VELEUČILIŠTE U RIJECI ODJEL SIGURNOSTI NA RADU STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI NA RADU
LUČKA SKLADIŠTA SEMINARSKI RAD
Rijeka, listopad 2013.
VELEUČILIŠTE U RIJECI ODJEL SIGURNOSTI NA RADU STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI NA RADU
LUČKA SKLADIŠTA SEMINARSKI RAD
Predmet: Sigurnost u prometu roba i ljudi Mentor: prof. dr. sc. Rudić Dušan Student: Ivana Antunović MB: 2426020060/11
Rijeka, listopad 2013.
LUČKA SKLADIŠTA
U ovom seminaru se obraĎuje tema lučkih skladišta, pod time se misli na: vaţnost lučkih skladišta, uloga lučkih skladišta u razvoju luka, odnosno koliko su lučka skladišta vaţna za funkcioniranje luke. TakoĎer će se u seminaru odgovoriti na pitanja: 1. Što je to skladište? 2. Koje je značenje i namjena lučkih skladišta? 3. Kako lučka skladišta utječu na razvoj luka?
SADRŢAJ
1. UVOD ___________________________________________________________________ 5 2. POČETAK RAZVOJA LUČKIH SKLADIŠTA ________________________________________ 6 3. OSNOVNE ZNAČAJKE LUČKIH SKLADIŠTA ______________________________________ 8 3.1. ZNAČENJE I NAMJENA SKLADIŠTA ______________________________________________ 8 3.2. VRSTE LUČKIH SKLADIŠTA _____________________________________________________ 9 3.2.1. Vrsta lučkih skladišta po položaju _____________________________________________________ 9 3.2.2. Vrsta lučkih skladišta po načinu izgradnje _______________________________________________ 9 3.2.2.1. Hangarska skladišta ____________________________________________________________ 10 3.2.2.2. Etažna skladišta _______________________________________________________________ 11 3.2.2.3. Regalna skladišta ______________________________________________________________ 11 3.2.2.4. Rezervoari i plivajuća skladišta ___________________________________________________ 12 3.2.2.5. Slagališta za rasute terete _______________________________________________________ 13 3.2.3. Lučka skladišta prema vrsti tereta ____________________________________________________ 13
4. ZAKLJUČAK _____________________________________________________________ 15 LITERATURA ______________________________________________________________ 16
1. UVOD Skladišta su izgraĎeni objekti ili pripremljeni prostori za pohranjivanje, smještaj i uzdrţavanje robe od trenutka njezina preuzimanja do vremena njezine otpreme ili upotrebe. Lučka skladišta (eng.sheds, hangars) su zatvoreni ili otvoreni prostori ureĎeni za čuvanje različitih vrsta roba. Skladišni prostori luke pojednostavljeno čine akumulacijski prostor koji omogućava neprekidni ravnomjerni ukrcaj ili iskrcaj broda do trenutka otpreme tereta iz luke. Lučka skladišta imaju veliko značenje za luku i mogućnost odvijanja cjelokupnog prekrcajnog i prijevoznog procesa. Bez velikih kapaciteta raznovrsnih skladišta, danas se ne moţe zamisliti djeovanje luke. Lučka su skladišta sastavni dio lučkih kapaciteta kao i sva druga lučka postrojenja, ali imaju značajan utjecaj na ukupni kapacitet luke. Pomorski promet i trgovina su se vrlo rano pojavili, povijesni razvitak skladišta sastavni je dio razvitka luka jer arheološki nalazi prvih lučkih skladišta upućuju na njihovo postojanje još oko 3000 godina prije nove ere.
5
2. POČETAK RAZVOJA LUČKIH SKLADIŠTA Pojava skladišta seţe u daleku prošlost i skladišta se javljaju vrlo rano u povijesti ljudskog društva. Priroda i sezonska proizvodnja prehrambenih proizvoda poljoprivrede natjerala je čovjeka da sprema hranu do slijedeće ţetve, a kada su količine tih proizvoda postale velike nastala je potreba za ureĎenjem posebnih prostorija za smještaj i na taj način su nastala prva skladišta. Razvojem robovlasništva dolazi i do pojave trgovine, a djelovanjem trgovaca došlo je do potrebe za većim skladištima. Pored toga, robovlasničke drţave prvi put u povijesti stvaraju drţavne rezerve, a to bi bilo nemoguće bez odgovarajućih skladišta. S obzirom da je vodeni transport u to vrijeme bio najvaţniji oblik prijevoza, brodarstvo i luke su imale osobito vaţnost, a samim time je prirodno da se u lukama vrlo brzo osjetila potreba za skladišne prostore. Prva lučka skladišta su bile primitivne dašćare, a s obzirom da je nosivost brodova tog vremena za veće relacije pomorske trgovine bio većinom oko 20 tona po brodu, tako je i kapacitet dašćara u lukama bio oko 50-100 tona. Razvojem feničanskog brodarstva prije više od 3000 godina dolazi do izgradnje prvih značajnih luka starog doba. S obzirom da su obale bile graĎene od kamena i dio lučkih skladišta bio je u kamenoj izvedbi. Najveći kompleksi lučkih skladišta tog doba su bili u lukama Tir i Sidon jer su to bila najveća središta tadašnje trgovine. Krajem IX. stoljeća prije naše ere Feničani su osnovali Kartagu koja je postala glavno središte pomorske trgovine kroz nekoliko stoljeća. Imala je veliku luku i odgovarajuće kapacitete lučkih skladišta, što je bilo uništeno 146. godine prije naše ere osvajanjem rimskih oruţanih snaga.
