Djelovanje zodijaka i elemenata na temelju rezultata istraživanja Marije Thun Zviježđa Z o d i j a k a prnose
važnosti. Putuje li M j e s e c
svoje i m p u l s e p r e k o
ispred zviježđa koje pozi
klasičnih elemenata
tivno djeluje na korijen,
( v o d a , zrak/svjetlo, z e m l j a
taj dan o z n a č a v a m o k a o
i t o p l i n a ) na tlo i d a l j e na
d a n z a korijen, d a k l e
biljke. Po tri s a z v i j e ž đ a
kad j e M j e s e c npr. i s p r e d
s e dodjeljuju j e d n o m
Bika. Te dane ćemo
elementu. K a k o i m a m o
o d a b i r a t i za sjetvu,
dvanaest područja
p r e s a đ i v a n j e , njegu i
Z o d i j a k a , n a s t a j u četiri
b e r b u b i l j a k a korijena.
s k u p i n e koje n a z i v a m o
N a taj n a č i n p o s t i ž e m o
t r i g o n i m a (vidi crtež,
najvišu kvalitetu i
str.l.). S v a k i o d četiriju
prinos, a p l o d o v i se u
biljnih d i j e l o v a (korijen,
s k l a d i š t u najbolje d r ž e .
list, cvijet, p l o d / s j e m e )
U te biljke u b r a j a m o npr.
pripisujemo jednom
mrkvu, ciklu, rotkvice.
trigonu. P o d r u č j e L a v a
To j e d n a k o vrijedi d a n e
osobito pozitivno
za list, d a n e za cvijet,
djeluje n a s j e m e . Z a n a s
dane za plod, odnosno
je položaj M j e s e c a ispred
plod/sjeme.
tog zviježđa o d p r e s u d n e
Biološko-dinamička metoda
Dani za sjetvu Dani za presađivanje Dani za berbu
Zagreb, 2009.
SADRŽAJ Predgovor hrvatskom izdanju
7
Analiza tla Obrađivanje tla
33 33
Predgovor
8
Toplina tla
36
Zodijak
9
Malčiranje
37
Povezanost s kozmosom
10
Kompost
38
Siderički mjesec Planeti i njihov utjecaj na Zemlju
12 15
Biljni kompost Kompost od korova Kompostiranje trave
42 43 43
Sjetveni kalendar
17
životinj. podrijetla
44
Sjetva Biljke koje sijemo u dane za korijen
18
45 45
18
Kopriva i njena primjena 24-satni ekstrakt Gnojnica od koprive kao
Biljke koje sijemo u dane za list
18
poticajno sredstvo
46
Biljke koje sijemo u dane za plod
19
Poticanje rasta biljaka primjenom
Brzo kompostiranje tvari
Biljke koje sijemo u dane za cvijet Sjeme
20 20
Okopavanje
23
gnojnice od kopriva
47
Gnojnica od raznog bilja
48
Pripravci gnoj iz roga i kremen iz roga
49
Presađivanje
25
Razmnožavanje reznicama
27
po M.Thun
52
B e r b a i konzerviranje
28
Kameno
55
Doba dana
31
Bazaltno brašno
55
Tlo
32
Z e l e n a gnojidba
56
Pripravak od kravlje b a l e g e
brašno
Izmjenjivanje usjeva i plodored
Luk 58
Zalijevanje
66
Kakvoća vode
67
O p a s n o s t od kasnih proljetnih mrazeva Veliki petak, Velika subota Korov
69 70 71
D8-koncentrat za suzbijanje
98
Krumpir
98
Biljke lista
PREDGOVOR HRVATSKOM IZDANJU
97
Češnjak
101
Kupusnjače
102
Kupus
102
Korabica
102
Cvjetača
102
je
Salata glavatica
103
zašto se biljke različito "ponašaju" za
Matovilac
103
visno od vremena sjetve. Tijekom svojih
Cikorija
103
istraživanja došla je do brojnih praktičnih
Knjiga koju držite u rukama plod je dugogodišnjeg prije
iskustva
40 godina
autorice,
počela
pripravaka i čajeva od ljekovitog bilja,
istraživati
slijedeći prirodne sile i ritmove koji nas
Špinat
103
saznanja koja nam nesebično poklanja u
korova
71
Peršin
104
o v o m priručniku koji će postati sastavni
Preventiva
75
Trava
104
dio kućne biblioteke svih onih kojima
Gnojnica od korova
75
Različiti korovi
76
je stalo do očuvanja vlastitog zdravlja, Biljke cvijeta
106
štetočinama i korovima, a sve uz pomoć
koja
okružuju. Uvjerena
sam
da
će
ovaj
prekrasni
priručnik gospode Marije Thun obrado vati sve korisnike Mjesečevog sjetvenog kalendara diljem Hrvatske, a one koji do sada nisu upoznali prednosti primjene
zdravlja svojih bližnjih i opstanka života
Kalendara potaknuti da i oni počnu ra
na zemlji.
diti u skladu s prirodom.
Cvijeće za rez
108
Gljivične bolesti biljaka
78
Lukovičasto cvijeće
108
Preslica
79
Ljekovite biljke
108
Ova knjiga se može smatrati sastavnim
Zato sam sretna što smo uspjeli pre
Brokula
110
dijelom
vesti i izdati knjigu koja će nam svima
Recept za suzbijanje gljivičnih oboljenja
80
Gljivične bolesti na različitim biljkama
Biljke za biološko-dinamičke
Mjesečevog sjetvenog
kalen
dara, koji se kod nas izdaje već četvrtu
upljepšati
godinu. Kalendar nas upućuje kada je
Slijedeći prirodne ritmove (prema sav
pripravke
111
Biljke ploda
112
ubrati pojedinu skupinu biljaka (korje-
81
najbolje posijati ili posaditi, njegovati i
Životinjske štetočine
84
Grašak i grah
113
naste, lisnate, plodonosne ili cvjetne), a
Štetočine na kupusu i mrkvi
85
Leća
113
ovaj priručnik daje odgovor na pitanje
Puževi
88
Metode smanjivanja prekobrojnih štetočina
91
Biljke korijena
95
Mrkva
96
Cikla
96
Rotkvice
97
Celer
97
na
najbolji
mogući
i
olakšati
rad
u
vrtovima.
jetima iz knjige) postajemo prijemčiviji za prirodu oko nas i postupno život post aje puniji i ljepši.
Rajčica
114
kako to učiniti
Jagoda
114
način.
Hrvatsko izdanje knjige izlazi uoči Dana
Voće i jagodičasto voće
116
Kazalo
121
Danas, u vrijeme novih opasnosti od
lon svima nama s naputcima kako njego
Opaska urednice
123
genetski manipuliranog sjemena i trans
vati i čuvati ovu našu jedinu majčicu
genic) biljaka( ranije smo se bojali "samo"
Zemlju.
planeta Zamlja 1999. i svojevrsni je pok
pesticida i mineralnih gnojiva), autorica nas uči kako ćemo uzgojiti vlastito sjeme vrhunske kakvoće, kako se "nositi" sa
Zlata Nanić Zagreb, proljeće 1999.
ZODIJAK
PREDGOVOR Knjiga koja je pred Vama donosi pregled
Zodijak se sastoji od dvanaest zviježđa
U sadašnje vrijeme Sunce stoji ispred
dometa
i
ispred kojih, tijekom godine, sa Zemlje
ovih zviježđa Zodijaka:
Ti rezultati su već ranije
doživljavamo Sunce. I Mjesec i plan
objavljivani u raznim časopisima i u iz
eti kreću se samo ispred tih zviježđa.
danjima vlastite naklade. Iz našeg sveu
Prolazeći ispred tih područja, Mjesec
kupnog rada teme smo birali tako da
i planeti posreduju impulse na Zem
su u središtu pozornosti pitanja koja si
lju
vrtlar postavlja u vezi sjetve, obrade tla i
ovitka). Biljka ima sposobnost u svome
uzgoja biljaka.
liku učiniti vidljivim djelovanja koja dol
Rak od 19. srpnja do 9. kolovoza Lav od 10. kolovoza do 14. rujna
naših
istraživanja.
dosadašnjih
pokusa
(vidi crtež na prednjem preklopu
Pokuse smo vršili na temelju biološko-
aze s tih zviježđa. I u stvaranju hranjivih
dinamičkog načina gospodarenja. Ta je
tvari kao što su npr. bjelančevine, masti,
metoda razvijena i unapređivana prema
ugljikohiđrati i soli, ona je prijemljiva za
preporukama Rudolfa Steinera kako ih
utjecaj kozmičkih ritmova; oni potiču i
je on iznio u svom tečaju za poljodjelce
njen rast.
i vrtlare,
Granice, odnosno prijelaze od jednoga
1924. godine. Takav način
rada najstariji je u današnjim alterna
zviježđa
tivnim nastojanjima u poljoprivedi. U
tako što smo mnoge biljke sijali svakog
mnogobrojnim
uspoređivali
sata. Bio je to, doduše, ogroman posao i
smo ga s drugim biološkim ili konven
utrošak vremena, ali su nam biljke jasno
cionalnim metodama. Pripravci koji se
i nedvosmisleno pokazale put pojedinih
pokusima
do
drugoga,
ustanovili
smo
u knjizi na raznim mjestima spominju
impulsa. Međutim, dolazilo je do odstu
također
panja kad bi se Mjesec na svojoj pu
su
izrađeni
prema
preporu
kama Rudolfa Steinera, kao i postupak za spaljivanje životinjskih štetočina i ko rova. Zahvaljujući našim dugogodišnjim istraživanjima liku
mogli
raznovrsnost
smo
uočiti
kozmičkih
ve
utjecaja.
Time smo proširili naše spoznaje glede značajne povezanosti
biljnog svijeta s
kozmičkim djelovanjem, što za praktičara može biti od velike koristi.
tanji nalazio u perigeju ( P g ) ili apogeju S u r a d n i c a kod procjenjivanja ulja. Različiti p o s t u p c i
( A g ) , odnosno najbliže Zemlji ili najviše
s u l j a r i c a m a o d r a ž a v a j u se
udaljen od nje. Te pomake treba svake
na k a k v o ć i i količini
godine iznova utvrditi kako bismo ih
d o b i v e n o g ulja.
mogli iskoristiti za naš Mjesečev sjetveni kalendar.
Ribe od 11. ožujka do 17. travnja Ovan od 18. travnja do 12. svibnja Bik od 13. svibnja do 19. lipnja Blizanci od 20. lipnja do 18. srpnja
Djevica od 15. rujna do 31. listopada Vaga od 1. studenoga do 18. studenoga Škorpion od 19. studenoga do 18. prosinca Strijelac od 19. prosinca do 17.siječnja Jarac od 18. siječnja do 13. veljače Vodenjak od 14. veljače do 10. ožujka
POVEZANOST S KOZMOSOM
Znamo da se svi organski procesi na
(npr. salata glavatica u svojoj glavi)
Zemlji ponavljaju u "vremenu". Mnogi
impulse koji dolaze od planeta, kao i od
od ovih tijekova
ponovno
Sunca i Mjeseca. Sadržaj bjelančevina,
vraćaju ustaljenim ritmom. Najpoznati
masti, ugljiko-hidrata i soli također je
ji primjer je
ovisan o tim impulsima.
čovjeka
uvijek se
ritam dan-noć koji kod
izaziva vrlo velike razlike
u
Tijekom naših istraživanja sve je očitiji
svijesti (budno stanje, san, snovi). Ri
postajao temeljni zakon: zviježđa Zodi
potražiti u "vremenu". Tako su počela
izgrađivanje mišljenja" potaknula nas je
tam dan-noć nastaje vrtnjom naše Zem
jaka su od velike važnosti za rast biljaka.
istraživanja čije rezultate možete naći u
prije 42 godine da počnemo promatrati
lje oko vlastite osi. Na strani okrenutoj
Ona djeluju putem Sunca, Mjeseca i pla
ovoj knjizi.
prema Suncu je dan, a na suprotnoj noć.
neta, a ovi svoje snage posreduju biljka
Mala knjižica Ruclolfa Steinera "Praktično
biljke na način koji inače nije uobičajen.
1 godišnji tijek ima ritam koji se uvi
ma preko klasičnih elemenata topline,
jek iznova ponavlja. Zemlja se tijekom
svjetla/zraka, vode i zemlje.
Cvjetača: Kozmički aspekt dana
godine jedanput
Vrijeme
sjetve p o k a z u j e se u o b l i k o v a n j u ,
Početkom
Vrlo brzo se pokazalo da je unatoč istim uvjetima kod obrade zemlje, kao npr. predašnjeg
nasada
(usjeva),
gnojenja
i sjemena dolazilo do znatnih razlika. Tako je često jedna gredica imala veći prinos od druge gredice iste površine. S obzirom da su uvjeti zasijavanja bili isti, razlozi za to nisu mogli biti u "prostoru" -da to tako nazovemo - već ih je trebalo
stvaranju p l o d a . D e s n o i lijevo,
okrene
siječnja je
oko
bliža
Sunca.
Suncu,
a
sjetve
-
dakle
kada
sjeme
biva predano zemlji - djeluje i oblikuje
cvjetača p o s i j a n a u d a n e
početkom srpnja je udaljenija od njega.
najjače. Vrijeme presađivanja je također
za list, s t v a r a čvrste p u p o l j k e ,
Smjena godišnjih doba: proljeće, ljeto,
od velikog značenja. Ono može pojačati
jesen i zima nastaju zbog nagiba Zem-
ili oslabiti impuls sjetve.
dok zasijana u dane za cvijet ( s r e d i n a ) ima rastresitu g l a v i c u
Ijine osi. Kako ta os ne stoji okomito
Isto tako je važno i vrijeme obrađivanja
i b r z o o d l a z i u cvijet.
na Zemljinu putanju, već je prema njoj
tla jer pri tome zemlju otvaramo utjeca
nagnuta otprilike 66 stupnjeva, na po
jima i poticajima kozmosa. A k o je tre
lovima se izmjenjuju potpuni mrak zimi
nutak povoljno odabran, potičemo rast.
i
neprekidno djelovanje Sunčeva sv
Odlučujuće je i doba berbe. Pobire-
jetla ljeti. Proljeće i jesen su umjerena
mo li npr. u nepovoljno vrijeme sjeme
godišnja doba, medudoba. Naprotiv, na
ili dijelove biljaka koji će poslužiti za
ekvatoru dan i noć traju jednako dugo
razmožavanje, sljedeće godine bit će više
tijekom cijele godine, svaki po dvanaest
bolesnih i slabih biljaka. Plodovi koje
sati. Osim godišjnjih doba koja su uvje
uskladišćujemo brže će trunuti ako smo
tovana odnosom Zemlje spram Sunca,
ih pobirali pod nepovoljnim kozmičkim
na životne procese na Zemlji djeluju još i
impulsima. Više o tim povoljnim tre
ritmovi planeta i Mjeseca. Planeti našeg
nucima možete pročitati na stranicama
Sunčevog sustava su Merkur, Venera,
18-31 gdje smo saželi rezultate naših
Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i
istraživanja o pojedinim vrstama biljaka.
Pluton. U stvaranju i oblikovanju "svoga
Ostale rezultate možete naći na strani 95
tijela", biljke su u stanju učiniti vidljivim
i dalje.
U početku smo tek usput primjećivali
(vidi tabelu, npr. nakon dva do četiri
da je i promatranje vremenskih prilika
dana
potrebno za naša istraživanja u vezi
Približno svakih devet dana Mjesec
u svibnju. I z v a đ e n na d a n za list (na slici lijevo s o z n a k o m A K ) trune. Izvađen na dan za plod
Siderički
Mjesec
Mjesec u 27.3 dana jedanput obiđe Zem lju. Za vrijeme tog kruženja prolazi mimo
(oznake WK i L K ) počinje
do četiri dana dolazi pred novo zviježđe.
k a o i onaj p o b r a n u rujnu
Mjesec posreduje na našu Zemlju snage onog zviježđa ispred kojeg putuje i to klasičnih
elemenata
koji o s t a j e takav s v e d o
putem
sljedećeg kolovoza (oznaka E K ) .
zrak/svjetlo, voda, zemlja) - vidi tabelu
(toplina,
str. 13 i crtež na prvom preklopu ovitka. Po tri zviježđa uvijek tvore jedan trigon. Dvanaest zviježđa Zodijaka tvore četiri trigona, svaki s po tri zviježđa. Svaki od trigona pripisujemo jednom od klasičnih elemenata (vidi tabelu na str 13 i crtež na str. 1).
u
toplinu).
biljaka. N o , pri tom promatranju se vrlo
dolazi pred trigon snaga jednog te istog tipa i onda djeluje isti impuls. Okopa
tosti. Tako su dani što su donosili dobar
vanjem i prskanjem kremenom, koje
razvitak lišća pokazivali veliku sklonost
provodimo u ritmu trigona, ponovno
vlazi. Dani s najvećom vlagom i s najviše
potičemo impuls što ga je sjeme primi
oborina u mjesecu, uvijek su bili ti "dani
lo za sjetve.
lista". Iz promatranja vremena također
Te temeljne zakonitosti, međutim, ne
je proizlazilo da klasične elemente treba
vrijede uvijek. Opozicije planeta mogu
dodijeliti
te impulse promijeniti, položaji trigona
određenom
biljnom
organu
(vidi tabelu dolje).
mogu aktivirati neki drugi element,
Kao što smo već spomenuli, Mjesec dol
a ne onaj što ga Mjesec toga dana
azi svaka dva do četiri dana pred novo
posreduje. Brojne konjunkcije djeluju
zviježđe. To znači da se svaka dva do
negativno.
impulsi mijenjaju
možemo sažeti u sljedećoj tabeli:
i d a n za cvijet
u d a n e za korijen o s t a j e j e d a r ,
mijenja
Zakonitosti koje proizlaze iz pokusa s biljkama i iz promatranja vremenskih prilika
svih 12 područja Zodijaka. Svaka dva
tjerati. S a m o onaj p o b r a n
se
brzo pokazalo da i tu postoje zakoni
četiri dana pojedini
Luk iz prošlogodišnje b e r b e
voda
Planeti i njihovo djelovanje na Zemlju
o n o se, dapače, može prometnuti u hladnoću. Dode li Merkur pred vodeno zviježđe npr. pred Škorpiona, onda je
Lijevo: N a slici p r i k a z a n i položaji planeta m o g u
Kako bi mogli sudjelovati u stvaranju
mijenjati i m p u l s e k o j e b i zviježđe p o s r e d s t v o m
vremenskih prilika, planeti se isto, baš
Mjeseca u normalnim
kao i Sunce i Mjesec, služe klasičnim
uvjetima i m a l o na biljku. ( Z e m l j a j e uvijek
elementima: toplinom, zemljom, zrakom/
p r i k a z a n a u sredini
svjetlom i v o d o m kao posrednicima na
vanjskoga kruga).
Zemlji. Taj poredak je prikazan na sljedećoj ta beli:
Lijevo g o r e : O p o z i c i j a
moguće da zbog djelovanja topline dođe do oborina. Putuje li Venera ispred nekog zviježđa zra ka/svjetla kao stoje npr. Vaga, stvaraju se preduvjeti za plavo nebo i duga sunčana razdoblja te bistro ozračje. Međutim, ako Venera dode pred zemljano zviježđe kao npr. pred Djevicu, ona potiče prohladne
M a r s a (lijevo) i S u n c a (desno). S r e d i n a lijevo: T r i g o n s k i položaj M e r k u r a (lijevo) i
Planeti i S u n c e
Element
Zviježđe zodijaka
Saturn, Merkur, Pluton
toplina
Ovan, Lav, Strijelac
Sunce
zemlja
Bik, Djevica, Jarac
Jupiter, Venera, Uran
zrak/svjetlo
Blizanci, Vaga. Vodenjak
Mars, Mjesec, Neptun
voda
Rak, Škorpion, Ribe
Jupitera (desno). Lijevo d o l j e : K o n j u n k c i j a S a t u r n a (lijevo) i V e n e r e (sredina).
Planet je nebesko tijelo koje se kreće oko Sunca. Negativna djelovanja donose npr. dani
U z crtež d e s n o g o r e :
kad Mjesec na svojoj uzlaznoj ili silaznoj
Negativne impulse na
putanji siječe Zemljinu putanju (ekliptiku). Ta se djelovanja još pojačavaju kad se Mjesec i planeti susreću na križanjima svojih putanja, tzv.
čvorovima.
(Vidi
crtež desno gore). Na taj način dolazi do
biljke d o n o s e npr. dani u k o j i m a se dva
Ako klasični planeti stoje ispred zviježđa
noći i nastanak magle. Pred vodenim
planeta susreću na križanjima
s kojima imaju isti element djelovan
zviježđima, Venerino djelovanje zrak/sv
svojih p u t a n j a
ja,
(primjer:
jetlo ne dolazi do izražaja niti do prevlas
preduvjete za pomrčinu.
Merkur ispred O v n a ) . Naprotiv, dolazi
ti. Putuju li Mjesec i planeti koji djeluju
U te d a n e se ne p r e p o r u č a sjetva.
do slabljenja utjecaja, ili se on na Zemlji
putem elementa vode ispred područja
(tzv. vrijeme č v o r o v a ) . To stvara
djelovanje
se
pojačava
pomrčina i pokrivanja, i planet bliži Zem
uopće ne ispoljava, ako planet stoji is
Zodijaka, koje se također očituje posred
lji prekida ili mijenja djelovanje udaljeni
pred zviježđa koje djeluje s drugačijim
stvom elementa vode, moramo računati
jeg planeta. To vrijeme nije pogodno
elementom.
s kišnim odnosno snježnim razdobljima.
ni za sjetvu ni za berbu. O v o je bio tek
Evo još nekoliko primjera: Ako plan
Postoje
kratak
et topline poput Merkura prolazi
uvid
u
način
proračunavanja.
