nаcionаlnih turističkih vlаsti i nаcionаlnih аsocijаcijа industrije, kаo i sa stručnjacima zа vezu orgаnizаcijа, uglаvnom regionаlnim i međunаrodnim orgаnizаcijаmа industrije, kаo što su IHRA i HOTREC.
39 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Analiza nedostataka Što se tiče prirodnih katastrofa, na lokaciji ne postoji veliki rizik od istih. Na lokaciji potrebna ambulanta, jer u slučaju zdravstvenih problema, turisti bi morali potražiti ljekarsku pomoć u drugim dijelovima grada. Faktori rizika za saobraćajne nesreće na lokaciji su veliki zbog stanja infrastrukture, i nepoštivanja odgovarajućih standarda što je već pomenuto u poglavlju vezanom za saobraćajne standarde. Šuma predstavlja izvor opasnosti u vidu opasnih insekata, životinja, zmija otrovnica, što nigdje nije istaknuto ili naznačeno.
1.4. Standardi za smještajne kapacitete Suština standardizacije u turističkom sektoru svodi se na profil turističkih destinacija i (ili) objekata, odnosno na kategoriju ponude i lanca vrijednosti u kojem se ta ponuda strukturira. S time u skladu se standardizacija zapravo svodi na nivo sofistikacije tržišta koju jedna destinacija može (želi) opslužiti. U tom kontekstu se klasično shvaćeni standardi povezani na veličinu prostora po korisniku, nezavisno da li je riječ o objektu ili destinaciji, ubrzano mijenjanju upravo zavisno o tržišnom profilu objekta ili destinacije. Na primjer, tehnički standardi hotelskih soba te apartmana i turističkih vila sve su veći i ujednačeniji s obzirom na klasično shvaćene kategorije, pa tako postoje sljedeći okvirni standardi: - Hotel kategorije 3* - sobe od oko 30 m2 - Hotel kategorije 4* i 5* - sobe od oko 40 m2 - Apartmani i vile - sobe od minimalno 25-30 m2 Riječ je o činjenici da danas u svjetskoj turističkoj industriji nisu tehnički standardi (indikatori) oni koji određuju kvalitet ili kategoriju, već standardi uređenja, servisa i (ili) imidža destinacije. Detaljnije o međunarodnim standardima i standardima kvaliteta u slučaju izgradnje hotela vidjeti u Prilogu br 3. Međunarodni standardi za smještajne kapacitete i standardi kvaliteta.
Analiza nedostataka Što se tiče konkretno lokacije Delibašinog sela ne postoji nijedan smještajni objekat koji bi zadovoljio potrebne standarde. Na oko 2 km od Delibašinog sela, u Aleksandrovcu, na putu Banjaluka-Gradiška, nalazi se hotel sa pet zvjezdica ''Kaldera''. Zatim veliki broj hotela 40 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
različitih kategorija se nalazi u centru Banja Luke udaljenih oko 5km od Delibašinog sela. U Slatini na oko 6km od Delibašinog sela nalazi se banjski smještajni kompleks. Zaključak: Prilikom realizacije Projekta 2 ''Pretvaranje kompleksa kasarne u turističke svrhe'' (Strateški cilj1, operativni cilj 3) neophodno je voditi se međunarodnim standardima za smještajne kapacitete i standarde kvaliteta, za planirani kompleks hotela sa 3 zvjezdice i pratećim objektima.
1.5. Standardi za turističko označavanje i signalizaciju Standardi za turističko označavanje i signalizaciju su u skladu sa Pravilnikom o turističkoj i ostaloj signalizaciji na putevima BiH iz 2007. godine. Dosada su se poštovale odredbe iz ovog pravilnika, a ukoliko bude potrebe za dodatnim označavanjem takođe treba da se pridržavamo pravilnika koji je u skladu sa Evropskim standardima. Detalji iz Pravilnika o turističkoj i ostaloj signalizaciji na putevima BiH iz 2007. godine i primjeri označavanja u okruženju i susjednim zemljama se nalaze u Prilogu br. 4. Međunarodni standardi za turističko označavanje i signalizaciju. Analiza nedostataka Što se tiče lokacije Delibašinog sela postoji u određenoj mjeri turistička signalizacija i oznake određenih turističkih atrakcija. Prema izgledu tih znakova smatramo da zadovoljavaju standarde njegove izrade, postavljanja i izgleda predviđene Pravilnikom o turističkoj i ostaloj signalizaciji na putevima. Međutim neophodno je spomenuti da će se usljed uvođenja novih sadržaja u prostor, prije svega turističkih sadržaja ( kao što su npr. biciklističke i pješake staze kroz šumu i samu lokaciju) morati uložiti sredstva i učiniti sve da se ti dodatni sadržaji propisno obilježe. Zaključak: Prilikom izvođenja radova na unaprijeđenju turističkog označavanja i signalizacije na području Delibašinog sela (Strateški cilj 1, operativni cilj 2, mjera 1, projekat 2 ''Turistička signalizacija'') neophodno se voditi međunarodnim standardima za turističko označavanje i signalizaciju. Nedostaci na lokalitetu Delibašino selo -
Infrastrukturna neopremljenost Smještajni kapaciteti Neuređenost rijeke i obale Neuređenost šume i zelenila sportski i rekreativni sadržaji kulturne manifestacije i događaji Slaba turistička ponuda i promocija destinacije 41 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Identifikacija potrebne turističke infrastrukture -
-
obnova saobraćajnica kao i uređenje trotoara za pješake i formiranje biciklističkih staza na potezu od starog mosta Trapisti do Zoološkog vrta (uz mogućnost daljeg povezivanja ovog područja sa užim centrom grada kao i sa Slatinom, dalje i sa Klašnicama)4 uređenje parking prostora postavljanje saobraćajne signalizacije rekonstrukcija starog mosta (pješačka i biciklistička staza) postavljanje info-punkta sa suvenirnicom i prodavnicom postavljanje kontejnera i kanti za otpatke čišćenje rijeke Vrbas kao i bolje uređenje same obale uređenje prostora kasarne i restauracija objekata
4
Projekat nije ograničen sa obuhvatom koji je projektni tim imao za zadatak, s tim što je akcenat na unaprijeđenju pristupa samoj lokaciji Delibašino selo što podrazumijeva mogućnost povezivanja sa drugim naseljima.
42 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
VII PRIJEDLOG KLJUČNIH PROJEKATA U okviru polja djelovanja lokacije Delibašino selo izdvajaju se tri zone: o Trapiska šuma o Kasarna Trapisti o Klaster Delibašino selo (obuhvata obe zone)
1. Prijedlog konkretnih projekata u svrhu povećanja konkurentnosti Strateški cilj 1. Zaštita i unapređenje turističkih resursa Operativni cilj 3. Restauracija, revitalizacija i adaptacija turističkih motiva Mjera 1. Izrada idejnih projekata i privlačenje investicija Projekat 2. Pretvaranje kompleksa kasarne u turističke svrhe Opis projekta: Kompleks hotela sa 3 zvjezdice i pratećim objektima5 Ovaj objekat će biti hotel srednje klase sa skromnim cijenama. Hotel će imati dnevnu uslugu sobarica, usluge u sobama, kao i pristup internet. Ovaj hotel sa tri zvjezdice za ciljnu grupu ima goste sa ograničenim sredstvima na raspolaganju koji zahtijevaju uravnotežen odnos izmenu cijene i kvaliteta. Kompleks će se sastojati od 6 zgrada, od kojih glavna zgrada koja za funkciju ima samo smještaj gostiju ima četiri sprata, sa ukupno 50 soba, a ostali objekti su niže spratnosti i sa različitim namjenama. Hotel bi trebao raditi tokom čitave godine. Hotel bi trebao raditi kao hotel namijenjen različitim ciljnim grupama navedenim u marketing strategiji. Lokacija: Ovaj hotel sa tri zvjezdice će biti smješten u kompleksu stare Kasarne Trapisti, tačnije, u najvećem objektu u sklopu kompleksa i uz Banjalučku pivaru. Usluge: Ovaj hotel sa tri zvjezdice imaće 50 standardnih soba i imaće sobe za nepušače i sobe za invalide. Kapacitet hotela će biti 100 kreveta. U 8 objekata nalaziće se hotel, restoran i kafić, infopult, zatvoreni bazen i spa centar, pomoćni objekat (garaža za bicikle), hala za manifestacije, 5
Kasarna Trapisti ima neriješene imovinsko-pravne odnose, ali postoji pretpostavka da bi u skorijem periodu ovaj komleks trebao biti stavljen pod upravu lokalne zajednice te bi se na njemu mogle vršiti određene intervencije.
