1.
POGLAVLJE: LYOTARDOVO POSTMODERNO STANJE
1.1. 1.1.
Lyot Lyotar ardo dovv odg odgov ovo or na na pi pitanj tanjee : što što je post postmo mode dern rna? a?
-
Lyotard postmodernu određuje metahistorijski
-
Postmoderna se ne nad nadovezuje uje dir direktn ktno na cjelokupn upno nas naslijeđe mod moderne, ne, ona ras raskid kida s njezinom logikom stalnog napretka, ali istodobno uzima u obzir i svo kulturološko i civilizacijsko naslijeđe njome namrijeto
-
Lyot Lyotar ard d govo govori ri o rasa rasapu pu,, kola kolaps psu u svih svih vel velik ikih ih spe speku kula lati tivn vnih ih pri pripo povi vije jest stii čiji čiji je je vrhu vrhuna nacc upra upravo vo heg hegel elov ovaa filozofija apsolutnog znanja
-
Hege Hegelo love ve dij dijal alek ekti tičk čkee trij trijad adee nema nemaju ju viš višee ništ ništaa zaje zajedn dnič ičko ko sa sa stva stvarn rnoš ošću ću jed jedno nog g civi civili liza zaci cijs jsko kog g okru okružj žjaa u kojemu bi se, prema Lyot., trebalo vratiti onom diskursu legitimacije što ga on naziva paralogijama
-
Paralogij gije su ono što razlikuje pogans ansku ili ili pos postmode odernu estetičku invenciju od puke ino inovat vativne funkcije umjetnosti koja je karakteristična za modernističko razumijevanje avangarde
-
Dok Dok inov inovac aciija tra traži ži nov novee poma pomake ke unu unuta tarr prav praviila 'jez 'jezič ične ne igr igree umj umjetno etnossti', ti', dak dakle le kak kako o bi na na neki neki nač način in oživjela istinu umjetnosti; paralogija traži pomake i promjene koji će ukinuti pravila igre (onaj nepredvidivi pomak što se čini nemogućim ako se ostane unutar zadanih pravila jezične igre)
-
Post Postmo mode dern rnaa umje umjetn tnos ostt ne ne tra traži ži ist istin inu, u, već već tra traži ži svo svoje jevr vrsn sno o svj svjed edoč očen enje je o doga događa đaju ju,, koje kojemu mu ne mož možee biti biti pripisana nikakva istinitost
-
Lyotar tematizira razluk, raskol (differend)
-
Kroz Kroz teo teori rijju jezi jezičn čniih igrad igradaa razu razuml mljjivi ivim post postaj ajee njeg njegov ov poj pojam diff differ eren end d – idej deja komu komuni nika kaci cijje, osi osim slaganja i razumijevanja, u sebi uključuje i nužna neslaganja, konflikte i differend
-
Druš Društv tven eno o tij tijelo elo je rask raskol oljjeno eno i razdi azdijjelj eljeno eno na mnog mnogaa podr područ učjja u koj kojima je je bil bilo kakv kakvo o prev prevla lada dava vanj njee nekih različitosti nemoguće, a i nepoželjno
-
Osnova Lyot. pozicije u Le differend jest konstatiranje nemogućnosti pomirenja stanovitih sporova, odnosno nekih diskursa
1.2 1.2.