Nije potrebno poznavanje astronomije da bismo vrtlarili prema preporukama za sjetvu. Sva promijenjena i negativna djelovanja uzeli smo u obzir u našoj
is
pred zviježđa Ovna, onda se njegovo knjižici Mjesečev sjetveni kalendar, koji svake godine pripremi i izdaje naklada M. Thun.
djelovanje pojačava, međutim, ako je ispred područja Bika. ne primjećuje se ništa od njegova toplinskog djelovanja:
još
i
drugi
brojni
utjecajni
čimbenici kao što su npr. opozicije pla neta međusobno ili prema Suncu. Takve konstelacije
najčešće
pospješivanja rasta.
posreduju
snage
K o r a b i c a , s o r t a "Bijeli R o g g l i ' s Lijevo: sjetva u d a n e za list
SJETVENI KALENDAR
donosi spljošteno okruglaste, vrlo nježne k o r a b i c e . D r u g a s lijeva: z a s i j a n e u d a n e z a p l o d , izrastaju
Na osnovu naših iskustava utvrdili smo da
izdajemo Mjesečev sjetveni
p r e v i š e u visinu i r a d o
su za vrtlare i poljodjelce od odlučujućeg
gdje
T r e ć a s lijeva: sjetva u d a n e
značenja
nepovoljne dane za sjetvu, presađivanje
z a korijen d o n o s i k r a s t a v a
Zodijaka i drugih činitelja iz područja
i obradu zemlje kao i savjete za berbu,
izvan Zemljine atmosfere. Svake godine
skladištenje i konzerviranje plodova.
postaju šupljili.iste.
mjesta i k o r a b i c e koje Iako postaju drvenaste. Desno: korabice posijane u d a n e z a cvijet d o n o s e " p l o d o v e " koji u sredini n a g l o tjeraju i o d l a z e u cvijet.
O v e korabice su posijane u vrijeme M j e s e č e v e b l i z i n e Zemlji ( P g ) . O d 5 0 sadnica p o l o v i c a ih je razvila o v a k v e "plodove".
Dok
se
kod
planeta
Urana
može
ustanoviti povezanost s elektricitetom,
kod Neptuna je to magnetizam, a kod Plutona povezanost s vulkanizmom.
djelovanje
planeta,
zviježđa
možete
kalendar
naći navedene povoljne i
SJETVA Trenutak kada sjeme predajemo Zemlji
itd. (vidi i crteže na stražnjem preklopu
najviše utječe na rast, zdravlje i urod.
ovitka). U slučaju da tamo ne nađete
Da bismo pronašli najpovoljniji termin,
biljke koje tražite, možete i sami načiniti
moramo razmisliti koji dio biljke, koji
podjelu. Jednostavno razmislite što želite
biljni organ želimo ubrati
ubrati -taj biljni organ je odlučujući.
u svakom
pojedinom slučaju. Ako je riječ o sjetvi mrkve, onda je korijen o n o što želimo uzgojiti. Sjetvu, dakle, treba provesti na dan koji pogoduje korijenu (vidi i tabelu
Biljke koje sijemo u dane za korijen
strana 13.). Prema našim dugogodišnjim istraživanjima i pokusima treba razliko
Ove biljke donose *'plod" u području ko
vati četiri skupine biljaka: biljke korijena,
rijena. U tu skupinu spadaju: celer, repa,
biljke lista, biljke cvijeta i biljke ploda.
mrkva, pastrnjak, rotkvica, rotkva, cikla,
Za sjetvu biljaka korijena preporučuju se
crni korijen i peršinov korijen. Najveće
dani za korijen, za biljke lista dani za list.
prinose i dobro podnošenje skladištenja postižemo ako sijemo u dane za korijen.
Košare sa špinatom: p r i n o s i s u o k o 3 0 % viši a k o s m o s j e m e sijali u d a n e za list.
Isto vrijedi i za krumpir, luk i češnjak. Mahune ubrajamo
Biljke koje sijemo u dane za list
u biljke p l o d a .
U ovu skupinu spada većina kupusnjača, ali i korabica i cvjetača dok brokulu ubrajamo u biljke cvijeta. Osim toga,
Biljke koje sijemo
o v a m o se svrstava salata,
u dane za plod
matovilac,
endivija, cikorija, špinat, blitva, šparoga, komorač i trava. O v a m o još ubrajamo
U ovu skupinu spadaju sve biljke koje
peršin (list) i o n o začinsko i ljekovito bilje
daju plod u području sjemena:
koje ne sadrži eterička ulja.
(mahune), grašak, leća, soja, kukuruz,
grah
rajčica i paprika, zatim sve vrste bunde va, tikvice i krastavci, sve vrste žitarica S j e t v a najviše utječe na razvitak biljke.
bilo ozime bilo jare.
Biljke koje sijemo u dane za cvijet U biljke cvijeta spada cvijeće, lukovičasto cvijeće, brokula, mnoge ljekovite biljke i biljke za pripravke od kojih pravimo biološko-dinamičke pripravke za kom post (vidi stranu 41.). N o , ne samo zasijavanje, već i presađivanje i njegu biljaka cvijeta treba vršiti u dane za cvijet.
Sjeme Nije dovoljno sjeme samo pokupiti. Od presudne je važnosti njegova kvaliteta. Sjeme mora biti u stanju biljci omogućiti zdrav rast bez napada gljivica.
Osim
toga, sama biljka se mora razvijati tako da dolazi do stvaranja ploda i sjemena. Međutim, kod naših korisnih biljaka (kul turnih) često se prije stvaranja sjemena razvija cjelovit biljni organ koji služi za hranu. U tom slučaju uopće ne nasto jimo da d o d e do razvitka sjemena. Primjer: Ako smo ubrali sjeme salate koja
1) Sjetva p o d povoljnim
nije stvorila lijepu glavicu, tada ni biljke
i m p u l s i m a u d a n e za list.
od tog sjemena neće
2) S v u o b r a d u i njegu vršimo
moći oblikovati
u d a n e z a list s v e d o k s e ne razvije lijepa velika g l a v i c a 3) K a d je glavica sazrela za berbu, dalje je njegujemo
dobre glavice. Najpogodniji dani za sjetvu i njegu salate su dani za list. Kada A k o želimo dobiti d o b r o sjeme, m o r a m o voditi r a č u n a
se razvila čvrsta glavica, premještamo
da ga sakupljamo
njegu biljke na dan za plod, ili plod/
o d onih b i l j a k a koje s u
sjeme. T i m e biljci p o m a ž e m o u raz
p o s e b n o d o b r o b i l e razvile
vijanju
" p l o d " . R o t k v i c a u cvatu ( g o r e ) , b r o k u l a u cvatu ( d o l j e ) .
snažnog
i
dobrog
Sakupljanje sjemena ćemo,
sjemena. međutim,
u d a n e za p l o d i plod/sjeme k a k o b i biljci o m o g u ć i l i stvaranje snažnog sjemena. 4) S j e m e pobiremo u dane z a list. N a taj n a č i n ć e biljke koje će iz t o g s j e m e n a izrasti imati v e ć u s k l o n o s t z a "stvaranje p l o d a " - s a l a t n e glavice sljedeće godine.
SJETVA poduzeti opet u dane za list - s ciljem da
korjenski
"plod"
u
od tog sjemena uzgojimo lijepe čvrste
li
ploda,
kao
biljke
sljedećoj. npr.
ili
glavice. Isto vrijedi za cvjetaču i kora-
krastavac, zasijati za dobivanje sjemena,
bicu. Mnoge kupusnjače, mrkva, cikla,
preporučuje se sjetva kod impulsa Lava,
celer i stočna repa čuvaju se uskladištene
dakle
preko zime kako bismo sljedeće godine
njegu provodimo također u dane za plod
od njih dobili sjeme. U proljeće ih treba
i plod/sjeme. Sakupljanje sjemena opet
u
dane za plod/sjeme.
Daljnju
zasaditi i njegovati u dane za plod i plod/
mora uslijediti u dane za plod/sjeme (im
sjeme. Međutim, sjeme sakupljamo u
puls Lava).
dane koji odgovaraju "organima ploda"
Ako nije moguće sijati u pogodne dane,
za sljedeću godinu, npr. kod mrkve u dane za korijen.
onda svakako treba paziti da se okopava u pogodno vrijeme.
Ako cikla, celer ili repa u prvoj godini
Time ćemo oslabiti negativni kozmički
šiknu u vis i odu u cvijet, ni sjeme od te
impuls koji je djelovao u času sjetve.
prve
godine
neće
donijeti
dobar
OKOPAVANJE
Želimo
rajčicu
Pri svakom pokretanju tla, dakle i kod
Okopavanje u nepogodne dane slabi
sjetve i kod okopavanja, kozmičke snage
pozitivan
mogu ulaziti u zemlju i pri tome vršiti
trenutka za sjetvu ili presađivanje,
učinak
povoljno
pozitivan ili negativan utjecaj na rast bil-
Za okopavanje ćemo, dakle, birati iste
jaka. Stoga je vrlo važno birati pogodno
impulse koji su djelovali već pri sjetvi,
vrijeme za pojedine biljke.
Primjerice, salatu ćemo i sijati i okopava-
Ako nas je loše vrijeme spriječilo da
ti u dane za list (vidi i crteže na stražnjem
iskoristimo
preklopu ovitka),
povoljne
termine,
treba
pričekati da Mjesec otprilike devet dana
Okopavamo otprilike samo tri cm dubo-
kasnije ponovno dode pred isti trigon
ko, ne preporučujemo da to bude dublje,
snaga.
Na taj način u tlo unosimo zrak što u sebi ima visoki udio dušika.
Z a o k o p a v a n j e b i r a m o u pravilu iste d a n e k a o i za sjetvu.
i
odabranog
Nakon ispravne obrade tla u jesen (vidi
Uspoređivanjem okopavanja došli smo
str. 33.) u zemlji će biti dovoljno bakterija
do ovih rezultata:
PRESAĐIVANJE
koje dušik mogu vezati na zemlju. Prema našim iskustvima takvim okopavanjem
- okopavanje
postižemo lagani učinak gnojidbe.
pospješuje povezivanje s dušikom
I doba dana nam može biti od koristi pri
- okopavanje u dane za list pobuđuje
okopavanju. Ujutro tlo izdiše. Okopa vamo li. dakle, jutrom, previše mokra zemlja može izdahnuti, otpustiti vlagu. Navečer tlo udiše. Stoga, okopavamo li navečer, presuho tlo može iz okoline udahnuti vlagu i unijeti je u zemlju (vidi
u
dane
za
korijen
procese kalcija - okopavanje u dane za cvijet povećava aktivnost kalija i fosfora, - okopavanje u dane za plod pobuđuje procese sumpora.
Ako sadnice, grmlje ili drugo raslinje premještamo s jednog staništa u zem lji na drugo, govorimo o presađivanju. Za presađivanje ć e m o birati vrijeme si laznog Mjeseca (to se nikako ne smije poistovjetiti s Mjesecom u opadanju; vidi crtež na str. 1.), koje nazivamo razdoblje presadnje.
u vezi toga str. 66.).
A što je to vrijeme silaznog Mjeseca? Ot prilike u 27 dana Mjesec jedanput obiđe Zemlju. Od najniže točke (u području Strijelca) imamo Mjesec koji uzlazi, a od najviše točke do najniže. Mjesec koji silazi. Za vrijeme silaznog Mjeseca Zemlja udiše,
P r e s a đ u j e m o uvijek u
snage i strujanje sokova se usredotočuju
vrijeme silaznog M j e s e c a
na donji dio biljke. Dolazi do boljeg i
obzirom da onda snage jače
snažnijeg rasta korijena, što je od koristi nakon presađivanja. Za vrijeme uzlaznog Ledenka spada medu
Mjeseca, međutim. Zemlja izdiše tako da
biljke lista.
se snage usredotočuju na gornje biljne
struje u d o n j e biljne dijelove. To p o s p j e š u j e brži i snažniji razvitak korijena (vidi i crtež na str. 1.).
organe. Vrijeme silaznog Mjeseca je, osim za presađivanje, vrlo povoljno za gnojenje livada i pašnjaka, kao i za sjetvu mahu narki za zelenu gnojidbu.
puis još jednom pojačati. Isto vrijedi i za
Na južnoj Zemljinoj polutki navedene
presađivanje biljaka korijena u dane za
prilike djeluju obrnuto.
korijen (Djevica), a za krastavac i rajčicu
Odaberu li se za presađivanje biljaka
u dane za plod /sjeme ( L a v ) .
lista, za vrijeme silaznog Mjeseca (dakle
Za
u razdoblju presadnje). dani za list (Raka
preporučuju se dani za cvijet tijekom
ili Škorpiona), moguće je pozitivan im-
razdoblja presadnje u studenome.
sadnju
lukovičastog
cvijeća
PRESAĐIVANJE
RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA Reznice se trebaju što brže ukorijeniti,
u vrijeme Mjeseca ispred Blizanaca u
dakle, za stavljanje u zemlju ili vodu
dane za cvijet.
odabrat ćemo vrijeme silaznog Mjeseca
Reznice šiba odrezat ćemo i pohraniti
(vidi prethodno poglavlje Presađivanje).
u hladnoj prostoriji za vrijeme uzlaznog
Snage idu u stvaranje korijena i utječu
Mjeseca. Možemo ih umotati u vlažni
na bolje i brže zakorjenjivanje. Osim
papir, a kasnije, tijekom razdoblja pre-
toga, treba uzeti u obzir tip biljke prema
sadnje, zabosti u zemlju. Kako kod reza
tome je li riječ o biljci lista, cvijeta itd.
nja, tako i kod zabadanja, preporuča se
Reznice afričke ljubičice, biljke cvijeta,
uzeti u obzir i "tip ploda".
cvale su najburnije ako su bile posađene Tulipani ( g o r e ) i n a r c i s e (dolje) spadaju u l u k o v i č a s t o cvijeće. P r e p o r u č u j e se s a d n j a u d a n e za cvijet u s t u d e n o m tijekom r a z d o b l j a p r e s a đ u j e (silazni
Mjesec).
i
R e z a n j e i z d a n k a fuksije
BERBA I KONZERVIRANJE U pravilu su najbolji dani za berbu oni
svježe odrezano, da bismo ga odmah u
koji su najpovoljniji i za sjetvu, što će reći
kuhinji obradili, ne moramo se obazirati
da ćemo biljke korijena brati u dane za
na dan. Temeljno je pravilo: što svježije
korijen, biljke lista u dane za list, biljke
- to bolje.
cvijeta u dane za cvijet, a biljke ploda u
Za berbu voća najpovoljniji su dani za
dane za plod.
plod u vrijeme uzlaznog Mjeseca. Za kor-
Iznimku čine dani za list.
Uvijek su,
jenasto povrće biramo dane za korijen za
naime, nepovoljni za berbu povrća koje
silaznog Mjeseca. To smo već obrazložili
želimo uskladištiti. Povrće se u skladištu
u prethodnom poglavlju: snage i sokovi
ne drži dugo. Da bismo to donekle iz
struje pri silaznom Mjesecu prema dolje,
bjegli, birat ćemo dane za cvijet i dane
a pri uzlaznom prema gore. Jagode se
za plod, a za kupusnjače samo dane za
posebno isplati ubirati u dane za cvijet i
cvijet.
dane za plod. Tada su mnogo ukusnije i
Na o v o m e mjestu treba još jednom na
duže ostaju svježe.
glasiti da to vrijedi samo za o n o povrće
Glede
koje ćemo uskladištiti. Ako je povrće
preporučujemo sljedeće: lisne i cvjetne
kuhinjskog
i
ljekovitog
bilja
dijelove ć e m o sakupljati u dane za cvijet, sjeme i divlje plodove u dane za plod, a korijenje u dane za korijen. Pridržavamo li se ovoga pravila, bit ćemo nagrađeni dobrom aromom. Za konzerviranje tre ba birati dane za cvijet.
Lijevo: Z a b e r b u v o ć a b i r a m o d a n e za plod u vrijeme u z l a z n o g M j e s e c a , k a d a s n a g e j a č e struje u gornje dijelove biljaka. V o ć e tada m n o g o b o l j e podnosi uskladištenje. Desno:
B e r b a voća.
Vrijeme za b e r b u
Biljka
Vrijeme za b e r b u
Napomene nikako u dane za list
Biljke korijena
najbolje u dane za korijen
za zimnicu
pri silaznom Mjesecu
Biljke ploda
u dane za plod
Biljke lista
za skladištenje u dane za
voće za skladištenje za vrijeme uzlaznog Mjeseca kupus u dane za cvijet
cvijet ili plod. vrijedi i za bilje ili dijelove listova za čajeve, kao i za kupus za kiseljenje
Prije p o d n e s n a g e idu odozdo prema gore. Z b o g t o g a j e t o povoljno
Biljke cvijeta
U dane za cvijet
vrijeme z a b e r b u b i l j a k a lista. N a slici j e k u p u s .
Poslije p o d n e s n a g e idu o d o z g o p r e m a dolje.
Pobiremo li
plodove za
dnevnu uporabu,
samo
se po
sebi
razumije:
što svježije - to bolje. Beremo, dakle, neovisno o danu.
To je p o v o l j n o vrijeme za berbu, odnosno vađenje korjenastog povrća. N a slici j e luk.
Začinsko bilje, koje ćemo odmah upotri jebiti u spravljanju jela, režemo, naravno, svježe - neovisno o danu. Sve o v o što smo utvrdili za berbu vrijedi i za konzerviranje bez obzira pravimo li sok, žele, džem, pekmez ili kiselimo li kupus ili neko drugo povrće (mliječno kiselo vrenje), odnosno sušimo li voće.
D o b a dana Ujutro i prije podne snage idu odozdo prema gore. Salata ubrana u to vrijeme duže ostaje svježa. Poslije podne i navečer snage struje pre ma dolje u područje korijena. Stoga je to najpogodnije vrijeme za berbu kor-jenskih plodova. U podne uopće ne valja brati, to vrijeme je nepovoljno.
ANALIZA TLA
TLO
ugine, duša odlazi, ali nagonska kompo
izmjeriti kad smo provodili okopavanje
nenta ostaje povezana s mrtvim tijelom
pri položaju Mjeseca ispred Bika, Djevice
te "istrune". To nagonsko svojstvo biva
i Jarca.
pomoću organizama u tlu preobraženo Osnovu našeg tla čini stijenje koje se
potrebne i organske tvari. Organizmi u
u životne i osjetilne procese kod kompo-
Obrađivanje
tla
raspada djelovanjem elemenata vode,
tlu prerađuju anorganske i organske sas
stiranja. Gnojimo li rogom, kostima,
zraka, svjetla i topline. O prvobitnom sti
tavnice u novu cjelinu te nastaje plodna
kožom,
jenju ovisi kakva će tla iz njega nastajati,
zemlja. T l o je oživljeno. Pomoću životnih
čekinjama, a da proces pretvaranja nije
snage struje
kakva svojstva će imati npr. vapnenačko
snaga, koje potječu iz organske tvari, uz
išao putem komposta, nagonsko svojst
okopavanje treba provoditi samo u vri
stijenje. Raspadnuto stijenje čini miner
digli smo raspadnuti kameni dio zemlje
vo prelazi na biljku i privlači životinjske
jeme povoljno za biljku. Ti povoljni vre menski
dlakom,
perjem,
vunom
ili
Kod
svakog
pokretanja u
zemlju.
tla
kozmičke
Stoga
svako
alni ili anorganski dio tla u našem vrtu.
za pola životnog stupnja u susret biljci.
štetočine.
Samo s takvom zemljom vrtlarstvo i pol
Stijenje označavamo kao temelj.
Ta tri čimbenika:
"glina" (iz stijenja),
sjetvu. Primjerice, biljke lista, kao što je
jodjelstvo ne bi bilo moguće, već su za to
Kad se o n o raspadne nastaje "glina".
"život" (iz biljke) i "osjeti i osjećaji" (od
salata, sijemo i njegujemo u dane za list
"Život", međutim, dolazi od biljke. Taj
životinje)
(vidi crteže na stražnjem preklopu ovit
Pokusi sa suncokretima
osposobljavaju
tlo,
da time
termini jednaki
su
onima za
"život" možemo zadržati pri komposti-
što ga čovjek obraduje može prihvatiti
ka). Iznimke str. 101.
g o d i n a m a n a m uvijek i z n o v a
ranju. Kompost će zatim oživjeti "glinu".
kozmičke snage. Stoga vrtlari i poljodjel
Vrijeme okopavanja može za nas imati
p o t v r đ u j u da sjetva u d a n e
Životinje su nagonska bića. Kad životinja
ci moraju iskorištavati povoljne kozmičke
povoljan utjecaj i na klijanje korova.
utjecaje (vidi str. 23.) kako bi mogle rasti
Vidi poglavlje Korovi str. 71. i str. 36.
biljke koje čovjeku omogućuju zdravu
Obrađivanje tla u podne pokazalo se
prehranu.
nepovoljnim.
Analiza tla
Jesen
( s t r a g a ) i l a n o m ( s p r i j e d a ) već
z a p l o d d o n o s i najviši p r i n o s sjemena.
U jesen Analize
uzoraka
tla
bile
su
različite
možemo
kad
smo sve
početi
s
biljke
pobrali,
predradnjama
za
ovisno o položaju Sunca u odnosu na
sljedeću godinu. U slučaju da preostane
neko zviježđe. Stoga se pokusi mogu
još dovoljno vremena, dobro je nakon
međusobno uspoređivati samo ako su
plitke obrade posijati biljke za zelenu
uzorci tla uzeti u istom vremenskom
gnojidbu
razdoblju tijekom nekoliko godina. Na
biljke (vidi str. 58.). Poželjno je najmanje
sjevernoj Zemljinoj
koje
nadopunjavaju
kulturne
polutki dolazi do
svake treće godine ostaviti naše gredice
najvećeg povezivanja dušika s tlom kada
tijekom zime otvorene, u gruboj brazdi.
Sunce stoji ispred Bika i Djevice, napro
Na taj način zemlja može zimi primiti
tiv, na južnoj polutki kada Sunce stoji
kozmičke snage. Na Sveučilištu Giessen,
ispred Jarca.
pod vodstvom prof, von Boguslawskog
I
Mjesec
utječe
na
količinu
dušika.