43 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
otvoreni parking prostor i sportski teren. Ostale raspoložive usluge su: klima uređaj, grijanje, usluge u sobama, usluge pranja i peglanja veša, Internet prostor, prodavnica, kablovskom TV, park sa ambijentalnim ugođajem i sportski teren. Smještajni kapaciteti: • 50 standardnih dvokrevetnih soba Veličina standardne sobe iznosi oko 25m2; soba sadrži kupatilo sa tuš-kabinom, umivaonik, WC, peškire i toaletni pribor. Soba će biti opremljena sa dva kreveta, sistemom za zagrijavanje i hlađenje, kablovskom TV, telefonom, komodom i noćnim ormarićima. Cijena investicije: približno 1 500 000 EUR (u zavisnosti od procijenjenog stanja objekata i obima intervencija). Trajanje i dinamika realizacije: 3 – 4 godine. Očekivani povrat na ulaganja nakon 10 godina.
Strateški cilj 2: Poboljšanje okruženja za razvoj turizma Operativni cilj 2: Unapređenje infrastrukture i suprastukture u turizmu Mjera 1: Unapređenje postojeće i izgradnja nove infrastrukture Projekat 1: Biciklističke i pješačke rute
Biciklističke staze
Opis projekta: Radi povećane zainteresovanosti za biciklizam kao vid rekreacije i avanturističkog sporta javila se potreba za p rojektom izvođenja biciklističkih staza. Staze će se protezati duž obale rijeke Vrbas, u okviru Slatinske ulice koja prolazi u okruženju Banjalučke pivare, hidroelektrane, Zoo vrta, kao i prostora koji pripada Trapiskim šumama. Okvirna dužina biciklističkih staza iznosi 6.00 km. Cilj: Zadovoljiti potrebe građana rekreativaca, kao domaćih i međunarodnih turista za biciklizmom u prirodnom okruženju. Neophodni koraci: o Napraviti odgovarajuće dužine straze približno 6,00 km u već navedenom okruženju 44 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
o Pregovori sa vlasnicima imovine vezani za korišćenje zemljišta o Izgradnja odgovarajuće infrastrukture (bicklističke staze, signalizacija, kante za otpatke, osvjetljenje, klupe i mjesta za odmor) o Obratiti posebnu pažnju na dijelove Trapiskih šuma koji su pod zaštitom. Investicija: približno 4275 EUR (planiranje, izgradnja)
Pješačke staze Opis projekta: Zbog potreba različitih ciljnih grupa, kao što su porodice sa djecom, vlasnici kućnih ljubimaca, različita starosna struktura (djeca, mladi, populacija srednje i starije dobi), neophodno je formirati pješačke zone u vidu staza za šetanje i odmor. Akcenat se stavlja na prostor priobalja rijeke Vrbas i dijela Trapiskih šuma uz dalje povezivanje sa Slatinom. Cilj: Iskoristiti prirodne resurse za zdravlje i rekreaciju lokalnog stanovništva i drugih posjetioca. Neophodni koraci: o Odgovarajuća dužina pješačke zone u navedenom okruženju, okvirna dužina 5.00 km. o Obratiti posebnu pažnju na dijelove Trapiskih šuma koji su pod zaštitom. o Odgovarajuća infrastruktura (pješačke staze, signalizacija, kante za otpatke, osvjetljenje, klupe i mjesta za odmor) Investicija: približno 5 000 EUR (planiranje, izgradnja)
Projekat 2: Turistička signalizacija Opis projekta: U svrhu unapređenja prostora, organizacije i snalaženja u istom, neophodno je formirati signalizaciju da bi se građani i turisti mogli lakše snaći. Signalizacija bi se protezala duž cijelog područja Delibašino selo. Odnosi se na oznake objekata, znakove značajnih sadržaja, označavanje biciklističkih i pješačkih komunikacija, zaštićenih šumskih zona, područja rijeke Vrbas i dr. Cilj: Pružanje lakše orjentacije i snalaženja u okviru lokacije Delibašino selo
45 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Neophodni koraci: o Lista postojećih objekata i dodatnih sadržaja planiranih na lokaciji. o Označavanje mjesta na kojima će se signalizacija postaviti. o Formiranje horizontalne i vertikalne signalizacije. Investicija: za postavljanje 10 do 15 turističkih znakova, potrebno je izdvojiti sumu od 5 000 do 6 000 EUR.
Projekat 3: Poboljšanje saobraćajne infrastrukture Opis projekta: S obzirom da atraktivno područje nema adekvatan pješački saobraćaj potrebno je unaprijediti postojeći. Odnosi se na: trotoare, ivičnjake, rasvjetu, pristupi stambenim objektima, stacionarni saobraćaj, obilježavanje pješačkog prelaza. Prilikom izrade ovog projekta treba da se vodi računa o odgovarajućim standardima koji se odnose na biciklističke i pješačke staze i signalizaciju koji su detaljnije prikazani u Prilogu br. 4 Turističko označavanje i signalizacija. Cilj: Bezbjednije kretanje svih učesnika saobraćaja, prvenstveno pješaka. Neophodni koraci: o Analiza postojećeg stanja radi formiranja neophodne infrastrukture. o Konsultacije sa stručnjacima i odabir adekvatnog materijala za izgradnju. Investicija: ukupna okvirna ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu 37 500-40 000 EUR.
Projekat 4: Avanturistički park Opis projekta: Višenamjenski sadržaji, namjenjeni za mlađu populaciju u okviru Trapiskih šuma. Park bi sadržao razne elemente za avanturističke sportove, uključujući pješačenje, brdski biciklizam, jahanje, fotosafari, kvading, sportsko penjanje, roping poligon u svrhu pružanja interesantnih sadržaja korisnicima prostora. S tim u vezi treba izgraditi neophodnu infrastrukturu koja bi omogućila da se ovi sadržaji realizuju na lokaciji. Cilj: Napraviti zabavni sadržaj koji će privući zainteresovane avanturiste i omogućiti veću konkurentnost u pogledu avanturističkih sportova i aktivnosti u odnosu na region.
46 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Neophodni koraci: o Odabir lokacije na osnovu analize terena o Razgovor sa potencijalnim izvođačima ovakvih vidova sporta. o Infrastrukturna opremljenost (različite vrste uređenih staza za pješačenje, brdski biciklizam, jahanje i kvading; vještački zidovi i neophodna propratna oprema za penjanje; roping poligon – visinski poligon sa različitim elementima od užeta i drveta, moguće ga je postaviti na razna mjesta, uključujući šumovita područja kao i otvorene površine; paintball – prepreke i objekti koji se koriste u samoj igri) o Detaljna organizacija i realizacija Investicija: ukupna okvirna cijena za realizaciju 50 000 EUR.