Legit gitimiran ranje zn znanos nosti u postm stmodern ernom dobu
-
Lyotard u Postmodernom stanju analizira ''sadašnje stanje znanja najrazvijenijim društvima'' društvima''
-
-
Stanj anje kult kultur uree što što se nazi naziva va pos postm tmod oder erni nim m dopr doprin iniijel jelo je preo preobr braž ažaj ajim imaa i prom promjjenam enamaa prav praviila igr igree u znanostima, književnosti i umjetnostima općenito Te pr preobražaje Ly Ly. ov ovdje od određuje u odnosu na na kr krizu na naracija U svo svom m tra tradi dici cion onal alno nom m obli obličj čju u znan znanje je je ima imalo lo got gotov ovo o isk isklj ljuč učiv ivo o nara narati tivn vnii kara karakt kter er --> --> sva sva leg legit itim imac acij ijaa znanja sastojala se u prenošenju velikih pripovijesti od strane autoriteta neke zajednice na ostale članove te zajednice
-
Obil Obilje ježe ženo nost st mits mitski kim m disk diskur urso som m i nje njego gova va neu neupi pitn tnos ostt bil bilee su su prim primit itiv ivni nim m obra obrasc scem em pre preno noše šenj njaa znan znanja ja a isključivu legitimizaciju je imala u narativnoj uvjerljivosti autoriteta
-
S pojav pojavom om mode modern rnee znan znanos ostti, legit egitiimaci macijja je izgub zgubiila svoj voje trad tradic iciional onalne ne kar karakt akteri eristi stike, ke, ali ali i znan znanjje mijenja svoj tradicionalni status -> prije svega, gubi se monopol koji narativnost ima u prenošenju znanja
-
Znanje po postaje ro robom, gu gubeći sv svoju ek ekskluzivnu upo upottrebnu vr vrijedn ednost
-
Ova Ova mer merka kant ntil iliz izac acij ijaa zna znanj njaa ist istod odob obno no dele delegi giti timi mira ra trad tradic icio iona naln lnee obli oblike ke legi legiti timi mira ranj njaa zna znanj njaa
-
Gubi Gubita tak k čvrs čvrsto tog g cent centri rira ranj njaa i mog moguć ućno nost stii sig sigur urne ne leg legit itim imac acij ijee znan znanja ja pos posta tao o je sim simpt ptom omom om pos postm tmod oder erne ne
-
Rasp Raspad adaa se i unut unutar ar sebe sebe uru urušava šava mode modern rnaa tradi radici cijja filoz ilozof ofiije subj subjek ekta ta,, nasl nasliijeđe jeđe pros prosvi vijjetit etitel eljs jstv tva, a, idealistička filozofija sa svojim izdankom u Hegelovu sustavu
-
U post postmo mode dern rnom om druš društtvu, vu, u mnog mnogom omee prede predest stiinir niranom anom per perfor format mativno ivnošć šću, u, učin učinko kovi vittošću ošću veza vezano nom m uz logiku logiku input-output input-output procesiranja, procesiranja, izgubio izgubio se legitimit legitimitet et znanosti znanosti predstavlje predstavljenih nih na način velikih velikih spekulativn spekulativnih ih pripovijesti
-
Znan Znanos ostti više više ne ne mogu mogu bi biti si sistem stemat atiizir zirane ane pod vid vidom om jed jediinst nstva cje cjelline, ne, koj koja onda onda jam jamči či i ist istini initost ost u tradicionalnom filozofijskom smislu
-
Posr Posred edov ovan anje jem m teh tehno nolo logi gije je u znan znanst stve veno nom m proc proces esu u dola dolazi zi do mij mijen enja janj njaa unut unutar arnj njee str struk uktu ture re znan znanos osti ti
-
Lyot Lyotar ard d uvod uvodii sto stoga ga u ras raspr prav avu u poj pojam am jezi jezičn čnih ih iga igara ra koji koji se njem njemu u čin činii naj najpr prim imje jere reni niji jim m za za opis opisiv ivan anje je statusa suvremene, tehnologizirane, kibernetizirane znanosti i njezine raspršenosti
-
Opti Optima mali liza zaci cija ja per perfo form rman ansi si,, koja koja se se odno odnosi si na pov poveć ećan anje je out outpu puta ta (do (dobi bive veni nih h info inform rmac acij ijaa i modi modifi fika kaci cija ja)) uz istovremeno smanjivaje inputa – jedina je konačna svrha u bilo kojoj od tih jezičnih igara
-
Inzi Inzist stir iraa da da bi info inform rmaci acijs jski ki sust sustav avii treb trebal alii biti biti dost dostupn upnii najš najšir irim im sloj slojev evim imaa pop popul ulac acij ije; e; publ publik ika, a, odno odnosn sno o javnost treba imati slobodan pristup kompjutorima i bankama podataka
-
U pos postm tmod oder erno nom m dob dobu u je je zna znača čajn jnaa i legi legiti tima maci cija ja pute putem m moć moći, i, a ona ona se ostv ostvar aruj ujee u proc proces esu u pro proiz izvo vodn dnje je,, memorizacije, kao i u dostupnosti informacija -> na taj se način obrće tradic. odnos između znanosti i tehnike
1.3. 1.3.