Najveću sadržinu dušika bilo je moguće
i doktora Debruck-a, tijekom 23 godine provođeni su pokusi različitim meto-
OBRAĐIVANJE T L A
TLO dama obrađivanja tla. Pokazalo se da zimsko zaoravanje
(zimska
brazda)
u
usporedbi s drugim metodama donosi najbolje rezultate. I u prirodi, uostalom, možemo naći primjer za pozitivne im pulse otvorenog tla zimi. Kad za toplih zima vlaga u tlu nizinskih livada post ane prevelika,
krtice pretvaraju livadu
u brežuljkasti krajolik. Tako zemlja biva izložena pozitivnim zimskim kozmičkim snagama. Svaki seljak i vrtlar poznaje dobra svojstva zemlje
od
krtičnjaka
i
rado je uzima za sijanje ili za gnojidbu livada.
Proljeće U
proljeće,
osušila,
kad
se
započinjemo
zemlja s
dovoljno
obrađivanjem.
Tlo za sjetvu treba dobro pripremiti. Ako je gredica bila puna korova, isplati se obrada u vrijeme Mjeseca ispred Lava. Time korove potičemo na klijanje. Pus timo zemlju neka počiva
10-14 dana
i čekamo na povoljnu konstelaciju za predviđenu sjetvu (npr. dan za korijen za sjetvu korjenastog povrća).
Prethodno
još jednom prekopamo tlo i ukopamo isklijale korove. Tek onda sijemo. Poka zalo se da na tako pripremljenim gredicama korov više ne predstavlja problem
Zimska brazda: desetljećima
(vidi crtež str. 36.). U proljeće ne gno-
s m o pri u s p o r e đ i v a n j u m o g l i
jimo. Ustanovili smo, naime, da učinak
ustanoviti da je kvaliteta tla
gnojidbe
najbolja u proljeće nakon ispravnog zimskog oranja
u proljeće
navlači bolesti
i
štetočine. Zato gnojimo u jesen.
(zimske brazde).
Z e m l j a iz krtićnjaka p o s e b n o je plodna zato što je bila izložena pozitivnim zimskim snagama.
Dubina obrade tla Ako je prije sjetve tlo bilo obrađeno do
Okopavanjem
najmanje 10 cm dubine, kozmički će im-
dušika, vapna, kalija, fosfora i mangana,
mijenjamo
odnose
pulsi djelovati najjače.
kao i raznih elemenata u tragovima. Sve
Okopavati, međutim, treba samo 3 cm
to nećemo postići ako ne okopavamo i
duboko. Time u tlo d o v o d i m o zrak pa
redovito ne malčiramo tlo.
kozmičke
snage
mogu
prodirati.
Toplina
tla
MALČIRANJE
O b r a d a u p r o l j e ć e kod j a k o zakorovljenih gredica.
Vrijeme u kojem dolazi do zagrijavanja tla od presudne je važnosti. Kad element topline postane djelatan, dolazi do vlas tite aktivnosti u području mineralnog i tek tada rast bilja napreduje bez zastoja. Svake godine u našem Mjesečevom sjetvenom kalendaru navodimo taj termin; ovisno o kozmičkim utjecajima, on može biti već krajem ožujka ili tek sredinom svibnja.
Lijevo:
U vrijeme M j e s e c a
ispred L a v a p r o s u š e n u ć e m o zemlju u p r o l j e ć e d o b r o
Pod
podrazumijevamo
nedostatke. Pokrov, naime, služi mnogim
obraditi. O v a nebeska
pokrivanje tla organskim (lišćem ili uve
štetočinama, posebice puževima, kao
lom travom) ili anorganskim materijali
dobrodošlo skrovište i leglo tako da je
ma (folijom). Ovdje će biti riječi samo o
uvijek dobro prethodno razmisliti što
malčiranju organskim tvarima.
pokrivanjem tla zapravo želimo postići.
Prednost pokrivanja tla jest potiskivan
Mi naša tla nikada ne pokrivamo jer su
konstelacije za predviđenu
je rasta korova, a u sušno doba se tlo
nedostaci te metode previše veliki.
sjetvu z e m l j u j o š j e d n o m
na taj način štiti od daljnjeg isušivanja.
konstelacija potiče m n o g e k o r o v e na klijanje. Sredina:
N a k o n toga
o s t a v i m o tlo d a miruje 10-14 d a n a i k o d p o v o l j n e
o b r a d i m o , a proklijali k o r o v ukopamo. D e s n o : S a d a j e sve s p r e m n o za sjetvu ili p r e s a đ i v a n j e . N a crtežu: s a d n j a s a l a t e u d a n e lista za s i l a z n o g Mjeseca.
malčiranjem
Međutim,
taj
postupak ima
i znatne
KOMPOST O v a k a v način k o m p o s t i r a n j a primjenjujemo
već desetljećima:
ćetiri k o l c a za r a j č i c e z a b i j e m o u zemlju u uglove četverokuta. U d a l j e n o s t k o l a c a iznosi o k o 1 rri. V a ž n o j e d a m j e s t o b u d e sjenovito. Z a t i m p o l o ž i m o k r o v n e letve ( d a s k e ) od 1.25 m d u ž i n e u ž o m s t r a n o m između kolaca. N e š t o starog komposta stavimo n a z e m l j u k a o najdonji sloj, zatim d o l a z e d o b r o izmiješani o r g a n s k i o t p a c i koje uvijek o d m a h p o k r i v a m o . S v r e m e n a na vrijeme p r e k o te hrpe p o s i p a m o p o š a k u b r a š n a o d kostiju ili r o g a , ili g u a n a . K a k o h u m a k raste, t a k o s letvama p o v i s u j e m o v a n j s k e z i d o v e . Truljenje
O v a k o kod nas na gos
se ubrzava ako jedanput mjesečno
podarstvu izgledaju
s v e p r e l i j e m o p r i p r a v k o m o d kravlje
okviri za k o m p o s t .
balege po M. Thun (Fladen). K a d je kompostni humak dosegao visinu o d p o l a metra, d o d a j e m o prip
Na sreću, spravljanje komposta nailazi
r a v k e za k o m p o s t .
na sve veći odziv, ima sve više prijatelja
uvijek d o b r o n a v l a ž e n .
i nisu tek prazne riječi da je kompost
O d v e l i k e j e važnosti d a j e h u m a k
"zlato vrta". Mnogo je raznih postupaka koji se preporučuju za dobivanje kom posta. Jednom je to prethodno kompostiranje otpadaka,
zatim
dodavanje
glista, konačno se nude skupe posude za njegovu pripravu. Mi već godinama primjenjujemo vrlo jeftin postupak koji se pokazao prikladnim i praktičnim.
na sjenovitom mjestu u vrtu. Od letava
Potrebna su nam četiri kolca (za rajčice) i
napravimo ogradu tako da ih unutar
neimpregnirane letve za krovišta dužine
četvorine u parovima slažemo u križ. Na
1.25 m (ako su duže od 2.5m, treba ih raspiliti). Kolce ćemo zabiti u četverokut
zemlju treba staviti nešto staroga kom posta kako bi se proces truljenja ubrzao.
KOMPOST
KOMPOST Dnevni
u
dosegao visinu od pola metra. Vrtlar
četverokut u slojevima i vlaže. Svaki
organski
otpaci
slažu
se
može ove pripravke nabavitf i primijeniti
put ih pokrijemo prostirkom od slame
ih prema priloženoj uputi (vidi str. 124).
ili rogoza, ili komadom tepiha. S vre
Pokusi su pokazali da se truljenje ubrza
mena na vrijeme gore možemo nabaciti
va, a gubitak supstancij jako smanjuje
i šaku brašna od roga, kostiju ili guana.
ako kompostni humak dovoljno vlažimo,
Važno je da je sve dobro navlaženo.
primjenjujemo pripravke za komposti
Proces truljenja možemo pospješiti tako
ranje, a sam kompost okružimo tankim
da hrpu jedanput mjesečno prelijemo
slojem treseta. Tako pripravljeni kom
pripravkom od kravlje balege (po Mariji
post pogodan je za upotrebu nakon go
Thun). Biodinamičari dodaju i pripravke
dine dana.
za kompost kad je kompostni humak
Za
kompostiranje
dodavanje
ne
preporučujemo
određenih
tvari:
kuhanih
kuhinjskih otpadaka, kao ni korice li muna, naranče, grejpa ili banane koji ne potječu iz bioloških nasada. Korice spljesnive ometa
i
stvaraju
antibiotike,
mikroorganizme
zadužene
što za
truljenje. Korice možemo pustiti da prevriju u poklopljenoj posudi s vodom i tek tada ih dodati kompostu. Nakon toga više ne ometaju proces truljenja. Korovi koji se lako razmožavaju vegetativnim putem, npr. izdanci korijena, vrlo se do bro osjećaju u kompostu.
N a k o n početnog stvaranja
rast korova na gredicama. To se može
humka, vrtnom se k o m p o s t u
dogoditi ako se s kompostom pogrešno
d o d a j u razni p r i p r a v c i k a k o b i d o š l o d o s k l a d n o g truljenja.
postupa. Bacimo li na kompost korove
P r i p r a v c i o d stolisnika,
u cvatu ili takve koji su već zametnuli
k a m i l i c e , koprive, h r a s t o v e
sjeme, moramo voditi računa da sjeme
kore i m a s l a č k a stavljaju se u k o m p o s t p r e m a uputi u m a l e
svakako i nikne prije no što kompost do
r u p e . Z a d n j i p r i p r a v a k koji s e
spije na gredice. Održavamo li kompost
spravlja o d v a l e r i j a n e p r e l i j e m o
dovoljno vlažnim, sjeme će isklijati, no
kantom za polijevanje preko cijelog k o m p o s t n o g humka.
kako nema dovoljno uvjeta za život, brzo će i uvenuti.
Lijevo g o r e : p r v o r a z g r a đ i v a n j e n a k o m p o s t u o d s t a j s k o g g n o j a vrše
Sva gnojiva i sve organske otpatke treba Veselo se razmnožavaju te bi sa zrelim
kompostirati. Dospiju li tvari životinjskog
svjetlo, i r a s t u izvana na k o m p o s t u
kompostom opet dospjeli na gredice,
podrijetla (čekinje, otpaci roga ili kostiju)
ako je dovoljno vlažan.
Stoga pustimo korove da istrunu u vodi
u tlo bez prethodnog komposti-ranja,
prije no što ih dodamo kompostu. To su
dolazi
j a n j a gljivica s e o d i g r a v a unutra,
npr. pirika (Agropyron repens) i jarčevac
gljivica.
u k o m p o s t u . O v d j e su pri razgrad
(Aegopodium) - vidi str.75. Cesto nam
gljive g n o j i š t a r k e . P o t r e b n o im je
Lijevo d o l j e : drugi stupanj nasta
nji d j e l a t n e gljivice iz p o r o d i c e pečuraka.
se žale da kompost uzrokuje povećani
do jačeg
napada štetočina
i
Na kraju, spomenimo još prednost zre log
komposta
gnojem
pred
svježim
(nekompostiranim).
stajskim Sa
100
metričkih centi zrelog komposta po hek taru postižemo jednaki učinak kao s 400 metričkih centi sa svježim gnojem po hektaru. I nadalje, brojni pokusi su po kazali da se organske tvari mogu brinuti za dobru izgradnju tla i zdravi razvitak biljaka tek pošto su prošle kroz proces truljenja i razgradnje.
Biljni
kompost
S a l a t a g l a v a t i c a npr. gubi sposobnost
napada štetočina. Štoviše, primjećivali smo da se štetočine sa susjednih gredica, koje su bile drugačije pognojene, nisu premještale na ove površine. Međutim, strana
takvog
postupka
se
smanjivanju sposobnosti tako uzgojenih biljaka da stvaraju za njih karakteristične organe, primjerice cvjetača i salata gla
p l o d a (iza l u k a ) v e ć ide u s j e m e .
životinjske tvari.
da su se biljke dobro razvijale i nije bilo
najbolje raste ( s p r i j e d a ) . B i l j k e
(sredina). Špinat zasijan u dane
nisu d o d a v a n e
Pozitivnom se može ocijeniti činjenica
polja. Š p i n a t zasijan u d a n e lista iz sjetve, k a d je M j e s e c najbliži
kompostom kojemu
pri tome došli do zapanjujućih rezultata.
tijekom godina pokazala u sve većem
Z e m l j i su m a l e i p u n e ušiju
tj.lijepe g l a v i c e , a k o j e dulji niz g o d i n a g n o j e n a
nisu sadržavali nikakve životinjske tvari i
negativna
Pogled na naša pokusna
stvaranja p l o d a ,
Vršili smo pokuse s kompostima koji
vatica.
Kompost od korova Ako imamo velike količine korova sa sjemenom, pravimo poseban kompost. Biljke stavimo na hrpu i vodimo brigu da je sve dovoljno navlaženo. Da bi što brže nastupio proces rastvaranja, preporučuje
Analize su pokazale
da kompost od
se dodavanje nešto zrelog komposta.
korova
postotak
Korov
često znatno viši nego što je u kompostu
će
uslijed
ugrijavanja
proklijati
već nakon kratkog vremena. Biljke se, međutim, u ovim uvjetima ne mogu potpuno razviti; one usahnu i truljenjem
sadrži
visoki
dušika,
dobivenom od drugih biljnih otpadaka.
Kompostiranje trave
se pretvore u dragocjene tvari za našu vrtnu zemlju. Od velike je važnosti da ot
Iz pokošene trave možemo napraviti do
prilike nakon dva tjedna gornjih 10 cm
bru kompostnu zemlju. Na hrpu ćemo
preokrenemo, jer samo uz površinu ima
složiti travu pomiješanu s nešto zemlje,
dovoljno svjetla i kisika za klijanje. Na
staroga komposta ili lišća, što će spriječiti
kon isklijavanja hrpu pokrijemo travom
da se sastojci za kompost ne ukisele.
ili slamom, neprekidno pazeći da kom
Travu ćemo prethodno ostaviti da malo
post bude dovoljno vlažan. Za suha vre
uvene, a to će kasnije ubrzati pretvor
mena dobro ga je jedanput tjedno zaliti.
bu u kompostnoj hrpi. Preporučuje se
Kompost smijemo upotrijebiti tek kada
zaprašivanje
se potpuno pretvorio u zemlju, dakle, ot
vapnom (1 kg vapna na 1 m trave).
prilike nakon godine dana.
pokošene
trave 3
gašenim
KOMPOST
Brzo kompostiranje tvari životinjskog podrijetla
KOPRIVA I NJENA PRIMJENA
pretvorbe je završen nakon 5-6 tjedana, što se vidi na humku po bijelom oblogu. Sada
možemo
upotrijebiti
posebno
gnojivo. Nakon primjene, gljivice vidno Ako upotrijebimo tvari životinjskog po
slabije napadaju biljke (vidi str.79.).
drijetla, kao što su npr. brašno od roga,
Kopriva (Urtica dioica) ima mnogo do
koštano brašno, čekinje, vunu, perje ili
brih svojstava. Nakon posebnog pred-
guano za specijalno gnojivo (uglavnom
kompostiranja od nje se spravlja jedan
za sjemenske brazde ili za rupe za sad
od pripravaka koji dodajemo biološko-
nice), postoji mogućnost da se posebnim
B r z o k o m p o s t i r a n j e tvari
postupkom
životinjskog podrijetla.
ubrza
proces
raspadanja.
Ipak, ovaj postupak nije idealan. Bolja je potpuna pretvorba u kompostnom humku. Za brzo truljenje pomiješa se 80% zre log biljnog komposta s 20% životinjskih
Zemlja dobivena od koprivina komposta
U z m e m o 8 0 % zrelog
naročito je pogodna za uzgoj nježnih,
biljnog k o m p o s t a i 2 0 %
osjetljvih kultura te njegu ruža i jagoda.
životinjskih s u p s t a n c i . Dobro promiješamo
i
napravimo male humke
supstanci i naprave se mali humci. Treba
koje j a k o n a v l a ž i m o .
ih dobro navlažiti, zatim prekriti slamom
Zatim pokrijemo slamom
i na kraju još jednom zaliti. Ako nemamo
dinamičkom kompostu.
Slične odlike pokazuje još samo vrlo us pjeli kompost od smrekinih iglica. Kopriva može poslužiti i za suzbijanje
i j o š j e d n o m zalijemo.
štetočina na prirodan način, ali i kao
N a k o n 5-6 t j e d a n a na
sredstvo za pospješivanje rasta. Kod opi
na raspolaganju slamu, možemo u nuždi
h u m c i m a s e stvori bijeli
uzeti grubo platno ili deku. Prvi stupanj
o b l o g (crtež, s r e d i n a ) .
sa recepata što slijede, obratite pozornost
P o s e b n o gnojivo je s a d a
na to da nikada ne poduzimamo više od
spremno za uporabu.
3 postupka bez obzira koje vrste oni bili. Veći broj postupaka može loše utjecati na
dobro
smanjiti
podnošenje
klijavost.
Do
skladištenja istih
i
negativnih
učinaka dolazi ako gnojnicu pripravljenu od koprive primijenimo u većoj koncen traciji nego što preporučujemo u našim receptima.
V e l i k a kopriva ( U r t i c a d i o i c a ) p o s j e d u j e m n o g a d o b r a svojstva koja s u n a m o d velike koristi pri r a d u u vrtu.
24-satni ekstrakt Koprive stavimo u drvenu, glinenu ili poZa dobivanje o v o g ekstrakta narežemo
cakljenu posudu i nalijemo 101 hladne ili
jedan kilogram svježe koprive (uzimamo
mlake vode. Pustimo da odstoji 24 sata
cijelu nadzemnu biljku). Ne smeta ako
i onda pažljivo procijedimo.
su biljke u cvatu, ali ne smiju biti već u
pomaže kod napada ličinki, ali i gusjen
Ekstrakt
stadiju stvaranja sjemena.
ica. Tretiramo tri puta uzastopce unutar
POTICANJE RASTA BILJAKA
KOPRIVA Gnojnica
od
kopriva
vrlo
snažno
pospješuje klijanje i rast pa se smije prim jenjivati samo u
razrijeđenom
obliku.
Ako želimo prskati tlo, razrijedit ćemo je uzimajući 1 1 gnojnice na 9 1 vode. Tekućinu fino raspršujemo. Za zalijevan je uzimamo 1 litru gnojnice na 40 1 vode. Protiv zastoja u rastu biljaka zbog hladna vremena i protiv napada ušiju možemo se boriti zalijevanjem ili prskanjem koprivinom gnojnicom. Postupak provodimo rano ujutro ili navečer. Nakon toga je potrebno dodatno zalijevanje. Tretirajući ruže, grmove jagodičastog voća i voćke tri večeri uzastopce, ustanovili smo da su nestale uši, a često i gljivice.
Poticanje rasta biljaka primjenom gnojnice od koprive Gnojnicu
pripremimo
kao
što
je
prethodno opisano. Razrjedivanje je, međutim, drugačije. 1/4 1 gnojnice pomiješamo s 10 I vode i tom otopinom možemo zalijevati npr. rajčice, krastavce, špinat i kupus. Za vrijeme vegetacije to provodimo tri puta. Želimo li prskati, 1/2 1 temeljne sup-stance raz rijedit ćemo s 10 1 vode. Prskamo vrlo finim raspršivačem. Krumpir će nam biti osobito zahvalan za ovakav postupak, a isto tako i grmovi jagodičastog voća. Njih, međutim, prskamo tek nakon berbe.
nekoliko sati, prskajući napadnute biljke
smije biti u stadiju stvaranja sjemena)
finim raspršivačem.
prelijemo s 10 I hladne ili mlake vode.
Gnojnica od koprive kao poticajno sredstvo
cakljena (emajlirana). Ostavimo da stoji
Posuda neka bude od drva, gline ili podok lišće ne istrune. Vrijeme raspadanja ovisi o izvanjskoj temperaturi. Gnojnica
1
kg svježe
koprive
(uzima se
cijela
nadzemna stabljika, smije cvasti, ali ne
će nastati nakon 8 dana, ili možda tek nakon 4 tjedna.
GNOJNICA OD RAZNOG BILJA Gnojnica se ne radi samo od kopriva
10 1 v o d e . Dobivenu gnojnicu rabimo za
(vidi str. 45.), već su i neke druge biljke
zalijevanje u omjeru 1 I gnojnice na 40
za to pogodne, kao npr. čičak, sinja kri-
1 vode. Koncentracija ne bi smjela biti
jica (Soluchus oleraceus), gavez i miš-
veća. Ostatke kompostiramo.
PRIPRAVCI GNOJ IZ ROGA I KREMEN IZ ROGA
jakinja (Stellaria media). Ali i bilje koje upotrebljavamo u domaćinstvu možemo pretvoriti
u
gnojnicu
za
zalijevanje.
Imamo li, dakle, ostataka pelina, kami
Od gaveza (Symphytum
lice, lavande, stolisnika ili matičnjaka,
officinale, lijevo) i p r a v e
možemo ih preliti vodom i pustiti da istrunu. Na
1
kg svježeg bilja dolazi
kamilice (desno) možemo t a k o đ e r pripraviti g n o j n i c e p o g o d n e za gnojidbu biljaka.
Ispitivali s m o u t j e c a j e k o z m i č k i h
blje presadnje. Naime, pripravak gnoj iz
r i t m o v a i p r i m j e n u p r i p r a v a k a na
roga umanjuje nepovoljan
rotkvice. R a z l i k a u p r i n o s u iznosi i do
impuls tre
nutka neprikladnog za sadnju.
40%.
Na biološko-dinamičkim gospodarstvima u listopadu se kravlji rog napuni kravljom balegom Pripravak gnoj iz roga (pripravak 500) i
i zakopa u zemlju gdje će
prezimiti. Rog crpi snage iz zimskog tla
pripravak kremen iz roga (kremeni prip
i povezuje ih s balegom. U proljeće rog
ravak 501) nezaobilazni su u biološko-
vadimo iz zemlje. Njegov sadržaj pre-si-
dinamičkom načinu uzgoja biljaka.
pamo u staklenu posudu i zatvorimo je
Pripravak gnoj iz roga se spravlja od
staklenim poklopcem ili čepom od pluta.
kravlje
Do uporabe ga držimo u tresetu. Trajnost
balege.
On
uspostavlja
dobar
odnos biljke prema snagama Zemlje.
mu je dvije godine.