Projekat 5: Arboretum Opis projekta: U sklopu Trapiskih šuma planiran je arboretum (predviđen Regulacionim planom dijela park šume ''Trapisti'') koji će upotpuniti atmosferu i ambijentalnu cjelinu prirodnog okruženja. Arboretum je zasad raznovrsnog domaćeg i stranog drveća i grmlja koji služi za naučne i dekorativne svrhe. U arboretumu se proučavaju biološka svojstva i odnosi različitih drveća i grmlja. Ograđeni prostor sa popraćenim urbanim mobilijarom, obogaćen. Za izgradnju arboretuma potrebno je formirati prostor koji će služiti za navedene svrhe, zatim potrebno je ograditi prostor, zasaditi sadnicama koje (ni)su karakteristične za područje Bosne i Hercegovine (npr. kesten, hrast, čempres, bor, palme, makije, omorike, vinova loza, kaktusi, ljekovito, aromatično i začinsko bilje kao i ostale atraktivne biljke) Na lokaciji površine 3,5 ha zaživjeće jedinstven arboretum uz minimalno zadiranje u okolinu, oplemeniće se i sačuvati danas zapušten prostor, pa uz istaknutost biljnih vrsta na terenu (listopadne i četinarske šume te livada) organizovaće se vrtovi i plantaže sa raznovrsnim sadnicama. Poštujući konfiguraciju terena i raznolikost biljnih vrsta, izgradiće se staze i putići sa klupicama i mjestima za odmor i posmatranje biljnih vrsta, fontane, zatim jezerce u kojem će se nalaziti karakteristične vodene biljke. Svi sadržaji i ponude predstavljaće se po sedmicama kroz cijelu godinu, npr. ''sedmica kestena'', "sedmica lavande", "sedmica kamilice", "sedmica majčine dušice", "sedmica šumskog i bobičastog voća", itd u okviru kojih će se prezentovati proizvodi od ovih biljaka uz mogućnost degustacije i prodaje. Cilj: Zaštita životne sredine i biodiverziteta. Upoznavanje sa novim vrstama biljaka i pružanje posebnog doživljaja i ugođaja korisnicima prostora, bilo da je riječ o lokalnom stanovništvu ili stranim i domaćim turistima. 47 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Neophodni koraci: o Obilježavanje prostora koji će služiti u svrhu arboretuma, ograđivanje i izgradnja glavnog i pomoćnih objekata (fontane, jezero, mobilijar i sl.) o Konsultacije sa stručnjacima o Nabavljanje adekvatnih biljaka i urbanog mobilijara o Detaljna analiza i realizacija Cijena investicije: 5 000 000 EUR Trajanje i dinamika realizacije: do 10 godina
Strateški cilj 3. Unapređenje sadržaja turističke ponude i marketinško pozicioniranje Operativni cilj 1. Unapređenje turističke ponude Mjera 1. Kreiranje i razvijanje turističkih proizvoda Projekat 3. Organizovanje manifestacija u Delibašinom selu Opis projekta: Razne manifestacije i događaji u sklopu klastera Delibašino selo Dani piva i sira sa popratnim muzičkim sadržajima (Bir-sir fest), Pasuljijada, Zlatni kotlić, Roštiljijada, Dani gljiva i ljekovitog bilja, Sajam domaćih proizvoda ( proizvodi trapista , pivare, lokalnog stanovništva), Takmičenja u ribolovu, sportovima na vodi i kopnu, Izleti i edukacija u prirodi i drugo, Kulturno i industrijsko nasljeđe Delibašinog sela… - ‘’Dani piva i sira (bir-sir fest)’’ – promocija autentičnih lokalnih proizvoda, sira Trapist koji izrađuju monasi u manastiru Marija Zvijezda i Nektar piva banjalučke pivare, proizvodi sa dugom tradicijom na ovom prostoru. Ova manifestacija bi se realizovala na prostoru Zoološkog vrta uz saradnju i saglasnost sa vlasnikom istog, na kojoj bi se prezentovali proizvodi uz mogućnost degustacije i prodaje, uz bogat muzički program. - ‘’Pasuljijada’’ - cilj ove manifestacije jeste da se stanovnicima i turistima omogući uživanje u tradicionalnoj kuhinji i prirodnom ambijentu uz takmičarski karakter. Posjetioci će moći da uživaju u bogatom kulturno-umjetničkom programu. - ‘’Zlatni kotlić’’ – takmičenje se odvija u kuvanju paprikaša, riblje čorbe i ostalih kulinarskih specijaliteta uz degustaciju i demonstraciju kulinarskih vještina. Turistima se pruža mogućnost da kuvaju, degustiraju i ocjenjuju jela. - ‘’Roštiljijada’’ – manifestacija koja afirmiše spremanje kulinarskih specijaliteta sa roštilja. Samu roštiljijadu prati i niz zabavnih programa kao što je karneval prilikom otvaranja roštiljijade, takmičenje u brzom jedenju ćevapa, koncerti, predstavljanje kulturnoumjetničkih društava iz zemlje i inostranstva. 48 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Na prostoru Zoološkog vrta površine od 43 500 metara kvadratnih nalaze se obezbijeđena mjesta za kuvanje, stolovi, klupe i drva, dok takmičari treba da donesu sve potrebno za kuvanje. - ‘’Dani gljiva i ljekovitog bilja’’ – manifestacija koja se može održavati na prostoru šumskog područja i arboretuma, koja ima za cilj promovisanje zdrave hrane, prirodnih lijekova i domaćih proizvoda. U sezoni sakupljanja gljiva i ljekovitog bilja organizovale bi se radionice u arboretumu o edukaciji za sakupljivače kao i za preradu i upotrebu ljekovitog bilja uz degustaciju. - Sportska takmičenja – takmičenje u avanturističkim sportovima ( npr. biciklističke trke, streličarstvo, paintball, organizovanje izviđačkih takmičenja, ribolov na Vrbasu, tamičenje u ekipnim sportovima i sl.) - Izleti i edukacija u prirodi – cilj je edukacija učenika, studenata i turista kroz izlete i upoznavanje sa prirodom, posjetu arboretumu, šetnje šumskim kompleksom i sl. - ‘’Kulturno i industrijsko nasljeđe Delibašinog sela’’ – upoznavanje turista sa bogatim kulturno-istorijskim nasljeđem, kao što su samostan Marija Zvijezda, hidrocentrala, kroz posjetu istima, upoznavanje sa životom i radom trapista, istorijske priče i legende samog prostora. Turističke manifestacije imaju značajnu ulogu u promovisanju prirodnih, kulturnih, tradicionalnih, vjerskih i drugih vrijednosti koje obogaćuju turističku ponudu grada. Neke manifestacije se održavaju isključivo na otvorenom u ljetnjem periodu (Zoološki vrt, Trapiska šuma, Vrbas) dok neke od navedenih mogu da se održavaju mimo sezone u zimskom periodu u zatvorenim prostorijama (u sklopu komlpleksa Kasarne, Zoološkom vrtu) tako da se manifestacije mogu održavati kontinuirano tokom čitave godine. Takođe je neophodno da se uvrste u kalendar manifestacija grada. Cijena investicija: približno 250 000 EUR (u zavisnosti od manifestacija koje će se realizovati kao i dužine trajanja) Trajanje i dinamika realizacije: 10 godina
Operativni cilj 3. Jačanje promotivnih aktivnosti u zemlji i inostranstvu Mjera 1. Izrada i distribucija promotivnog materijala Projekat 1. Promotivni materijal i brošure Opis projekta: Promotivni materijal za unapređenje turističke ponude klastera Delibašino selo
49 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Na početku procesa promocije turizma Delibašinog sela potrebno je informisati tržište putem štampanih brošura o turističkim potencijalima i novom brendu turizma. Promotivni materijal obuhvata materijal u štampanom obliku (na više jezika: engleskom, njemačkom, španskom, slovački i dr.) suvenire i lokalne proizvode koji su autentični za destinaciju. Cilj izrade promotivnog materijala jeste predstavljanje područja Delibašino selo i svih njegovih specifičnosti prirodnih, kulturnih i religijskih i informisanje turista. Takođe cilj je da se razvije komunikacija destinacije i grada i poboljša i ojača imidž i turistička ponuda destinacije i samog grada. Izrada i štampanje propagandnog materijala je aktivnost koja treba da bude kontinuirana i da se prilagođava zahtjevima tržišta i turističke potražnje. Detaljnije nabrojani promotivni materijali i brošure: Promotivni materijali - Posteri i pamfleti – sa visokokvalitetnim fotografijama namijenjenim za distribuciju operaterima turističkih putovanja, putničkim agencijama, itd. - Turistička mapa Delibašinog sela – sa naglašenim glavnim znamenitostima i resursima, udaljenosti u metrima i minutama. - Mape maršuta – različite mape za različite proizvode i aktivnosti (pješačenje, biciklističke staze itd.) sa naglašenim glavnim znamenitostima i oznakama, udaljenost izražena u metrima i minutama. - Turistički vodič Delibašinog sela- posebna knjižica sa upečatljivim fotografijama i opisima koji pobuđuju interes za posjetu destinacije. Brošure - Sveobuhvatna turistička brošura – treba da sadrži opis raspoložive ponude i sažetak svih znamenitosti Delibašinog sela (znamenitosti, smještaj, aktivnosti, itd.). - Brošure o proizvodima – koje bi trebale da predstavljaju svaki proizvod pojedinačno sa aspekta specijalizovanosti i različitosti ( kratki odmori, ljetni i zimski godišnji odmori na planini, wellness, poseban interes/zanimanje, ruralni turizam) - Brošura o posebnim znamenitostima – obuhvata lokacije sa pogledom, tradicija trapista, stare rukotvorine, spomenici, itd. - Brošura o događajima i aktivnostima – sa listom svih događaja i festivala u godini u Delibašinom selu i njegovom okruženju, po mjesecima i vrstama (kulturni, sportski, umjetnički, itd.). Suveniri i lokalni proizvodi Izrada suvenira (olovke, magneti, kalendari, magneti i sl.) i lokalnih proizvoda ( sir Trapist, Nektar pivo, biljni proizvodi, rakija i prehrambeni proizvodi i sl.) kao dodatni oblik turističke prezentacije Delibašinog sela koji će biti namjenjeni za prodaju ali i kao pokloni koji doprinose boljem imidžu same turističke destinacije. 