Este Esteti tika ka uzv uzviš išen enog og kao kao pog pogon onsk ska a sila sila mode modern rnee i pos postm tmod oder erne ne umj umjet etno nost stii
-
Funkc unkciional onaliizam zam znan znanos osti ti i teh tehno nollogij ogijee pood poodav avno no je je izm izmjeni jenio o star staree para paradi digm gmee i pogl pogled edee na sm smisao isao i doživljaj umjetničkog djela
-
Krit Kriter erij ijii tehn tehnič ičko kog, g, koj kojii su i kog kogni niti tivn vnee iska iskaze ze pod podre redi dili li leg legit itim imac acij ijii prem premaa nače načelu lu per perfo form rmat ativ ivno nost stii nisu nisu mogli ostati bez utjecaja i na području umjetnosti
-
Lyot Lyotar ard d kons konsta tati tira ra sta stanj njee posv posvem emaš ašnj njeg eg ekl eklek ekti tici cizm zmaa koji koji biva biva simb simbol olom om opu opušt šten enee post postmo mode dern rnos osti ti
-
Ta je je opuš opušttena ena ili ili opuš opušta tajjuća uća post postmo mode dern rnos ostt izgu izgubi billa kont kontakt akt s onim onim naj najbo bolj ljim im iz iz trad tradiicij cije mode moderrnih nih umjetničkih avangardi zagovarajući svojevrsno kolažiranje elemenata iz najraznovrsnijih povijesno-umjetničkih epoha – želeći tako izbjeći tradicionalne kategorije cjelovitosti, koherentnosti umj. djela
-
Unut Unutar arnj njaa umje umjetn tnič ička ka eks ekspr pres esij ijaa pos posta taje je onim onim moti motivo vom m koji koji odmj odmjen enju juje je ovu ovu par parad adig igmu mu lije lijepo poga ga pre prema ma kojoj se ravnala tradicionalna umjetnost, a onda i estetika
-
-
Ono Ono što što karak karaktteriz eriziira suvr suvrem emen enu u umje umjettnost nost jes jestt njez njeziina uklj uključ učen enos ostt u kult kultur urnu nu pol politi itiku koj koja se ravn ravnaa prema zahtjevima tržišta umjetnina i knjiga U okv okvir iru u tak takve ve kul kultu turn rnee poli politi tike ke sad sadrž ržan anaa je je i nei neizb zbje ježn žnaa ten tende denc ncij ijaa da se podi podila lazi zi uku ukusu su najš najšir iree publ publik ikee
-
Jedn edna je od najoso osobit bitijih kara arakteristika umjetnos nosti u modern ernom razdoblj blju sadržana u pitanju što umjetnost čini umjetnošću?, a ne što je lijepo?
-
Ono što na podru dručju fenome omena umj umjetničkog kog i estetike izdvaj vaja razdob doblje moderne od prethodećih kultur kulturnono-dru društv štveni enih h period periodaa jest jest veće prožim prožimanj anjee između između umjetn umjetničk ičkog og djela djela i ostali ostalih h područj područjaa ljuds ljudske ke djelat djelatnos nosti ti . ne postoj postojii više više stroga stroga odvojen odvojenost ost i autono autonomno mnost st područ područja ja znanst znanstvene vene spoznaj spoznaje, e, spozna spoznaje je na poodručju etičkog i političkog, od sfere 'umjetničke spoznaje' –> estetizacija svakodnevice
-
Posebno mj mjesto u Ly. Ly. est estetici zauzima poj pojam uzvi uzviššenoga (te (termin koj koji je dobi dobio o svo svoje poj pojmovno vno utemeljenje u Burkeovoj i Kantovoj estetici)
-
Upravo u estetici uzvišenoga vidi on pogonsku slu u kojoj moderna umjetnost ostvaruje svoje najfundamentalnije pretpostavke, a logika avangardi svoje aksiome
-