Prskamo li ga pri sjetvi, biljke će razvi
Za
jati više korijena i tako bolje opskrbljivati
površina umiješamo 30 g pripravka gnoj
nadzemni dio biljke. Primjenjujemo ga i
iz roga u 10 1 vode. Pri spravljanju prip
kod presađivanja; to je posebno važno
ravka vrlo je važno miješati od vanjskog
onda kad ne možemo iskoristiti razdo
ruba posude prema unutra tako da u
potrebe
naših
poljoprivrednih
sredini nastaje lijevak (točna uputa na str.
mrkve postižemo ako zadnje prskanje
na biološki proces, kako to proizlazi h
ukopamo u zemlju. On koncentrira u
51.). Samo jedna osoba smije miješati.
kremenom vršimo u vrijeme Mjeseca
duhovno-znanstvenih
kremenom pripravku sunčano djelovan
Ova
ispred Ovna ili ispred Vage, i to poslije
dolfa Steinera.
je ljeta.
2500 m2 tla. Vrtlari trebaju srazmjerno
podne, kratko prije berbe. Tabela koja
Kravlji rog sa zdrobljenim kristalom ljeti
Uzmemo 0.5 g pripravka kremen iz roga
manje, ovisno o veličini površine. Prip
slijedi još jednom će nam objasniti prim
ravak gnoj iz roga prskamo prije sjetve tri
jenu pripravaka.
puta u razmacima od desetak minuta.
Za spravljanje pripravka kremen iz roga
količina dostatna je za
prskanje
istraživanja
Ru-
i miješamo ga jedan sat u 4-5 1 vode. To K o d miješanja pripravka, npr. d r v e n i m š t a p o m ili š t a p o m o d b a m b u s a , vrlo
dostaje za 1000 m2 zasađenih površina. Za 100 m2 trebamo oko 0.5 1. Vrlo je
Pripravak kremen iz roga djeluje zajedno
treba nam prozirni gorski kristal, koji
s kozmičkim snagama i stoga ga treba
po mogućnosti nije onečišćen drugim
prskati u dane kad je za pojedinu biljku
od vanjskog ruba posude
tvarima. U industriji takav kristal služi za
p a i d e m o p r e m a unutra,
opis postupka!) mora početi od vanjskog
proizvodnju povećala i leća. Promotrimo
č i m e privlačimo s n a g e iz
ruba glinene ili drvene posude i napre
povoljno vrijeme za sjetvu. To znači da
j e v a ž n o miješati tako d a nastaje lijevak. P o č i n j e m o
okoline. Miješati smije
važno miješati tako da nastane dobar li jevak. Miješanje (vidi i susjedni crtež te
biljke lista poput salate prskamo u dane
leću. Padne li sunčano svjetlo kroz nju,
samo jedna osoba. Kad
dovati prema unutra, prema sredini, ali
lista.
papir ispod njega se može zapaliti i izgor
n a s t a n e d o b a r lijevak,
nikako od sredine prema van! Struja
Naši pokusi su u pojedinim slučajevima
jeti. Leća, dakle, povećava utjecaj sv
dali još neke zanimljive rezultate. Vrlo je
jetla i topline. To svojstvo iskorištavamo
tekućinu da se još malo
izvučemo štap i pustimo
nastala vrtnjom privlači snage iz okružja
vrti. T a d a m i j e š a m o ponov
i koncentrira ih u središtu. Miješanjem
no, ali s a d a u o b r n u t o m
od
sredine
prema
van
raspršujemo
povoljno za kvalitetu uskladištenih plo
kod uzgoja biljaka. Fino usitnjeni gor
dova ako smo zadnje prskanje kupusa
ski kristal stavimo u kravlji rog. Oblik
pripravkom kremen iz roga obavili prije
i sklonost kravljeg roga da stvara spi
jeniti unutar sljedeća 3-4 sata s obzirom
berbe u
rale ima vrlo koncentrirano djelovanje
da nakon tog vremena brzo gubi djelot
dane za cvijet.Bolju kvalitetu
s m j e r u i o p e t stvarajući lijevak.
snage. Umiješani pripravak treba primi
vornost. Osim toga, vrlo je važno da miješanje provodi samo jedna osoba, nikako više njih. Primjena
kremenog pripravka
Biljke
Vrijeme prskanja s pripravkom kremen iz roga
Biljke korijena
U dane za korijen: tri puta tijekom jednog mjeseca (što znači otprilike svakih devet dana jedanput) ujutro nakon izlaska Sunca
Biljke lista
U dane za list: tri puta tijekom jednog mjeseca; ujutro nakon izlaska Sunca
Biljke cvijeta
U dane za cvijet: tri puta tijekom jednog mjeseca; nakon izlaska Sunca
Biljke za plod/sjeme
U dane za plod/sjeme: tri puta tijekom jednog mjeseca; nakon izlaska Sunca
Oba ova pripravka spravljamo sami u našoj pokusnoj stanici. Za one koji se vrtlarstvom bave tek kao hobijem, bilo bi preveliko opterećenje i utrošak vremena da sami izrađuju te pripravke. Oni mogu nakon
odgovarajućeg
savjetovanja
nabaviti pripravke (vidi str. 121.). Uz pri pravke će dobiti i uputu kako se spravlja tekućina za prskanje.
PRIPRAVAK OD
BALEGE
PRIPRAVAK OD KRAVLJE BALEGE Nažalost,
jednostavno
se da krave pre-dhodno nekoliko dana
nabaviti ovaj pripravak ako ga sami ne
nije
sasvim
dobivaju grubo krmivo kako bi balega
želimo ili ne znamo spraviti.
bila dobro oblikovana. I ljuske od jaja bi
Kravlja balega je temeljni materijal prip
trebale potje-cati od kokoši s biološko-
ravka kao nositelj za tri vida djelovanja:
dinamičkih gospodarstava.
ljuske od jajeta, bazalta i kom-postnih pri
Uzmemo pet 10-litrenih kablića balege.
pravaka. Dakle, da bismo napravili ovaj
100 g suhe, fino usitnjene ljuske od jaja i
pripravak, potrebna nam je kravlja bale
500 g bazaltnog pijeska (zrnatosti 0.2 do
ga, po mogućnosti od krava s biološko-
0.5 mm) i sve stavimo u drvenu kacu.
dinamićkog
Smjesu lopatom prekapamo i pokrećemo
gospodarstva. Preporučuje
jedan sat: to je dinamiziranje. Zatim prvu polovicu smjese stavimo u staru drvenu bačvu bez dna! - ukopanu 40-50 cm duboko u tlo. Iskopanu zemlju nabacamo oko bačve. U tu prvu polo vicu smjese sada dodamo pola količine predviđenih kompostnih pripravaka (vidi kompost str. 41.) pojedinačno poredanih kao u kompostnom humku. Potom dru ga polovica smje.se dolazi u bačvu, a
S p r a v l j a n j e p r i p r a v k a o d krav lje b a l e g e
zatim i druga polovica količine kompost
Pet 10-litrenih k a b l i ć a g o v e đ e
nih pripravaka pojedinačno poredanih.
b a l e g e , 100 g s u h i h , fino
Slijedi
priprema
vode
od
valerijane.
usitnjenih l j u s a k a od j a j a i 5 0 0 g bazaltnog pijeska
(zrnatost
Postupamo ovako: pet kapi pripravka
0.2 - 0.5 m m ) p r e k a p a m o u
od valerijane miješamo deset minuta u
d r v e n o j kaci j e d a n s a t .
1 I vode. Prelijemo preko sadržaja bačve
Zatim stavimo mješavinu i
i poklopimo drvenim poklopcem ili das
k o m p o s t n e p r i p r a v k e - k a k o je
kama.
u tekstu o p i s a n o - u ukopanu bačvu bez dna i
ostavimo da
U
našim
poljoprivrednim
pokusima
miruje 4 tjedna. L o p a t o m j o š
miješamo 20 minuta 60 g pripravka od
jednom prekopamo. Nakon
kravlje balege u 10 1 vode (miješa jedna
P r i p r a v a k o d kravlje b a l e g e : o p i s a n i
daljnja četiri t j e d n a m i r o v a n j a ,
p o s t u p c i su z a v r š e n i i p r i p r a v a k je
p r i p r a v a k m o ž e m o "razrijediti'
spreman za uporabu.
i u p o r a b i t i (vidi tekst str. 5 4 . ) .
osoba počinjući od ruba posude prema unutra kako bi nastao duboki lijevak -
PRIPRAVAK OD
BALEGE
vidi str. 51.). Ova količina dostaje za pr
iznosimo gnoj ili kompost (ali samo po
skanje 2500 m2. Vrtlari trebaju, ovisno
jedno prskanje). Prskamo i pri jesens
o veličini obradjene površine, mnogo
kom zaoravanju (jedanput).
KAMENO
manje vode, a i manje samog pripravka.
Pripravak od kravlje balege po M. Thun
Najbolje rezultate postižemo ako prip
primjenjuje se
ravkom od kravlje balege prskamo tri
se
način
kod gnojenja biljaka. Međutim, najbolje
dana uzastopce (tri do pet dana prije
obrađivanja zemlje i vrta. Danas (1994.
je to učiniti putem komposta. Pojedine
sjetve). Isti pripravak je pogodan za pr
godine) još ne možemo reći da li se
vrste kamenog brašna dodajemo kom
skanje još dva do tri dana; poslije više
kao temeljna supstancija umjesto krav
postu u malim količinama. Te tvari do
nije djelotvoran. Prskamo predvečer.
lje balege može upotrijebiti gnoj drugih
prinose kvaliteti
Pripravak
aktivira
životinja. Pretpostavljamo da bi to even
one u tlu potiču stvaranje gline.
od
kravlje
balege
provodi
u svim
zemljama gdje
biološko-dinamički
pretvorbu u tlu, potiče organizme da
tualno mogao biti i izmet ovaca, koza,
se pobrinu za bolju strukturu tla i bržu
konja, kokošiju i kunića. Za nekoliko go
razgradnju anorganskih i organskih tvari.
dina moći ćemo izvijestiti o rezultatima
Preporučljivo je prskanje i onda kad u tlo
brojnih pokusa koji su sada u tijeku.
unosimo zelenu gnojidbu ili na polje
Pripravke gnoj iz roga, kremen iz roga, i pripravak od kravlje b a l e g e m o r a m o prije prskanja procijediti kroz vrlo fino sito. N a j b o l j e će poslužiti dvostruka najlonska čarapa. Prskalica se tada neće čepiti.
Kameno brašno možemo primjenjivati
komposta budući da
BRAŠNO Bazaltno brašno Ovdje ćemo posebno istaknuti bazaltno brašno. Bazalt je geološki relativno mla do stijenje koje je prošlo kroz toplinski proces, ali nije izgorjelo. U našem radu bazaltno brašno predstavlja lijek, pa ga se samo u malim količinama, smije do davati zemlji putem komposta. Ljekovi ne djeluju ako se uzimaju u većim
Berba jagodičastog voća
količinama u kakvima se uzima hrana.
ZELENA GNOJIDBA
Daljnje vrlo korisne biljke za zelenu gno jidbu u vrtu su: perzijska djetelina, lupi na, facelija, livadni grahor, raž.
Pod zelenom gnojidbom podrazumijeva
- mahunarke (leguminoze) - mogu na
mo ozelenjivanje tla određenim biljkama
sebe vezati dušik iz zraka i unositi ga u
- biljkama za zelenu gnojidbu. Biljke os
tlo. Ukopavanjem raslinja opskrbljujemo
taju na gredici kraće (nekoliko tjedana)
zemlju
ili duže vrijeme (preko zime) i u pravilu
život u tlu.
se pokose još zelene, a zatim ukopaju u
Analizirajući tlo, ustanovili smo da se
tlo. To bilje djelomično služi i kao stočna
nakon zasijavanja različkom.
hrana.
mnoge
(Phacelia) i kukoljem povećava sadržaj
Zelena
gnojidba
ima
organskim
tvarima, što potiče
facelijom
prednosti. Zaštićuje tlo i omogućuje izm
fosfora u tlu. Nakon facelije i kukolja,
jenu usjeva zasađenih na istoj površini.
ustanovili smo porast vrijednosti kalija,
Određene
a nakon graška i lupine, porast kalcija.
biljke
za
zelenu
gnojidbu
Vrijeme sjetve biljaka za zelenu gnojidbu ovisi o namjeni. Trebamo li mnogo lis nate mase za stočno krmivo, sijemo u dane za list. Mahunarke koje za saku pljanje dušika trebaju što više razvijati kvržice (gomoljčiće) sijat ćemo u dane za
Biljka za zelenu gnojidbu, facelija ( P h a c e l i a ) , m e d o n o s n a je biljka, privlači p č e l e i p o b o l j š a v a tlo
(gore).
korijen. Termin za košnju i unošenje bil jaka za zelenu gnojidbu u tlo birat ćemo u vrijeme silaznog Mjeseca (razdoblje presadnje). Tada se snage usredotočuju prema dolje, što potiče pretvorbu u tlu. Preporučuje se dodatno prskanje pri pravkom od kravlje balege; to će pret vorbu još ubrzati.
Biljke za zelenu gnojidbu (ovdje raž) treba ukopavati u z e m l j u u vrijeme s i l a z n o g Mjeseca
(razdoblje
presadnje).
Raž je pogodna za ukopavanje L u p i n u ( v u č i k a žuta) p o s e b n o
u j e s e n . U p r o l j e ć e b i s m o je
p r e p o r u č u j e m o k a o biljku z a
m o r a l i u k o p a v a t i m n o g o ranije,
zelenu gnojidbu
d o k s u biljke j o š m a n j e ( d o l j e ) .
IZMJENJIVANJE USJEVA I PLODORED Na istoj gredici sijemo i sadimo razne
kako ne bi dolazilo do jednostranog is
vrste biljaka. Od velike je važnosti da to
crpljivanja hranjivih sastojaka u zemlji i
izmjenjivanje kultura provodimo smis
nagomilavanja biljnih izlučevina u tlu, a
leno i planski. Potreban je višegodišnji
time i pojave bolesti. Npr. kupus ne valja
prekid
saditi nakon cvjetače.
sijanja
vrsta
iz
iste
porodice
Dakle, iskorištavamo li tlo jednostra K a d a planiramo plodored m o r a m o uzeti u o b z i r i biljke
no time što uzgajamo iste ili srodne vrste biljaka u prekratkom vremenskom
z a z e l e n u g n o j i d b u koje s e uklapaju u redoslijed. N p r . g o r u š i c a s p a d a u krstašice, p o r o d i c u u koju se ubrajaju i kupusnjače. B i l j k a proživljava p e t e r o č l a n o s t -korijen/list/ cvijet/sjeme/plod -te tijekom g o d i n a nastoji proći sve o v e faze s v o g a razvitka. U praksi, m e đ u t i m , d o l a z i m o d o č e t v e r o č l a n e p o d j e l e : kori jen, list, cvijet, plod/sjeme. Objasnit ć e m o to ovdje na p r i m j e r u k r s t a š i c a : rotkvice u s r e d o t o č u j u s n a g e u korijenu ( g o r e lijevo). O n e k r s t a š i c e koje razvijaju g l a v i c e , kao npr. crveni k u p u s , z a d r ž a v a j u s n a g e u p o d r u č j u lista (dolje lijevo). K o n a č n o , cvjetača n a m d a r u j e svoj p u p o l j a k n e u s p o r e diva o k u s a ( g o r e d e s n o ) . K a k o u vrtu n e m a m o k r s t a š i c u koju b i s m o uzgajali z b o g s j e m e n a , tu p r a z n i n u m o ž e npr. ispuniti korov r u s o m a č a . M o ž e m o zasijati i r e p i c u koja u poljo privredi služi za d o b i v a n j e ulja (dolje d e s n o ) .
razmaku, ili uopće bez stanke, na istoj
redu obolijevale, moralo ih se tretirati,
gredici, najprije dolazi do pomanjkanja
a kvaliteta je bila slabija. Da bismo os
određenih hranjivih tvari, zatim slijede
tvarili smisleni plodored, treba uzimati u
bolesti i štetočine. Primjenom biljnih
obzir biljne porodice.
zaštitnih
doduše,
Objasnit ćemo to na primjeru hernije na
možemo održati, no kvaliteta uroda je
kupusu. Kupusna hernija je određeno
sredstava,
biljku,
trajno oštećena, što više ne možemo
bujanje
ispraviti. Međutim, ako primjenjujemo
što živi u zemlji. Ona napada korijenje
korijena
izazvano
gljivicom
pravilan plodored, svi ovi nedostaci se
kupusnjača i krstašica. Ne napada samo
uopće neće pojaviti.
kupus i korabicu, već i repicu, gorušicu,
Za vrtlara koji se vrtlarstvom bavi iz
rotkvice itd., dakle, biljke koje spadaju
hobija pravi je plodored teško izvediv.
u porodicu krstašica. Čak i kod zelene
Na raspolaganju mu stoje samo male
gnojidbe npr. gorušicom, treba voditi
površine,
vrstama
računa o plodoredu. U o v o m slučaju
povrća vlada stalna potražnja. Zbog toga
opredijelit ćemo se za drugu biljku, npr.
a
za
određenim
je važno početkom godine isplanirati
face I iju. Preporučujemo da se tijekom
dobar plodored i zapisati kada ćemo što
5 godina na istu gredicu ne siju biljke iz
sijati, odnosno saditi. Ako to ne učinimo, slijed sijanja nam brzo postaje nepregle dan, a to onda dovodi do gore opisan ih posljedica. Razne knjige i časopisi preporučuju izmjenjivanje usjeva ovim redom: prvo one koji jako iscrpljuju tlo, zatim one manje zahtjevne i konačno mahunarke. Mi smo, međutim, ustano vili da je nakon kraćeg vremena ipak potrebno
primjenjivati
biljna
zaštitna
sredstva. Biljke su pri takvom plodo-
Primjer p l o d o r e d a z a koji s m o utvrdili d a o p r a v d a v a n a š a o č e k i v a n j a : c v j e t a č a prve g o d i n e (lijevo g o r e ) , c i k l a d r u g e g o d i n e (lijevo d o l j e ) , n i s k e m a h u n e treće godine (desno gore), krumpir četvrte g o d i n e ( d e s n o d o l j e ) , zatim j a g o d e t i j e k o m s l j e d e ć i h godina (sasvim desno).
iste porodice. Osim toga moramo imati
da gredicu na kojoj je prve godine rasla
pokositi za zelenu gnojidbu i ukopati ih.
gredicu istovremeno zasijati i lupinom.
u vidu i stvaranje "biljnih organa". Biljka
neka biljka lista, sljedeće godine zasa
To nam je dobra početna priprema za
Pri
proživljava peteročlanost i želi tijekom
dimo biljkama koje zadebljavaju korijen.
sjetvu krstašica, odnosno za razne vrste
posebno voditi računa. Kad se na lupini
godina
Treće godine biramo biljke u koje će tlo
kupusnjača.
pojave pupoljci, odrežemo ih, što rezul
razvijanja "ploda": korijen -list - cvijet
moći,
prethodno koncentrirane snage
U tabeli donosimo neke primjere plo
tira bočnim izdancima i povećava lis
- sjeme - plod. Ovdje se opet uspostav
u donjem dijelu biljke (korijen), slati u
doreda. Iz toga svatko može sastaviti
natu masu.
lja veza s već opisivanim kozmičkim im
gornje područje biljke (sjeme ili plod).
vlastiti plodoredni
sustav koji
povećanu tvorbu kvržica i nakupljanje
pulsima koji uvažavaju upravo tih "pet
Kao što i mi ljudi uvijek iznova moramo
govarati
i
članova" (vidi str. 13.). Njih treba uzimati
pravilno izdahnuti, mora to moći učiniti
područja. Naša iskustva s takvim plo-
- Kad se u jesen poberu rajčice i krastav
u obzir pri planiranju plodoreda.
i tlo - a to omogućuje treća godina. U
doredom su bila vrlo dobra. Biljke su
ci, možemo zasijati grahoricu.
prim
četvrtoj godini na istome tlu rastu biljke
bile i ostajale zdrave, a prinosi više nego
Evo nekoliko primjera koji će objasniti
jeru porodice krstašica. U nju spadaju i
cvijeta. Sada ne šiklja više suvišak sje
zadovoljavajući.
zašto predlažemo gore navedeni plo-
kupusnjače. Rotkva i rotkvica koncentri
menskih snaga jer ga se tlo prethodne
Jagode ostaju pet do osam godina na
dored: lisnati kelj i raštika trebaju snage
raju snage u korijenu, one odebljaju u
godine već oslobodilo. Tako kod bilja
istoj gredici, zatim redoslijed zasijavanja
za rahli nepovezani razvitak listova i pe
području vrata korijena i ondje donose
ka cvijeta ne može doći do neželjenog
počinje opet ispočetka.
teljki. Luk, što ga sljedeće godine sadimo
plod. Kupusnjače zadržavaju snage pe
stvaranja sjemena.
Još nekoliko savjeta:
na gredicu, lako će oblikovati svoju gla vicu, a da pri tome nema potrebu raz
doživljavati
Pokušat ćemo
razne
to
mogućnosti
razjasniti
na
zemljištu
klimi
teljki u području lista i omataju list po
Ako se uz izmjenu biljnih porodica oba-
- Umjesto krumpira možemo
list jedan oko drugoga sve dok se proces
ziremo
cvijeće za rezanje.
i
na
peteročlanost.
odnosno
ne završi zrelošću za berbu. Korabica za-
četveročlanost
debljava peteljku i tu razvija svoj plod.
plodoreda (vidi tumačenje u pretho'd-
Cvjetača
konačno
preobražava
biljaka
kod
planiranja
svoje
nom odlomku), onda stvaramo najbolje
srce da bi nam predstavila svoj pupoljak
preduvjete za tlo i za rast biljaka. U
neusporediva okusa.
sljedećim
primjerima
U vrtu nema krstašica koje bismo uzga
počinjemo
izlaskom
jali zbog sjemena, no u poljoprivredi je
gredice s jagodama. Uzgajat ćemo ih na
to uljana repica. U vrtu bi poneki ko
drugome mjestu. Nakon što smo pobrali
rovi, kao rusomača i poljski mašnjak,
posljednje jagode, pokosit ćemo preo
mogli ispuniti tu prazninu tako da bi
stale zelene dijelove i kompostirati ih.
o
plodoredu
- Kada
sadimo
će od
određenog
krumpir,
uzgajati možemo
okopavanju
ne moramo
Na taj
o
način postižemo
dušika na korijenju lupine.
vijanja
peteljki.
snage
na
Korabica
bujanje
usredotočuje
područja stabljike.