50 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Cijena investicije: približno 50 000 EUR Trajanje i dinamika realizacije: 10 godina
Mjera 2. Promovisanje turističke ponude Delibašinog sela Projekat 3. Kreiranje internet stranice Delibašinog sela Opis projekta : Izrada Web stranice Formiranjem web stranice destinacije Delibašino selo, potencijalni turisti bi mogli doći do potrebnih informacija iz svojih domova, o proizvodima i uslugama i na taj način mogu se odlučiti na posjetu ove lokacije kao i rezervisati smještaj u objektima koji nude takve usluge. Web stranica će biti fokusirana na sljedeći sadržaj: - Baza podataka sa svim smještajnim kapacitetima grada Banja Luke, njihovim opisima, fotografijama kao i cijenama - Interaktivna mapa Delibašinog sela i Banja Luke - Lista prizvoda i aktivnosti sa opisom i fotografijama - Interaktivna mapa sa svim znamenitostima Delibašinog sela uz detaljan opis - Lista svih vrsta događaja, datumi, kao i opis tradicije ili istorije pojedinačnih događaja - Najnovije vijesti vezane za Delibašino selo grad Banja Luku. Cijena kreiranja web stranice: 1 500 EUR Trajanje i dinamika relizacije: 6 mjeseci
Strateški cilj 4. Održivo upravljanje destinacijom Operativni cilj 3. Prepoznatljiv imidž Delibašinog sela kao turističke destinacije Mjera 2. Izrada i štampanje propagandnog materijala Projekat 1. Izrada kataloga turističkog proizvoda Delibašinog sela sa okolinom Opis projekta: Sveobuhvatni katalog turističke ponude i proizvoda klastera Delibašino selo Uključivanje pojedinačnih brošura i promotivnih materijala u jedinstven katalog sa tekstualno i grafički prikazanim vrijednostima destinacije, proizvodima, manifestacijama, avanturističkim događajima, pješačkim i biciklističkim stazama, religijskim, prirodnim i 51 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
kulturnim vrijednostima i svim ostalim karakteristikama područja s ciljem što boljeg afirmisanja destinacije i njene turističke ponude. Cijena investicija: 50 000 EUR Trajanje i dinamika realizacije: 10 godina
52 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
VIII MARKETINŠKE STRATEGIJE Kroz marketinške strategije treba da se definišu ključni prioriteti marketinškog sistema i put koji treba dovesti do željene pozicije u narednom periodu uz saglasnost vizije Delibašinog sela za narednih 10 godina. Strateški prioriteti predstavljaju smjernice za buduće planiranje, kao i za budući razvoj marketinških aktivnosti i djelovanja a to su: o o o o
Brending / identifikacija proizvoda Marketinška komunikacija Internet Istraživanje tržišta
Brending / identifikacija proizvoda
Cilj je da se u svijesti potrošača kreira percepcija da na tržištu ne postoji ni jedan proizvod kao što je to naš proizvod, da je on jedinstven i da ga treba zapamtiti kao nešto potpuno novo i posebno. Međutim, veoma je važno zapamtiti da se proces branding-a ne događa na tržištu proizvoda i usluga, već isključivo u glavama i svijesti potrošača što znači na gosti biraju brend/destinaciju shodno emocionalnim vrijednostima koje svaki brend / destinacija pokaže. Razvojem brenda kreira se turistički identitet Delibašinog sela čime se on bolje izdeferencirao na turističkom tržištu od ostalih konkurenata.
Marketinška komunikacija
Pošto se kreira integralni turistički proizvod Delibašinog sela, treba kreirati strategiju pozicioniranja koja će privući potencijalne goste. Pozicioniranje će uspjeti jedino ako se osmišljena poruka uspješno prenese ciljnoj grupi preko pravih kanala komunikacije u sklopu koordiniranog i integrisanog pristupa promociji Banja Luke.
Internet
Internet marketing kao zbir aktivnosti koje su upotrebljene u cilju usmjeravanja turističkih usluga prema turistima korišćenjem interneta kao kanala poslovne komunikacije, ali i druga medijska i komunikaciona sredstva, moraju biti integrisana u sveukupnu marketinšku strategiju turizma Delibašinog sela, putem koga se koristi najveći stepen mogućnosti i potencijala turističkog tržišta.
Istraživanje tržišta
Potreba za istraživanjem tržišta je jedan od glavnih prioriteta razvoja marketinške strategije. Turističko tržište sve je više fragmentirano, javljaju se nove potrebe i novi segmenti pa je zbog toga značajno utvrditi različite ciljne grupe i na njih djelovati različitim instrumentima
53 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
marketinga. Neophodno je prikupiti informacije o gostima i konkurenciji, ali i istovrmeno uticati na njihovo stvaranje informacija o ponudi Delibašinog sela.
1. Vizija i pozicioniranje
Vizija Delibašinog sela u oblasti turizma za 2023. godinu:
Delibašino selo će u narednih deset godina postati prepoznatljiva turistička destinacija sa integralnim i kvalitetnim turističkim proizvodom (kroz spoj avanturizma, kulture i prirode) u sklopu turističke ponude grada Banja Luke, kroz nove investicije u razvoj turističkih kapaciteta, infrastrukture, ljudskih resursa, informacionih tehnologija i razvoj preduzetništva, a sve to kroz održiv razvoj poštujući ekološke standarde. Ova vizija će uvažavajući principe održivog turizma, turistima ponuditi visoko kvalitetne usluge, investitorima velike poslovne mogućnosti, kao i doprinijeti boljem i kvalitetnijem životu lokalnog stanovništva i na kraju povećati konkurentnost Banja Luke na domaćem i inostranom planu.
Turističko pozicioniranje Delibašinog sela :
Delibašino selo je destinacija koja nudi bogate sadržaje za sve tipove gostiju, za one koji traže aktivan ili pasivan odmor tokom cijele godine. U budućem periodu ovaj dio grada će razvijati svoju turističku ponudu preko slijedećih vidova turizma (nosioci pozicioniranja): - avanturizam - kultura i događaji - priroda i eko turizam
2. Prioritetni turistički proizvodi Valorizacija tržišnog potencijala postojećih turističkih proizvoda kao i turističkih proizvoda za čiji razvoj i uspješno lansiranje već postoji kvalitetna atrakcijska osnova, predstavlja osnovni korak ka kreiranju željenog portfolija turističkog proizvoda na bazi kojeg će neka destinacija konkurisati na turističkom tržištu. Izbor proizvoda koji će činiti budući turistički portfolio Delibašinog sela, kao i definisanje međusobnih prioriteta u razvoju pojedinih proizvoda, predstavljaju ključna razvojna strateška pitanja na koje je potrebno ponuditi konkretne odgovore, kako bi se Delibašino selo uspješno predstavilo na turističkom tržištu.
54 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Na osnovu izvršene analize turističke tražnje, uvažavajući pri tome relevantne trendove na globalnom turističkom tržištu kao i postojeću resursnu osnovu, za područje Delibašinog sela su identifikovani sljedeći turistički proizvodi: -
avanturistički turizam kulturni turizam religijski turizam manifestacioni turizam zdravstveni turizam kratki odmori eko turizam.