Osj Osjećaj ećaj uzv uzviš išen enog ogaa kod kod Kant Kantaa je jak jakaa i ambi ambiva vallentn entnaa afek afekci cija ja u koj kojoj oj su su ist istovr ovremen emeno o sadr sadrža žani ni uži užittak i bol, dok je u Ly. deriviranoj interpretaciji to svojevrsno neurotično stanje ili čak mazohizam, u kojemu užitak proizlazi iz boli
-
Pres resudna udna dis distink tinkci cija ja izmeđ zmeđu u mod moder erne ne i pos postmod tmoder erne ne est esteti etike kod kod Lyo Lyottarda arda::
-
Mode Modern rnaa je est estet etiika est esteti etika uzvi uzviššenog enoga, a, ali ali kao kao takv takvaa ost ostaj ajee nos nosttalgi algičn čnom om
-
-
Ono Ono što što nij nije pri prikazi kaziva vano no ona ona mož možee nave navest stii kao kao ods odsutan utan sad sadrržaj žaj, dok dok je u prez prezen enti tirranom anom obl obliiku, ku, koj koji je konzistentan u svojoj spoznatljivosti, recipijentu umj. djela ostavljena mogućnost utjehe u povod za uživanje u djelu (no to nije onaj zbiljski osjećaj uzvišenoga što najdublje sjedinjuje užitak i bol) Post ostmode modern rnaa bi bi bi bila ono ono št što u mod moder erni ni u sam samom om činu činu prik prikaz aziivanj vanjaa al aludi udira na nepr neprik ikaz aziivo
-
Kroz potragu za novim načinima prikazivanja, postmoderni umjetnik izoštrava svoj osjećaj za prikazivanje neprikazivog
-
Prije nego li krene u stvaranje nje svojega dje djela/t a/teksta, postmod. stvaratelj nije predodređen nekim kodificiranim pravilima ili mjerilima, da bi u svome djelu trebao slijediti neke una prijed zadane obrasce
-
Ni u rec recep epci ciji ji vl vlasti astittog djel djelaa ne traž tražii proc procjjene ene koje koje bi bi se ruk rukov ovod odil ilee nave navede deni nim m nače načeli lim ma – stvar tvaraj ajuć ućii vlastito djelom, on stvara i pravila tog djela k oja mogu biti vrednovana samo iz njegova vlastita konteksta
-
U suvr suvrem emen enom om poi poima manj nju u feno fenom mena ena umj umj. lij lijepo, epo, skl sklad adno no i čis čisto zad zadov ovol oljjstvo stvo sen senzu zual alno nog g uži užitka tka više više nema svoj specifični dignitet
-
Suvr Suvrem emen enaa je umj umjet etno nost st obi obilj ljež ežen enaa isku iskust stvi vima ma amb ambig igvi vite teta ta,, uzne uznemi mire reno nost sti, i, fra fragm gmen enti tira rano nost sti, i, nem nemir iraa i kontradikcija
-
U ter terminu uzvišeno enog – mož može se išč iščitati isk iskustvo su subjekta kta u sus susretu s neč nečim neizmjerno velikim kim ili ili neizmjerno moćnim
-
Lyotard smatra da je funkcija avangardne umjetnosti, s čijim naslijeđem povezuje svoj pojam uzvišenog, u stalnom propitivanju okolnosti u kojima društvo nastoji održati svoju performativnost
-
Paet Paetzo zold ld isti ističe če da da je je umj umjet etno nost st,, od od mod moder erno nog g per perio ioda da,, po po nar narav avii ref refle leks ksiv ivna na --> --> to se očit očituj ujee u tom tomee što što postoje mnoge umjetničke teorije kojima umjetnici daju objašnjenje o uvjetima, svrhama i društvenoj poziciji koju njihova umjetnost zauzima u novonastalim konstelacijama
-
Umje Umjettnil nilke se teo teorrije u 20.s 20.st. t. nak nakon on raz razdv dvaj ajan anjja umjet umjetni ničk čkog og djel djelaa i teori eorijje trud trudee oko us uspost postav avlljanj janjaa novih pravila koja bi važila za pojedina umjetnička djela
2.
POGLAVLJE: MODERNA KAO NEDOVRŠENI PROJEKT.