Ishodišno stanje: zelena gnojidba s raži i lupinom nakon nasada j a g o d a 1. god.
2. god.
3. god.
4. god.
5. god.
kupus
mrkva
grašak
krumpir
jagode
crveni kupus
pastrnjak
bob
krumpir
jagode
Gredicu zatim prekopamo i posijemo raž
kelj
crni korijen
grašak šećerac
krumpir
jagode
i lupinu. Pokazalo se to vrlo pogodnim
cvjetača
cikla
niski grah
krumpir
jagode
neku
jer je potrebno da na tlu s vremena na
kelj lisnati, raštika
luk
kukuruz šećerac
krumpir
jagode
drugu biljnu porodicu, već da tu treba
vrijeme raste trava. Osim toga raž pušta
kelj pupčar
celer
visoki grah
čičoka
jagode
duboko korijenje
korabica
poriluk
paprika
čičoka
jagode
donje slojeve. Lupina, kao mahunarka,
žuta repa
blitva
krastavac
čičoka
jagode
prikuplja dušik, što poboljšava sastav
rotkvica
peršin
rajčica
čičoka
jagode
tla.
rotkva
razno bilje -
krastavac
cvijeće
jagode
putem biljke došlo do pune razmjene s tlom. Tako postaje jasno da sljedeće godine
ne
treba
uzgajati
samo
rasti i drugačiji biljni organ. U praksi uzi mamo u obzir organe korijen, list, cvijet i plod/sjeme
-
četveročlanu
podjelu.
dobivamo, dakle, Preporučujemo
U
i
iz jedne
ustajale
tako razrahljuje
proljeće ć e m o
i
izrasle biljke
njoj
Stoga je ona kao prethodni nasad ideal
- Špinat i matovilac sijemo uz rub gredi
na za poriluk s obzirom da bi mu prejake
ca s krastavcima. Oni štite i pokrivaju
snage stabljike iz tla ometale oblikovanje
tlo, no već su pobrani kad krastavcima
lisnatog ovoja. Ovako on može množiti
treba više mjesta.
svoje lisne ovoje i tijesno ih slagati jedan
- Salatu i špinat možemo
u proljeće
uz drugi kako bi postigao najljepši oblik.
uzgajati kao međuusjev na gredicama,
Ova razmatranja bi mogla ispuniti još
gdje će kasnije (od svibnja na dalje) biti
brojne stranice! Važno je, međutim, da
glavna kultura.
svakoga potaknu na razmišljanje i na
- Salata, špinat i endivija se mogu zasi
razvijanje vlastitih opažanja.
jati i na gredice s kojih smo već pobrali
Još ponešto o biljkama koje su na ta
rani kupus, niski grah i rani krumpir.
beli izostavljene, a kojima za sazrijevanje
Do sada nismo mogli ustanoviti nikakve
nije potreban cijeli vegetacijski period.
neželjene posljedice po plodored uzgo
Tu je riječ o omiljenom povrću kao što
jem ovih međuusjeva.
stabljike iz tla i s c r p i l e i ne
je špinat, salata glavatica,
matovilac,
Jedino kod krstašica valja biti oprezan.
endi-vija i salata za rez. S ovim biljkama
g u s t i m o v o j i m a razvijati čvrste
Rotkvice, razne vrste rotkvi ili sjetvena
postupamo ovako:
grbica (Leidum sativum) s kratkim vege-
- Salatu sijemo između mrkve kao oznaku.
tacijskim periodom smiju rasti samo na
(Nasad kao oznaka: mrkva treba dugo
gredicama kupusa. Tamo ih možemo
za klijanje, zato sijemo salatu koja isklija
npr. staviti na rubove. Nikada ih ne smi
brzo i omogućava nam da pri okopavan
jemo uzgajati na gredicama gdje rastu
ju dobro i na vrijeme uočavamo redove
biljke iz drugih porodica s obzirom da
nasada. Mlade sadnice salate se kasnije
se onda željeni razmak od pet godina u
presađuju na gredice s kupusom. Mrkvi-
plodoredu više ne bi mogao održati (vidi
ca je tada već porasla i treba
i tekst str. 61., četvrti odlomak).
Prije
mjesta.
nego što kupus postane prevelik,
salatu smo već odavno pobrali. Tako se obje kulture mogu razvijati.)
Korabica (desno)
j e idealni
p r e t h o d n i usjev z a p o r i l u k (dolje).
Korabica
usredotočuje
snage u području stabljike t e j e z a d e b l j a d a b i stvorila plod. Tako su se prejake s n a g e o m e t a j u p o r i l u k : on m o ž e u listove u svoj p r e k r a s n i p l o d .
ZALIJEVANJE Začudit će vas,
no mi svoje nasade
Želimo li
"vodu" spremiti u zemlju,
ne zalijevamo izuzev jedanput nakon
okopavamo navečer tako da tlo udiše
presađivanja, kod sijanja trave (jer sjeme
vlagu iz okružja. Ako je pak zemlja pre-
leži gore) te u stakleniku. I u sušnim go
vlažna, okopavamo ujutro, budući da tlo
dinama imamo dobre prinose budući
sada vlagu izdiše.
da
poštujemo
neke
temeljne
zakone
Prekopavati treba samo 3 gornja centi
prirode.
metra tla. Tako. naime, nastaje rahli sloj
Prije podne tlo izdiše, poslije podne
koji djeluje kao regulator vlage.
udiše. Ujutro su snage usmjerene prema gore (prema gornjim dijelovima biljke).
N e zalijevamo naše n a s a d e nikada osim
Poslije podne i navečer usredotočuju se
j e d a n p u t p o s l i j e p r e s a đ i v a n j a i k o d sijanja
na donje dijelove biljaka i teže u zemlju.
O v d j e z a l i j e v a m o p r e m a p o t r e b i , ljeti,
Ove činjenice, dakle, možemo iskoristiti.
trave. To, n a r a v n o , ne vrijedi za staklenik. d a p a č e , i do dva puta na d a n .
Ako biljke naviknemo na zalijevanje, one ne puštaju korijenje duboko u zemlju. Kad nastane suša ovisne su o umjetnom
Prije p o d n e tlo izdiše (lijevo), poslije p o d n e udiše ( d e s n o ) .
navodnjavanju. Mi smo, međutim, već ubrali mrkvu i pastrnjak čije je usisno ko
str.49.) ili pripravkom od kravlje balege
rijenje bilo i do 1.20 m dugo, a kod luka
(vidi str. 52.).
je bilo 80 cm. Osim toga smo ustanovili da se ponavljanjem zalijevanja uništava
Kakvoća vode
struktura tla. Postaje tvrdo i raspucava se kad je suša. Za sušnih razdoblja možemo
Naravno da nije svejedno kakvom vo
gredice malčirati. Međutim, nakon obil
dom zalijevamo. Mi zalijevamo samo
nije kiše pokrove treba odmah odstrani
jedanput nakon presađivanja i u stakle
ti, jer pokriveno tlo inače postaje idealno
niku. Theodor Schwenk, istraživač vode
gnjezdište i leglo za puževe.
te utemeljitelj i dugogodišnji predstojnik
Za sušna vremena okopavamo predvečer
Instituta u Herrichried-u, koji izučava
u dane za list i korijen. Osim toga,
vodena strujanja i tokove, tvrdi da bi
noćnu vlagu i stvaranje rose možemo
se kakvoća vode u mnogome mogla
pospješivati i potpomagati ako okolne
poboljšati kad bi naši potoci i rijeke
puteve
ponovno smjeli teči u svojim prirodnim
i travnate površine predvečer
prskamo pripravkom gnoja iz roga (vidi
koritima.
Rezultati ovih istraživanja potakli su en
U svezi kakvoće vode, mnoga pitanja
gleskog kipara John-a Wilkes-a da obli
ostaju otvorena. U budućnosti se moraju
kuje i stvori posude u kojima voda može
provoditi još mnoga ispitivanja i pokusi
slijediti svoje vlastite potrebe kretanja.
na tom području, uzimajući u obzir i
Sproveli smo sljedeći pokus: postavili
problem napajanja stoke kao i naše pitke
smo 36 takvih posuda između naša dva
vode. Iako su istraživanja na mnogim
jezerca koja ne leže na istoj razini. Za
privatnim i državnim institutima u tijeku,
lijevali smo naše nasade u stakleniku
ipak još nema nikakvih konačnih izjava
tjedan dana v o d o m što je tekla kroz te
ni preporuka u svezi tog problema.
posude. Nakon što su sadnice presađene jednako kao i s drugima, dakle, nismo
Vrtložnik - p r o t o k o m kroz ove
ih zalijevali. Biljke su znatno bolje rasle.
posude voda dobiva snagu
pripravaka.
Naše biljke u svibnju često ugrožava kas ni mraz koji može nasadima nanijeti ve liku štetu. Osjetljive kulture ćemo zaštititi npr. tunelom od folije ili kakvom drugom
van na otvoreno, postupali smo s njima
Ipak, ta voda nije prikladna za pripremu
OPASNOST OD KASNIH PROLJETNIH MRAZEVA
pospješivanja rasta. Ovakve p o s u d e su prvenstveno namijenjene za oživljavanje otpadnih voda.
pomičnom krovnom konstrukcijom. Ako je mraz ipak oštetio biljke, valja ih ujutro poprskati v o d o m od valerijane. U jednu litru vode stavimo jednu kap soka od cvi jeta valerijane (vidi str. 121.) i miješamo 15 minuta. Tom tekućinom poprskamo oštećene biljke. Nakon jednog sata valja ih dobro zaliti v o d o m .
O d cvjetova v a l e r i j a n e ( o d o l j e n a ) s p r a v l j a s e ekstrakt (vidi str.121.) R a z r i j e d i m o g a k a k o j e g o r e opi s a n o i ujutro p o p r s k a m o m r a z o m o š t e ć e n e biljke.
VELIKI PETAK, VELIKA SUBOTA
KOROV
Još u pokusima prije 25 i 30 godina
jaju na Zemlji svake godine svoje tragove
Korov može postati velikim problemom,
višekratno smo ustanovili da Veliki petak
Biljke to opažaju svojom osjetljivošću.
naročito u poljoprivredi. Rad si možemo
ta tla (vidi str. 35. i 36.). Međutim, ako
i Velika subota nisu pogodni dani ni za
olakšati
temeljnih
se kod obrade tla Mjesec nalazi ispred
sjetvu ni za presađivanje. Posijano sjeme
pravila. Kod jednog pokusa su se po
zviježđa Jarca, isklijat će vrlo malo ko
slabo je klijalo, presađene sadnice su
kazali začudni rezultati u vezi rasta ko
rova. Stoga je taj termin vrlo povoljan za
bile kržljave, ponekad su i odumirale.
rova. Jedno polje smo podijelili na više
zadnje obrađivanje i okopavanje krum
Ovi za biljku nepovoljni utjecaji počinju
parcela. Unutar 4 tjedna obrađivali smo
pira i korjenastog povrća. U pokusima
rano ujutro na Veliki petak, a prestaju na
svakog drugog dana drugu parcelu. Pre
smo
Uskrs prije izlaska Sunca. Zastoje to tako? Događaji koji su se prije 2000 godina odigrali na Golgoti ostavl
Lijevo: k o r a b i c a , biljka lista D o l j e : I c r v e n a blitva, je biljka lista.
uvažavanjem
nekih
sijati. Na taj način se poboljšava i kvalite
imali
dobre
rezultate
prskanjem
thodno obavljena analiza tla pokazala
D8-koncentratom spravljenim od pepela
je da nije bilo nikakvih razlika u sastavu
sjemena ili pak posipavanjem pepelom
tla na čitavom polju. A onda smo kod
od korova. Jasno se pokazalo da je na
obrađivanja gredice ustanovili da je vri
tim površinama poslije takvih postupaka
jeme bilo odlučujuće za nicanje pojedinih
raslo mnogo manje korova.
korova. Na prvoj parceli je niknula jedna vrsta korova, a ne više njih. Na drugoj pripremljenoj za sjetvu dva dana kasnije - isklijao je uglavnom neki sasvim drugi
D8-koncentrat za suzbijanje korova
korov. Tako smo došli do zaključka da
D8-koncentrat pripravljamo tako da u
nije niti tlo, niti zasađena biljka, mogla
vrijeme Mjeseca ispred Lava na žeravici
biti odgovorna za to. već samo vrijeme,
od drva spalimo mnoge vrste sjemena
što znači utjecaj kozmičkih impulsa kod
korova. U tu svrhu nam može poslužiti i
obrađivanja. Nastavili smo i dalje s našim
gril na drveni ugljen, kao stoje prikazano
promatranjima i ona su nam pokazala
na crtežu (str.72.). Od opeka sagradimo
put za optimalno suzbijanje korova.
malu pećicu sa zaštitnim krovićem od
Kad Mjesec dolazi pred zviježđe Lava svi
lima.
korovi dobro klijaju. Stoga u to vrijeme, u proljeće preporučujemo obradu tla prije pripremanja gredice za sjetvu. Korov će isklijati i nakon 10-14 dana ukopat ćemo ga u zemlju i tek nakon tog postupka
Najbolje je sjeme
staviti
u
papirnatu
vrećicu i tako položiti na vatru od drva, ali tek nakon što je nastala dobra žeravica. Sjeme će do kraja izgorjeti samo na crveno užarenoj žeravici. Preko opeka
Spravljanje D8-koncentrata od spaljenih sjemenki korova u svrhu s u z b i j a n j a k o r o v a
Vrijeme spaljivanja i posipavanja pepelom u svrhu suzbijanja korova uko liko ne postoji namjera pripravljanja homeopatskih potencija. Mjesec ispred zviježđa Zodijaka
Biljka za spaljivanje
Ribe
Ptičja grahorica (Vicia cracca)
Ovan
Poljska gorušica (Sinapsis arvensis), Divlja rotkva (Raphanus raphanistrum), Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum) Jarčevac (Aegopodium podagraria),
Bik
Krabljica (Chaerophvllum hirsutum), Priljepača, Bročika ljepuša (Galium aparine) Divlja zob (Avena fatua), Trave (Gramineae),
Blizanci
Mišjakinja (Stellaria media), Obična slakoperka (Apera spica-venti) Zlatica (žabljak ljutić) (Ranunculus) i
Rak
korovi s viticama 1. U vrijeme M j e s e c a i s p r e d
Lav
Mala kiselica (Rumex)
Djevica
Poljski osjak (Cirsium arvense),
L a v a s p a l i m o m n o g o raznih
Podbjel (Tussilago farfara),
sjemenki korova. Prethodno
Poljska preslica (Equisetum arvense),
ih s t a v i m o u p a p i r n a t u v r e ć i c u
Obični slak (Convolvulus arvensis)
i s p a l i m o na žeravici od d r v a . 2. P e p e o od s j e m e n k i k o r o v a i drva t r e b a rastrljavati 1 sat (to
treba odmah staviti lim za pečenje jer sjemenke
poput
kokica
od
kukuruza
pri spaljivanju prskaju naokolo. Kad je sjeme potpuno izgorijelo pepeo se ohla
Obična konica (Galinsoga parviflora).
Vaga
Sinja krijica (Soluchus oleraceus)
vrši j e d n a o s o b a ) . 3 . O d o v o g d i n a m i z i r a n o g pe
Škorpion
Obična crna pomoćnica (Solanum nigrum)
pela razrjedivanjem spravljamo
Strijelac
Obična loboda (Atriplex),
D 8 - k o n c e n t r a t (vidi t e k s t na
Pirika (Agropyron repens)
str. 7 1 . i d a l j e do str. 7 4 . ) .
dio, taremo ga 1 sat u porculanskom mužaru i time dinamiziramo. To treba ra
Jarac
pod ovim znakom isklijava vrlo malo korova
Vodenjak
Poljski mošnjak (Thlaspi arvense), Obična rusomača (Capsella bursa-pastoris),
diti ista osoba. Ako je riječ o korovu koji
Poljski vijušac (Polygonum)
se razmnožava i korijenom, potrebno je sa sjemenom spaliti i nešto korijena.
vode. Nakon svakog dolijevanja vode
Tako smo dobili
Za
tresemo po 3 minute. Od D3-koncentra-
koncentrat D3 moramo dodati 900 ml vode.
koncentrat D2.
Za D4-koncentrat daljnjih
9 I
S obzirom da bismo na ovaj način pri
četvrte decimalne
ta do D4-koncentrata može se 3 minute
D8-koncentratu
1
opet s manjim količinama. Uzmemo, da
i miješati.
vode,
D4, dakle
kle, 1 ml D4-koncentrata i dolijemo 9 ml
došli
najbolje je
do
nakon
100.000
potencije,
započeti
djelotvorno sredstvo za suzbijanje koro va. Želimo li smanjiti količinu određenog korova treba uvažavati Mjesečeve rit move za pojedine biljke (vidi tabelu na str. 73.). U tom slučaju spalimo sjeme baš te vrste. Općenito protiv korova uzima mo mješavinu sjemena korova, spalimo je u vrijeme Mjeseca ispred Lava i pepeo posipamo po zakorovljenim površinama. Prema savjetu Rudolfa Steinera postu pamo kao da sipamo papar po jelu, i to jedanput kod obrađivanja tla za sjetvu.
Recept Uzmemo vitice i dijelove korijena, prim jerice od čička, jarčevca, zlatice, podbjela, raznih vrsta metvice, kao i cijelu biljku od mišjakinje, i stavimo ih u bačvu s vo dom. U dane za list kratko promiješamo. Kad su dijelovi biljaka potpuno istrunuli, prskamo procijeđenom gnojnicom u vri jeme Mjeseca ispred Raka. Prskamo tri večeri za redom na onim mjestima gdje su biljke rasle. Na taj način
Preventiva Uvijek smo iznova opažali da nekompostirani dijelovi životinjskih tijela, kao što su rogovi, kosti, čekinje, perje, vuna, krv
K a k o m o ž e m o s a m i pripraviti gnojnicu od korova.
ili brašno dobiveno od životinja, potiču Mišjakinja
(Stellaria
media)
rast korova. Stoga je vrlo važno da takve tvari, ako ih želimo uporabiti za gnojenje ili
poboljšanje
sastava
tla,
prethodno
kompostiramo. vode, tresemo 3 minute i dobivamo D5koncentrat. Zatim dodajemo 90 ml vode i opet tresemo 3 minute. Kad je nastao D6-koncentrat, dolijemo 900 ml vode i opet protresamo 3 minute da bismo došli do D7. Na kraju dolijemo 9 litara vode te tresemo ili miješamo 3 minute. Sada je nastao D8-koncetrat. Potrebno je nekih 0.5 1 D8-koncentrata za površinu od 2
100 m . Prskamo tri puta u razmaku od nekoliko sati. Mnogi praktičari rabe i nedinamizirani i nepotencirani pepeo od sjemena kao
Gnojnica od korova Gnojnica dobivena od određenih koro va uspješno se primjenjuje u suzbijanju tih istih korova. Imamo dobra iskustva s gnojnicom od puzavica i vitičastih ko rova koje ionako ne treba stavljati na kompostni humak (vidi str. 40.).
1. Vrijcžc i d i j e l o v e k o r i j e n a korova s t a v i m o u b a č v u s v o d o m . U d a n e z a list kratko p r o m i j e š a m o . 2 . K a d dijelovi b i l j a k a pot p u n o istrunu, p r s k a m o p r o c i j e d e n o m g n o j n i c o m u vri j e m e M j e s e c a ispred R a k a o n a m j e s t a u vrtu g d j e ž e l i m o uništiti korov. N a koji n a č i n i k a k o č e s t o to ponavljamo, pročitajte gore u tekstu.
možemo postići da korovi ondje potpu no nestanu. Kod kupusnjača, krastavaca i rajčica, gnojnica može poslužiti i kao pospješivač rasta, no prethodno je treba jako razrijediti (1 1 na 10 1 v o d e ) . I kompost možemo poboljšati. On jače potiče rast ako smo mu dodali gnojnicu od korova. Već smo na drugom mjestu spominjali kako spraviti kompost od korova (vidi str. 43.).
RAZLIČITI KOROVI
KOROV
Različiti korovi U sljedećim ćemo odlomcima pobliže govoriti o pojedinim korovima budući da smo u našim istraživanjima ustanovili
zbijamo režemo li je više puta u vri jeme kad je Mjesec ispred Strijelca ili Vodenjaka.
Biljku možemo sprečavati
u razmnožavanju i tako da napravimo pripravak od njena sjemena. Pepeo od
kod njih neke posebnosti.
sjemena ili D8-koncentrat spravit ćemo i
Poljski osjak (Cirsium arvense)
pred zviježđa Lava.