Imajući u vidu ograničenja (finansijska sredstva, stručni kadar, postojeća infrastruktura...), bilo bi nerealno da se svi ovi proizvodi mogu istovremeno razvijati ili uspješno komercijalizovati. Potrebno je prepoznati one proizvode koji, uz najmanji napor mogu dati najbolje rezultate u što kraćem roku. Istovremeno, ovi tzv. „quick wins“ proizvodi bi trebali imati funkciju pokretača značajnijeg turističkog razvoja jer bi se efekti, proizašli iz njihovog brzog razvoja i uspješnog komercijalizovanja, mogli postepeno širiti i na druge proizvode koji zahtjevaju više ulaganja. Prema analizi koja se nalazi u dokumentu Strategija razvoja turizma Banjaluke, zaključci su izvedeni putem korišćenja metodoloških pristupa kao što su ocjena atraktivnosti i konkurentnosti pojedinih turističkih proizvoda, što znači da Banjaluka treba da se razvija i komercijalizuje u što kraćem roku, a odrednice koje se odnose na lokalitet Delibašinog sela su: - avanturistički turizam - manifestacioni turizam u srednjem roku treba raditi na razvoju sljedećih turističkih proizvoda: - kulturni turizam - religijski turizam - zdravstveni turizam - eko turizam. Na području Delibašinog sela za sada funkcioniše samo izletnički i kulturni turizam u okviru koga se organizuju posjete samostanu „Marija Zvijezda“ i banjalučkoj pivari. 3. Marketing plan turističkih proizvoda Marketing plan podrazumjeva kreiranje strategije posebno prilagođene svakom od turističkih proizvoda prema njihovim pojedinačnim uslovima i izazovima. Radi uspješne komercijalizacije i usmjeravanja marketinških napora za svaki pojedinačni proizvod, potrebno je definisati sljedeće: 55 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ PROIZVODA – kako bi se iskoristile postojeće prednosti Delibašinog sela - SEGMENTE PROIZVODA – koji se mogu razvijati u cilju diversifikacije ponude - GEOGRAFSKI RELEVANTNA TRŽIŠTA – na koja će proizvodi ciljati, s obzirom na prioritet tržišta (u vidu jačine marketing aktivnosti prema pojedinačnom tržištu, tj. primarna tržišta zahtjevaju jače napore u promociji i komercijalizaciji, dok sekundarna nešto slabije itd.) - TIP GOSTIJU – potrebno je odrediti na koje ključne potrošačke segmente se cilja radi prilagođavanja marketinških napora njihovim očekivanjima i preferencijama - KOMUNIKACIJA PREMA TRŽIŠTU – uključuje definisanje najznačajnijih oblika promocije koje treba iskoristiti - KANALI DISTRIBUCIJE – za svaki proizvod je koji treba da prilagođen karakteristikama proizvoda i zahtjevima turista. Prema anketnom istraživanju koje smo sproveli na području grada Banja Luka, najveći broj odgovora građana je bio da se turistička ponuda Delibašinog sela orijentiše u pravcu avanturizma, kulture i manifestacija, kao i ekoturizmu, što će i biti prioritetni turistički proizvodi za razvoj, dok ostali turistički proizvodi mogu da dopunjuju osnovne i doprinose boljoj konkurentnosti. -
3.1 Osnovni turistički proizvodi
Avanturistički turizam
Ovaj proizvod ima svoje prepoznatljivo mjesto na tržištu i usko je povezan sa velikim stepenom uključenosti gosta u aktivnosti. Takođe, ovaj dio grada može da da veliki doprinost uključivanja u već razvijenu ponudu Banjaluke kao avanturističke destinacije (održano svjetsko i evropsko prvenstvo u raftingu i kajak-kanuu, kao i najavljeno evropsko i svjetsko prvenstvo za 2013. godinu u padobranstvu) jer ima vrlo povoljnu prirodnu osnovu koja omogućava rezvoj raznovrsnih aktivnosti kako na zemlji tako i na vodi. Treba sprovesti znatne marketinške napore da se ovaj turistički proizvod ''upakuje'' i ''proda'' tj. da se objedini avanturistička ponuda koja bi obuhvatila prostor od Krupe na Vrbasu, dalje kroz grad, i na kraju prolazila kroz Delibašino selo, što bi dovelo do prepoznatljivog brenda koji bi mogao konkurisati na međunarodnom turističkom tržištu. Kreiranje ''antistresnih programa'' – korištenje kombinacije turističko-rekreativno-rehabilitacijski programa gdje aktivan boravak u prirodi doprinosi najbolje rezultate psihofizičkog popravka. Marketinške napore vezano za ovaj proizvod, treba usmjeriti na profesionalno pakovanje proizvoda odnosno kreiranje avanturističkih aranžmana u trajanju od jednog, dva ili tri dana, uz uključivanje svih relevantnih ciljnih grupa koje imaju dodira sa ovom vrstom turizma. Zbog raspolaganja brojnim interesantnim aktivnostima ovaj proizvod je atraktivan tokom cijele godine (kampovanje, pješačenje, vožnja biciklom, 4x4 drive, istraživanje prirode, jahnje, ribolov, vožnja čamca, rafting, vožnja bicikla kroz šumu...). Ključne marketinške strategije obog proizvoda su sljedeće: 56 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
MOGUĆNOSTI
SEGMENTI
- povoljna prirodna osnova
- avantura na kopnu (pješačenje, brdski biciklizam, jahanje, fotosafari, kvading, sportsko penjanje, roping poligon...)
- jednostavan ulazak na tržište - postojanje velikog broja različitih udruženja i klubova kao što su rafting klubovi, biciklistički, planinarski... - uključivanje u evropsku bibiklističku mrežu (EuroVelo), uvezivanje sa regionalnim okruženjem u cilju stvaranja ''trekking'' ponude (višedneno pješačenje) - aktivnosti tokom čitave godine TIP GOSTIJU
TRŽIŠTA
- aktivni individualci
- Primarna:
- Sekundarna:
- udruženja i klubovi
Slovenija
Italija
- sportisti
Hrvatska
Francuska
- mlađi parovi
Srbija
Njemačka
- grupe prijatelja
Makedonija
Holandija
- teambuilding
BiH
Velika Britanija
- rekreativci
Austrija
- porodice sa/bez djece - stariji ljudi (penzioneri) KOMUNIKACIJA
DISTRIBUCIJA
- internet prezentacija
- direktan marketing
- katalog proizvoda posebnih interesa
- specijalizovani turistički operateri
- reklamiranje
- specijalizovane agencije
- specijalizovani sajmovi
- lična preporuka
- publikacije
- info pultevi - interesne asocijacije i klubovi - sajt destinacije
57 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Manifestacioni turizam
Manifestacija je veoma specifičan proizvod, jer se dešava samo jednom godišnje i ima izuzetno veliki uticaj na kreiranje imidža o nekoj destinaciji. Zbog toga bi se trebalo kreirati nekoliko manifestacija koji bi bili autentični za lokaciju Delibašinog sela u cilju povećanja aktraktivnosti turističke ponude destinacije kao i samog grada, koji bi u velikoj mjeri obogatili kulturni život i uticali na produžetak turističkog boravka. Potrebno je formirati manifestacije koje imaju važnu ulogu u promociji prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog kraja, naročito voditi računa o izgrađivanju imidža i brendiranju događaja koji bi uključio lokalno stanovništvo u obogaćivanju etno-gastronomske ponude jer ovu vrstu događaja karakteriše izvornost i autentičnost koja će ih izdvajati od ostalih dešavanja. Ključne marketinške strategije ovog proizvoda su: MOGUĆNOSTI
SEGMENTI
- kreiranje autentičnih manifestacija visokog - kulturne proslave kvaliteta (npr. dani sira i piva) - umjetnost i zabava - izgradnja novih sadržaja i unapređenje - sportska takmičenja infrastrukture - raznovrsna dešavanja tokom cijele godine
- obrazovanje i nauka
- mogućnost organizovanja festivala i manifestacija na prostoru zoo vrta (pasuljijada, zlatni kotlić, dani gljiva i ljekovitog bilja i sl) TIP GOSTIJU
TRŽIŠTA
- individualni gosti
- Primarna:
- grupe prijatelja
BiH
Italija
- kulturno-umjetnička i sportska udruženja
Srbija
Poljska
- mladi
Slovenija
Holandija
- poslovni ljudi
Hrvatska
Velika Britanija
- Sekundarna:
Makedonija
Njemačka
Crna Gora
Francuska Češka Slovačka
58 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
KOMUNIKACIJA
DISTRIBUCIJA
- web stranice
- turoperatori
- publikacije
- turističke agencije
- katalozi proizvoda
- sajtovi događaja
- brošure
- asocijacije i udruženja
- specijalizovani sajmovi
- e-mail
- press putovanja
- pisani i elektronski mediji
Kulturni turizam
Razvoj kulturnog turizma omogućava niz pozitivnih efekata od kojih su najznačajniji finansijska podrška očuvanju, revitalizaciji i promociji kulturne baštine, finansijska i organizacijska samoodrživost kulturnih institucija, jačanje svijesti o spostvenim kulturnim vrijednostima i identitetu. S obzirom na izuzetno konkurentno tržište kulturnog turizma i činjenicu da se u Delibašinom selu nalazi značajno istorijsko-industrijsko nasljeđe u vidu stare elektrane, samostana...koji nisu primarni razlog dolaska turista u Banjaluku potrebno je pronaći način kako bi se ti značajni potencijali predstavili na jedan kreativan i inovativan način. Zbog toga bi se marketinški napori trebali preusmeriti na formiranje turističkih proizvoda koji bi predstavljali kombinaciju etničkog nasljeđa i kulturne baštine. Posebno atraktivno bi moglo biti prožimanje kulture i ruralnog nasljeđa, odnosno promocija kulturnog identiteta kroz prikaz tradicionalnih običaja, folklornog nasljeđa i starih zanata. U saradnji sa istoričarima i drugim stručnjacima iz oblasti kulture mogle bi se kreirati kulturnoedukativne tematske ture bazirane na životu i radu različitih naroda i narodnosti na ovim prostorima. Legende, mitovi i istorijske priče sa ovog područja ne mogu biti zaseban kulturno-turistički proizvod, ali ih, kad god je to moguće, valja iskoristiti kao podlogu za što zanimljiviju i maštovitiju interpetaciju o Delibašinom selu i njegovoj istoriji. Dakle, kulturni turizam se mora razvijati u sferi integralnog turističkog proizvoda, u jedinstvenoj ponudi gradskog, tranzitnog, religijskog, omladinskog i ruralnog turizma, kao i turizma događaja.