6
Slika 1. Kartaga
Izvor: http://en.tunisientunisie.com/history-of-tunisia-carthage/
Razvojem rimskog carstva dolazi do velikog razvoja pomorskog brodarstva i do izgradnje lučkih skladišta. Najveća luka tog doba izgraĎena je u gradu Ostija pokraj Rima gdje su izgraĎena i najveća skladišta u povijesti do tada za potrebe snabdijevanja milijunskog stanovništva metropole. U ta skladišta dolazili su tisuće brodova punih vrijednog tereta iz svih dijelova imperije. Slika 2. Ostija
Izvor: http://palaeos.com/Vertebrates/Units/350Aves/350.900.html
7
3. OSNOVNE ZNAČAJKE LUČKIH SKLADIŠTA 3.1. ZNAČENJE I NAMJENA SKLADIŠTA Lučka skladišta čine zasebnu i vrlo istaknutu kategoriju. Ima ih različitih vrsta, tipova i namjene, ovisno o vrsti i veličini poduzeća i gospodarskoj grani kojoj skladište pripada. Uz opća obiljeţja, lučka skladišta imaju i specifičnosti koje se mogu saţeti u dva obiljeţja:
Raspolaţu s velikim kapacitetima za prihvat golemih količina roba značajnih za nacionalno gospodarstvo i potrebe stanovništva. U njima je ujedno najveća koncentracija raznovrsnih roba koje zahtjevaju i posebne uvjete skladištenja.
Locirana su na čvorištima glavnih pravaca kretanja roba, gdje se sastaju transportni kapaciteti različitih grana prometa.
Lučka skladišta su neizbjeţan element kapaciteta luke koji omogućuje prihvat svih količina roba koje pristiţu kopnom ili morem, osiguravajući im kvalitetan smještaj do nastavka puta drugim transportnim sredstvima. Lučko skladište se moţe definirati kao prostor za privremeno odrţavanje, uzdrţavanje i eventualnu doradu (sortiranje, pakiranje, oplemenjivanje i dr.) raznih vrsta roba u krutom, tekućem ili plinovitom stanju, koje se poslije odreĎenog vremena uključuju u transportni proces. Svrha skladišta je omogućiti siguran i tehnički ispravan smještaj roba bez ugroţavanja njihovih svojstava i kvalitete. Lučka skladišta mogu biti: a) prometna b) priručna c) trgovačka i d) industrijska U prometnim skladištima roba se zadrţava kratko, posebice tranzitna roba. Priručna skladišta su posebna vrsta prometnih skladišta u koja se pohranjuje roba u uvjetima trenutačno nedostatnog skladišnog prostora ili eventualne neispravnosti transportnih sredstava.
8
U trgovačkim skladištima se roba duţe zadrţava, u njima se oplemenjuje, sortira, pakira i priprema za trgovačku namjenu. Industrijska skladišta su namijenjena industriji koja je smještena u luci ili u području koje gravitira luci. Podjela skladišta se moţe izvesti i prema drugim kriterijima: lokaciji, namjeni, izvedbi, konstrukciji skladišta, vrsti robe, itd.
3.2. VRSTE LUČKIH SKLADIŠTA Skladišta se klasificiraju prema: I.
Lokaciji Načinu izgradnje i
II. III.
Namjeni, tj. vrsti tereta
3.2.1. Vrsta lučkih skladišta po poloţaju Prema lokaciji na kojoj se pojedino skladište nalazi u luci, razlikuju se:
priobalna skladišta
zaobalna skladišta
pozadinska skladišta
3.2.2. Vrsta lučkih skladišta po načinu izgradnje Prema načinu izgradnje, odnosno prema konstrukciji, skladišta dijelimo na otvorena i zatvorena skladišta.