Taj se korov često pojavljuje na mjestima
primijeniti kada Sunce i Mjesec stoje is
gdje je zemlja vrlo zbita ili je takva od ra
Preslica, obični slak i podbjel
nije. Poljski osjak možemo pokositi kad
Ova tri korjenasta korova: preslica (Aqui-
P r e s l i c a j e korjenasti k o r o v
se Mjesec nalazi ispred Strijelca ili Voden
setum arvense), obični slak (Convolvu
koji n e v i đ a m o r a d o n a
jaka. On pri tome gubi jako mnogo soka.
lus arvensis) i podbjel (Tussilago farfara)
Ako zatim pazimo da ga kosimo uvijek
rastu na tlima gdje postoje podzemne
ponovno za vrijeme uzlaznog Mjeseca,
stajaće vode. Teško da ćemo ih se moći
lišće više neće biti u stanju opskrbljivati
riješiti ako drenažom ne uspijemo postići
korijen i biljka će uvenuti.
da voda oteče. U slučaju da se voda
Konjska kiselica (Rumex acetosa)
jevima, pomoći ćemo si dodavanjem
našim gredicama. M e đ u t i m , vrlo je k o r i s n a u zaštiti b i l j a k a .
nakuplja na nepropusnim glinenim slo
Uslijed kiselih kiša ova se biljna vrsta kod nas jako raširila. Uspješno je su
komposta, što će utjecati na smanjivanje brojnosti korova. Podbjel
(Tussilago
farfara)
GLJIVIČNE BOLESTI BILJAKA
ponovno dovesti na razinu zemlje. T l o ćemo prskati čajem tamo gdje napad nute biljke rastu. Već
Zadaća gljivica u prirodi je, općenito
počinile štetu i navode ljude da sjeme
uzevši, razgradivanje onoga što odumire.
zaštićuju otrovnim ovojem? Je li ovdje
Ako ljeti na starim panjevima naidemo
posvuda riječ o težnji prema smrti?
na panjevčice ili grmačice, znamo da je
Rudolf Steiner nam u svojoj knjizi Pol
ovdje započeo prirodni proces razgradn
joprivredni
je. Pečurke koje rastu na konjskoj ili krav
ice
ljoj balegi mijenjaju sastav tvari koje se
površinu zemlje, kad Mjesečeve snage
tamo nalaze. Gljivice spadaju u najgornji
počinju u zemlji previše snažno djelo
sloj tla pa je prirodno da tamo obavl
vati. Mjesečeve snage djeluju u području
tečaj
napuštaju
priopćuje
svoju
da
prirodnu
gljiv razinu,
jaju i svoju zadaću. Zašto se, međutim,
vodenoga te mogu postati prejake ako je
događa da gljivice napuste svoje prirod
suviše kišilo.
no stanište i penju se na biljku? Zašto
Primjenom
se naseljavaju na sjemenke da bi tamo
(Equisetum arvense) možemo gljivice
čaja
od
duže
vremena
opažamo
da
Mjesečeve snage u tlu postaju prejake u
poljske
preslice
godinama s obilnim oborinama. Osim toga, treba računati s jakim Mjesečevim snagama i u onim godinama u kojima puni Mjesec pada u vrijeme kad se Mje sec na svojoj putanji nalazi najbliže Zem lji. Tada dolazi do pojačanog napada gljivica na kulturne biljke. Najbolja pre ventiva je primjena čaja od preslice. Na temelju
naših
dugogodišnjih
opažanja
možemo navesti tri razloga koji dovode do pojačanog napada gljivica na biljke. Ako se držimo sljedećih savjeta, prema našim su iskustvima sve mjere za suzbi janje suvišne. 1) Mjesečeve snage su prejake, primjeri ce, u godinama s preobilnim oborina
stanju gljivice k o j e s u " u s p u z a l e " n a biljku o p e t dovesti dolje n a
ma. Pomaže okopavanje prije podne
razinu zemlje.
kako bi tlo moglo vlagu izdisati. 2) Odmaže
pogrešna
gnojidba,
P r e s l i c a ( E q u i s e t u m a r v e n s e ) je u
npr.
nezrelim organskim gnojivom ili dijelovi ma
životinjskih
prethodno
nisu
organizama bili
koj
kompostirani.
Najbolje ćemo spriječiti napad gljivica iznošenjem
zrelog
komposta
na
obradive površine u jesen. 3) Iz sjemena biljaka pobranih u vrijeme nepovoljnih kozmičkih impulsa sljedeće će godine izrasti biljke M o g l i s m o primijetiti d a d o l a z i d o p o j a č a n o g n a p a d a gljivica n a biljke z a p u n o g M j e s e c a u vrijeme k a d s e on na svojoj putanji n a l a z i n a j b l i ž e Zemlji ( P g ) .
napad gljivica.
neotporne na
Preslica Preslica
(Equisetum
arvense)
može
gljivice, koje su rastom biljke dospjele u vis, ponovno dovesti natrag na njihovu prirodnu razinu, dakle na tlo. Zašto ona to može? Pogledajmo najprije močvarnu preslicu. Prvo izrasta zelena biljka koja kasnije na vrhu nosi tamne šeširiće. U njima se razvijaju
spore
kojima
se
močvarna
preslica razmnaža - gljivice se također razmnažaju na sličan način. Poljska
preslica
raste
rano proljeće istjera smeđkastim
drugačije.
U
malu stabljiku sa
šeširićima.
Odavde
spore
dospijevaju u okolinu i tako se biljka razmnaža. Tek kasnije, izraste zelena bilj ka bez šeširića, ali s visokim udjelom kremena. Ona je prevladala stupanj gljivice. Stoga
preslica
može
gljivicu dovesti
natrag na njenu razinu, dakle na tlo.
R e c e p t z a suzbijanje gljivičnih o b o l j e n j a
Dode li do pojave gljivica i na drveću, treba prskati deblo i debele grane. U tvrdokornim slučajevima provodit ćemo
10 g sušene poljske preslice pristavimo u 2 1 hladne vode i pustimo da uzavrije. Mora kuhati 20 minuta. U ohlađeni čaj dodamo 8 1 vode i 10 minuta dobro
postupak tri večeri za redom.
Gljivične b o l e s t i na različitim b i l j k a m a
miješamo. Ocijeđeni čaj navečer prskamo ispod na
Ovdje ćemo iznijeti neka opažanja i sav
padnutih biljaka (10 1 na 100 m ) . T l o
jete kod napada gljivica na određene
možemo prskati i preventivno.
vrste povrća i voća.
2
Krumpir Krumpir se ne smije okopavati ili ogrtati u dane za list. Isto vrijedi i za dane kad se Mjesec nalazi najbliže Zemlji ( P g ) .
K u p u s n a hernija ( n a korijenju) s p a d a u o n e
Obrada u te dane često dovodi do po
b o l e s t i kojih s e n a n a š i m k u p u s n j a č a m a
jave gljivica, što uzrokuje trulež lista i
najviše b o j i m o .
gomolja.
Kupus Bolest koje se kod kupusnjača najviše plašimo je kupusna hernija.
Izaziva je
gljivica Plasmodiosphora brassicae. Be
pozornost. Ona raste u blizini razine gljiv
zuvjetno je potrebno dosljedno prim
ica, tek malo iznad zemljine površine.
jenjivati plodored tako da tek nakon 5
Većinom mora izaći na kraj s velikim
godina ista biljka dođe na istu gredicu
obrocima gnojiva, što u biljci uzrokuje
(vidi str. 61.). I druge krstašice, kao repi
sklonost
ca, rusomača i gorušica (za zelenu gno
prirodi, jagoda, međutim, voli kamenje
nakupljanju
vode.
Po
svojoj
jidbu), obolijevaju od te bolesti. To treba
i toplinu (šumska jagoda raste potpuno
uzimati u obzir kod plodoreda. Osim
zdrava na kamenitim obroncima). Ve
toga,
like količine gnojiva pogoduju napadu
valja voditi računa o dovoljnoj
količini kalcija u tlu. Preniska vrijednost
gljivica.
pH pogoduje širenju bolesti.
Sto, dakle, možemo učiniti za našu vrtnu miljenicu?
Jagoda Vrtna
jagoda
U prvom je redu smijemo gnojiti samo iziskuje
našu
posebnu
zrelim kompostom.
GLJIVIČNE BOLESTI BILJAKA
GLJIVIČNE BOLESTI NA RAZLIČITIM BILJKAMA
Voćke
Ako
Kad odabiremo, sadimo i njegujemo voće, pokušajmo se sjetiti i predočiti si što su radili naši djedovi i bake. To će nam pomoći da d o đ e m o do nekih do brih savjeta za ispravan postupak. Danas se uglavnom nude i hvale samo još sad nice niskorastućih voćaka. Kod takvih
za
pred Rakom). Cijeli postupak treba po
sprečavanje širenja gljivica nisu dostat
prethodno
opisana
sredstva
noviti još dva puta u razmaku od četiri
na, postoji još mogućnost prskanja pri
tjedna.
pravkom od gnojnice dobivenom od
Da bismo drveće oslobodili krastavosti
napadnutog lišća.
i napada monilije, preporučujemo još i sljedeći postupak:
Recept za suzbijanje napada gljivica na voćke Sakupimo otprilike šaku lišća napadnu
djelovanja gljivica. Ustanovilo se da je
tog gljivicama, stavimo ga u glinenu po
nog pepela pripravimo D8-koncentrat.
visoko ili više drveće često zdravije od
sudu i prelijemo s 10 1 v o d e . Lišće mora
Točne ćete upute naći na str. 91. Tri
niskog.
potpuno istrunuti.
Ocijeđenu tekućinu
dana uzastopce prskamo deblo, krošnju
Nekad se deblo pažljivo njegovalo. Tako
prskamo sitno raspršujući po deblima,
i tlo. Postupak treba ponoviti nakon četiri
krošnji i tlu ispod drveća (kad je Mjesec
tjedna.
iz godine 1820. (Techonologischer Jugendfreund) možemo pročitati recept za rijetku kašu pripravljenu od goveđe balege, ilovače, drvenog pepela, goveđe dlake i sirutke. Time su se premazivala debla voćaka. (Goveđu dlaku je bilo lako sakupiti jer su seljaci goveda četkali po dva puta na dan. Nekada je bilo ne zamislivo da krave kao danas šeću nao kolo uprljane vlastitom balegom.) U današnje je vrijeme uobičajeno
stavljati
u voćnjacima ispod
rubova
krošanja ili, dapače, i ispod cijele krošnje Osim
toga je
treba
saditi
i
okopa
sec nalazi ispred Škorpiona. Iz dobive
površini zemlje, dakle, blizini područja
npr. u časopisu Tehnološki prijatelj mladih
zornost.
drveta očistimo od sjemenki (važno!) i spalimo na vatri od drva kad se Mje
sadnica je krošnja drveta jako približena
J a g o d e zahtijevaju n a š u p o s e b n u po
Šaku oboljelih plodova koji leže ispod
uz samo deblo,
nekompostirani gnoj
vati isključivo u dane za plod. Od ve
koji gljivice tek trebaju razgraditi. U tom
likog je značenja i vrijeme berbe. Tu
slučaju
preporučujemo dane za cvijet ili plod.
razinu svoga djelovanja, površinu tla, te
one
mogu
napustiti
prirodnu
Jagode se smiju brati tek kad biljke više
napadati deblo, lišće i plodove.
nisu mokre od rose. Pročitajte i upute na
Mlade sadnice treba uzgajati i njegovati
str. 114.
pod povoljnim kozmičkim impulsima.
ŽIVOTINJSKE ŠTETOČINE
Kad
čovjek
razmišlja
o
suzbijanju
štetočina, trebao bi pri tome imati uvi jek na umu da tek velika brojnost čini životinje štetočinama. U vrtu koji njegu jemo na najbolji način jedva da će doći do prevelikog razmnožavanja. Stoga vri
Životinje
koje
nam
ugrožavaju
urod,
Pojava lisnih uši na kulturnim biljkama
nazivamo
izaziva u nama neraspoloženje, dok mra
štetočinama. Ipak, treba uzeti u obzir da
vi drže te životinjice kao krave muzare.
je to sasvim subjektivna ocjena.
Paze ih, njeguju i brane od neprijatelja
Miševi se, primjerice, ubrajaju u štetočine,
da bi mogli uživati u njihovim slatkim
budući da jednako rado jedu žitarice
izlučevinama.
kao i mi. Mačka, međutim, doživljava
Kod napada insekata često pomaže za
primjerice voća ili povrća,
miša sasvim drugačije. Ona toliko "voli"
lijevanje navečer, ispod biljaka, čajem
tu malu životinju da je, nakon što se s
od koprive ili vrlo razrijeđenom gnojni
njom do mile volje poigrala, konačno i
com od koprive (vidi str. 45.). Kopriva
pojede.
omogućuje biljci da sokovi opet počnu normalno
strujati,
a
time
jedi pravilo: ako ipak dode do prevelik og razmnožavanja, treba razmisliti gdje smo pogriješili te potražiti uzrok. Valja upoznati životinjske navike. Tako ćemo moći dokučiti na koji način ograničiti nji hov broj kako ne bi došlo do štete na biljkama. U idućim primjerima uzeli smo sve ove aspekte u obzir. v
Štetočine na k u p u s u i mrkvi
G u s j e n i c e kupusovog bijelca m o g u nanijeti veliku štetu n a n a s a d i m a kupusa.
štetočine
nestaju. Opazili smo da topla kiša ima
Kod kupusnjača se uglavnom moramo kako je opisano na str. 45. Procijeđenu
isti učinak. Za razmnožavanje životinja
boriti s tri vrste štetočina: s kupusovim
je, osim kozmičkih ritmova, naravno,
bijelcem, kupusovom pipom i kupus-
tekućinu
odlučujuća i ponuda hrane. Npr. škanjci
o v o m muhom (mušicom). Kod mrkve je
jeđenu vrlo sitno raspršivati po biljkama
(mišari)
u
to osobito mrkvina muha.
tri puta unutar nekoliko sati.
najezda
miševa,
inače. Divlje svinje imaju brojniji pod-
Kupusov bijelac
Kupusna pipa
mladak u godinama kad hrastovi obilno
Svaki vrtlar pozna kupusovog bijelca. Te
Kupusovu pipu možemo jednostavno
rode žirom.
lijepe leptire ljeti vidimo kako lepršaju
protjerati. Ona za odlaganje jaja u svib
S druge strane možemo u prirodi opaziti
po vrtu. Ako nam počnu praviti štetu,
nju traži one gredice sa sadnicama kupu
da se životinje same ubijaju ukoliko prev
poslužit će nam čaj od pelina ili 24-satni
sa gdje pojedine biljke nemaju dovoljno
eliko razmnožavanje ugrožava vrstu. U
ekstrakt koprive.
mjesta. Druge gredice izbjegava. Dodat
pojedinim godinama na tisuće norveških
Posadimo
štakora (leminga) odlaze u more da bi se
medu sadnice kupusa, kupusov bijelac
i Mjesec stoje ispred Bika, zaštititi gredice
tamo utopili.
će
mrežicom protiv povrtnih mušica.
godinama legu
kad
ljeti
vlada
više jaja
nego
otići.
mlade K u ć n i miš j e z a n a s š t e t o č i n a , ali za m a č k u ne. J a k o g a voli, " z a p o ž d e r a t i " .
li
nekoliko
Možemo
zaperke
grmića rajčica
također
rajčice
staviti
otkinute medu
istoga
ćemo
dana
nerazri-
no možemo za majskih dana, kad Sunce
Mrežice ćete nabaviti u specijaliziranim
redove kupusa.
trgovinama za vrtlarstvo. Štetočina će
Od koprive napravimo 24-satni ekstrakt
tada potražiti druge nasade.
Kupusova muha (mušica)
Desno: Ne moramo se
Kupusova muha se u našem vrtu po
mrkvu u z g a j a m o kako
javljuje u travnju i svibnju, kad Sunce i
o d g o v a r a njenim
Mjesec stoje ispred Ovna. i traži pogod
bojati m r k v i n e m u h e a k o
potrebama.
na mjesta za odlaganje jajašaca. Ličinke
D e s n o d o l j e : K a d mrkvin
koje se izlegu izgrizu vrat korijena biljke
vrat nije p o k r i v e n z e m l j o m ,
i njeno korijenje. Mlade sadnice ranoga
poprima zelenu boju. M r k v a postaje g o r k a ,
kupusa ne smijemo posaditi u zemlju
što p o s e b i c e o d g o v a r a
dublje nego što su prethodno rasle na
z a l e g l o mrkvinoj sovici
sjetvenoj gredici, niti smijemo biljke ogr-
pozemljuši.
tati. I jedno i drugo pogoduje napadu kupusove muhe. N o , ako dode do napada muhe, izlijemo čajnu žličicu nerazrijedenog ohlađenog
odgovara kao leglo. Stoga i traži takve
čaja od pelina direktno na vrat biljke tri
nasade mrkve da bi na korijenju odla-
puta u razmaku od nekoliko sati.
gala jajašca. Još više voli tlo kojemu je dodan treset jer tada mnogo lakše do
Mrkvina muha
spije do korijenja.
Ako mrkvu sijemo i njegujemo prema njenim potrebama, možemo biti gotovo
Sovica pozemljuša
sigurni da će mrkvina muha poštedjeti
Mrkvinu sovicu nije teško otjerati. Ona
biljke. Mrkva voli zrela tla koja dvije go
voli mrkvu čiji je vrat ogoljen i stoga ze
dine nisu bila pognojena.
lene boje. Mrkva poprima aromu lista.
Ovdje ona može dovesti bjelančevine do
Za nas takve mrkve imaju gorak okus,
sazrijevanja i stvoriti visoki udio šećera.
no čini se da gusjenice sovice pozemljuše
Naknadnim
kvarimo okus
baš to vole. Pobrinemo li se da vrat
mrkve za naš osjet, ali ne i za mrkvinu
mrkve bude uvijek pokriven zemljom,
muhu.
šteta će biti daleko manja.
gnojenjem
Naprotiv,
njoj
mrkva sasvim
G o r e : L i č i n k a k u p u s o v e p i p e n a stabljici kupusa Lijevo: O d p e l i n a m o ž e m o napraviti čaj koji, p o l i v e n n e p o s r e d n o na vrat biljke, p o m a ž e protiv ličinki k u p o s o v e m u h e .
Puževi
ih preliju kipućom v o d o m . To su metode
životinjskih dijelova (vuna, kosti, itd.).
kojih se laćamo u velikoj srdžbi, ali koje
Zato posebno preporučujemo da se na
Puževi su na nekim mjestima postali
se ne mogu tolerirati. Osim toga nisu
gredice stavljaju samo zreli komposti, već
prava napast. Nije mali broj onih ljudi
ni smislene jer, u stvari, takvi postupci
pretvoreni u zemlju. Nadalje, moramo se
koji već rano ujutro oboružani noževima
samo privlače puževe iz okoline koji žele
pobrinuti da na tlo i u tlo dopire i svjetlo i
stoje u zasjedi da bi ubili omraženog
pomoći da se ozračje groblja ukloni. A
zrak. Malčiranje valja primjenjivati samo
štetočinu
hranu.
onda je često potrebno mnogo godina
za sušnih perioda. Nakon obilnijih kiša,
Poneki i love te životinje s namjerom da
da bi se u prirodi opet uspostavio stari
pokrove treba odmah odstraniti. Mi za
sklad s malim brojem puževa.
lijevamo, kao što smo već napomenuli,
Morali bismo se pozabaviti sa životnim
samo jedanput, i to pri presađivanju.
koji
nam
preotima
navikama puževa i tako pronalaziti više
Inače
mogućnosti u svođenju njihova broja na
za
normalnu razinu. Tim više što nikome
razdoblja nastojimo biljke potpomagati
ne bi trebalo biti u interesu da se puževi
prikladnim
prepuštamo
potrebnu
nebu
vodu.
da
Samo
sredstvima
se za
(vidi str.
brine sušnih 66.).
sasvim protjeraju. Oni ispunjavaju važne
Kako su puževi za ježeve, žabe krastače,
zadaće u održavanju sklada u prirodi.
sljepice, daždevnjake, kokoši, patke, pa
Većina poljoprivrednika zna kako je iz
i druge ptičje vrste prava poslastica, bilo
vanredno plodonosna puževa sluz.
bi korisno o v e životinje pokušati naseliti
Ali. pozabavimo se najprije pitanjem gdje
u vlastiti vrt. Brzo će se pokazati da više
i zbog čega se puževi pojavljuju u većem
ne dolazi
broju. Oni npr. vole kad se u "nepravo
razmnožavanja.
vrijeme" umjetno zalijeva. Za njihov je
kremen iz roga moguće je puževsku po
razvitak od velike koristi i pokrivanje tla.
koru svesti u granice.
Ispod vlažnog pokrova naći će oni ide
Osim toga smo ustanovili da dolazi do
alne uvjete za razmnožavanje, što poseb
velikog
no dobro opažaju. Osim toga. ustanovili
planet Mars putuje ispred zviježđa čije
smo da do velikog razmnožavanja dolazi
snage na Zemlji posreduje element voda
i uslijed prevelike količine kalcija iz alga,
(Ribe, Rak i Škorpion).
do njihovog prekomjernog Primjenom
razmnožavanja
pripravka
puževa
Ježevi s u n a m o d p o m o ć i u suzbijanju puževa. O v i s u njihova o m i l j e n a hrana.
kada
ali i tamo gdje u tlu ima nekompostiranih
Gnojnica od puževa Ako sve do sada opisane mjere ne po
Raka stavimo ih u kablić s poklopcem u
mognu, možemo protiv najezde puževa
koji nalijemo vodu. Pričekamo da Mjesec
G o r e lijevo: P u ž e v i s u d v o s p o l c i .
prijeći na direktnu primjenu gnojnice od
p o n o v o dođe pred zviježđe Raka. Sada
O v d j e se u z a j a m n o o p l o đ u j u i
puževa. Spravljamo je ovako: sakupimo
su puževi već istrunuli. Zatim gnojnicu,
50-60 puževa i u vrijeme Mjeseca ispred
procijeđenu preko finog cjedila, sitno
izmjenjuju
sjeme.
Lijevo: P u ž g o l a ć pri o d l a g a n j u jajašca.
Metode smanjivanja prekobrojnih štetočina
konstelacije (vidi tabelu str. 94.). Pepeo
Ako unatoč svim prethodno opisanim
ista osoba), dakle, dinamizira se. Zatim
mjerama
nastao od drva i štetočina se tare u por culanskoj posudi 1 sat (to radi jedna te
ipak dode do problema sa
štetočinama, postoji još jedna mogućnost obrane. U tom slučaju se moramo post aviti između životinja i njima nadređenog nadosjetilnog
bića.
Spaljivanjem
ma
log broja životinja i iznošenjem pepela kod
odgovarajuće zvijezdane
konstel
acije, obraćamo se toj "nevidljivoj ruci" s molbom da množenje životinja svede na podnošljivu mjeru. O v o zbivanje si možemo predočiti na primjeru leminga (norveških
štakora)
koje
"nevidljiva
ruka" vodi do samouništenja utapljanjem kad je zbog prevelikog razmožavanja ugrožen opstanak vrste. Od velike je važnosti da to spaljivanje
Priprema gnojnice od puževa G o r e : U vrijeme M j e s e c a ispred
raspršimo po tlu u vrtu. Posebno dobro
R a k a s t a v i m o 50-60 p u ž e v a u
i gusto treba prskati rubove okolnih
k a b l i ć koji s e m o ž e d o b r o zatvoriti
travnjaka.
poklopcem. Nalijemo vode do
Nakon
toga
možemo
sve
r u b a , čvrsto z a t v o r i m o t a k o d a
pripremiti za spravljanje nove gnojnice
ne o s t a n e z r a k a u k a b l i ć u . D o l j e :
i ponovo prskati iste površine. Postu
K a d M j e s e c putuje i s p r e d R a k a ,
pak ponavljamo tri puta u vremenskim
g n o j n i c u ć e m o s i t n o raspršiti p o
treba iz dinamiziranog pepela pripraviti D8-koncentrat: uzmemo 1 gr mješavine pepela i s 9 ml vode stavimo u dobro zatvorenu
bocu.