KOMUNIKATIVNA INTERSUBJEKTIVNOST JURGENA HABERMASA
-
Habe Haberm rmas as se zala zalaže že za povr povrat atak ak onim onim vrij vrijed edno nost stim imaa koj kojee nam nam je namr namrij ijel elaa tra tradi dici cija ja mode modern rnee (te (te su vrijednosti, pak, sadržane u povijesnom naslijeđu što su nam ga ostavile reformacija, prosvjetiteljstvo i Fr. revolucija)
-
Ova Ova su tri tri prij prijel elom omna na dog događ ađaj ajaa za kon konst stit itui uira ranj njee mode modern rnee građ građan ansk skee svij svijes esti ti kona konačn čno o afir afirmi mira rala la pri princ ncip ip subjektivnosti kao onaj stožer na kojemu će se graditi ljudska povijesnost, dakle povijest čovječanstva pod vidom roda (tako da se nikada više čovjek ne vrati na razinu vrste)
-
Da bi se na prav pravii nač način in mogl moglaa poj pojmi miti ti post postmo mode dern rna, a, met metod odol ološ oški ki je kore korekt ktno no izna iznaći ći odre odredn dnic icee mod moder erne ne --> stoga, Habermas želi odrediti čega je postmoderna ustvari ono post
-
Bran Braneć ećii pro proje jekt kt mod moder erne ne kao kao ned nedov ovrš ršen enii pro proje jekt kt,, H. H. je je posv posvee svj svjes esta tan n svi svih h zast zastra ranj njen enja ja što što su su zad zades esil ilaa ljudski subjekt na putu napretka o svijesti o vlastitoj slobodi ili na putu izlaska iz samoskrivljene nezrelosti
-
Razlika Lyotard – Habermas:
-
H. misl mislii da, da, ako ako napu napust stim imo o proj projek ekte te koj kojii su su namr namrij ijet etii u pov povij ijes esti ti zapa zapadn dnih ih dem demok okra raci cija ja,, više više neć nećem emo o ima imati ti uporišta u razvijanju društvenih nadanja koja su bila centralna za liberalnu politiku
-
Lyot Lyot.. misl mislii da da se se više više ne mož možem emo o osla oslanj njat atii na na veli velike ke pri pripo povi vije jest stii – pop poput ut dij dijal alek ekti tike ke Duh Duha, a, her herme mene neut utik ikee značenja, emancipacije racionalnog ili djelatnog subjeka
-
H. se se želi želi drž držat atii univ univer erza zali lizm zmaa filo filozo zofi fije je u cil cilju ju pod podrž ržav avan anja ja nas naslj ljed edst stva va lib liber eral aliz izma ma – jer jer,, ako ako se liš lišim imo o argumentacije i konsenzusa, tj. ako više ne možemo razlikovati 'istinski konsenzus' od lažnog, naći ćemo se u opasnosti da sve pojave tretiramo samo u ovisnosti o aktualnom kontekstu koji je uvijek relativan i ne može postati osnovom nekog utemeljujućeg spoznavanja
-
Ly. Ly. s drug drugee str stran ane, e, nagl naglaš ašav avaa da da je je kon konse senz nzus us samo samo jeda jedan n obl oblik ik disk diskus usij ijee u zna znano nost sti, i, ne i nje njezi zin n cilj cilj,, dok dok je onaj poželjni obrazac sadržan u paralogijama
-
Post Postmo mode dern rnaa je znan znanos ostt okar okarak akte teri rizi zira rana na suk sukob obim imaa što što proi proizl zlaz azee iz neko nekomp mple letn tnih ih inf infor orma maci cija ja,, kata katast stro rofa fa,, paradoksa – svoju evoluciju tumači kao diskontinuiranu, katastrofičnu, neuravnjujuću i paradoksalnu
-
Ly. Ly. ne smat smatra ra da se se Hab Hab.. zal zalag agan anje je za za pozi poziti tivn vnee trad tradic icij ijee libe libera rali lizm zmaa tre treba baba bazi zira rati ti na uni unive verz rzal aliz izmu mu kao kao njegovu neophodnom uvjetu
2.1. 2.1.
Habe Haberm rmas asov ova a teori eorijja kom komun uniikati kativn vnee rac raciional onalno nost stii
-
Habe Haberm rm.. vlas vlasti titi ti pro proje jekt kt pon ponov ovno nog g afir afirmi mira ranj njaa nasl naslij ijeđ eđaa mode modern rnee utem utemel elju juje je na na svo svojo jojj pozn poznat atoj oj teo teori riji ji komunikativne racionalnosti
-
Habe Haberm rmas as žel želii raci racion onal alno nost st pon ponov ovno no izv izvuć ućii iz zapa zapalo lost stii u ins instr trum umen enta tali liza zam m tak tako o što što joj joj poda podaru ruje je ose osebu bujn jnu u socijalizaciju kroz intersubjektivnost međuodnošenja
-
Klju Ključn čno o je je dje djelo lo za razu razumi mije jeva vanj njee hab haber erma maso sova va poth pothva vata ta ''Te ''Teor orij ijaa kom komun unik ikat ativ ivno nog g dje djelo lova vanj nja' a''' H. pola polazi zi od pret pretpo post stav avke ke da je u soc socij ijal alni nim m zna znano nost stim imaa doš došlo lo do prom promje jene ne para paradi digm gmee --> --> da je paradigmu proizvodnje odmijenila paradigma komunikacije, tj. sporazumijevanja
-
Ta se se para paradi digm gmaa sret sretno no ukl uklap apaa u trad tradic icij iju u filo filozo zofi fije je jez jezik ikaa koja koja je je svoj svojee najz najzna nača čajn jnij ijee posl poslje jetk tkee polu poluči čila la u 20.st.