59 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
MOGUĆNOSTI
SEGMENTI
- bogato kulturno-istorijsko nasljeđe -posjeta kulturno-istorijskim (samostan Marija Zvijezda, hidrocentrala – znamenitostima industrijsko nasljeđe) - obilazak muzeja i galerija - komercijalizacija proizvoda kroz kreiranje - kulturna dešavanja inovativnih tematskih paketa - interpretacija legendi i istorijskih priča -bliska saradnja sa istoričarima, etnolozima, područja konzervatorima, kustosima i ostalim stručnjacima iz oblasti kulture i umjetnosti - kultura života i rada trapista
TIP GOSTIJU
TRŽIŠTA
- organizovane grupe
- Primarna:
- osobe sklone upoznavanju drugih kultura
BiH
Srbija - školske ekskurzije (učenici osnovnih i Slovenija srednjih škola) - studenti - poslovni ljudi
- Sekundarna: Poljska Holandija Velika Britanija
Hrvatska
Francuska
Italija
Češka
Njemačka
Slovačka Kina
- starija populacija KOMUNIKACIJA
DISTRIBUCIJA
- web stranice
- turoperatori
- tematske brošure
- turističke agencije
- izleti upoznavanja
- internet stranice destinacija
- turistički sajmovi
- asocijacije i udruženja
- promocioni paketi
- e-mail
60 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Eko turizam
Sve izražejnija potreba za očuvanjem psihofizičke stabilnosti povećala je potražnju za aktivnim odmorom u prirodno očuvanom ambijentu. Na osnovu analize turističkih kretanja na ovom tržištu, uspješne turističke destinacije su one koje nude različitu i atraktivnu ponudu, te mogućnost promjene svakodnevnog načina života uz aktivan boravak, poseban doživljaj i sticanje novih iskustava. Eko turizam predstavlja jednu od osnovnih tusrističkih ponuda koja sve više zadovoljava turističke potrebe savremenog čovjeka i odlikuje se ubrzanim rastom. Prirodna osnova eko turizma Delibašinog sela predstavlja kompleks park šuma Trapisti sa svojim biljnim i životinjskim svijetom. Osnovne prednosti u razvoju eko turizma ove destinacije su u ekološki raznovrsnom i očuvanom prostoru, porastu interesovanja za eko turizam, porastu potražnje za zdravom hranom, a slabosti se ogledaju u neadekvatnom odnosu prema životnoj sredini, nepotpunom turističkom proizvodu, neadekvatnom marketingu, neadekvatnim kanalima dristibucije i sl. Potrebno je valorizovati postojeće turističke vrijednosti, formirati jedinstvenu ekološko-turističku zonu sa posebnim režimom zaštite i stimulativnim olakšicama za ulaganja, planirati ekodestinaciju u skladu sa strategijom održivog razvoja a sve to uz primjenu međunarodnih standarda iz domena ekoturizma. MOGUĆNOSTI
SEGMENTI
- dobri prirodni uslovi razvoja (Trapiske - eko park šume, zeleni pojas, izletišta, rijeka Vrbas...) - radionice i škole u prirodi - park šuma Trapisti pod zaštitom - edukativne ekskurzije - uređenje šume i formiranje arboretuma - eko fest - zdrava voda, vazduh i hrana - eko kolonije - promocija ekoturističkih vrijednosti - eko kampovi - formiranje ekoturističke zone - eko safari - formiranje i unapređenje ekoturističkog - eko rekreacija i zabava proizvoda - gastro fest - zoo vrt
61 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
TIP GOSTIJU
TRŽIŠTA
- mladi
- Primarna:
- srednjoškolska populacija
BiH
Italija
- studenti
Srbija
Austrija
- individualci
Hrvatska
Mađarska
- manje grupe
Slovenija
Njemačka
- zaljubljenici u prirodu
Crna Gora
- Sekundarna:
- naučne institucije - sportska udruženja KOMUNIKACIJA
DISTRIBUCIJA
- publicitet
- direktni marketing
- promocioni paketi
- turističke agencije
- internet
- medijska partnerstva
- sajmovi
- sajt destinacije
- foto i video zapisi - suveniri
3.2 Dopunski (komplementarni) turistički proizvodi
Religijski turizam
Delibašino selo raspolaže sa značajnim potencijalima za razvoj religijskog turizma koji do sada nisu, na adekvatan način iskorišćeni. Samostan Marija zvijezda predstavlja posebnu atrakciju za turiste i posjetioce koji imaju želju da posjete značajnije sakralne objekte u Banja Luci. Posjete vjerskim objektima i učešće na vjerskim manifestacijama čine osnov razvoja religijskog turizma odnosno turističkog proizvoda. Unutar religijskog turizma bi se mogle kreirati dvije različite grupe turističkih proizvoda. Prvu grupu bi činili proizvodi namjenjeni turistima koji preduzimaju putovanja iz
62 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
religijskih/duhovnih motiva, koji bi bili dio religioznih, kružnih putovanja po Bosni i Hercegovini. Drugu grupu proizvoda bi predstavljali specifični proizvodi nastali kombinovanjem religije, kulture i edukacije koji bi bili namjenjeni turistima koje zanima istorija, arhitektura, crkveno slikarstvo i vajarstvo odsnosno sve ono što je vezano za kulturu i vjeru trapističke vjerske zajednice. Kulturno bogatsvo samostana u freskama, ikonama, zbirkama rukopisnih i štampanih knjiga, predmetima umjetničkog zanatskva i slično moglo bi da omogući povremene ili stalne muzejske postavke. Trapisti iz Marije Zvijezde su poznati proizvođači ekološki zdrave hrane (sir), piva, rakije, vina... Sve to uz istorijsko-kulturne vrijednosti i drugu bogatu ponudu (relikvije, brošure, istoriografiju...), uređeno samostansko dvorište čini da ovaj kraj postane turistički sve privlačniji. Neke od brojnih mogućnosti unapređenja turističkog proizvoda i jačanja uloge religijskog turizma na području čitavog grada, može biti organizovanje hodočašća (najbolji primjer podsticaja ukupnom razvoju lokalne zajednice na osnovama religijskog turizma je svakako primjer Širokog Brijega u zapadnoj Hercegovini), seminara, kurseva, likovnih kolonija i sl. u trapističkom samostanu, uz poštovanje posebnosti vjerske institucije i samih trapista. MOGUĆNOSTI
SEGMENTI
- trapistički samostan Marija zvijezda
- duhovni/religijski proizvod
- život i rad trapista
- kulturno-edukativni proizvod
- razvijanje turističkog proizvoda u okviru - posebno interesovanje – vjerski praznici i tranzitnog turizma običaji
TIP GOSTIJU
TRŽIŠTA
- individualni gosti
- Primarno:
- Sekundarno:
- organizovane grupe
Srbija
Češka
- vjerske zajednice i udruženja
Hrvatska
Francuska
- populacija starije dobi
Slovenija
Njemačka
Slovačka
Italija
Poljska
Austrija
63 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
KOMUNIKACIJA
DISTRIBUCIJA
- tematske brošure
- specijalizovane agencije
- ture upoznavanja („Fam trips“)
- vjerske zajednice
- internet prezentacija
- individualni sajtovi
- sajmovi
- sajtovi destinacije
- promocioni paketi
Zdravstveni turizam