Ritmički
protresamo
3 min. Time smo dobili Dl-koncentrat. Zatim dodamo 90 ml vode i ritmički tre-semo 3 min kako bi nastao D2koncen-trat. Za dobivanje koncentrata D3 potrebno je daljnjih 900 ml vode i pro-tresanje od 3 min. Nastavljamo tako dalje da bismo proizveli D8-koncentrat. Međutim, od četvrte decimalne potenci je započinjemo opet s malom količinom jer bismo inače morali tresti ili miješati 100.000 1 tekućine da bismo dobili D8 (vidi o tome još i str. 71. - tamo je opisan
ne provodimo u srdžbi jer će nam u tom
cijeli postupak).
slučaju posao biti uzaludan. Moramo se
Ustanovili smo da je djelovanje poseb
pokušati uklopiti u velike zakone bitka.
no učinkovito ako prskamo u tri uzas
Priroda će tada uslišati našu molbu. U
topne večeri vrlo finom prskalicom (po
sljedećem odlomku želimo prikazati ho-
biljkama ako su one napadnute, a po
meopatsku metodu koja se u praksi po
tlu, ako se radi o štetočinama na tlu).
kazala uspješnom. Naših se naputaka i
Na taj način smo kod različitih štetočina
savjeta treba strogo pridržavati.
postigli očito smanjenje razmnožavanja. Ako se pokaže potrebnim, možemo na
g r e d i c a m a (vidi i t e k s t od str. 8 9 .
razmacima od 4 tjedna.
n a d a l j e , desni s t u p a c ) .
Ovaj način suzbijanja puževa manje je
Uputa
okrutan
nego puževe zasipavati solju,
Priskrbimo 50-60 štetočina i stavimo ih
kuhati ih ili rezati jer ćemo ovako uništiti
u kartonsku kutiju za jaja. Spalimo ih na
samo 50-60 komada.
vatri od drva. Spaljivanje i prskanje se mora provesti kod primjerene zvjezdane
kon 4 tjedna, u vrijeme istog položaja Mjeseca, (vidi tabelu str. 94.) uzeti od D4-koncentrata od prvotnog pripravka (uporabiv je dvije godine) i, kako je gore opisano, napraviti D8-koncentrat. Prskamo opet tri puta za redom finim raspršivačem.
L i s n e uši se ubrajaju u najpoznatije štetočine na našim biljkama.
K r u m p i r o v a zlatica
Da bi se smanjilo razmnožavanje puževa, potrebno je provoditi prskanje tla pos
Pripravljanje
D8-koncentrata
za suzbijanje štetočina spaljivanjem 1. S t a v i m o 5 0 - 6 0 p r i m j e r a k a
vuda po vrtu, tri večeri za redom. Ako
o n e vrste š t e t o č i n a koje ž e l i m o
se radi o miševima, štakorima i drugim
suzbijati u k a r t o n s k u
glodavcima, ali i pticama, naći ćete ter
kutiju z a j a j a . S p a l i m o n a vatri o d drva.
mine za spaljivanje u našim godišnjim
2. P e p e o n a s t a o od š t e t o č i n a i
izdanjima Mjesečevog sjetve-nog kalen
drva jedan sat taremo u
dara. U tim slučajevima se spaljuje krzno
porculanskom mužaru (vrši j e d n a o s o b a ) .
ili perje pojedinih životinja. Za kraj ćemo
3. N a k o n toga
još posebno naglasiti da spaljivati treba
pepela razrjedivanjem spravljamo
samo one životinje koje zaista prave štetu na gospodarstvu ili u vrtu. Prema iskustvima znanstvenika, životinje koje se u svrhu znanstvenih istraživanja umjetno uzgajaju u laboratoriju ne daju jednake rezultate.
od
dinamiziranog
D 8 - k o n c e n t r a t (vidi tekst od str. 9 1 . g o r e i od 7 1 . str. d o l j e ) .
BILJKE KORIJENA
K a d a spaljivati štetočine i kada spravljati pepeo od štetočina te izrađivati koncentrat D8 i njime prskati Štetočina
Vrijeme
Danji leptiri kao kupusov bijelac,
Sunce i Mjesec ispred Blizanaca,
vrste muha i mušica, bijela muha
Venera i Mjesec ispred Blizanaca
Noćni leptiri i vrste moljaca
U
biljke
korijena
ubrajamo
sve
one
rotkvice
celer
rotkva
žuta repa
Sunce i Mjesec ispred Ovna,
gujemo, beremo i konzerviramo u dane
cikla
peršin (korijen)
za korijen
Merkur ispred Ovna
crni korijen
luk
stranici stražnjeg ovitka).
biljke koje svoj plod razvijaju u području korijena. Njih sijemo, okopavamo, nje (vidi
crtež na unutarnjoj
(podzemna koraba)
Iznimke od
ovih pravila naći ćete u daljnjim opisima Krumpirova zlatica, Varroa
Sunce i Mjesec ispred Bika
pojedinih biljaka.
Lijevo: P a s t r n j a k se u b r a j a u biljke
(štetočina na pčelama), kupusna pipa,
U biljke korijena spadaju:
svi štetni kukci
krumpir
mrkva
češnjak
pastrnjak
Sovica pozemljuša, rovac
Sunce ispred Bika i Mjesec ispred Škorpiona
Štitaste uši i puževi
Mjesec ispred Raka, Mjesec i Mars ispred Raka
Uši
Mjesec ispred Blizanaca, Venera ispred Blizanaca
Cvjetač (jabukov, kruškov)
Mjesec i Venera ispred Blizanaca
Grinje (rastoči) i prelogrinja, crveni pauk
Venera ili Mjesec ispred Vodenjaka
korijena Dolje: korijena
G o m o l j a s t i celer, biljka
Lijevo: M r k v a s i j a n a i njego
izrazito
v a n a u d a n e za korijen u s p i j e v a
Međutim, kako listovi završavaju u kom
o p t i m a l n o s o b z i r o m na o b l i k , prinos, o k u s i kvalitetu.
povišene
vrijednosti nitrata.
postu, u tom slučaju povišene su vrijed nosti čak dobro došle. Želimo li kod cikle
Lijevo d o l j e : M r k v a p o s i j a n a u d a n e z a list p o k a z u j e s k l o n o s t
sijati s obzirom da će biljka tada vjero jatno prenaglo šiknuti u vis.
postići veću količinu suhe tvari, izbjega
Luk
razvijanju r a č v a s t o g korijenja,
vat ćemo dane za list. Uzgajamo li ciklu
Luk zasijan i okopavan u dane za list daje
što o t e ž a v a č i š č e n j e k o d pri
za dobivanje soka, preporučuje se sjetva
preme za jelo.
otprilike isti prinos kao i luk nakon sjetve i
u dane za korijen, a obrada i njega u
okopavanja u dane za korijen. Međutim,
dane za list.
kod uskladištenja razlike su vrlo velike.
Mrkva O v o povrće ne smijemo vaditi pre rano budući da tada još sadrži nezrelu
Vršili smo mnoge pokuse. Zasijavali smo
Rotkvice
i u dane za cvijet. Luk uzgajan u dane za list trune već prije zime. Onaj iz dana za
Rotkvice koje sadimo za dobivanje sje
cvijet i plod počinje tjerati oko Božića.
bjelančevinu. Kvalitetan šećer se također
mena treba posijati kad je Mjesec ispred
Samo luk posijan i njegovan u dane za
razvija tek relativno kasno. Postizali smo
zviježđa Ovna. To se pozitivno odražava
korijen, te pobran u razdoblju presadnje,
poboljšanje kvalitete kad smo tri do četiri
na kvalitetu sjemena pa tako i na urod
drži se ukladišten
tjedna prije berbe, poslije podne, prskali
sljedeće godine.
pripravkom kremen iz roga za Mjeseca ispred zviježđa Ovna i Vage. Mrkva pobrana u dane za list rado trune u skladištu. Stoga svakako treba izbjega vati ovaj termin.
Cikla Za o v o povrće vrijedi sve o n o što je već rečeno o mrkvi (vidi tekst gore). Ciklu, osim u dane za korijen, možemo sijati i I krumpir ćemo uvrstiti u biljke korijena
u dane za list. Nismo mogli ustanoviti ni
premda njegov gomolj nije pravi korijen,
kakav negativan učinak na prinos. Pred
no vrlo jasno u svome rastu i prinosu re
nost sijanja u dane za list je brz razvitak
agira na dane za korijen. Osim toga, i luk
sadnica koje u tom slučaju mogu nad
i češnjak izrazito pozitivno reagiraju na
visiti korove.
dane za korijen, iako u stvari pripadaju
N o , za okopavanje, primjenu pripravka
u biljke lista. Pojedine biljne vrste zahti
kremen iz roga i berbu svakako ćemo
jevaju poseban postupak, pa e v o neko
birati dane za korijen. Ako ciklu okopa
liko savjeta.
vamo u dane za korijen, listovi pokazuju
Celer
Rotkvice: pojedine konstelacije
Celer sijemo u ožujku, kad je Sunce is pred Riba te, osim toga, u dane za ko
p l a n e t a prekrivaju z o d i j a k a l n e M j e s e č e v e i m p u l s e p a p l a n e t i di r e k t n o utječu n a biljke. Vršili s m o p o k u s e t a k o d a s m o sijali s v a k o g a
rijen. Dok se Sunce još nalazi ispred
s a t a ; na taj n a č i n s m o m o g l i ustano
Vodenjaka,
viti v r e m e n s k a r a z g r a n i č e n j a .
ne
bismo
nipošto
smjeli
padu, kad se Sunce nalazi ispred Djevice. dobro i dugo, dapače, do kolovoza
Njegu biljaka preporučujemo provoditi u
sljedeće godine. Lišće potjera tek kad je
dane za korijen, što donosi najbolji pri
Sunce ispred područja Lava.
nos i češnjak se najduže drži.
G o r e : Č e š n j a k - biljka korijena
Krumpir
za korijen
Osim toga, skladištenje u sijenu ili slami pridonosi da se luk dugo i dobro drži.
L i j e v o g o r e : L u k - n e o p h o d a n u kuhinji
Lijevo dolje: v a đ e n j e k r u m p i r a u d a n e
Bolje ga je gnojiti biljnim kompostom nego kompostom od gnoja (balege).
Krumpir najljepše raste i najzdraviji je
Ustanovili smo da tako biljke
ostaju
ako smo površine u jesen pognojili zre
naime,
za plod. Krumpir je sazrio i vadimo ga
lim kompostom. Nikako nije poželjno
tek onda kad je nadzemna biljka uvela.
privlači lukovu muhu pa dolazi do na
primjenjivati
Za berbu biramo dane za korijen
pada ličinki.
rast i sadrže mnogo dušika.
razdoblju presadnje. Gomolji se onda
Najbolje rezultate smo postizali kad smo
ne smežuraju. Valja izbjegavati vađenje
zdravije.
Kompost
od
gnoja,
v
Češnjak Kao
najpovoljnije
vrijeme
za
sadnju
češnjaka izabrat ć e m o dane za korijen. Jesenji nasad uspijeva bolje od proljet noga. Posebno su povoljni dani u listo
gnojiva
koja
pospješuju
u
krumpir sadili u dane za korijen, tri puta
krumpira u dane za list u razdoblju pre
okopavali i tri puta prskali kremenim
sadnje budući da onda u skladištu rado
pripravkom.
trune.
Ako
nadzemna
stabljika
previše naraste, ne smijemo je pokositi.
Krumpir koji uzgajamo za dobivanje sje
Radije
mena posadit ćemo kad je Mjesec ispred
ćemo
prskati
kremenim prip
ravkom jedanput, poslije podne, u dane
Ovna.
Nakon
berbe
ga
u skladištu
posipamo drvenim pepelom, što pridon
Ovna. Okanca ćemo izrezati (kao kad
osi da krumpir ostaje zdrav. Za dobivan
gulimo krumpir) i posaditi u razmaku od
je
krumpira možemo iz
10 cm. Razmak ne bi smio biti veći jer
rezati okanca iz srednjeg dijela gomolja
sjemenskog
gomolji tada nisu prikladni za sjemenski
i posaditi kad Sunce i Mjesec stoje ispred
krumpir; postaju preveliki.
O d k r u m p i r a m o ž e m o izrezati
BILJKE LISTA U biljke
lista se ubrajaju sve one biljke
Mnogi pokusi su pokazali da brokula
koje donose "plod" u području lista. To
najbolje uspijeva pri konstelacijama pod
su:
čijim utjecajima su dani za cvijet (vidi
peršin za list,
str.110.).
cikorija,
U pravilu, biljke lista sijemo, sadimo,
komorač,
okopavamo i njegujemo u dane za list
većina kupusnjača,
(vidi crtež na unutarnoj stranici prednjeg
g o m o l j a i p o s a d i t i za
korabica i cvjetača, ali ne brokula,
preklopa ovitka). N o , važno je znati da
dobivanje sjemenskog krumpira.
blitva,
dani za list uopće nisu pogodni za berbu
s a m o srednja o k a n c a
sve vrste salata, endivija i matovilac,
"plodova" koje ćemo uskladištiti, pa niti
šparoga,
onda kad se radi o biljkama lista. Kao
špinat,
alternativu ćemo uzeti dane za cvijet ili
trava
plod, a kod kupusnjača dane za cvijet. Kelj s p a d a u k u p u s n j a č e
ŠPINAT
BILJKE LISTA Neke biljke kao luk, kravsku repu i ciklu
Cvjetača
Salata
glavatica
možemo sijati u dane za korijen i dane za list. U oba su slučaja prinosi približno
Mnogi su nam pokusi pokazali da su za
I za sjetvu i za njegu salate birat ćemo
jednaki. Cikla posijana u dane za list ima
cvjetaču dani za list optimalna konstel
dane za list jer pod tim uvjetima najbolje
tu prednost da raste brže od korova, dok
acija. Biljke posađene u dane za cvijet i
uspijeva. Impuls za list povećava prinos i
luk zasijan u dane za list vrlo slabo pod
u dane za plod brzo odlaze u cvijet i to
daje osjetno bolju kvalitetu.
nosi uskladištenje. Trune.
prije nego što su zaista sazrele za berbu.
Matovilac
Niže dolje donosimo savjete za pojedine
I prinosi su manji, dok okus, međutim,
vrste povrća koji djelomično odstupaju
malo podsjeća na orah. Ako smo biljke
od opće važećih temeljnih pravila.
sijali u dane za korijen, cvijet brzo trune
Matovilac treba sijati u proljeće i ljeto,
tako da nerijetko vrlo malo ostaje za
uvijek u dane za list. Biljke tada gotovo
Kupusnjače Za sve vrste kupusnjača vrijedi pravilo da
naš stol. Cvjetaču namijenjenu za duže
nikada ne šiknu u vis budući da svu svo
čuvanje u hladnom skladištu, svakako
ju snagu ulažu u razvitak lišća. Iz samo
valja brati u dane za cvijet.
jedne sjemenke mogli smo pobrati grmić
zadnje okopavanje, zadnje prskanje kre-
matovilca veličine glavice salate, a lišće
menom i berbu povrća za uskladištenje
je bilo mekano i vrlo ukusno. Za berbu
treba provoditi u dane za cvijet.
zimi i u proljeće sijat ćemo ga u kolovozu K o d sjetve u d a n e za korijen i u d a n e k a d j e M j e s e c n a j b l i ž e Z e m l j i , p u p o l j c i cvjetače
Kupus
r a d o trunu.
ili rujnu u dane za list.
Cikorija
Matovilac
Kupus predviđen za kiseljenje treba brati u dane za cvijet, dok za sjetvu, okopa
Cikoriju, doduše, sijemo u dane za list,
vanje
ali je njegujemo u dane za korijen. Na taj
i
ostalu
njegu
preporučujemo
dane za list.
način se postiže razvitak snažna korijena. Pobiremo je u dane za list i spremimo.
Korabica
Kasnije korijen dolazi u zemlju u dane za list koji padaju u razdoblje pre-sadnje.
Sjetva i njega u dane za list donosi
Želimo li brzu berbu, birat ćemo dane
najviše
plosnato-
Mjeseca ispred Riba. Ako ćemo brati tek
okrugla oblika. Izbjegavat ćemo dane
u proljeće, preporučujemo dane kad je
za korijen jer u tom slučaju nisu lijepo
Mjesec ispred Raka ili Škorpiona.
prinose
i
korabice
oblikovane, a djelomično su i krastave. Oštra su okusa. Namjeravamo li ih držati duže vremena u hladnom skladištu, dobro ćemo učiniti beremo li ih u dane za cvijet..
V
Špinat Špinat posebno dobro raste ako smo prethodne jeseni tlo pognojili s 1 kg zre log komposta na 1 m 2 , a zasijali ga u proljeće. Najpovoljnije vrijeme za sjetvu je kada Sunce stoji ispred zviježđa Riba. a Mjesec ispred Riba, Raka ili Škorpiona (impuls za list).
Vani,
na otvorenom
okopavamo prvi put otprilike tri tjedna nakon sjetve. U stakleniku je prvi termin za okopavanje već 9 dana nakon sjetve. Za okopavanje i prskanje koristimo dane za list. Biljke tada najbolje uspijevaju. Okopavamo li u dane za korijen,
TRAVA
BILJKE LISTA
(1 1 gnojnice na 40 1 vode, vidi str. 45.).
nemamo dosta vremena na raspolag
Travu gnojimo kompostom kad je Mje
anju, birat ćemo dane za cvijet, no, ako
sec ispred Raka, ili Škorpiona.
želimo postići da trava bude gusta, kosi
Za košnju imamo dvije mogućnosti. Ako
mo u dane za list. U tom slučaju morat
ne
ćemo kositi češće jer trava brže raste.
želimo
kositi
prečesto,
recimo
Ž e l i m o li da trava raste b r z o i gusto, k o s i m o u d a n e za list ( l i j e v o ) . M e đ u t i m , ž e l i m o li se m a n j e o p t e r e ć i v a t i u p o r a b o m kosilice, k o s i m o u d a n e za cvijet ( d e s n o ) .
sadržaj nitrata je veći. Impuls za list kod sjetve i obrade daje, naprotiv, niže vri jednosti nitrata, dok su vrijednosti šećera i željeza visoke. Impuls za list, dakle, ned
Trava
vojbeno pridonosi poboljšanju kvalitete. Travu treba sijati u dane za list. Zem
Peršin
lju prethodno pognojimo zrelim kom
Za peršin su kod sjetve i njege dani za
ziti da bi se uspostavio dobar dodir sa
list optimalna konstelacija, a za konzervi
zemljom i tako omogućilo klijanje. T l o
ranje ćemo ga brati i prerađivati u dane
treba
za cvijet.
pred večer.
postom. Sjeme trave treba malo uga
održavati
vlažnim.
Zalijevamo
Prvu košnju preporučujemo kad Mjesec stoji ispred Raka, što omogućava da se razrahljeno korijenje opet brzo učvrsti. Time se pospješuje dobar i gust rast po jedinih biljaka. Nakon košnje prskamo razrijeđenom
gnojnicom
od koprive
BILJKE CVIJETA U biljke cvijeta ubrajamo raslinje kod
ljekovito bilje od kojeg upotrebljavamo
kojeg želimo postići bujan cvat, ali i du
cvijet, brokulu, cvijeće, cvijeće za rez i
gotrajno cvjetanje pojedinačnih cvjetova
suho cvijeće, cvjetne lukovice i biljke
na biljkama.
od kojih spravljamo biološko-dinamičke
Sjetvu i njegu treba u pravilu provoditi
pripravke za kompost (vidi str.41.)
u dane za cvijet, što vrijedi i za termin ubiranja cvijeća (vidi crtež na unutarnjoj stranici stražnjeg preklopa ovitka). U ovu skupinu ubrajamo:
Polje s u n c o k r e t a u cvatu uvijek n a s ushićuje i o p a j a .
Uljarice kao npr. suncokret ili repica na
R u ž i n g r m na n a š o j kući
izvjestan način također pripadaju medu
koja j e o d r u b a u l i c e u d a l j e n a
biljke cvijeta. Najveći prinos u sjemenu
p o g n o j i m o s dva k a b l i ć a
dobivamo, doduše, kod sjetve u dane za plod i dane za sjeme, ali najviši sadržaj
svega 50 cm. U jesen ga istrunulog komposta i jedanput prskamo pripravkom od kravlje b a l e g e . U p r o l j e ć e
ulja dobit ćemo ako okopavamo i pr
prskamo jedanput pripravkom
skamo pripravkom kremen iz roga rano
gnoj iz r o g a . N a k o n š t o je g r m
ujutro u dane za cvijet. Isto vrijedi i za berbu plodova. Evo
još
nekih
p r i p r a v k o m k r e m e n iz r o g a tri p u t a , r a n o ujutro,
savjeta
o
posebnim
postupcima s pojedinim biljkama iz o v e skupine.
p r o l i s t a o , p r s k a m o p o lišću
u d a n e za cvijet.
L J E K O V I T O BILJE
BILJKE CVIJETA
L a n e n o ulje: velike razlike u boji i količini ulja n a s t a j u p o d utjecajem raznih k o z m i č k i h djelovanja pri u p o r a b i p r i p r a v k a k r e m e n iz r o g a .
Cvijeće za rez
ubrani u dane za cvijet dugo zadržavaju svu izvornu čaroliju boje i svjetla, dok
Za presađivanje i pikiranje biramo dane
oni ubrani u druge dane brzo gube boju,
za cvijet unutar razdoblja presadnje. I
blijede.
berbu, dakle, rezanje cvijeća, provodimo u dane za cvijet. Miris je onda najjači, a
L u k o v i č a s t o cvijeće
cvijeće ostaje vrlo dugo lijepo i svježe. Preostalo cvijeće na gredici postrance
Najbolje je lukovice posaditi u prvoj po
tjera mnoge nove izdanke. Na taj način
lovici studenoga i to u dane za cvijet.
se postiže više generacija cvjetanja i veći prinos.