-
Osim Osim toga toga,, preu preuzi zima ma se u jed jedno nom m ose osebu bujn jnom om sklo sklopu pu,, fil filoz ozof ofij ijsk skii poj pojam am 'svi 'svije jett živ život ota' a' (leb (leben ensw swel elt) t)
-
Pori Porije jekl klo o ter termi mina na vez vezan ano o uz Dilt Dilthe heya ya i nje njego govu vu fil filoz ozof ofij iju u živo života ta – svi svije jett tre treba ba bit bitii dek dekol olon oniz izir iran an od od sistema, kako bi doista bilo moguće ostvariti njegovu komunikativnu racionalizaciju
-
Stru Strukt ktur ural alne ne kom kompo pone nent ntee na na koj kojee se se raz razdv dvoj ojil ilaa zna znano nost st nako nakon n raz razbi bija janj njaa slik slikee svi svije jeta ta koju koju je pruž pružal alo o integrativno kršćansko poimanje – a koje karakteriziraju kulturnu modernost – jesu znanost, moralnost i umjetnost
-
Prem Premje ješt štan anje je kat kateg egor orij ijaa znan znanja ja,, obve obveze ze i eksp ekspre resi sije je na na jez jezič ičnu nu osn osnov ovu, u, posl posluž užit it će H. H. za za obja objašn šnja java vanj njee vlastite teorije komunikativne racionalnosti
-
Kod Kod njeg njegaa će će pose posebi bice ce biti biti važn važnaa kom kompo pone nent ntaa ilo iloku kuci cion onar arno nost stii – jer jer je u njo njojj sad sadrž ržan an mome moment nt preuzimanja međusobnih odnosa koji se pokazuje presudnim za intersubjektivnu komunikativnost
-
Komu Komuni nika kati tivn vnaa raci racion onal alno nost st pro proši širu ruje je nav navla last stit itii poja pojam m raci racion onal alno nost stii na int inter ersu subj bjek ekti tivn vnos ostt --> --> time time se se prema H. bitno mijenja karakter racionalnosti (oslobađa je se njezine jednosmjernosti odnosa subjekt-objekt u odnos barem dvaju autonomnih subjekata, te se osolobađa i puke puk e instrumentalnosti u korist birokratske i tehnokratske manipulacije)
-
Koor Koordi dina naci cija ja dje djelo lova vanj njaa i podr podruš uštv tvlj ljen enja ja akt akter eraa u sebi sebi ukl uklju juču čuje je poj pojam am soc socij ijal alne ne int integ egra rati tivn vnos osti ti do do koje kojega ga je H. naročito stalo
-
Radi bi bitnu dis distinkci kciju iz između dr društ uštvene i si sistemske in integrativnost osti
-
Druš Društv tven enaa int integ egra rati tivn vnos ostt -> -> u seb sebii pod podra razu zumi mije jeva va akt aktiv ivno nost st poje pojedi dina naca ca rel relat ativ ivno no neo neovi visn snih ih o nek nekim im prisilama vezanim uz moć nadređene instancije
-
Sist Sistem emsk skaa int integ egra rati tivn vnos ostt -> -> vez vezan anaa uz tzv. tzv. meh mehan aniz izme me koj kojii se se odvi odvija jaju ju neza nezavi visn sno o od osob osobno nost stii poj pojed edin inac acaa uključenih u sistem i na neki način im je nadređena
-
Ove Ove su su int integ egra rati tivn vnos osti ti među međuso sobn bno o kom kompl plem emen enta tarn rnee – nij nijed edna na sama sama po sebi sebi ne može može obuh obuhva vati titi ti druš društv tvo ou cjelini
-
Druš Društv tven enaa inte integ. g. nuž nužno no pot potre rebu buje je jed jednu nu usu usust stav avlj ljen enos ostt u komp komple leks ksni nim m stru strukt ktur uram amaa suvr suvrem emen enog og živ življ ljen enja ja – isto tako sistemska int. treba biti institucionalizirana i na taj način uklopljena u svijet života ---> tako se sistem i svijet života prožimaju
-
Prem Premda da post postoj ojii opa opasn snos ostt kol kolon oniz izir iran anja ja svij svijet etaa živ život otaa od od str stran anee sis siste tema ma,, ist isto o je je tak tako o otv otvor oren enaa i mog moguć ućno nost st reintegriranja sistema unutar tog svijeta života