Današnji društveno-ekonomski trendovi ukazuju na veliku ptražnju za zdravstvenim i wellness/spa turizmom, koja će nastaviti značajno rasti i u budućnosti. Delibašino selo kao dio Banja Luke koja predstavlja regionalni zdravstveni centar, ima potencijal za razvijanje zdravstvenog turizma baziranog na stručnim medicinskim tretmanima u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović. Na udaljenosti od 5km nalazi se poznato lječilište – banja Slatina, kao i banja Laktaši malo dalje u laktaškoj opštini. Oblik turističkog proizvoda unutar zdravstvenog turizma koji Delibašino selo može relativno brzo komercijalizovati jeste medicinski turizam odnosno pružanje stomatoloških usluga ali i usluga iz estetske hirurgije. Marketinpki napori vezano za razvoj ovog turističkog proizvoda trebaju biti usmjereni ka uvezivanju ponude, stvaranju cjenovne prednosti u odnosu na cijene istih usluga na identifikovanim primarnim tržištima i kreiranju posebnih paketa koji će obuhvatiti prevoz, smještaj i medicinske usluge. Šanse u daljem razvoju zdravstvenog turizma, donosi i praćenje i prilagođavanje savremenim trendovima kroz osmišljavanje programa sa visokokvalitetnom uslugom, kombinovanje spa/wellness usluga sa medicinskim tretmanima, kreiranje paketa sa naglaskom na dobro zdravlje i izgled uz dašak luksuza, ponuda pravilno balansiranje ishrane u skladu sa popularnim/brendiranim dijetama, kao i obogaćivanje turističkog proizvoda sekundarnim motivima (sport, zabava, odmor, rekreacija, gastronomija).
64 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
MOGUĆNOSTI
SEGMENTI
- blizina banje u Slatini
- spa/wellness turizam
- zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović
- zdravstveno-lječilišni turizam - medicinski turizam
- wellnes i spa tretmani povezani sa stručnim medicinskim nadzorom - naglasak na prirodu i holistički pristup ljiečenju - kreiranje raznovrsnih paketa (vikend paket, relaksacija, detoksikacija, djevojačko veče, medeni mjesec, menadžerski paketi) - cjenovna konkurentnost - posjećenost tokom čitave godine - mali broj hotela visoke kategorije TIP GOSTIJU
TRŽIŠTA
- individualci
- Primarna:
- Sekundarna:
- posjetioci u potrazi za mirom i opuštanjem
BiH
Italija
Srbija
skandinavske zemlje
- posjetioci koji traže pomoć
Crna Gora
vanevropske zemlje
- posjetioci u potrazi za zabavom
Njemačka
- parovi sa djecom
Skandinavske zemlje
- parovi bez djece
Austrija
- osobe starije dobi
Slovenija
- sportisti KOMUNIKACIJA
DISTRIBUCIJA
- publicitet-oglašavanje
- turoperatori
- promocioni paketi
- specijalizovane agencije
- programi lojalnosti
- mediji
- brošure/katalog proizvoda
- medicinska udruženja i asocijacije
- web stranice 65 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
4. Jedinstvena marketinška komunikacija Osnovom konkurentske prednosti sprovode se strateške marketing aktivnosti diferenciranja destinacijskog proizvoda, u kombinaciji sa aktivnostima profilisanja imidža i pozicioniranja turističke destinacije. Konkurentska prednost turističkog proizvoda ove destinacije se izražava mogućnošću razvoja više selektivnih vidova turizma. Trendovi modernih marketinških aktivnosti sve više uzimaju u obzir integrisani pristup marketinške komunikacije koji obuhvata sistematsku promociju (reklamiranje, trgovinu, publicitet, marketing putem Interneta) koja bi ostvarila značajnu prepoznatljivost turističkih proizvoda Delibašinog selana osnovu određenih standarda kvaliteta. Na osnovu navedenog predlažemo sljedeći jedinstveni sistem marketinške komunikacije za turizam Delibašinog sela: 4.1 Brending U nastavku navodimo samo primjer za logo i moto vizije destinacije pošto se u uvodnom dijelu ovog poglavlja govorilo malo detaljnije o brendingu
Delibašino selo – otkrivanje života u tradiciji i prirodi kroz avanturizam!
4.2 Promotivni materijali i brošure Na početku procesa promocije turizma Delibašinog sela potrebno je informisati tržište putem štampanih brošura o turističkim potencijalima i novom brendu turizma.
Promotivni materijali
- Posteri i pamfleti – imaju visokokvalitetne fotografije za distribuciju operaterima turističkih putovanja, putničkim agencijama, itd. 66 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
- Turistička mapa Delibašinog sela – sa naglašenim glavnim znamenitostima i resursima, udaljenosti u metrima i minutama. - Mape maršuta – različite mape za različite proizvode i aktivnosti (pješačenje, biciklističke staze itd.) sa naglašenim glavnim znamenitostima i oznakama, udaljenost izražena u metrima i minutama. - Turistički vodič Delibašinog sela- Posebna knjižica sa upečatljivim fotografijama i opisima koji pobuđuju interes za posjetu destinacije.
Brošure
- Sveobuhvatna turistička brošura – sadrži opis raspoložive ponude i sažetak svih znamenitosti Delibašinog sela (znamenitosti, smještaj, aktivnosti, itd.). - Brošure o proizvodima - predstavljaju svaki proizvod pojedinačno sa aspekta specijalizovanosti i različitosti ( kratki odmori, ljetni i zimski godišnji odmori na planini, wellness, poseban interes/zanimanje, ruralni turizam) - Brošura o posebnim znamenitostima – lokacije sa pogledom, tradicija trapista, stare rukotvorine, spomenici, itd. - Brošura o događajima i aktivnostima – lista svih događaja i festivala u godini u Delibašinom selu i njegovom okruženju, po mjesecima i vrstama (kulturni, sportski, umjetnički, itd.).
Web stranica i android aplikacije
Formiranjem web stranice destinacije Delibašino selo i android aplikacija za smart telefone, potencijalni turisti bi mogli doći do potrebnih informacija iz svojih domova, o proizvodima i uslugama i na taj način mogu se odlučiti na posjetu ove lokacije kao i rezervisati smještaj u objektima koji nude takve usluge. Web stranica će biti fokusirana na sljedeći sadržaj: - Baza podataka sa svim smještajnim kapacitetima grada Banja Luke, njihovim opisima, fotografijama kao i cijenama - Interaktivna mapa Delibašinog sela i Banja Luke - Lista prizvoda i aktivnosti sa opisom i fotografijama - Interaktivna mapa sa svim znamenitostima Delibašinog sela uz detaljan opis - Lista svih vrsta događaja, datumi, kao i opis tradicije ili istorije pojedinačnih događaja - Najnovije vijesti vezane za Delibašino selo grad Banja Luku.
67 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
Suveniri i lokalni proizvodi
Suveniri (olovke, magneti, kalendari, magneti i sl.) i lokalni proizvodi ( sir Trapist, Nektar pivo, biljni proizvodi, rakija i prehrambeni proizvodi i sl.) su dodatni oblik turističke prezentacije Delibašinog sela namjenjeni za prodaju ali i kao pokloni koji doprinose boljem imidžu same turističke destinacije.