C v i j e ć e z a rez r e ž e m o u d a n e za cvijet.
Ljekovite biljke
Međutim, ako cvijeće odrežemo u dane
inima, ubrajaju metvica i matičnjak) za
ostati svježe, a m i r i s intenzivan.
sušenje beremo u dane za cvijet (vidi i
O s i m toga, b i l j k a koja j e ostala na gredici postrance
Cvjetove, koje ćemo rabiti za čajeve ili
nje na preostaloj biljci, ali cvjetovi us
slično, brat ć e m o u dane za cvijet, dakle
Tako, eto, p o s t i ž e m o i veći
u
" p r i n o s " cvijeća.
stvaraju
sjeme
što je,
naravno,
vrijeme
Mjeseca
ispred
Blizanaca,
nepoželjno.
Vage ili Vodenjaka.
Kod suhog cvijeća smo opazili ela cvjetovi
Cvjetove sušimo na papiru na sjenovitu
njihova eteričnog ulja (ovamo se, među
Na taj n a č i n će u vazi n a j d u ž e
za plod. također dolazi do obnove cvat koro
mjestu. I lišće biljaka koje uzgajamo zbog
tjera n o v e i z d a n k e .
poglavlje Berba, str. 28.).
Biljke za b i o l o š k o d i n a m i č k e pripravke
odlaze u sjeme i u toj fazi od njih više
Za sjetvu i berbu biljaka od kojih se
pripravak od kamilice.
spravljaju
Kad se kod koprive počnu stvarati prvi
Beremo li kasnije, cvjetovi već pomalo nije
biološko-dinamički
pripravci
Maslačak beremo ujutro, u dane za cvi
cvijet porežemo cijelu nadzemnu biljku
jet, čim se je rastvorio. Sredina glavice,
koja nam služi za dobivanje pripravka
međutim, mora još biti zatvorena.
od koprive.
Kamilicu valja brati u dane za cvijet
Cvjetove valerijane (odoljena) ubiremo
neposredno prije Ivanja
oko Ivanja u dane za cvijet.
(24. lipnja).
O d m a s l a č k a ( T a r a x a c u m officinale) s e pripravlja j e d a n o d b i o l o š k o dinamičkih pripravaka za kompost.
mogli smo ubirati lije
pe čvrste glavice. Sjetva u dane za list U mnogim se pokusima jasno pokazalo
donosila je biljke koje su svu svoju snagu
da brokula želi da se s njome postupa
utrošile u razvitak lišća, a nakon sjetve u
kao s biljkom cvijeta. Uvijek kad su im-
dane za plod, razvijali su se samo mnogi
pulsi svjetla bili djelatni kod sjetve (vidi
m a l i
str. 13. i crtež na prednjem unutarnjem
pupoljci,
djelotvoran
cvjetići, vrijeme je za berbu. U dane za
o č i t o p o z i t i v n o r e a g i r a n a d a n e z a cvijet.
dijelu ovitka),
napraviti
vrijedi preporučiti sljedeće:
B r o k u l a s p a d a u biljke cvijeta b u d u ć i d a
Brokula
moguće
LEĆA
BILJKE PLODA U biljke ploda ubrajamo sve one biljke
Kod biljaka ploda koje uzgajamo za
koje, u pravilu, pozitivno reagiraju na
sjeme, sjetva, njega i berba u dane za
sjetvu, njegu i berbu u dane za plod.
plod/sjeme (zviježđe Lava, vidi str. 13.)
O v a m o spadaju:
omogućuje još bolju kvalitetu sjemena
- grah, grašak, leća, slanutak,
za sjetvu nego u ostale dane za plod.
- buče, krastavci, dinje, lubenice,
Dani za plod su, osim toga, posebno
- paprika, rajčica, patliđan,
povoljni za pravljenje mlječnih proiz
- kukuruz, sve žitarice i riža,
voda, kiselog kupusa i drugog prirodno
- jagode i jagodićasto voće.
I g r a š a k s p a d a u biljke ploda.
kiseljenog povrća (mljeČno vrenje), kao i za pečenje kruha.
Polje s a p š e n i c o m : p o p u t d r u g i h žitarica, i p š e n i c a s p a d a u biljke p l o d a . Ovdje vidimo p o k u s n o polje sa p š e n i c o m n a n a š e m imanju.
U nastavku donosimo nekoliko posebnih
manji prinos u plodovima, ali biljke razvi
uputa za pojedine vrste povrća i voća.
jaju veliko mnoštvo kvržica. Stoga ćemo
G r a š a k i grah
sijati u dane za korijen.
Obje biljke donose najveće prinose ako
Leća
mahunarke za zelenu gnojidbu svakako
se siju, njeguju i pobiru u dane za plod ili plod/sjeme.
Za leću vrijedi isto što smo već rekli za
Obje o v e vrste povrća spadaju u porod
grašak i grah. U našim smo pokusima
icu mahunarki (leguminoza) koje u svo
nedvojbeno mogli ustanoviti da okopa
jim
kvržicama na korijenju nakupljaju
vanje i prskanje pripravkom kremen iz
dušik. A k o ih sijemo i njegujemo u dane
roga u dane za plod osjetno povećava
za korijen,
prinose.
dobivamo,
doduše, nešto
JAGODA
R a j č i c e sijemo, o k o p a v a m o i n j e g u j e m o u d a n e za p l o d .
J a g o d e n a j b o l j e uspijevaju kad kod sadenja S u n c e i M j e s e c stoje i s p r e d L a v a .
pružiti ispravnu njegu. To znači da od mah nakon berbe moramo započeti s N a n a š e m i m a n j u u blizini š u m e
njegom za sljedeću godinu. Vriježe p o l o ž i m o natrag u r e d o v e
i
između redova rastresemo zreli kompost
Rajčica
Jagoda
Rajčice treba, u svakom slučaju, sijati,
Promotrimo
okopavati i njegovati u dane za plod.
Ustanovit ćemo da cvate u proljeće, ali
Otkinemo li npr. zaperke u dane za list,
da pri tom slabo razvija lišće. Kad sazri-
gotovo sigurno će uslijediti napad gljivi
ju plodovi, a zatim i sjemenke na njima, i
malo
šumsku
jagodu.
ca. Da bismo to izbjegli, za otkidanje za-
kad konačno otpadnu, počinje rasti lišće.
peraka birat ćemo dane za cvijet. Sjetvu
Sada se zameću i cvjetovi za sljedeću
je najbolje provoditi u dane za plod
godinu. U jesen lišće pocrveni, a preko
kad se Sunce nalazi
zime uvene.
Vodenjaka.
ispred zviježđa
To isto možemo opaziti i kod naših vrtnih jagoda. Da bismo mogli ubrati zdrave i
aromatične jagode,
moramo biljci
m o r a m o zrele j a g o d e m r e ž a m a braniti o d ptica.
VOĆE 1 JAGODIČASTO VOĆE
BILJKE P L O D A već pretvoren u zemlju (pozor: ne na biljke). Na 10 m
2
Voće i
j a g o d i č a s t o voće
površine stavljamo
2 kablića od 10 1 komposta i lagano
Za sadenje voćaka i grmova jagodiča-stog
umiješamo u tlo. To treba sprovesti u
voća preporučujemo mjesece listopad i
dane za plod u vrijeme silaznog Mjeseca,
studeni, kad je već otpalo lišće. I ovdje
dakle u razdoblju presadnje. U daljnjem
vodimo računa o stvaranju ploda, što
tijeku uzgoja, okopavamo još dva do tri
znači da treba saditi u dane za plod un
puta u dane za plod.
utar razdoblja presadnje. Mjesec studeni
Biološko-dinamički vrtlari prskaju pri
je pogodan i za gnojidbu. Nanijet ćemo
pravkom gnoj iz roga jedanput nakon
zreli kompost pod rubove krošnji. Orga
berbe, prilikom okopavanja (u dane za
nizmi u tlu su u o v o m mjesecu još djelat
plod), i to predvečer. U vrijeme sljedećih
ni te prerađuju organske tvari. Važno je
dana za plod, dakle devet dana kasnije,
kompost rastresti u razdoblju presadnje
prskaju
ujutro
pripravkom
iz
(silazni Mjesec). Nikako ne valja upotri
roga. Nakon daljnjih devet dana, dakle
jebiti nezreli kompost budući da to po
opet u dane za plod, ponovno ujutro
goduje napadu gljivica i štetočina.
prskaju
roga.
Vrijeme od sredine veljače do sredine
Konačno, prskaju pripravkom kremen iz
ožujka pogodno je za rezanje cjepova.
roga još jedanput, devet dana kasnije, i
Biramo dane uzlaznog Mjeseca i dane
sada također u dane za plod, ali poslije
za plod.
pripravkom
kremen
kremen
iz
podne. Na taj način se biljke dobro devitaliziraju. Sljedećeg proljeća potrebno ih je samo oplijeviti i ništa više. Jagode je najbolje brati u dane za plod ili dane za cvijet. S obzirom da rastu vrlo blizu razine djelovanja gljivica, smijemo ih saditi samo u dane za plod. Tada su manje
prijemljive
za
napad
gljivica.
Lišće jagoda ni u kom slučaju ne smi
Cjepove treba čuvati u hladnim prostori jama umotane u vlažne krpe sve do časa cijepljenja (kalemljenja). U tu svrhu su pogodni hladni podrumi. Kraj travnja ili početak svibnja, najpovoljnije je vrijeme da obavimo cijepljenje. U tom periodu biramo dane uzlaznog Mjeseca, posebi ce dane za plod . Reznice
jagodičastog
jemo pokositi kako to neki preporučuju. To, naime, dovodi do truljenja plodova. Ako se svega ovoga pridržavamo, biljke će nas nagraditi svojim miomirisnim i zdravim plodovima.
G o r e lijevo: o g r o z d - b i l j k a p l o d a G o r e d e s n o : crni ribiz D o l j e lijevo: j a b u k e s e u b r a j a j u u biljke p l o d a Dolje desno: kruške
voća ćemo također uzimati za vrijeme
C j e p o v i v o ć a k a s e r e ž u o d s r e d i n e veljače
uzlaznog Mjeseca u dane za plod. K a o
do sredine ožujka za uzlaznog Mjeseca.
što to činimo i s cjepovima, umotat ćemo ih u vlažne krpe i držati do ožujka u hlad noj prostoriji. Zabadat ćemo ih u zemlju u razdoblju presadnje. (Za vrbine reznice biramo dane za cvijet).
Vrijeme
od
P r e p o r u č u j u s e dani z a p l o d
siječnja do ožujka p o g o d n o je za obrezi-
stabala. To je najbolje izvesti u studenom
vanje voćaka. Biramo dane za plod iz
u razdoblju presadnje. Uzmemo jednake
razdoblja presadnje. Ako nam dani za
dijelove kravlje balege, gline ili ilovače
plod nisu bili dostatni, obrezivat ć e m o i
i
u dane za cvijet.
Poželjno je da gustoća bude poput ljepi
Za berbu voća su pogodni dani za plod
la, prikladna za razmazivanje. (Sirutku je
za uzlaznog Mjeseca, što omogućuje da
moguće nabaviti u većim mljekarama).
plodovi ostaju dugo svježi i sočni.
Debla stabala i deblje grane očistimo
Voće za čuvanje najbolje je brati u dane
žičanom četkom, a premaz zatim
dodamo
sirutke.
nesemo
propustili mjesec studeni za taj posao,
skladištu slabo držati. Najbolje je v o ć e
premazivanje možemo obaviti naknadno
pospremiti u sijeno ili slamu. Tako se
u veljači ili ožujku.
pravi
trenutak za
premazivanje
ličenje.
Ako
na-
svakako izbjegavati jer će se plodovi u
dolazi
za
izmiješamo.
za plod ili za cvijet. Dane za list treba
duže drži. Nakon što smo voće pobrali,
četkom
Dobro
smo
Kazalo
Cvjetne lukovice, sadenje 25
Bazaltno brašno 55 Berba 6. 28-31 Berba, doba dana 31 Bijela muha 94 Bilje, lisnato 19 Bilje, razno 48 Biljke cvijeta 18, 106-111 Biljke koje jako iscrpljuju tlo 61
C a j od koprive 84 Češnjak 18. 95-96, 98, 99 Čičak 48 Čičoka 63
V
Biljke koje slabo iscrpljuju tlo 61 Biljke korijena 18, 95-100 Biljke lista 18. 101 Biljke ploda 18, 22, 112120 Biljke za pripravke 20, 107, 111 Biljke za zelenu gnojidbu 56-57 Biološko-dinamićki način gospodarenja 8 Blitva 101 Brokula 18. 20. 20. 106. 110. 110 Bundeve 19. 112 C e l e r 22. 95, 97 Cijepljenje 120 Cikla 18. 22, 60, 95-96. 102 Cikorija 19, 101, 103 Cjepovi 116, 118, Crni korijen 18. 95 Crni ribiz 117 Crveni kupus 59 Crveni pauk 94 Cvijeće 20, 106 Cvijeće za rez 108. 109 Cvijeće, suho 108 Cvjetača 10, 18. 22, 59, 60. 62. 101-103 Cvjetač (jabukov . kruškov i dr.) 94 Cvjetne lukovice 20. 106, 108
D ani za list 18 Dani za cvijet 20 Dani za korijen 18 Dani za plod 19 Dragušac 64 Dušik 56 Dušik, sadržaj dušika 33
Džem 31 Endivija 19.64. 101 Eterično ulje 109 Facelija 56, 57 G a v e z 48.48 Gljivice78 Gljivične bolesti i njihovo suzbijanje 78-83. 80 Gnojidba 85, 55 Gnojnica od kopriva 46, 84 Gnojnica od korova 75-76,75 Gnojnica od puževa 89-90,90 Gnojnica za polijevanje 48 Godišnja doba 11 Gorski kristal 50 Gorušica 58, 61 Grah 19, 19, 112-113 Grah, niski 60. 64 Grašak 19.56, 112-113. 113 Grinje, rastoč 94 Impuls 13 Izmjena usjeva 56. 58-65 Jabuka 117
Jagoda 28. 60. 62-63. 81-82. 112.114-116 115 Jež 89 K a m e n o brašno 55 Kamilica 48. 111 Kelj 101 Kelj lisnati; raštika 64 Kiseli kupus 31. 102, 113 Kiselica velika (konjska) 76 Komorač, povrće 18. 101 Kompost 38-44. 55 Kompost od koprive 45 Kompost od korova 43 Kompost od stajskog gnoja 40 Kompost od trave 43 Kompost. biljni 42 Kompost. spravljanje 38, 39 Kompost. zreli 42 Kompostni pripravak 40-41, 111 Konzerviranje 28-31 Konzerviranje 31 Konjunkcija 14 Kopriva 45-47. 111 Kopriva velika 45 Korabica 16. 18. 22 , 59, 62. 64. 65, 101-102 Korovi 33, 35,41. 71-77 Korovi, pepeo od sjemena 71 Korovi, suzbijanje 71. 74 Korovi, suzbijanje koncentratom D8 71-74, 72 Krastavac 19, 22, 54. 112 Krastavost 83 Krstašice 58, 59,61-62 Krumpir 18, 60, 63, 64, 81, 95. 99, 99-100 Krumpirova zlatica 93, 94 Kruška 117 Kukolj 56 Kukuruz 19, 112 Kupus 18, 232, 28. 58, 61-63. 81. 101, 102 Kupus 30 Kupus u glavicama 62. 102 Kupusna hernija 61, 81, 81 Kupusna pipa 85. 86, 94 Kupusov bijelac 85. 85, 94
KAZALO Kupusova muha 86 Kvržice na korijenju 56 Lavanda 48 Leća 19, 113 Leguminoze 56, 61, 113 Lisna uš 84, 93 Livadni grahov 57 Luk 12. 18, 30, 95-96. 9899, 102 Lupina (vućika žuta) 56-57, 56.63 Ljekovita biljka 20, 106, 108 Ljekovito bilje 28 Mahunarke, leguminoze 56. 113 Malčiranje 37 Maslačak 111. Matičnjak 48 Matovilac 18. 64. 101. 103, Miševi 84 Mjesec 9. 13. 15 Mjesec, siderički 1, 12 Mjesec, silazni 25 Mjesec, uzlazni 25 Moljci 94 Monilija 83 Mravi 84 Mraz (kasni, svibanjski) 69 Mrkva 18. 22, 64, 95-96.96 Mrkvina muha 86. 87 Muhe 94 Mušice 94 Nagonsko svojstvo 33 Napad gljivica 79 Napad gljivica na voćkama, njihovo suzbijanje 83 Narcisa 26 Obična mišjakinja 48. 74 Obični slak 76 Ogrozd 117 Okopavanje 23-24 23, 33 Okopavanje, doba dana 24
KAZALO
Okviri za kompostne humke 38 Rajčica 19. 22. 64, 112. 114. Organizmi u tlu 32-33, 54 114 Rast. pospješivanje 47 Rast. zaustavljen 47 Paprika 10, 112 Različak 56 Pastrnjak 18, 95.95 Razmnožavanje 11 Pelin 48, 86 Razvijanje biljnih organa 61 Peršin za korijen 18, 95 Raž 57. 57. 62 Peršin za list 101 Repa 22 Perzijska djetelina 57 Peteroćlanost 59, 62 Phacelia (facelija) 56-57, 57. 61 Planet 9, 15 Planetarne opozicije 14 Planeti, njihovo djelovanje 15 Plodored 58-65 Plodored, planiranje 62 Plodored. primjer 60 62-63 Plodovi za skladištenje 11 Podbjel 76. 77 Poljski osjak 76 Pomično krovište 69 Poriluk 64. 65 Pospješivanje truljenja 40 Povrće za skladištenje 28. 102 Prelogrinja 94 Premazivanje debla 120 Presađivanje 25 Preslica poljska (čaj) 79-81 Preslica, poljska 76. 77, 79, 79 Pripravak 500 49 Pripravak gnoj iz roga 48Pripravak kremen iz roga 49-51. 89 Pripravak od kravlje balege 40, 52-54, 52. 53, 57, 67 Pripravak od kremena 501 49 Pripravak od kremena, primjena 50 Pripravci, spravljanje i miješanje 51 Prirodno ukiseljeno povrće 31 Pšenica 112 Puž 88-90. 88, 94
Repa stočna, kravska 22, 102 Repa. žuta. podzemna korabica 18,95 Reznice drveća i grmlja (čuvanje i sadnja) 27 Reznice grmova jagodičastog voća 120 Reznice lista 27 Reznice šiba 27 Ritam 1 1 Ritmovi planeta i Mjeseca 11 Riža 112 Rotkva (povrtnica) 18. 62. 64. 95 Rotkvice 18. 20. 49, 59. 62. 64. 95. 97. 97 Rovac 94 Ruže 107 Sadnja. 25-26 Sadnja, razdoblje presadnje 25 Salata 20. 23, 101 Salata glavatica 21, 43, 64, 103 Salata za rez 64 Sinja krijica 48 Sjeme 20 Sjeme za sjetvu 20 Sjeme, dobivanje 20-22 Sjetva 16, 18-23. 21,35 Soja 19 Sok 31 Sovica pozemljuša 87, 94 Steiner Rudolf 8. 10 Slijenje 32 Stolisnik (hajdučka trava) 48 Stvaranje sjemena 20 Sunce 9,15 Sunce u zviježđu Zodijaka 9 Suncokret 32, 106, 107 Sušno doba 67
Svjetlo 11. 15 Šparoga 19, 101 Špinat 19. 19. 42, 64, 101, 103-104 Štetočine 84-94 Štetočine, suzbijanje 46. 85, 91-92, 92 Štitaste uši 94 Tijek godine 11 Tikvice 19. 112 Tlo 32-36. 56 Tlo. analiza 33 Tlo, dubina obrade 35 Tlo, obrađivanje 11, 33-36, 36,71 Tlo. ozelenjavanje 56 Tlo. razrahljivanje 71 Tlo, struktura 54 Tlo. toplina 36 Toplina 11, 15 Trava 19. 101, 101-105, Trigon 12 Trigon cvijeta 1 Trigon korijena 1 Trigon lista 1
Trigon ploda 1 Trigonski položaj 14 Trigonski ritam 13 Tulipan 26 Tunel od folije "69
Vremenske prilike 13, 15 Vrijeme čvorova 14 Vrijeme za berbu 31 Vrijeme za sjetvu 11 Vrtložnik 68
Uljarice 107 Ulje. ocjenjivanje 8 Usjev kao oznaka na gredici 64 Uši 94
Zalijevanje 66-68 Zelena gnojidba 34, 54. 56-57. 57. 61,63 Zemlja 11. 15 Zemlja iz krtičnjaka 34, 35 Zimska brazda 34, 34. 54 Zodijak 9 Zrak 11, 15 Zviježđa, područja 9 Zviježđe 9, 12-13 Zviježđe Zodijaka 11 Začinsko i ljekovito bilje, berba 28
Uljana repica 59, 62 Valerijana (odoljen) 69.111 Varroa grinja 94 Velika subota 70 Veliki petak 70 Voće (sa stabala) 116-120 Voće 112 Voće za skladištenje 120, 31 Voće za sušenje Voće, berba 28, 29. 120 Voće. jagodičasto 116-120 Voćka 82 V o d a l i , 15 Voda od valerijane 69 Voda, kakvoća 67-68
Ž e l e 31 Žitarice 19, 112
Opaska urednice Navršilo se upravo 10 godina od prvog izdanja ove knjige. Potražnja i potreba se javljala cijelo vrijeme otkako je prvo izdanje prodano u vrlo kratkom vremenu. Zahvaljujući napretku tehnologije odlučila sam se za o v o skenirano izdanje, jer su u tiskari zagubljeni materijali za reprint. Nadam se da eventualno neznatno odstupanje od uobičajene tiskarske kvalitete neće nimalo umanjiti praktičnu vrijednost i primjenjivost o v o g priručnika u vašim vrtovima i na poljima. Zagreb, 09.04.2009. Zlata Nanić