2.2. -
Habermas o postmoderni Ima Ima izr izraz azit ito o nega negati tiva van n sta stav v pre prema ma onim onim feno fenome meni nima ma koji koji se nast nastoj ojee obu obuhv hvat atit itii ter termi mino nom m pos postm tmod oder erno no
Hab. Hab. nast nastoj ojii pri prije je sveg svegaa obj objas asni niti ti što što obi obilj ljež ežav avaa ter termi min n mod moder erna na (mod (moder erni niza zam) m),, kao kao onaj onaj koji koji je deligitimiran u raspravama sa stajališta postmoderne
-
Moderna:
-
5.st. pr prijelaz he helenističko-rimske ku kulture u kršćansku
-
9. i 12. 12.st st.. poj pojav avlj ljuj ujee se se svi svije jest st o bit bitno no novo novom m dob dobu u koj kojee kon konač ačno no rask raskid idaa s prij prijaš ašnj njim im poga pogans nstv tvom om i na na novi način tumači antiku (saeculum modernum)
-
16.s 16.st. t. rene renesa sans nsaa na nov, nov, 'mod 'moder eran an'' nači način n rask raskid idaa sa sa tra tradi dici cijo jom m mra mračn čnog og sre sredn dnje jeg g vije vijeka ka pru pruža žaju jući ći novo novo tumačenje antike, dajući mu moderno značenje i smisao
-
17.s 17.st. t. čuve čuvena na ras raspr prav avaa ''Qu ''Quer erel elle le des des Anci Ancien enss et et des des Mode Modern rnes es'''' u koj kojoj oj mode modern rnii svo svoju ju inte interp rpre reta taci ciju ju prošlosti (posebice antike) utemeljuju na osnovi vlastito pojmljenog konteksta tada aktualne suvremenosti
-
H. svoj svoju u pol polaz aziš išnu nu točn točnu u pro prona nala lazi zi u pro prosv svje jeti tite telj ljst stvu vu,, Fra Franc ncus usko kojj rev revol oluc ucij ijii i refo reform rmac acij ijii
-
Upra Upravo vo činj činjen enic icaa da da pos postm tmod oder erna na nema nema u seb sebii samo samojj sad sadrž ržan anii leg legit itim imit itet et,, već već ga mora mora traž tražit itii u delegitimiranju modernosti, govori o tome da je ona tek punki znak vremena
-
H. želi želi vrat vratit itii dign dignit itet et umu umu koje kojega ga je ovaj ovaj izgu izgubi bio o u mno mnogo gobr broj ojni nim m isk iskri rivl vlja java vanj njim imaa što što ih ih je je pret pretrp rpio io tjekom vlastite povijesti -> želi umu ponovno pridati integritet i univerzalnost ko ja bi se uspostavila u dijaloškom komunikativnom djelovanju
-
Obno Obnovl vlje jena na tra tradi dici cija ja pro prosv svje jeti tit. t. zna znači čila la bi bi sag sagle leda dava vanj njee gran granic icaa uma uma koje koje bi bi ga sač sačuv uval alee od tot total alit itar arni nih h zastranjenja, ali bi mu omogućile i da nastavi na jednom započetom totalnom projektu Moderne
-
-
To nas nasttavlj avljan anjje proj projek ektta pros prosvi vijječen ečeniih jed jediini je kon konač ačni ni i opr opravdi avdivi vi cil cilj mi mišlj šljenja enja H. post postmo mode dern rnis iste te najč najčeš ešće će kar karak akte teri rizi zita ta kao kao neo neoko konz nzer erva vati tivc vcee koji koji smat smatra raju ju da da pro proje jekt kt mode modern rnee tre treba ba napustiti Ly. Ly. je, je, među međuti tim, m, smat smatrrao da proj projek ektt mod moder erne ne nij nije nap napuš uštten, en, već već razo razore ren n i uni uništen šten U cje cjelo loku kupn pnom om proj projek ektu tu mode modern rnee i mod moder erni nizm zmaa nal nalaz azim imo o pot potre rebu bu da da se se raz razli liči čite te sfer sferee dru društ štve veno nog g živ život otaa ujedine pod nekim vidom afirmacije a firmacije svijeta života
-