9
Zatvorena skladišta prema konstrukciji dijelimo na: -hangarska -etaţna -regalna -rezervoare, i -plivajuća skladišta
Otvorena skladišta dijelimo na: -slagališta za kontejnere i generalne terete -slagališta za rasute terete
3.2.2.1. Hangarska skladišta Prizemna se skladišta još nazivaju i hangarska. Hangar je zatvoreno skladište prizemne izvedbe. Njegova konstrukcija sluţi samo za zaštitu robe. Hangarska skladišta su najracionalnija, najjednostavnija, najlakša i najjeftinija. U lukama se hangarska skladišta koriste za samo jedan teret, tako da svaki teret ima svoje skladište. Nedostaci hangarskih skladišta su:potreba velikog prostora za izgradnju, manja iskoristivost skladišne površine, manja iskoristivost obujma skladišta..
10
Slika 3. Prizemno skladište
Izvor:Dundović, Č., Hess, S.: Unutarnji transport i skladištenje, sveučilišni udţbenik, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2007.,str.130.
3.2.2.2. Etaţna skladišta Etaţna ili višekatna skladišta su graĎevine kod kojih je skladišni prostor izgraĎen jedan iznad drugog na nekoliko katova. Time se dobiva mogućnost da se na istom prostoru zemljišta postigne višestruka skladišna površina. Etaţna skladišta imaju veliku prednost jer omogućuju postavljanje velikih kapaciteta smještaja robe i tamo gdje ograničene mogućnosti prostora ne bi dozvolile, zahvaljujući korištenju visine. Nedostatak etaţnih skladišta su veliki troškovi gradnje.
3.2.2.3. Regalna skladišta Regalna skladišta su kombinacija hangarskih i etaţnih skladišta. Mogu se koristiti samo za paletizirane terete ili za komade kojima se moĎe rukovati na isti način.
11
Slika 4. Skladišni regali
Izvor: Dundović, Č., Hess, S.: Unutarnju transport i skladištenje, sveučilišni udţbenik, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2007.,str. 130.
3.2.2.4. Rezervoari i plivajuća skladišta Rezervoari su potpuno hermetički zatvorena skladišta za uskladištenje plinova i tekućina. Plivajuća se skladišta postavljaju u lukama pri kritičnoj nestašici skladišnog prostora. Takva rješenja omogućavaju brzu improvizaciju uz male investicije, ali se trebaju uzimati kao privremena rješenja koja pruţaju nedovoljnu sigurnost teretu.
12
3.2.2.5. Slagališta za rasute terete Slika 5. Slagalište rasutog tereta u Bakru
Izvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/galerija/terminali/terminal_za_rasute_terete/default.aspx
3.2.3. Lučka skladišta prema vrsti tereta Prema vrsti tereta, odnosno namjeni, razlikuju se različita skladišta prilagoĎena odreĎenim karakteristikama i zahtjevima pojedninih roba, a to su: a) kondicionirana skladišta i hladnjače b) skladišta za tekuće terete c) skladišta za kemikalije d) skladišta za plinove e) skladišta za dugačku robu f) skladišta opće namjene ili univerzaslna skladišta g) skladišta s pomičnim krovom h) skladišta s izbočenim krovom i) skladišta za opasne terete j) skladišta za ţivu stoku
13
Slika 6. Hladnjača u luci Rijeka
Izvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/galerija/terminali
Slika 7. Silos luke Rijeka
Izvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/galerija/terminali
14
4. ZAKLJUČAK Pojam skladišta se javlja rano u povijesti društva. Priroda i sezonska proizvodnja prehrambenih proizvoda poljoprivrede primorala je čovjeka na spremanje hrane do iduće ţetve. Kako su količine tih proizvoda postajale veće došlo je do potrebe da se urede posebne prostorije za smještaj i tako su nastala prva skladišta. Velika skladišta se podiţu na lokacijama koje su najpovoljnije sa gledišta tokova roba a to su u prvom redu luke. U lukama se odvija prelazak tereta sa kopnenog na vodeni transport ili obrnuto, a to se moţe uskladiti jedino uz pomoć skladišta. Skladišta se podiţu što bliţe obali. Na samoj se obali moţe izgraditi samo ograničeni broj skladišnih objekata, pa se ostali grade što bliţe do njih i tako u redovima, koliko to terenske prilike dopuštaju. U ovom seminaru je objašnjeno da postoje različite vrste lučkih skladišta i da svaka vrsta ima svoje prednosti i nedostatke. Odabir skladišta ovisi o potrebama luke i vrsti tereta koje će se skladištiti. Lučka su skladišta usko povezana sa morskim lukama od samog početka i ovise jedan o drugome. Uloga lučkih skladišta je vrlo velika i vaţna za razvoj i rad svake morske luke.
15
LITERATURA Knjige: 1. B. Prikrl: Skladište i skladištenje, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1982. 2. Č. Dundović, B. Kesić: Tehnologija i organizacija luka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2001. 3. Č. Dundović, S. Hess: Unutarnji transport i skladištenje, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2004.
Internet: 1. http://www.lukarijeka.hr/ 2. http://www.pfst.hr/hr/
16