4.3 Komunikacijske aktivnosti
Unapređenje prodaje
Unaprijeđenje prodaje se može postići na turističkim i sličnim sajmovima u saradnji sa Turističkom organizacijom Banja Luka, bilo da je riječi o lokalnim ili regionalnim sajmovima.
Odnosi s javnošću
Promocija o turističkom proizvodu Delibašinog sela biće značajna preko predstavnika štampe, koji će posjećujući lokaciju i praveći reportaže i vijesti u svojim novinama i magazinima informisati važnost o novom turizmu ovog dijela grada.
Reklamiranje
Reklamiranje bi se realizovalo putem oglasa u novinama, na radiju, TV-u ili putem banera na web stranicama. Posebnu pažnju treba usmjeriti prema specijalizovanim magazinima za poseben interesne grupe koje mogu biti potencijalni gosti (djeca školskog uzrasta, biciklisti, ribolovci i sl.). 5. Monitoring Veoma je važno pratiti i vršiti analize za sve medije i novinare koji predstavljaju turizam Delibašinog sela kako bi se identifikovali oni subjekti koji doprinose kreiranju pozitivne slike za razvoj destinacije. Potrebno je stalno ažuriranje web stranice, kao i mogućnost da posjetioci daju komentare i preporuke za buduće aktivnosti. Formirati neku vrstu turističke inspekcije koja će uspostaviti kontrolne mehanizme za dalji razvoj i unaprijeđenje turizma.
68 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
6. Organizacija za upravljanje destinacijom (DMO) Destinacijski manadžment važan je dio turističke destinacije jer funkcioniše u smislu unaprijeđenja što bolje ponude određene turističke destinacije, kako bi privukla što veći broj posjetilaca i samim tim ostvarila profit. Važno je da neka destinacija prepozna vladajuće trendove u društvu i prilagodi se svim promjenama koje zahtjeva društvo. Važno je da destinacijski menadžment uvijek bude aktivan i da sve njegove komponente rade timski, te da njihove aktivnosti budu usklađene; potrebna je sposobnost da se odredi misija, ciljevi i smjernice turističke destinacije, jer ukoliko unutrašnji sistem ne funkcioniše sama će destinacija gubiti na vrijednosti. Istraživanje je pokazalo da je upravljanje destinacijom najefikasnije ako se bazira na nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) i njenim organizacionim jedinicama na regionalnom i lokalnom nivou, koje zatim formiraju različite modele međusektorske organizacije za upravljanje destinacijom, zasnovane na građenju efikasnih partnerstava sa interesnim grupama iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Prema Strategiji razvoja turizma Republike Srpske, a i postojećim pravnim temeljima, još ne postoji nijedna Organizacija za upravljanje destinacijom koja bi bila zasnovana na privatnojavnom partnerstvu. Međutim, kako bi se unaprijedila turistička ponuda, neophodno je uspostavljanje destinacijske menadžment organizacija (DMO), kao dogovora između javnog i privatnog sektora, gdje je važno stvaranje adekvatnih uslova za poboljšanje konkurentskih prednosti klastera Delibašino selo, kroz sledeće aktivnosti: koordinacija destinacijskog marketinga i promocije; planiranje, razvoj i monitoring čitave destinacije; iniciranje i omogućavanje realizacije prioriteta razvoja destinacije; identifikacija i koordinisanje partnerstava za jačanje konkurentnosti destinacije; edukacija; koordinacija pružanja komercijalnih usluga za turiste. U prilog prethodnom poželjno je dodati aktivnosti razvoja i implementaciju CRM (consumer relationship management) i marketing miks destinacije. Osim prethodno navedenih osnovnih funkcija, Strategija, kao i internacionalna praksa nalaže da se DMO mora fokusirati i na sljedeće aktivnosti, čime se realizuje uloga menadžmenta destinacije u korist svih aktera: promocija i kreiranje shopping i pješačkih područja (kao mjesta gdje bi se prodavali lokalni proizvodi turistima: rukotvorine i umetnička djela slike, radovi u keramici i staklu, itd.; sir, kobasice i ostale vrste mesa, gljive, voće i povrće), stvaranje sistema podsticaja za promociju i otvaranje lokalnih zanata i umjetničkih radionica (koji bi stvarali suvenire za prodaju turistima), promovisanje lokalne pijace kao deo turističke ponude i resursa (pijace treba da prodaju lokalne proizvode).
69 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
IX INVESTICIJE I PLAN IZVOĐENJA
70 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
71 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
ZAKLJUČAK
Dokument „Master plan turističkog i strateškog planiranja za održivi razvoj turističke destinacije Delibašino selo“ je jako bitan za ovo naselje, a i grad Banjaluku i može se smatrati kao osnov za sve potencijalne projekte radi povećanja i poboljšanja turističke ponude sela i stvaranje atraktivnog prostora. Prema predloženim projektima prostor bi se obogatio dodatnim kvalitetnim sadržajima, kao i pratećom infrastrukturom sa adekvatnim urbanim mobilijarom. Uz podršku grada Banja Luka, lokalnih zajednica, građana Banja Luke i potencijalnih investitora ovaj projekat bi se mogao realizovati. Na taj način bi se Delibašino selo, poznatije kao Trapisti formiralo u jednu od glavnih turističkih atrakcija prije svega samog grada, a i šire posmatrajući bi zadobilo pažnju stranih turista.
72 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
L I T E R A T U R A:
1. Ljiljana Došenović, Rekreativna funkcija šumskih kompleksa Banja Luke kao element prostornog i urbanističkog planiranja, Magistarski rad 2003. godina 2. Turistička organizacija Banja Luke, Strategija razvoja turizma grada Banja luka-nacrt, 2012. godina 3. Turistički master plan za Jahorinu, Bosna i Hercegovina, 2009. godina 4. Tihomir Dakić, Analiza saobraćajnog sistema Banjaluke i preporuke za njegovo poboljšanje, Centar za životnu sredinu, 2010. godina 5. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Priručnik za arhitektonsko i urbanističko planiranje stambenih naselja u Crnoj Gori-nacrt, 2012. godina 6. Pravilnik o uslovima za planiranje i projektovanje objekata u vezi sa nesmetanim kretanjem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica, „Sl. glasnike Republike Srbije“, br. 18/97. 7. Strategija razvoja turizma Republike Srpske za period 2011-2020. godine, Vlada RS, Banjaluka, 2011. godina 8. Prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine, Urbanistički zavod, Banja Luka, 2008. godina 9. Strategija razvoja grada Banja Luka do 2010.-2015. godine, Ekonomski institut, Banja Luka, 2006. godina 10. Urbanistički plan grada Banjaluke iz 1975. godine, Banjaluka 11. Urbanistički plan Banjaluke 2008-2020. godine, Urbanistički zavod Republike Srpske a.d. Banjaluka, 2009. godina 12. Regulacioni plan Obale Vrbasa, Projekt a.d. Banjaluka, 2009. Godina 13. Bezbednost u turizmu i krizno komuniciranje, Departman za posle diplomske studije, Univerzitet Singidunum, Beograd 2009.
Internet izvori: 1. http://www.banjaluka-tourism.com/ 2. http://www.turizamrs.org/
73 Delibašino selo 2012/2013
TURISTIČKO I STRATEŠKO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA ZA ODRŽIVI RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE
3. http://poslovnazona.com/srp/ 4. http://www.trapisti-banjaluka.org/ 5. http://www.turizamrs.org/
6. http://sdt.unwto.org/en/content/quality-tourism 7. http://www.avantura-teambuilding.hr/ 8. http://prijecani.net/ 9. http://www.google.com/earth/index.html 10. http://www.mkt.gov.ba/bos/dokumenti/zakoni/?id=280 11. http://www.kbs.rs/userfiles/files/news/p%20sign%20kbs%202011.pdf 12. http://www2.banjaluka.rs.ba/static/uploads/regulacioni_planovi_novi/52_cesma/107-
RP_park-suma_Trapisti.jpg 13. http://imageshack.us/photo/my-images/69/banjaluka04biciklistick.jpg/
14. http://ridewithgps.com/routes/1457227 15. http://www.everytrail.com/view_trip.php?trip_id=375228 16. http://www.gps-sport.net/routes/Banja-Luka-Kr%C4%8Dmarice-Slatina_34900
74 Delibašino selo 2012/2013