Prob Proble lem m mod moder erni nizm zmaa moži moži će se, se, prem premaa H. rije riješi šiti ti jedi jedino no tre trenu nutn tnim im pro proži žima manj njem em tri tri među međuso sobn bno o odvo odvoje jena na podrućja života i sfere vrijednosti – znanost, moralnost, umjetnost – i u kontingentnom uzvisivanju sistema u svijet života
-
Kritike Habermasa
-
Krit Kritik ikee usmj usmjer eren enee prot protiv iv njeg njegov ovaa odba odbaci civa vanj njaa svi svih h pos postm tmod oder erni nih h inka inkarn rnac acij ijaa kao kao bitn bitno o kon konze zekv kven entn tnih ih
-
Upit Upitno no nje njego govo vo pre prešu šutn tno o negi negira ranj njee razn raznov ovrs rsni nih h tip tipov ovaa i obli oblika ka živ život otaa sadr sadrža žani nih h u mno mnogo gobr broj ojni nim m jezi jezičn čnim im igrama
-
H. nije nije imao imao slu sluha ha za imp impul ulse se post postmo mode dern rnee koji koji se najd najdir irek ektn tnij ijee vezu vezuju ju uz isp ispol olja java vanj njee onog onog najb najbol olje jeg gu naslijeđu moderne
-
Mnog Mnogii mu mu prig prigov ovar araj aju u i mješ mješan anje je razi razina na,, kakv kakvo o je je sad sadrž ržan ano o u nje njego govu vu supo supost stav avlj ljan anju ju svij svijet etaa živ život otaa i sistema koji nisu istog ranga, kao i njegov često nekritički eklekricizam
-
Ne reflekt ektira dov dovoljno mogućnos nosti promjena na kul kulturn urnom polju
-
Nije Nije u dovo dovolj ljno nojj mje mjeri ri sagl sagled edao ao neg negat ativ ivne ne pos poslj ljed edic icee civi civili liza zaci cijs jsko kog g raz razvo voja ja proi proist stek eklo log g iz mode modern rnee
-
Dalje o H.
-
-
Prem Premaa nje njemu mu se kao kao zna znak k kri krize ze naše našeg g vre vreme mena na poja pojavl vlju juju ju razn raznee mra mračn čnee i besp besper ersp spek ekti tivn vnee teo teori rije je i filozofije koje samo dijagnosticiraju to stanje, ali ne uznastoje participirati na planu mogućih razrješenja aporija suvremenosti Pojav ojavlljuj juju se se razne azne mitol itolog ogij ijee pod pod krin krinko kom m filoz ilozof ofiijski jskih h eks ekspl plik ikac aciija
-
Habe Haberm rmas as je je izr izrič ičit ito o krit kritič ičan an pre prema ma Fouc Foucal alto tovo vojj arhe arheol olog ogii iiji ji odno odnosa sa moćmoć-zn znan anje je,, kao kao i pre prema ma mut mutno nojj i neutemeljenoj gramatologiji Derride
-
H. u svo svoje jem m nast nastoj ojan anju ju da da opra opravd vdaa eman emanci cipa paci cijs jski ki kar karak akte terr pros prosvj vjet etit itel eljs jske ke fil filoz ozof ofij ijsk skee trad tradic icij ijee ipak ipak ne ne slijedi prosvjetit. u njegovu tradicionalnom obličju
-
Njegov govo je prosvjetit. reformirano i prilagođ gođeno duh duhu vre vremena Neus Neuspj pjeh eh pros prosvj vjet etit it.. pro proje jekt ktaa nij nijee zna znači čio o i pad pad u neko neko pred predmo mode dern rno, o, arha arhajs jsko ko stan stanje je stva stvari ri – kao kao da moderna nije sa sobom donijela baš nikakvih pozitivnih tekovina
-
Apor Aporij ijee mod moder erne ne se treb trebaj aju u pre prevl vlad adat atii – post postmo mode dern rnaa je je u neku neku ruku ruku deko dekons nstr truk ukci cija ja mode modern rnee
-
Kod Kod H. H. je je ta ta dek dekon onst stru rukc kcij ijaa pre pretv tvor oren enaa u rek rekon onst stru rukc kcij iju u – na na taj taj se nači način n pon ponov ovno no pron pronal alaz azee povi povije jest st,, ljudski rod i um
-
No sve sve pra pravc vcee miš mišlj ljen enja ja koji koji idu idu za za dek dekon onst stru rukc kcij ijom om mode modern rnog og proj projek ekta ta H. smat smatra ra regr regres esiv ivni nim m
